Preddiplomski - Filozofski fakultet u Rijeci - Sveučilište u Rijeci

SVEUČILIŠTE U RIJECI 

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI 

Studijski program: KULTUROLOGIJA 

jednopredmetni preddiplomski studij 

Izvedbeni planovi 

Ljetni semestar akademske godine 2012./2013

Naziv kolegija 

Tematska uporišta 

kulturalnih studija 

Nositelj kolegija 

dr. sc. Sarah Czerny, 

doc. 

Asistent 

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU 

Broj ECTS-a 

Nastavno opterećenje 

Vrijeme I mjesto 

održavanja nastave 

5 30 + 0 + 15 Utorak 09.15 – 12.00 

prema rasporedu 

Vrijeme za 

konzultacije 

12.00-13.00 Utorak 

12.00 – 13.00 

Četvrtak 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

Telefon E-mail 

F-807 sczerny@ffri.hr 

Kabinet Telefon E-mail 

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA 

SADRŽAJ KOLEGIJA 

Cilj kolegija je upoznati studente sa idejom da je znanstvena spoznaja, kao i bilo koja druga vrsta spoznaje, produkt društvenih odnosa. 

Studenti će biti upoznati sa načinom na koji je znanost podijeljena u prirodne i društvene znanosti te kako znanost dijeli koncepte 

prirode i kulture. Studente će se također upoznati sa nekim od debata između prirodnih i društvenih znanosti, kao što je Sokalova afera, 

te kako interdisciplinarna praksa djeluje unutar ove podjele. 

Studenti će na kolegiju promatrati vlastitu ulogu u proizvodnji znanstvene spoznaje gdje će ispitivati pojmove poput plagijata, 

akademskog čitanja te akademskog pisanja. 

Kolegij će sadržavati sljedeće teme: Što je znanost?; Znanost i društvo; Priroda i kultura u znanost; Znanstveni područje; The Science 

Wars; Interdisiplinarnost; Razmjena znanje u znanost; Intelektualno vlasništvo i copyright; Znanje kao artifakt; Plagijat; Prostor u 

znanost 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju definirati interdisciplinarnost; opisati što je plagijat, razlikovati i usporediti pojmove 

intelektualnog vlasništva i autorskog prava; opisati odnos između znanosti i društvo; analizirati kako se znanje pretvorilo artefakt u 

znanosti, definirati razlike između akademskog i ostalih forma pisanja. 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 1.0 0 

Seminar 3.0 60 

Kontinuirana provjera znanja (1 kolokvij) 2.0 40 

UKUPNO 5 100 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 

IV. LITERATURA 

Obvezna literatura: 

Kuhn, T. 2002. Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk 

Vinck, D. 2010. The sociology of scientific work. The fundamental relationship between science and society. 

Edward Elgar Publishing Ltd: Cheltenham 

Haraway, D. 1991. Simians, Cyborgs and Women. The reinvention of Nature. London: Free Association 

Books

Derry, S and Schunn, C. 2005. Interdisciplinarity. A beautiful but Dangerous Beast. In Interdisciplinary 

Collaboration. An emerging cognitive Science. Eds. Derry, Schunn, Gernsbacher. Lawrence Erlblaum 

Associates: London. 

Bucchi, M. 2004. Science in Society. An Introduction to Social Studies of Science. Routledge: New York. 

Haviland and Mulin 2009 Introduction: Connecting Plagiarism, Intellectual Property and Disciplinary Habits. 

In Plagiarism, Authorship and Disciplinary Cultures. Ed. Havliand and Mulin. Utah State University Press. 

Latour, B and Woolgar, S. 1986. Laboratory life. The Construction of Scientific Facts. Princeton: Princeton 

University Press 

Zimitat, C. 2008. A student perspective of plagiarism. In Student Plagiarism in an Online World. Problems 

and Solutions. Ed, Roberts, T. IGI Global. 

Henning, Guarrett and Van Rensburgh. 2005. Finding your way in Academic Writing. Van Schaik: Pretoria. 

Fulwiler. 2002. College Writing. A Personal Approach to Academic Writing. Boynton/Cook 

Henning, Guarrett and Van Rensburgh. 2005. Finding your way in Academic Writing. Van Schaik: Pretoria. 

Sokal, A. 1996. Nadilaženje granica prema transformativnoj hermeneutici kvantne gravitacije. Social Text. 

Sokal, A. 1996. Fizičar eksperiment u kulturalnim studijima. Lingua Franca 

Van Leeuwen, T. 2005. Three modes of interdisciplinarity. In A New Agenda in (Critical) Discourse Analysis. 

Eds. Ruth Wodak and Paul Chiton. John Benjamins Publishing Company 

Izborna literatura: 

Ruane, J. 2006. When should we trust what we know? Why research methods? In Essentials of Research 

Methods. A guide to Social Science Research. Blackwell 

Bailey, S. 2003. The writing process. In Academic Writing. A practical guide for students. Routledge Falmer 

Lipson, C. 2006. FAQS – About all Reference Styles. In A quick guide to Citation styles – MLA, APA, 

Chicago, the Sciences, Professions and more. University of Chicago Press 

Fulwiler. 2002. College Writing. A Personal Approach to Academic Writing. Boynton/Cook 

Kruse, O. 2003. Getting Started: Academic writing in the first year of a university. In Teaching Academic 

Writing in European Higher Education. Eds. Bjork, Brauer, Rienecker and Jorgensen. Kluwer: New York 

Richards and Miller. 2008. Types and Purposes of Academic Writing. In Doing Academic writing in 

Murray, S. 2001. 2001. Does Editing a Journal Increase One’s citations In It? Anthropology News 

Scollon, R. 1995. Coercive citation. Anthropology Newsletter 

Zimitat, C. 2008. A student perspective of plagiarism. In Student Plagiarism in an Online World. Problems 

and Solutions. Ed, Roberts, T. IGI Global. 

Haviland and Mulin 2009 Introduction: Connecting Plagiarism, Intellectual Property and Disciplinary Habits. 

In Plagiarism, Authorship and Disciplinary Cultures. Ed. Havliand and Mulin. Utah State University Press. 

Sutherland-Smith, W. 2008. Plagiarism and the Internet. In Plagiarism, the Internet and Student Learning. 

Improving Academic Integrity. Routledge. 

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 

POHAĐANJE NASTAVE 

Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA 

Kolokvij: 28.05.2013 

Rok za predaju seminara: 04.06.2013 

Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 20 bodova, a 5 bodova po svakom danu

kašnjenja. 

Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati 

seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja 

konzultacija. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA 

Konzultacije 

Oglasna ploča Odsjeka 

E-pošta 

Web fakulteta 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA 

Usmeno 

E-pošta 

Pitanja vezana za literaturu ili kolegija rješavaju se isključivo u vrijeme konzultacija 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 

"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i 

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" 

Seminar eseja mora imati: 

1. Uvod 

2. Razradu 

3. Zaključak 

4. Literaturu 

Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući 

razmake] 

Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i 

pridržavati. 

Kolokvij se sastoji od 4 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova. 

Gradivo za Kolokvij je obavezna literatura iz predavanje 1-14 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012./2013. 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema 

studenata 

1 tjedan Uvod 

2 tjedan Što je znanost? 

3 tjedan Znanost i društvo - who is science 

for? 

Kuhn, T. 2002. 

Struktura znanstvenih 

revolucija. Naklada 

Jesenski i Turk 

Vinck, D. 2010. The 

sociology of scientific 

work. The fundamental 

Napomena

4 tjedan Priroda i kultura u znanost 

5 tjedan ISPITI – NEMA NASTAVE 

relationship between 

science and society. 

Edward Elgar 

Publishing Ltd: 

Cheltenham 

Haraway, D. 1991. 

Simians, Cyborgs and 

Women. The 

reinvention of Nature. 

London: Free 

Association Books 

7 tjedan The Science Wars Sokal, A. 1996. 

Nadilaženje granica 

prema transformativnoj 

hermeneutici kvantne 

gravitacije. Social Text. 

Sokal, A. 1996. Fizičar 

eksperiment u 

kulturalnim studijima. 

Lingua Franca 

8 tjedan Interdisiplinarnost - opce Van Leeuwen, T. 2005. 

Three modes of 

interdisciplinarity. In A 

New Agenda in 

(Critical) Discourse 

Analysis. Eds. Ruth 

Wodak and Paul 

Chiton. John 

Benjamins Publishing 

Company 

9 tjedan Interdisciplinarnost II Derry, S and Schunn, 

C. 2005. 

Interdisciplinarity. A 

beautiful but 

Dangerous Beast. In 

Interdisciplinary 

Collaboration. An 

emerging cognitive 

Science. Eds. Derry, 

Schunn, Gernsbacher. 

Lawrence Erlblaum 

10 tjedan Intelektualno vlasništvo i copyright 

Znanje kao artifakt 

Associates: London. 

Bucchi, M. 2004. 

Science in Society. An 

Introduction to Social 

Studies of Science. 

Routledge: New York. 

11 tjedan Plagijat Zimitat, C. 2008. A 

student perspective of 

plagiarism. In Student 

Ako već nisu, studenti 

moraju čitati Etički 

kodeks prije predavanje

12 tjedan Prostor u znanost 

13 tjedan Kolokvij 

14 tjedan What can I do with a degree in 

cultural studies I? 

15 tjedan What can I do with a degree in 

cultural studies II? 

Plagiarism in an Online 

World. Problems and 

Solutions. Ed, Roberts, 

T. IGI Global.


Suvremena kulturalna 

antropologija 


dr. sc. Sanja Puljar 

D’Alessio, doc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 




4 30+0+15 Petak, 9.15-11.00 

104 

Vrijeme za 

konzultacije 


14.00-15.00 807 265695 spuljar@ffri.hr 

Vrijeme za 

konzultacije 




Predmet se bavi pitanjima kritike zapadnjačkih karakterističnih diskursa i afirmira autokritični diskurs u sagledavanju epistemoloških 

i ključnih socio-kulturno antropoloških problema suvremenog svijeta. U okviru toga proučavati će se slijedeće predmetne jedinice: 

hijerarhijski pojam kulture i civilizacije. Implikacije hijerarhijskog pristupa kulturi na dvije razine: intra-kulturnoj i globalnoj. 

Objektivnost u antropologiji: promatranje kulture „izvana“ i „iznutra“(tzv. etski i emski pristup). Kritika evolucionističke paradigme i 

teorija modernizacije. Reifikacija i esencijalizam. Postmodernizam i budućnost etnografije. Kulturalne konstrukcije „drugog“ kao 

različitog. Kultura u diskursu trećeg i četvrtog svijeta. Kulturni aspekti globalizacije. Suvremena kapitalistička kultura i kultura 

održivosti. Modernistički i postmodernistički pristupi identitetu: razlike i problemi. 


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati ključne probleme suvremenog svijeta iz antropološke vizure; 

razlikovati evolucionističku paradigmu i teoriju modernizacije, te postmodernizam u antropologiji;analizirati hijerarhijski 

pristup kulturi na dvije razine, kulturalne konstrukcije „drugog“, te kulturalne aspekte globalizacije. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) 

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad 

x x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo 



BODOVIMA 


Redovito pohađanje nastave 0.5 0 

Seminarski rad 1 40 

Kontinuirana provjera znanja 1 30 

ZAVRŠNI ISPIT 1.5 30 

UKUPNO 4 100 


IV. LITERATURA


Čolić, S. (2002). Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 

Marcus, G.E. i Fischer, M.J. (2003). Antropologija kao kritika kulture: eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima. 

Zagreb: Naklada Breza. 

Experiments in Holism. Theory and Practice in Contemporary Anthropology. (2010). T. Otto i N. Bubndt (ur.). Oxford: Blackwell 

Publishing. (Odabrana poglavlja). 


Rabinow, P. i Marcus, G. (2008). Designs for an Anthropology of the Contemporary. London: Duke University Press. 

Segalen, M. (2002). Drugi i sličan. Pogled na etnologiju suvremenih društava. Zagreb: Jesenski&Turk, 2002. 

Hannerz, U. (1992). Cultural Complexity. Studies in the Social Organization of Meaning. New York: Columbia University Press. 



Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja što im donosi 0,5 ECTS kredita. 

Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredit. 


Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja eseja i pripremanja materijala za razgovor i diskusiju 

na nastavi. 

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena 

spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče 

Odsjeka i na web stranicama fakulteta. 

Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok 

iskoristio. 


Konzultacije 


E-pošta 



Usmeno 

E-pošta 


Kolokvij (kontinuirana provjera znanja) je pismeni, a sastoji se od tri pitanja esejističkoga tipa: za 

svako pitanje student imaju na raspolaganju trideset minuta. Svako pitanje nosi maksimalno 10 

bodova.

Seminarski rad se piše na zadanu temu. Zahtijeva se kritički osvrt na paradigme/autore o kojima se 

piše. Duljina teksta: do 10 kartica. 

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom 

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. 


studenata 

1. tjedan Strukturalizam: Claude Lévi- 

Strauss 

Ne. 

2. tjedan Interpretativna antropologija: 

Clifford Geertz 

Ne. 

3. tjedan Antropologija suvremenih svjetova Ne. 

4. tjedan Antropologija kao kritika kulture Ne. 

5. tjedan Utjecaji nadrealizma i Frankfurtske 

škole na antropološku misao 

Ne. 

6. tjedan Antropološki aspekti hijerarhijskog 

koncepta kulture 

Ne. 

7. tjedan Antropološki aspekti hijerarhijskog 

koncepta civilizacije 

Ne. 

8. tjedan Antropološki aspekti globalizacije Ne. 

9. tjedan Kritika pojmova „lokalno“, „globalno“, 

i „glokalno“ 

Ne. 

10. tjedan Globalizacija kulture? Ne. 

11. tjedan Promišljanje deteritorijalizacije i 

hibridnosti 

Ne. 

12. tjedan Kulturalno iskustvo medijske 

komunikacije 

Kolokvij. 

Napomena


Metodologija 

istraživanja u kulturi 


Broj ECTS-a 





4 15+0+30 Predavanja: 

Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Sanja Puljar D'Alessio spuljar@ffri.hr 

Asistentica 

Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Prema dogovoru F-817/VIII 

mbercic@ffri.hr 

Marta Berčić 

kat. 



Općeniti uvod u metode istraživanja u društvenim znanostima, razlika između kvantitativne i 

kvalitativne metodologije te uvod u strategije istraživanja.Teorijske paradigme i perspektive u 

kvalitativnoj metodologiji, odabir problema istraživanja te istraživačka pitanja. 

Nacrt kvalitativnog istraživanja, precizan plan i faze istraživačkog procesa (identificiranje teme ili 

predmeta istraživanja i paradigme, kreiranje istraživačkih pitanja, određivanje jedinice analize – 

odabir uzorka, odabir metode prikupljanja podataka, prikupljanje podataka, interpretacija dobivenih 

podataka), triangulacija 

Strategija analize slučaja i terenskog istraživanja, dizajn analize slučaja – obrasci kulture (idealni 

tip kulturnog obrasca, analiza događaja ili osobe, pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva) 

Određivanje granice prostora kulturnih obrazaca (jedinica analize) – osobe, subkulture, kontrakulture, 

događaji, rituali, virtualni (internet) prostor... 

Prikupljanje podataka – posebno analiza dokumenata (pisma, biografije, fotografije, novinski 

članci, internet forumi), sekundarna analiza podataka (službene statistike, godišnjaci, druga 

istraživanja i analize), metoda promatranja bez i sa sudjelovanjem, strukturirani i nestrukturirani 

intervju (razlika između upitnika i intervjua). Problemi analize teksta, kodiranja ili kvantificiranja 

kvalitativnih situacija i obrazaca. 

Problemi mjerenja i prikupljanja podataka. Pouzdanost, objektivnost i valjanost. Kriteriji za 

povećanje valjanosti - dokumentiranost, argumentiranost interpretacije, sistematičnost postupka, 

blizina predmeta istraživanja, komunikativna valjanost, triangularnost (više metoda provjere, više 

izvora podataka). Etički principi istraživanja, odnos istraživača i promatrane jedinice analize, 

problemi perspektive, problem interpertacije i značenja sudionika istraživanja kao podatka. 

Problemi interpretacije podatka – razumijevanje kao dekodiranje smisla i tumačenje kao uporaba 

dobivenih značenja, dijaloški odnos, 

Završni izvještaj, analiza slučaja, važnost stila pisanja znanstvenog rada, struktura pisanja izvještaja, 

članaka. 


Studenti/ce će po položnom ispitu biti u stanju: 

1. Razlikovati istraživačke strategije, metode i tehnike primjenjive u kulturalnim studijima, posebno 

terensko istraživanje, analizu slučaja te metode promatranja i intervjua 

2. Definirati kriterije za odabir adekvatne metode prema problemu istraživanja 

3. Razviti precizno formuliranje stavova, argumentirano raspravljati, uvažavati drugačije pozicije 

3. Povezati konkretne etičke probleme s problemima terenskih istraživanja 

4. Analizirati istraživanja o kulturnim fenomenima prema kriterijima pouzdanosti, valjanosti i

objektivnosti 

5. Primjeniti metode istraživanja u kulturi koje su predmet ovog kolegija na probleme ostalih kolegija 

kulturalnih studija 

6. Samostalno izvesti istraživanje manjeg obima 

7. Sačiniti evaluaciju nekog kulturnog fenomena ili događaja 

8. Razlikovati teorijsku i emprijsku perspektivu i aspekte određenog problema iz područja studija 

9. Samostalno izvještavati o određenom problemu, prema normama akademskog pisanja 


redavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad 

X x x x 


X x 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U 

ECTS BODOVIMA 

Redovito pohađanje nastave 0,5 

Seminarski rad 0,5 10 

Kontinuirana provjera znanja/zadaci 2 60 

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 

UKUPNO 4 100 


MAX BROJ 

BODOVA 


Čapo Žmegač, J., Gulin Zrnić,V., Šantek, G.P. ur. (2006) Etnologija bliskoga - Poetika i politika suvremenih 

terenskih istraživanja, Zagreb: Jesenski i Turk, 

Yin, R.K. (2007) Studija slučaja – dizajn i metode. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, Politička misao 

Halmi, A. (1996) Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A.G.Matoš 


Halmi, A. (2005) Strategije kvalitativnih istraživanja u primjenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko: 

Naklada Slap 

Dopunska literatura prema temi i problemu istraživanja 



Studenti i studentice su dužni biti nazočni na 75% predavanja i aktivno sudjelovati na vježbama/seminarima 

što im donosi 1 ECTS kredita. 


Pod vježbama se podrazumijeva ukupnost studentskih aktivnosti u seminarskom radu i konitinuiranoj 

provjeri znanja odnosno pisanje kratkih izvještaja i izlaganje istih pred grupom. Vježbe su obavezne, 100%. 

Pod kontinuiranom provjerom znanja podrazumijeva se redovno izvršavanje zadataka, vezanih za faze 

istraživačkog rada, te kvaliteta predanih radova. Studenti i studentice su dužni pisati kratke izvještaje nakon 

upoznavanja sa zadatkom (od 200-1000 riječi ovisno o zadatku). Cilj je praćenje napretka u savladavanju 

izrade samostalnog istraživačkog projekta (istraživanja) prema dogovorenom problemu, vrsti istraživanja 

(emprijsko ili teorijsko istraživanje) i uputama. Predviđa se 5-8 takvih zadataka ovisno o kompleksnosti

problema koji će studenti istraživati, kao i o njihovom predznanju (o broju izvještaja studenti/ce će biti 

obaviješteni nakon odabira teme i problema vlastitog istraživanja). Seminarski rad se odnosi na 

prezentaciju određene faze istraživanja pred grupom koja će zahtijevati kritički pristup i sudjelovanje 

studenata/ica u ocjeni prednosti i nedostatake rada. Svi izvještaji (izvršavanje zadanih zadataka) su 

obavezni i moraju biti predani u dogovorenom roku (na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju – MUDRI), a 

najkasnije prije dobivanja potpisa predmetnog nastavnika o izvršavanju obaveza na kraju semestra. 

Pridržavanje rokova te korištenje MUDRIja za potrebe kolegija je obavezno. Završni ispit obuhvaća pisanje 

cjelovitog izvještaja (članak) o izvršenom istraživanju (koji se predaje isprintan i postavljen na za to 

predviđeno mjesto na e-kolegiju) te kraću usmenu obranu istog. Pisanje kraćih izvještaja i seminarsko 

izlaganje je obavezno, a neizvršavanje obaveza rezultirat će smanjenjem ocjenskih bodova. Studenti i 

studentice će biti mentorirani u svom radu, za vrijeme konzultacija i/ili e-mailom i u tijeku vježbi. 

