20.07.2013 Views

Statika fluida

Statika fluida

Statika fluida

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Kemijsko – tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu<br />

Stručni studij kemijske tehnologije i materijala<br />

Stručni studij prehrambene tehnologije<br />

<strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong><br />

Ivica Sorić<br />

(Ivica.Soric@fesb.hr)


Definicija <strong>fluida</strong><br />

Materija može postojati u tri agregatna stanja:<br />

čvrsta tijela –zadržavaju oblik i volumen<br />

tekućine<br />

plinovi Fludi – tvar čiji su djelići<br />

veoma pokretljivi<br />

Na svaku točku tijela<br />

uronjenog u tekućinu,<br />

tekućina djeluje silom<br />

okomitom na površinu<br />

tijela. Sila tekućine na<br />

stijenke posude je<br />

okomita.<br />

Tekućine su nestlačive – različita je sila rekacije tekućine kad na nju djeluje vanjska tangencijalna<br />

odnosno vanjska okomita sila s obzirom na površinu tekućine. Sila reakcije tekućine na tangencijalnu<br />

silu je zanemariva za idealni fluid a sila reakcije <strong>fluida</strong> na okomitu silu je po iznosi jednaka vanjskoj<br />

silu samo suprotnog smjera (3 Newtonov zakon), tako da idealni fluid lako mijenja svoj oblik<br />

(poprima oblik posude u kojoj se nalazi ali ne mijenja svoj volumen pa se kaže da je idealni fluid<br />

nestlačiv.<br />

U fluide ubrajamo i plinove ali za razliku od tekućina plinovi su stlačivi - mijenjaju svoj volumen<br />

pod djelovanjem sile.<br />

Kad tekućina miruje sve sile koje djeluju na tekućinu su okomite na površinu tekućine, inače bi<br />

tekućina bila u gibanju jer se ona ne opire tangencijalnoj sili. Kad na tekućine djeluje sile ona nastoji<br />

poprimiti takav oblik da rezultatna sila bude okomita na površinu tekućine.<br />

Dio mehanike koji proučava fluide zove se hidromehanika (hidrostatika, hidrodinamika, aerostatika,<br />

aerodinamika)<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 2


Gustoća<br />

Kako fludi mijenjaju svoj oblik pogodnije je za opisivanje ponašanja <strong>fluida</strong> umjesto<br />

sile i mase koristiti gustoću i tlak.<br />

Gustoća je masa po jedinici volumena dm dV i za idealni fluid koji je nestlačiv<br />

gustoća je konstantna.<br />

Materijal ili objekt Gustoća<br />

(kg/m 3 )<br />

Međuzvjezdani prostor 10 -20<br />

Najbolji vakuum<br />

proizveden u<br />

laboratoriju<br />

Zrak: 20 o C i tlak 1 atm<br />

20 o C i tlak 50 atm<br />

10 -17<br />

1,21<br />

60,5<br />

Led 0,917·10 3<br />

Voda: 20 o C i tlak 1 atm<br />

20 o C i tlak 50 atm<br />

0,998·103 1,000·103 Krv 1,060·10 3<br />

Željezo 7,9·10 3<br />

Živa 13,6·10 3<br />

Gustoće nekih materijala i objekata<br />

Materijal ili objekt Gustoća<br />

(kg/m 3 )<br />

Zemlja: prosjek<br />

jezgra<br />

kora<br />

Sunce: prosjek<br />

jezgra<br />

Zvijezda bijeli patuljak<br />

(jezgra)<br />

5,5·103 9,5·103 2,8·10 3<br />

1,4·103 1,6·105 10 10<br />

Uranova jezgra 3·10 17<br />

Neutronska zvijezda 10 18<br />

Crna rupa<br />

(1 masa Sunca)<br />

10 19<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 3


Tlak<br />

Čestice <strong>fluida</strong> djeluju jedna na drugu i na stjenke posude u kojoj se nalazi fluid,<br />

odnosno na svaku površinu tijela uronjenog u fluid. Ove se sile nazivaju<br />

površinske sile. U fluidima u mirovanju sile su uvijak okomite na površinu.<br />

