GOD. 15. BOŽIĆ, 2010. g. Br. 1 (24) - Franjevačka provincija ...

ISSN - 1332-0459 

GOD. 15. BOŽIĆ, 2010. g. Br. 1 (24)

Blagoslov obitelji 

Ovogodišnji božićni blagoslov kuća i obitelji započinjemo na blagdan sv. Ivana, 

u ponedjeljak 27. prosinca u 15 sati. Započinjemo od Bokića kuće. Za blagoslov 

pripremiti blagoslovljenu vodu i križ. 

Kod blagoslova kuća i obitelji pohvalna je nazočnost što više članova obitelji kako 

bi zajedno molili i primili blagoslov. Božji blagoslov je prvenstveno namijenjen živim 

ljudima a tek onda kući u kojoj stanuju i rade.

L I S T Ž U P E S V I H S V E T I H U Z M I J A V C I M A 

GOD. 15. BOŽIĆ, 2010. g. Br. 1 (24) 

Pozdrav i blagoslov 

Svima Vama u Zmijavcima i po svijetu 

raseljenima! Reći ćete: “Tako i treba. 

To je naš pozdrav. Mi smo uvijek za 

Isusa i Mariju. On je naš Spasitelj i Otkupitelj. 

Njegova majka je i naša majka 

kojoj smo zahvalni da nam je darovala 

sina Isusa.” 

U ozračju smo Božića. Svi smo radosniji 

i veseliji. Srce nam drukčije kuca. 

Radost koju imamo trebamo podijeliti 

s drugima. Ta, radost i nije prava radost 

ako se ne dijeli. Stoga podijelimo je najprije 

sa svojim obiteljima, susjedima 

i svima s kojima se susrećemo. Radost 

koja nas je zahvatila ne bismo smjeli 

ugušiti kroz cijelu godinu i cijeli svoj život, 

jer kršćanin živi od Radosne vijesti. 

Na misi Polnoćki slušat ćemo ove blage 

riječi: «Ne bojte se! Evo javljam vam 

blagovijest, veliku radost za sav narod! 

Danas van se u gradu Davidovu rodio 

Spasitelj – Krist, Gospodin» (Lk 2, 10- 

11). Bog je došao, on dolazi i on će doći. 

1

Pozdrav i blagoslov 

Došao je kao povijesna osoba u liku malog 

djeteta. Dolazi nam na sakramentalan 

način i doći će na koncu vremena. 

Sjećat ćemo se i ovog Božića tog radosnog 

događaja. Upitat ću se kako ću 

se ponijeti kao čovjek vjernik? Kojim ću 

očima gledati svijet oko sebe? Koje ću 

zaključke izvući za sebe i svoju obitelj? 

Gdje je moje srce? Kako doći do prave i 

potpune radosti? ….. 

Sve oko nas govori nam da se nešto 

događa. Mnogo tomu doprinose i sredstva 

javnog priopćivanja. Nažalost mnogi 

samo površno, ne ulazeći u bit Božića. 

Za takve je važno prodati svoj proizvod 

i zaraditi. Drugima je Božić dan kada za 

trpezom ima svega u izobilju. Okićeni 

borovi, svjetlucanje svjetla, razni nakiti i 

darovi pod borom… Samo to nije pravi 

Božić za čovjeka vjernika. 

Istina, toliko smo se puta uvjerili da 

ništa od rečenoga ne može ispuniti čovječje 

srce. Nismo i ne možemo s tim 

biti sretni i zadovoljni jer nas nešto iznutra 

grize, izjeda. Nedostaje nam ono bitno, 

ono istinsko usrećujuće koje nitko i 

ništa ne može čovjeku dati doli on jedini 

naš Usrećitelj. 

Mi ćemo čestitati Božić jedni drugima 

i zaželjeti sreću i radost u Novoj 

godini da nam Nova bude puno bolja i 

radosnija. Ali kako? Zar bez Boga? Evo 

što nam u svoje vrijeme izreče papa sv. 

Leon Veliki na sam Božić: Neka se nitko 

ne odvaja od ove radosti. Svi imamo jedan 

jedini razlog općeg veselja: naš je Gospodin 

uništio grijeh i smrt i kao što nikoga 

nije našao bez grijeha, tako je došao da nas 

sve spasi…Neka se raduje pravednik, jer 

2 

se približuje pobjedi. Nek se veseli grešnik, 

jer je pozvan na oproštenje, neka kliče od 

radosti i nekršteni jer je pozvan na život. 

Bog, dakle, nikom nije zatvorio svoja 

vrata, a svima je otvorio svoje srce. Svi 

možemo pristupiti ako hoćemo. Okupljeni 

oko božićnih jaslica koje smo 

napravili u svojim domovima ili crkvama 

vidimo u središtu maloga Isusa te 

ostajemo zadivljeni i zahvalni jer je on 

tu radi nas i našega spasenja. Ljubav ga 

je nagnala na to i poći će još dalje, do 

prolijevanja krvi za nas. Bilo bi dobro da 

se upitaš i odgovoriš: “Je li doista Isus 

središte tvoga života?” Ako jest, onda ćeš 

mu doći svake nedjelje, a ne samo nekoliko 

puta godišnje. Učiš li svoju djecu da 

mu dolaze i da mu se klanjaju, a ne da 

ga psuju? Moliš li mu se svaki dan i preporučaš 

li mu svoju obitelj, svoj dom, 

svoje posjede? Učiš li u njegovoj školi 

poniznosti? Puno bi bilo pitanja na koja 

bismo trebali odgovoriti i ovoga Božića 

ali je doista važno koliko odgovaram na 

njegove pozive koje mi upućuje preko 

savjesti. 

Slava na visinama Bogu i na zemlji 

mir ljudima, miljenicima njegovim, pjesma 

je koju pjevamo iz sveg grla u božićne 

dane. Molimo Novorođenoga Kralja 

da ona postane naš životni program – da 

postane naš život. 

Božićni mir i radost neka se razlije 

našim domovima i neka zavlada u svačijem 

srcu. 

Bilo ti sretno Kristovo rođenje i blagoslovljena 

Nova 2011. godina! 

Vaš župnik fra Frano Laco i 

časna sestra Jasna Kasalo

Ususret betlehemskom 

Oprosti mi 

Oprosti mi Dijete malo 

na onoj studeni i samoći, 

Oprosti mi Dijete milo 

na mojoj čudnoj gluhoći. 

Mjesto čista ugrijana kutka 

dom hladna cesta ti posta, 

Mjesto da bratski te primim 

istjerah te ko nezvana gosta. 

Brojni velikani duge ljudske povijesti 

rađani su u brižno pripravljenim 

uvjetima, u dvorcima urešenima zlatom 

i drugim blještavim ukrasima. Iščekivani 

su kao oni koji će produljiti neku od 

uglednih vladarskih loza i ostati dugo 

zapamćeni. No, tko to danas više slavi 

dan njihova rođenja? Uostalom, godine 

se ravnaju po godini rođenja jednog 

Kralja koji je to u pravom smislu riječi, 

a došao je na ovaj svijet kao najveći 

siromah. 

Znamo iz evanđelja da Marija i Josip 

nisu pronašli slobodna mjesta u betlehemskim 

gostinjcima, nego im svratište 

bijaše priprosto pastirsko sklonište. 

U evanđelju po Luki stoji zapisano: „ I 

dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme 

da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, 

povi ga i položi u jasle jer za 

njih nije bilo mjesta u svratištu“ (Lk 2, 

Djetešcu 

6 - 7) . Ni ne sluteći tko će to domalo 

biti rođen, vlasnici brojnih svratišta 

iz okolice Betlehema, bez imalo sućuti, 

uputili su Majku trudnicu i njenog zaručnika 

u neko obližnje prenoćište. Da 

su znali koju čast imaju, vjerojatno bi 

većina njih pristala ugostiti ove skromne 

Nazarećane. 

Ne događa li se i nama danas to isto? 

Prepoznajemo li u ispruženoj ruci koja 

traži i u očima koje mole samoga Gospodina, 

koji kaza da će nam dolaziti u 

potrebnima? Ono što se dogodilo te Velike 

tihe noći izgleda da se uvijek iznova 

ponavlja kroz dugu ljudsku povijest nakon 

Isusova rođenja. Uvijek iznova opetuje 

se da ne umijemo prepoznati skrivenu 

Božju prisutnost i ponudu, koja 

uvijek traži naš slobodni pristanak ne 

sileći nas ni na što. U knjizi „Mali princ“ 

na jednom mjestu piše da se samo srcem 

dobro vidi, jer bitno je očima nevidljivo. 

Ako ćemo ovu misao nastaviti, onda 

možemo reći da su nam potrebne širom 

otvorene oči duha, kako bi mogli prepoznati 

nenametljivu Božju prisutnost 

u vlastitom životu i životima ljudi oko 

nas. 

Dijete u svetoj Majčinoj utrobi bilo 

je zaštićeno. Da bi ostvarilo Očev naum, 

trebalo je sići u nesigurne predijele svijeta 

i dati im sigurnost, radost i toliko 

3

Ususret betlehemskom Djetešcu 

žuđeni mir. Od vjekova željkovani Kralj 

s visina položen je u priproste jasle, 

okružen Majkom i Poočimom, te pastirima 

i njihovim blagom. Dijete je došlo 

k onima koji su ga bili spremni ugostiti i 

ugrijati. Pastiri, ti jednostavni siromašni 

ljudi, često odbačeni i prezreni, a tako 

srasli sa svim stvorenim, bili su prvi svjedoci 

Božjeg silaska čovjeku. 

Oni nisu došli pred Novorođenog 

Kralja praznih ruku, ali je dar što su ga 

primili dolaskom u betlehemsku štalicu 

neizmjerno nadvisio njihov skromni 

prinos. Otišli su bogatiji, jer dolazak 

Bogu uvijek obogaćuje. 

4 

Jesu li naše obitelji, koje se sve rjeđe 

odlučuju primiti dar i čudo života, 

sposobne oživjeti zamrlu životnost izraslu 

na iskrenom i istinitom življenju 

svoje vjernosti Bogu, hraneći je susretom 

s Bogom po molitvi i međusobnoj 

ljubavi? Tražimo li pravo bogatstvo na 

pogrešnim adresama, zaboravljajući da 

nam se ono svakodnevno nudi u prihvaćanju 

i življenju obične svakodnevice? Je 

li nam ipak na prvom mjestu imati na 

štetu onoga biti, a da pritom zaboravljamo 

da se pravo bogatstvo sastoji u očuvanju 

srca bogatim? Zaboravljamo da je 

i sveta nazaretska Obitelj prolazila svoje

teške trenutke prividne Božje skrivenosti. 

No, znamo tu njihovu „noć“ obasjalo 

je Mlado Sunce s visine, jednako kao 

što jutarnje sunce svojim zrakama miluje 

novi dan. 

Ono što na pravi način ispunja toplinom 

i nježnošću svaki djelićak doma 

jest dijete. Njegov smijeh i razdraganost 

mogu oraspoložiti umornog oca koji je 

tek došao s posla i staru baku i djeda koji 

su pognuti pod teretom godina i bolesti. 

Dijete je poput žarkog svjetla koje raspršuje 

tamu pesimizma i neizvjesnosti, a 

koji se tako često uvlače u našu modernu 

tehniciziranu svakodnevicu. 

Djetetu ne treba mnogo za sreću: tek 

malo pozornosti, spremnosti za igru i 

malo okrjepe za tijelo. Odrasli koji tako 

žurno žele napustiti obalu djetinjstva, 

mogu toliko toga naučiti od tih razigranih 

mališana. 

Iako smo, neki i jako davno bili djeca, 

u nama cijeli život ostaje potreba za 

razumijevanjem, prihvaćanjem, i ljubavlju. 

Upravo po tim iskonskim potrebama 

u prilici smo sebi uvijek iznova posviješćivati 

važnu činjenicu da smo još 

uvijek djeca i da ćemo to ostati zauvijek, 

jer iz vječnosti za vječnost nas je dozvala 

ljubav nebeskog Oca. 

U ovo sveto Božićno vrijeme ne bi 

smjeli zaboraviti na ispružene ruke betlehemskog 

Djetešca, pred njim se pokloniti 

i preispitati svoj odnos s Njim. 

Valja nam poraditi na tome da naše srce 

uvijek ostane udobno, ugrijano i čisto, a 

uz to skromno i ponizno svratište spremno 

prihvaćati bližnje u potrebi po kojima 

nam dolazi sam Spasitelj. 

Ususret betlehemskom Djetešcu 

Naš jednom rođeni i uvijek iznova 

Novorođeni Bog želi našim očima svakoga 

prijateljski milovati, ustima tješiti 

shrvane bolom i nepravdom, ušima slušati 

i razumjeti drugoga, rukama grliti 

sve ljude i cijeli svijet, nogama doći do 

najudaljenijih, ostarjelih i ostavljenih, 

po našem srcu pokazati kolika je snaga 

milosrdne svedarivajuće ljubavi. 

Otvorimo se Djetetu Isusu čiji otajstveni 

silazak k nama u ovom svetom 

vremenu razmatramo i slavimo. Neka 

nas Njegova prisutnost snaži i bude svjetlo 

našem životu, kako bi svako srce bilo 

drago svratište betlehemskog Djetešca. 

Ovog Božića i u sve dane pratili Vas mir 

i toplina Novorođenog Kralja! 

FIR 

5

Što je za mene 

vjernika Božić? 

Što je, zapravo, Božić? Odgovor na 

ovo pitanje nije baš lagan, iako se to 

takvim čini. On će uvelike ovisiti o čovjekovim 

stajalištima, njegovim religioznim 

uvjerenjima, ali i o tradiciji, bilo 

da je riječ o obiteljskoj, ili narodnoj. No, 

zasigurno ćemo se svi složiti da on nikoga 

ne ostavlja ravnodušnim, bilo da je 

riječ o vjerniku ili ne. 

Gledajući Božić s religioznog aspekta 

i iz moje perspektive, on predstavlja 

6 

blagdan od izuzetne važnosti, prvenstveno 

iz razloga što je na taj dan rođen 

Isus Krist. Često se ta činjenica stavlja sa 

strane, a Božiću se pridodaju neke druge 

konotacije koje nemaju veze sa njegovim 

izvornim značenjem. Kao vjernik, smatram 

da se Božić previše komercijalizirao 

i pritom izgubio svoj prvotni značaj. Za 

mene on predstavlja, prije svega, obiteljski 

blagdan i obiteljsko okupljanje. Ljudi 

sve manje vremena troše na druženje

sa svojim bližnjima, a Božić je rijetka 

prilika za takve susrete. U zadnje vrijeme, 

Božić se toliko iskomercijalizirao, 

prije svega zbog medija koji propagiraju 

potrošačko društvo. Bit Božića se svela 

na neumjereno trošenje i kupovanje 

poklona. Gotovo je nemoguće pronaći 

osobu koja u vrijeme blagdana ne troši 

više nego inače. Mediji „božićno-potrošačku 

atmosferu“ forsiraju danima prije 

samog Božića. No, obiteljsku atmosferu 

i zimsku idilu koja u to vrijeme vlada u 

mojoj obitelji nemoguće je kupiti. To je 

jedino vrijeme u godini kad smo cijela 

obitelj na okupu, zdravi i sretni što se 

i ovoga Božića svi sastajemo oko istog 

stola. 

Na sam Badnjak s okupljenom obitelji 

uz komin, prinosim badnjake moleći 

zajedničko vjerovanje; u smiraju 

blagdanskoga punog nade iščekujemo 

porođenje Kristovo. Neusporediv je taj 

doživljaj božićnog vremena kada svaki 

kršćanin mora razmisliti o prethodnim 

grijesima, ispraviti ono loše, nastojati se 

poboljšati u nadolazećim vremenima i 

biti svaki dan bolji i bolji. 

Što je za mene vjernika Božić? 

Sve u svemu, danas je teško pronaći 

osobu u kojoj riječ Božić ne izaziva 

nikakve osjećaje. Meni kao vjerniku 

to bi bilo nepojmljivo. Sama pomisao 

da je na taj dan rođen Spasitelj, budi u 

svakom čovjeku nadu za daljnji život, 

jer ruku na srce, nalazimo se u teškom 

vremenskom razdoblju krize i neimaštine 

pa, ako nam kad bude teško sjetimo 

se što je Isus podnio i napravio 

za sve nas, i da na sve to, a najviše na 

blagdan njegova rođenja čini sretnima i 

ispunjenima. 

Nemojmo da i nas proguta ovo vrijeme 

komercijalizacije, nego se na taj dan 

sjetimo svog susjeda koji je sam i nemoćan. 

Taj dan neka mu protekne u radosti 

i nadi da zna da nije zaboravljen od svoje 

okoline. Taj mali poklon pažnje, usrećit 

će onog starca, onu staricu, više nego 

bilo što. Na kraju, mogu samo reći da 

je šteta što u godini nema više ovakvih 

dana, jer bi svi bili nekako sretniji, ispunjeniji, 

puni nade, nekako bliži i brižljiviji 

jedni prema drugima. 

Šabić 

7

8 

Sveta Klara 

vremenu smo pripreme za slavlje 

U 800. obljetnice utemeljenja Drugog 

franjevačkog reda, Reda sv. Klare, 

koje će službeno započeti na Cvjetnicu 

2011., a završit će svetkovinom sv. Klare 

2012. godine. 

Klara je rođenja u Asizu 1193. ili 

1194. godine. Obitelj joj je bila dosta 

slavna, viteškog podrijetla i s očeve i 

majčine strane. 

Ime Klara – jasna, glasna, zvonka, 

svijetla, čista, bistra, slavna – nije dobila 

slučajno. Ono je znak pouzdanja njene 

majke, znak vjere da će jedno posebno 

proročanstvo biti ispunjeno. Naime, 

njezina majka u visokoj trudnoći molila 

je pred raspelom za sretan ishod poroda 

i čula je glas koji joj je rekao: «Ne boj 

se, ženo, rodit ćeš svjetlo koje će 

još više rasvijetliti svijet.» 

Riječi koje je ona čula svima 

su upućene u Isusovu pozivu 

da budemo «sol zemlje i svijetlo 

svijeta». Svi smo pozvani 

na svetost, svatko u svom 

staležu. 

Klarin život vezan 

je uz Franju koji 

se svojim odabirom, 

radikalna i zahtjevna 

života, ubrojio među 

najvjernije nasljedovatelje 

Kristova Evanđelja. 

Mnogi su ga željeli 

na tom puti slijediti iz 

svih slojeva društva i muškarci i žene. 

Jedna od tih bila je i Klara. Susretali su 

se u crkvi sv. Damjana i svete Marije 

Anđeoske. Iza svakoga susreta u Klari 

je osnažena prvotna želja: slijediti siromašnoga 

Krista. Ova želja pretvorila se u 

slobodan izbor u noći 18. ožujka 1212. 

godine kada je uspjela pobjeći braći koji 

su čuvali stražu na vratima kuće. Izišla je 

te noći na vrata kroz koja su se pronosili 

mrtvaci na nosilima, što ima veliku 

simboliku u prekidu s dosadašnjim načinom 

života.. Tako je stigla do crkve sv. 

Marije Anđeoske, gdje su je čekali sveti 

Franjo i njegova subraća sa svjetiljkama, 

a Franjo će joj odrezati kosu i time posvetiti 

Gospodinu. Umjesto raskošne 

odjeće i nakita obukla je grubi habit, 

oko struka vezan konopcem. 

Nakon toga Franjo s braćom 

odveo ju je u benediktinski samostan 

sv. Pavla od Bastije, gdje 

će biti primljena kao sluškinja. 

Ovo će za Klaru biti jedna vrsta 

novicijata. Nisu joj dali mira jer su 

se brzo sjurili njezini rođaci koji 

su zgroženi načinom njezinog 

bijega i sada još bjednijeg položaja 

koji ne bi priličio 

ženi njenog roda, jer 

se ovakav događaj još 

nije dogodio u njihovu 

kraju. Očito je da nisu 

znali pročitati Isusove 

riječi biti «ludi radi

Krista». U jednom trenutku Klara će se 

uhvatiti za oltar i otkriti ošišanu glavu, 

znak da je mrtva za ovaj svijet. Nakon 

više dana nagovaranja i opsjedanja rođaci 

će uvidjeti njezinu odlučnost i morat 

će odustati od započetog posla. 

Klara je premještena u samostan sv. 

Damjana, gdje je ostala sve do smrti, živeći 

ideal siromaštva uzorno i odlučno 

poput sv. Franje. Tu je živjela pokorničkim 

životom. Hranila se komadićima 

kruha koje bi primala kao milostinju. 

U novom samostanu nije dugo ostala 

sama. Ubrzo su joj se pridružile njena 

mlađa sestra Katarina, koja će u povijest 

ući kao sv. Janja Asiška. Klara se silno 

obradovala dolasku svoje sestre za koju 

se molila da i ona poput Franje slijedi 

Gospodina. Za njom su dolazile i mnoge 

druge te tako položiše temelje drugoga 

franjevačkog Reda, nazvan po sv. 