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) 

tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web 

stranicama fakulteta. 


E –kolegij postavljen na MUDRIju, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, E-pošta,Web fakulteta 


Usmeno, E-pošta 


Studenti i studentice napisane izvještaje, koji predstavljaju izvršenje postavljanog zadatka, šalju e-mailom/, 

odnosno postavljaju na predviđen prostor – za e- kolegij na MUDRiju., u attch. pod naslovom s imenom i 

prezimenom studenta te kratkim naslovom teme, u jednom dokumentu, (npr. petar.petrovicfacebook.doc). 

Zadaci, odnosno izvještaji se pišu u jednom dokumentu, bez brisanja komentara, koji 

se nadopunjuje sa svakim novim zadatkom, s datumom nastanka, najkasnije 24 sata prije termina 

održavanja nastave. Svaki izvršeni zadatak se ocjenjuje u postocima koji se zbrajaju i čine udio u ocjeni. 

Na e-kolegiju na MUDRIju će biti postavljena dodatna literatura koju se može koristiti za izradu istraživanja. 

U tekstovima se navodi i referira APA-styleom. 

Ocjenjuje se napredak u izvršavanju zadataka, kritičnost, analitičnost i ozbiljnost pristupa odabranoj 

temi (smislenost i struktura; jasnoća; povezanost i dosljednost u argumentaciji, pravopisna i 

gramatička pismenost, imaginacija u povezivanju teorijiskih pristupa i zbilje, na način: 

> od 50% - nepotpun ili zadatak koji sadrži nedozovoljene pogreške (ne označavanje tuđih navoda, krivi 

zadatak, krivo ispunjen zadatak i sl.); 

50-59% u min.obimu – izvršen zadatak koji sadrži sve tražene elemente strukture; 

60%-69% izvršen zadatak s minimalnim obrazloženjem zadane strukture; 

70-89%.izvršen zadatak koji sadrži argumentirano obrazloženje; 

90-100% potpuno izvršen zadatak, s argumentiranim, strukuriranim, preglednim obrazloženjima 

Bodovi (%) iz kontinuiranog praćenja znanja i seminara se pretvaraju u ocjenske bodove, kao i završni ispit 

(predani izvještaj i usmena obrana). 

Kontinuirano praćenje rad u seminaru završni ispit (pisani 80%/30+usmena obrana 

1. 90 -100% = 60-56 100-90%= 9-10 90-100%=28-30 

2. 89 - 70% = 55-46 89-80%= 8-7 89-80%=27-25 

3. 69 - 60% = 45-40 79-70%=6-5 79-70%=24-21 

4. 59 - 50% = 39-30 69-60%=5-4 69-60% =20-17 

5. > 49% = >29 59-50%=3-2 59-50%=16-15 

6. >49%= 1 >49%=>14 

Konačna ocjena regulirana je Pravilnikom o studiju, Sveučilišta u Rijeci. 

Ocjena ECTS ocjena Ocjenski bodovi (10+60+30) 

Odličan (5) A 80-100% 

Vrlo dobar (4) B 70-79,9% 

Dobar (3) C 60-69,9% 

Dovoljan (2) D 50-59,9% 

Dovoljan (2) E 40-49,9% 

Nedovoljan (1) FX 30-39,9% 

Nedovoljan (1) F 0-29,9%

Akademska čestitost: regulirana je sveučilišnim dokumentima: Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci; Etički 

kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci, dostupno na www.uniri.hr (propisi i dokumenti) 

Studenti mogu u svakom trenutuku upozoriti nastavnka ili referenta na nejasnoću iznesenih saržaja i tražiti 

dodatno objašnjenje. 




Datum/tje 

dan 

1. tjedan 

2.tjedan 

Tema Prethodna priprema studenata i zadaci Napo 

mena 

I.Uvod u metodologiju- općenito kvantitativne i Inicijalni test poznavanja “znanstvene kulture” 

kvalitativne, strategije istraživanja (longitudinalno, analiza i/ili akademske kulture, za razliku od 

slučaja, anketiranja…komparativno…) 

svakodnevnog promišljanja stvarnosti, odabir 

problema, 

- zadatak -kratak opis problema, 

istraživačka mapa za prikupljanje 

podataka, bilješki i materijala 

II Izrada nacrta istraživanja, nacrta projekta, strukture Diskusija oko problema - grupiranje oko 

rada - općenito, odabir problema, cilj istraživanja, problem nekoliko problema, sastaviti grupe za grupni 

i predmet istr. postavljanje teze (hipoteze), odabir metode, rad i podijeliti zadatke 

izrada mjernih instrumenata i protokola, prikupljanje zadatak - nacrt istraživanja, projekta, rada za 

podataka, analiza i intrpretacija dobivenih rezultata. odabrani problem 

3. tjedan III Razlikovanje problema i područja koji su pogodni za 

strategiju analize slučaja u odnosu na druge vrste strategija, 

odnosno kriteriji za odabir strategije i metoda: promatranje 

(izravno i sa sudjelovanjem), strukturirani i nestrukturirani 

intervju, fokus grupe, sekundarna analiza podataka 

(dokumentacija, arhivski zapisi), fizički artefakti, tipovi 

istraživačkih pitanja. 

4.tjedan IV Strategija analiza slučaja i terensko istraživanje , Yin, 

str.23-29., dizajn - obrasci kulture (studija slučaja, idealan 

tip, pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva), predmet 

studije, 

5. tjedan V Jedinica analize - osoba, više ljudi, događaj, entitet, 

(Etnologija bliskoga, str.97 ….235) , uzorak 

6.tjedan VI Prikupljanje podataka - strategije,(studij slučaja, 

etnogragrafija i studij zajednice, fenomenologija, 

etnometodologija, interpertativna praksa,biografska 

metoda…Halmi), terenski rad u američkoj i britanskoj 

tradiciji te Hrvatskoj (Etnologija bliskoga, str.10….) 

1. analiza dokumenata 

2. sekundarna analiza podataka 

3. strukturirani i nesstrukturirani intervju 

4. promatranje 

str.101…126) 

sa i bez sudjelovanja (Yin, 

7.tjedan VII 6.1.Analiza dokumenata – cilj, vrste dokumenata, 

problemi 

Razrada nacrta istraživanja - odabir metode 

zadatak - korekcija nacrta istraživanja 

Odabir slučaja - korekcija 

zadatak: definiranje značajnih istraživačkih 

pitanja 

zadatak: definirati jedinicu analize za svaku 

grupu 

zadatak: protokoli za rad sa 

sudionicima,prikupiti podatke, prema jedinici 

analize - analiza dokumenata, statistički 

godišnjaci, fotografije, intervjui, protokoli i 

bilježenje pri promatranju, strukturiranje 

intervjua 

zadatak - analiza i vježba prema prikupljenim 

dokumentima 

8.tjedan VIII 6.2. Sekundarna analiza podataka - zadatak - analiza i vježba prema prikupljenim 

podacima 

9.tjedan IX 6.3. Strukturirani i nestrukturirani intervju - izrada zadatak - analiza i vježba prema predloženim 

intervjua, protokol za informirani pristanak, priprema 

za sudionike, prilagodba na teren, bilježenje i analiza 

(analiza teksta, kvantifikacija kvalitativnih situacija) 

pitanjima za intevjue 

10. tjedan X 6.4. Promatranje bez i sa sudjelovanjem – priprema, zadatak - analiza i vježba prema promatranoj 

protokol za promatranje, bilješke (snimanje, zapisi i sl. ) jedinici analize, analiza protokola

11.tjedan XI Problemi mjerenja, pouzdanosti i valjanosti (Halmi - 6. 

kriterija valjanosti,str. 310), XII Uloge - potpuni 

sudionici, sudionici promatrači, promatrači-sudionici, 

potpuni promatrači - pitanje etičnosti 

12.tjedan XIII Evaluacijska (akcijska - aktivna participacija) i 

orjentacijska (aplikativna - vrijednosna neutralnost) 

istraživanja 

13.tjedan XIV Interpretacija podataka - izvođenje zaključaka, 

uočavanje obrazaca, nalaženje uvjerljivih tumačenja, 

povezivanje u kategorije, razlikovanje i razlaganje 

varijabli, uspostavljanje pojmovne suvislosti 

14.tjedan XV Završni izvještaj - struktura izvještaja, članka, 

dijelovi, način referiranja, literatura 

15.tjedan Evaluacija rada, završna priprema za ispit 

zadatak - analiza dosadašnjeg rada, problemi, 

važnost pripreme i problemi izvođenja 

zadatak - etički kodeks promatrača, svaki za 

svoj problem, problem informiranog pristanka 

zadatak - odrediti svoju vrstu istraživanja, 

zadatak - interpetirati podatke, problemi 

zadatak - napisati završni izvještaj


SOCIOLOGIJA 

KULTURE 


dr. sc. Nenad 

Fanuko, doc. 


Broj ECTS-a 




4.0 30+0+15 Srijedom, 14 – 16, dv 138 

ili 106 

Vrijeme za 

konzultacije 

Srijedom od 13 do 

14 i od 15.30 do 16 




F-808 051/265694 nfanuko@ffri.hr 

Svrha predmeta je upoznati studente sa shvaćanjima kulture u društvenim znanostima, posebice u antropologiji i 

sociologiji. Osim povijesnog pregleda i razmatranja glavnih teorijskih perspektiva, pozornost će se posvetiti tako zvanom 

kulturnom zaokretu u društvenoj teoriji. Uz to će se razmotriti i neke značajke suvremenog društva: potrošačko društvo, 

masovna i popularna kultura, kulturni kapital, masovni mediji. 


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 

opisati upotrebe pojma kulture u različitim disciplinama (antropologiji, književnoj teoriji i sociologiji) 

objasniti metodološke poteškoće u sociološkom izučavanju kulture (pozitivizam nasuprot interpretativnoj paradigmi) 

distingvirati glavne konceptualne dihotomije u sociološkim teorijama kulture (na primjer: akcija i struktura, akcija i 

kultura, struktura i kultura itd.) 

definirati osnovne teme klasične sociologije (Marx, Durkheim, Weber) povezane s kulturom 

uočiti glavne razlike i komplementarnosti između socioloških pristupa kulturi: ideologija, zajednička kultura 

usporediti različite teorije potrošnje, stilova života, subkultura, identiteta, kultura svakidašnjice 

analizirati pojave iz svakodnevnog života u svjetlu tih usporedbi 



x x x 




BODOVIMA 


POHAĐANJE NASTAVE 1.0 0 

SEMINARSKI RAD 1.0 20 

KOLOKVIJI x 4 2.0 80 

UKUPNO 4.0 100 




Crespi, F., Sociologija kulture, Zagreb, 2006.

Haralambos, M. i M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive, Zagreb, 2002. 

(odabrana poglavlja): 

4.: str. 232-237; 263-289 

7.: 431-501 

11: 774-801; 813-849 

12.: 884-933 

13.: 935-963 


Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Zagreb, 2001. 

Bauman, Z., Culture as Praxis, London, 1999. 

Beck, U.: Pronalaženje političkog, Zagreb, 2001. 

Bourdieu, P.: Što znači govoriti, Zagreb, 1992. 

Chaney, D., Cultural Change and Everyday life, London, 2002. 

Chaney, D., Lifestyles, London, 1996. 

Corrigan, P., The Sociology of Consumption, London, 1997. 

Geertz (Gerc), C., Tumačenje kultura I, Beograd 1998. 

Gronow J.: Sociologija ukusa, Zagreb, 2000. 

Kalanj, R., Ideje i djelovanje, Zagreb, 2000. 

Katunarić, V., Lica kulture, Zagreb, 2007. 

Moore, J., Uvod u antropologiju, Zagreb, 2002. 

Shields R.: Kulture interneta, Zagreb, 2001. 

Seminarska literatura: 

Studenti/ce Kulturalnih studija 

Rok za predaju seminarskog rada: 03.04.2013. 

NASLOV 

1. Douglas, M: Čisto i opasno, str. 9-106, Algoritam, Zagreb, 2004. 

2. Douglas, M: Čisto i opasno, str. 107-224, Algoritam, Zagreb, 2004. 

3. Durkheim, E.: Elementarni oblici religijskog života, str. 325-420 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. 

Durkheim i francuska sociološka škola, Zagreb, Ljevak, 2003 

4. Freud (Frojd), S.: Nelagodnost u kulturi, (različita izdanja) 

5. Geertz (Gerc), C.: Podroban opis: ka interpretativnoj teoriji kulture, str. 9-46 u Tumačenje 

kultura I, Beograd 1998. 

6. Geertz (Gerc), C.: Religija kao kulturni sistem str. 119-174 u Tumačenje kultura I, Beograd 

1998. 

7. Horkheimer, M. i Th. Adorno: Kulturna industrija, str.132-179 u Dijalektika prosvjetiteljstva, V. 

Masleša, Sarajevo, 1974. 

8. Katunarić, V., Lica kulture, Zagreb, 2007. (Bilo koja dva poglavlja) 

9. Levi-Strauss, C.: Strukturalna antroplogija, pogl. I-V, Stvarnost, Zagreb, 1977. 

10. Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, str. 67-122, V. Masleša, Sarajevo, 1968. 

11. Simmel, G.: Kultura stvari i kultura ljudi, str. 23-111 u: Kontrapunkti kulture, Jesenski i Turk, 

Zagreb, 2001. 

12. Simmel, G.: Kulturne manifestacije društvenog života, str. 207-282 u Kontrapunkti kulture, 

Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

13. Weber, M.: Religiozna etika i “svijet” i Kulturne religije i “svijet”, str 165-214 u: Sociologija 

religije, Kruzak, Zagreb, 2000. 

14. Weber, M.: Staleži, klase i religija, str.69-112 u: Sociologija religije, Kruzak, Zagreb, 2000. 



Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija (4 tijekom semestra). 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA 

Predaja seminarskih radova u dogovorenim rokovima. Četiri kolokvija u određenom terminu (vidi niže). Jedna 

nadoknada. 

Upis ocjene u indeks treba obaviti u roku koji odredi nastavnik. Za studente koji prekorače taj rok ( ne pojave 

se ili ne pošalju indeks za upis ocjene) smatrat će se da nisu pristupili ispitu. 

Konzultirati važeći Pravilnik o studiju! 

Upute za seminarske radove 

1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ; 

2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost s kolegijem, 

odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u 

ostatku teksta; 

3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova; 

4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 

5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminara; 


Na nastavi, web stranica kolegija. 


Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom. 




VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013. 

Datum/tjedan Sadržaj nastavnog programa (teme) Prethodna priprema 

1 

Pojam kulture: povijest i vrste. Kultura u 

filozofiji i književnoj kritici, te u ranoj 

antropologiji. 

studenata 

Napomena

2 

Kultura u klasičnoj sociologiji i 

antropologiji. 

3 

Kultura i struktura I: strukturalni 

funkcionalizam 

4 

Kultura i struktura II: marksizam, 

strukturalizam 

5 Kultura i djelovanje I: Weber Literatura za kolokvij: 

Crespi: 82 – 100 

Haralambos: 431 - 501 

6 

Kultura i djelovanje II: fenomenologija, 

interpretativna antroplogija (Geertz) 

7 

Kultura i ideologija: Marx, kritička teorija 

društva, Gramsci, Althusser 

8 

Durkheimovska tradicija: rituali i 

Literatura za kolokvij: 

klasifikacije 

Crespi: 114 – 122 

Haralambos: 

222 – 224, 

232 – 240, 

263 – 282, 

635 – 647, 

777 – 782, 

786 – 801, 

829 – 841, 

843 - 849 

9 

Kultura, struktura i djelovanje: Bourdieu, 

Giddens, Elias 

10 Kulturna reprodukcija i stratifikacija 

11 Britanski kulturalni studiji Literatura za kolokvij: 

Crespi: 

9 – 48, 

140 – 150 

Haralambos: 

884 - 906 

12 

Proizvodnja i recepcija kulture. Sociologija 

potrošnje, stilovi života, subkulture, 

identiteti, kultura svakidašnjice 

13 Kulturna analiza postmodernosti 

14 

Sociologija kulture, kulturalna sociologija i Literatura za kolokvij: 

kulturalni studiji 

Crespi: 

48 – 85, 

151 – 164 

Haralambos: 

906 - 933 

Kolokvij 27.03.2013. 

Kolokvij 17.04.2013. 

Kolokvij 08.05.2013. 

Kolokvij 29.05.2013.


KULTURALNA POVIJEST 

DO SREDNJOVJEKOVLJA 


dr. sc. Vjeran 

Pavlaković, doc. 

Asistent 

Mr.sc. Kristina Džin 


Broj ECTS-a 




4 30+0+15 Četvrtak, 08:15 

138 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

Nakon predavanja i 

seminara 





F-817 kdzin@ffri.hr 

Studenti će se upoznati s gradivom kako slijedi: 

a) Stanje kamenog doba – oruđe, oružje, pojava vatre, zidno slikarstvo, Pojava poljodjelstva, prve civilizacije na 

Dalekom Istoku (Egipat, Mezopotamija). Otkriće kotača, navodnjavanje, obrt – keramika, pojava metala (bakar, 

bronca). Pismo, državni ustroj, Hamurabijev zakonik. Umjetnost. 

b) Feničani – trgovina, plovidba i pismo. Židovska dijaspora. 

c) Minojska talasokracija. Značaj palača – grad, umjetnost.. Mikenska kultura, osvajanje Troje. Indoeuropska seoba. 

d) Željezno doba. 

e) Etruščani, pojava luka, gladijatorske igre, kultovi i vjerski obrdi. Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. Osnivanje 

Rima, legenda i zbilja. 

f) Rimska republika, punski ratovi (Hanibal). Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak) 

g) Poljoprivredne i vojne reforme, građanski ratovi (braća Grakho, Marije, Sula). Cezar i galski ratovi – pohod na 

Egipat. 

h) Oktavijan, August . Rim kao carstvo. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici). 

i) Klaudije, Neron, Vespazijan, Trajan, Hadrijan, Marko Aurelije. 

j) Tetrarhija. Dioklecijan. Konstantin Veliki. Milanski edikt 313., kršćanstvo. Teodozije Veliki, kršćanstvo jedina 

službena vjera. 

k) Pad Rimskog carstva (476.). Justinijanova rekonkvista. Obnova Zapadnog rimskog carstva. 

l) Provale barbara: Goti, Langobardi, Avari, Slaveni, Hrvati. 

m) Karlo Veliki. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Pojava feudalizma. Predromanika. Hrvatski vladari 

(Domagoj, Tomislav, Krešimir, Zvonimir). Značaj hrvatskih vladara, pleterna plastika, Pakta konventa (1102.). 


- Predmet daje osnove kulturnog razvitka od pojave čovjeka do ranog srednjeg vijeka (IX. st.). Težište je na 

revolucionarnim pojavama u razvitku čovjeka od kamenog doba, visokih civilizacija (Egipat, Mezopotamija) kretskominojske 

kulture, grčke , etruščanske i rimske civilizacije do podjele i pada Rimskog carstva. Zaključno se daje pregled 

bizantske umjetnosti, naznačuju raspad robovlasničkog društva i osnove feudalizma. 

- Informiranost studenta o razvojnim fazama društva, kulturološkim značajkama kao temelja razumijevanja suvremenih 

pojava u razvitku čovjeka. 



x x x 


x 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA


BODOVIMA 


...aktivnost na nastavi 1 10 

...SEMINAR 1 30 

kolokvij 2x (svaki kolokvij 0,5) 1 30 

Završni ispit 1 30 

UKUPNO 4 100 




- Beest Holle i dr. , Velika ilustrirana povijest svijeta, sv.1-4, Otokar Keršovani, Rijeka 1974; 

- Narr K.J., Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb 1977, 170-184; 

- Suić M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003; 

- Cambi N, Antika, Zagreb 2002; 

- Dimitrijević S.-Težak-Gregl T.- Majnarić Pandžić N., Prapovijest u Hrvatskoj, Zagreb 1999.; 

- Vinski Z., Epoha seobe naroda, Beograd 1969; 

- Gunjača S.-Jelovina D., Starohrvatska baština, Zagreb 1976. 