Mjera djelovanja površinske sile je tlak. Tlak p na neku plohu je omjer sile F koja<br />

djeluje na tu plohu i površine S te plohe.<br />

p <br />

F<br />

S<br />

F - sila okomita na<br />

površinu<br />

Ako sila nije jednaka u svim točkama plohe definiramo<br />

tlak u određenoj točki kao:<br />

<br />

F<br />

dF<br />

p lim <br />

S0<br />

<br />

S<br />

dS<br />

dS <br />

je vektor okomit na površinu (izlazi iz nje), a suprotnog<br />

je smjera od vektora sile dF . Stoga bi stroga<br />

definicijska jednadžba za tlak bila:<br />

<br />

<br />

dF<br />

<br />

pdS<br />

S<br />

<br />

dS<br />

ndS<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 4<br />

F


Jedinice za tlak<br />

Jedinica za tlaku Si sustavu je Pascal: 1 Pa = 1N/m 2<br />

Dopuštena je i jedinica bar: 1 bar = 10 5 Pa<br />

1 milibar = 10 2 Pa = 1 h Pa (hektopaskal)<br />

Stare jedinice za tlak:<br />

o 1 torr = 1 mm Hg = 133,32 Pa<br />

o 1 tehnička atmosfera = 1 at = 1 kp/1 cm 2 = 0,981·10 5 Pa<br />

o 1 fizikalna atmosfera = 1 atm = 760 mm Hg = 1,01325·10 5 Pa<br />

Neki tlakovi<br />

• Središte Sunca 2·10 16<br />

• Središte Zemlje 4·10 11<br />

• Najveći tlak u laboratoriju 1,5·10 10<br />

• Na dnu oceana 1,1·10 8<br />

• Ženska potpetica na plesnom podiju 1·10 6<br />

• Automobilska guma 2·10 5<br />

• Atmosfera na morskom nivou 1·10 5<br />

• Normalni tlak krvi (viša vrijednost) 1,6·10 4<br />

• Najbolji laboratorijski vakuum 10 -12<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 5


<strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong><br />

<strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> proučava uvjete ravnoteže u fluidu, tj. Uvjete pod kojima nema<br />

makroskopskih gibanja jednog dijela <strong>fluida</strong> u odnosu na drugi.<br />

Tekućine smatramo praktički nestlačivima – potrebne su velike sile da bi<br />

promijenili volumen tekućine. Stlačivost se definira izrazom:<br />

<br />

<br />

1<br />

<br />

V<br />

V<br />

p<br />

Koeficijent stlačivosti za vodu iznosi v = 5·10 -10 Pa, (što znači da se npr.<br />

volumen od jedne litre vode pod tlakom 2 atm smanji na 0,9999 litara).<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 6


Pascalov zakon, hidraulički tlak<br />

Pascalov zakon: Djelujemo li na tekućinu u ravnoteži izvana nekom silom F, tada se<br />

taj vanjski tlak širi jednako na sve strane. Tlak primijenjen na fluid zatvoren u posudi<br />

prenosi se jednako na sve dijelove <strong>fluida</strong> i na stjenke posude.<br />

Hidraulički tijesak (preša, dizalica, kočnica...) omogućuje da se primijenjena sila duž<br />

nekog puta transformira u veću silu duž manjeg puta, naravno rad jedne i druge sile<br />

je isti.<br />

F F<br />

p <br />

S<br />

1 2<br />

2<br />

F2<br />

F1<br />

multiplika cija sile<br />

S1<br />

S2<br />

S1<br />

<br />

F x<br />

1<br />

1<br />

1<br />

pS x<br />

<br />

F x<br />

1<br />

<br />

2<br />

2<br />

2<br />

pS x<br />

2<br />

Zračni madrac (vodeni krevet) koristi<br />

Pascalov zakona, da smanji utjecaj,<br />

neravnina na naše tijelo jer se u fluidi koji<br />

se nalazi u madracu tlak prenosi na sve<br />

jednako.<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 7


Hidrostatski tlak<br />

Na fluid djeluje sila teže – volumna sila koja djeluje na sve česticew <strong>fluida</strong>.<br />

