You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kemijsko – tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu<br />
Stručni studij kemijske tehnologije i materijala<br />
Stručni studij prehrambene tehnologije<br />
<strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong><br />
Ivica Sorić<br />
(Ivica.Soric@fesb.hr)
Definicija <strong>fluida</strong><br />
Materija može postojati u tri agregatna stanja:<br />
čvrsta tijela –zadržavaju oblik i volumen<br />
tekućine<br />
plinovi Fludi – tvar čiji su djelići<br />
veoma pokretljivi<br />
Na svaku točku tijela<br />
uronjenog u tekućinu,<br />
tekućina djeluje silom<br />
okomitom na površinu<br />
tijela. Sila tekućine na<br />
stijenke posude je<br />
okomita.<br />
Tekućine su nestlačive – različita je sila rekacije tekućine kad na nju djeluje vanjska tangencijalna<br />
odnosno vanjska okomita sila s obzirom na površinu tekućine. Sila reakcije tekućine na tangencijalnu<br />
silu je zanemariva za idealni fluid a sila reakcije <strong>fluida</strong> na okomitu silu je po iznosi jednaka vanjskoj<br />
silu samo suprotnog smjera (3 Newtonov zakon), tako da idealni fluid lako mijenja svoj oblik<br />
(poprima oblik posude u kojoj se nalazi ali ne mijenja svoj volumen pa se kaže da je idealni fluid<br />
nestlačiv.<br />
U fluide ubrajamo i plinove ali za razliku od tekućina plinovi su stlačivi - mijenjaju svoj volumen<br />
pod djelovanjem sile.<br />
Kad tekućina miruje sve sile koje djeluju na tekućinu su okomite na površinu tekućine, inače bi<br />
tekućina bila u gibanju jer se ona ne opire tangencijalnoj sili. Kad na tekućine djeluje sile ona nastoji<br />
poprimiti takav oblik da rezultatna sila bude okomita na površinu tekućine.<br />
Dio mehanike koji proučava fluide zove se hidromehanika (hidrostatika, hidrodinamika, aerostatika,<br />
aerodinamika)<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 2
Gustoća<br />
Kako fludi mijenjaju svoj oblik pogodnije je za opisivanje ponašanja <strong>fluida</strong> umjesto<br />
sile i mase koristiti gustoću i tlak.<br />
Gustoća je masa po jedinici volumena dm dV i za idealni fluid koji je nestlačiv<br />
gustoća je konstantna.<br />
Materijal ili objekt Gustoća<br />
(kg/m 3 )<br />
Međuzvjezdani prostor 10 -20<br />
Najbolji vakuum<br />
proizveden u<br />
laboratoriju<br />
Zrak: 20 o C i tlak 1 atm<br />
20 o C i tlak 50 atm<br />
10 -17<br />
1,21<br />
60,5<br />
Led 0,917·10 3<br />
Voda: 20 o C i tlak 1 atm<br />
20 o C i tlak 50 atm<br />
0,998·103 1,000·103 Krv 1,060·10 3<br />
Željezo 7,9·10 3<br />
Živa 13,6·10 3<br />
Gustoće nekih materijala i objekata<br />
Materijal ili objekt Gustoća<br />
(kg/m 3 )<br />
Zemlja: prosjek<br />
jezgra<br />
kora<br />
Sunce: prosjek<br />
jezgra<br />
Zvijezda bijeli patuljak<br />
(jezgra)<br />
5,5·103 9,5·103 2,8·10 3<br />
1,4·103 1,6·105 10 10<br />
Uranova jezgra 3·10 17<br />
Neutronska zvijezda 10 18<br />
Crna rupa<br />
(1 masa Sunca)<br />
10 19<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 3
Tlak<br />
Čestice <strong>fluida</strong> djeluju jedna na drugu i na stjenke posude u kojoj se nalazi fluid,<br />
odnosno na svaku površinu tijela uronjenog u fluid. Ove se sile nazivaju<br />