- Veliki povijesni atlas svijeta, Zagreb 1999; 

- Povijest svijeta, sv.1-2. Split 2005 



Studenti su dužni prisustvovati nastavi 70%. 


Studenti su dužni poštivati termine nastave, konzultacija I ispitnih rokova. 


Usmeno 

Pismeno: oglasna ploča Odsjeka za Kulturologiju I web stranica Odsjeka za kulturologiju 


- usmene konzultacije 

- razgovor na seminaru 

- elektronska pošta






Stanje kamenog doba – oruđe, oružje, pojava 

vatre, zidno slikarstvo, Pojava poljodjelstva, 

prve civilizacije na Dalekom Istoku (Egipat, 

Mezopotamija). Otkriće kotača, navodnjavanje, 

obrt – keramika, pojava metala (bakar, bronca). 

Pismo, državni ustroj, Hamurabijev zakonik. 

Umjetnost. 

Feničani – trgovina, plovidba i pismo. Židovska 

dijaspora. 

Minojska talasokracija. Značaj palača – grad, 

umjetnost.. Mikenska kultura, osvajanje Troje. 

Indoeuropska seoba. 

Željezno doba. 

Etruščani, pojava luka, gladijatorske igre, 

kultovi i vjerski obrdi. Umjetnost: slikarstvo i 

zlatarstvo. Osnivanje Rima, legenda i zbilja. 

Rimska republika, punski ratovi (Hanibal). 

Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija 

(Spartak) 

Poljoprivredne i vojne reforme, građanski 

ratovi (braća Grakho, Marije, Sula). Cezar i 

galski ratovi – pohod na Egipat. 

Oktavijan, August . Rim kao carstvo. Rim na 

području Hrvatske (glavni rimski spomenici). 

Klaudije, Neron, Vespazijan, Trajan, Hadrijan, 

Marko Aurelije. 

Tetrarhija. Dioklecijan. Konstantin Veliki. 

Milanski edikt 313., kršćanstvo. Teodozije 

Veliki, kršćanstvo jedina službena vjera. 

Pad Rimskog carstva (476.). Justinijanova 

rekonkvista. Obnova Zapadnog rimskog 

carstva 

Provale barbara: Goti, Langobardi, Avari, 

Slaveni, Hrvati. 

Karlo Veliki. Posljednji tragovi zapadne 

antičke kulture. Pojava feudalizma. 

Predromanika. Hrvatski vladari (Domagoj, 

Tomislav, Krešimir, Zvonimir). Značaj 

hrvatskih vladara, pleterna plastika, Pakta 

konventa (1102.). 

studenata 

Napomena



Broj ECTS-a 

Stručni seminar 

engleskog jezika 2 

Nositelj kolegija Vrijeme za 

konzultacije 

dr. sc. Marija Brala 

Vukanović, izv. prof. 

Izvođači 

Dr.sc. Nikola Petković 

Dr.sc. Vjeran 

Pavlaković 

Dr.sc. Sarah Czerny 

Dr.sc. Sanja Puljar 

D’Alessio 

Vrijeme za 

konzultacije 

Pavlaković: srijeda, 

15.00-17.00 

Czerny: utorak i 

četvrtak, 12.00-13.00 

Puljar D’Alessio: 

petak, 14.00-16.00 




1 0+0+30 

Kabinet 

Telefon 



E-mail 


Petković: F-809 

Pavlaković: F-804 

Czerny: F-807 

Puljar D’Alessio: F- 

807 

Petković: 265 693 

Pavlaković: 265 705 

Czerny: 265 695 

Puljar D’Alessio: 265 

691 

npetkovi@ffri.hr 

vpavlakovic@ffri.hr 

sczerny@ffri.hr 

spuljar@ffri.hr 

Dr.sc. Vjeran Pavlaković, dr.sc. Sarah Czerny i dr.sc. Sanja puljar D’Alessio vode konzultativnu nastavu: prevođenje 

stručne literature, usvajanje gramatičkih struktura, proširivanje vokabulara 

dr.sc. Nikola Petković vodi tri seminarska termina posvećena diskusijama na teme: 

1. O čemu govorimo kada govorimo o identitetu 

2. Bilješke prema definiciji identiteta 

3. Amartya Sen o identitetu 

ČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju: 

1. Analizirati i uspješnije iščitavati literaturu na engleskome jeziku 

2. Prepoznavati osnovne gramatičke, pravopisne i leksičke norme engleskoga jezika 



x X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe 



BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA

Aktivnost u nastavi (prevođenje stručnih tekstova) 0,30 30 

Prijevod stručnog teksta (eng-hrv) 

0,70 

70 

UKUPNO 1 100 




Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom 

sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su 

propisani u zimskom i ljetnom semestru. 







Najavljeni seminarski termini dr.sc. Nikole Petkovića će biti određeni tijekom prvog mjeseca u semestru. 


Studenti su dužni unutar dogovorenog roka zadovoljavajuće napisati prijevod stručnog teksta sa engleskoga jezika na 

hrvatski jezik. 


Konzultacije 


E-pošta 



Usmeno 

E-pošta 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE



Broj ECTS-a 


Vrijeme i mjesto 


Mediji i društvo 5 30 + 0 + 15 srijeda 10:15 u 205 


konzultacije 


Dr. sc. Hajrudin 

Hromadžić, doc. 

Asistent 

Prema najavi na 

oglasnoj ploči i web 

stranici Odsjeka za 

kulturalne studije 

Vrijeme za 

konzultacije 

810 265 697 hhromadzic@ffri.hr 




Kolegij je posvećen objašnjenju i analizi nekolicine tematskih cjelina vezanih za (su)odnos medija i društva: 

pitanjima medijske konstrukcije socijalne zbilje; socijalnoj povijesti medija i komunikacijskih društvenih odnosa; 

socijalnim, ekonomskim, kulturalnim, političkim i institucionalnim okvirima za razumijevanje funkcioniranja medija 

u suvremenim društvima; te aktualnim trendovima medijski potpomognute spektakularizacije društva. 


Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz medije i 

medijsku komunikaciju u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesnokomparativno 

vrednovanje fenomena medijsko-komunikacijskog društva iz primarno sociološke, ali i šire 

interdisciplinarne perspektive društvenih i humanističkih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja 

uloge i značaja produkata kulturno-medijske industrije. 



X X X X 


X 



BODOVIMA 


Aktivnost u nastavi 0,5 10 

Kolokviji (dva) 1,5 + 1,5 30 + 30 

Pismeni rad 1 20 

Usmeni ispit 0,5 10 

UKUPNO 5 100 




Briggs, Asa i Burke, Peter (2011). Socijalna povijest medija. Od Gutenberga do interneta. Zagreb: 

Naklada Pelago (odabrana poglavlja). 

Croteau, David and Hoynes, William (2003). Media/Society. Industries, Images, and Audiences. 

London & New Delhi: Sage Publications (odabrana poglavlja).

Rayner, Ph., Wall, P., Kruger, S. (2004). Media Studies: The Essential Resource. London & New 

York: Routledge (odabrana poglavlja). 

Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford: Blackwell 

Publishing (odabrana poglavlja). 


Bagdikian, B. H., The Media Monopoly, Beacon Press, Boston, 2000. 

Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. 

Bertrand, I., Hughes, P.: Media Research Methods, Palgrave Macmillan, 2004. 

Bourdieu, P.: “O televiziji”, u Europski glasnik, Godište X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 271-308. 

Castells, M.: Internet galaksija: razmišljanja o internetu, poslovanju I društvu, Naklada Jesenski i Turk, 

Zagreb, 2003. 

Chomsky, N.: Mediji, propaganda i sistem, Što čitaš?, Zagreb, 2002. Dostupno na: 

http://www.zamirnet.hr/stocitas/ 

Debray, R.: “Uvod u mediologiju” u Europski glasnik, Godište X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 323-337. 

Fiske, J.: Introduction to Communication Studies, Routledge, London, 1990. 

Habermas, J.: The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press, 1991. 

Horkheimer, M., Adorno, T.: Dijalektika prosvjetiteljstva, “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos), 

Sarajevo, 1989 (poglavlje IV). 

Hromadžić, H.: “Fantazma subjektiviteta u interakcijskom ključu. Primjer kompjutorskog ekrana“, Filozofska 

istraživanja, Vol. 27, No. 1, 2007, Zagreb, str. 127-142. 

Hromadžić, H.: “Subjekt, multiplativnost njegova karaktera i virtualno u odrazu Foucaultove teorije 

diskursa”, Filozofska istraživanja 85–86, god. 22, sv. 2–3, 2002, Zagreb, str. 357-372. 

Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos), Sarajevo, 1989. 

McLuhan, M.: Razumijevanje medija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2008. 

Morley, D.: Television, Audiences and Cultural Studies, Routledge, London, 1992. 

Shields, R.: Kulture interneta. Virtualni prostori, stvarne povijesti I živuća tijela, Naklada Jesenski i Turk, 

Zagreb, 2001. 

Silverblatt, A., Genre Studies in Mass Media, M. E. Sharpe, 2007. 

Silverstone, R., Hirsch, E.: Consuming Technologies: Media and Information in Domestic Spaces, 

Routledge, London & New York, 1992. 

Thompson, J. B.: The Media and Modernity, A Social Theory of the Media, Polity Press and Blackwell 

Publishers, Cambridge, Oxford, 1995.. 

Turkle, S.: Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet, Simon & Shuster, New York, 1995. 

Vehovar, V. (ur.), Mobilne refleksije, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, 2007. 

Williams, 

1974. 

R.: Television. Technology and Cultural Form, Fontana, Glasgow, 

Winston, B.: Media Technology and Society, Routledge, London, 1998. 

2



Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na pismeni ispit, potrebno je minimalno 75% prisustvo u nastavi. 


Ispitni rokovi određuju se početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) 


stranicama fakulteta. 

Odjava ispita mora se izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student/ica rok 

iskoristio/la. 


Nastava; Konzultacije; Oglasna ploča Odsjeka; E-pošta; Web Odsjeka 


Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. 


Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti/ce dođu pripremljeni na seminar, što znači da pročitaju 

seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu 

zadanog teksta. 

Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se 

kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali 

tijekom prethodnih pet tjedana seminarske nastave. 

Pismeni je rad zamišljen kao kraća (3-4 stranice worda) komparativna analiza medijskog praćenja 

odabranog socijalnog događaja (prema osobnom izboru studenta/ice) sa strane dva različita medija (također 

prema osobnom izboru), uz korištenje najmanje tri bibliografske jedinice znanstvene literature (kako bi rad 

imao konture znanstvenog teksta). 

Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. 

O pojedinostima svakog navedenog zadatka studenti/ce će biti detaljnije informirani na uvodnom 

predavanju. 


Datum/tjedan Tema Prethodna 

priprema 

1. tjedan Uvod u kolegij. Definiranje 

osnovne terminologije, 

problemskih motiva i ključnih 

koncepta vezanih uz medije i 

medijsku komunikaciju. 

Upoznavanje s temama i 

literaturom na kolegiju, te 

studentskim obavezama tijekom 

semestra. 

2. tjedan Od komunikacijskih prema 

medijskim studijima. Koncept 

medijske konstrukcije socijalne 

zbilje. 

3. tjedan Metode i metodologija 

istraživanja u medijskim 

studijima. 

4. tjedan Socijalna povijest komunikacija i 

medija I. (govor, pismo, tisak). 

studenata 

Ne 

Pročitan 

seminarski 

tekst. 

Pročitan 

seminarski 

tekst. 

Pročitan 

seminarski 

tekst. 

3 

Napomena 

Seminarski tekst: GAMSON, WILLIAM ET AL, 

»MEDIA IMAGES AND THE SOCIAL 

CONSTRUCTION OF REALITY«, ANNUAL REVIEW 

OF SOCIOLOGY, VOL. 18 (1992), STR. 373-393. 

Seminarski tekst: MCQUAIL, DENIS, 

»SOCIOLOGY OF MASS COMMUNICATION«, 

ANNUAL REVIEW OF SOCIOLOGY, VOL. 11 (1985), 

STR. 93-111. 

Seminarski tekst: HALL, STUART, »KODIRANJE / 

DEKODIRANJE«, U DUDA, DEAN (UR.), POLITIKA 

TEORIJE, DISPUT, ZAGREB, 2006, STR. 127-138. 

5. tjedan Socijalna povijest komunikacija i Pročitan Seminarski tekst: MORLEY, DAVID, 10.

medija II. (radio). seminarski 

tekst. 


medija III. (televizija). 

Pročitan 

seminarski 

tekst. 

7. tjedan Kolokvij I. Priprema za 

kolokvij. 

8. tjedan Socijalna povijest komunikacija i Pročitan 

medija IV. (internet). 

seminarski 

tekst. 


medija V. (tehnologija četvrte 

komunikacijske revolucije: 

mobilna telefonija). 

10. tjedan Medijske institucije i medijsko 

tržište. Koncentracija vlasništva i 

pluralizam medijskih sadržaja. 

11. tjedan Medijski žanrovi. Studije slučaja: 

televizijska soap opera i reality 

tv. 

12. tjedan Medijska spektakularizacija 

društva. 

Pročitan 

seminarski 

tekst. 

Pročitan 

seminarski 

tekst. 

Pročitan 

seminarski 

tekst. 

Pročitan 

seminarski 

tekst. 

13. tjedan Kolokvij II. Priprema za 

kolokvij. 

14. tjedan Zaključna razmatranja tema 

obrađenih na kolegiju. 

4 

POGLAVLJE, »TELEVIZIJA: VIDLJIVI OBJEKT 

PRIJE VIZUALNOG MEDIJA«, U JENKS, CHRIS 

(UR.), VIZUALNA KULTURA, NAKLADA JESENSKI 

I TURK, ZAGREB, 2002, STR. 241-266. 

Seminarski tekst: ROBINS, KEVIN, 

»KIBERPROSTOR I SVIJET U KOJEMU ŽIVIMO«, 

U FEATHERSTONE, M., BURROWS, R. (EDS.), 

KIBERPROSTOR, KIBERTIJELA, CYBERPUNK, 

NAKLADA JESENSKI I TURK, ZAGREB, 2001, 

STR. 195-224. 

Seminarski tekst: HEMMENT, DREW, DIVERIS, 

PETROS, TIKKANEN, TERO, »MOBITELI I 

NADZOR. LOKACIJSKE USLUGE« I DELEUZE, 

GILLES, »POSTSKRIPTUM IZ DRUŠTVA 

KONTROLE«. DOSTUPNO PREKO: 

http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.htm 

l 

Seminarski tekst: LORIMER, ROWLAND, 

MASOVNE KOMUNIKACIJE, CLIO, BEOGRAD, 

1998, 4. POGLAVLJE “STRUKTURA I ULOGA 

VLASNIŠTVA”, STR. 109-138. 

Seminarski tekst: CURRAN, JAMES, 9. 

POGLAVLJE, »MEDIA AND CULTURAL THEORY 

IN THE AGE OF MARKET LIBERALISM«, U 

CURRAN, JAMES AND MORLEY, DAVID (EDS.), 

MEDIA AND CULTURAL THEORY, ROUTLEDGE, 

LONDON, 2006, STR. 129-148. 

Seminarski tekst: HILL, ANNETTE, 46. 

POGLAVLJE, »THE RISE OF REALITY TV«, U 

THORNHAM, S., BASSETT, C., MARRIS, P. (EDS.), 

MEDIA STUDIES. A READER, NEW YORK 

UNIVERSITY PRESS, NEW YORK, 2009, STR. 573- 

587. 

Seminarski tekst: KELLNER, DOUGLAS, 

»MEDIJSKA KULTURA I TRIJUMF SPEKTAKLA«, 

U EUROPSKI GLASNIK 13, STR. 261-279.


Talijanski jezik 2 


Dr. sc.Gianna 

Mazzieri Sanković, 

doc. 

Asistent 

Kristina Blecich, 

mag. 


Broj ECTS-a 

2 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

Srijedom 15-16 



Kabinet 

514/V 

Kabinet 

513/V 


0 +0+ 30 

Telefon 

265-783 

Telefon 

265-789 

Vrijeme i mjesto održavanja 

nastave 


E-mail 

gmazzieri@ffri.hr 

E-mail 

kristina.blecich@gmail.co 

m 

Kolegij teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji. 

Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog 

Zamjenice i primjena- (naglašene i nenaglašene -atoni i tonici) čitanje i primjena gramatičkih pravila 

Združene zamjenice- primjena (u akuzativu i dativu) 

Način realnog stanja (vremena) - Modo Indicativo – Imperfetto, Trapassato prossimo, futuro anteriore 

primjena i uloga - Funkcija pamćenje, zaborav, iznenađenje- primjena u kontekstu razgovora 

Način Condizionale - 

Povratni glagoli – forma riflessiva – Razgovor /primjena 

Nepravilni glagoli: dare, aprire, cadere, chiudere, fare. 


Studenti će biti sposobni: 

1.primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji. 

2.razviti vještine govora, slušanja, čitanja i pisanja. 

3. usvojiti i koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku, utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila 

(primjeniti zamjenice, načina Indicativ u složenim vremenima, načina Condizianale, primjeniti povratne 

glagole) 

4. obogatiti izražavanje i praktičnu primjenu talijanskog jezika. 


Predavanja Semina i Konzultacije Samostalni rad 

X X X 


X X 



BODOVIMA 


POHAĐANJE NASTAVE I AKTIVNOST U 

NASTAVI 

0.40 20

KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA 1 50 


UKUPNO 2 100 




Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 

Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000 


Locarino A., Parlare e comunicare, Ferraro ed.,Napoli 1992 

Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004 

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 

Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999. 

Battaglia G., Nuova grammatica per stranieri, Bonacci editore, Roma, 1983 

Armani R., Domestico G., Peviani M., L' italiano attuale 1-2, Loffredo editore, Napoli, 2004 



Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi, što im donosi 0,20 ECTS kredita. 


Studenti će trebati riješiti pozitivno 2 diktata i dva dialoga na zadanim temama. Za svaki zadatak (diktat i 

dialog) student može dobiti maksimalno 5 boda, to jest ukupno 20 bodova (0.2 ECTS). Studenti su obavezni 

izvršiti zadatke. Student može dobiti bodove samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. 

Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Za svaki međuispit mogu maksimalno dobiti 25 

bodova (ocjenska- 0,50 ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Svaki se 

međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka prijevoda, otvorenih pitanja i gramatičkih pravila. 

2 međuispita ukupno donose 1 ECTS bod. 


Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije, putem pismenih obavjesti na oglasnoj 

ploči kulturalnih studija, te putem tajništva istih. 


Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije – putem maila. 


Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja (čitanje teksta /prijevod i razumijevanje 

talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema

slijedećim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0,60 ECTS: 

1-2 boda - zadovoljava minimalne kriterijume 

3-4 boda - dobar, ali sa značajnim nedostacima 

5-6 bodova - prosječan sa primjetnim greškama 

7-8 bodova - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 

9-10 bodova - izuzetan odgovor 

Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi dva pismena međuispita, te skupio 40 

boda.(40%). 



studenata 

06.03.2013/07.03. Due cartoline 

Indicativo: Futuro semplice 

/anteriore 

13.03.2013/14.03. Una visita Una visita / Pozdrav 

/Pismo / odustajanje/ Trasmetere i 

saluti /interpellare per lettera / 

20.03.2013/21.03 

Rinuncia Vocabolario 

Al bar 

Povratne zamjenice /povratno 

posvojne zamjenice/ Riflessivi 

pronominali- es. Al bar / 

27.03.2013/28.03. Zamjenice - Pronomi diretti / 

paritivo «ne» / particella avverbiale 

inluogo di «ci» + pronomi mi, ti. vi 

Un giallo in TV 

indicativo imperfetto vježbe 

/esercizi 

glagol biti verbo essere /glagol 

imati /avere 

Indicativo/ Prošlo vrijeme - 

Trapassato prossimo /troppo 

/parecchio molto /tanto come 

avverbi e come aggettivi 

Glasno čitanje- 

primjena gramatičkih 

pravila 

Izrada domaćeg 

uradka 

Izrada prijevoda 



pravila 

10.04.2013. Međuispit Ponavljanje 

gramatičkih normi i 

pravila 

17.04.2013/18.04 A teatro- 

čitanje, prijevod /discusija /dialog 

/lettura traduzione discussione 

sull'argomento 

24.04.2013/25.04 Un’intervista 

2.05.2012/03.05 Il cinema italiano – čitanje, 

prijevod /discusija /dialog /lettura 

traduzione discussione 

sull'argomento 

01.05.2013/02.05 Un favore čitanje i prijevod – 

Pronomi accoppiati 

08.05.2013/09.05 Projekcija filmova – Tjedan 

talijanskog suvremenog filma 



pravila 

Napomena 

na satu će se pisati 

diktat 

na satu će se 

ocjenivati/bodovati 

dijalog 


diktat 

Izrada prijevoda na satu će se 

ocjenivati/bodovati 

dijalog 



pravila

Razgovor o filmu- jezik, 

komunikacija-sektorno izražavanje 

Vještina slušanja-govora 

15.05.2013/16.05 Modo/način condizionale i 

primjena/ Funkcija izvinjenja, 

22.05.2013 

straha, objašnjenja 

Međuispit Ponavljanje 


pravila 

29.05.2013/30.05 La scuola in Italia čitanje i 

prijevod 

05.06.2013. Ispravak međuispita 


osvrt na gledane 

filmove


PRAVCI U 

SUVREMENOJ 

KULTURALNOJ 

TEORIJI 


dr. sc. Nikola 

Petković, red. prof. 