Klari. 

Klara je nadživjela Franju 25 godina, 

kasnije i sama oboljevši. Proglašena je 

zaštitnicom televizije, jer je na zidovima 

svoga samostana promatrala neku vrstu 

čudesne projekcije pogrebnoga obreda 

sv. Franje, koji se odvijao u crkvi Svete 

Marije Anđeoske. Preminula je u jutarnjima 

satima 11. kolovoza 1253. godine. 

Pred samu smrt dočekala je odobrenje 

svoga pravila za svoj Red od pape 

Inocenta IV. pa je taj dugo očekivani 

dokument privila na grudi kao pečat života 

proživljena za Gospodina. 

Spomenimo ovdje da je ona prva 

žena koja je sastavila pravilo za žene. 

Ona je doista rijedak ženski lik onoga 

vremena koji je ostavio pisanih tekstova. 

Sveta Klara 

Žene Starine i srednjega vijeka od kojih 

poznamo vjerske spise mogu se na prste 

izbrojiti. Svetom ju je proglasio papa 

Aleksandar IV.15. kolovoza 1255. godine. 

Njegovo pismo pravi je panegirik 

novoj svetici Klari Asiškoj. 

Zaključit ćemo ovo razmatranje riječima 

Blagoslova svete Klare: 

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. 

Blagoslovio vas Gospodin i čuvao vas! 

Pokazao vam svoje lice i smilovao vam se! 

Okrenuo svoje lice k vama 

I dao vam mir, 

Mojim sestrama i kćerima, i svim drugima….neka 

nebeski Otac dade i potvrdi 

ovaj presveti svoj blagoslov u nebu i na 

zemlji; na zemlji, umnožavajući vas milošću 

i svojim krepostima među svojim 

slugama i sluškinjama u svojoj vojujućoj 

Crkvi, a u nebu, uzvisujući vas i proslavljujući 

u svojoj pobjedničkoj Crkvi, 

među svojim svecima i sveticama…. 

Gospodin bio s vama uvijek, a sada vi 

budite uvijek s njime! Amen. 

FFL 

9

Blažena Marija Petković 

i Zaklada 

Marija Petković rođena je u Blatu na 

otoku Korčuli, 10. prosinca 1892. 

godine od oca Antuna i majke Marije 

rođene Marinović. Marija je izrasla 

u zrelu i poduzetnu ženu u uglednoj, 

dobrostojećoj i vjerničkoj obitelji gdje 

10 

je naučila služiti Bogu imajući srca za 

čovjeka u potrebi. Tomu ju je učio otac 

Antun i primjerom joj pokazivao, dok 

se skrbio za svojih 700 najamnika i njihove 

obitelji koje su radile na njegovu 

imanju. Još kao mlada djevojka, Marija 

se znala sa svojom sestrom zaputiti u 

naselje njihovih najamnika i tamo poučavati 

djecu u vjeronauku i temeljnim 

školskim predmetima. U župi je vodila 

nekoliko katoličkih društava i pomagala 

u radu pučke kuhinje. 

Još za mladenaštva, s nepunih četrnaest 

godina, zavjetovala se Bogu na 

doživotnu čistoću što je značilo da će 

biti redovnica. Kao i obično, roditelji 

su držali da je za nju bolje da se uda te 

su je priječili u njezinu naumu da ode u 

samostan. Ne želeći ih ožalostiti ne napušta 

očinske kuće, nego i dalje ostaje 

u svome nutarnjemu predanju Bogu, 

zauzetome radu u Crkvi, služenju potrebitima 

i čeka da Bog nađe put i za nju, 

gdje se neće morati suprotstaviti roditeljskoj 

volji. Nakon očeve smrti učinilo 

joj se da će majka imati više razumijevanja 

za njezinu želju pa je pokušala ući

u samostan. U to se pojavila molba dubrovačkoga 

biskupa dr. Josipa Marčelića 

da ne napušta Blato, nego da se posveti 

zbrinjavanju siromašne i napuštene djece, 

staraca, bolesnika i drugih nevoljnika. 

Naime, Blato koje je do tada imalo 

gotovo 10.000 stanovnika i gospodarski 

dobro stajalo od prodaje vina i maslinova 

ulja, doskora se više nego prepolovilo, 

zbog propasti vinove loze, posljedica Prvoga 

svjetskoga rata i masovnoga iseljavanja 

koje je uslijedilo. Marija je poslušala 

svoga biskupa tada, kao i puno puta 

poslije toga. Bila je uvijek vrlo poučljiva 

i rado je primala savjeta od upućenih. 

Odazivala se na trenutne potrebe koje je 

sama uviđala te je radi potreba ondašnjih 

siromaha osnovala Družbu Kćeri 

Milosrđa da trajno pronalazi i pomaže 

čovjeku u potrebi. 

U počecima sestre su radom svojih 

ruku uzdržavale do tristotinjak siromašne 

djece. Pomoć javne, mjesne i državne 

vlasti bila je neznatna stoga su se sestre 

morale na različite načine skrbiti za 

sredstva, pa im ni prošnja nije bila tuđa. 

Iako je odmalena bila boležljiva, slabih 

nogu, Marija je propješačila Slavonijom 

i Bačkom proseći žita i drugoga za njezinu 

sirotinju u Blatu. Sva sredstva kojih 

se mogla domoći i kojima se mogla 

poslužiti, rabila je s ciljem gdje je god 

moguće i što je više moguće ublažiti 

nevolju. Svojim je načinom vjerovanja 

i stilom življenja zarazila mnoge pa nije 

čudilo da su uvijek sve više i više nove 

sestre pristizale u Družbu, ali su i u 

društvu mnogi slijedili njezin primjer i 

pomagali joj dobročinstvima. 

Blažena Marija Petković i Zaklada 

Tako je već 1923. godine preuzela 

brigu za stotinu djece u dječjem domu 

»Kolevka« u Subotici. Nakon toga otvara 

mnoga prihvatilišta za djecu po Slavoniji, 

Vojvodini, Makedoniji i Srbiji. 

Bogatstvo srca i duha, Marija je stavljala 

u službu onima na rubu društva, ponajprije 

siromašnoj djeci i siročadi, jer je 

doživljava da su upravo oni njezina prva 

briga. Ta ljubav i to milosrđe prema bijednima, 

odvelo ju je daleko od rodnoga 

Blata. Kad su je hrvatski franjevci koji su 

već radili u misijama u Argentini 1936. 

godine pozvali da pošalje sestre i tamo 

započne s radom, odazvala se spremno. 

Godine 1940. pohodila je sestre i tamo 

ostaje punih 12 godina zbog Drugoga 

svjetskoga rata. U Argentini, Paragvaju, 

Čileu i Peruu sa sestrama je preuzela rad 

u bolnicama, sirotištima, a Družba je 

rasla. 

G. 1952., u Rimu, otvara Središnju 

kuću i radi na crkvenopravnom uređenju 

Družbe. Ovdje je pohađa i teška 

bolest, moždani udar. No, ona ne posustaje. 

Godine 1964. napisala je Hvale i 

zazive vječnome Ocu, a Crkva ih je odobrila 

za privatno i javno moljenje. Nastojala 

je da se Božje očinstvo više slavi 

u Crkvi. Upravo je taj kćerinski odnos 

središte Marijine duhovnosti. 

Umrla je na glasu svetosti, 1966. godine 

u Rimu, u 74. godini života. 

Proglašenje Blaženom 

bl. Marije Petković 

Svojim izvanrednim krepostima, naravnim 

i nadnaravnim darovima u služenju 

čovjeku, postala je znak žive Božje 

11


nazočnosti u svijetu pa se stoga 28. veljače 

1989. godine otvara u Rimu, budući 

da je tamo umrla, biskupijski postupak 

za njezino proglašenje svetom. 

21. studenoga 1998. njezini zemni 

ostaci preneseni su u Blato. Dekret o 

junačkim krepostima je objavljen 5. 

srpnja 2002., a o priznatome čudu 20. 

prosinca 2002. Time je bio otvoren put 

za Marijino proglašenje blaženom, što je 

Papa Ivan Pavao II. na svom 100. pastirskome 

putovanju, a trećem pohodu Hrvatskoj 

učinio u Dubrovniku, 6. lipnja 

2003. godine. 

Po zagovoru bl. Marije Petković 

dogodilo se čudo 1988. godine. U podmornicu 

peruanske vojne mornarice, 

udario je japanski ribarski brod i prouzročio 

veliku pukotinu na podmornici, 

tako da je ostala bez struje i pogona. 

Članovi posade, njih 25 ostalo je zarobljeno 

u truplu podmornice. Ostala je 

otvorena glavna pumpa zraka kroz koju 

je tijekom spuštanja podmornice ušla 

voda. 

Poručnik na bojnom brodu, Roger 

Luis Cottrina Alvarado, pojurio 

je u prednji dio lađe i nastojao spasiti 

posadu, koja se nalazila ispod palube. 

Unatoč velikoj količini vode i njezinu 

jakom pritisku od 2000 kg, poručnik 

Cottrina se uspio popeti do gornjega 

zatvarača i zatvoriti ga. Uz to su bile nestale 

i zasovnice. On je uspio pokrenuti 

ručno kolo i staviti zasovnice, čime je 

zaustavio prodiranje vode i spriječio 

poplavu prostorija. Tako su se spasili 

mornari koji su dan poslije bila izvučeni 

iz podmornice. 

12 

Istražno vojno povjerenstvo, a poslije 

i crkveno, utvrdilo je da je riječ o 

izvanrednom slučaju, jer se zatvaranje 

pumpe u takvim uvjetima ne može 

objasniti normalnim silama. Roger 

Cottrina, 42–godišnji poručnik na 

bojnom brodu ispripovjedio je da se u 

onim teškim trenucima obratio Majci 

Mariji Petković. O njoj su mu govorile 

sestre Kćeri Milosrđa tijekom njegova 

boravka u mornaričkoj bolnici, koje 

tridesetak godina ondje djeluju. Tada je 

čitao i njezin životopis te je uvjeren da 

je ona posredovala u spašavanju mornara 

na podmornici. 

Bog koji je za Marijina života po njoj 

činio uistinu velika djela, ostao je vjeran 

svojim navadama s njom, pa je i nakon 

njezine smrti nastavio čudesno izvoditi 

sve ono što je u vezi s tom njegovom miljenicom. 

Stoga su sveci i blaženici i danas 

dobrodošli u našoj svagdašnjici, kao 

znak i potvrda da Bog rado čini čuda, 

samo mu treba onih po kojima bi ih činio. 

Marija se usudila povjerovati Bogu 

i time se uzdigla iz običajnosti i prosječnosti 

ljudske mlakosti i neodlučnosti i 

zaživjela je život potpunoga predanja 

Bogu i čovjeku. Njoj ništa nije bilo nemoguće. 

Dostatno je bilo da je uvidjela 

da je nešto dobro i potrebno. Tad je 

pokretala nebo i zemlju, jer je vjerovala 

Ocu nebeskom! 

Zahvale za Marijin zagovor kao i 

preporuke u njezin zagovor koje Kćeri 

Milosrđa neprestano dobivaju, svjedoče 

da i danas ima onih koji su spremni povjerovati 

Bogu i osloniti se na njegovu

Providnost i da sveci i blaženici upravo 

tu mogu biti posrednici i uzori. 

Zaklada 

Blažene Marije Petković 

Nakon njezina proglašenja blaženom, 

2003. godine, mi sestre Kćeri 

Milosrđa TSR sv. Franje donijele smo 

odluku: Osnovati zakladu “Bl. Marije 

Petković” Zaklada je službeno ustanovljena 

i predstavljena 10. prosinca 2005. 

godine u župnoj crkvi sv. Josipa na Trešnjevci 

u Zagrebu. 

Svrha je Zaklade: 

a) U duhu karizme Blažene Marije 

Petković, pružati pomoć siromašnoj 

i bolesnoj djeci. 

b) Skrbiti za školovanje djece i mladih 

slabijeg imovinskoga stanja. 

c) Pomagati obiteljima s brojnom 

djecom, starijim osobama 

kao i drugima kojima je pomoć 

potrebna 

d) potaknuti utemeljenje različitih 

ustanova i društava pod imenom 

bl. Marije Petković, te organiziranje 

i osmišljavanje Dana bl. 

Marije Petković kao i prigodne 

nagrade pod njezinim imenom za 

odrasle, djecu i mlade s kojima sestre 

djeluju. 

Vrijedno je napomenuti da je osnutak 

Zaklade “˝bl. Marije Petković” potaknula 

i velikodušna dobrota mnogih 

darovatelja koji su poduprli gradnju 

Svetišta u čast proglašenja blaženom 

naše Majke Marije u njezinu rodnom 


Blatu. Kao duhovne kćeri, bl. Marije 

Petković, ponovno smo se osvjedočile da 

je velikodušnost darivanja, krepost koja 

i danas živi u našem narodu, u našoj 

13


Crkvi, u našem podneblju, ukoliko je 

izazvana pravim ciljem i pravom nakanom. 

Svjesni smo okolnosti u kojima 

živimo i s čime se sve susrećemo te kao 

vjernici dužni smo više si posviješćivati 

odgovornost za svijet, kako nam je Isus 

i prva crkva svjedočila, te crkva nastavlja 

tijekom čitave svoje povijesti. Svatko od 

nas može pridonijeti poboljšanju kvalitete 

života bar jedne osobe što je cilj ove 

Zaklade. Zaklada živi i živjeti će od velikodušnosti 

mnogih ljudi. 

Podupiratelj zaklade može postati 

svaka fizička i pravna osoba koja to 

želi. Ponajprije se traži raspoloživost i 

solidarnost za druge. Pravne ili fizičke 

osobe se u Zakladu službeno uključuju 

ispunjavanjem Pristupnice. Članovi - 

podupiratelji se obvezuju da će godišnje 

u korist Zaklade uplatiti: 

14 

pravne osobe kunsku protuvrijednost 

od najmanje 250 EUR. 

fizičke osobe kunsku protuvrijednost 

od najmanje 25 EUR. 

Duhovno članstvo podrazumijeva 

molitvu i žrtvu za nakane Zaklade. Molitva 

i žrtva te poticaj drugima, velik je 

doprinos u radu Zaklade. 

Dodjeljivanje pomoći određuje se 

Pravilnicima, koji predviđaju natječaj 

jednom godišnje za pomoć u školovanju 

i stipendiranju mladih. 

Članova Zaklade trenutno ima: 530 

fizičkih osoba i 42 pravna osoba; podupiratelja 

je do sada bilo 151 fizička osoba 

i 43 pravne. 

Kao što su Marija i njezine sestre 

iznalazile načina da mnogoj sirotoj 

djeci i drugim potrebitima pomognu, 

tako i ova Zaklada pruža ruku, da mogne 

pomoći u duhovnoj i materijalnoj 

potrebi. Zaklada posebice pomaže djeci 

i mladima koji su lišeni zdravlja i 

kojima je otežana mogućnost školovanja. 

Zaklada se skrbi i za obitelji koje 

rado prihvaćaju novorođeni život, ali 

žive u materijalnoj oskudici. Vjerujem 

da nitko tko se odluči darivati u takve 

svrhe neće nikada požaliti darovano. 

Život je dragocjen po onome što 

možemo učiniti jedni za druge! Vjerujem 

da smo svi, kao utemeljitelji i 

kao dobročinitelji posebice ohrabreni 

uspjesima koje je Zaklada tijekom 

ovih godina ostvarila. Uspjela je prikupiti 

pomoć za 210 obitelji diljem 

Hrvatske, kao i povremeno 76 obitelji 

priskočiti u pomoć u kriznoj situaciji. 

Trenutno Zaklada mjesečno podupire 

64 obitelji u školovanju djece. 

Zaklada je tijekom ovih godina predstavljena 

u 26 župa, a organizirane su i 

brojne akcije. 

Ovom prigodom zahvaljujem dobrom 

Bogu i svima onima koji su se 

odvažili ili će se odvažiti postati članovi 

podupiratelji zaklade „bi. Marije Petković”, 

onima koji su rado prihvatili 

pomoći na svim područjima djelovanja 

Zaklade, zauzimajući se tako za djelotvornu 

ljubav i milosrđe. Hvala svima 

vama, dragi prijatelji i podupiratelji 

Zaklade i njezina djela ljubavi. Svi koji 

to žele mogu nam se pridružiti. 

Hvala.

Možemo li, kao 

roditelji, biti bolji? 

Dana 24. listopada održan je sastanak za 

roditelje prvopričesnika. Roditelji su 

se odazvali u velikom broju. Na samom 

početku, s par riječi dobrodošlice i uvodnom 

molitvom, roditeljima se obratio naš 

župnik fra Frano Laco i naša s. Jasna. 

Nakon toga je uslijedilo poučno i nadahnuto 

predavanje na temu “Možemo 

li biti bolji roditelji?” koje je održala s. 

Klaudija Todorić. 

Svaki normalan roditelj želi sve najbolje 

svome djetetu; želi da dijete bude 

dobro, uspješno i da izraste u dobrog, 

Na sastanku za roditelje prvopričesnika s. Klaudija drži predavanje 

zdravog i uspješnog čovjeka. Da bi se to 

dogodilo potrebno je da dijete najprije 

ima zdravu i sretnu obitelj, okruženje u 

kojem će rasti. Želimo li zdravu i plodnu 

voćku najprije moramo razmisliti 

gdje ju zasaditi. Isusova priča o sjemenu 

koje pada u različita tla i sukladno tome 

raste ili ne, plodi ili ne, može se savršeno 

dobro primijeniti i na djecu koja se rađaju 

u različitim obiteljima. Vjerojatno 

ste svi vi dobri roditelji kada se odazivate 

na sastanke gdje se roditeljstvo može 

učiti. Rođenjem vaše djece postali ste 

15

Možemo li, kao roditelji, biti bolji? 

roditelji, a to i nije tako teško. Svatko 

naime može postati roditelj, ali biti roditelj, 

izvršavati svakodnevno tu zahtjevnu 

i odgovornu zadaću nije baš uvijek lako 

pa se s pravom svaki od vas često pita 

jesam li dovoljno dobar roditelj svome 

djetetu ili svojoj djeci i kako biti još bolji. 

Mi ćemo zajedno promišljati ulogu 

roditelja na jedan sasvim praktičan način. 

Roditeljstvo se naime ne uči u niti 

jednoj školi, nitko vas za tu ulogu nije 

sustavno pripremao. Baš zato svaki roditelj 

svoju ulogu najčešće uči na vlastitoj 

koži, metodom pokušaja i pogrešaka. 

Odgoj je i suviše teška zadaća te da bi 

se mogao iscrpiti jednim predavanjem 

ne znam kakvo ono bilo. Tražeći načine 

da budemo bolji svojoj djeci sigurno 

ćemo postati bolji i samima sebi.. 

Često puta ne znamo kako je najbolje 

postupiti. Nismo sigurni u ispravnost 

svojih postupaka. Čak i različiti autori 

udžbenika o odgoju različito nam sugeriraju. 

Međutim ono što je najvažnije za 

dobar odgoj jest bezuvjetna ljubav prema 

djeci, ne traženje nagrade i priznanja 

za ono što im činimo kao i vjera u njih, 

u njihovu vrijednost… 

Višestruko je područje roditeljskog 

djelovanja. I kada se pitamo kako bitii 

bolji roditelj važno je dotaknuti se barem 

nekih od njih? 

16 

Sretan roditelj je dobar 

roditelj 

Istina je da i nesretan roditelj želi biti 

dobar roditelj ali će mu to sigurno biti 

puno teže jer je sam obuzet sumornim 

mislima i osjećajima. Kada kažem sretan 

roditelj ne mislim na nekoga bez ikakvih 

problema jer takvih sigurno nema. Mislim 

na roditelje koji se znaju nositi sa 

svim onim što im život donosi ma kako 

teško bilo, koji su skloniji uočavati i prepoznavati 

«pozitivne signale», koji su optimisti. 

Ima ljudi koji nikada ne zapažaju 

ono što imaju, što im je dano, a stalno 

imaju visoke želje i očekivanja, toliko visoke 

da ih nikada neće zadovoljiti pa su 

zbog toga stalno nesretni. Sretan roditelj 

je onaj koji dobro zna da se život sastoji od 

dobrih i loših trenutaka i da zakon života 

nikoga ne zaobilazi. Takvi roditelji imaju 

samopoštovanja i samopouzdanja, imaju 

smisla za humor i uglavnom su usmjereni 

na druge. Ukoliko se netko osjeća nesretnim, 

trebao bi najprije pokušati mijenjati 

svoju situaciju ili sebe odrediti drugačije 

prema onom što je neminovnost njegova 

života. Možda i potražiti pomoć, naći 

uho za slušanje i rame za plakanje…. 

Roditelji u svakom 

trenutku 

Pred djecom ne možemo glumiti. 

Jedno im govoriti da čine, a sebi dopuštati 

nešto sasvim drugo. Ne možemo 

tražiti isprike za nešto što činimo znajući 

da to nije dobro jer tako pružamo loš 

primjer djetetu. I ono će to isto činiti. 

