Radio HRS 4/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

ISSN 1330-0407 

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA 

godište 14. Broj 4 (111) srpanj 2005. 

cijena 15 kuna 

TEME BROJA: 

 

 

HAMRADIO u Friedrichshafenu 

Lagana VHF portabl antena 

Rezultati Hrvatskoga radioamaterskog kupa 2005. 

 

Nacionalni parkovi Hrvatske 

Rezultati državnog ARG prvenstva – Pula 2005.

Kron Telekom, d.o.o. 

Koroška cesta 20, 4000 Kranj 

Tel. centrala: 00 386 4 2800 450 

Fax: 00 386 4 2800 455 

Yeasu prodaja: 00 386 4 2800 422 

Yeasu servis: 00 386 4 2800 417 

e-mail: kron.telekom@kron-telekom.si 

web: www.kron-telekom.si 

Ovlašteni zastupnik i distributer priznatoga japanskog proizvoðaèa radiokomunikacija YAESU 

VERTEX STANDARD 

Nudimo vam: 

* profesionalne radiopostaje i pribor, 

* radioamaterske radiopostaje i pribor, 

* stabilizirane ispravljaèe, antene, antenske kablove, konektore, SWR metre i drugo, 

* savjetujemo pri kupovini opreme, prodanu opremu servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima. 

KV i multiband radiopostaje: 

FTDX9000, KV+50 MHz radiopostaja, najvišeg ranga, izlazna snaga predajnika je 400 W s vanjskim 

ispravljaèem, dva odlièna prijamnika, multifunkcionalni displej i mnogo drugih funkcija. 

FT-1000 MP MARK –V (200 W), FT-1000 MP MARK –V Field (100 W), KV radiopostaje odliènih 

osobina. Nasljednice legendarne FT-1000 MP. 

FT-847, all mode HF/VHF/UHF odlièna radioamaterska radiopostaja, full duplex za rad preko satelita, 

DSP filtri, prvorazredan rad na cijelom frekvencijskom podruèju od 1,8 MHz …450 MHz. Naèini rada: 

SSB, CW, AM, FM, SSTV i RTTY. 

FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode, fiksna ili mobilna radiopostaja. Naèini rada: 

AM, FM, SSB, CW, packet naèini rada RTTY, PSK31, AFSK. 

FT-897, multiband, all mode, frekvencijska podruèja: KV+6 m (100 W), 2 m (50 W), 70 cm (20 W). 

Prijenosna radiopostaja. 

FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP radiopostaja. TX podruèja: 160 m/6 m/70 cm, RX podruèja: 

100 Khz do 30 MHz, izlazna snaga predajnika je 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM). 

Naèini rada: AM, FM, SSB, CW, paket naèini rada: RTTY, PSK31, AFSK. 

Pravi biser izmeðu QRP radioureðajima! 

VHF-UHF radiopostaje 

Mobilne radiopostaje 

FT-8900, 4-band, full duplex FM radiopostaja. 

Frekvencijska podruèja: 29, 50, 144, 430 MHz. 

FT-8800, duoband, full duplex. 

Frekvencijska podruèja: 2 m/70 cm. 

FT-2600, 2 m, TX - 60 W. 

FT-1500, 2 m, TX - 50 W. 

Ruène radiopostaje 

VX-110/VX-150, frekvencijsko podruèje: 2 m. 

VX 2R, duoband, 

frekvencijska podruèja: 2 m i 70 cm. 

VX-7R, triband, 

frekvencijska podruèja: 6 m, 2 m, 70 cm. 

Dodatna oprema: ispravljaèi, rotatori, 

SWR-metri, antene i drugo. 