površinske sile. U fluidima u mirovanju sile su uvijak okomite na površinu.<br />
Mjera djelovanja površinske sile je tlak. Tlak p na neku plohu je omjer sile F koja<br />
djeluje na tu plohu i površine S te plohe.<br />
p <br />
F<br />
S<br />
F - sila okomita na<br />
površinu<br />
Ako sila nije jednaka u svim točkama plohe definiramo<br />
tlak u određenoj točki kao:<br />
<br />
F<br />
dF<br />
p lim <br />
S0<br />
<br />
S<br />
dS<br />
dS <br />
je vektor okomit na površinu (izlazi iz nje), a suprotnog<br />
je smjera od vektora sile dF . Stoga bi stroga<br />
definicijska jednadžba za tlak bila:<br />
<br />
<br />
dF<br />
<br />
pdS<br />
S<br />
<br />
dS<br />
ndS<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 4<br />
F
Jedinice za tlak<br />
Jedinica za tlaku Si sustavu je Pascal: 1 Pa = 1N/m 2<br />
Dopuštena je i jedinica bar: 1 bar = 10 5 Pa<br />
1 milibar = 10 2 Pa = 1 h Pa (hektopaskal)<br />
Stare jedinice za tlak:<br />
o 1 torr = 1 mm Hg = 133,32 Pa<br />
o 1 tehnička atmosfera = 1 at = 1 kp/1 cm 2 = 0,981·10 5 Pa<br />
o 1 fizikalna atmosfera = 1 atm = 760 mm Hg = 1,01325·10 5 Pa<br />
Neki tlakovi<br />
• Središte Sunca 2·10 16<br />
• Središte Zemlje 4·10 11<br />
• Najveći tlak u laboratoriju 1,5·10 10<br />
• Na dnu oceana 1,1·10 8<br />
• Ženska potpetica na plesnom podiju 1·10 6<br />
• Automobilska guma 2·10 5<br />
• Atmosfera na morskom nivou 1·10 5<br />
• Normalni tlak krvi (viša vrijednost) 1,6·10 4<br />
• Najbolji laboratorijski vakuum 10 -12<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 5
<strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong><br />
<strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> proučava uvjete ravnoteže u fluidu, tj. Uvjete pod kojima nema<br />
makroskopskih gibanja jednog dijela <strong>fluida</strong> u odnosu na drugi.<br />
Tekućine smatramo praktički nestlačivima – potrebne su velike sile da bi<br />
promijenili volumen tekućine. Stlačivost se definira izrazom:<br />
<br />
<br />
1<br />
<br />
V<br />
V<br />
p<br />
Koeficijent stlačivosti za vodu iznosi v = 5·10 -10 Pa, (što znači da se npr.<br />
volumen od jedne litre vode pod tlakom 2 atm smanji na 0,9999 litara).<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 6
Pascalov zakon, hidraulički tlak<br />
Pascalov zakon: Djelujemo li na tekućinu u ravnoteži izvana nekom silom F, tada se<br />
taj vanjski tlak širi jednako na sve strane. Tlak primijenjen na fluid zatvoren u posudi<br />
prenosi se jednako na sve dijelove <strong>fluida</strong> i na stjenke posude.<br />
Hidraulički tijesak (preša, dizalica, kočnica...) omogućuje da se primijenjena sila duž<br />
nekog puta transformira u veću silu duž manjeg puta, naravno rad jedne i druge sile<br />
je isti.<br />
F F<br />
p <br />
S<br />
1 2<br />
2<br />
F2<br />
F1<br />
multiplika cija sile<br />
S1<br />
S2<br />
S1<br />
<br />
F x<br />
1<br />
1<br />
1<br />
pS x<br />
<br />
F x<br />
1<br />
<br />
2<br />
2<br />
2<br />
pS x<br />
2<br />
Zračni madrac (vodeni krevet) koristi<br />
Pascalov zakona, da smanji utjecaj,<br />
neravnina na naše tijelo jer se u fluidi koji<br />
se nalazi u madracu tlak prenosi na sve<br />
jednako.<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 7
Hidrostatski tlak<br />