Nema perioda u godini kada smo na odmoru 

od roditeljske uloge. Vrlo je moguće 

da je prva neprihvatljiva ponašanja 

dijete naučilo upravo od vas, iako toga 

niste bili svjesni – mislili ste da dijete ne 

zna za tu vašu manu, da ne razumije, da 

nije vidjelo ili čulo. Dijete naprotiv sve 

upija kao spužva.

Odgoj u krugu obitelji 

– kod kuće 

Ulica, tuđi domovi, javna mjesta 

ne bi smjela biti mjesta preodgoja djece 

gdje ćete primjenjivati radikalne, 

drastične intervencije u odgoju. Doma 

učimo dijete pravilima pristojnog ponašanja 

koja vrijede u raznim situacijama 

pa ćemo rjeđe doći u situaciju da smo 

nezadovoljni djetetovim ponašanjem 

pred drugima. Roditelj koji na javnom 

mjestu viče ili čak udari svoje dijete izazvat 

će više negativnih efekata, nego napraviti 

dobra. 

Biti što bolji supružnici 

Prvu sliku o braku, o obitelji, o poštivanju 

bračnog partnera, o odnosima 

općenito dijete dobiva u vlastitoj obitelji. 

Od roditelja uči svoju partnersku 

i roditeljsku ulogu. Ovi prvi djetetovi 

odnosi su zapravo model za sve njegove 

kasnije odnose u životu. Ako u 

odnosima među roditeljima vlada netrpeljivost, 

omalovažavanje ucjenjivanje, 

ljutnje, svađe dijete neće naučiti 

toleranciju, partnerstvo, prijateljstvo, 

ljubav. Jedno je proklamirati ove vrijednosti, 

a drugo živjeti ih. 

Poštovati drugog roditelja 

Pred djetetom ne bismo smjeli omalovažavati 

ili mijenjati odluke drugog 

roditelja. Čak i kada se s njim ne slažete 

to trebate riješiti nasamo. Ne smije jedan 

roditelj zaboraviti da je onog drugog 

sam izabrao i da dijete nije odgovorno 

za loš izbor. Ako ste stalno nezadovoljni 


partnerom promislite malo o pozitivnim 

osobinama te osobe koje su vas nekada 

privlačile. Možda ste u zadnje vrijeme 

skloni gledati samo ono negativno. To 

su vaše naočale kroz koje gledate. Možda 

bi ih bilo dobro promijeniti. 

Dopustiti djeci vlastite izbore 

Do desete godine dijete ne razmišlja 

o svojoj budućnosti. Za njega je sutrašnji 

dan već daleka budućnost. Ono hoće 

ovdje i sada. Čak ni adolescenta ne zanima 

što će biti idućih par godina. Ali 

ta naša djeca su u situaciji da svakodnevno 

donose neke svoje odluke koje 

imaju i neke posljedice: npr. hoće li se 

prije igrati ili napisati domaću zadaću, 

hoće li svoj džeparac potrošiti danas ili 

će ga rasporediti na cijeli tjedan za koji 

ga je dobilo? Na nama je da poučimo 

dijete da svaki izbor ima i svoju posljedicu. 

Nauči li dijete pravilno odlučivati u 

malim stvarima lakše će mu biti donositi 

poslije i teže životne odluke i izbore. 

Ako dijete napravi loš izbor nije dobro 

optuživati ga, kritizirati ili mu se 

naslađivati «Jesam ti rekao?!» jer mu je 

i tako teško snositi posljedice. Treba mu 

pomoći da iz tog iskustva nauči što mu 

je drugi put ili u sličnoj situaciji činiti. 

Ne okrivljivati druge za 

vlastite pogreške i propuste! 

I drugi utječu na dijete, ali sigurno 

nisu odgovorni za ono što moraju napraviti 

roditelji. Kada nešto krene naopako 

roditelji su skloni tražiti “krivce” u 

baki, djedu, medijima, školi, društvu… 

17


Istina je da sve to utječe na dijete, ali su 

ipak roditelji najodgovorniji. Oni bi trebali 

biti sito kroz koje će se prosijati svi 

ostali utjecaji na dijete. Tek kada roditelj 

preuzme odgovornost za svoju ulogu u 

životu djeteta može biti dobar i uspješan, 

može nešto promijeniti na bolje. 

18 

Imati vremena za djecu! 

Vrlo često je roditelju važnije pogledati 

vijesti, utakmicu, pročitati novine 

ili oprati suđe nego razgovarati sa vlastitim 

djetetom, posvetiti mu pažnju kada 

ju dijete traži. Da bismo ušli u svijet djeteta, 

znali kako se osjeća, s kim se druži, 

što ga muči ili raduje, da bismo mu 

pokazali kako nam je ono najvažnije na 

svijetu potrebno je posvetiti djetetu vrijeme. 

Svaki dan donosi nova događanja 

i u životu djeteta što nam daje materijala 

Roditelji prvopričesnika na predavanju 

za razgovor s njime. Ako pokažemo interes 

za djetetove priče, ono će nam se 

obraćati, dijeliti s nama svoja iskustva, 

svoje uspjehe i neuspjehe, svoje radosti 

i tjeskobe. Ako mu dva puta odgovorim 

da nas pusti na miru, da nemamo vremena 

za njega treći put nam se neće niti 

obratiti i mi bismo mogli izgubiti njegovo 

povjerenje. Dobar odnos roditelja i 

djece stvara se kroz svakidašnje druženje, 

razgovore, slušanje djeteta, odgovaranje 

na njegova pitanja, igru s djetetom za 

što dobar roditelj mora imati vremena. 

Biti dosljedni roditelji! 

Roditelj je onaj koji određuje pravila, 

traži od djeteta da ih poštuje i postavlja 

granice do kojih može popuštati pred, 

sve zahtjevnijom, djecom. Važno je da 

roditelj u tome bude jasan i dosljedan.

Nije u redu jedan put nešto dozvoliti, 

a drugi put to isto braniti djetetu. To 

najviše zbunjuje psihu osobe u razvoju. 

Isto tako će teško uspjeti roditelj koji 

pred dijete stavlja pravila koja sam ne 

poštuje. Takve zahtjeve će biti vrlo teško 

objasniti djetetu iako se svaki roditelj 

nalazi često u situaciji da želi upozoriti 

dijete kako ne valja nešto što se i njemu 

samom, kao roditelju, događa da čini 

(npr. pušenje, konzumiranje alkohola, 

psovanje isl.). Zato je važno znati djetetu 

objasniti vlastite zahtjeve i ne odustajati 

pred ucjenama koje mogu doći s 

njihove strane. 

Prepoznati pozitivne osobine 

djeteta i primjejivati 

pozitivne odgojne metode! 

Da bi pomogli izgrađivati samopoštovanje 

i samopouzdanje koji su jako 

važni za zdravi psihički razvoj djeteta 

roditelji moraju vidjeti jedinstvenost 

i neponovljivost svakog svoga djeteta. 

Ne treba ih međusobno uspoređivati, 

pogotovo ne u negativnom smislu (npr. 

“Ugledaj se u starijeg brata, sestru!” i 

slično.). Isto tako je važno prigovore i 

kritiku izricati na primjeren način. Ubijamo 

dijete u njegovoj osobnosti ako 

mu kažemo npr.” Nikad od tebe čovjeka!” 

“Ti si stvarno skrojen od lošeg materijala!”, 

ali smo mu dužni reći jasno što 

nam se kod njega ne sviđa i zašto. “Ne 

sviđa mi se kada ostaviš nered iza sebe!”, 

“Znam da si ti pametan, ali isto tako 

znam da se nisi trudio dovoljno i zato 

me žalosti slaba ocjena iz matematike,” 


– primjereniji je oblik komuniciranja s 

djetetom. Isto tako je važno djeci upućivati 

pohvalu za dobra ponašanja kako 

bismo ih ohrabrili da tako i drugi put 

trebaju činiti, poticati ih, pomagati im, 

biti im podrška u životu, izraziti razumijevanje 

za njihove pogrješke, ali i priznanje 

za uspjehe. Na taj način gradimo 

dobre odnose s djecom. 

Zabrane i kazne ali pravedne, obrazložene, 

jasno izrečene, po mogućnosti 

unaprijed dogovorene s djetetom. Loši 

postupci roditelja često dovode do teških 

problema u djetetovu ponašanju u 

kasnijim fazama razvoja. “Preodgoj” je 

najteži zadatak kada već dođe do nekih 

poremećaja u ponašanju djeteta. Metode 

pokušaja i pogrešaka nisu uvijek dobro 

rješenje, pa bi bilo bolje da se roditelji 

koji puta obrate osobama koje više i 

bolje znaju od njih. U odgoju ne mogu i 

ne moraju svi sve znati, ali roditelj mora 

vidjeti kada nastupi problem, surađivati 

sa školom i drugim ustanovama koje se 

bave djecom. 

Poštovati djetetovu potrebu 

za zabavom 

Zabava oslobađa napetosti, opušta, 

razvija maštu i neophodna je za zdravi 

rast i razvoj djeteta. Kao što mama ima 

potrebu popiti kavicu s prijateljicom, 

tata otići s prijateljima u kafić i slično 

i dijete mora negdje puniti baterije. Ne 

bi se smjelo događati da za trenutke zabave 

i igre okrivljavamo dijete tako da se 

ono uvijek kada je u igri osjeća krivim ili 

zločestim. Takva će igra biti kontraproduktivna, 

a dijete nesretno. 

19


20 

Prije i iznad svega ljubav! 

Roditelj koji bezuvjetno i nesebično 

voli svoje dijete znat će u svakom momentu 

osluškivati glas srca, biti u kontaktu 

s djetetom, darivati mu sebe. Isto 

tako će znati, u svojoj nemoći, osloniti 

se na Božju ljubav i podršku te s vjerom 

podnositi nezahvalnost i razočaranja na 

koja nailazi. 

Budući su prvopričesnici u fazi latencije, 

kada se od roditelja okreću prijateljima, 

izgleda da više vole druženja s 

vršnjacima nego s roditeljima (iako to i 

nije tako!) najveću stvar u odgoju svoje 

djece napravili ste kada ste ih uputili u 

vjeri, kada ste ih doveli Isusu Prijatelju 

koji će im uvijek ostati vjeran. 

Ivanka s. Klaudija TODORIĆ, 

školska psihologinja

Međuškolska 

vjeronaučna olimpijada 

Dana 29. siječnja 2010. godine u COŠ 

Zmijavci održana je Međuškolska 

vjeronaučna olimpijada. Župnik župe 

Zmijavci, naš poštovani fra Frano Laco, 

blagoslovio je natjecatelje, vjeroučitelje, 

kolege i sve prisutne, nakon čega ih je 

pozdravila ravnateljica Veselka Milas. 

Obratila im se i zaželjela dobrodošlicu: 

„Kao domaćin Međuškolske vjeronaučne 

olimpijade, u ime svojih djelatnika 

i učenika, najsrdačnije vas pozdravljam. 

Izuzetna mi je čast pozdraviti naše svećenike. 

Hvala im što su s nama u ova 

Župnik blagoslivlje sudionike olimpijade 

vremena i u školskim prostorima kako 

bismo osjetili blizinu i snagu zajedništva. 

Hvala vrijednim učenicima i vjeroučiteljima 

koji za svako sudjelovanje ulože 

dosta truda i rada. 

Povezati odgoj i obrazovanje je jedan 

od najodgovornijih i najzahtjevnijih zadataka 

jer ima za cilj razvijati i biti škola 

ljudskih osoba, tj. razvijati cjelovitu osobu. 

Naši učitelji i vjeroučitelji to sigurno 

znaju i trude se znati ponuditi moguće 

izazove koji stoje pred školama u odgojnom 

planu. Zato je na nama odgajanje i 

21

Međuškolska vjeronaučna olimpijada 

obrazovanje ne golo znanje, nego znanje 

obučeno u čovjekoljubivost. Ono što 

školu može temeljiti i preobraziti su međuljudski 

odnosi, poštovanje, praštanje 

i etičnost. 

Pred nama je slika blaženoga Alojzija 

Stepinca, čovjeka, vjernika, mučenika. 

Resila ga je ljudska, pastirska i evanđeoska 

otvorenost. To je baština blaženika 

22 

hrvatske katoličke utjehe. Njegova je povijest 

ispunjena neprekidnom borbom za 

pravednost, spremnost za žrtvu i borbu 

za državnu neovisnost. U znaku blaženoga 

Alojzija Stepinca je i ova olimpijada, 

kada se obilježava 50. obljetnica njegove 

smrti i dvanaesta obljetnica proglašenja 

blaženim. Uz učenički program ugodno 

se osjećajte i neka vam je sretno!„ 

Postavljanje i blagoslov 

novih zvona 

nedjelju 14. veljače 2010. godine 

U u župi Zmijavci blagoslovljena su 

novopostavljena zvona. Fra Frano Laco, 

župnik, na početku slavlja je rekao: 

Mnogopoštovani Oče Provincijale, 

draga braćo svećenici, braćo i sestre. Postoji 

izreka: zvonici su prsti kojima crkve 

pokazuju nebo. Zvona su kao glas Božji, 

koji poziva na molitvu. Ona su naši pratioci 

na zemlji. Zvone za slavlja svetkovina 

i za posljednja putovanja. Tri puta preko 

dana pozivaju nas na molitvu i onu veliku 

tajnu Božje ljubavi prema nama ljudima: 

Riječ je tijelom postala, i nastanila se 

među nama. 

Ulogu koju ona imaju vrlo rječito kazuju 

natpisi na njima. 

Naše najveće zvono nosi natpis: Bogu i 

Svim Svetima na slavu. 

Drugo po veličini: Bogu i Bogorodici 

na slavu. 

Treće: Bogu i svetom Franji Asiškome 

na slavu. 

Četvrto: Bogu i svetom Lovri na slavu. 

Na svakom je otisnut lik blažene Marije 

Propetog Isusa s natpisom: Blažena Marijo 

Propetog Isusa, moli za nas! 

Lijepo je danas biti ovdje, lijepo je biti 

dionik ovoga slavlja. Lijepo je danas biti 

stanovnik Zmijavaca. Ponosni smo što 

smo napravili ovo veliko djelo. Nije nam 

žao ni truda ni napora. Drago nam je da 

smo se nečega odrekli i nabavili ova zvona. 

Tebe koji si sudjelovao na bilo koji način u 

ovom projektu neka Gospodin blagoslovi. 

Svima vam od srca hvala. 

Oče Provincijale, u svoje ime, u ime 

svih ovih prisutnih vjernika kao i svih 

drugih koji ovdje nisu a s nama se raduju, 

blagoslovi ova zvona koja će oplakivati 

naše pokojne, kidati oluje, naviještati 

slavlja, poticati spore, rastjerivati vjetrove,

O. Provincijal predvodi misno slavlje - 14. 2. 2010. 

ublažavati nasilne a svima javljati kolika 

je Božja ljubav i dobrota. Tim riječima 

završio je fra Frano. 

Blagoslov je tijekom euharistijskog 

slavlja obavio dr. fra Željko Tolić, provincijal 

Franjevačke provincije Pressvetog 

Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. 

U euharistijskom slavlju koncelebrirali 

su uz župnika fra Franu Lacu, profesor 

na KBF- u u Splitu fra Marko Babić, te 

mještani, duhovnik sjemeništaraca u Sinju 

fra Mijo Šabić i don Ante Karoglan. 

Na kraju slavlja fra Frano Laco, župnik, 

izrekao je riječi zahvale: 

Hvala trojedinom Bogu, njegovoj i 

našoj majci Mariji, svim svetima i svima 

vama ovdje okupljenima . 

Postavljanje i blagoslov novih zvona 

O. Provincijale, hvala vam što ste se 

odazvali i blagoslovili ova naša zvona. 

Dolikovalo je da vi to učinite jer je naša 

provincija velikim dijelom sudjelovala u 

ovom što danas slavimo. Svim donatorima 

koji su na bilo koji način potpomogli i doprinijeli 

ovom slavlju jedno veliko i iskreno 

hvala. Neću nikoga posebno isticati jer 

samo Bog znade sve naše namjere pa neka 

on svakom uzvrati i naplati kako on to jedini 

zna. Moje i naše hvala je potrebno, 

ali neka se njegova volja vrši i neka sve 

bude na veću slavu Božju. 

Hvala svim svećenicima koji su u današnjoj 

koncelebraciji. Hvala časnim sestrama 

a posebno hvala našoj sestri Jasni i 

svima onima koji je najviše okružuju a to 

23


Procesija prije blagoslova zvona 

su pjevači, djeca, starci i starice pa gotovo 

cijela župa i dalje. 

Veliko hvala svim propovjednicima u 

trodnevnici Gospi Lurdskoj kao i o. gvardijanu 

koji je slavlje predvodio na sam 

blagdan i koji se uvijek rado odazove za 

svaku potrebu.. Svi sveci i svetice Božje, 

molite za nas! 

24 

Ovom svečanom činu prethodila je 

trodnevnica Gospi Lurdskoj u kojoj su 

predsjedali misnim slavljem i propovijedali 

fra Denis Šimunović, fra Kristian 

Stipanović i fra Ivan Režić. Središnje 

misno slavlje sa svečanom procesijom sa 

svijećama bilo je na sam blagdan u 18 

sati, a predsjedatelj je bio gvardijan i župnik 

iz Imotskog fra Zoran Kutleša.

Gradnja zvonika u Zmijavcima započeta 

je 22. kolovoza 1998., blagoslovom 

koji je obavio fra Nedjeljko Šabić. Grubi 

radovi na zvoniku su završeni 26. veljače 

1999. S daljnjim radovima se prestalo 

zbog nedostatka potrebnih novčanih 

sredstava. Oblaganje zvonika u kamen 

započeto je 24. travnja 2001. Na dvadesetu 

obljetnicu ustanovljenja Župe, 11. 

kolovoza 2002., fra Nedjeljko Šabić je 

obavio blagoslov dovršenog zvonika. 

Odmah po dolasku novoga župnika 

fra Frane Lace, koncem prošle 2009. 

krenulo se u realizaciju nabave zvona. 

Pohvalnom zauzetošću župnika i potporom 

župljana nabavljena su četiri krasna 

zvona, izlivena u poznatoj ljevaonici „De 

Poli“ iz Vittorio Veneta u Italiji. Zvono 

teško 200 kilograma koje daje ton do (c), 

financirala je općina Zmijavci i župljani, 

a na sebi nosi natpis: Bogu i svetom Lovri 

na slavu - općina i narod. Zvono teško 

280 kilograma koje daje ton si (h) donirao 

je mještanin fra Vinko Gudelj, a na 

njemu je otisnut natpis: Bogu i svetom 

Franji na čast - fra Vinko Gudelj. Treće 

zvono teško 380 kilograma koje daje ton 

la (a) kupila su djeca Jure i Anuše Šabić, 

a na njemu stoji napisano: Bogu i Bogorodici 

na slavu- djeca Jure i Anuše Šabić. 

Četvrto i ujedno najveće zvono teško 

540 kilograma koje daje ton sol (g) donirao 

je Ante Tonija Todorić, a na sebi 

nosi natpis: Bogu i svim svetima na slavu 

- Ante Tonija Todorić. Na svakom zvonu 

otisnut je medaljon reljef blažene Marije 

Propetog Petković sa zazivom: Blažena 

Marijo Propetog Petković, moli za nas! 

Postavljanje zvona 


25

Proslava sv. Lovre 

utorak, 10. kolovoza, župna zajed- 

U nica župe Svih svetih - Zmijavci 

svečano je proslavila blagdan svoga nebeskog 

zaštitnika - sv. Lovru, đakona i 

mučenika. 

Uoči blagdana, koji je ujedno i dan 

Općine Zmijavci, održana je trodnevna 

priprava. To je bila prava prigoda za duhovni 

rast cijele župe, upravo po uzoru 

na sv. Lovru; koji ni u teškim vremenima 

nije posustao u ispovijedanju svoje 

vjere i privrženosti Crkvi. Prvoga dana 

trodnevnice, u subotu, misno slavlje 

predslavio je fra Ivan Režić, župni vikar 

26 

u župi Sv. Franje Asiškog u Imotskom. 

Nedjeljnu euharistiju slavio je fra Frano 

Laco, župnik. Trećega dana trodnevnice 

nekoliko stotina Zmijavčana i njihovih 

gostiju okupilo se na Todorića gradini, 

gdje se Iliri imali svoju utvrdu. Osim ove 

gradine, dičnu povijest na ovom prostoru 

svjedoči i starokršćanska bazilika iz 

5. st, koja je znak prisutnosti kršćanstva 

već od najranijih stoljeća, a nalazi se na 

lokalitetu simbolična imena: Crkvina. 

