Medijski dijalozi dvobroj 13-14 - Wordpress Wordpress

MEDIJSKI DIJALOZI № 13‐14, Vol. 5
zakonodavca, kao i da politika izvršne vlasti odražava javni interes.
Težnja ove vrste javnog saslušanja je unaprjeđivanje efikasnosti,
ekonomičnosti i efektivnosti vladinih aktivnosti.
c) Istražna javna saslušanja dijele neke od zajedničkih karakteristika
zakonodavnih i nadzornih javnih saslušanja. Razlika je sadržana u
samom usmjerenju ka istrazi, i to obično kada postoji sumnja da je neki
prestup učinjen od strane javnih zvaničnika tokom vršenja vladinih
poslova .Većina javnih saslušanja se održava u parlamentu, ali se može
desiti da komisija/odbor odluči da javno saslušanje održi na nekom
drugom mjestu (npr. u Kanadi konsultacije o budžetu koje vodi
Komisija za finansije). 4
Parlamentarna saslušanja su česta u zemljama članicama OECD‐a 5 , dok
cilj i svrha parlamentarnih istraga pokrivaju širok spektar: od opšteg ispitivanja
problematike od javnog interesa do istrage povodom neke specifične teme
koja za rezultat može imati krivične implikacije. 6
Učestalost sprovođenja ovakvih saslušanja je, međutim, različita. U
nekim slučajevima, javna saslušanja se održavaju rijetko (npr. u parlamentima
Češke i Mađarske). Neki drugi primjeri pak pokazuju da se javna saslušanja
održavaju povodom novih zakonskih prijedloga (npr. Novi Zeland) ili značajnih
zakonskih predloga koji se tiču budžeta (npr. prijedlog budžeta u Japanu).
Istovremeno, primjeri iz velikog broja zemalja, pokazuju da se javna saslušanja
mogu odnositi na teme za koje komisije ocijene da su od šireg interesa i
koje nisu isključivo vezane za zakonske prijedloge (Austrija, Kanada, Belgija,
Češka, Danska, Mađarska, Island, Japan, Meksiko, Luksemburg, Holandija,
Novi Zeland, Norveška, Švedska, Švajcarska).
U većini slučajeva, parlamentarne komisije odlučuju o tome da li je
potrebno održati javno saslušanje i to glasanjem. Broj potrebnih glasova za
usvajanje predloga varira (od npr. apsolutne većine u Belgiji do jedne trećine
članova komisije u Koreji). Lakoća kojom se ostvaruje potrebna većina može
takođe zavisiti od neformalnog dogovora između članova komisije i od ustaljene
prakse. U Meksiku, na primjer, odluka komisije parlamenta Cámara de
4
Op. cit.
5 Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
6
Izvještaj o parlamentarnoj proceduri i odnosima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD),
koji je nastao na osnovu istraživanja sprovedenog u periodu od 14 juna do 31. decembra 2000.
Istraživanjem je obuhvaćeno u 28 zemalja, članica OECD‐a, kao i Evropski parlament.
50