Servis osiguran u garancijskom roku, ali i nakon njegova isteka!

nakladnik 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12, p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Web: www.hamradio.hr 

Uredništvo i administracija: 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12 

p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759 

Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Glavni urednik 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU, 

zmaticic@inet.hr 

Urednièki kolegij 

Vijesti iz HRS-a 

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A 

9a6a@hamradio.hr 

Mate Botica, ing., 9A4M 

9a4m@hamradio.hr 

Povijest radioamaterizma 

mr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ 

zjakob@lzmk.hr 

Elektronika za mlade 

mr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL 

bozidar.pasaric@ri.htnet.hr 

IARU 

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY 

zeljko.ulip@ina.hr 

Elektronika 

Antun Dretviæ, 9A3PX 

9a3px@hamradio.hr 

KV aktivnosti 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU 

zmaticic@inet.hr 

Diplome 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R 

9a9r@hamradio.hr 

IOCA program 

Emir Mahmutoviæ, prof., 9A6AA 

emir-9a6aa@inet.hr 

UKV aktivnost 

Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW 

9a4fw@hamradio.hr 

Digitalne komunikacije 

Branko Plazaniæ, dipl.ing., 9A3PM 

9a3pm@hamradio.hr 

CW aktivnost 

Milan Drliæ, 9A2WJ 

milan.drlic@zg.htnet.hr 

DX i QSL info 

Krešimir Kovarik, 9A5K 

kresimir.kovarik@getro.hr 

Informiranje i mali oglasi 

Ljiljana Božak, 9A5BL 

9a0hrs@hamradio.hr 

Lektorica 

Tihana Nakomèiæ, 9A6PBT 

tihanakom@net.hr 

Tehnièki urednik 

Romildo Vuèetiæ, 9A4RV 

romildo.vucetic@inet.hr 

Uvodnik 

Poštovani prijatelji radioamateri, 

prošla je veæ polovica godine u kojoj se dogodilo mnogo toga što æe bitno utjecati na 

buduænost radioamaterizma u Hrvatskoj. 

Održan je regionalni pripremni sastanka IARU regije 1 na Murteru, održano je 

Državno prvenstvo Hrvatske u ARG-u, postavljeni su novi repetitori, proradili su novi 

digitalni èvorovi, organizirano je ovjeravanje QSL karata za DXCC diplomu na Murteru 

i Zagrebu te još cijeli niz aktivnosti. 

Postavljena su èetiri nova 70 cm repetitora na Psunju, Kamenaru pokraj Šibenika, 

Æelavcu i Biokovu. Uskoro æe proraditi i 70 cm repetitori na Velebitskoj Plješivici, u Istri 

i u Borincima pokraj Vinkovaca. Time bi gotovo cijela država i sve autoceste i magistralne 

ceste bile kvalitetno pokrivene repetitorima na 70 cm. 

Radioklub Arena iz Pule ove je godine preuzeo organizaciju Državnog prvenstva u 

ARG-u. Moramo zahvaliti èlanovima Radiokluba na vrhunskoj organizaciji natjecanja 

koje se održalo u prekrasnoj šumi Šijan u Puli. 

Konaèno je proradio digipiterski èvor na Labištici pokraj Splita vezan brzim 23 cm 

linkom na èvor Zadar i Šibenik. Uskoro se oèekuje pokretanje digipiterskog èvora na 

Korèuli. Time bi cijeli južni dio Hrvatske dobio kvalitetan 2 m i 70 cm ulaz na hrvatsku 

digipitersku mrežu. Na Sljemenu je zamijenjen stari SuperVozelj s Linux SV. Nakon 

poèetnih problema uskoro se može oèekivati da cijeli digipiterski èvor ZAGI proradi 

kvalitetno. 

Nakon mnogih pregovora konaèno je RSGB IOTA odbor službeno proglasio Zlatka 

Matièiæa, 9A2EU, za novog IOTA checkpointa za jugoistoènu Europu, a Emira Mahmutoviæa, 

9A6AA za IOTA country assistanta. To æe bitno poveæati aktivnost IOTA programa 

u Hrvatskoj, ali i u okolnim zemljama, jer æe se QSL karte moæi provjeravati u 

Zagrebu. 

U toku su pregovori o olakšanoj kontroli QSL karata za DXCC diplomu za hrvatske 

radioamatere. Da li æe DXCC checkpoint redovito dolaziti u Hrvatsku, ili æe u Hrvatskoj 

netko biti ovlašten za DXCC kontrolu karata, još je u fazi pregovora s ARRL-om. 