Asistentica 

Iva Žurić Jakovina 


Broj ECTS-a 

4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

Utorkom 12-13:30 h 

Srijedom 10-11 h 




30 + 0+ 15 



Utorkom 13:30 – 16:15 h 

Predavaonica 138 


Kabinet 

815 


npetkovic@ffri.hr 

izuric@ffri.hr 

Povezati kanonski tekst 'Zapadnoga kruga' (Shakespeare) sa suvremenim interpretacijama (Greenblatt) 

Iščitati tekstove klasične kulturalne antropologije (Montaigne) u obzoru suvremenih teorija 

pragmatizma (Rorty) 

Upoznati prototekstove s natruhama postmodernizma te ih povezati sa suvremenim teorijama kulture 

(jezik, protupamćenje, praksa...) 

Upoznati koncepte lokalizma i nesumjerljivosti 

Upoznati koncepte kozmopolitizma (Appiah) 

Čitati interpretacije temeljnih tekstova dekonstrukcije 

Upoznati koncepte postkolonijalne teorije i kritike 

Upoznati se s teorijama rasa i studijima bjeline 

Stvoriti predodžbu o stanju u suvremenoj kulturalnoj teoriji na odabranim primjerima tekstova od kojih 

je svaki reprezentativan za određeni pravac 

Uočiti potrebu za povezivanjem povijesnog pregleda kultralne teorije s njezinim suvremenim interdisciplinarnim 

dosegnućima 


Kolegij studentima pruža iscrpan konglomerat informacija o suvremenoj kultralnoj teoriji i naglašava važnost 

povezivanja interdisciplinarne suvremenosti i disciplinarnih tradicija. Od studenata koji budu aktivno 

sudjelovali u kolegiju i, naravno i ispunili sve njihove obveze, instruktor očekuje da na nove načine prepoznaju, 

opišu i objasne fenomene suvremene kulturne teorije. Novostečena saznanja omogućit će im da se upoznaju s 

mogućnostima primjene određenih kulturno-teorijskih koncepata u čitanju i interpretiranju suvremenosti. 

Također, svijest o vezi između sadašnjosti i tradicije, studentima će omogućiti nanovo iščitavanje klasika 

kulture—otvoriti prostor za trajnu reinterpretaciju i reevaluaciju, koje imaju potencijal za obogaćenje kako 

pojedinačnih tako i grupnog iskustva današnjice. 



x x x x 


x 

1



BODOVIMA 


Seminar 1 30 

Pohađanje nastave 0,5 0 

Bilješke 0,5 30 

Kolokvij 2 40 

UKUPNO 4 100 




U readeru koji se nalazi u fotokopiraoni: 

W. Shakespeare, Oluja* 

S. Grrenblatt, Learning to Curse 

Zabranjeni planet (1956), dir. Fred M. Wilcox (film će studenti dobiti na DVD-ima od asistentice) 

M. Montaigne, O kanibalima 

R. Rorty, Philosophy as a Social Hope, (Uvod) 

F. Nietzsche, Genealogija morala* 

M. Foucault, Counter-Memory; The Philosophy of Difference 

F. Jameson: Postmodernism – The Cultural Logic of Late Capitalism 

K. A. Appiah, Cosmopolitanism 

R. Barthes, Fragmenti ljubavnog diskurza* 

J. Derrida, Struktura, znak I igra u obradi ljudskih znanosti 

Gilbert & Gubar, The Madwoman in the Attic 

H.Bhabha, Commitment to Theory 

T. Eagleton: Teorija i nakon nje* 

* naslovi sa zvjezdicom ne nalaze se u readeru, već se mogu posuditi u knjižnici 


R. Barthes, Carstvo znakova, Zagreb, 1989. 

J. Buler, Nevolje s rodom, Zagreb, 2000. 

V. Biti, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. 

J. Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001 

J. Culler, O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma), Zagreb, 1991. 

J. Derrida, O gramatologiji, Sarajevo, 1976. 



Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki 

sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu. 


Seminare koji ne pristignu dana navedenog na rasporedu predavanja (do 16 sati) profesor neće prihvatiti. Studenti su 

dužni pridržavati se rokova pisanja seminara i pripremanja bilježaka za razgovor i diskusiju na nastavi. 

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan 

2

dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. 

Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. 


Konzultacije 


Web stranice fakulteta i odsjeka 


Usmeno 

E-pošta 


Studenti su dužni tijekom semestra predati 1 seminarski rad, od 3-5 kartica. Također trebaju na svaki seminar 

donijeti bilješke iz pročitanog teksta kako bi mogli sudjelovati u diskusiji, što će se na satu provjeravati. Na 

kraju kolegija piše se kolokvij. Pristupanje kolokviju je obvezno. 

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i 

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! 



studenata 

05.03.2013. Uvod 

12.03.2013. S. Greenblatt: Learning to Curse Pročitati tekst u Readeru i 

19.03.2013. W. Shakespeare: Oluja; 

Zabranjeni planet (1956), dir. Fred M. 

Wilcox 

donijeti bilješke na seminar. 

Pročitati dramu i pogledati 

film. Donijeti bilješke na 

seminar. 

26.03.2013. M. de Montaigne: O kanibalima Pročitati djelo i donijeti 

bilješke na seminar. 

09.04.2013. R. Rorty: Philosophy as Social Hope Pročitati tekst u Readeru i 

(Introduction) 


16.04.2013. F. Nietzsche: Genealogija morala Pročitati djelo i donijeti 

bilješke na seminar. 

23.04.2013. M. Foucault: Counter – Memory; The Pročitati tekst u Readeru i 

Philosophy of Difference 


30.04.2013. F. Jameson: Postmodernism – The Pročitati tekst u Readeru i 

Cultural Logic of Late Capitalism donijeti bilješke na seminar. 

07.05.2013. K. A. Appiah: Cosmopolitanism Pročitati tekst u Readeru i 


14.05.2013. R. Barthes: Fragmenti ljubavnog diskursa Pročitati izbor iz djela i 

21.05.2013. J. Derrida: Struktura, znak i igra u obradi 

ljudskih znanosti 

28.05.2013. H. Bhabha: Commitment to Theory 


Pročitati tekst u Readeru i 


Pročitati tekst u Readeru i 


04.06.2013. T. Eagleton: Teorija i nakon nje Pročitati tekst u Readeru i 


11.06.2013. Kolokvij 

Napomena 

Studenti trebaju predati 

Seminar do 16:00 h i niti 

minutu više. 

3


Teorija i analiza diskursa 


dr. sc. Danijela Marot 

Kiš, doc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 




4 15+0+15 srijeda 12:15 

401 

Vrijeme za 

konzultacije 


Vrijeme za 

konzultacije 



714 265-703 dmarot@ffri.hr 


Uvod. Pojam diskursa. Važnost diskursa. Strukture diskursa. Kontekst. Strukture ideološkoga diskursa. Vertikalna i horizontalna 

raslojenost polja diskursa. Raslojavanje polja diskursa na jezične planove. Razgovorni i pisani diskurs. Diskurs i jezik. Performativi i 

konstativi. Javni diskurs. Specijalizirani diskurs. Multimedijalni diskurs. Intradiskurzivna i interdiskurzivna prožimanja. Diskurzna analiza: 

područje, uporaba, ciljevi. Diskurs, kultura i ideologija. Hegemonijski i marginalizirani diskurs. Tekst i diskurs. Sudionici u diskursu: 

odnosi, uloge i identiteti. 

U neposrednom radu s tekstovima studente će se upoznati s temeljnim teorijskim predlošcima i analitičkim pojmovima. Primjeri za 

analizu pojedinih tekstova dogovorit će se sa studentima na početku kolegija. 


- bjasniti pojam diskursa i njegova suvremena tumačenja u okvirima književnoteorijskih u kulturoloških pristupa 

- objasniti odnos teksta i diskursa 

- prepoznati, objasniti i usporediti temeljna tumačenja pojma diskursa 

- objasniti pojmove nužne za analizu diskursa (kultura, ideologija, identitet...) 

- prepoznati i objasniti osnovne strukture diskursa i diskursne odnose 

- na temelju usvojenoga teorijskog instrumentarija samostalno analizirati odabrane predloške 



x x x x 




BODOVIMA 


Predavanja 0,5 

Međuispit1 1 30 

Međuispit2 1 30 

Seminarski rad 1.5 40 

Ukupno 4 100 



Obavezna literatura: 

Biti, Vladimir, Pojmovnik književne i kulturne teorije. MH, Zagreb, 2000. 

Van Dijk, Teun, Ideologija - multidiscplinaran pristup, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.

Kovačević, Marina – Badurina, Lada, Raslojavanje jezične stvarnosti. ICR – Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001. 

Johnstone, Barbara, Discourse analysis, Blackwell publishing, Oxford, 2008. 

. 

Dopunska literatura: 

Biti, Marina (2004) Interesna žarišta stilistike diskursa, Fluminensia, god. 16, br. 1-2, 1-186, Rijeka 

Brown, G. i Yule, G, Discourse Analysis, Cambridge University Press, Cambridge – New York, 1983. 

Intertekstualnost i autoreferencijalnost, zbornik, ur. Dubravka Oraić Tolić i Viktor Žmegač, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog 

fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993. 

Ivanetić. N, Govorni činovi, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995. 

Katnić-Bakaršić, Marina (2003) Stilistika diskursa kao kontekstualizirana stilistika, Fluminensia, god 15, br. 2, 1-120, Rijeka 

Peternai, Kristina, Učinci književnosti, Disput, Zagreb, 2005. 



Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30 % izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi. 

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: dmarot@ffri.hr 


Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 

Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama. 


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila. 


Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. 


Vrednovanje obveza studenata / studentica: 

Seminarski rad 

Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni 

konzultirati se s nastavnicom u vezi literature. 

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju 

ocjenski bodovi. 

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće 

komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova), trajanje izlaganja – 20 

minuta (10 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici, 

demonstracije, pitanja za raspravu (20 bodova). 

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 

31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova. 

Međuispit 

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na 

kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja 

esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno 

riješenih zadataka (15 bodova). 

Napomena: Međuispiti se polažu u travnju i u lipnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se

polaže u lipnju (zadnji nastavni termin). Studenti moraju ostvariti prolaznu ocjenu iz svih ocjenjivanih 

aktivnosti da bi ispunili uvjete za upis ocjene. 

Ukoliko ne izvrši sve izvedbenim planom predviđene obaveze do kraja semestra, student 

nema pravo na upis ocjene. 

Konačna ocjena 

Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova i međuispita. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se 

ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 

A - 80 - 100% ocjenskih bodova 

B - 70 - 79,9% ocjenskih bodova 

C - 60 - 69,9% ocjenskih bodova 

D - 50 - 59,9% ocjenskih bodova 

E - 40 - 49,9% ocjenskih bodova 

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: 

Izvrstan ( 5 ) - A 

Vrlo dobar ( 4 ) - B 

Dobar ( 3 ) - C 

Dovoljan ( 2 ) - D i E 



1. 

Uvod; rasprava o planu i programu kolegija, ispitnoj 

literaturi i obavezama. 

Pojam diskursa. 

2. Strukture diskursa. Diskurs i tekst. 

3. Raslojavanje polja diskursa. 

4. 

Govoreni i pisani diskurs. Javni, privatni, 

specijalizirani diskurs. 

5. Multimedijalni diskurs. 

6. Intradiskursna i interdiskursna prožimanja. 

7. Međuispit 1. 

8. 

Diskurs i ideologija. Hegemonijski i marginalizirani 

diskurs. 

9. Strukture ideološkoga diskursa. 

10. Sudionici u diskursu. 

11. Diskurs i identitet. 

12. Diskurs i jezik. 

13. Međuispit 2. 

14. Govorni činovi. Teorija performativa. 

15. Ispravak međuispita. 

studenata 

Napomena


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto 


Transkulturalna 

religiologija 


Sanja Puljar 

D’Alessio 

Asistent 

Benedikt Perak 

4 30+0+15 ponedjeljak 10:15 

402 

Vrijeme za 

konzultacije 




Nakon predavanja 098622793 bperak@ffri.hr 

Vrijeme za 

konzultacije 


Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam, Kršćanstvo, Islam (Smart; Jones). 

Metodološke postavke proučavanja kulturoloških vidova religijskih obrazaca; kritički i empatičko-fenomonološki 

pristup tekstovima te naraciji; razmatranje značaja rituala i svetkovina; pregled nositelja tradicije te teoloških 

postavki i doktrina; obilježja organiziranja i institucionalizacije te etičko- zakonodavnih okvira; izrazi relgijske 

tradicije u umjetničkoj i materijalnoj baštini: arhitektura, vizualne umjetnosti, film, ples, glazba, moda. (Jones; Smart; 

Nye; Sawyer; Soergel i dr.; Skedlar; Watkins; Wright; Meyer) 

Židovske religijske tradicije. Pregled i obilježja pet povijesnih razdoblja židovske vjere. Suvremena strujanja u 

židovskoj tradiciji. Židovska vjera u Hrvatskoj. (Sawyer; Neusner i Avery Peck; Shashak; De Lange; Eliade; 

Salamone; Pederin; Švob) 

Kršćanske religijske tradicije. Formativno razdoblje. Literarni izvori. Kršćanstvo kao Carska religija. Istočno i 

zapadno kršćanstvo. Skolastika. Reformacija i protestantizam. Kršćanstvo u modernoj i postmodernoj. Kršćanstvo u 

Hrvatskoj. (Soergel i dr.; Jones; Brandon; Ehrman; Sawyer; Buckley, McGrath i Marks; Parry; Salamone; Lawrence; 

Partridge; Stark; Watkins; Wright; Kolarić) 

Islamske religijske tradicije. Povijest. Odnos prema kršćanstvu i ostalim religijama. Značajke Islama u suvremenoj 

svjetskoj kulturi. Islam u Hrvatskoj. (Jones; Esposito; Watkins; Wright; Minkov) 

Pojam i priroda istočnih religija. Podjela na indijske, kineske, tibetske i japanske religije. Metodološke postavke 

proučavanja kulturoloških vidova religijskih obrazaca; kritički i empatičko-fenomonološki pristup tekstovima te 

naraciji; razmatranje značaja rituala i svetkovina; pregled nositelja tradicije te teoloških postavki i doktrina; obilježja 

organiziranja i institucionalizacije te etičko- zakonodavnih okvira; izrazi relgijske tradicije u umjetničkoj i materijalnoj 

baštini: arhitektura, vizualne umjetnosti, film, ples, glazba, moda. (Ježić i dr.; Clarke; Smart; Jones L.; Jones C.). 

Indijske religije. Pregled izvornih Indijskih religija: indsko-dolinska, vedski brahmanizam, epski brahmanizam, 

tantrički brahmanizam, klasični hinduizam, neohinduizam; utjecaji islamske vladavine na razvoj klasičnog 

hinduizma; utjecaji zapadne kolonijalizacije na neohinduizam; širenje neohinduizma na zapadu; utjecaji globalizacije 

na suvremeno hinduističko društvo; regionalni oblici hinduizma u Hrvatskoj. (Ježić i dr.; Smart; Hinnels; Mitter; 

Iveković; Klostermeier; Kuiperman; Smith; Bose; Brockington; Feuerstein; Fields; Flood; Ganeri; Nesbit; Harper; 

Veljačić; Vatsyayana; Patanđali; Wolpert; Mittal; Salamone; Kung; Partridge; Wolpert; Dwyer). 

Buddhizam u Indiji. Povijest razvoja buddhističke zajednice; glavne škole: hinayana, mahayana, vađrayana; širenje 

buddhizma izvan Indije. (Pažanin; Pajin; Keown; Ježić i dr.; Veljačić; Buswell; Harper) 

Kineske religije. Pregled kineskih religija: arhajska religija; konfucionizam; taoizam; kineski buddhizam: škole i 

kulturalne osobitosti. Islamski utjecaji u Kini. Kršćanski utjecaji u Kini: M. Polo, misionarsko djelovanje M. Ricci, G. 

Aleni. Religija u suvremenoj Kini. (Ježić i dr.; Smart; Pažanin; Dragičević; Veljačić; Suzuki; Buswell; Ching; Kohn; 

Kuiperman; Leaman; Stuart Fox; Partridge). 

Japanske religije. Pregled japanskih religija: šintoizam; japanski buddhizam: škole i kulturalne osobitosti; 

konfucionizam. Dodiri kršćanstva s japanskim učenjima: misionarsko djelovanje kršćana u Japanu. Suvremeni 

razvoj japanskih religija. (Ježić i dr.; Smart; Brown; Buswell ; Ellwood; Jones, L.; Keown; Kuiperman; Leaman; 

Partridge; Robertson; Shively i dr.; Tsutsui; Veljačić) 

Tibetske religije. Pregled tibetskih religija: arhajska, tibetski buddhizam i lamaizam, narodna vjerovanja. Dodiri 

kršćanstva s tibetskim učenjima i misionarsko djelovanje kršćana u Tibetu. Suvremena vjerovanja i egzil tibetskog 

buddhizma. (Ježić i dr.; Pažanin; Suzuki).


Studenti će nakon završenog kolegija moći: 

Objasniti povijesni razvoj i kulturni kontekst razvoja zapadnih religijskih tradicija judaizma, kršćanstva i islama te 

istočnih religijskih tradicija Indije, Kine, Japana, Tibeta. 

Navesti njihove kulturološke osobitosti i međusobne utjecaje: naracije, vjerovanja, rituala i svetkovina, nositelja 

predaje, oblike institucionalizacije, društvenih odnosa, pitanja moći, identiteta, roda, odnos prema tjelesnosti i 

seksualnosti, izraza religijskog opojmljivanja u umjetničkom izražavanju i popularnoj kulturi. 

Ocijeniti učinke doticaja sa zapadnim kulturama i kolonijalnih tendencija na razvoj osobitih kulturalnih i religijskh 

obilježja Indije, Kine i Japana. 

Uočiti utjecaje istočnih religijskih tradicija na razvoj suvremene i regionalne kulture. 



x x 


x 



BODOVIMA 


POHAĐANJE NASTAVE 0,5 0 

SEMINARSKI RAD 1 30 

KONTINUIRANA PROVJERA 1 20 

IZLAGANJE SEMINARA 0,5 20 


UKUPNO 4 100 




Ježić, M., Jauk-Pinhak, M. i Gönc-Moačanin, K. (2001) Istočne religije. Odsjek za orijentalne studije. FFRI. Zagreb. 

Smart, Ninian (1998. 2.izd.), The World's Religion. Cambridge (odabrana poglavlja) 

Pažanin, M. (2009) Skrivene poruke tibetskog budizma. Profil. Zagreb. 

Clarke, J. (1997) Oriental Enlightenment. The Encounter between Asian and Western Thought. 

Esposito, J.L. (2003) Što bi svatko trebao znati o islamu. Filozofsko teološki institut Družbe Isusove. Zagreb 

Partridge C. (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija. Naklada Lijevak. 

Skripta za studente objavljena na e-learning portalu. 


Birnstein, U. [i dr.] (1998) Kronika kršćanstva. Mozaik knjiga. (odabrana poglavlja). 

Buckley i dr. (ur.) (2007) The Blackwell Companion to Catholicism. Blackwell. (odabrana poglavlja). 

De Lange, N. (2009) Judaizam. Durieux. (odabrana poglavlja). 