Prije sv. mise, svećenici koji su rodom 

iz ove župe predvodili su molitvu krunice, 

a u čast svih palih na Križnom putu

hrvatskog naroda zazvonilo je Bleiburško 

zvono. Misno slavlje podno križa visokog 

16 m, koji je podignut 1997. god. 

u sjećanje na sve poginule branitelje iz 

dvaju proteklih ratova, predslavio je fra 

Vinko Gudelj, župnik u Podbablju, a suslavili 

su: o. župnik, fra Mladen Prolić, 

fra Mijo Šabić, te don Petar Dobro i don 

Petar Regmilo - svećenici iz Karaševa u 

Rumunjskoj, gdje živi zajednica Hrvata. 

Fra Vinko je istaknuo povezanost hrvatskih 

branitelja i sv. Lovre: mladenaštvo, 

nevinost, identitet i čvrsta vjera u Boga. 

Na svetkovinu svetoga Lovre misno 

slavlje u župnoj crkvi predslavio je 

imotski gvardijan, župnik i dekan fra 

Zoran Kutleša, uz koncelebraciju 20-torice 

svećenika. Prije svete mise održana 

je tradicionalna procesija oko crkvenog 


dvorišta. Svečevu sliku nosili su mladići 

i djevojke odjeveni u tradicionalne 

nošnje. Tijekom misnog slavlja - kao i 

svih dana trodnevnice - pjevao je Veliki 

mješoviti zbor župe Zmijavci pod ravnanjem 

s. Jasne Kasalo. 

Fra Zoran je u propovijedi, koju je 

održao pred nekoliko stotina vjernika, 

istaknuo važnost svetoga Lovre za sve 

kršćane: pozvao je sve okupljene da ga 

nasljeduju i utječu se njegovu zagovoru. 

Osobito je upozorio na problem psovke 

i vrijeđanja svetaca, što se - kao veoma 

ružna i neljudska navika - ukorijenilo u 

našem društvu. Samo usmjerenost prema 

Bogu i svetima, naglasio je fra Zoran, 

zalog je bolje budućnosti Crkve u 

Hrvata. 

27


Fra Zoran Kutleša predvodi misno slavlje 

Na kraju svete mise svima je zahvalio 

zmijavački župnik fra Frano Laco, ujedno 

pročitavši i dospjele brzojave-čestitke 

28 

Čestitke povodom 

bivših župnika. Neka nas i dalje prati zagovor 

našeg nebeskog zaštitnika - sv. Lovre! 

Šimun Markulin 

blagdana sv. Lovre 

Sretan blagdan sv. Lovre i Dan 

Općine neka bude sretno veselo i 

blagoslovljeno 

fra Mario Jurišić, 

župnik Plina Stablina 

Čestitam 13. obljetnicu Općine i 12. 

obljetnicu svetoga Lovre uz pozdrav svima. 

Živjeli i u svakom pogledu napredovali. 

Bog Vas poživio. 

vaš bivši župnik fra Vinko Prlić

Naš župnik dobio 

nagradu za životno djelo 

Dugogodišnji odgojitelj i profesor na 

Franjevačkoj gimnaziji u Sinju, te 

odgojitelj naraštaja sjemeništaraca fra 

Frano Laco, dobitnik je nagrade za životno 

djelo, koje mu je dodijelila uprava 

grada Ploča 14. rujna 2010. godine. 

Fra Frano Laco je od 28. lipnja 

1996. do 6. studenoga 2009., djelovao 

u župi Plina Stablina, radeći na 

materijalnom i duhovnom dobru povjerenih 

mu župljana i drugih kojima 

je svesrdno pomagao. Gradsko vijeće 

Grada Ploča na temelju članka 19. i 

24. Statuta Grada Ploča i članka 20. 

Odluke o javnim priznanjima 

Grada Ploča 

donijelo je na 16. 

sjednici održanoj 3. 

rujna 2010. godine 

zaključak o dodjeli 

Nagrade Grada Ploča 

za životno djelo u 

2010. godini. Grad 

Ploče fra Frani Laci, 

dosadašnjem župniku 

župe Plina Stablina, 

dodijelilo je Nagradu 

Grada Ploča za životno 

djelo za nesebični 

Nagrada Grada Ploče 

doprinos u izgradnji crkve i unapređivanju 

duhovnog života Župe. 

To priznanje uopće nije iznenadilo župljane 

župe Plina Stablina jer se rado sjećaju 

svoga vrijednog župnika i dobra koje 

je za njih činio. Fra Frani je na svečanom 

prijemu, 14. rujna 2010., nagradu uručio 

gradonačelnik grada Ploča Krešimir Vejić. 

Nakon uručenja nagrade fra Frano je 

izrekao riječ zahvale u ime svih laureata. 

Dobitnik nagrade za životno djelo, 

fra Frano Laco, od 2009. godine župnik 

je župe Zmijavci, a u Plini Stablini ga je 

naslijedio fra Mario Jurišić. 

29

Proslava Svih Svetih 

Svi Sveti čija se svetkovina slavi kao zaštitnik 

župe Zmijavci, u župi nedaleko 

od Imotskog, svečano je obilježena, 1. 

studenoga. Svečano euharistijsko slavlje 

u prepunoj zmijavačkoj crkvi koju su za 

ovu prigodu osim domaćih župljana dobro 

posjetili i župljani koji su prije više 

godina odselili u veće hrvatske gradove i 

u mnoge krajeve inozemstva, predvodio 

je fra Frano Doljanin, pročelnik Vijeća 

za duhovna zvanja Franjevačke provincije 

Presvetog Otkupitelja te duhovni 

asistent Frame i FSR-a Splitsko-dubrovačkog 

područja, uz koncelebraciju fra 

Marka Babića, profesora na Katoličko-bogoslovnom 

fakultetu u Splitu, fra 

Fra Frano Doljanin predvodi misno slavlje - 1. 11. 2010. 

30 

Mije Šabića, duhovnika u sjemeništu u 

Sinju, domaćeg župnika fra Frane Lace 

te još nekoliko svećenika. 

Pred prepunom župnom crkvom 

Svih Svetih, koja je izgrađena 1895. 

godine na temeljima starije crkve Sv. 

Ante iz 1821. godine, homiliju je održao 

o. Frano Doljanin, naglasivši kako 

je blagdan Svih Svetih od presudne važnosti 

za sve vjernike i kako bi se svi trebali 

truditi da postanu sveti. Istaknuo je 

da mnogi često razmišljaju kako bi sveti 

trebali biti samo svećenici i časne sestre 

što je uvelike pogrešno mišljenje. Osvrnuo 

se i na svece koji su i sami bili obični 

ljudi, no oni se nisu osvrtali i težili

zemaljskim prolaznostima. Dotaknuo se 

i aktualne recesije koja pogađa sve pore 

društva kazavši kako se bez materijalnih 

dobara teško može živjeti, ali da su puno 

važnija ona duhovna dobra bez kojih se 

nema života te je pozvao sve vjernike da 

ne odgađaju sa svojom svetošću. 

Za vrijeme svete mise pjevao je Mješoviti 

zbor iz župe Zmijavci pod ravnanjem 

s. Jasne Kasalo, njihove dugogodišnje 

voditeljice i vjeroučiteljice u 

zmijavačkoj školi. Početak proslave započeo 

je jutarnjom misom u 8.30 sati 

koju je predvodio fra Frano Laco, župnik. 

Uoči svete mise u 10.30 sati održana 

je procesija kroz crkveno dvorište. 

Nakon svete mise svima je zahvalio 

župnik fra Frano Laco, a potom se uputio 

na obližnje groblje gdje je molio odrješenje 

za sve pokojne. 

Proslava Svih Svetih 

U 15.00 sati slavljena je sveta misa u 

crkvi sv. Josipa na groblju koju je predvodio 

fra Frano Doljanin. Nakon svete 

mise fra Frano Laco, na groblju je molio 

molitvu odrješenja za sve pokojne. 

Procesija na svetkovinu Svih Svetih 

31

32 

Dan sjećanja na naše 

mrtve 

Bliži s dan kada ljudi dolaze iz svih zemalja 

i gradova na svoj stara ognjišta 

gdje su boravili njihovi djedovi, bake kao 

i njihovi najbliži. Iako ih sada nema među 

nama, paljenjem svijeća, molitvom, uređenjem 

groba, odajemo im počast za sve 

dobro što su nam dali u životu. Kroz čistoću 

sjaja od upaljenih svijeća laganim 

koracima po sitnom pijesku, polazim prema 

grobu u kojem mirno počivaju moja 

baka, moj djed, prabaka i strina. S bolnim 

sjećanjima, prisjećam se onih dana kad su 

živjeli sa mnom, bili pokraj mene i učili 

me o životu, ali i o smrti. Nijedan život 

nije dugotrajan i svi ćemo umrijeti što govori 

i jedan stih o precima i potomcima: 

„Bio sam što si, bit ćeš što sam.“ 

Stoga, neka im je laka hrvatska zemlja 

koju su neizmjerno voljeli. 

Zdeslav Karoglan, 8. b. r. 

Dušni dan 

Osvanuo je tužan i kišovit jesenski 

dan. Uzela sam svijeću i pošla na 

groblje. Tužna sam, ali i sretna noseći 

svijeću kao simbol poštivanja mrtvih. 

Sjećam se naših najmilijih koje ne smijem 

zaboraviti. Zapalila sam svijeću i 

pomolila se za duše mrtvih. Zamišljeno 

sam se vraćala kući. Noćno zvono je jecalo 

dok sam osjećala bol u srcu. 

Zaželjela sam im: ˝Pokoj vječni daruj 

im Gospodine.˝ 

Petra Vidošević,5.r.

Susret ministranata 

subotu 10. travnja u Imotskom je 

U održan susret ministranata. Na susretu 

su sudjelovali ministranti i župnici 

iz župa imotskog dekanata: Imotski, Lovreć, 

Podablje, Proložac, Runovići, Slivno, 

Studenci, Vinjani i Zmijavci. Susret 

je započeo u crkvi sv. Franje Asiškog 

euharistijskim slavljem koje je predsjedao 

i propovijedao fra Frano Doljanin, 

Naši ministranti sa župnikom fra Franom i č.s. Jasnom u Imotskom 

provincijski promicatelj za duhovna 

zvanja, a koncelebrirali su fra Zoran 

Kutleša, fra Jakov Begonja i fra Denis 

Šimunović. Na početku euharistijskog 

slavlja fra Zoran Kutleša, gvardijan i župnik 

u Imotskom, kao domaćin susreta 

pozdravio je ministrante i župnike kao i 

fra Stjepana Matića i njegove ministrante 

koji su se pridružili kao promatrači. 

33

Susret ministranata 

Nakon euharistijskog slavlja i zajedničkog 

fotografiranja ispred crkve, ministranti 

su iskušali svoje znanje u kvizu. 

Kviz se sastojao u dva dijela: prio dio 

je bio pismeni, a drugi usmeni. Ministranti 

su pismeni dio kviza odgovorili 

vrlo ujednačeno. Međutim, drugi je dio 

bio vrlo uzbudljiv zbog načina bodovanja, 

ali i zbog brzopletosti odgovora u 

kojima su neki ministranti gubili bodove. 

Pobjednici kviza bili su ministranti 

iz župe Podbablje: Filip Šušnjar, Jakov 

Tolić, Ante Erceg, Ante Mišković i Ivan 

Erceg. 

Ručak su pripremili dvojica vjernika 

iz župe Proložac koji djeluju pod nazivom 

“pokretna kuhinja” uz punu podršku 

i pomoć župnika fra Ante Madunića. 

34 

Provincijski susret ministranata u Imotskom 

Treći dio susreta bile su zajedničke 

igre koje je priredila s. Filipa Smoljo, 

suradnica u župi Proložac, uz suradnju 

fra Kristijana Stipanovića i framaša iz 

župe Imotski. Ministrantima se najviše 

svidjela igra “Poštar”. 

Naši ministranti u Kvizu znanja

Prvopričesnici na Širokom Brijegu – 21. 4. 2010. 

Po već ustaljenom običaju i ove godine 

prvopričesnici su sa svojim roditeljima 

imali svoj hodočasnički dan. Ovaj put 

odabrali smo Široki Brijeg i Međugorje. 

Pošli smo 21. travnja 2010. prema 

Širokom. U crkvi nas je dočekao gvardijan 

fra Sretan Ćurčić. Pomolili smo se, 

zapjevali Gospi i poklonili se fratrima – 

mučenicima.O. gvardijan govorio nam 

Prvopričesnici u 

Međugorju 

je o crkvi i samostanu. Pokazao nam je 

muzej i pohodili smo jamu gdje su mučeni 

fratri iz II. svjetskog rata. 

Nakon toga smo se uputili za Međugorje. 

U Međugorju smo posjetili Majčino 

selo gdje su smještena djeca bez 

roditelja. Za njih smo dali svoj novčani 

prilog. U blizini se nalazi vrt sv. Franje 

gdje smo se prošetali i malo zaigrali. 

U 18, 30 sati u crkvi smo molili krunicu, 

a nakon toga bili smo na misi. Svijeta 

je bilo, po običaju, mnoštvo. 

Nakon sv. mise uputili smo se u svoje 

Zmijavce gdje smo se sretno i veselo 

vratili noseći divne uspomene s ovog lijepog 

hodočašća. 

S. Jasna Kasalo 

35

Dječji zbor na 

izletu 

Svake godine se s posebnom radošću 

pripremamo za Zlatnu harfu. To smo 

i ove godine činili. Djeca su redovito dolazila 

na probe. Pitali smo se gdje ćemo 

ove godine ići. Pošto, s određenim razlogom, 

nismo mogli ići u Dubrovnik 

ili Vinjane, gdje su bili nastupi mi smo 

stvorili svoj program. Išli smo 1. svibnja 

na izlet, a svetište Vepric bio nam je 

glavni cilj. 

Ujutro smo pošli s Denibusom, sedemdesetero 

djece, gospođe Mira i Zorana 

Šabić i voditeljica zbora s. Jasna. 

Svratili smo se u Vrgorac, gdje nas je 

radosno dočekao župnik fra Petar Vrljičak. 

Nakon kratkog predaha nastavili 

smo put prema Pločama. Baćinska jezera 

su nas oduševila svojom ljepotom. 

Promatrali smo ih s vidikovca kod crkve 

sv. Luke. 

Slijedeća stanica i duže zadržavanje 

bilo je u samostanu Zaostrogu. Gvardijan 

fra Ivica Omazić proveo nas je kroz 

muzej, vidjeli smo crkvu, Kačićev grob i 

botanički vrt. 

Idući prema Vepricu, kratko smo se 

svratili u franjevačku crkvu u Makarskoj. 

Tu smo se pomolili, zapjevali i nakon 

toga krenuli za Vepric. 

U Vepricu smo bili na krunici i sv. 

misi koja je bila u špilji. Preko sv. mise 

36 

smo pjevali, čitali čitanja i tako uzveličali 

misno slavlje, koje je predvodio don 

Damir Vuletić. 

Na kraju smo ispjevali još tri pjesme 

i pokupili aplauz i oduševljenje svih hodočasnika 

i misara koji su došli Gospi na 

zavjet i molitvu. 

Radosni i oduševljeni prelijepim 

danom uputili smo se svojim kućama. 

U autobusu je bilo veselo i raspjevano. 

Molitvom smo zahvalili Bogu i Gospi 

za sretno putovanje i sretan povratak u 

svoje drage Zmijavce. 

Dječji zbor u Vrgorcu – 1. 5. 2010. 

S. J. Kasalo

Dragi Bože, zahvalan sam ti što si mi 

darovao život, moje roditelje, prijatelje 

i još puno toga. Bože, zahvaljujem 

ti što svoj život smatram svetim i živim 

ga dostojanstveno i ponizno. Hvala ti, 

svemogući vječni Bože, što si me dao 

zdrava i sposobna da mogu obavljati 

svoje dužnosti. Isuse, hvala ti što me 

svaki dan čuvaš, i što se brineš za mene. 

Dragi moj Isuse! Hvala ti za dobrotu 

koju si mi dao i život moj koji si obasjao. 

Hvala ti za zdravlje moje obitelji. Hvala 

za radost i bezbrižne snove. Tvoje ime 

slavit ću dok budem živa. Volim te. 

Prvopričesnička 

pisma 2010. 

Dragi Isuse željela bih da svi ljudi na 

svijetu budu zdravi. Zato što su i oni dio 

našeg svijeta i našeg planeta. Željela bih 

da ljudi i svi drugi budu dobri prema 

tebi, dragi Isuse. Dragi Isuse, ti voliš sve 

ljude na cijelom ovom svijetu jednako. I 

mi, Isuse, volimo tebe najviše na svijetu, 

koliko i ti nas voliš, dragi Isuse. 

Isuse, kada dođeš u moje srce, ja mislim 

da ću biti puno bolji. Prije što sam 

radio po zlu, sad ću raditi po dobru. Isuse, 

molim te dođi u moje srce. 

37

Prvopričesnička pisma 2010. 

Prvopričesnici u procesiji – 9. 5. 2010. 

Dragi Isuse! Znam da si ti moj prijatelj 

i da me pratiš na mom životnom 

putu. Zajedno s prijateljima pripreman 

se za Prvu svetu pričest. Radujem se što 

ćeš doći k meni. Trudit ću se uvijek biti 

dobar i ostati zauvijek s tobom. Hvala ti, 

Isuse, za tvoje prijateljstvo. 

Dragi Isuse! Ja sam još dijete i cijeli 

je život ispred mene. Divim se uspomenama 

na Tebe, jer si svojim životom i 

djelima pokazao što znači biti čovjek. 

Ja imam obitelj koju jako volim i želim 

da u mojoj obitelji VLADA LJUBAV I 

MIR. Ja još ne znam stoje to sve dobro 

ili loše, ali bih želio biti dobar poput 

tebe. 

38 

Dragi moj Isuse. Daj nam puno mira 

i blagoslova u našoj obitelji. Čuvaj nas od 

svakog zla i svake bolesti da bismo što bolje 

svi slijedili tvoj pravi i istiniti put. 

Isuse, daj da u mojoj obitelji ima sve 

više molitve, ljubavi i dobrote... Isuse, daj 

da siromašna djeca imaju hrane i vode. 

Isuse, daj da ovaj svijet bude sve bolji.

Dragi Isuse! Sjedim ispred kuće i razmišljam. 

Imam puno želja, ali najveća 

mi je da bude zdrava cijela moja obitelj. 

U pismu pišem neka bude zdrav cijeli 

svijet. Bili smo u Majčinu selu i jako 

sam se rastužio zbog napuštene djece. 

Zato te molim podari im sreću i zdravo 

odrastanje. Gladnoj djeci svijeta podari 

hranu. Ja obećajem da ću biti dobar i ići 

tvojim blagoslovljenim putem. 

Dragi Isuse, blagoslovi moju obitelj. 

Neka nestane zla i neka se po cijelom 

svijetu dijeli tvoja dobrota. 

Isuse dragi, ja te volim. Daj mi zdravlje 

i sreću na ovom svijetuU te se uzdam, 

ti si mi spas. Tebe, Isuse molim i volim 

Prvopričesnička pisma 2010. 

najviše ja. Molit ću te i vjerovat u tebe, 

a ti, Isuse, budi uvijek uz mene. Isuse, 

volim te! 

Dragi moj Isuse, ja jedva čekam primiti 

sakrament sv. Ispovijedi i sv. Pričesti. 

Molim te da mi rasvijetliš pamet i da 

me vodiš pravim putem. Ti voliš sve ljude, 

a ja te molim, da čuvaš moju obitelj. 

Pomozi mi da naučim što više o vjeri. 

Ovo pismo ne pišem zato što je netko 

rekao da ga napišem nego zato jer te volim 

i vjerujem u tebe. Isuse moj dragi, 

najviše te molim da čuvaš moju obitelj, 

časnu Jasnu našeg svećenika fra Franu i 

sve ostale ljude koji vjeruju u tebe i vjeruju 

tebi. 

39

Zahvalno misno slavlje 

maturanata 

Nekoliko stotina mladića i djevojaka 

učenika završnih razreda imotskih 

srednjih škola okupio se na 7. uskrsnu 

nedjelju 16. svibnja u imotskoj župnoj 

crkvi sv. Franje kako bi nazočili tradicionalnoj 

misi zahvalnici za maturante 

koju imotski franjevci organiziraju već 

dugi niz godina sredinom svibnja. 

Ovogodišnje misno slavlje na kojem 

se skupio i veliki broj nastavnika, 

profesora, vjeroučitelja kao i roditelja 

ovogodišnjih maturanata predvodio je 

fra Frano Laco, župnik u Zmijavcima, 

uz koncelebraciju fra Ivana Režića, župnog 

vikara u Imotskom i vjeroučitelja 

u imotskoj Ekonomskoj školi te fra Jakova 

Udovičića, dugogodišnjeg katehetu 

u imotskoj Gimnaziji i župnog vikara 

u Vinjanima. 