HRS je ponovo uspješno organizirao zajednièki odlazak autobusom na radioamaterski 

sajam HAM RADIO u Friedrichshafenu. Na neformalnom sastanku IARU-a 

održanom u Friedrichshafenu na kojem su bili predsjednik IARU-a te predsjednici sve 

tri regije IARU-a i uz prisustvo tridesetak predsjednika nacionalnih saveza iz Europe, 

Azije i Amerike, održao sam neformalno predstavljanje kandidature naše države za 

organizaciju Generalne skupštine IARU regije 1 koja bi se trebala održati u Cavtatu 

2008. godine. U rujnu æe u Davosu biti glasovanje, a u konkurenciji su Cavtat i Beirut. 

Ovo je samo dio najvažnijih aktivnosti koje su se odvijale u prvoj polovici godine. 

Nadam se da æete i dalje pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobit i zadovoljstvo 

svih èlanova HRS-a. 

Pozivam sve radioamatere na suradnju u èasopisu Radio HRS. 

Hrvatski radioamaterski savez 

predsjednik 

mr.sc. Petar Milièiæ, 9A6A 

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini. 

Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju. 

Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike 

Hrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem 

532-03-3/04-02. 

Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RV 

Tisak: Printel, Nova Ves 45, Zagreb 

Naklada: 1 200 primjeraka 

Poštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb. 

Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 kn 

Cijena pojedinog primjerka: .................................. 15 kn 

Godišnja pretplata: ............................................ 100 kn 

Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 eura 

Godišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura 

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna: 

Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb 

2360000-1101561569 

poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja. 

Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kod 

Zagrebaèke banke: 30101-601-16-2500-3222756 

(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS) 

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.) 

Predsjednik HRS-a: 

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr 

Dopredsjednik HRS-a: 

Mate Botica, ing., 9A4M, 9a4m@hamradio.hr 

Tajnik HRS-a: 

Vladimir Severinac, 9A6ISV 

Administrativni tajnik: 

Ljiljana Božak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr 

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a: 

Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW, 9a4fw@hamradio.hr 

Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU, zmaticic@inet.hr 

Miljenko Moroviæ, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr 

Branko Pavlakoviæ, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr 

Stjepan Španiæ, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr 

Nadzorni odbor HRS-a: 

Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr 

Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com 

Biserko Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr 

Sud èasti HRS-a: 

Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr 

Antun Jelèiæ, 9A5JA, 9a5ja@hamradio.hr 

Boris Jugoviæ, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr 

Radio HRS – 4/2005 

www.hamradio.hr 3

SADRŽAJ 

Start Otvorenog prvenstva 

Hrvatske u ARG-u, Pula 

str. 5 

str. 9 

str. 15 

str. 31 

Uvodnik .............................................................................................................. 3 

HAM RADIO 2005. u Friedrichshafenu ............................................................ 5 

HRS na sajmu u Pordenoneu .............................................................................. 7 

Novi IOTA checkpoint ........................................................................................ 8 

Novosti iz Radiokluba slijepih "Louis Braille" .................................................. 9 

Elektronika za mlade – 9. nastavak .................................................................. 11 

Lagana VHF portabl antena .............................................................................. 13 

Rotirajuæi beam za tri donja opsega .................................................................. 15 

PC – pomagalo za CW ...................................................................................... 18 

Band plan .......................................................................................................... 20 

Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 22 

Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 24 

Hrvatsko CW natjecanje 2004. godine ............................................................ 26 

9A2U – CQWW 160 m CW – 2005. ................................................................ 27 

Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima ............................................ 29 

Ekspedicija 9A0CI na Lastovo .......................................................................... 31 

Nacionalni parkovi Hrvatske ............................................................................ 35 

All Croatian Islands Group – ACIAG................................................................ 37 

Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 38 

Izvještaj s Otvorenog prvenstva Hrvatske u ARG-u, Pula .............................. 38 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u .......................................................... 39 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u za slijepe ............................................ 41 

DX vijesti .......................................................................................................... 42 

Mali HAM oglasi .............................................................................................. 42 

str. 38 

4 www.hamradio.hr 

Radio HRS – 4/2005

vijesti iz HRS-a 

Piše: Petar Milièiæ, 9A6A 

HAM RADIO 2005. u 

Friedrichshafenu 

Nakon kraæih priprema i prikupljanja 

promidžbenih materijala Zlatko, 

9A2EU, i ja smo krenuli kao službeni 

predstavnici HRS-a u Friedrichshafen 

na najveæu europsku radioamatersku 

priredbu, 30. HAM RADIO 2005. U Friedrichshafen 

smo pošli samo dvojica, 

umjesto trojice kako je bilo predviðeno. 