Ehrman, B. (2005) Misquoting Jesus. The Story Behind Who Changed the Bible and Why. HarperCollins. (odabrana poglavlja). 

Facchini, F., Gimbutas M., Kozlowski, J.F. i Vandermeersch, B. (2004.) Religioznost u pretpovijesti. Kršćanska sadašnjost. 

(odabrana poglavlja). 

Neusner, J. i Avery Peck, A. (ur.) (2003) The Blackwell Companion to Judaism. Blackwell. (odabrana poglavlja). 

Soergel, Ph. M., Bleiberg, E., Evans, J. A., Mossler Figg, K. i Block Friedman, J. (ur.) (2004) Arts & Humanities Through the Eras. 

Thomson Gale. (odabrana poglavlja). 

Bose, M. (2004) Ramayana Revisited. Oxford

Brockington, J.L. (1981) The Sacred Thread. Hinduism in its Continuity and Diversity. Edinburgh. 

Brown, D. (ur.) (2008) The Cambridge History of Japan. Ancient Japan. Cambridge. 

Buswell (ur.) (2004) Encyclopedia of Buddhism, Thompson Gale. 

Ching, J. (1993) Chinese Religions, The MacMillan Press 

Dalaj Lama. (2004) Savjeti o umiranju i boljem životu. Mozaik. Zagreb. 

Dragičević, I. (2002) Kina: od nebeskoga carstva do naših dana. Prometej. 

Dwyer, R. (2006) Filming the Gods. Religion and Indian Cinema. Routledge 

Ellwood, R. (2007) Japanese Religion. Journal of Buddhist Ethics Online Books 

Esposito, J., Voll, J. i Bakar, O. (ur.) (2008) Asian Islam in the 21st Century, Oxford. 

Feuerstein, G. (2001) The Yoga tradition. Hohm Press. 

Fields, G. (2001) Body and Health in Yoga, Ayurveda and Tantra. NY Unipress. 

Flood, G. (ur.)(2003) The Blackwell Companion to Hinduism. Blackwell. 

Ganeri (2004) Philosophy in classical india. Routledge. 

Harper, A. i Brown, R. (ur.) (2002) The Roots of Tantra. State University of New York Press 

Hinnells (ur.) (2007) Handbook of Ancient Religions, Oxford. 

Iveković, R. (ur.) (1981) Počeci indijske misli. Beograd: Bigz. 

Iveković, R. i Veljačić, Č. (ur.) (1980) Indijska i iranska etika. Sarajevo: Svjetlost 

Ježić (1987) Rgvedske himne. Matica Hrvatska. 

Ježić (1999) Rgvedske upanišadi. Matica Hrvatska. 

Jones, C. i Ryanenc, J. (ur.) (2007) Encyclopedia of Hinduism, FoF 

Jones, L. (ur.) (2005). Encyclopedia of Religion. Thomson-Gale. 

Keown, D. (1996) A very short history of Buddhism. Oxford. 

Klostermeier, K. (2007) Survey of Hinduism. State University of New York. 

Kohn, L. (1993) The Taoist Experience. An Anthology. State University of New York 

Kohn, L. (2008) Introducing Daoism. 

Kuiperman (2001) Classic Asian Philosophy. A Guide to the Essential Texts. Oxford 

Kung, H. (1994) Kršćanstvo i svjetske religije: uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom. Naprijed. Zagreb. (odabrana 

poglavlja). 

Leaman (1999) Key Concepts in Eastern Philosophy, Routledge. 

Leaman (1999) Key Concepts in Eastern Philosophy. Routledge 

Maletić, A. (2003) Povijest plesa starih civilizacija. Drugi dio. Azijske plesne tradicije. Matica Hrvatska 

Mandakranta Bose - Ramayana Revisited, Oxford 2004 

Mitter, P. (2001) Indian Art. Oxford 

Mittal, S. i Thursby G. (2006) Religions South Asia. Routledge. 

Nesbit (2005) Sikhism, A Very Short Introduction, Oxford. 

Pajin (1986) Tantrizam i joga. Beograd: Prosveta. 

Partridge C. (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija. Naklada Lijevak. 

Patanđali, Yoga sūtra, preveo Perak, B. (2004). 

Riggs (ur.) (2006) Encyclopedia of Religious Practices. Thomson Gale. 

Robertson, J. A Companion to the Anthropology of Japan. Blackwell. 

Salamone, Frank A. (ur.) (2004) The Encyclopedia of Religious Rites, Rituals, and Festivals. Routledge. 

Schlager N. World Religions RL. Vol. 1-6. 

Shively, D. i Mcullough, W. (ur.) (2008) The Cambridge History of Japan. Heian Japan. Cambridge. 

Smith, D. (2003) Hinduism and Modernity. Religion and Spirituality in the Modern World. Wiley-Blackwell. 

Stuart Fox, M. (2003) Short History of China and Southeast Asia. Allen & Unwin. 

Suzuki, D.T. (1960) Manual of Zen Buddhism 

Tsutsui, W. (2007) A Companion to Japanese History. Blackwell. 

Vatsyayana, Kama Sutra. Prijevod Krmpotić, V. (1995). VBZ. 

Veljačič (1990) Dhama-paddam Put ispravnosti. Antologija budističke etike. Naprijed. Zagreb. 

Veljačić, Č. (1978) Razmeđa azijskih filozofija. I-II. Sveučilišna naklada liber. Zagreb. 

Wolpert (ur.) (2006) Encyclopedia of India. Thomson Gale. 



Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i 

usmeni ispit. Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma.


Seminarski radovi odabiru se I predaju se prema dogovoru s profesorom, te izlažu u dogovorenim 

terminima, u skladu s nastavnom cjelinom koja se obrađuje. 


E-portal 

Mudri portal 



e-mail: bperak@ffri.hr, mob: 098622793 




studenata 

Uvod 

Židovstvo. 

Kršćanstvo 

Islam 

Indijske religije. 

Buddhizam u Indiji. 

Kineske religije. 

Japanske religije. 

Tibetske religije. 

Osvrt na kolegij, dopunske teme. 

Osvrt na kolegij, dopunske teme. 

Napomena


SPOLNI I RODNI 

IDENTITETI 

Nositeljica kolegija 

Dr. sc. Brigita Miloš 

Asistentica 


Broj ECTS-a 

Vrijeme za 

konzultacije 

Prema dogovoru 

Vrijeme za 

konzultacije 



4 


30 + 0 + 15 



petkom od 9.15 do 14.00 



F-816 


bmilos@ffri.hr 

Kolegij Spolni i rodni identiteti ima za cilj dati uvid u osnovne sadržaje, teorijska promišljanja i prijepore oko 

artikulacije spolnih i rodnih identiteta na predlošku raznovrsnog tematskog opusa i različitih izvora spoznaje. 

S jedne strane, kolegij ima namjeru podastrijeti argumentaciju za kritičko preispitivanje implicitnog prohtjeva za 

univerzalnošću kao neupitnim spoznajnim pogledom, a s druge strane dati sintetski uvid u mnogostruka 

teorijska čitanja spolno/rodnih identiteta i identificiranja, u konstrukte muškosti i ženskosti, identitetske moći i 

preplete uloga. 

U kritičkom fokusu istodobno su nosiva pitanja važna za teorije identiteta (esencijalizam/konstruktivizam, moć 

imenovanja, subjektivitet i paradoksi univerzalnosti, ideologija pogleda i identiteti, iskustvo razlike i Drugost, 

identiteti i performativnost i dr.), kao i načini na koji teorijske paradigme, umjetnička praksa i suvremeno 

iskustvo utječu na na paradoksična mjesta spolnih/rodnih identiteta i identificiranja te percepciju i kodove 

spoznaje o spolnim i rodnim ulogama. 

Problemi identiteta i spolne razlike oglašavaju se unutar različitih prostora (teorijskih, umjetničkih, izvedbenih, 

fikcionalnih, političkih) i spoznajnih markera (spolni ugovor, jednakost, queer teorija, «žensko pismo» kao 

dekonstrukcija mizogine matrice, ženska Drugost, postkolonijalni subjektivitet i dr.) u višestrukim 

supostavljanjima i napetostima. 

Nastava se izvodi u vidu predavanja i seminara uz poticanje interaktivnosti, vježbi kritičkih dijaloga te 

osvještavanja teorijskih i empirijskih iskustava. 

Studentice i studenti se motiviraju na kontinuirano učenje i samoosvještavanje putem prezentacije određenih 

tematskih sadržaja i vježbi tumačenja teksta, kao i na pisanje seminarskih radova. 


Osnovna spoznaja o teorijama identiteta koje se tiču spola/roda 

Znanje o nosivim tematskim sadržajima, promišljanjima i paradoksima oko spolnih/rodnih identiteta 

Kritički modeli spoznavanja i učenja 

Razvoj interpersonalnih kompetencja (interaktivnost, sposobnost uvažavanja drukčijih polazišta) 

Znanja i određene vještine važne za istraživanje spolnih i rodnih identiteta 

Osposobljavanje za znanstveni rad u multi- ili interdisciplinarnim područjima (metode spoznavanja, 

vježbe kritičke argumentacije, nova motrišta) 

Kolegij razvija sljedeće predmetu-svojstvene kompetencije:

Razvijanje vještine povezivanja teorijskih spoznaja s iskustvenim znanjima i uvidima 

Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja, problema i spoznajnih predrasuda o muškosti i ženskosti 


Predavanja X Seminari X Konzultacije Samostalni rad X 




BODOVIMA 

AKTIVNOST NA NASTAVI I SEMINARIMA 0.5 20 

SEMINARSKI RAD (u pisanom obliku) 2 50 

ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1.5 30 

UKUPNO 4 100 




Benhabib, S., „O Hegelu, ženama i ironiji“, Žene i filozofija (ur. N. Čačinovič), Zagreb: Centar za ženske 

studije, 2006, str. 115-133. 

Bovoar, S. de (Beauvoir, S. de), Drugi pol I/II, Beograd: BIGZ, 1982, (poglavlja: Predgovor, Biološke 

činjenice, Nezavisna žena (str. 9-29, 29-62, 551-59). 

Butler, J., Nevolje s rodom, Zagreb: Ženska infoteka, 2003. 

Woolf, V., Vlastita soba, Zagreb: Centar za ženske studije, 2003. 

Čitanka priređena za kolegij – dostupna u „staklenoj sobi“ Odsjeka za kulturalne studije. 


Benhabib, S., Situating the Self: Gender, Community and Postmodernism in Contemporary Ethics, New 

York: Routledge, 1992. 

Brundson, Ch., „Pedagogije ženskog: feminističko podučavanje i ženski žanrovi“, u: Politika teorije: zbornik 

rasprava iz kulturalnih studija (priredio D. Duda), Zagreb: Disput, 2006., str. 157-181. 

Butler, J., Bodies that Matter. On the Discursive Limits of Sex, London i New York: Routledge, 1993. 

Cyberfeminizam (ver.1.0) (ur. I. Marković), Zagreb: Centar za ženske studije, 1999. 

Čale, F. L., Euridikini osvrti, Naklada MD, Zagreb: Centar za ženske studije, 2001. 

Gilligan, C., In a Different Voice: Psychological Theory and Women's Development, Cambridge: Harvard 

University Press, 1993. 

Grosz, E., “Bodies and Knowledges: Feminism and the Crisis of Reason”, u: Feminist Epistemologies (ur. L.

Alcoff i E. Potter), Routledge, London& New York, 1993, str. 187-217. 

Jagose, A. Queer Theory, Melbourne: Melbourne University Press, 1996. 

Kristeva, J., Moći užasa, Zagreb: Naprijed, 1989. 

Male Order. Unwrapping Masculinity (ur. R. Chapman i J. Rutherford), London: Lawrence & Wishart, 1988. 

Moi, T., Sexual/Textual Politics, Feminist Literary Theory, London: Methuen, 1985. 

Shifting Identities, Shifting Racisms: A Feminism and Psychology Reader (ur. K. K. Bhavani i A. Phoenix), 

London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications, 1994. 

Spivak, G. C., In Other Worlds, Essays in Cultural Politics, London i New York: Routledge, 1988. 

Theweleit, K., Muške fantazije 1- 4, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983. 

Transgresija roda: Spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti (zbornik radova, ur. J. Poštić i 

A.Hodžić), Zagreb: Ženska soba, 2006. 

Walby, S., Rodne preobrazbe, Zagreb: Ženska infoteka, 2005. 



Studentice i studenti su obavezni biti prisutni na minimalno 70% nastave. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA 

Seminarski radovi predaju se mailom na e-mail adresu: bmilos@ffri.hr 

Seminarski radovi predaju se: 

a) Za ljetne ispitne rokove najkasnije do 10.06.2013. 

b) Za jesenji ispitni rok najkasnije do 20.08.2013. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA/ICA 

Mail, oglasna ploča 


Mail, konzultacije 





Datum/tjedan Tema – Predavanje/Seminar Prethodna priprema 

08.03. 13. 

Od 9.15 do 

14.00 

P – Predstavljanje kolegija (sadržaj, smisao izvedbene 

cjeline, način rada) 

S – Sebstvo, doživljaj, imaginacija 

P – Spol/rod – mapiranje identiteta 

studenata 

Napomena 

P – predavanje 

S – seminarski 

susret

15..03. 13. 

Od 9.15 do 

14.00 

22.03. 13. 

Od 9.15 do 

14.00 

29.03. 13. 

Od 9.15 do 

14.00 

12.04. 13. 

Od 9.15 do 

14.00 

19.04. 13. 

Od 9.15 do 

14.00 

26.04. 13. 

Od 9.15 do 

14.00 

03.05. 13. 

Od 9.15 do 

14.00 

10.05.13. 

Od 9.15 do 

14.00 

P – Identiteti u diskursu: imenovanja i prijepori 

S – Medijske poruke: muškarci i žene 

P – Identiteti i mediji 

P – Spolne/rodne uloge: esencijalizam/konstruktivizam 

S – Spol: arhetipovi, spoznajne mitologije i predrasude 

P – Subjektivitet, dihotomije i paradoksi univerzalnosti 

P – Izvedbe identiteta: kultura u fokusu 

S – Žene i fikcija/žene u fikciji: Virginia Woolf 

P – Umjetnička praksa: patrijarhalni kodovi i 

feminističke intervencije 

P – Tjelesnost identiteta – identiteti u tijelu 

S – Konstrukti muškosti i ženskosti u ratu 

P – Nasilje i identiteti 

P – Teorije o muškosti 

S – Muškost – slike i autoriteti 

P – Feminističke teorije identiteta 

P – Queer teorija i identitetska situacija 

S – Igre i (pro)izvođenje identiteta 

P – „Nevolje s identitetom“: performativnost i prijelazi 

P – Rod i identiteti u postkolonijalnoj reprezentaciji 

S – Ideologija pogleda i Drugost 

P – Identiteti, susreti, preklopivosti 

P – Etičko čitanje identiteta 

S – Evaluacija kolegija 

1) Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 

Virginia Woolf: 

Vlastita soba 

0% ne dolazi na nastavu 

5% dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u radu 

10% dolazi na nastavu, pripremljen/a je, no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene) 

15% dolazi na nastavu , pripremljen/a je, no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene), 

ali sudjeluje u radu na seminarima i nastavi 

20% redovito je pripremljen/a i aktivno sudjeluje u radu na seminarima i nastavi 

2) Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način: 

0 % rad nije napisan 

10% rad je napisan, prezentirano je djelomično poznavanje sadržaja 

20% rad je napisan, prezentirano je poznavanje sadržaja 

30% rad je napisan, prezentirano je poznavanje i razumijevanje sadržaja 

40% rad je napisan, prezentirano je poznavanje,razumijevanje i analiza sadržaja 

50% rad je napisan, prezentirano je poznavanje,razumijevanje, analiza, te kritičko vrednovanje sadržaja 

3) Završni usmeni ispit ocjenjivat će se na sljedeći način: 

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene 

od 51% do 60% = 6% ocjene 

od 61% do 70% = 12% ocjene 

od 71% do 80% = 18% ocjene 

od 81% do 90% = 24% ocjene 

od 91% do 100% = 30% ocjene 

4) Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra. Konačna se ocjena donosi prema 

sljedećem kriteriju: 

A – 80 – 100% ocjenskih bodova 

B – 70 – 79,9% ocjenskih bodova 

C – 60 – 69,9% ocjenskih bodova 

D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova 

E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova


Izvrstan ( 5 ) – A 

Vrlo dobar ( 4 ) – B 

Dobar ( 3 ) – C 

Dovoljan ( 2 ) – D i E



Broj ECTS-a 




Jezik, mišljenje i kultura 4 15+0+15 srijeda 10:15 

106 


konzultacije 


Dr.sc.Nenad Fanuko, 

doc. 

Asistent 




nfanuko@ffri.hr 

Vrijeme za 

konzultacije 


Nakon predavanja 098622793 bperak@ffri.hr 

Jezik kao distinktivno obilježlje ljudske vrste. Evolucijsko podrijetlo ljudskog jezika: teorija filogenetskog razvoja jezika. 

Univerzalne značajke ljudskog jezika. (Harley; Lee i dr.; Johansson; Dessalles; Tallerman) 

Jezik kao proizvod ljudske fiziologije. Fiziološki i neurološki preduvjeti nastanka ljudskog jezika. Jezični organi, temeljna 

neurološka područja jezične djelatnosti. (Harley) 

Jezik kao simbolička struktura. Saussureov strukturalizam; pet Saussureovih dihotomija: jezična djelatnost, jezični znak, 

pristup jeziku, perspektiva proučavanja jezika, vrste odnosa u jeziku. Interni pristupi proučavanja jezične strukture: 

fonologija, morfologija, sintaksa. (Glovacki-Bernardi i dr.; Škiljan, Saussure) 

Jezik kao sredstvo kategoriziranja. Klasična teorija kategorizacije, Prototipska teorija kategorizacije, Intencionalnost, 

Kvalija, Odnos jezične moći i spoznaje. (Evans i Green, Wittgenstein, Lakoff, Devit, Mišćević, Gleitman i Papafragou, 

Langacker). 

Jezik kao sredstvo konstrukcije značenja. Teorije jezičnog značenja. Uloga kognitivne metafore u sklapanju značenja. 

(Lakoff i Johnson, Žic Fuchs, Rafaelli, Mišćević). 

Jezik kao sredstvo komunikacije i uspostave kulture. Jezični i komunikacijski temelji kulture (Dirven i dr., Searle, 

Tomasello), Govorna zajednica. (Morgan u Duranti 2004); Tipologija jezika (Humboldt; Comrie) Teorija jezične 

relativnosti (Tomasello, Gentner i Goldin-Meadow, Leavitt: u Jourdan i Tuite, Humboldt, Boas, Sapir, Whorf, Gleitman i 

Papafragou, Žic-Fuchs). 


Studenti će nakon završenog kolegija moći: 

Objasniti evolucijsku teoriju o nastanku jezika i filogenetskih uvjeta za nastanak jezika i govora. Protumačiti veze između 

evolucije jezika s razvojem kulture. 

Navesti glavna fiziološka i neurološka područja vezana uz jezičnu djelatnost. 

Navesti nositelje i objasniti postavke strukturalističkog proučavanja jezika. Navesti glavne jezične discipline proizašle iz 

strukturalističkog pristupa jeziku te njihove postavke. 

Navesti temeljne značajke pojmovno-konstrukcionističkih teorija spram odnosa jezične djelatnosti, kategorizacije i 

uspostave značenja simboličkih jezičnih struktura. 

Objasniti međusobne odnose spoznajnih procesa, simboličke lingvističke aktivnosti i kulture. 



x x x 


e-learning portal 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA

BODOVIMA 

... 

SEMINARSKI RAD 1 30 

SAMOSTALNI RAD 1 20 

KOLOKVIJI 1 20 


UKUPNO 4 100 




Harley, T. (2010) Talking the talk. Language, Psychology and Science. Psychology Press. (pogl. Language, 

Animals, Children) 

Johansson (2005) Origins of Language. Constraints on hypotheses. Benjamins.(pogl. 3, 4., 5., 6., 9., 10.) 

Lee i dr. (ur.) (2009) Interactional Instinct. The Evolution and Acquisition of Language. Oxford. (pogl. 1.,2.,3.,4.) 