Na fluid djeluje sila teže – volumna sila koja djeluje na sve česticew <strong>fluida</strong>.<br />
Ako je tekućina u otvorenoj posudi u stanju mirovanja onda je zbroj svih sila koje<br />
djeluju na svaki element <strong>fluida</strong> jednak nuli. Uvjet ravnoteže za valjak površine S i<br />
visine h glasi:<br />
<br />
Fpovr sinske<br />
Fvolumne<br />
0<br />
<br />
Površinske sile u horizontalnom smjeru se zbog simetrije međusobno poništavaju.<br />
U vertikalnom smjeru djeluju težina i površinske sile na donju i gornju bazu.<br />
Ovaj element <strong>fluida</strong> miruje<br />
što znači da je suma svih sila<br />
na njega jednaka nuli<br />
S<br />
p a<br />
mg<br />
pS<br />
<br />
paS<br />
<br />
<br />
sila na gornjubazu<br />
<br />
<br />
pS<br />
sila na donjubazu<br />
Osnovna jednadžba hidrostatike<br />
tlak na dubini h<br />
ghS<br />
0<br />
<br />
težina<br />
p pa<br />
gh<br />
atmosferski tlak<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 8
Hidrostatski paradoks<br />
U posudama različitog oblika koje tekućina ispunjava do iste visine<br />
tlak na dno posude je isti – hidrostatski paradoks.<br />
U međusobno spojenim posudama razina tekućine u svim posudama<br />
se nalazi na istoj visini – zakon spojenih posuda.<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 9
Hidarulički talokomjeri, manometri<br />
Manometri mjere razliku dvaju tlakova.<br />
Manometar koji je sa jedne strane otvoren mjeri razliku tlaka u zatvorenom<br />
kraju i atmosferskog tlaka.<br />
1<br />
Uvjet ravnoteže:<br />
p gy p gy<br />
1<br />
a<br />
p1 <br />
pa<br />
g( y2<br />
y1<br />
) gh<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 10<br />
2
Otto von Guericke (1602.-1686.)<br />
p<br />
a<br />
gh<br />
<br />
13595<br />
Atmosferski tlak<br />
kg<br />
m<br />
3<br />
<br />
9,<br />
807<br />
m<br />
Evangelista Torricelli (1608.-1647.)<br />
0,<br />
76<br />
101325<br />
( Pa<br />
Atmosfreski tlak pri normalnim ujetima (nadmorska visina 0 m, temperatura 0ºC):<br />
p a=101325 (Pa)= 1 (atm) = 760 (torr)<br />
s<br />
Barometarska formula za tlak na visini h iznad površine Zemlje:<br />
p<br />
<br />
ae p<br />
a<br />
2<br />
0<br />
gh<br />
<br />
p<br />
<br />
m<br />
<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 11<br />
N<br />
m<br />
2<br />
)
Uzgon (Arhimedov zakon)<br />
Uzgon je sila na tijelo uronjeno u fluid koja nastaje zbog činjenice da hidrostatički tlak<br />
raste s dubinom<br />
f<br />
V<br />
Zbog nestlačivosti idealnog <strong>fluida</strong> volumen istisnutog<br />
<strong>fluida</strong> jednak je volumenu uronjenog tijela.<br />
U <br />
F<br />
U<br />
U<br />
U<br />
<br />
<br />
gornja baza<br />
F<br />
pa f ghg<br />
S pa f ghd<br />
<br />
gh<br />
h S<br />
U - iznos sile uzgona<br />
V - volumen uronjenog tijela, f - gustoća <strong>fluida</strong><br />
Arhimedov princip: Svako tijelo uronjeno u fluid prividno izgubi na<br />
svojoj težini onoliko koliko teži istisnuti fluid. Arhimed (297-212).<br />
f<br />
gV<br />
f<br />
g<br />
d<br />
donja baza<br />
S<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 12
Primjer – Arhimedov princip<br />
Koliki dio sante leda viri iznad površine mora? Za gustoću leda<br />