Svoju nadahnutu propovijed fra 

Frano Laco započeo je pismom koje 

Fra Frano Laco, župnik Zmijavaca, predvodio je misno 

slavlje uz koncelebraciju fra Jakova Udovičića 

i fra Ivana Režića 

40 

je zapisano u udžbeniku prvog razreda 

srednje škole za vjeronaučnu naobrazbu, 

a u kojem mladi strahuju od budućnosti 

i života. Nakon pročitanog pisma propovjednik 

je istaknuo da uz suradnju s 

Kristom svaki strah, ma koliko god bio 

opravdan u današnjem surovom svijetu, 

može nadvladati molitvom i vjerom u 

Boga. O. Laco kasnije je nastavio svoju 

zanimljivu propovijed slikovito kazavši: 

«Kao što svaka kuća ima svoj ulaz ista 

ima i izlaz, tako i svaki problem ima svoje 

rješenje». Svoju zanimljivu homiliju 

zaokružio je učeničkim pismom preuzetim 

iz udžbenika četvrtog razreda srednje 

škole u kojem mladi otkrivaju svoju 

zrelost postignutu upravo molitvom i 

ljubavlju prema Bogu. 

Tijekom svete mise pjevao je framaški 

zbor sastavljen od četrdesetak framaša 

kojim je ravnao njihov dugogodišnji 

voditelj i duhovni asistent fra Kristian 

Stipanović. 

Prije misnog slavlje u ime gvardijana 

fra Zorana Kutleše sve je pridošle pozdravio 

fra Ivan Režić, a potom i Miro 

Drlje, ravnatelj imotske Ekonomske 

škole u kojem je odaslao podršku da se 

što bolje snađu u teškim trenutcima koji 

su istovremeno bitna prekretnica u životu 

svakog čovjeka.

Održan 10. redovni i 

4. Izborni Područni 

Kapitulom je predsjedao Nacinalni 

ministar Mato Batorović i nacionalni 

duh. asistent fra Zvonimir Brusač, 

TOR. Tajnica Kapitula je bila Ljbica 

Vujevuć MB Podbablje.Izvještaj o radu 

i djelovanju u Područnom bratstvu za 

protekle tri godine podnjiela ministra 

Mila Šuto, izvještaj o blagajni podnijela 

je Područna blagajnica Ružica Budimir. 

Na Kapitulu su bili prisutni ministri 

svih mjesnih bratsava i duh asistenti, delegati 

mjesnih bratstava pri Područnom 

vijeću. Na izborima Duh sveti, te braća 

i sestre izabrali su novo vodstvo na tri 

godine do 2013 god: 

Područna ministra: 

~ Mila Šuto, MB Zmijavci 

Područna doministra: 

~ Maja Ivanko, MB Proložac 

Područna tajnica: 

~ Ljubica Vujević, MB Podbablje 

Područna blagajnica: 

~ Jasna Šabić MB Zmijavci 

Kapitul FSR-a 

Područni povjerenik za formaciju: 

~ Darijo Tolić, MB Imotski 

Područna povjerenica za Framu: 

~ Angela Koštro, MB Imotski 

Područne vijećnice: 

~ Matija Granić, MB Sv. Frane 

(Split) „Konventualci“ 

~ Marija Vukušić, MB „Mala braća 

„ Dubrovnik 

Područni povjerenik za nazočnost i djelovanje 

u svijetu: 

~ Mihovil Šoda, MB Gospa od 

zdravlja Split 

Delegati pri nacionalnom vijeću: 

~ Mara Ljubić MB Gospa od zdravlja 

Split 

~ Klara Frlan, MB sv. Obitelj Split 

~ Niljana Borčić, MB Vela Luka 

~ Neda Koprivec, MB „Mala braća“ 

Dubrovnik 

41

Održan 10. redovni i 4. Izborni Područni Kapitul FSR-a 

Svrha, cilj i zadatak pojedinca 

u mjesnom, područnom 

i nacinalnom bratstvu 

Franjevačkog svjetovnog reda 

Formula zavjetovanja u Franjevačkom 

svjetovnom redu kaže: Ja, N.N. 

jer mi je Gospodin udijelio ovu milost, 

obnavljam svoja krsna Obećanja i posvećujem 

se službi njegova kraljevstva” 

(Obrednik, 31). 

Zavjetovanje je čin kojim se jedna osoba 

stavlja u Božje ruke i dopušta da je On 

uzme, s tim da upravo od trenutka zavjetovanja 

ta osoba ne pripada više sebi, već 

se smatra da je na raspolaganju Bogu. Po 

snazi zavjetovanja osoba je Božje vlasništvo 

i stoga je “posvećena”. Zavjetovana se 

osoba svjesno daruje, i posvećuje Bogu. 

Posvećenje označuje čin kojim Bog preuzima 

vlasništvo nad osobom i mjenja je u 

nutrini da može živjeti prema zahtjevima 

jednog višeg svijeta. 

Jesmo li zbilja razumjeli što nam se 

dogodilo kad smo se zavjetovali? To je 

bio početak “preobrazbe” koju je Bog 

započeo s nama i koja i dalje traje. Osjećamo 

li kako nas Bog sve više i više posjeduje? 

Osjećamo li se uistinu kao Božje 

vlasništvo? 

Od samih je početaka zadatak Crkve 

bio ponuditi čovječanstvu Isusovu poruku, 

navještati spasenje kao dar darovan 

cijelome čovječanstvu koje je pozvano 

prihvatiti taj dar ljubavi, te se pridružiti 

Božjem planu prema kojem postajemo 

živi udovi Crkve raširani po cijelome 

svijetu. Pravilo FSRa kaže ovako za svjetovne 

franjevce “Kao pokornička braća i 

42 

sestre zbog svoga poziva, a pokretani snažnom 

silom Evanđelja, neka svoj način mišljenja 

i djelovanja usklađuju sKristom po 

potpunoj i savršenoj unutrašnjoj promjeni 

koju samo Evanđelje naziva obraćenje a 

koje se zbog ljudske slabosti danonice mora 

ostvarivati. Na ovom putu obnove sakramenat 

pomirenja povlašteni je znak Očeva 

milosrđa i izvor milost.“ 

Naš franjevački poziv i poslanje bi 

trebali ukorijeniti u stavu unutarnjeg 

traganja i otvorenosti prema djelovanju 

Duha Svetoga dok razmatramo Krista 

siromašnog i raspetoga u molitvi i Euharistiji. 

Krist nas poziva da neprestano 

izgrađujemo, popravljamo i obnavljamo 

zajednicu vjernika. Potrebno je prilagoditi 

svaku mogućnost da zajedno molimo 

gdje god je to moguće. Sv. Franjo 

je Krista učinio središtem svoga života. 

On je razmatrao uvijek iznova njegov 

život od rođenja u Betlehemskoj štalici 

do njegove smrti na križu u Jeruzalemu 

To je poticaj svima koji polažu zavjete 

u Franjevačkom svjetovnom redu da 

čine isto. Za svjetovne franjevce slijediti 

Krista i suobličiti se s Njime znači ostvariti 

obavezu zavjetovanja u opsluživanju 

Evanđelja na način svetoga Franje, sve 

do smrti i na taj način se otvoriti obećanjima 

koje isto Evanđelje navješta. 

Evanđelje Isusa Krista je također izvor za 

našu radost, nadu i mir. Idimo i navješćujmo 

svijetu radosnu vijest, riječima i 

djelima u bratstvu i u zajedništvu. 

Svrha zajedničkih okupljanja, skupština, 

hodočašća i duhovnih obnova 

FSR-a su naznačena u Pravilu, a to 

je: među članovima promicati ljubav i

prostor njihova franjevačkog života i crkvenosti; 

njegovati veće bratsko zajedništvo 

kako crkveno tako i franjevačko. 

Ove godine Područno vjeće FSRa 

radi jačanja zajedništva među članovima 

i bratstvima predložilo je mjesnim bratstvima 

da izaberu nebeskog zaštinika za 

susret, duhovnu obnovu, slavlje Euharistije 

u zajedništvu sa susjednim mjesnim 

bratstvima. Mjesna bratstva našeg područja 

su prihvatila ovaj prijedlog i odabarali 

su slijedeće svece: 

~ Zmijavci, sv. Leopolda Mandića, 

12. svibnja 

~ Podbablje, sv. Klaru, 11. kolovoza. 

~ Proložac, Rane sv. Franje, 17. 

rujna. 

~ Imotski, Sv. Franjo, 4. listopada već 

par godina poziva susjedna bratstva. 

~ Vinjani, sv. Nikolu Tavelića 13. 

studenoga. 

~ Runovići, bl. Mariju Propetoga 

Isusa Petković, 10. prosinca. 

~ Blato na Korčuli, šesti dan devetnice 

blažene Marije propetoga 

Isusa Petković, 5. srpnja. 

~ Lumbarda, svetog Oca Pia 23. 

rujna. 

~ Makarska, slugu božjega Oca 

Antu Antića 4. ožujka 

~ Sv. Frane Split, izabralo sv. Franu 

4. listopada 

Ostala mjesna bratstva će također 

izabrati svoga zaštitnik i dostaviti Područnom 

vijeću. 


Proslava svetog Lepolda 

Bogdana Mandića u 

Zmijavcima 

12. svibnja 2010. god. u crkvi Svih 

Svetih mjesno bratstvo Zmijavci proslavilo 

je sv. Leopolda Bogdana Mandića, 

drugog hrvatskog sveca i zaštitnika Splitsko-dubrovačkog 

Područnog bratstva 

FSR. Župnik i duhovni asistent fra Frano 

Laco održavao je trodnevnu duhovnu 

obnovu za mjesno bratstvo Zmijavce. 

Kroz tri dana održao je predavanje o životu, 

radu i svetosti sv. Leopolda Bogdana 

Mandića po uzoru na sv. Franju. Molitvu 

krunice i svetu Misu također je predvodio 

fra Frano. Upriličena je i prigoda za 

svetu ispovjed. Na blagdan sv. Leoplda 

Bogdana Mandića pridružila su nam 

se susjedna bratstva: Proložac, Imotski, 

Podbablje, Vinjani i Runović, te duhovni 

asistenti mjesnih bratstava i područni 

duh.asistent Frame i FSR-a fra Frano 

Doljanin. Molitvu i razmatranje franjevačke 

krunice predvodili su predstavnici 

mjesnih bratstava. Svečano misno slavlje 

je predvodio je fra Frano Doljanin uz prisutnu 

braću svećenike, fra Zoran Kutleša, 

fra Jakov Udovičić, don Ante Karoglan i 

fra Frano Laco, fra Ante Madunić i fra 

Mladen Prolić.Pjevanje je predvodila č.s. 

Jasna Kasalo i gitarist Stipe Čelan. Franjevačka 

radst, pjesma i molitva osjećala 

se u crkvi kroz cijelo misno slavlje 

Poslje svečanog misnog slavlja i blagoslova 

fra Frano je pozvao sve u župsku dvoranu 

jer su trećoredice mjesnog bratstva 

Zmijavci pripremile domjenak za sve sudionike 

proslave.Kroz duhovnu obnovu, 

43


zajedničku molitvu, sv. ispovijed, razgovor 

i druženje smo se duhovno obnovili i na 

franjevački način proslavili sv. Leopolda. 

44 

Održano Područno vjeće 

FSR-a u Zmijavcima 

14. 11. 2010. održano je treće Područno 

vijeće FSR-a u Zmijavcima 

Mjesno bratstvo Zmijavci imalo je 

svoj redovni mjesečni sastanak koji je 

držao duhovni asistent fra Frano Laco. 

Predavanje su pozorno pratili prisutni 

članovi vijeća FSR-a i Frame: 

~ Područni duh. asistent FSRa i 

Frame fra Frano Doljanin 

~ Područna ministra Mila Šuto 

~ Područna doministra Maja Ivanko 

FRAMA – Zmijavci 

našoj župi Svih svetih Frama posto- 

U ji već godinama. Nažalost jednom 

se raspala. Početkom 2009. ponovno 

je uspostavljena s tadašnjim župnikom 

fra Marijem Jurišićem, skupina mladih 

uključila se i tako smo obnovili našu Framu. 

Cilj je kao i drugih Frama: molitva, 

pjesma, zajedničko druženje i što bolje 

korištenje slobodnog vremena. U rujnu 

smo imali izbore na kojima smo izabrali 

Anu Šabić za predsjednicu, Matu Šabića 

za podpresjednika, Anu Todorić za tajnicu, 

Miju Milasa za blagajnika. Članovi 

~ Područna tajnica Ljubica Vujević 

~ Područna blagajnica Jasna Šabić 

~ Područni povjerenik za formaciju 

Dario Tolić 

~ Područna ministra Frame Ana 

Mikulić 

~ Povjerenica za FSR ispred Frame 

Lidija Cikojević 

~ Povjerenik za informacije Josip Šerić 

Dnevni red vijeća je bio: 

~ Utvrditi vremenik aktivnosti Područnog 

bratstva u razdoblju: siječnja 

– lipanj 2011. godine. 

~ Razno 

Vijeće je utvrdilo vremenik aktivnosti 

Područnog bratstva te će poslati mjesnim 

bratstvima i Nacinalnom bratstvu. 

Vijeća su Mate Ćapin i Domagoj Mišević 

Šimin. Frama je imala 45 članova. 

Na blagdan sv. Franje Asiškog 2009. 

godine bila su prva Obećanja i tako su 

postali punopravni članovi Frame. 

Ovaj uspjeh koji smo postigli ponajviše 

smo zahvalni fra Mariju i s. Jasni koji 

su se najviše trudili oko nas da bismo se 

ponovno javili kao zmijavački framaši. 

U studenom 2009. godine u našu župu 

stigao je novi župnik koji je zdušno prihvatio 

postojeće stanje te kao duhovni asistent 

učinio puno svojim trudom i svojom

stalnom prisutnošću među nama potičući 

nas da ustrajemo na započetom putu. 

Za Božić 2009. godine organizirali 

smo humanitarnu akciju za pomoć jednom 

bolesnom dječaku iz župe. Izrađivali 

smo božićne motive koje smo u tu svrhu 

prodavali nedjeljama poslije svetih misa. 

U siječnju 2010. godine Ana Šabić, 

Mijo Milas i Ana Todorić sudjelovali su 

u školi animatora u trajanju od tri dana 

u samostanu Zaostrogu. Bilo nam je lijepo 

na našem zajedničkom druženju 

gdje smo se osjetili kao braća i sestre 

među tolikim kolegama s raznih strana 

gdje se nalaze framaši poput nas. S ovoga 

susreta došli smo puno bogatiji u svoje 

Zmijavce gdje nam je bilo puno lakše 

organizirati naše nedjeljne susrete. 

Sudjelovali smo i na susretu framaša 

u Podbablju gdje smo proveli cijeli dan 

u molitvi, pjesmi, igri i u zajedništvu i 

međusobnom povezivanju. 

Ove su nam se godine pridružili novi 

članovi iz prvog razreda srednje škole 

koji će se pripremati za svoja Obećanja. 

Na blagdan sv. Franje Asiškoga 2010. 

godine 15 naših framaša dali su svoja 

prva Obećanja u Imotskom preko svete 

mise koju je predvodio gvardijan fra 

Zoran Kutleša uz naše duhovne asistente 

Područnog bratstva. 

Dana 16. listopada sudjelovali smo 

na susretu framaša u Splitu gdje smo 

ostali cijeli dan u radnoj atmosferi . Bilo 

je naporno ali korisno za svakoga od nas. 

Naša Frama trenutno broji 40 članova. 

Sastajemo se jednom tjedno i to subotom 

u 18, 00 sati u prostorijama Župnog 

ureda. Sastanak započinjemo molitvom 

FRAMA – Zmijavci 

Večernje. Iza toga obrađujemo pojedine 

teme koje smo sami odabrali. Uvijek 

netko drugi referira svoju temu o kojoj u 

skupinama razmatramo i razrađujemo te 

donosimo zaključke s kojima upoznajemo 

sve prisutne. U tom nam je od velike 

pomoći župnik fra Frano i s. Jasna. Zadnji 

dio susreta su igre koje osmišljavaju 

sami framaši. Nikada ne izostaje pjesma. 

Uvijek je tu gitara koju svira ili Jerko Gudelj 

ili Ilija Todorić a na klaviru je s. Jasna 

ili framašica Helena Gudelj. 

Dana 6. studenoga Ana Šabić i Mijo 

Milas bili su u Dubrovniku na izbornoj 

skupštini Pokrajinskog vijeća. Od 5 članova 

vijeća četvero ih je iz Imotske krajine. 

Ovih dana pred nama su novi izbori 

koji će se održati u našoj Frami Zmijavci. 

Mijo Milas 

Novo vijeće 

45

Malonogometni turnir 

Dana 08. siječnja 2010. god. u Prološcu 

se održao malonogometni turnir 

Frama Imotske krajine. Našu Framu je 

predstavljalo 9 igrača: Mate Šabić, Domagoj 

Mišević, Mario Šabić, Jure Todorić, 

Anđelko Šabić, Tomislav Mrkonjić, Mijo 

Šabić, Domagoj Todorić i Hrvoje Šabić. 

Turnir je otvorila predsjednica Frame 

Proložac, Nikolina Petričević. Na samom 

početku turnira se osjetilo dobro 

raspoloženje i svatko je navijao za svoju 

Framu. Naši igrači su jednu utakmicu 

46 

dobili, a u jednoj su ostali izjednačeno te 

osvojili 3. mjesto. 

Poslije turnira sve Frame su dobile 

zahvalnicu i svi smo se uputili na večeru. 

Iako je padala jaka kiša, ništa nije moglo 

pokvariti naše raspoloženje. 

Pjevali smo i zabavljali se s ostalim 

framašima, ali sve što je lijepo kratko 

traje pa tako i ovo. Bilo je to nezaboravno 

iskustvo i nadamo se da ćemo sljedeće 

godine mi biti pobjednici... 

Seminar za animatore 

u Zaostrogu 

Od petka 15. siječnja do nedjelje 17. siječnja 

u Zaostrogu se održao seminar 

animatora Frama naše provincije. Sudjelovalo 

je oko 50 sudionika i to predstavnici 

Frame iz Runovića, Rožata, Splita, Podbablja, 

Metkovića, Imotskog, Prološca, Vinjana, 

Brista, Sinja i naravno Zmijavaca. 

Našu Framu su predstavljali Mijo Milas, 

Anamarija Todorić i Ana Šabić. 

Susret je pozdravnom riječi otvorila 

područna predsjednica Ana Mikulić. 

Nakon večernje mise slijedila je večera 

te upoznavanje i druženje. Subota je 

bio radni dan. Nakon jutarnje molitve i 

doručka slijedilo je predavanje na temu 

«Franjino obraćenje» koje je predvodio 

područni duhovni asistent, fra Frano 

Ana Šabić 

Doljanin te dvosatni rad po skupinama 

na tu istu temu. Poslije ručka smo imali 

kratko predavanje «Animiranje u Frami», 

poslije toga molili smo Franjevačku 

krunicu. Prije večere u crkvi smo imali 

«Euharistijsko klanjanje» koje je također 

predvodio fra Frano Doljanin, a poslije 

večere smo igrali razne igre i izvodili 

smo skečeve na teme iz Franjina života. 

U nedjelju smo, nakon jutarnje molitve, 

slušali svetu misu s ostalim vjernicima 

te poslije ručka svi zapjevali,ali 

ipak malo tužni što je sve to brzo prošlo. 

Svi smo stekli nova prijateljstva, razmjenili 

brojeve i iskreno se nadamo da 

ćemo se opet sresti!!!! 

Ana Šabić

Župni pjevački zbor 

Zbor je osnovan prije 21 godinu i trenutno 

broji oko 40-ak članova. Broj se 

mijenja jer jedni odlaze (studij, škola, udaja) 

drugi dolaze. Uz svoje redovne postoje 

i izvanredne aktivnosti. Redovito pjevamo 

na misama svake nedjelje, svetkovine i 

blagdana kao i za trodnevnice. Sudjelujemo 

na vjenčanjima, sprovodima i ostalim 

prigodama kada su u pitanju članovi zbora 

ili njihovi najbliži. Također smo na raspolaganju 

i onima koji nas pozivaju. 

Kroz ovu godinu zbor je nastupao u 

župi Runović na uzvratni susret gdje je 

pjevao preko sv. mise koju je predvodio 

naš župnik. Nastupili smo i u Imotskom 

za svetkovinu Gospe od Anđela na našoj 

Zbor u Imotskom u devetnici Gospe od Anđela 

u Zmijavcima 

sv. misi u devetnici koju je također predvodio 

naš župnik. 

Zajednička druženja i izlete učinili smo 

nekoliko puta u eko selo u Šabića brdu. 

Ovim putem pozivamo nove članove 

koji osjećaju da bi se mogli priključiti te 

na taj način svojim glasovima doprinijeti 

što ljepšoj i svečanijoj liturgiji. Posebno 

se osjeća nedostatak tenora i basova. 

Duša svega ovoga jest naša časna sestra 

Jasna Kasalo. Zahvaljujući njezinoj 

upornosti, predanom kao i stručnom 

radu zbor funkcionira vrlo dobro. Nadamo 

se odazivu novih članova. 