Glovacki-Bernardi i dr. (2001) Uvod u lingvistiku. Školska knjiga.(odabrana poglavlja) 

Tomasello, M.(1999) The Cultural Origins of Human Cognition. HUP (pogl. 4. i 5) 

Lakoff, G. i Johnson, M. (1980, 2003) Metaphors We Live By, The University Of Chicago press 

Evans, V. (2009) How Words Mean. Lexical Concepts, Cognitive Models, and Meaning Construction. Oxford 

Evans, V. i Green, M (2006) Cognitive Linguistics An Introduction. Edinburgh University Press (odabrana 

poglavlja) 

Trask, R (2005) Ključni pojmovi u jeziku i lingvistici. Šk.knjiga 

Tuđman Vuković, N. (2009) Značenje u kognitivnoj lingvistici, Suvremena lingvistika 67 

Žic Fuchs, M. (1991) Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Filozofski fakultet, Zagreb 

Dirven, R., Wolf, H. i Polzenhagen, F. (2007) Cognitive Linguistics and Cultural Studies. U: Geeraerts, Cuyckens 

(ur.) Cognitive Linguistics. Oxford 

Kövecses, Z. (2005) Metaphor in Culture. Universality and Variation. Camebridge. (odabrana poglavlja) 

Kövecses, Z. (2000) Metaphor and Emotion. Language, Culture, and Body in human feeling. Cambridge . 

(odabrana poglavlja) 

Kövecses, Z. (2002) Metaphor. A Practical Introduction. Oxford University Press. (odabrana poglavlja) 

Perak, B. Skripta za studente kolegija 


Chomsky (2005) Language and Mind. Camebridge 

Chomsky, N. (2002) Cartesian Linguistics.A Chapter In The History Of Rationalist Thought. 2ed, Cybereditions 

Dessalles (2007) Why We Talk. The Evolutionary Origins of Language. Oxford. 

Devitt (2006) Ignorance Of Language. Oxford 

Devitt i Hanley (ed) (2006) Philosophy of Language. Blackwell 2006 

Devitt i Sterelny (2002) Jezik i stvarnost. Uvod u filozofiju 

Duranti (ur.) (2004) A Companion To Linguistic Anthropology. Blackwell (odabrana poglavlja) 

Frede, Inwood (ur) (2005)Philosophy Of Linguistics In Hellenistic-Age. Camebridge. 

Gentner, Goldin-Meadow (ur.) (2003) Language In Mind. Advances in the Study of Language and Thought, MIT. 

Gleitman, L. i Papafragou, A. (2005) Language and Thought. U: Holyoak, K. i Morrison R.(ur.) The Cambridge 

Handbook of Thinking and Reasoning. Cambridge. 633-661. 

jezika, preveo Boran Berčić, KruZak 

Jourdan, Tuite 2006 Language, Culture, And Society (Key Topics In Linguistic Anthropology), Camebridge 

Masataka 2008, The Origins of Language Unraveling Evolutionary Forces 

Mišćević, N. (2003) Filozofija Jezika. Jesenski Turk. 

Raffaelli, I. (2009) Značenje kroz vrijeme. Poglavlja iz dijakronijske semantike, Disput 

Reimer (2010) Introducing semantics. Cambridge. 

Searle, J. (1998) Mind, Language and Society: Philosophy in the Real World, Basic Books, New York 

Škiljan (1985) Pogled u lingvistiku. Školska knjiga. 

Tallerman (ur.) (2005) Language origins .Perspectives on evolution. Oxford. 

Talmy (2000) Toward a Cognitive Semantics. Vol. 2. Typology and Process in Concept Structuring. MIT. 

Poglavlje 7. The Cognitive Culture system.

Tomasello, M. (ur.) (2003) The New Psychology of Language. Cognitive and Functional Approaches To 

Language Structure. Volume II 

Tommaselo, M. (2008) Origins of Human Communication. MIT 



Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, terenskim istraživanjima, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i 

usmeni ispit. Aktivnost na e-portalu u modulu foruma. 



e-mailing lista koja se uspostavlja nakon registracije na e-learning portalu 



Kontinuirana provjera znanja obavlja se nakon završene tematske cjeline putem ispitnih modula na elearning 

portalu. Kontinuirana provjera znanja čini 40 % krajnje ocjene. Seminarski rad i izlaganje tematski 

prate nastavni program i daju 30% završne ocjene. Završni usmeni ispit daje 30% završne ocjene. Rezultati 

se mogu pratiti na e-learning portalu. 



studenata 

Uvod u problematiku kolegija jezik 

mišljenje kultura 

Evolucijsko podrijetlo jezika Harley, Johansson 2005; ili 

Nolfi i Mirolli; ili Lee i dr. 

Napomena

Formalni pristupi proučavanju jezika 

proizašli iz Saussirevog strukturalističkog 

poimanja jezika 

Utjecaji Chomskyevog antibiheviorizma, 

nativizma i racionalizma na razvoj 

kognitivnih generativnih jezičnih teorija 

(ur.) (2009) 

Glovacki-Bernardi et al. 

2001; Škiljan 1985 

Glovacki-Bernardi et al. 

2001; Škiljan 1985 

Jezik i kategorizacija stvarnosti Evans, Green 2006: pogl. 8; 

Kognitivne teorije značenja, 

epistemološke postavke iskustvenog 

realizma vs. bihevioralni redukcionizam 

i/ili racionalni transcendentalizam 

Kognitivni pristupi proučavanju jezika - 

Utjelovljenje 

Kognitivni pristupi proučavanju jezika – 

Enciklopedijska narav sklapanja 

značenja, domene, kognitivni okviri, 

kognitivni modeli 

Kognitivni pristupi proučavanju jezika 

Metonimija i metafora 

Kognitivni pristupi proučavanju jezika 2 

Univerzalije i varijacije u jeziku, mišljenju i 

iskustvu; torije o jezičnoj relativnosti 

Jezik kao djelatno sredstvno spoznaje i 

konceptualizacije kulture. 

Dodatne teme 

Lakoff I Johnson 1999; 

Evans, Green 2006: pogl. 1 

i 2.; Tuđman Vuković, N. 

(2009), Langacker 2008; 

Evans, Green 2006: pogl. 5 

i 6; Lakoff i Johnson 1999; 

Gibbs 2005; 2008; 

Evans, Green 2006: pogl. 7; 

Perak 2012 

Evans, Green 2006: pogl. 9; 

Lakoff i Johnson 1980 

Evans, Green 2006: pogl. 3, 

Kovecses 2005; Jourdan, 

Tuite 2006; Geeraertz 200 

Dirven i dr.


Kulturalna povijest 

srednjovjekovlja i ranog 

modernog doba 


dr. sc. Nenad Ivić, 

red. prof 

Asistent 


Broj ECTS-a 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 



4 30+0+15 




utorak 11:15 – 13:00 

104 

F-817 nivic@ffzg.hr 


SADRŽAJ KOLEGIJA upoznavanje s metodologijom i stanjem istraživanja u suvremenoj 

medijevistici 


poboljšanje kompetencije analize povijesnih fenomena srednjovjekovlja 


Predavanja x Seminari Konzultacije Samostalni rad 




BODOVIMA 


...pohađanje nastave 0,5 0 

... čitanje 2 70 

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 

UKUPNO 4 100 




1. J.Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope 

2. J.Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku


1. G.Duby: Srednjovjekovni imaginarij 

2. G.Duby, Vitez, žena, svećenik 

3. J.LeGoff, Srednjovjekovni imaginarij 





Konzultacije 


E-pošta 






VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012./ 2013. 

Datum/tjedan Tema 

srednjovjekovlje epoha 

seobe naroda 

sljedničke države 

društveni sistemi: feudalizmi 

materijalna kultura 

mentaliteti 

dugotrajnosti 

autorefleksija: književnost 

Prethodna priprema 

studenata 

Napomena



Broj ECTS-a 

Stručni seminar 

engleskog jezika 4 


konzultacije 

dr. sc. Marija Brala 

Vukanović, izv. prof. 

Izvođači 

Dr.sc. Nikola Petković 

Dr.sc. Vjeran 

Pavlaković 

Dr.sc. Sarah Czerny 

Dr.sc. Sanja Puljar 

D’Alessio 

Vrijeme za 

konzultacije 

Pavlaković: srijeda, 

15.00-17.00 

Czerny: utorak i 

četvrtak, 12.00-13.00 

Puljar D’Alessio: 

petak, 14.00-16.00 




1 0+0+30 

Kabinet 

Telefon 



E-mail 


Petković: F-809 

Pavlaković: F-804 

Czerny: F-807 

Puljar D’Alessio: F- 

807 

Petković: 265 693 

Pavlaković: 265 705 

Czerny: 265 695 

Puljar D’Alessio: 265 

691 

npetkovi@ffri.hr 

vpavlakovic@ffri.hr 

sczerny@ffri.hr 

spuljar@ffri.hr 

Dr.sc. Vjeran Pavlaković, dr.sc. Sarah Czerny i dr.sc. Sanja puljar D’Alessio vode konzultativnu nastavu: prevođenje 

stručne literature, usvajanje gramatičkih struktura, proširivanje vokabulara 

dr.sc. Nikola Petković vodi tri seminarska termina posvećena diskusijama na teme: 

1. O čemu govorimo kada govorimo o identitetu 

2. Bilješke prema definiciji identiteta 

3. Amartya Sen o identitetu 

ČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju: 

1. Analizirati i uspješnije iščitavati literaturu na engleskome jeziku 

2. Prepoznavati osnovne gramatičke, pravopisne i leksičke norme engleskoga jezika 



x X 




BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA

Aktivnost u nastavi (prevođenje stručnih tekstova) 0,30 30 

Prijevod stručnog teksta (eng-hrv) 

0,70 

70 

UKUPNO 1 100 













Najavljeni seminarski termini dr.sc. Nikole Petkovića će biti određeni tijekom prvog mjeseca u semestru. 


Studenti su dužni unutar dogovorenog roka zadovoljavajuće napisati prijevod stručnog teksta sa engleskoga jezika na 

hrvatski jezik. 


Konzultacije 


E-pošta 



Usmeno 

E-pošta 





Dr. sc. Gianna 

Mazzieri Sanković 

Asistent 

Kristina Blecich, 

mag. 


Broj ECTS-a 

2 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

Srijedom 15-16 

Kabinet 

514/V 

Kabinet 

513/V 


0+0+30 

Telefon 

265-784 

Telefon 

265-789 

Vrijeme i mjesto održavanja 

nastave 


E-mail 

gmazzieri@ffri.hr 

E-mail 

kristina.blecich@gmail.co 

m 





Opisni pridjevi – slaganje riječi u rečenici – osnove sintakse-Aktivna i pasivna forma glagola – analiza 

teksta i primjena 

Konstrukcija glagola fare – primjena – analiza teksta i uočavanje primjene glagola 

Uporaba riječi „ci“ primjena riječi „ne“ funkcija : Dogovor, 

Način Congiuntivo – način želje- nerealnosti, mogućnosti - Funkcije: Iznenađenje, žalost, 

neprihvaćanje činjenica 

Periodo ipotetico – primjena i uloga- Funkcija. 

Nepravilni glagoli: crescere, dire, dirigere, fingere, giungere, leggere, morire, nascere, parere, permettere, 

piacere, prendere, proporre, rendere, ridere (vježbe). 



1. primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji. 

2. proširiti i razviti vještine govora, slušanja, čitanja i pisanja. 

3. koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku, utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila 

(primjeniti Konjunktiv, „ci“ i „ne“, nepravilne glagole, ipotetički period) 

4. obogatiti sektorno izražavanje i praktičnu primjenu talijanskog jezika. 



X X X 


X X 



BODOVIMA 



NASTAVI 

0.40 20 

KONTINUIRANA PROVJERA 1 50

ZNANJA/PISMENA PROVJERA 


UKUPNO 2 100 




Daina E., Properzi T., Sapere e saper fare con le parole, Garzanti Scuola editore, Milano 2004. 



Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 











Studenti će trebati riješiti pozitivno 2 diktata i dva dijaloga na zadanim temama, te jedan osvrt na filmove. Za 

svaki zadatak (diktat i dialog) student može dobiti maksimalno 5 boda, to jest ukupno 20 bodova (0.2 

ECTS). Student može dobiti bodove samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. 

Studenti su obavezni izvršiti zadatke (prijevode- ukupno 10 bodova) te položiti pismeni ispit. (ocjenska- 1,00 

ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukog 

izbora, zadataka prijevoda i otvorenih pitanja. 2 međuispita ukupno donose 1 ECTS bod 








talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema 







Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi pismeni. 



studenata 

07.03.2013 Uvod u program- ponavljanje 

14.03.2013 Dal dentista – čitanje i prijevod / lettura e 

traduzione – Razumijevanje teksta 

/Comprensione del testo 

21.03.2013 Imperativo- način – primjena /glagol 

biti i imati /Modo e uso /verbo essere 

e avere /coniugazione are-ere-ire 

Zamjenice «Ne» i «ci» i primjena 

28.03.2013 Italia oggi – čitanje i prijevod / lettura 

e comprensione del testo – 

Komunikacija- preporuka / zamolba 

da se nešto izvede ili ne izvede / 

prikazati činjenicu kao neophodnu 

Funzioni comunicativeraccomandare/ 

pregare di fare o non 

fare / porre un fatto come necessario 

o non necessario 

Ferragosto- čitanje /prijevod – 

savladavanje teksta Lettura 

traduzione e comprensione del testo 

Imperativo- Imperativ nepravilni 

glagoli / verbi irregolari / are ere ire 

11.04.2013 

Un acquisto- čitanje i prijevodsavladavanje 

teksta, prepričavanje u 

trećem licu/ lettura e traduzione 

/comprensione del testo – riassunto in 

terza persona 

18.04.2013 I. Međuispit 

Prima verifica del sapere 

25.04.2013 Il cucciolo 

Modo congiuntivo (presente e 

passato) 

- verbi e espressioni da cui dipende il 

congiuntivo 

02.05.2013 Ecologia 

Funzioni di: possibilità, impossibilità 

ecc. 

09.05.2013 L’artista 

Modo congiuntivo- Imperfetto e 

trapassato 

16.05.2013 II. Međuispit 

Izrada domaćeg uratka 



pravila 



pravila 


uradka. 

Izrada prijevoda 

Napomena 


Diktat i ocjenjivati 

dijalog 


Diktat i ocjenjivati 

dijalog

Seconda verifica del sapere 

23.05.2013 Projekcija filmova 

30.05.2013 A pesca 

Periodo ipotetico 

Riepilogo/Ponavljanje 

06.06.2013 Ispravak međuispita 

Recupero di una verifica 



pravila 

na satu će se pisati i 

ocjenjivati osvrt na 

filmove


Kulturalna povijest 

modernog i postmodernog 

doba 


dr. sc. Vjeran 

Pavlaković, doc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 




5 30+0+15 srijeda 10:15 – 13:00 

Soba 104 

Vrijeme za 

konzultacije 


srijeda F-804 051/265705 vpavlakovic@ffri.hr 

Vrijeme za 

konzultacije 




Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima modernizma i postmodernizma. Nastave i 

seminari će istraživati i analizirati razne teorije modernizma i postmodernizma, pogotovo vezano za svjetsku i hrvatsku 

historiografiju. Također će se analizirati postmodernistički utjecaj na popularnu kulturu, film, literaturu, umjetnosti i drugih 

društvenih područja. Uz čitanje raznih teoretskih tekstova, studenti će razvijati analitičko razmišljenje, kulturu dijaloga, 

istraživačke vještine i upotreba različitih izvora (medije, arhive, internet, usmena povijest, terensko istraživanje, itd.) i 

pisanje seminarskih radove. Sadržaj kolegija uzima teoretske primjere iz međunarodnih slučajeva kako bi se analiziralo 

hrvatsku društvenu situaciju, te konstrukciju kulture i identitet na ovim prostorima. Važno je pročitati literaturu (na 

hrvatskom i engleskom) i biti spreman za raspravu na seminaru, s ciljem da studenti aktivno sudjeluju na nastavama. 


Studenti će nakon položenog ispita i izveršenih zadataka biti u stanju definirati razne teorije modernizma i 

postmodernizma i kulturna povijest; objasniti kako postmodernizma je utjecao na raznim aspektima suvremenog društva; 

istraživati utjecaj nekih pojmova, npr. globalizacija, na hrvatsko društvo; i biti spremni koristiti puno različitih vrsta izvora 

za pisanih radova i rasprava na predavanjima. 



X X X X 




BODOVIMA 


Aktivnost u nastavi i na gost predavanjama 0,5 20 

Zadaće (film, Balkan) 0,5 20 

Seminarski rad 2 30 

Završni ispit 2 30 

UKUPNO 5 100 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje



Giuliana Bruno, “Postmodernism and Bladerunner,” u October (1987) 

Michael Casey, Che’s Afterlife (2010) 

Michel Foucault, Biopolitika (1994), str. 55 – 92 

Mirjana Gross, “O historiografiji posljednih trideset godina,” u Časopisu za suvremenu povijest 

(2006) 

Jurgen Habermas, “Modernity versus Postmodernity,” u New German Critique (1981) 

Lynn Hunt, Nova kulturna historija (2001) (odabrana poglavlja) 

Michael Hardt and Antonio Negri, Imperij (2003) i Mnoštvo (odabrana poglavlja) 

Mitja Velikonja, Titostalgija (2010), str. 7 – 78 

Ihab Hassan, “The Question of Postmodernism,” u Performing Arts Journal (1981) 

Andreas Huyssen, “Zemljovid postmodernog,” u Linda Nicholson (ur.), Feminizam/Postmodernizam 

(1999), str. 206–242 

Todd McGowan, “Lost on Mulholland Drive: Navigating David Lynch’s Panegyric to Hollywood,” u 

Cinema Journal (2004), str. 67–89 

Kevin McNamara, “Blade Runner’s Post-Individual Landscape,” u Contemporary Literature (1997) 

Robert Venturi, Learning from Las Vegas (odabrana poglavlja) 

Frederic Jameson, “Postmodernism and Consumer Society,” “Theories of the Postmodern” 

Jean Baudrillard, “Precession of Simulacra,” Simulacra and Simulation 

Maria Todorova, Imagining the Balkans (odabrana poglavlja) 


Steven Best and Douglas Kellner, Postmodern Theory (1991) 



Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama. 

Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredita. 


Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja eseja i pripremanja materijala za razgovor i diskusiju 

na nastavi. 

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena 

spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče 

Odsjeka i na web stranicama fakulteta. 

Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok 

iskoristio. 

. 


Konzultacije


E-pošta 



Usmeno 

E-pošta 






studenata 

1 (6.03) UVOD 

2 (13.03) Film Bruno, McNamara 

3 (20.03) Kulturalna povijest 19. st Salmi 

4 (27.03) Što je postmodernizam? Huyssen, Hassan, 

Habermas 

5 (3.04) ISPITI – NEMA PREDAVANJA 

6 (10.04) Nova kulturalna historija – povijest 

i postmodernizam 

Hunt (Desan, Kramer), 

Gross 

Napomena 

7 (17.04) Film i postmodernizam Pervert’s Guide to 

Cinema (film) 

8 (24.04) Nostalgija (Titostalgija) Velikonja, Casey Zadaća (Film) 

9 (1.05) 1. MAJ – NEMA PREDAVANJA 

10 (8.05) Identitet i postmodernizam Todorova 

11 (15.05) Globalizacija i otpor Hardt i Negri Zadaća (Balkan) 

12 (22.05) Gradovi, arhitektura i 

postmodernizam 

Venturi 

13 (29.05) Gost predavač – Zlatan Krajina Foucault 

14 (5.06) Teoretičari pomo doba: Jameson, 

Baudrillard, Lyotard 

Jameson, Baudrillard Seminarski rad 

15 (12.06) Cyborgs and the future of 

postmodernism


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto 


Znanost, tehnologija i 

kultura 


dr.sc. Katarina Peović 

Vuković, doc 

Asistent 

4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Utorkom 16:00 – 

17:00 h 

Srijedom 08:15 - 9:15 

Vrijeme za 

konzultacije 

15+0+15 

utorak, 138, 

16:15-18:00 


F-814 

265-700 


kpvukovic@ffri 



Cilj je kolegija detektirati suvremeni tehno-znanstveni diskurs koji je obremenjen tehno-determinističkim tonovima 

(futurizam, anarhoprimitivizam, transhumanizam, ludizam, itd.). Bilo da se znanstveno-tehnološko društvo 

pozdravlja ili odbacuje kao totalitarno, riječ je o temeljnoj potvrdi tehno-znanstvene paradigme kao autonomne i 

djelatne sile društvenih promjena. Suvremeni kulturalno-studijski pristup znači poziv na usložnjavanje, 

«kompliciranje» odnosa i multipliciranje smjerova djelovanja i utjecaja tehnologije s jedne strane i kulture s druge. 