Nažalost, zbog nerazumijevanja velièine 

posla koji je trebalo obaviti u Friedrichshafenu 

i zbog neargumentiranih kritika 

na pripremu i rad na ovom važnom projektu, 

jedan èlan ekipe odustao je od 

puta. Malo je nedostajalo da se zbog 

nerazumijevanja pojedinaca otkaže cijeli 

put i organizacija odlaska autobusom, 

èime bi i ugled HRS-a bio bitno narušen. 

Po dolasku na sajam postavili smo 

štand s HRS-ovim i promidžbenim turistièkim 

materijalima. S obzirom da je bila 

velika vruæina i sparina u halama gdje se 

odvijao sajam, s dosta napora je sve 

prireðeno za dostojno predstavljanje 

HRS-a. Sajam je poèeo u petak 24. lipnja 

u 9 sati. Odmah se pokazalo da 

postoji veliki interes za dolazak mnogih 

stranih radioamatera u Hrvatsku. U 10 

sati bio sam pozvan na službeno 

otvaranje cijele priredbe u Kongresni 

centar sajma. Prigodnim govorom predsjednika 

DARC-a, direktora sajma, te 

saveznog ministra, gosp. Gerolda 

Reichlea, sajam je službeno otvoren. 

Hrvatski štand u Friedrichshafenu 

QSL zid 

Istaknuto je da se sajam 

u 30 godina postojanja 

razvio u drugi po 

redu u svijetu, odmah 

iza Daytona i najveæi 

je sajam takve vrste u 

Europi po broju izlagaèa 

kao i po broju 

posjetilaca. Spomenute 

su mnoge radioamaterske 

aktivnosti, kao i 

perspektive daljnjeg 

razvoja našeg hobija. Ali broj izlagaèa 

kao i broj posjetilaca i veliki broj šatora u 

okolici samog sajma dokazuje da naš 

hobi ima svjetlu buduænost. 

Kao i svake godine, HAM RADIO je 

bio popraæen mnogim sastancima i predavanjima. 

Vrlo zanimljivo predavanje 

održali su Kai, DG0YT, i Michael, 

DK7EO, o ARDF natjecanjima (od lokalnih 

pa do svjetskih prvenstava). Peter, 

DJ6XV, održao je predavanje o magiènom 

bandu, a Hellmuth, DF7VX, održao 

je predavanje o VHF/UHF/SHF 

tehnikama rada i informacijama o radu 

Radne grupe. Bharati Prasad, VU4RBI, 

održala je vrlo zanimljivo predavanje o 

DX ekspediciji na Andaman. Upravo u 

vrijeme rada na bandu došao je tsunami. 

Odmah su prekinuli DX rad i sve su 

veze preusmjerene na rad u kriznim 

situacijama. Predavanje je bilo popraæeno 

slikama opustošenih krajeva. Održano 

je još mnogo predavanja, ali su se 

neka od njih vremenski preklapala i bilo 

je nemoguæe prisustvovati svim temama. 

Roger Balister, G3KMA, IOTA 

menadžer, posjetio je naš štand i uruèio 

službeni dopis o imenovanju Zlatka, 

9A2EU, za IOTA checkpointa za jugoistoènu 

Europu. Roger se zadržao u 

dužem, vrlo srdaènom razgovoru. 

Izrazio je veliko zadovoljstvo radom 

HRS-a i naèinom izbora IOTA checkpointa. 

Istovremeno nam je prenio 

odluku IOTA odbora o imenovanju 

Emira, 9A6AA, za IOTA country assistanta, 

te pozvao hrvatsku ekipu na IOTA 

konvenciju. 

