pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

4
V jesnik franjeVa čke proVincije presVetoga otkupitelja
1 i 2/2010
iZ generalne kurije
sa svima onima koji trpe; traži se od nas da si posvijestimo trpljenje osoba
najpogođenijih tom situacijom; traži se od nas da provjerimo svoj stil života,
bilo osobnog bilo bratskog, često označenog potrošačkim duhom; traži se
od nas da nadvladamo zatvorenost u individualizam i isključivu pozornost
na svoje interese, koji prejudiciraju svaki ljudski suživot. Iz našega stanja
manjih među manjima, traži se da se osjetimo pozvanima i solidarnima, da
rasvijetlimo stvarnost polazeći od Evanđelja. I da damo svoj doprinos kako
bi svako ljudsko biće imalo dostojan društveni život, podsjećajući na Boga
koji je Otac svih, braneći život, i to dostojan život.
U tom kontekstu tražim od svih naših jedinica da promišljaju ovu situaciju
i da u isto vrijeme učine konkretne znakove i geste, svaka prema svojim
mogućnostima, da pokažemo svoju solidarnost s najpotrebnijima. Podsjećam
da u Generalnoj kuriji imamo Fond solidarnosti “Sv. Franjo” koji živi od
dragovoljnih doprinosa i s kojim izlazimo ususret potrebnima, unutar i
izvan Reda, kao što je sada slučaj s Haitijem. Dobro je uvijek podsjetiti na
ono što kaže sam Isus u Evanđelju: “Što god učiniste jednome od ove moje
najmanje braće, meni učiniste” (Mt 25,40).
u obrani stvorenoga
Benedikt XVI. u svome učenju često se vraća jednoj temi – potrebi pozornosti
prema situaciji u kojoj se nalazi naš planet, brizi za okoliš i potrebi da se brani
stvoreno. Danas smo više nego ikada svjesni da se s temom siromaštva i gladi
u svijetu treba suočiti iz perspektive upotrebe prirodnih bogatstava našega
planeta. Dosadašnjom neracionalnom uporabom grubo preinačujemo sklad
koegzistencije i klime koje su zajedničko dobro, dar Božji svima, i koje
smo svi pozvani zaštititi za sadašnje i buduće generacije. Ekološka kriza se
pretvara u problem etičkog i moralnog reda.
Uništavanje šuma, mijenjanje naravi živežnih namirnica, industrijalizacija bez
kontrole, razvoj primijenjenih tehnika i nerazumno iskorištavanje ljudskih
resursa, između drugih faktora, kidaju organski sklad zemlje. U specijaliziranim
krugovima već kruži strašna riječ terricidio (ubojstvo zemlje). Čovjek u tolikoj
mjeri mijenja “zajedničku kuću” da, ako ne reagiramo odmah, bit će sve teže
naći hranu, sve će se više povećavati bolesti povezane s vodom i s nedostatkom
higijene, bit će sve više prisilnih migracija i bit će sve veći broj izbjeglica, povećat
će se rizik oružanih sukoba s ciljem posjedovanja prirodnih bogatstava.
U svoj toj utrci prema uništenju prirode, siromasi su prve žrtve. Uistinu,
prema International Alert-u danas ima 46 zemalja (mahom južna polutka) s
2,7 milijardi stanovnika, u kojima će učinci klimatske promjene, ujedinjeni
s gospodarskim, društvenim i političkim problemima, izazvati visok rizik
nasilnih sukoba.