Petar Vidošević 

47

Župni pjevački zbor 

u Runoviću 

Dana 20. lipnja 2010. u našoj crkvi 

gostovao je i pjevao na svetoj misi 

Pjevački zbor iz župe Runović. Oduševili 

su svojim višeglasnim pjevanjem za 

što su bili nagrađeni velikim i dugotrajnim 

pljeskom od mnoštva vjernika koji 

su došli na svetu misu. Poslije svete mise 

u župskoj kući imali smo svečani ručak 

uz riječi dobrodošlice. Tom prilikom 

fra Frano Laco, naš župnik, biranim se 

riječima obratio gostima i podijelio im 

prigodne darove. 

Dogovorili smo se da naš uzvratni posjet 

bude za 14 dana. Tako je i bilo. Pjevali 

smo na svetoj misi koju je predvodio 

naš župnik. Po završetku svete mise lijepo 

je bilo čuti pohvale za naše pjevanje. To 

nam je još jedna obveza da još ljepše pjevamo 

i služimo Bogu na svetim misama. 

48 

Nakon svete mise došli smo na okrjepu u 

„fratrovu“ kuću. Domaćice su nas ugostile 

svim delicijama i pokazale se kao vrsne 

kuharice. Ni veliki pljusak (‘šijun’) nije 

mogao pomutiti naše zajedničko druženje 

i prijateljsko raspoloženje. 

Fra Mladen Prolić, župnik Runovića, 

darovao nas je lijepim poklonima. Gosp. 

Rade Šabić zahvalio je u ime Zmijavčana 

i naglasio da ovakvi susreti trebaju 

postati tradicija među našim župama 

koje su ne tako davno bile jedna župa. 

Svi smo s odobravanjem prihvatili i podržali 

tu ideju i nastavili se družiti do 

kasnih poslijepodnevnih sati. 

Još jednom, dragi i vrijedni Runovićani, 

jedno veliko hvala i ljudsko HVA- 

LA od sveg srca. 

Nada Todorić

Dani kruha u našoj školi 

Dana 19. 10. 2010. god. obilježili smo 

Dan zahvalnosti za plodove zemlje 

- Dan kruha. Ovakvim svečanostima 

simbolično zahvaljujemo Bogu na svim 

plodovima, radostima, uspjesima i darovima 

kojima smo tijekom godine kao 

pojedinci i narod podareni. 

U našem školskom prostoru postavili 

smo izložbe plodova zemlje našega zavičaja, 

kruha, krušnih proizvoda i pribor 

koji je korišten u pripremi kruha. Ovim 

obilježavanjem uz kušanje i pripremu 

naših jela želimo sačuvati naše navike i 

dostojanstvo prema Kruhu i plodovima 

zemlje. Hvala našem svećeniku fra Frani 

koji je sve to skupa blagoslovio. 

Učenička pisma uz dane 

kruha 

Dani kruha su u jesen. Kruh se daje 

svećeniku da ga blagoslovi. Dan 

kruha se slavi i u školi. Djeca donose 

kruhove i razna peciva. Neki namjernice 

šalju siromašnima. Ja volim dane kruha 

jer tako pomažemo drugima. 

Kruh života. Isus je kruh života. Tko 

živi od toga kruha ima život vječni. Da 

bi jeli taj kruh moramo biti dobri, pošteni, 

ići na svetu misu, poštovati roditelje 

i starije. Ne smijemo psovati, lagati 

i tući se. Treba pomagati siromašnima. 

Gladne najesti, žedne napojiti. Tada 

možemo jest kruh života. 

Dani kruha 

K ruh je najvažniji u životu. On je 

Božji blagoslov. Svaki dan uzimamo 

kruh. Za to se slavi dan kruha. Na dan 

kruha se peče kruh i razna peciva. Ne 

smijemo bacati kruh. Kruh je za život 

vječni. 

49

Dani kruha 

Kad su dani kruha moja mama peče 

peciva za nas. Dok mama peče peciva, 

ja i braća se igramo. Jedva čekamo da 

peciva budu gotova. Moja mater ulaže 

puno truda i znoja u ta peciva. Kad su 

peciva gotova, svi mi sjedamo za stol, 

pomolimo se i jedemo. Moja mater ima 

tajni sastojak. Ali to nije najljepši kruh, 

postoji kruh od kojeg imaš vječni život. 

Dan kruha proslavit ćemo 19. listopada 

u našoj školi. Učiteljica nam 

je rekla da zamolimo roditelje da nam 

pomognu izraditi kolače i razna peciva. 

Nestrpljivo sam čekao trenutak kada će 

mama zamjesiti kolače. Tada ja pravim 

razne loptice i kiflice. Tada stavljam ispečene 

kolačiće u košaru. Veselo ih nosim 

u školu. Drago mi je kad me učiteljica 

pohvali da sam bio vrijedan. 

50 

jesen se svi mi pripremamo za dane 

U kruha. Djeca nose peciva u školu. 

Tamo ih fratar blagoslovi. Poslije toga 

jedemo, a ostatak darujemo potrebnima. 

Kad u školi sve završi, idemo kući. Mene 

na stolu uvijek dočeka svježi bakin kruh. 

Njega pojedemo uz ručak. Ja volim dane 

kruha. 

Majčin kruh. Kada se ja i moja obitelj 

vratimo s nedjeljne mise, na stolu 

nas dočeka majčin svježi i topli kruh. Ja 

se posebno radujem tom kruhu jer on 

uljepšava naš nedjeljni ručak. Uvijek joj 

ispadne lijep i svi ga radu jedu. Ali to 

nije najljepši kruh koji mi majka daje. 

Postoji kruh života od kojega se ne može 

ogladnjeti. 

H vala ti, mama, što mi svaki dan pripremaš 

kruh kojim krijepim tijelo! 

Hvala ti, Isuse, što mi daješ svoje Tijelo 

kao kruh života! Njime krijepim svoju 

dušu i dobivam život vječni.

Dani kruha su u jesen. Tada ljudi prave 

kruh i nose ga u crkvu gdje ga blagoslovi 

svećenik. Dane kruha slavimo i 

u školi. Djeca donose peciva i kolače, 

koje se poslije odvoze siromašnima. Djeca 

još izrađuju predmete koje prodaju i 

tako sakupljaju novac za one kojima je 

to potrebno. Volim dane kruha jer tako 

pomažemo svojim bližnjim. 

J ednom u godini sjetimo se zahvalnosti 

Bogu na onome što nam je podario. 

Tako se zahvaljujemo na njegovom 

kruhu kojeg nam je podario kao najveće 

blago. Od davnina je kruh dragocjen i 

osnovna hrana kojeg ljudi mjese i peku i 

među sobom dijele. Na svakoj misi svećenik 

daje blagoslov kruhu i čovjekovu 

rodu. 

Dani kruha 

rano jutro smo ustali i donijeli peci- 

U va u školu. Fratar je blagoslovio sve 

što smo donijeli. Učiteljica je stavila radove 

na stol. Gledali smo od razreda do 

razreda čiji je stol najljepši. Pobijedio je 

naš razred. Nakon toga smo jeli peciva, 

kruh i voće. Bilo nam je lijepo. Veselila 

sam se što je pobijedio naš razred. Taj 

blagdan jako volim. 

Slavili smo Dan kruha. U školu smo 

nosili razna peciva i kolače. Na našem 

stolu bili su najljepši kolači i peciva. 

Svi su dolazili gledati naš stol. Bili su svi 

oduševljeni. Poslije su svi odlučili da naš 

stol s kolačima dobije nagradu. Učiteljica 

je bila zadovoljna. Mi, treći razred, 

bili smo veseli i zahvalili im za nagradu. 

Eh, ja u bijelom nisam snjegović niti 

bijela zima, ja sam pekar! Radim, radim 

noć i dan, djeci za jedan kroasan. 

Nemojte misliti da sam mudra sova, ja 

sam vam totalno ćaknut i u glavu maknut. 

Meni ništa ne ide od ruke. Sada 

nemam germe, a sada ražena brašna. 

Ipak sam glavni u pekarni Krem-madam. 

Znam ja i pojesti koji kroasan, 

još ako je punjen čokoladnom kremom 

Krem-madam. Morate priznati čudnovat 

sam pekar ja! 

Jesen je tmurno, kišovito i ne baš toplo 

godišnje doba. U njoj pada puno 

kiša. U polju je sve obrano, grane su 

gole. U šumi je opalo lišće i šušti pod 

nogama. Ljudi su više u kući nego što su 

vani. Oblaci su tmurni i tamni, iz njih 

često pada jaka kiša. Jutri ima puno magle. 

Kad je oblačno ili kišovito ljudi su 

tužni i dosadno im je. 

51

52 

Iz ureda općine Zmijavci 

Uobičajno je da se rezultati rada u općini 

Zmijavci sagledavaju na Dan 

općine 10. kolovoza. Za tu prigodu održana 

je svečana sjednica općinskog Vijeća 

na kojoj su uz Župana i dužnosnike 

Splitsko-dalmatinske županije bili nazočni 

gradonačelnik i načelnici imotske 

krajine kojima je načelnik općine Zmijavci 

gospodin Miroslav Karoglan iznio 

kratki sažetak rada Općine kroz proteklo 

jednogodišnje razdoblje. 

Kapitalni projekt navedenog razdoblja 

jest sanacija LC-67162 s nogostupom 

i javnom rasvjetom i to na dionici 

od zaseoka Piplice do zaseoka Tonkići. 

Izgradnja ceste je veoma zahtjevna 

zbog toga što se cesta proteže paralelno 

uz kanal Jarugu čije je korito na 

adekvatan način trebalo zaštititi. Pored 

ovog objekta bilo je i drugih investicijskih 

ulaganja u održavanje objekata od 

kojih su najznačajniji održavanje groblja 

Svih Svetih i Svetog Josipa. Plan izgradnje 

nije u potpunosti realiziran zbog 

smanjenog priliva novčanih sredstava. 

Recesija koja je ostavila posljedice na 

gospodarstvo u cjelini odražava se i u 

našoj općini i to uglavnom u kućanstvima 

u kojima nema zaposlenih, te se iz 

tog razloga glavni akcent stavio na jednokratnu 

pomoć najugroženijima. 

Tradicionalo je da se uoči Dana općine 

održavaju memorijalni turniri pod 

nazivom memorijani nogometni turnir 

«Marijan Šuto-Mrma» i memorijalni malonogometni 

turnir «Ivan Šabić-Zekić». 

Na radost «žabara» a u stilu s tradicijom 

spremljen je poznati gastronomski 

specijalitet od žaba i raka. Žabarska večer 

svake godine ima sve više i više posjetitelja, 

a ovom prigodom bilo ih je oko 

četiri tisuće. 

Kulturno umjetničko društvo «Dikovača» 

prvi je put organiziralo večer Folklora 

i gange na Progonu kojem su gostovali: 

gangaši susjednih općina 

gangaši iz Posušja, 

gangaši Župa Radobilja - Katuni 

KUD «Rus-novae» 

KUD «Vinjani» 

KUD «Vrgorac» 

KUD «Dusina» 

Mandolinski orkestar Vrgorac 

guslari, diplari imotske krajine i 

Posušja 

Na kraju večeri poseban dojam ostavili 

su mladi mandolinisti KUD-a Dikovača, 

koji su izveli splet dalmatinskih

pjesama, te mladi rock bendovi s područja 

Imotske krajine. 

Tih ljetnih dana bilo je ugodno u našem 

mjestu. 

Mirko Šumelj 

Dan općine i blagdan svetoga 

Lovre 

Svečanost obilježavanja Dana općine 

i blagdana svetoga Lovre održao se 

9. kolovoza 2010. godine. Polaganje vijenaca 

kod centralnog križa na groblju 

Svih Svetih za poginule branitelje bilo je 

u 11.00 sati, a zatim u 11.30 sati održana 

je svečana sjednica Općinskog Vijeća. 

Večer Folkllora 

Povodom Dana Općine i blagdana 

svetog Lovre u utorak, 10. kolovoza 

2010. godine, s početkom u 20.00 sati 

organizirana je Večer folklora – Zmijavci 

2010. Nastupili su: 

KUD Dikovača Zmijavci 

Gangaši iz Zmijavaca i Podbablja 

KUD Runovići 

Iz ureda općine Zmijavci 

KUD Vinjani 

Diplari, guslari i gangaši iz Posušja 

Udrzga gangaša Radobilja Katuni 

Kreševo 

KUD Vrgorac 

KUD Dusina 

Mandolinski orkestar Vrgorac 

Nogometni turnir 

Nogometni klub CROATIA (Zmijavci) 

organizirala je šesnaesti Memorijalni 

nogometni turnir u spomen na 

viteza treće Imotske bojne, njihova igrača 

Marijena Šutu – Mrmu. Nogometni 

turnir se održao od 6. do 8. kolovoza 

na Š.R.C. „Marijan Šuto – Mrma“ u 

Zmijavcima. Pokrovitelji turnira bili su 

Splitsko-dalmatinska županija i Općina 

Zmijavci, a medijski pokrovitelj turnira 

Radio Imotski. Na turniru su sudjelovali 

NK „Imotski“ (Imotski), HNK „Hajduk“ 

(Split), NK „Solin“ (Solin) i NK 

„Croatia“ (Zmijavci). U petak, 6. kolovoza 

2010. godine, uoči otvaranja turnira, 

bilo je polaganje vijenaca na groblju 

„Svih Svetih“ u Zmijavcima. 

53

Iz ljetopisa župe 

22. studenoga 2009., nedjelja – u 

župi Proložac đakonsko ređenje. Župnik 

iza svetih misa pošao čestitati ređenicima 

i ostao na ručku. U 18, 00 sati 

večera sa župnim zborom u prostorijama 

župnog ureda prigodom blagdana 

sv. Cecilije zaštirnice crkvenog pjevanja. 

26. studenoga – početak je radova 

oko pripreme za nova zvona gdje treba 

dovesti struju iz sakristije do zvona. Radove 

izveo Ante Mrkonjić (Colje). 

6. prosinca – poslije podne od 17, 00 

do 18, 00 s. u crkvi Svih svetih sastanak 

sa svim krizmanicima, prvopričesnicima 

i njihovim roditeljima. 

Ante Todorić (Ćanta) privremeno stavlja zvona u skladište 

54 

8. prosinca – Bezgrešna. Sv. misa u 

10, 00 sati. Iz Splita stigao novi broj našega 

lista Zmijavci. 

15. prosinca – početak pohoda bolesnicima 

za Božićnu ispovijed i pričest. 

19. prosinca – Božićna ispovijed za 

župu. Ispovjednici su: fra Blaž Toplak, 

fra Mladen Prolić, don Ante Karoglan i 

župnik. Ispovijedanje je do podne i poslije 

podne. Palo je 15-ak cm. snijega što 

je mnogima onemogućilo dolazak. 

22. prosinca – iz Kaštela iz poduzeća 

GRIVI stigla su nova 4 zvona za našu 

župu. Zbog poledice i snijega zvona 

smo istovarili u diskont Pekanović na

Kamenmostu, koja je kombijem dovezao 

Marin Hrgović. 

23. prosinca – Ivan Karoglan (Pajo) iz 

diskonta Pekanović prebacio je zvona do 

crkve i postavili smo ih uza zvonik gdje 

će ostati do početka veljače 2010. godine. 

25. prosinca – prije Polnoćke č. s. Jasna 

Kasalo s djecom i mladima iz župe 

izvela je božićni program (priredbu) pod 

naslovom «Znala sam da ćeš doći». Točno 

u pola noći početak sv. mise. Crkva 

je premalena da bi primila sve prisutne. 

26. prosinca – sv. misa u 09, 00 sati. 

Poslije podne u 19, 00 sati Božićni koncert 

gdje su nastupili dječji zbor «Zlatna srca», 

veliki zbor i pojedinci, svi su iz župe. Poslije 

koncetra druženje u župnoj dvorani. 

27. prosinca – početak blagoslova 

obitelji. Sa župnikom ide i remeta Pero 

Karoglan (Runkić). 

28. prosinca – iza svete mise u crkvi 

sv. Josipa darove su dobila prisutna 

djeca. 

31. prosinca – Silvestrovo. Misa zahvalnica 

u crkvi Svih svetih u 16, 00 

sati. Iza sv. mise klanjanje Presvetom Oltarskom 

Sakramentu i na koncu u punoj 

crkvi Tebe Boga hvalimo. 

6. siječnja 2010., srijeda – svetkovina 

Bogojavljenja. Preko mise u 10 sati 

blagoslov vode. Crkva krcata vjernicima. 

11. siječnja – Danas je č. s. Jasna primljena 

u bolnicu na Firulama. 

15. siječnja – Župnik je poslije podne 

odvezao u samostan u Zaostrog troje 

Framaša na sastanak pokrajne Frame. 

16. siječnja – Ministranti su odigrali 

svoju tombolu u prostorijama župnog 

ureda. 


29. siječnja – Župnik je na poziv ravnateljice 

škole Vese Milas obavio blagoslov. 

Uz fra Franu bio je i župnik Podbablja 

fra Vinko Gudelj i č. s. Jasna. Iza 

blagoslova održana je vjeronaučna olimpijada 

o bl. Alojziju Stepincu u kojij su 

sudjelovala i djeca iz Zmijavaca. 

2. veljače – Prikazanje Gospodinovo 

u hramu, Svijećnica. Blagoslov svijeća. 

3. veljače – Svečani blagoslov župske 

kuće obavio fra Zoran Kutleša, gvardijan 

i dekan a poslije toga svečana večera 

za sve fratre. Spremala gospođa Mila 

Gudelj i č. s. Jasna. 

5. veljače – Radnici iz poduzeća Grivi 

iz Kaštela počeli s radom oko podizanja 

zvona na svoje mjesto u zvoniku. 

8. veljače – Početak trodnevnice Gospi 

Lurdskoj. Program ovih dana: 15, 30 

krunica i molitve Gospi iza toga svečana 

sv. misa i propovijed. Prvi dan fra Kristian 

Stipanović, župni vikar u Imotskom, 

drugi dan fra Denis Šimunović, župnik 

Vinjana i treći dan fra Ivan Režić, župni 

vikar u Imotskom. 

9. veljače – U 18, 45 sati prvi put zazvonila 

su sva četiri nova zvona u našem 

zvoniku. 

Prvi zvuci novih zvona – 9. 2. 2010. 

55


11. veljače – Blagdan Gospe Lurdske. 

U 10 sati sv. misa za bolesnike. Poslije 

podne u 15, 30 krunica i mogućnost 

za sv. ispovijed. U 16 sati svečanu svetu 

misu i procesiju kroz dvorište predvodi 

fra Zoran Kutleša, gvardijan i dekan uz 

mnoštvo vjernika. 

14. veljače – Sv. misa u 8 sati. U 

10, 30 svečano misno slavlje predvodi 

mnp. o. provincijal dr. fra Željko Tolić 

koji je blagoslovio naša nova zvona. 

Crkva je bila premalena da bi mogla 

primiti sve prisutne vjernike. Poslije 

podne u Imotskom zavjetovanje za 

članove FSR- a gdje su se zavjetovale i 

naše dvije župljanke (Tatjana Karoglan 

i Nena Šuto). 

Blagoslov ministrantskih odijela – 14. 2. 2010. 

56 

17. veljače – Srijeda pepelnica – početak 

korizme. 

28. veljače – Poslije podne pobožnost 

Križnog puta za Framu i mlade na 

Gradini. 

3. ožujka – Početak radova na sanitarnom 

čvoru uz crkvu. 

7. ožujka – Poslije podne od 17, 30 

– 18, 30 sastanak krizmanika i prvopričesnika 

s roditeljima. 

14. ožujka – Put križa u brdu od Šabića 

kuća do križa na Todorića glavici 

predvodio o. župnik. U Imotskom je 

Put križa za mlade za cijeli dekanat gdje 

su i naši pošli. 

16. ožujka – Početak trodnevnice 

sv. Josipu. Prvi dan sv. misu predvodi

Križni put u brdu - 14. 3. 2010. 

fra Denis Šimunović, župnik Vinjana. 

Drugi dan je fra Ivan Režić, župni vikar 

u Imotskom. Treći dan je fra Kristian 

Stipanović, župni vikar u Imotskom. 

Svečanu svetu misu na sam blagdan uz 

koncelebraciju okolnih svećenika predvodio 

je fra Mladen Prolić, župnik iz 

Runovića. 

27. ožujka, subota – uskrsna ispovijed 

u župi od 10, 30 do 12 i od 14, 30 

do 15, 30 sati 

1. travnja – Veliki četvrtak. Nakon 

mise izvlačenje za nositelje križeva. Mali 

križ mlađi od 18 godina izvukli su Kristijan 

Šabić (Tica) i Nedjeljko Šuto (Jerkić) 

U drugoj skupini izvukli su Ante 

Gudelj Stipičin i Šimun Mišević. Treća 

skupina glavni križ izvukli su Mate 

Todorić (Pekanović) i Luka Todorić 

(Luksuzović). 


2. travnja – Za križem na Veliki petak 

ustaljenim putovima. 

Veliki petak – 2. 4. 2010. 

57


10. travnja – Skup ministranata Provincije 

u Imotskom gdje su sudjelovali i svi naši 

ministranti u cjelodnevnom programu. 