Ako je tekućina u otvorenoj posudi u stanju mirovanja onda je zbroj svih sila koje<br />

djeluju na svaki element <strong>fluida</strong> jednak nuli. Uvjet ravnoteže za valjak površine S i<br />

visine h glasi:<br />

<br />

Fpovr sinske<br />

Fvolumne<br />

0<br />

<br />

Površinske sile u horizontalnom smjeru se zbog simetrije međusobno poništavaju.<br />

U vertikalnom smjeru djeluju težina i površinske sile na donju i gornju bazu.<br />

Ovaj element <strong>fluida</strong> miruje<br />

što znači da je suma svih sila<br />

na njega jednaka nuli<br />

S<br />

p a<br />

mg<br />

pS<br />

<br />

paS<br />

<br />

<br />

sila na gornjubazu<br />

<br />

<br />

pS<br />

sila na donjubazu<br />

Osnovna jednadžba hidrostatike<br />

tlak na dubini h<br />

ghS<br />

0<br />

<br />

težina<br />

p pa<br />

gh<br />

atmosferski tlak<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 8


Hidrostatski paradoks<br />

U posudama različitog oblika koje tekućina ispunjava do iste visine<br />

tlak na dno posude je isti – hidrostatski paradoks.<br />

U međusobno spojenim posudama razina tekućine u svim posudama<br />

se nalazi na istoj visini – zakon spojenih posuda.<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 9


Hidarulički talokomjeri, manometri<br />

Manometri mjere razliku dvaju tlakova.<br />

Manometar koji je sa jedne strane otvoren mjeri razliku tlaka u zatvorenom<br />

kraju i atmosferskog tlaka.<br />

1<br />

Uvjet ravnoteže:<br />

p gy p gy<br />

1<br />

a<br />

p1 <br />

pa<br />

g( y2<br />

y1<br />

) gh<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 10<br />

2


Otto von Guericke (1602.-1686.)<br />

p<br />

a<br />

gh<br />

<br />

13595<br />

Atmosferski tlak<br />

kg<br />

m<br />

3<br />

<br />

9,<br />

807<br />

m<br />

Evangelista Torricelli (1608.-1647.)<br />

0,<br />

76<br />

101325<br />

( Pa<br />

Atmosfreski tlak pri normalnim ujetima (nadmorska visina 0 m, temperatura 0ºC):<br />

p a=101325 (Pa)= 1 (atm) = 760 (torr)<br />

s<br />

Barometarska formula za tlak na visini h iznad površine Zemlje:<br />

p<br />

<br />

ae p<br />

a<br />

2<br />

0<br />

gh<br />

<br />

p<br />

<br />

m<br />

<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 11<br />

N<br />

m<br />

2<br />

)


Uzgon (Arhimedov zakon)<br />

Uzgon je sila na tijelo uronjeno u fluid koja nastaje zbog činjenice da hidrostatički tlak<br />