uzmite vrijednost od 900 kg/m 3 , a za gustoću morske vode uzmite<br />
vrijednost 1020 kg/m 3 .<br />
Rezultat: 11,8%.<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 13
Napetost površine<br />
Molekule u tekućini titraju oko centara ravnoteže<br />
Ti centri ravnoteže se lako pomiču ostajući pri<br />
tome na jednakim udaljenostima<br />
Zato tekućina lako mijenja svoj oblik u<br />
zanemarivu promjenu volumena (tekućine su<br />
nestlačive)<br />
Povšina tekućine tj. granica između tekućine i<br />
plina vlada se kao napeta opna.<br />
Sile između molekula uzrokuju napetost<br />
površine tekućine<br />
Svaka molekula djeluje na susjednu molekulu<br />
privlačnom silom.<br />
Rezultantna sila na molekuli koja se nalazi na<br />
površini je okomita na površina i usmjerena<br />
prema tekućini.<br />
Molekularne sile između istovrsnih molekula<br />
zovu se kohezione sile.<br />
Sile među molekulama različitih tvari zovu se<br />
adhezione sile.<br />
koeficijent površinske napetosti<br />
<br />
dW<br />
dS<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 14<br />
<br />
Fx<br />
2lx<br />
<br />
F<br />
2l<br />
<br />
<br />
<br />
N<br />
m<br />
Tekućina na koju okolina ne<br />
djeluje silama nastoji zadržati<br />
minimalnu površinu za dani<br />
volimen zauzima oblik kugle.
Sažetak<br />
Tlak je omjer okomite sile i površine na koju ta sila djeluje:<br />
Jedinica za tlak je paskal (Pa), a iznimno je dopuštena i jedinica bar = 10 5 Pa.<br />
Pascalov zakon: tlak u fluidu izazvan vanjskom silom (tzv. vanjski ili hidraulilčki<br />
tlak) širi se u fluidu jednako na sve strane.<br />
p pa<br />
gh<br />
Na dubini h ispod površine tekućine tlak je , gdje je p a<br />
atmosferski tlak, a gh hidrostatski tlak što ga uzrokuje težina tekućine.<br />
Atmosferski tlak mijenja se s nadmorskom visinom i opada po barometarskoj<br />
formuli koja za izotermnu atmosferu glasi:<br />
0<br />
gh<br />
gdje su p0 i 0 tlak i gustoća zraka na visini h=0.<br />
p0<br />
Arhimedov princip: svako tijelo uronjeno u fluid prividno gubi od svoje težine<br />
toliko koliko teži istisnuti fluid.<br />
Fu <br />
f gV<br />
Sila uzgona na tijelo uronjeno u fluid: ,<br />
gdje je f gustoća <strong>fluida</strong>, a V volumen istisnutog <strong>fluida</strong>.<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 15<br />
p<br />
F<br />
dF<br />
lim <br />
S<br />
0 S dS<br />
<br />
p <br />
p<br />
0<br />
e
Pitanja za provjeru znanja<br />
1. Definirajte i ukratko objasnite sljedeće pojmove: tlak (općenito),<br />
atmosferski tlak, hidrostatski tlak, uzgon. Kako glasi Arhimedov<br />
princip?<br />
2. a) Objasnite Pascalov zakon za hidraulički tlak, te objasnite princip rada<br />
hidrauličke tijeska.<br />
b) Što je atmosferski tlak? Kako se mjeri? Kako se mijenja s visinom?<br />
3. Izvedite izraz za hidrostatski tlak u tekućini na dubini h. Objasnite princip<br />
spojenih posuda (na primjeru spojenih posuda u kojima se nalaze tekućine<br />
različitih gustoća).<br />
4. Izvedite izraz silu uzgona. Kako glasi Arhimedov princip? Diskutirajte slučajeve<br />
kada tijelo lebdi, kada se ubrzano diže, te kada pliva u fluidu.<br />
5. Što je napetost površine tekućine.<br />
8 - <strong>Statika</strong> <strong>fluida</strong> 16