15. travnja – Župnik je u Zagrebu na 

hodočašču svećenika iz cijele Hrvatske 

58 

Križni put na Veliki petak – 2. 4. 2010. 

Zbor na izletu u brdo u Šabića – 18. 4. 2010. 

na grobovima bl. Alojzija Stepinca i sluge 

Božjega fra Ante Antića. 

18. travnja – Blagoslov polja. Zbor 

je pošao u brdo u Šabića sa č. s. Jasnom 

u Emaus.

21. travnja – Prvopročesnici na Širokom 

Brijegu i Međugorju sa č. s. 

Jasnom. 

23. travnja – Kod kapele sv. Jure 

okupio se lijep broja njegovih štovatelja 

na zajedničkoj molitvi. 

24. travnja – U 10 sati ispovijed za 

krizmanike, kumove i roditelje. Iza ispovijedi 

krizmatelj mons. dr. don Ante 

Mateljan imao je svoj susret sa svima 

koji je završio Anđeoskim pozdravom. 

25. travnja – Sakramanat potvrde 

57- orici mladih podijelio je mons. dr. 

don Ante Mateljan. 

1. svibnja – U 9 sati s dječjim zborom 

(njih 62 i troje odraslih) č. s. Jasna 

Susret članova FSR-a Imotskih župa - 12 . svibnja 2010. u Zmijavcima 


pošla je na jednodnevni izlet u Zaostrog, 

Makarsku i u svetište Vepric gdje su slavili 

svetu misu a djeca su pjevala. Sretno 

su se vratili kućama oko 20,30 sati. 

8. svibnja – U 9 sati ispovijed roditelja 

i prvopričesnika. 

9. svibnja – U župi slavlje Prve pričesti 

gdje je bilo 25 naših prtvopričesnika. 

12. svibnja – Sv. Leopold Bogdan 

Mandić zaštitnik je mjesnog bratstva 

FSR-a u našoj župi. Poslije podne okupili 

su se na molitvu i slavlje sv. mise i 

ostala bratstva sa svojim duhovnim asistentima 

iz našega okružja. Iza svega 

domaćini su pripremili zakusku za sve 

prisutne. 

59


Mate Garac Brkić obnavlja križni put 

16. svibnja – Dan sjećanja na Bleiburške 

žrtve, stradale u Drugom svjetskom 

i u Domovinskom ratu. Sveta 

misa na Todorića glavici kod križa u 10, 

30 sati. Misu predvodi župnik fra Frano. 

Vjernika oko 100-ak jer su se mnogi 

smeli radi kiše koja je neprestano padala. 

24. svibnja – Iz bolnice je izišla s. 

Jasna gdje će ostati neko vrijeme u samostanu 

Lovret radi poslije operativnog 

oporavka. 

27. svibnja – Župnik je pošao u Split 

posjetiti s. Jasnu. 

3. lipnja – Tijelovo. Iza svete mise 

procesija kroz dvorište, molitve na četiri 

mjesta i blagoslov sa Presvetim. 

60 

11. lipnja – Svetkovina Srca Isusova. 

U Imotskom je misa i sprovod fra Krsti 

Vlašiću . Na sprovodu je i župnik. Poslije 

podne krunica, litanije i molitva kod 

kapelice Srca Isusova kod Šuta. 

20. lipnja – U našoj crkvi Svih svetih 

nastupio je runovićki zbor koji su sa svojim 

župnikom fra Mladenom bili naši 

dragi gosti. Fra Mladen je predvodio 

sv. misu u 11 sati. Iza mise domaćini su 

spremili ručak u župnoj dvorani i tako 

smo se družili uz pjesmu do 17 sati. 

Župnik je pošao u Imotski na duhovne 

vježbe. 

25. lipnja – U zvoniku su postavljene 

željezne stepenice koje vode do zvona. 

Radove je izveo gratis Stjepan Karoglan 

(Kaća). 

Župnik na stepenicama prema zvonima

28. lipnja – Danas su se naših dvojica 

ministranata (Mate Karoglan i Mirko 

Piplica) pridružili ostalim ministrantima 

koji su u Vinjanima gdje su u molitvi, 

pjesmi i druženju u obilasku crkava 

i kapela. 

4. srpnja – Naš zbor sa časnom sestrom 

Jasnom je u Runoviću na uzvratnom 

susretu. Sv. misu predvodi i propovijeda 

župnik fra Frano Laco. Iza mise 

domaćini su priredili obilat ručak. Bilo 

je vrlo lijepo uza sve to što nas je pometala 

kiša. Uz razgovor i pjesmu ostali 

smo do iza 17 sati. 

9. srpnja – Spomendan bl. Marije 

Propetog Isusa. Sveta misa i propovijed 

o Blaženici. Iza mise ljubljenje moćiju 

uz dar njezinih sličica. 

25. srpnja – Na večernjoj misi u 

Imotskom uz Devetnicu Gospi od Anđela 

Zmijavčani danas imaju svoj dan 

gdje njihov župnik predvodi misno 

slavlje a zbor pjeva preko svete mise 

pod vodstvom s. Jasne. Mnogi su došli 

osobnim automobilima a imali su mogućnost 

doći i autobusom (Denibus) 

koji je prošao kroz Zmijavce te je gratis 

odvezao i vratio iza mise u Zmijavce. 

5. kolovoza – Sv. misa na Brani 

za pok. predsjednika Tuđmana i pale 

branitelje. 

7. kolovoza – Prvi dan trodnevnice 

sv. Lovri. Misno slavlje i propovijed ima 

fra Ivan Režić župni vikar u Imotskom. 

Drugi dan je imao župnik fra Frano. 

Treći dan kod križa predvodio i propovijedao 

fra Vinko Gudelj. 


8. kolovoza – Na hodočašće u Sinj 

sa časnom Jasnom pošao jedan autobus 

vjernika iz Zmijavaca. 

10. kolovoza – Svetkovina sv. Lovre 

zaštitnika Zmijavaca. Bogoslužje je 

predvodio gvardijan fra Zoran Kutleša 

uz dvadesetak koncelebranata. 

11. kolovoza – Naši članovi FSR-a u 

Podbablju s ostalim bratstvima na molitvi 

i misi iza čega zakuska i druženje u 

prostorijama župnog ureda. 

5. rujna – Početak je nove školske godine. 

U školi je sveta misa u 9, 30 sati. 

Okupila su se sva djeca i osoblje škole. 

U koncelebraciji je i župnik Podbablja 

fra Vinko Gudelj. Č.s. Jasna s djecom je 

priredila prigodni program te je svirala i 

s djecom pjevala preko mise. 

7. rujna – Poslije podne u 14 sati 

autobus hodočasnika sa župnikom fra 

Franom pošli smo u svetište Vepric na 

proslavu Male Gospe. 

11. rujna – Ispovijed školske djece. 

Susret s novim članovima FRAME. 

12. rujna – Na misi zaziv Duha Svetoga 

za početak nove školske i vjeronaučne 

godine. 

14. rujna – Župnik pošao u Ploče 

preuzeti nagradu za životno djelo. 

17. rujna – U Prološcu sastanak svih 

bratstava FSR-a. Na molitvi, misi i zajedničkoj 

večeri našli su se i naši članovi 

s ministrom, župnikom i s. Jasnom. 

18. rujna – U Imotskom sastanak 

svih duhovnih asistenata Frame i predstavnicima 

mjesnih bratstava na dogovoru 

oko Nacionalnog susreta u Imotskom 

13., 14. i 15. svibnja 2011. 

61


19. rujna – Proslava blagdana Uzvišenja 

sv. Križa na Todorića glavici. Predvodio 

župnik fra Frano Laco. Iza mise blagoslov 

automobila i drugih prometala. 

23. do 28. rujna – Vjernici donosili 

grožđe za godišnju redovinu. Brigu 

o uređivanju vina vodio Ante Karoglan 

(Runkić). 

26. rujna – Iz Ploča stigle su časne 

sestre Jasminka i Miranda. S. Jasminka 

predstavila je iza misa svoju Utemeljiteljicu 

bl. Mariju Propetog Isusa Petković. 

Uz poklon sličica i Glasila o Blaženici svi 

su prisutni poljubili i moći. Crkva je i 

na jednoj i drugoj misi bila pretijesna za 

toliko vjernika. 

Vjernici ljube moći bl. Marije Propetog Petković 

62 

29. rujna – U brdu u Šabića pred 

kapelom sv. Mihovila molitve i sv. misa 

koju je slavio s vjernicima o. župnik. 

3. listopada – Obred Preminuća sv. 

Franje u Imotskom s početkom u 19 

sati. Bili su okolni fratri. Za sve članove 

FSR-a svih bratstava č. s. Ljiljana Todorić 

vodila je trodnevnu obnovu u Imotskom 

koja je završila sa svetom misom, 

Preminućem i ljubljenjem moćiju sv. 

Franje. 

4. listopada – Svetkovina sv. Franje. 

Župnik slavi imendan. U 19 sati svečana 

misa u Imotskom. Framaši išli s jednim 

autobusom. Naših 14 dali su svoja prva 

Obećanja.

Prvi put dali obećanja u Frami (Imotski, 4. listopada 2010. 

10. listopada – Poslije sv. mise u 11 

sati naš zbor sa s. Jasnom u Šabića na 

svom zajedničkom druženju. 

16. listopada – S pokrajnom ministrom 

Milom Šuto jednim autobusom 

pošli su na jednodnevni susret i naši 

Framaši u Split. 

19. listopada – U školi su Dani kruha. 

Na poziv ravnateljica blagoslovio 

sam plodove zemlje. Bilo je sve izloženo 

na stolovima po hodnicima gdje su 

uz svoje stolove stajali učenici sa svojim 

razrednicima. Jako poučno za svakoga. 

24. listopada – Misijska nedjelja i i 

nedjelja zahvalnosti za plodove zemlje. 

Časna sestra Jasna priredila je za ovaj 

dan kratki program s djecom. 


29. listopada – početak je trodnevnice 

Svim svetima. Prvi dan predvodi fra 

Ivan Režić. Drugi dan fra Denis Šimunović 

a treći župnik fra Frano. 

1. studenoga – Svetkovina Svih svetih. 

Svečano misno slavlje u 10, 30 sati 

u crkvi Svih svetih predvodi i propovijeda 

fra Frano Doljanin. Procesija po crkvenom 

dvorištu prije mise uz slavljenje 

zvona i pjevanje litanija Svih svetih. Iza 

mise župnik fra Frano s fra Vinkom Gudelj 

i fra Mijom Šabić pošao na groblje 

Svih svetih gdje su vjernici uz svoje grobove 

molili za pokojne a župnik je dao 

zajedničko odriješenje. Poslije podne 

na groblju sv. Josipa misu i propovijed 

imao je fra Frano Doljanin a odriješenje 

na groblju iza mise molio je o. župnik. 

63

Kršteni 

64 

1. Ivana Mišević, (2009.) 

rod. Zvonimir i Nataša r. Firić 

2. Lorenca Buljan, (2009.) 

rod. Ante i Natalija r. Ljubičić 

3. Andrea Gudelj, (2009.) 

rod. Tomislav i Anamarija r. 

Kujundžić 

4. Ana Marija Šabić, (2009. 

rod. Marijan i Marija r.Šušnjar 

5. Marta Milas, (2009.) 

rod. Tomislav i Ivana r. Grčić 

6. Marijan Ćapin, (2009.) 

rod. Mate i Anita r. Šućur 

2010. 

7. Marta Protrka, 

rod. Tihomir i Anđelka r. Bralo 

8. Jakov Šumelj, 

rod. Boris i Ivana r. Slišković 

9. Anđela Gudelj, 

rod. Ivan i Vedrana r. Perkušić 

10. Jakov Šabić, 

rod. Ivica i Nina r. Crnogorac 

11. Ivan Buljan, 

rod. Ante i Tea r. Jelavić 

12. Lana Ljubičić, 

rod. Branimir i Marija r. Ivanov 

13. Petra Ivkošić, 

rod. Vinko i Daniela r. Buvari 

14. Lana Ivkošić, 

rod. Josip i Josipa r. Biško 

15. Nediljko Ivkošić, 

rod. Luka i Martina r. Kujundžić 

16. Mia Gudelj, 

rod. Mirko i Adriana r. Ljutić 

17. Lucija Šabić, 

rod. Ivan i Katharina Nedjelka r. 

Gudelj 

18. Nada Todorić, 

rod. Joško i Ana r. Milas 

19. Stela Gudelj, 

rod. Tomislav i Dragica r. Rudež 

20. Ivona Zovko, 

rod. Mladenko i Janja r. Boras 

21. Mia Gudelj, 

rod. Ante i Marijana r. Amižić 

22. Marija Gudelj, 

rod. Stjepan i Marijana r. Šušnjar 

23. Josip Gudelj, 

rod. Krešimir i Suzana r. Draganić 

24. Marina Ćapin, 

rod. Marijo i Franka r. Vujević 

25. Marija Mrkonjić, 

rod. Nikola i Anđelka r. Topić 

26. Marija Šarić, 

rod. Ante i Ana r. Misir

1. Silvija Gabelica 

2. Mario Garac 

3. Ana Gudelj 

4. Ivan Gudelj 

5. Mihovil Gudelj 

6. Josip Karoglan 

7. Ivan Karoglan 

8. Tea Karoglan 

9. Ivan Milas 

10. Mijo Luka Milas 

11. Ana Mrkonjić 

12. Ivana Mrkonjić 

13. Mateo Mrkonjić 

Prvopričesnici 2010. 

Prvopričesnici 2010. 

14. Antonela Pavlak 

15. Anamarija Pavlak 

16. Duje Piplica 

17. Ivan Protrka 

18. Andrea Šabić 

19. Filip Šabić 

20. Ivan Šabić 

21. Josipa Šabić 

22. Ivana Šuto 

23. Miro Varkaš 

24. Lara Vidak 

25. Ante Zovko 

65

Krizmanici 2010. 

66 

1. Ante Buljan 

2. Mate Ćapin 

3. Mario Gabelica 

4. Josip Garac 

5. Matea Garac 

6. Hrvoje Ivkošić 

7. Nediljko Ivkošić 

8. Marko Grančić 

9. Blaž-Toni Gudelj 

10. Helena Gudelj 

11. Ivan Gudelj 

12. Jerko Gudelj 


13. Josip Gudelj 

14. Josipa Gudelj 

15. Marijana Gudelj 

16. Matija Gudelj 

17. Smiljana Gudelj 

18. Teo Gudelj 

19. Tomislav Gudelj 

20. Josip Karoglan 

21. Mate Karoglan 

22. Ante-Tomislav Milas 

23. Ivan Milas 

24. Mario Milas

25. Mijo Milas 

26. Ante Mišević 

27. Domagoj Mišević 

28. Ante Mrkonjić 

29. Mijo Mrkonjić 

30. Tomislav Mrkonjić 

31. Ivan Piplica 

32. Ana Protrka 

33. Antonio Protrka 

34. Ivana Protrka 

35. Marija Protrka 

36. Marino Protrka 

37. Ana Šabić 

38. Anđelko Šabić 

39. Hrvoje Šabić 

40. Ivan Šabić 

41. Ivana Šabić 

1. Milan Jakić i 

Jelena r. Gudelj 

2. Ivan Šabić i 

Katharina-Nedjeljka r. Gudelj 

3. Ante Skender i 

Ivana r. Gudelj 

4. Mijo Topić i 

Josipa r. Ivkošić 

42. Kristian Šabić 

43. Marijo Šabić 

44. Mate Šabić 

45. Mijo Šabić 

46. Ružica Šabić 

47. Marijan Šuto 

48. Nediljko Šuto 

49. Tomislav Šuto 

50. Anamarija Todorić 

51. Domagoj Todorić 

52. Franka Todorić 

53. Iva Todorić 

54. Ivan Todorić 

55. Ivana-Matija Todorić 

56. Matija Todorić 

57. Sanja Todorić 


Vjenčani 2010. 

5. Mario Zebić i 

Nedjeljka r. Gudelj 

6. Mladenko Karin i 

Tea r. Lončar 

7. Ivan Aračić i 

Anita r. Milas 

8. Kristijan Leventić i 

Jelena r. Milas 

67

Vjenčani 2010. 

9. Petar Mustapić i 

Marija r. Garac 

10. Marko Todorić i 

Sara r. Garac 

11. Ante Kukulj i 

Jelena r. Todorić 

68 

Umrli 

2009. 

1. Marija Vidošević, r. 1929. 

2. Matija Todorić, r. 1921. 

3. Ivan Ivkošić, r. 1928. 

2010. 