raste s dubinom<br />

f<br />

V<br />

Zbog nestlačivosti idealnog <strong>fluida</strong> volumen istisnutog<br />

<strong>fluida</strong> jednak je volumenu uronjenog tijela.<br />

U <br />

F<br />

U<br />

U<br />

U<br />

<br />

<br />

gornja baza<br />

F<br />

pa f ghg<br />

S pa f ghd<br />

<br />

gh<br />

h S<br />

U - iznos sile uzgona<br />

V - volumen uronjenog tijela, f - gustoća <strong>fluida</strong><br />

Arhimedov princip: Svako tijelo uronjeno u fluid prividno izgubi na<br />

svojoj težini onoliko koliko teži istisnuti fluid. Arhimed (297-212).<br />

f<br />

gV<br />

f<br />

g<br />

d<br />

donja baza<br />

S<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 12


Primjer – Arhimedov princip<br />

Koliki dio sante leda viri iznad površine mora? Za gustoću leda<br />

uzmite vrijednost od 900 kg/m 3 , a za gustoću morske vode uzmite<br />

vrijednost 1020 kg/m 3 .<br />

Rezultat: 11,8%.<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 13


Napetost površine<br />

Molekule u tekućini titraju oko centara ravnoteže<br />

Ti centri ravnoteže se lako pomiču ostajući pri<br />

tome na jednakim udaljenostima<br />

Zato tekućina lako mijenja svoj oblik u<br />

zanemarivu promjenu volumena (tekućine su<br />

nestlačive)<br />

Povšina tekućine tj. granica između tekućine i<br />

plina vlada se kao napeta opna.<br />

Sile između molekula uzrokuju napetost<br />

površine tekućine<br />

Svaka molekula djeluje na susjednu molekulu<br />

privlačnom silom.<br />

Rezultantna sila na molekuli koja se nalazi na<br />

površini je okomita na površina i usmjerena<br />

prema tekućini.<br />

Molekularne sile između istovrsnih molekula<br />

zovu se kohezione sile.<br />

Sile među molekulama različitih tvari zovu se<br />

adhezione sile.<br />

koeficijent površinske napetosti<br />

<br />

dW<br />

dS<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 14<br />

<br />

Fx<br />

2lx<br />

<br />

F<br />

2l<br />

<br />

<br />

<br />

N<br />

m<br />

Tekućina na koju okolina ne<br />

djeluje silama nastoji zadržati<br />

minimalnu površinu za dani<br />

volimen zauzima oblik kugle.


Sažetak<br />

Tlak je omjer okomite sile i površine na koju ta sila djeluje:<br />

Jedinica za tlak je paskal (Pa), a iznimno je dopuštena i jedinica bar = 10 5 Pa.<br />

Pascalov zakon: tlak u fluidu izazvan vanjskom silom (tzv. vanjski ili hidraulilčki<br />

tlak) širi se u fluidu jednako na sve strane.<br />

p pa<br />

gh<br />

Na dubini h ispod površine tekućine tlak je , gdje je p a<br />

atmosferski tlak, a gh hidrostatski tlak što ga uzrokuje težina tekućine.<br />

Atmosferski tlak mijenja se s nadmorskom visinom i opada po barometarskoj<br />

formuli koja za izotermnu atmosferu glasi:<br />

0<br />

gh<br />

gdje su p0 i 0 tlak i gustoća zraka na visini h=0.<br />

p0<br />

Arhimedov princip: svako tijelo uronjeno u fluid prividno gubi od svoje težine<br />

toliko koliko teži istisnuti fluid.<br />

Fu <br />

f gV<br />

Sila uzgona na tijelo uronjeno u fluid: ,<br />

gdje je f gustoća <strong>fluida</strong>, a V volumen istisnutog <strong>fluida</strong>.<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 15<br />

p<br />

F<br />

dF<br />

lim <br />

S<br />

0 S dS<br />

<br />

p <br />

p<br />

0<br />

e


Pitanja za provjeru znanja<br />

1. Definirajte i ukratko objasnite sljedeće pojmove: tlak (općenito),<br />

atmosferski tlak, hidrostatski tlak, uzgon. Kako glasi Arhimedov<br />

princip?<br />

2. a) Objasnite Pascalov zakon za hidraulički tlak, te objasnite princip rada<br />

hidrauličke tijeska.<br />

b) Što je atmosferski tlak? Kako se mjeri? Kako se mijenja s visinom?<br />

3. Izvedite izraz za hidrostatski tlak u tekućini na dubini h. Objasnite princip<br />

spojenih posuda (na primjeru spojenih posuda u kojima se nalaze tekućine<br />

različitih gustoća).<br />

4. Izvedite izraz silu uzgona. Kako glasi Arhimedov princip? Diskutirajte slučajeve<br />

kada tijelo lebdi, kada se ubrzano diže, te kada pliva u fluidu.<br />

5. Što je napetost površine tekućine.<br />

8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 16

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!