Potencijal iskorištenja ostataka nakon proizvodnje vina za dobivanje ...
Potencijal iskorištenja ostataka nakon proizvodnje vina za dobivanje ...
Potencijal iskorištenja ostataka nakon proizvodnje vina za dobivanje ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vodarstvo, vinogradarstvo i <strong>vina</strong>rstvo<br />
pokoņice i 22,3-32,3% sjemenki. Komina ima pribliņno 55-69% vode, a u suhoj tvari prisutne<br />
su komponente od kojih su najvaņniji ńešer i vinska kiselina te ulje koje se nalazi u<br />
sjemenkama. Zbog navedenih svojstava, kvalitetno korińtenje komine ima veliku vaņnost u<br />
svrhu bolje ekonomske bilance <strong>proizvodnje</strong> <strong>vina</strong>. U prilog iskorińtenju <strong>ostataka</strong> poljoprivredne<br />
i prehrambene <strong>proizvodnje</strong> ide i ţinjenica da se odlaganje tih <strong>ostataka</strong> na odlagalińtima otpada<br />
naplašuje te dodatno opterešuje ekonomsku bilancu odreŤene <strong>proizvodnje</strong> (Arvanitoyannis et<br />
al., 2006) 2 .<br />
Vinska komina se sastoji od pribliņno 55-60% vode (ovisno o primijenjenoj tehnologiji), dok<br />
ostatak ţini suha tvar. Upravo zbog visokog udjela vode, ovaj organski ostatak ima vrlo<br />
ograniţeno vrijeme skladińtenja, od svega nekoliko dana. Iz tog razloga, vinska komina mora<br />
proši kroz proces dorade, odnosno otklanjanja suvińne vode (primjerice suńenjem <strong>za</strong>grijanim<br />
zrakom), kako tijekom dugotrajnijeg skladińtenja ne bi dońlo do znaţajnijih negativnih<br />
promjena u njezinom kemijskom sastavu (Gögüs i Maskan, 2006). Ukoliko se koristi vinska<br />
komina u proizvodnji toplinske energije putem spaljivanja, jedan od glavnih tehniţkotehnolońkih<br />
problema pri njezinom energetskom iskorińtavanju je mala energetska vrijednost<br />
po jedinici mase (mala nasipna masa), ńto <strong>za</strong>htijeva velike prostore skladińtenja. Kao<br />
najjednostavniji postupak obrade vinske komine <strong>za</strong> potrebe energije je peletiranje. Peletiranje<br />
se definira kao termoplastiţni proces oblikovanja istiskivanjem, u kojem fino razdijeljene<br />
ţestice brańnate sirovine formiraju kompaktne pelete, pogodne <strong>za</strong> rukovanje. Najveši znaţaj<br />
peletiranja biomase u proizvodnji energije je <strong>dobivanje</strong> proizvoda veše gustoše, bolje<br />
volumetrijske ogrjevne vrijednosti, ńto ima <strong>za</strong> posljedicu smanjenje trońkova transporta i<br />
skladińtenja (Celma et al, 2007).<br />
Iz sveg navedenog, ideja rada je novi ekolońki i energetski pristup u rjeńavanju problema<br />
sanacije vinske komine kao nusproizvoda u proizvodnji <strong>vina</strong>. Sukladno sve vešoj ekolońkoj<br />
svijesti, istraņit še se nova mogušnosti potpunog iskorińtenja organskog otpada na naţin da se<br />
vinska komina sa smanjenim udjelom vode koristi kao siro<strong>vina</strong> u procesu <strong>proizvodnje</strong><br />
toplinske energije.<br />
Materijal i metode<br />
Vinska komina korińtena u ovom istraņivanju je ostatak <strong>nakon</strong> <strong>proizvodnje</strong> <strong>vina</strong> dobivenog iz<br />
sorte Ņlahtina i Syrah uzgojene na otoku Krku i osuńene na ravnoteņnu vlaņnost od 12%.<br />
Postupci koji prethode procesu peletiranja biomase obuhvašaju suńenje visokovlaņne sirovine i<br />
<strong>za</strong>tim usitnjavanje i kondicioniranje. Materijal se prije peletiranja mora suńiti jer suńenjem<br />
znaţajno povešava ogrjevna vrijednost biomase. Iz tog razloga obavit še se laboratorijsko<br />
suńenje vinske komine pri temperaturi od 40°C koji neše negativno utjecati na kemijska<br />
svojstva komine. Nakon procesa suńenja, mljevenja i kondicioniranja vinske komine pristupa<br />
se peletiranju, <strong>nakon</strong> kojeg dobivamo pelete koje su <strong>nakon</strong> hlaŤenja spremne <strong>za</strong> upotrebu.<br />
Pelete koje se dobivaju termiţkom obradom biomase, pravilnog su oblika, promjera od 5 do 15<br />
mm i duņine 10 do 30 mm. Oblik peletirane biomase ima niz prednosti prilikom izgaranja <strong>za</strong><br />
potrebe dobivanja toplinske energije, poput automatskog dovoda sirovine i poboljńanih gorivih<br />
svojstava prilikom spaljivanja peletirane biomase. Kvaliteta pelete kao goriva ne moņe se<br />
definirati bez utvrŤivanja njenih gorivih svojstava, primjerice donje i gornje ogrjevne<br />
vrijednosti. Za veše sustave izgaranja, tvrdoša pelete je manje vaņna, meŤutim bolja svojstva<br />
peleta u smislu njihove tvrdoše i ţvrstoše, omogušuje bolja manipulativna svojstva i smanjenje<br />
trońkova transporta i skladińtenja.<br />
Velik utjecaj na peletiranje i kvalitetu peleta ima fizikalno-kemijska razliţitost biomase koja se<br />
peletira. Za utvrŤivanje gorivih svojstava peleta utvrdit še se gornja i donja ogrjevna<br />
vrijednost, vlaga, pepeo, hlapive tvari, sagorljive tvari, C-fix, koks, sumpor sagorljivi, sumpor<br />
ve<strong>za</strong>ni te anali<strong>za</strong> stabilnosti peleta uz sastav dimnih plinova prilikom izgaranja (ISO 5068; ISO<br />
1171; ISO, 562; ISO 1928).<br />
44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma<br />
881
Change language