4. Ana Marija Gudelj, r. 1926. 

5. Nedjeljko Ante Todorić, r. 1936. 

6. Josip Gudelj, r. 1922. 

7. Mila Mrkonjić, r. 1947. 

8. Ivan Zovko, r. 1928. 

9. Ivan Mišević, r. 1938. 

10. Ante Garac, r. 1941. 

12. Zvonimir Gudelj i 

Milana r. Muža 

13. Ivan Jažić i 

Linda r. Piplica 

14. Ivan Raos i 

Mateja r. Šabić 

11. Ante Gudelj, r. 1924. 

12. Mila Mišević, r. 1926. 

13. Mara Šuto, r. 1919. 

14. Ruža Gudelj, r. 1920. 

15. Stipan Todorić, r. 1933. 

16. Tomislav Karoglan, r. 1940. 

17. Ana Milas, r. 1943. 

18. Marijan Slavko Gabelica, r. 1932. 

19. Janja Šabić, r. 1939. 

20. Nevenka Perić, r. 1955. 

21. Ana Šabić, r. 1919. 

22. Manda Šabić, r. 1925. 

23. Ana Šuto, r. 1931. 

24. Ante Šabić, r. 1921.

Telefonski imenik župe 

Važniji telefoni 

Informacije HPT 988 

Centar za obavješćivanje 985 

Autobusni kolodvor Imotski 841-268 

Dom zdravlja 94; 671-100 

Ljekarna 841-127 

HEP 841-400 

Veterinarska stanica 841 -405 

Općina Zmijavci 840-588, 840-177 

Policija Imotski 841-124 

Vatrogasci 93 

Osnovna škola - Zmijavci 840-163, 

670-130 

Župni ured Zmijavci 840-148 

Pošta Zmijavci tel./fax 840-004 

Školska ordinacija 841-988 

Zmijavci 

Župni uredi Imotskog 

dekanata 

ARŽANO 724-411 

BIORINE 726-020 

CISTA PROVO 722-064 

CISTA VELIKA 726-123 

DOBRANJE 726-333 

GRABOVAC 720-123 

IMOTSKI 841-178, 671-077 

Fax SAMOSTANA 671-070 

KRSTATICE 855-633 

LOKVIČIĆI 853-600 

LOVREĆ 723-255 

MEDOV DOLAC 723-811 

PODBABLJE 848-475 

POLJICA 852-250 

PROLOŽAC 846-025 

RIČICE 854-045 

RUNOVIĆI 849-000 

SLIVNO 855-100 

STUDENCI 725-506, 725-487 

SVIB 725-174 

VINJANI 841-791 

ZAGVOZD 847-029 

ZMIJAVCI 840-148 

69

Telefonski imenik župe Zmijavci 

70 

AJDUK 

Ante Toncul 840-562 

BILIĆ 

Marija 840-247 

BIOČIĆ 

Marijan 840-146 

BULJAN 

Ante Crnjak 840-042 

Ante Čarolija 840-041 

Branko 840-043 

Filip pok. Mije 840-040 

Iva 840-044 

Ivan pok. Marka 840-172 

Iyan pok. Mate 840-045 

Ivan Miki 840-046 

Jagoda 840-574 

Marijan pok. Grge 840-047 

Mate Čuha 840-120 

Mate pok. Nediljka 840-048 

Mate Tičić 840-049 

Maša ud. Marijana 840-225 

Mirko 840-088 

Željko 840-015 

ĆAPIN 

Ante Grga 840-327 

Ante Luca 840-439 

Ante Stipić 840-454 

Ante Škorić 840-445 

Ivan Šupar 840-451 

Ivo Katičin 840-591 

Ivo Stipić 840-447 

Katica 840-569 

Luka pok. Ivana 840-371 

Luka pok. Jure 840-471 

Mario p. Grge 840-119 

Marko Stipić 840-446 

Mate Lukin 840-554 

Mate Mrsni 840-117 

Mate pok. Vite 840-484 

Neda Škorića 840-438 

Nediljko llijin 840-433 

Nedo pok. Jure 840-498 

Nedo Kebić 840-217 

Petar Kebić 840-544 

DENIBUS 840-117, 843-230, 

098/1888-142 

DJEČJI VRTIĆ 840-555 

DODIG 

Mila 840-432 

ERCEG 

Ivica 840-437

GABELICA 

Ante Crnković 840-547 

Antonio 840-543 

Dražen Grga 840-245 

Ivan Iće 840-122 

Ivan pok. Marijana 840-240 

Jerko 840-486 

Josip Nikolin 840-153 

Josip pok. Pere 840-123 

Joze pok. Stipe 840-124 

Ljiljana 840-622 

Mara 840-360 

Milan Mirne 840-125 

Miljenko 840-075 

Mirko pok. Stipe 840-126 

Nedo pok. Stipe 840-127 

Slavko pok. Ivana 840-244 

Zdravko 840-128 

GARAC 

Ančica 840-092 

Anka Brkić 840-274 

Ante Antin 840-091 

Branko Galin 840-050 

Grgo 840-056 

Ivan Andrijin 840-057 

Ivan Galin 840-058 

Ivica Lukin 584-520 

Jela Brkića 840-060 

Marija pok. Jure 840-061 

Marijan pok. Jure 840-062 

Marijin Ružin 840-063 

Mario 840-517 

Mate Ćuća 840-064 

Mirko 840-528 


Mladen 840-065 

Nedo Ćućin 840-066 

Predrag 840-076 

Stipe Ćendin 840-236 

GRANČIĆ 

Danka 840-545 

Mate 840-489 

Mirko 840-528 

Petar Pehar 840-269 

Željko Antin 840-483 

GUĆ 

Mate 840-579 

GUDELJ 

Ana Bigića 840-067 

Anđelko 840-357 

Ante Didović 840-496 

Ante Jokić 840-178 

Ante Jokulov 840-243 

Ante Anće Asanović 840-176 

Ante pravnik . 840-536 

Ante Tonći Đurđić 840-039 

Ante Šarčević 840-179 

Ante Šugija 840-166 

Antiša 840-149 

Branko p. Petra 840-476 

Branko Antin 840-330 

Damir »Kliponja« 840-294 

Dane Markin 840-180 

Desanka 840-564 

Dešić 840-152 

Dinko p. Mije 840-107 

Drago Trbin 840-094 

71


Frano Nadarević 840-099 

Iko Čurdo 840-288 

Iko Markičin 840-008 

Iko Mutić 840-189 

Ivan Asanovć 840-182 

Ivan Bigić 840-557 

Ivan lle 840-224 

Ivan Jerkin MIG 840-010 

Ivan Kolegan 840-106 

Ivan Lukičić 840-085 

Ivan Nadarević 840-373 

Ivan Ocki 840-012 

Ivica p. Petra Divo 840-475 

Jerko Čurdo 840-164 

Jerko Tonkić Zdravko 840-369 

Josip Dešić 840-077 

Josip Joca 840-497 

Josip Jokić 840-183 

Joško Đurić 840-039 

Joško Trbin 840-253 

Jure Šarčević 840-495 

Jure p. Zlatka 840-549 

Luka Lujo 840-487 

Luka Mišurin 840-038 

Ljubo 840-271 

Ljubo Reponjić 840-610 

Marijan Blažević 840-300 

Marija (Đurđić) 840-162 

Marijan Štramputović 840-466 

Marijan p. Jakova 840-568 

Marijan Majanko 840-184 

Marijan Nadarević 840-372 

Marijan Mutić 840-272 

Marijan Pješak 840-478 

Marijan Sekul 840-204 

72 

Raša Sekul 840-090 

Marko Augustinov 840-055 

Marko i Gabrijela 840-254 

Marko Mirkov 840-230 

Marko »Žika« 840-550 

Marko p. Petra 840-477 

Maša Biškića 840-026 

Mate p. Marka 840-181 

Mate Dešić 840-073 

Mate Vrcan 840-612 

Mijo Marinković 840-479 

Mijo p. Mije 840-556 

Milan Car 840-185 

Milan Jokulov - Remeta 840-093 

Mirko Asanović 840-202 

Milovoj Bigić 840-226 

Milan Milkica 840-556 

Mirko p. Ivana 840-051 

Mirko Kliponjić 840-009 

Miro Bigić 840-174 

Miro p. Markice 840-480 

Mladen Vrcanović 840-186 

Nada ud. Stipe 840-563 

Nediljko Trbin 840-199 

Nedjeljka ud. Milana Kundida 840-273 

Nedo Vrcanović 840-104 

Neno Đurić 840-187 

Neša Mutić 840-599 

Pavica 840-568 

Petar Ćurdo 840-165 

Petar Pejdić 840-274 

Roko 840-275 

Slavko Ćurdo 840-276 

Stipe Didović 840-472 

Tomislav p. Marijana 840-083

Veljko 840-188 

Vladimir 840-006 

ZAG-i 840-369 

Željko Reponjić 840-175 

IVKOŠIĆ 

Ante Caklić 840-378 

Ante Šerif 840-331 

Branko Murlić 840-246 

Damir 840-379 

Ivan Buco 840-374 

Ivan Gare 840-145 

Ivan Ivuša 840-142 

Ivan Prčkov 840-232 

Mirko p. Ivana 840-144 

Nediljko Caklić 840-317 

Nedo p. Ivana 840-143 

Neko p. Luke 840-209 

Vinko Viktor Caklić 840-303 

Joško p. Luke 840-304 

Stipe p. Nediljka 840-604 

Zdenko 840-028 

JERKOVIĆ 

Ana pok. Iće 840-071 

Srećko 840-423 


Marko 840-614 

KAROGLAN 

Ana ud. Marka 840-323 

Ante Gudeljačić 840-137 

Ante Oskar 840-500 

Ante Runkić 840-593 

Ante Šuljin 840-467 


Damir Vladić 840-325 

Dane p. Ivana 840-025 

David 840-306 

Domagoj 840-345 

Ivan Ćibić 840-299 

Ivan Pajo 840-320 

Ivan Ivać 840-511 

Ivica 840-007 

Ljubo Vegeta 840-322 

Mario Balinkić 840-611 

Marijan p. Ante 840-350 

Marijan Vladić 840-326 

Marinko Kaća 840-308 

Mate Markov 840-503 

Mate Šuljin 840-354 

Mijo p. Marijana Adžić 840-318 

Mijo p. Mije 840-349 

Miro Runkić 840-100 

Miroslav Musa 840-251 

Miroslav Šupljin 840-467 

Mijo „Kraljušić“ 840-135 

Nediljko Markov 840-571 

Pere Marijanov 840-361 

Svetko 840-329 

Denis pok. Tom. 840-341 

Žarko 840-136 

Željko Antin 840-305 

KRALJEVIĆ 

Dara ud. Ilije 840-541 

Dušan Biko 840-485 

Ilija Lukišin 840-219 

Ilija p. Špire 840-470 

Marko 840-343 

Nediljko p. Milana 840-468 

Nikola p. Petra 840-540 

73


74 

KELAVA 

Cvita 840-582 

KRIŠTIĆ 

Boro 840-277 

LEKO 

Danica 840-567 

LJUBIČIĆ 

Iko p. Milana 840-190 

Petar p. Milana 840-103 

Rade 840-191 

LONČAR 

Ana ud. Ante 840-441 

Dominko 840-435 

Ivan Kučić 840-239 

Luka Ivanov 840-216 

Marko Pendo 840-542 

Petar 840-436 

Petar Perica 840-227 

MILAS 

Ana Grančuša 840-101 

Ante Josip Petrović Vuksanušin 840-267 

Ante p. Petra 840-570 

Ante Antin 840-278 

Ante Baraban 840-333 

Ante Ćokrlić 840-280 

Ante Gago 840-260 

Ante Kale 840-268 

Ante p. Luke 840-279 

Ante Lukin 840-270 

Ante Markanović Šuta 840-210 

Ante Ljubomirov 840-342 

Ante Zorkić 840-464 

Branko p. Marka 840-222 

Cvitan 840-281 

Damir Asin 840-570 

Dinko 840-115 

Dinko Bloketara 840-200 

Dragica 840-336 

Iko 840-250 

Ivan Babušin 840-257 

Ivan Čaruga 840-258 

Ivan Čiko 840-198 

Ivan (liječnik) 840-034 

Ivan Markov 840-444 

Ivan p. Ivana Iko Mali 840-334 

Ivan Mašin 840-332 

Jozo Šuto 840-178 

Jure Antin 840-167 

Jure Postolić 840-203 

Luka Božin Čale 840-192 

Luka Tomislavov 840-459 

Mara Cikoja 840-494 

Markica Svetin 840-493 

Marija »Centić« 840-315 

Marko Markan 840-256 

Marko p. Ide 840-194 

Marko Šarkanović 840-492 

Marko (Šuto) 840-460 

Mate p. Bile 840-087 

Mijo Gangin 840-196 

Milan Baraban liječnik 840-161 

Milan Mucić 840-335 

Mirko Mirkača 840-242 

Mirko Mrkašev 840-577 

Mirko Postolić 840-538

Mirko Šabušin 840-363 

Nediljko p. Luke 840-283 

Nediljko Postolić 840-482 

Nedo Babušin 840-255 

Nedo Bili 840-383 

Nedo Cikojin 840-494 

Nedo p. Jure 840-337 

Petar Asin 840-195 

Petar Mucić 840-193 

Petar Peša 840-266 

Petar Tonculov 840-340 

Stipe Ćorić 840-539 

Toma Babušin 840-259 

Zdeslav 840-261 

Zora ud. Mate 840-491 

Zvonimir 840-302 


MIŠEVIĆ 


Ivan Ivanov Mašić 840-263 

Marko 840-561 

Milan Mašić 840-375 

Mladen Mašić 840-382 

Šimun 840-305 

Zvonko Ljubin 840-377 

MRKONJIĆ 

Ante-Tonći 840-016 

Ante Barišin 840-237 

Ante Colje 840-605, 091/2509-484 

Ante Janjin 840-068 

Ante Janjin 840-027 

Ante Jokin 840-633 

Ante Krka 840-028 


Ante Runje 840-157 

Branimir 840-249 


Eugen 840-339 

Iko Lujić 840-030 

Iko Noštrović 840-031 

Iko Točan 840-039 

Iva Muktijina 840-070 

Ivan Đan 840-220 

Ivan p. Ivana 840-023 

Joko Dinin 840-017 

Zorka Viška 840-084 

Josip p. Marka 840-014 

Marijan p. Miše 840-201 

Marinkica Račinović 840-089 

Marko Barišin 840-078 

Marko Pirin 840-013 

Marko Đogić p. Josipa 840-523 

Mate Bilanov 840-580 

Mate Ikušin 840-032 

Mara Macina 840-609 

Mijo p. Ante 840-033 

Mijo Raškuljin 840-022 

Milan-Luka Radin 840-158 

Milan-Milko Radin 840-532 

Nediljko Ankin 840-021 

Nedo 840-020 

Pave p. Pavla 840-381 

Petar Mrčić 840-018 

Petar Vilac 840-019 

Tonći Mitrov 840-016 

Tomislav 840-154 

Tomislav Bilanov 840-504 

Vedran p. Miljenka 840-090 

Zorka ud. Dane 840-359 

75


Zvonimir 840-581 


76 

NUIĆ 

Ferdo 840-390 

N. K. CROATIA 840-600 

OPĆINA ZMIJAVCI 840-177 

840-588 

OŠ. ŠK. ZMIJAVCI 840-163, 670-130 

PATRLJ 

Blaž 840-162 

Blaž Radionica 840-440 

Jozo 840-218 

PIPLICA 

Ante p. Milana 840-155 

Frane 840-169 

Luka p. Mirka 840-282 

Ljubica Vranić 840-168 

Marijan Ivanov 840-228 

Marijan p. Mate 840-142 

Marijan Vranić 840-129 

Mijo Begović 840-156 

Milan p. Dane 840-170 

POPIĆ 

Marija 840-434 

POŠTA ZMIJAVCI 

- TEL./FAx 840-004 

PROTRKA 

Ante Antičić 840-455 

Ante Đinov 840-418 

Ivan p. Ante 840-453 

Marko 840-452 

Mate Antin 840-421 

Mate Piplin Marijanov 840-420 

Milan p. Ante 840-419 

Rajko Ikanov 840-499 

Juko Ivanov 840-499 

ŠABIĆ 

Anđelko Bokić 840-130 

Ante Bokić 840-553 

Ante Džanić 840-140 

Ante Gućušin 840-602 

Ante Ivanov 840-130 

Ante Jurišić 840-429 

Ante Križanović 840-396 

Ante Muštrapan 840-338 

Ante Tica 840-391 

Ante Zekić 840-235 

Boženka i Ante 840-206 

Branko p. Jure 840-427 

Branko p. Mije 840-398 

Dane Glavotušić 840-364 

Franka Zekića 840-365 

Iko Mujić 840-401 

Ivan - Foto Ćurdo 840-388 

Ivan p. Jure Anušić 840-171 

Ivan Kujundžušić 840-428 

Ivan tovrić 840-368 

Ivan Zelin 840-328 

Ivica Kelić 840-417 

Jakov Boškanov 840-425 

Jozo Antin Lovrić 840-387 

Jurica Antin 840-338 

Manda 840-430 

Marijan Mrkonjušić 840-416

Marijan Milun 840-515 

Marijo Mrkonjušić 840-264 

Maša ud. Jure 840-427 

Mate Znaorušin 840-362 

Mijo Lovrić 840-367 

Mila Lovrić 840-392 

Mijo Meša 840-319 

Milan Lovrić 840-386 

Milan p. Boškana 840-631 

Mira Mašanovića 840-393 

Nediljko Gajin 840-533 

Nedo Jurin Pedan 840-234 

Nedo Križanović 840-395 

Nedo Mujić 840-399 

Petar Gajić 840-394 

Petar Mešić 840-319 

Radoslav Jaketić 840-134 

Stipe p. Mije Mandarić 840-424 

Tonći Mrkonjušić 840-461 

Veljko Kegić 840-414 

Vinko Ika 840-415 

Željko Boškanov 840-426 

Željko p. Marijana 840-397 

Samoposluga 840-211 

ŠARIĆ 

Ivan Šare 840-160 

Maša 840-197 

ŠUĆUR 

Kata 840-086 

ŠUMELJ 

Marko 840-573 

Augustin Ago 840-080 


Dragoljub 840-221 

Ivan Iće MarkoV 840-233 

Ivan Krpo p. Štipana 840-205 

Mirko p. Stjepana 840-208 

Stjepan Čovo 840-264 

Tone 840-314 

Ruža Buba 840-565 

Nediljka 840-293 

ŠUTO 

Ana p. Ante 840-212 

Ana p. Ivana - Marinova 841-587 

Ante Marinović 840-450 

Ante Paškalov 840-370 

Branimir p. Jure 840-312 

Ćipa Golubov 840-291 

Ivan Guće 840-287 

Ivan Čiča 840-534 

Ivica Mijin Jerkić 840-131 

Josip p. Marijana 840-295 

Mate Ćakicin 840-082 

Mara 840-229 

Marijan Ćiro 840-211 

Marijan p. Mije 840-292 

Marin Željkov 840-352 

Marko 840-380 

Marko Jerkić 840-310 

Mate p. Marijana 840-231 

Mila p. Marka 840-290 

Miroslav Paškin 840-215 

Miroslav , 840-141 

Nediljko Paškin 840-147 

Nediljko Zanić p. Marijana 840-213 

Paško (Stolar) 840-138 

Petar Ćakica 840-289 

Tonći 840-458 

77


78 

TESKEREDŽIĆ 

Ivanka 840-348 

TODORIĆ 

Ante-Nediljko Lončušić 840-114 

Ante p. Josipa 840-405 

Ante Mašanović 840-413 

Ante Mašklinić 840-407 

Boro Čović 840-449 

Damir Čović 840-223 

Iva Šarićuša 840-389 

Iva-lto Bedžić 840-356 

Ivan Ikuša 840-552 

Ivan p. Jure 840-403 

Ivan Luksuzović 840-404 

Ivan p. Marka 840-298 

Ivan Kurtić 840-465 

Ivan Mirov 840-608 

Ivan Manjić 840-110 

Ivan Šanjin 840-298 

Ivica Bepić 840-309 

Ivica Mašanović 840-412 

Joško Pekanović 840-311 

Trgovina Pekanović 840-317 

Luka p. Mije 840-347 

Ljuba Ticina 840-011 

Marijan Čović 840-133 

Marijan Rejo 840-307 

Marko p. Stipe 840-296 

Marko Markica 840-351 

Mate Mašklinić 840-408 

Mijo p. Ivana Kurtić 840-112 

Milan Mito Macin 840-559 

Mirkica Marukić 840-406 

Nediljko-Nećko 840-344 

Nenad Bepić 840-366 

Nikola p. Ante 840-583 

Petar Cokrlo 840-297 

Petar Markov 840-301 

Petar p. Marka 840-358 

Radoslav Čović 840-132 

Radoslav-Miro, urar 840-139 

Slavko Kurtin 840-353 

Tomislav Ćoso 840-324 

Tomislav Čović 840-411 

Vid 840-355 

Vjenceslav 840-409 

Zdravko Čović 840-410 

Zorka 840-405 

Zvonko Mijotin 840-321 

Zvonko Kurtić 840-262 

TONKIĆ 

Mate 840-241 

Petar p. Danila 840-457 

POGREBNO PODUZEĆE 840-501 

TONKOVIĆ 

Anđelka 840-284 

Ante “Raškuljić” 570-040 

Dane 840-285 

Petar 840-118 

Slava 840-286 

TRUTIN 

Danko 840-052 


Milan 840-054 

TUCAK 

Luka 840-037

UJEVIĆ 

Miro 840-116 

VIDOŠEVIĆ 

Anđelko 840-074 

Ante 840-151 

Marin 840-003 


Mila 840-548 

Mirko 840-238 

Miro 840-036 

Nedo 840-151 

Pere 840-159 

Perica 840-214 

ZOVKO 

Ana ud. Josipa 840-081 

Ante p. Ante 840-613 

Iko p. Marijana 840-248 

Ivan p. Ivana 840-529 

Ivan p. Mate 840-558 

Ivan p. Petra 840-546 

Marijan Matin 840-560 

Mate p. Ivana 840-575 

Milan p. Mate 840-530 

Miljenko Blažićušić 840-490 

Mirko p. Marijana 840-474 

Ruža ud. Ivana 840-531 

Željka 840-023 

ZAG (Knjižara) 842-369, 

843-369, 840-369 

ŽUPNI URED - TEL./FAx 840-148 


LIST ŽUPE SVIH SVETIH ZMIJAVCI 

21266 ZMIJAVCI 

Godina 12. 2010. br. 1(24) 

Izdaje: Župa Svih Svetih Zmijavci 

Matični broj župe: 1310402 

OIB: 01440656512 

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: 

Fra Frano Laco, župnik 

21266 Zmijavci, tel.: (021) 840-148 

Lektor: 

Veselka Milas 

Vijeće: 

s. Jasna Kasalo, s. Ljiljana Todorić, 

s. Klaudija Todorić, Božo Gudelj, 

Pero Karoglan, Mila Šuto, Veselka Milas 

List izlazi povremeno, dopuštenjem 

crkvenih i redovničkih poglavara. 

Tisak: Jafra-print - Split 

Rukopisi i slike: ne vraćaju se 

Narudžbe, suradnju i doprinose slati na 

adresu: LIST ŽUPE ZMIJAVCI 21266 

ZMIJAVCI 

Devizni račun: 

Nadbiskupija SPLITSKO-MAKARSKA 

Župa Svih svetih Zmijavci 

Br. 20002608001 

Splitska Banka, Filijala Imotski 

Kunski račun: 

Nadbiskupija SPLITSKO-MAKARSKA 

Župa Svih svetih Zmijavci 

Br. 2330003-1100105953 

Splitska Banka, Filijala Imotski 

LIST SE UZDRŽAVA DRAGOVOLJNIM 

PRILOZIMA VJERNIKA. LIST JE OSLO- 

BOĐEN POREZA OD MINISTARSTVA 

KULTURE, 30. 1. 1996. 

79

80 

Sadržaj 

Pozdrav i blagoslov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 

Ususret betlehemskom Djetešcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 

Što je za mene vjernika Božić? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 

Sveta Klara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 

Blažena Marija Petković i Zaklada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 

Možemo li, kao roditelji, biti bolji? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 

Međuškolska vjeronaučna olimpijada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 

Postavljanje i blagoslov novih zvona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 

Proslava sv. Lovre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 

Čestitke povodom blagdana sv. Lovre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 

Naš župnik dobio nagradu za životno djelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 

Proslava Svih Svetih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 

Dan sjećanja na naše mrtve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 

Dušni dan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 

Susret ministranata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 

Prvopričesnici u Međugorju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 

Dječji zbor na izletu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 

Prvopričesnička pisma 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 

Zahvalno misno slavlje maturanata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 

Održan 10. redovni i 4. Izborni Područni Kapitul FSR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 

FRAMA – Zmijavci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 

Novo vijeće Frame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 

Malonogometni turnir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 

Seminar za animatore u Zaostrogu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 

Župni pjevački zbor u Zmijavcima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 

Župni pjevački zbor u Runoviću. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 

Dani kruha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 

Iz ureda općine Zmijavci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 

Iz ljetopisa župe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 

Kršteni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 

Prvopričesnici 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 

Krizmanici 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 

Vjenčani 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 

Umrli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 

Telefonski imenik župe Zmijavci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

GOD. 15. BOŽIĆ, 2010. g. Br. 1 (24) - Franjevačka provincija ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?