Pri tome se propituje i relativizam instrumentalne vizije koja se ograničava na analizu društvenih čimbenika kao 

zakonodavnih za znanstveno-tehnološke promjene. 


Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju: 

Prepoznati značajke tehno-determinističkog diskursa 

Obrazložiti instrumentalni (neutralni, antropološki) pristup tehnologiji 

Obrazložiti karakteristike prijelaza industrijskog u postindustrijsko društvo 

Opisati i problematizirati teze Frankfurtske škole i njezin utjecaj na suvremeni diskurs . 

Obrazložiti specifičnosti W. Benjaminove elaboracije mehaničke reprodukcije. 

Obrazložiti fozofijsku kritiku antropološkog razumijevanja tehnologije Martina Heideggera 

Obrazložiti teoriju komunikativnog djelovanja Jürgena Habermasa i odnos prema H. Marcuseovu elaboratu 

Usporediti i obrazložiti specifičan McLuhanov pristup tehnologiji i obrazložiti teze njegovih kritičara 

Obrazložiti glavne karakteristike kritike R.Williamsa 

Objasniti značajke J. Baudrillardove problematizacije društva simulakruma i usporediti s P. Viriliovom elaboracijom. 

Ilustrirati značajke industrijskog i postindustrijskog društva i obrazložiti pomake u reprezentaciji tehnologije. Na tekstovima 

pratiti razvoj tehno-ikona kao društvenih simptoma (robot, android, kiborg, avatar). 

Opisati i objasniti posljedice rastjelovljenja i devalvacije materijalnosti (N. K. Hayles). 

Opisati suvremene ekstremne oblike tehno-optimizma i tehno-pesimizma, te analizirati diskurse transhumanističkih i neo-luditskih 

usmjerenja. 



x x x 




BODOVIMA 


Pohađanje nastave i aktivnost 1,5 45 

Kolokviji 1,5 45 


UKUPNO 4 100 




Adorno, Theodor i Max Horkheimer (1989) Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti, Sarajevo, Veselin Masleša 

Baudrillard, Jean (2001) "Simbolička razmjena i smrt", u Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk 

Baudrillard, Jean (2001) «Crash», iz knjige Simulakrum i simulacija, Naklada društva arhitekata: Karlovac 

Benjamin, Walter (1986) Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti, Suvremene književne teorije, Miroslav 

Beker, SML, Zagreb; str. 331-346. 

Habermas (1986) J. Tehnika i znanost kao 'ideologija'. Školska knjiga, Zagreb, str. 53-88. 

Haraway, Donna (1999) «Kiborški manifest: Znanost, tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća», 

Književna smotra, br. 114 (4), 35-45. str. 

Hayles, N. Katherine (2009) "Kako smo postali post-ljudi? Virtualna tijela u kibernetici, književnosti i informatici", Treći 

program hrvatskog radija; (prvo poglavlje studije How We Became Posthuman. Virtual Bodies in Cybernetics, Literature, 

and Informatics, The University of Chicago Press: Chicago & London, 1999.) 

Heidegger, Martin (1996) «Pitanje o tehnici», u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb 

Frederic Jameson (1991) "Postmodernizam ili Kulturna logika kasnog kapitalizma", 1991., u zborniku Postmoderna, nova 

epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb 1988. 

McLuhan, Marshall (2008) «Medij je poruka», prvo poglavlje studije Razumijevanje medija. Mediji kao čovjekovi 

produžeci, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, http://ubuntuone.com/5wHWNaF5ljIq0iqLUtzxkN 

Virilio, Paul (2009) "Stroj za gledanje", Treći program hrvatskog radija, iz studije The Vision Machine. Bloomington: 

Indiana University Press («The Vision Machine», 59-78 str.); Indiana University Press, 1994 

Williams, Raymond (1975) The Technology and the Society (u Television. Technology and cultural form. Hanover, N.H.: 

Wesleyan University Press); str. 291-300. 


Baudrillard, Jean (2001) Simulakrumi i simulacija («Simulakrumi i znanstvena fantastika» 183-193 str.); Naklada društva 

arhitekata: Karlovac 

Baudrillard, Jean (2001) «Sudar», iz knjige Simulakrum i simulacija, Naklada društva arhitekata: Karlovac 

Featherstone, Mike i Burrows, Roger (2001) Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk. Kulture tehnološke tjelesnosti, Uvod, 13- 

35. str.; Zagreb: Naklada Jesenski i Turk 

Galović, Milan (1997) Uvod u filozofiju znanosti i tehnike. Znanost i tehnika u razdoblju nagovještaja povijesnog obrata, 

Biblioteka filozofska istraživanja, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 

Hayles, N. Katherine (1999) How We Became Posthuman. Virtual Bodies in Cybernetics, Literature, and Informatics, The 

University of Chicago Press: Chicago & London 

Kravar, Zoran (2003) Antimodernizam. AGM, Zagreb 

Levy, Pierre (2010): “Metafora udara”, Tvrđa, sv. 1-2 (iz Cyberculture; trans. R. Bononno, The University of Minnesota 

Press, str. 91-103., 2001) 

McLuhan, Marshall (1962) The Gutenberg Galaxy. The Making of Typographic Man; University of Toronto Press; str. 

265-269. 

Menser, Michael and Arnowitz, Stanley: «On Cultural Studies, Science, and Technology», str. 7-27. (iz zbornika 

Technoscience and Cyberculture, ur. Stanley Arnowitz, Routledge, 1995) 

Murphie, A., Potts, J. Culture & Technology (2003) Palgrave, Basingstoke 



Obavezno je pohađanje 70% predavanja i seminara.



Mrežne stranice fakulteta, mrežne stranice kolegija (https://ztk.jottit.com), e-mail. 


Konzultacije, e-mail. 


"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom 

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" 



1 

05/03/13 

2 

12/03/13 

3 

19/03/13 

4 

26/03/13 

5 

02/04/13 

6 

09/04/13 

7 

16/04/13 

8 

23/04/13 

9 

30/04/13 

10 

07/05/13 

11 

14/05/13 

Uvod u kolegij. Terminologija, elaboracija 

područja. Znanstveno-tehnološka paradigma i 

ideja progresa. Tehnologija, znanost i kultura. 

Tehnološki determinizam. Je li tehnologija 

neutralna? 

Frankfurtska škola, odnos prema znanstvenotehnološkoj 

paradigmi. 

studenata 

Pročitati esej iz studije Adorna 

i Horkheimera «Dijalektika 

prosvjetiteljstva». 

Znanost, tehnologija i umjetnost. Pročitati esej Waltera 

Benjamina «Umjetničko djelo 

u doba svoje mehaničke 

reprodukcije». 

Martin Heidegger i pitanje o tehnici. Pročitati esej M. Heideggera, 

"Pitanje o tehnici". 

IZVANREDNI ISPITNI ROK - NEMA 

PREDAVANJA 

Jürgen Habermas i poznanstvljenje politike. Pročitati esej Jürgena 

Habermasa "Tehnika i znanost 

kao 'ideologija'". 

Marshall McLuhan - prikaz temeljnih Pročitati esej Marshalla 

pojmova. Kratka elaboracija McLuhanove McLuhana «Medij je poruka» 

medijske teorije. 

(Prvo poglavlje knjige 

Razumijevanje medija, 

1964) 

Kulturalni studiji i tehnologija. Raymond 

Williams i društvena kritika tehno-znanstvene 

paradigme. 

Simbolička razmjena, rad u postmoderno 

doba. 

Postmodernizam. Baudrillard i društvo 

simulakruma. 

Postmodernizam. Baudrillard i društvo 

simulakruma II. 

Pročitati esej Raymonda 

Williamsa "The Technology 

and the Society" i pripremiti se 

za raspravu. 

Kolokvij 

Pročitati esej Jeana 

Baudrillarda "Simbolička 

razmjena i smrt". 

Pročitati esej Jeana 

Baudrillarda "Crash". 

Napomena

12 

21/05/13 

13 

28/05/13 

14 

04/06/13 

15 

11/06/13 

P. Virlio, tehnologija brzine, strojevi za 

gledanje. 

Feminizam i tehnologija. 

Uloga tehnologije u kapitalističkom sustavu 

proizvodnje. K. Marx i teorija rada. General 

intelect. Zajednička dobra. 

Posthumanizam. Osnovne pretpostavke 

kibernetičke teorije čovjeka. Kritika 

posthumanog stanja. 

Umjetnost i tehnologija. Modernizam i 

postmodernizam. Reprezentacije tehnologije. 

Kulturalna teorija i znanstveno-tehnološka 

paradigma, filozofija tehnologije, sociologija 

tehnologije. 

Pročitati esej Paula Virilioa 

"Stroj za gledanje". 

Pročitati esej "Kiborški 

manifest: Znanost, tehnologija 

i socijalistički feminizam 

dvadesetog stoljeća..." Donne 

Haraway. 

Pročitati esej Frederica 

Jamesona "Postmodernizam ili 

Kulturna logika kasnog 

kapitalizma." 

Kolokvij


Klasni identiteti 



Broj ECTS-a 

Vrijeme za 

konzultacije 




4 15+0+15 

četvrtkom od 12.15 do 

15.30 



dr. sc. Brigita Miloš prema dogovoru F 816 265-701 bmilos@ffri.hr 

Asistent 

Vrijeme za 

konzultacije 




Kolegij Klasni identiteti ima za cilj problematizirati klasne identitete u kompleksnosti teorijskih, ideologijskih 

i političkih značenja koja pronose, a napose u sprezi s nosivim identitetskim formatima u društvenim 

zajednicama i njihovim mijenama. 

Unutar kolegija studenti/ice upoznat će se s ključnim pojmovima i paradigmama koje se tiču klasnih 

identiteta/identificiranja imajući u vidu osnovna teorijska i ideologijska uporišta (K. Marx. G. Lukacs, A. 

Gramsci, E. Laclau, L. Althusser i dr.,) u njihovim napetostima i pozicioniranjima. 

Posebna pozornost bit će usmjerena na modele modernog otuđenja na transnacionalnom tržištu rada te kritičke 

glasove protiv globalnog neokapitalizma, ekonomske eksploatacije i društvene isključenosti kao i na moguća 

kultiviranja i identitetska pozicionranja („kreativna klasa”, „etička klasa”, „subkulturna klasa”). 

Uz osnovne teorijske uvide, namjera je osvijestiti studente/ice za kritički i poticajni pristup teorijskom nasljeđu 

u cilju jasnijeg razabiranja suvremenih globalnih procesa, društvenih subjekata moći i mehanizama 

potčinjavanja, kao i kulture otpora. 


Znanja i vještine koje će student posjedovati nakon sudjelovanja u realizaciji kolegija, a koje sada ne 

posjeduje: 

Osnovna spoznaja o klasnim identitetima u njihovim višestrukim značenjima (teorijskim, ideologijskim, 

povijesnim, utopijskim) 

Znanja i vještine važne za istraživanje suvremenih društvenih mijena i čitanje političkog diskursa suvremenosti 

Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja i problema o klasnim prijeporima, razlikama i ekonomskoj segregaciji 

unutar globalnosti 

Osposobljavanje za znanstveni rad u interdisciplinarnim područjima (metode spoznavanja, vježbe kritičke 

argumentacije, nova motrišta) 



X X X 




BODOVIMA 


AKTIVNOST U NASTAVI 1,5 30 

SEMINARSKI RAD 1,5 40 


UKUPNO 4 100 




Arendt, Hannah. Vita activa. Zagreb: August Cesarec, 1991. 

“Class and Identity”, Identities, Race, Class, Gender and Nationality, ur.L.M.Alcoff i E. Mendieta. Oxford : 

Blackwell, 2003. 

Florida, Richard. The Rise of the Creative Class. And How It's Transforming Work, Leisure and Everyday Life. New 

York: Basic Books, 2002. 

Giddens, Anthony.The Class Structure of the Advanced Societies. London: Hutchinson, 1981. 

Lukacs, Georg. Povijest i klasna svijest: studija o marksističkoj etici. Zagreb:Naprijed, 1977. 

Marx, Karl & Engels, Friedrich. Rani radovi. Zagreb: Naprijed, 1989. 

Šporer, Željka. “Koncept društvene isključenosti”, Društvena istraživanja, br. 1-2(69-70), 2004, 171-193. 


Althusser, Louis i Balibar, Etienne. Reading Capital. London: New Left Books, 1968. 

Bloch, Ernst. Princip nada 1-2. Zagreb: Stvarnost, 1981. 

Bourdieu, Pierre. Practical Reason: On the Theory of Action. Stanford:Stanford University Press, 1998. 

Laclau, Ernesto, Mouffe, Chantal. Hegemony and Socialist Strategy, London & New York: Verso, 1985. 

Spivak, Gayatri Ch. A Critique of Postcolonial Reason.Toward a History of the Vanishing Present. Cambridge: Harvard 

University Press, 1999. 

Žižek, Slavoj. The Sublime Object of Ideology. London & New York: Verso, 1989. 

Eagleton, Terry. Walter Benjamin or Towards a Revolutionary Criticism. London: Verso, 1981. 

Harris, David. From Class Struggle to the Politics of Pleasure: The Effects of Gramscianism on Cultural 

Studies. London: Routledge, 1992. 



Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati, poticati interaktivnost i suistraživalački angažman, prezentirati i 

kritički argumentirati obrazovne sadržaje i položiti ispit (pismeni). 


Studentice i studenti predaju seminarske radove (u ispisu) od 10. do 14. lipnja 2013. godine. 


mail, oglasna ploča


mail, konzultacije 


"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom 

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" 

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013. 

Datum/tjedan Tema Predavanja/Seminari Prethodna priprema 

studenata 

07.03.13. 

od 12. 15 do 

15.30 sati (2P + 

2S) 

14.03.13. 

od 12. 15 do 

15.30 sati (2P + 

2S) 

21.03.13. 

od 12. 15 do 

15.30 sati (2P + 

2S) 

28.03.13. 

od 12. 15 do 

15.30 sati (2P + 

2S) 

11.04.13. 

od 12. 15 do 

15.30 sati (2P + 

2S) 

18.04.13. 

od 12. 15 do 

15.30 sati (2P + 

2S) 

25.04.13. 

od 12. 15 do 

15.30 sati (2P + 

2S) 

02.05.13. 

od 12.15 do 13.50 

(P+S) 

P: Predstavljanje kolegija ( sadržaj, smisao 

izvedbene cjeline, način rada) 

S: Pojmovni imaginarij: klasni identiteti (rad, 

djelovanje, akcija, društvena preobrazba) 

P1: Klasa: koncept, identitet, razlika? 

P2: Radnička klasa i klasna samosvijest: 

teorijska i ideološka uporišta - K. Marx, G. 

Lukacs, A.Gramsci i dr. 

S1 i 2: Pojmovni imaginarij: klasni identiteti 

(rad, djelovanje, akcija, društvena preobrazba) 

P1:Klasne teorije, preobrazbe i utopije 

P2: Revolucionarni/klasni subject 

S1 i 2: Klasa, ideologija, revolucija : pristupi, 

kritike (sadržajna analiza tekstova) 

P1:„Čitanje“ klase – kritičke teorije 

P2:„Čitanje” klase – neomarksističko mortise 

S1 i 2: Klasa, ideologija, revolucija : pristupi, 

kritike (sadržajna analiza tekstova) 

P1:Moć, globalni neokapitalizam, ekonomska 

eksploatacija 

P2:Koncept otuđenja i procesi modernizacije 

S1 i 2: Kulturni činovi i kritika: 

neoliberalizam i suvremeno ropstvo 

P:“Nevidljivost” klase : društvena patnja, 

feminizacija siromaštva, migracije 

S1 i 2: “Klasa”, društvena stratifikacija i 

društvena isključenost (sadržajna analiza 

tekstova - E. Laclau, A. Badiou, E. Olin 

Wright, A. Giddens, Ž.Šporer) 

P1:Kreativna klasa (Richard Florida) 

P2:“Klasni” građani/ke –sublimacije i zapleti 

S1 i 2: “Klasa”, društvena stratifikacija i 

društvena isključenost (sadržajna analiza 

tekstova - E. Laclau, A. Badiou, E. Olin 

Wright, A. Giddens, Ž.Šporer) 

P1:Identitetska pozicioniranja – interesi, moći, 

novi subjekti 

S1: Globalni diskursi o solidarnosti 

Pročitati odabrana 

poglavlja iz 

obavezne/dopunske 

literature 


poglavlja iz 


literature 


poglavlja iz 


literature 


poglavlja iz 


literature 


poglavlja iz 


literature 


poglavlja iz 


literature 


poglavlja iz 


literature 

Napomena 

Nastavnica će tijekom nastave 

zadati poglavlja za čitanja. Svi 

zadaci bit će dostavljeni 

studenticama/studentima na 

zajednički mail nakon prve sesije.

1) Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 

0% ne dolazi na nastavu 

10% dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u radu 

20% dolazi na nastavu, pripremljen/a je, no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene) 

30% redovito je pripremljen/a i aktivno sudjeluje u radu na seminarima i nastavi 

2) Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način: 

0 % rad nije napisan 

10% rad je napisan, prezentirano je poznavanje sadržaja 

20% rad je napisan, prezentirano je poznavanje i razumijevanje sadržaja 

30% rad je napisan, prezentirano je poznavanje razumijevanje i analiza sadržaja 

40% rad je napisan, prezentirano je poznavanje,razumijevanje, analiza, te kritičko vrednovanje sadržaja 

3) Završni usmeni ispit ocjenjivat će se na sljedeći način: 

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene 

od 51% do 60% = 6% ocjene 

od 61% do 70% = 12% ocjene 

od 71% do 80% = 18% ocjene 

od 81% do 90% = 24% ocjene 

od 91% do 100% = 30% ocjene 

4) Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra. Konačna se ocjena donosi prema 

sljedećem kriteriju: 

A – 80 – 100% ocjenskih bodova 

B – 70– 79,9% ocjenskih bodova 

C – 60 – 69,9% ocjenskih bodova 

D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova 

E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova 


Izvrstan ( 5 ) – A 

Vrlo dobar ( 4 ) – B 

Dobar ( 3 ) – C 

Dovoljan ( 2 ) – D i E


Medijska kultura. 

Transkulturalna medijska 

pismenost 


Dr. sc. Hajrudin 

Hromadžić, doc. 


Broj ECTS-a 




5 15 + 0 + 15 Prema rasporedu 

Vrijeme za 

konzultacije 

Prema najavi na 

oglasnoj ploči i web 

stranici Odsjeka za 

kulturalne studije 

Asistent Vrijeme za 

konzultacije 




F-810 265 697 hhromadzic@ffri.hr 


Medijska se kultura u okviru ovog kolegija istražuje i interpretira u širem kontekstu koji seže s onu stranu puke 

'kulturalizacije' medijskih sadržaja i fenomena, kao i medijsko-kulturalnih identitetskih pitanja, te zahvaća 

područja ideološko-političkih i ekonomsko-interesnih društvenih prijepora kojih su mediji neizostavan dio. Na 

tom tragu medijska je kultura shvaćena i proučava se kao poprište hegemonijskih borbi za ideološku 

dominaciju i prevlast između suprostavljenih interesnih socijalnih i političkih skupina. 


Očekuje se da će studenti/ce nakon odslušanog kolegija i položenog ispita steći ne samo osnove za proučavanje 

i interpretaciju sadržaja medijske kulture, već i za analizu, te argumentativno utemeljenu kritiku trendova 

medijske kulture i njezinih mogućih utjecaja u okvirima širih društveno-političkih i ekonomskih konteksta. 



X X X X 


X 



BODOVIMA 


Aktivnost na nastavi 1 20 

Kolokviji (dva pismena testa tijekom trajanja 

nastave) 

1,5 + 1,5 30 + 30 

Usmeni ispit 1 20 

UKUPNO 5 100 


IV. LITERATURA


Gurevitch, M., Bennett, T., Curran, J., Woollacott, J. (2005). Culture, Society, and the Media. London 

& New York: Routledge (odabrana poglavlja). 

Kellner, D. (2004). Medijska kultura. Beograd: Clio (odabrana poglavlja). 

Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell Publishing 

(odabrana poglavlja). 


Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM. 