Dolaskom autobusa radioamatera iz 

Hrvatske u organizaciji HRS-a, gužva 

na našem štandu se bitno poveæala. Svi 

su nas došli pozdraviti i osvježiti se 

nakon višesatnog pješaèenja po sajmu. 

Iako umorni od putovanja, svi su odmah 

krenuli u obilazak svih pet paviljona u 

kojima se sajam odvijao. 

Na štandu je stalno bila velika gužva 

jer su mnogi radioamateri iz Europe 

htjeli saznati ponešto o radu iz Hrvatske, 

o listama repetitora, digipiterskim linkovima, 

kao i o moguænosti rada s naših 

prekrasnih otoka. Bob Whelan, G3PJT, 

dugogodišnji predsjednik RSGB-a, 

došao se zahvaliti na prekrasnom 

boravku na pripremnom sastanku na 

Murteru. Nakon Murtera bio je i na Brijunima, 

na sastanku CEPT-a u svibnju i 

oduševljen je Hrvatskom. Odmah je naglasio 

da æe naša kandidatura za generalnu 

skupštinu IARU 2008. biti sigurno 

prihvaæena i da æe RSGB sigurno glasovati 

za Cavtat. To je sugerirao i drugim 

savezima. Hans Zimmerman, HB9AQS, 

takoðer se došao zahvaliti na boravku 

na Murteru i obeæao je da æe opet doæi 


www.hamradio.hr 5


Mato, 9A3SM, Milan, 9A7KM, Daki, 9A2WJ, Ivan, ZS6IL, Emir, 9A6AA i èuèi 

PY2NY 

na ZRF. I veæina ostalih sudionika sastanka 

na Murteru se došla zahvaliti na 

izvrsno organiziranom sastanku i vrlo 

ugodnom boravku u Hrvatskoj. Anton, 

OM3LU, se došao isprièati što nije 

mogao doæi, jer je neposredno prije sastanka 

slomio ruku. Bilo je vrlo ugodno 

slušati komentare onih koji nisu bili na 

sastanku na Murteru; da im je žao što 

nisu bili i da su od sudionika èuli da je 

to bio jedan od najbolje organiziranih 

IARU sastanaka. Veæina sudionika se 

veæ raspitivala da li æe to biti ubuduæe 

redoviti regionalni sastanci IARU-a. 

U popodnevnim satima pozvan sam 

na neslužbeni sastanak IARU dužnosnika. 

Bili su prisutni Larry E. Price, W4RA, 

predsjednik IARU-a, Reinaldo Leandro, 

YV5AMH, tajnik IARU regije 2, te Ole 

Geparstad, LA2RR, predsjednik IARU 

regije 1. Sastanak je vodio èlan Izvršnog 

odbora IARU R1 Hans-Heinrich Ehlers, 

DF5UG, a o radu IARU R1 govorili su i 

Tom, 9A2HB, i Mato, 9A3SM, na “buvljaku” 

ostali èlanovi Izvršnog odbora IARU-a 

Panayot Danev, LZ1US, i Hans Blondeel 

Timmerman, PB2T. Bharati Prasad, 

VU4RBI, ukratko je obavijestila skup o 

radu s otoka Andaman nakon tsunamija. 

Bilo je prisutno pedesetak predsjednika 

ili èlanova Izvršnog odbora nacionalnih 

saveza iz Amerike, Europe, Afrike i Azije. 

Svi smo se pojedinaèno predstavili, a 

nakon izviješæa o radu sve tri regije 

IARU-a, održao sam govor u kojem sam 

predstavio glavne toèke IARU sastanka 

na Murteru, te kandidaturu Cavtata za 

organizaciju Generalne skupštine IARUa. 

Michael Zwingl, OE3MZC predsjednik 

Petar, 9A6A, i Ole, LA2RR, u razgovoru na hrvatskom štandu 

Austrijskog saveza takoðer je pohvalio 

sastanak na Murteru i podržao kandidaturu 

Cavtata. Poslije sastanka predsjednik 

IARU regije 1, Ole Geparstad, 

LA2RR, došao me osobno upoznati, 

buduæi da smo do sada samo komunicirali 

e-mailom. Rekao je da je elaborat 

koji smo poslali u IARU za kandidaturu 

organizacije Generalne skupštine dosad 

najbolje napravljen prijedlog. Protukandidat 

Cavtatu je Beirut u Libanonu. 