Rayner, Ph., Wall, P., Kruger, S. (2004). Media Studies: The Essential Resource. London & New 

York: Routledge. 

Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford: Blackwell 

Publishing. 

Thornham, S., Bassett, C., Marris, P. (2009). Media Studies. A Reader. New York: New York 

University Press. 


2


Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. 


Ispitni rokovi određuju se početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) 


stranicama fakulteta. Odjava ispita mora se izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je 

student/ica rok iskoristio/la. 


Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka 


Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte 


Od polaznika na kolegiju očekuje se da dođu pripremljeni na nastavu, što znači da pročitaju tekst predviđen 

za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju. 

Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se 

kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali 

tijekom prethodnih pet tjedana seminarske nastave. 

Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. 



studenata 

1. tjedan Uvod u kolegij. Definiranje osnovne 

terminologije, problemskih motiva i 

ključnih koncepata. Upoznavanje s 

temama i literaturom na kolegiju, te sa 

studentskim obavezama. 

2. tjedan Medijske teorije i kulturalna 

diverzifikacija (E. Siapera). 

3. tjedan Teorijski ratovi i studije kulture (D. 

Kellner). 

4. tjedan Studij medija: teorijski pristupi (J. 

Curran, M. Gurevitch, J. Woollacott). 

5. tjedan Medijske teorije, teorije društva (T. 

Bennett). 

3 

Pročitan seminarski tekst. 




Napomena

6. tjedan Medijska kultura, politika i ideologija 

(D. Kellner). 

7. tjedan Kolokvij I. 

8. tjedan Kritički i multiperspektivistički studiji 

kulture (D. Kellner). 

9. tjedan Ponovno otkriće ideologije. Medijski 

studiji i povratak potisnutog (S. Hall). 

10. tjedan Komunikacije, moć i društveni 

poredak (J. Curran). 

11. tjedan Politički efekti masovnih 

komunikacija (J. G. Blumer, M. 

Gurevitch). 

12. tjedan Mediji, socijalna realnost i procesi 

označavanja (T. Bennett). 

13. tjedan Kolokvij II. 

14. tjedan Zaključna razmatranja tema obrađenih 

na kolegiju. 

4 






Pročitan seminarski tekst.


Popularna kultura 2: 

Intermedijalnost 


Diana Grgurić dr.sc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 

4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

Nastavno 

opterećenje 

30+0+15 

Vrijeme I mjesto održavanja 

nastave 



812 

Kabinet Telefon 

diana.grguric@ri.t-com.hr 

E-mail 



Povijest glazbeno-literarnih interart studija. Recentni studiji: studij riječi i glazbe (WMA) i S. P. Scherovi 

rezultati istraživanja verbalne glazbe književnoumjetničkog karaktera. Scherova trijadna tipologija o oblicima 

glazbeno-literarnih veza (literatura u glazbi; glazba i literatura; glazba u literaturi); intermedijalne relacije 

glazbe u književnosti (word music) ili strukturne analogije s glazbom (structural analogies to music) glazbene 

instance u literaturi koje se nazivaju muzikalizacijama fikcije. Teorijske modifikacije glazbeno-literarnih veza 

(A. Gier i W. Wolf) kao izvankompozicijska intermedijalnost (extra compositional intermediality). Drugi 

pristup intermedijalnosti kroz prizmu promatranja Boltera i Grusina. Posmodernističke intermedijalne prakse, 

teorije i primjeri. 


Pružiti studentima uvid u kulturološke aspekte glazbe kroz intermedijalne oblike (jezik, vizualni mediji). 

Razumijevanje umjetničkih težnji prema intermedijalnim oblicima, te upoznavanje intermedijalnih praksi kroz 

povijesni kontekst. Poststrukturalističke teorije o glazbi kao jeziku – glazbi kao tekstu. 


Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad 


(konzultacije) 



BODOVIMA 


Pohađanje nastave 0,5 0 

Aktivnost u nastavi 0,5 10 

Seminarski rad 1,0 30 

Kolokvij 1,0 30 

ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30 

UKUPNO 4 100



Grgurić. D. Glazba, riječ: istraživanje suodnosa. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb i ICR, Rijeka. 2011. 

Hansen-Löve, Aaga A. (1988). “Intermedijalnost i intertekstualnost”, (ur. Z.Maković i dr.), Intertekstualnost 

& intermedijalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

1988. 

Ur. Steven Paul Scher, Music and Text: critical inquiries. Cambridges University Press. 1992. (izabrani 

tekstovi) 

Žmegač, V. Književnost i glazba. Intermedijalne studije. Zagreb: Matica hrvatska.2003. (izabrani tekstovi) 

Bolter, Jay & Grusin, Richard. Remediation, MIT, Boston 1999. 

Kiene Brillenburg Wurth, Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry 

http://www.rilune.org/mono5/3_brillenburg.pdf 

Perica I. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne, Umjetnost riječi,no. 1-2/ 2009, 


Wolf, W. „Intermediality Revisited: Reflections on Word and Music Relations in the Context of a General 

Typology of Intermediality“ (ur. Lodato M. Suzzane, Aspdent S. and Bernhardt W.): Word and Music 

Studies: Essayes in Honor of Steven Paul Scher and on Cultural Identity and the Musical Stage. Amsterdam: 

Rodopi.2002. 



Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su 

izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak. 


Nepridržavanje dogovorenih rokova kažnjava se smanjivanjem ocjene. 


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila. 


Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte.






studenata 

1. Glazba i literatura ne 

2. Glazba i literatura ne 

3. Medij 

4. Teorijski pristp intermedijalnosti 

5. Semiotički pristup glazbi 

6. 

Slušati kroz pisanu riječ: metaforički 

načini glazbene kritike: riječ i i glazba 

ne 

7. Metafora fuge – analiza primjera internet 

8. 

9. 

Intermedijalnost – analiza primjera: Stage 

composition – Kandinsky, 

Intermedijalnost kao paradigma 

postmoderne 

tekst: Multimediality, 

Intermediality, and Medially 

Complex Digital Poetry 

Tekst. I. Perica, Umjetnost 

riječi,no. 1-2/ 2009, 

10. Analiza intermedijalnnih primjera internet 

11. Analiza intermedijalnnih primjera internet 

12. 

Tekst: Music and religion: Reflections on 

Cultural Secularization 

Tekst: Opening up Worlds: 

Intermediality Reinterpreted 

13. Art World 

14. Kolokvij 

Napomena 

Aktivnost u nastavi 

Aktivnost u nastavi predviđa sudjelovanje u diskusijama na unaprijed zadanu temu, te uredno 

ozvršavanje domaćih zadataka. 

Završni ispit 

Završni ispit je pismeni/usmeni. Student odgovara na šest pitanja, a na svako pitanje može dobiti 

maksimalno 5 bodova prema sljedećim kriterijima: 

1 bod – zadovoljava minimalne uvjete 

2 boda – zadovoljava, ali sa znatnim nedostacima 

3 boda – prosječan s primjetnim pogreškama 

4 boda – iznadprosječan, s ponekom greškom 

5 bodova – izniman odgovor 

Ukoliko student ne zadovolji na pismenom, može pristupiti usmenom ispiti, kao što može i prihvatiti 

ocjenu s pismenog ispita. U slučaju da ne želi prihvatiti ocjenu pismenog ispita upućuje se na usmeni 

ispit po istim gore navedenim uvjetima. 

Seminraski rad 

Okvir vrednovanja seminarskog rada uključuje pristup problematici, stupanj teorijskih implikacija, 

razrada teme.




Dr. sc.Corinna 

Gerbaz Giuliano 

Asistent 

Kristina Blecich 


Broj ECTS-a 




2 0+0+30 Grupa A-utorkom 12,15-14 

(802) 

Grupa B-utorkom 12,15-14 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

Telefon 

(901) 

E-mail 

Četvrtak 11.00-12.00 514 265-784 cggiuliano@ffri.hr 

Vrijeme za 

konzultacije 



Kabinet 

Telefon 

513 265-789 

E-mail 



Upravni i neupravni govor- čitanje i primjena gramatičkih pravila – izrazi 

Modi indefiniti – Participio, Infinito, Gerundio –uloga i primjena u pisanom i usmenom obliku 

Prosta rečenica- proširena . Uloga dopuna- razni oblici dopuna „complementi di luogo, tempo, termine, 

modo, fine, scopo, agente, specificazione...itd.“ Funkcije- čitanje teksta i prepoznavanje uloga raznih 

dopuna 

Period- kompleksna struktura- odnosi između glavne rečenice i sporednih 

Pisani oblici prijevoda – uloga rečenice i oblici 

Nepravilni glagoli: salire, sapere, scendere, scoprire, sedere, scrivere, smettere, stare,tenere, svolgere, 

tradurre, udire, uscire, vedere, vivere, volere 



1. koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku i utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila 

(ortografskih normi, pomoćnih glagola) 

2. primjeniti upravni i neupravni govor 

2. primijeniti neodređene načine (Infinito, Participio, Gerundio) 

3. slagati rečenice prepoznavajući uloge raznih dopuna 

4. primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji (nepravilni glagoli). 

5. Razviti vještinu govora, slušanja, čitanja, pisanja i prevođenja. 



X X X 


X X



BODOVIMA 



NASTAVI 

0.40 20 

KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA. 1 50 


UKUPNO 2 100 





Odabrani ulomci Madieri M., Verde acqua. La Radura e altri racconti, Einaudi, Torino, 2006. 












Studenti će trebati riješiti pozitivno 5 dialoga na zadanim temama. Za svaki zadatak / dialog student može 

dobiti maksimalno 2 boda, tojest ukupno 10 bodova (0.2 ECTS). Student može dobiti bodove samo ako je 

zadatak izvršio u skladu s uputama. 

Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Za svaki međuispit mogu maksimalno dobiti 25 

bodova (ocjenska- 0,50 ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Svaki se 

međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka prijevoda i otvorenih pitanja. 2 međuispita 

ukupno donose 1 ECTS bod








talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema 







Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi dva pismena međuispita. 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012./ 2013. 


studenata 

04.03.2013. Italiani nel mondo 

Nepravilni glagoli: salire, sapere 

11.03.2013. Don Abbondio 

Nepravilni glagoli: scendere, scoprire 

18.03.2013. I modi indefiniti 

Nepravilni glagoli: sedere, scrivere 

Izrada domaćeg uradka 

25.03.2013. Marisa Madieri: život i djelo. Glasno čitanje- 


09.04.2012. M. Madieri, Verde acqua. La Radura 

e altri racconti. Čitanje i prijevod 

16.04.2013. Na satu će se ocjenivati/bodovati 

čitanje i prijevod 

23.04.2013. Dante .Passi della Divina commedia. 

30.04.2013. M. Madieri, Verde acqua. La Radura e 

altri racconti. Čitanje i prijevod. 

pravila 



pravila 



pravila 


uradka. Ponavljanje 


Napomena

07.05.2013. I Međuispit 


altri racconti. Čitanje i prijevod 


altri racconti . 

Na satu će se ocjenivati/bodovati 

čitanje i prijevod. 

28.05.2013. II Međuispit 


altri racconti. Čitanje i prijevod 

11.06.2013. Ponavljanje međuispita 

pravila 



pravila 

Ponavljanje 


pravila. Izrada 

domaćeg uradka


MIT I KULTURA 


dr. sc. Sarah Czerny, 

doc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 




4 30+0+15 Četvrtak 09:15 


Vrijeme za 

konzultacije 

Utorak 12:00 – 13:00 

Četvrtak 12:00 – 

13:00 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 


F-807 sczerny@ffri.hr 




Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim znanjima o mitu kao jednom od središnjih pojmova kulturalne antropologije i drugih 

društveno-humanističkih disciplina. Istražit će se različiti oblici mitskih pojavnosti u jeziku, kulturi zajednice i osobnom iskustvu 

pojedinca. 

Mit kao simbol, poruka, sredstvo političke komunikacije, kao opravdanje za ritualnu akciju, ali i kao sredstvo konstruiranja narativnog 

diskursa. Implikacije. Konstrukcija specifične mitske realnosti. Struktura mita (Lévi-Strauss). Zakoni mita, njihova logičnost i 

koherentnost. Moć mita kroz povijest: od primitivne prošlosti do neposredne sadašnjosti. Od osobnog mita do mitskog podteksta 

zapadnoga društva. 

Mit i ritual Ritualno ponašanje i simbolizam kao osnova mogućeg tumačenja socijalnih struktura i procesa, odnosno kao proširenje Van 

Gennepova koncepta liminalne faze rituala kao puta prema višoj razini uopćavanja primjenjiva na širok raspon socijalnih fenomena. 

Psihologija mitologija. Mit i simbol kao konstitucijska osnova modusu mišljenja koji prethodi diskurzivnom i logičkom rezoniranju. Mit 

kao esencijalna funkcija ljudske svijesti. Opis simbola od velikog utjecaja na mitološku svijest Istoka i Zapada u različitim fazama 

kulturnoga razvoja. 


Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju: 

analizirati konstrukcije mita; opisati i analizirati izvjesne društvene i kulturalne fenomene prizmu obreda prijelaza; opisati vezu između 

simboličkog i logičkog. 



x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorsk rad O talo 



BODOVIMA 


Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) 1 40 

Pohađanje nastave 1 0 

Seminar 2 60 

UKUPNO 4 100



Bascom, W. The Myth-Ritual Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 412 - 

427, Blackwell, London, 1998 [1957] 

Campbell, J. The Psychology of Myth, u knjizi The Masks of God: Primitive Mythology, str. 21 – 117, 

London, Secker and Warburg, 1960. 

Cassirer, E. The Place of Language and Myth in the Pattern of Human Culture, u knjizi Language and Myth, 

str 1 – 16, Dover Publications Inc, New York, 1946 

Douglas, M. Primitive worlds, u knjizi Purity and Danger, str 91 – 116, Routledge and Kegan Paul, 

Abingdon, 2004 [1966]. 

Eliade, M. Myth and Reality, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, 

Blackwell, London, 1998 [1926] 

Eliade, M. Sacred Time and Myths, u knjizi The Sacred and the Profane: The Nature of Religion, str. 68 – 

116, Harcourt, Brace and World, New York, 

Frazer, J.G. The Golden Bough, 1922. Selected chapters 

Hocart, A. The Life Giving Myth u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 143-155, 

Blackwell, London, 1998 [1926] 

Kluckholn, C. Myths and Rituals: A General Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual 

Theory, str 313 - 340, Blackwell, London, 1998 [1942] 

Lévi-Strauss, C. (1955), Struktura mitova, u knjizi Strukturalna antropologija, str. 202-227, Stvarnost, 

Zagreb, 1989. 

Levi-Strauss, C. Myth and Meaning, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 1978 

Malinowski, B Myth in Primitive Psychology, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 

172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] 

Segal, R. Myth: A Very Short Introduction, Oxford University Press, Oxford, 2004 

Obeyeskere, G. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, 

str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press, 

1992. 

Sahlins, M. Introduction, u knjizi Marshall Sahlins, How „Natives“ Think. About Captain Cook, for example, 

str. 1 – 16, Chicago, Chicago University Press, 1995. 

Boria Sax, The Mythical Zoo, An Encyclopedia of Animals in World Myth, Legend, and Literature, ABC - 

CLIO, Santa Barbara, California [etc.], 2001., 299 str. 


Coupe, L. Myth, Routlege, London, 1997 

Drummond, L. Structure and Process in the Interpretation of South American Myth: The Arawak Dog Spirit 

People, American Anthropologist 79(4): 842-868, 1977. 

Estes, C. Introduction to the 2004 Commemorative Edition, u knjizi Joseph Campbell, The Hero with 1000 

Faces, str. xxiii – lxvi, Oxford, Princeton University Press, 2004. 

Hallowell, I. Myth, Culture and Personality, American Anthropologist 49(4): 544-556. 1947 

Malinowski, B. In Terawa and Sanaroa – Mythology of the Kula, u knjizi, Argonauts of the Western Pacific, 

str 223- 257, Routledge, London, 2002 (1922). 

Marshall, R. Heroes and Hebrews: The Priest in the Promised Land, American Ethnology 6(4): 772-790, 

1979. 

Obeyeskere, G. Anthropology and the Man Eating Myth, u knjizi Cannibal Talk: The Man-Eating Myth and 

Human Sacrifice in the South Seas, str 1 – 23, University of California Press, Berkeley, 2005 

Obeyeskere, G. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, 

str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press, 

1992. 

Sahlins, M. Introduction, u knjizi Marshall Sahlins, How „Natives“ Think. About Captain Cook, for example, 

str. 1 – 16, Chicago, Chicago University Press, 1995.



Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima 


Kolokvij: 23.05.2013 

Rok za predaju seminara: 06.06.2013 

Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 20 bodova, a 5 bodova po svakom danu 

kašnjenja. 

Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati 

seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja 

konzultacija. 


Konzultacije 


E-pošta 



Usmeno 

E-pošta 

Pitanja vezana za literaturu ili kolegija rješavaju se isključivo u vrijeme konzultacija. 




Seminar eseja mora imati: 

1. Uvod 

2. Razradu 

3. Zaključak 

4. Literaturu 

Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući 

razmake] 

Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i

Kolokvij se sastoji od 4 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova. 

Gradivo za Kolokvij je obavezna literatura iz predavanje 1-14 



studenata 

1 Uvod u mit i kulturu 

2 Mitovi iz razni krajeva svijeta Avis, P. 1999. “Myth”, 

pp. 100 – 119. In God 

and the Creative 

Imagination. Metaphor, 

Symbol and Myth in 

Religion and Theology. 

3 Mitovi o nastanku svijeta, herojima 

i “tricksters” 

London: Routledge. 

Eliade, M. 1968. 

“Sacred Time and 

Myths”, u knjizi The 

Sacred and the 

Profane: The Nature of 

Religion, str. 68 – 113, 

New York: Harcourt, 

Brace and World 

4 Mit i primitivna znanost Frazer, J.G. 1966. 

“The Myth of Adonis”, 

str. 2 - 12 i “The Ritual 

of Adonis”, str. 223 – 

235, u knjizi The 

Golden Bough. A Study 

of Magic and Religion. 

Part IV Adonis, Attis 

and Osiris. Vol. 1. 

London: Macmillan. 

5 ISPITNI ROKOVI 

6 Mit i funkcionalizm Malinowski, B. In 

Terawa and Sanaroa – 

Mythology of the Kula, 

u knjizi, Argonauts of 

the Western Pacific, str 

223- 257, Routledge, 

London, 2002 (1922). 

7 Mit i ritual Kluckholn, C. 1998 

[1942]. “Myths and 

Rituals: A General 

Theory”, u knjizi Robert 

A Segal (ur.), The Myth 

and Ritual Theory, str 

313 – 340. London: 

Blackwell 

8 Struktura i mit Lévi-Strauss, C. 1989. 

(1955), Struktura 

Napomena

mitova, u knjizi 

Strukturalna 

antropologija, str. 202- 

227, Stvarnost, Zagreb. 

9 Psihologija i myth von Hendy, A. 2001. 

“The Role of Depth- 

Psychology in the 

Construction of Myth”, 

u knjizi The Modern 

Construction of Myth, 

str. 112 - 133. 

Bloomington: Indiana 

University Press. 

10 Regionalni Mit 

11 Politika i mit Bottici, C. 2007. “Myth 

and Identity”, u knjizi A 

Philosophy of Political 

Myth, str. 227 – 245. 

Cambridge: Cambridge 

University Press 

12 Kolokvij 

13 Znanost i mit I: Captain James 

Cook 

14 Znanost i mit II: Creationizm i 

evolutionizm 

Obeyeskere, G. 1992. 

Captain Cook and the 

European Imagination i 

Myth Models in 

Anthropological 

Narrative, str.3-22 i 

177-191, u knjizi The 

Apotheosis of Captain 

Cook. Princeton, N.J. : 

Princeton University 

Press. 

Scott, E. 2004. 

“Eliminating 

Evolutionism, Inventing 

Creation Science”, u 

knjizi Evolution Vs. 

Creationism: An Intro, 

str. 91 - 111. London: 

Greenwood Press 

15 Životinja i mit Boria Sax, The 

Mythical Zoo, An 

Encyclopedia of 

Animals in World Myth, 

Legend, and Literature, 

ABC - CLIO, Santa 

Barbara, California 

[etc.], 2001., 299 str.

Preddiplomski - Filozofski fakultet u Rijeci - Sveučilište u Rijeci

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?