Nakon sastanka završio je prvi dan 

sajma. Zlatko i ja smo otišli nabaviti 

"sirovinu" za nahraniti èetrdesetak gladnih 

usta koji su nas èekali s upaljenim 

roštiljem ispred našeg šatora. Roštilj i 

pivo su bili izvrsni, pa smo svi uživali u 

ugodnom druženju. Zlatko i ja smo se 

morali oprostiti od društva ispred šatora, 

buduæi da smo morali otiæi na IOTA konvenciju 

na kojoj su nas èekali mnogi 

poznati radioamateri. Roger Balister, 

G3KMA, IOTA menadžer, održao je 

prigodni govor u kojem je pohvalio rad 

Emira, 9A6AA, Zlatka, 9A2EU, Dakija, 

9A2WJ i ostalih hrvatskih radioamatera i 

HRS-a na izboru za IOTA checkpointa. 

Službeno je obavijestio skup o imenovanju 

Zlatka, 9A2EU, za IOTA checkpointa 

za jugoistoènu Europu te odluku 

IOTA odbora o imenovanju Emira, 

9A6AA, za IOTA country assistanta. 

Nakon toga sam zahvalio Rogeru i IOTA 

odboru na podršci Hrvatskoj da postane 

regionalni centar IOTA aktivnosti, èime 

æe se bitno poveæati aktivnost s naših 

otoka i rad u IOTA programu. Nakon 

toga sam s Rogerom dugo neformalno 

razgovarao o radu HRS-a, IOTA programu 

i o mnogim radioamaterskim temama. 

Nakon IOTA konvencije i povratka u 

Tettnang, gdje smo bili smješteni, digla 

se velika oluja koja je zagorèila život 

svima u kampu i u šatorima. 

Drugi dan sajma prošao je u velikoj 

gužvi u svim paviljonima. Održao sam 

niz sastanaka s predsjednicima i predstavnicima 

tridesetak država prisutnih 

na sajmu. Lobirao sam za kandidaturu 

Nikole Perèina, 9A5W, za èlana Izvršnog 

odbora IARU-a te predstavio moguænosti 

Cavtata i Dubrovnika za organizaciju 

Generalne skupštine IARU-a. Podijelio 

sam i veliku kolièinu pripremljenog materijala 

i pozvao sve sudionike Generalne 

skupštine u Davosu da nas podrže u 

našim prijedlozima. Buduæi da je bilo vrlo 

toplo, bilo je naporno cijeli dan provesti 

na sajmu. Naveèer je autobus krenuo za 

Zagreb, a mi smo se nakon veèere otišli 

odmoriti od napornog dana. 

Nedjelja je protekla u manjoj gužvi na 

štandovima te smo na miru mogli razgovarati 

s desetak stranih delegacija. 

Posjetio nas je i predsjednik IARU R1 

Ole, LA2RR, s kojim sam dugo razgovarao 

o organizaciji regionalnih sastanaka 

i pripremama za Davos. Podržao 

je naše prijedloge i pohvalio rad HRS-a 

i veliku aktivnost koju smo pokazali organizacijom 

regionalnoga pripremnog sastanka 

i kandidaturom Cavtata. Podržao 

je ideju da HRS ima predstavnika u 

Izvršnom odboru IARU-a, buduæi da æe 

gotovo sigurno biti domaæin Generalne 

skupštine IARU 2008. 

Nakon razgovora i opraštanja s delegacijama 

prisutnim na HAM RADIO 

sajmu, krenuli smo za Zagreb. Došli smo 

kasno naveèer kuæi umorni od velikog 

posla koji smo napravili po užasnoj 

vruæini i sparini koja nas je cijelo vrijeme 

pratila, ali ponosni jer smo dostojno predstavili 

svoju zemlju na ovom velikom 

meðunarodnom skupu. 

Odmor poslije napornog razgledavanja 


Radio HRS - 4/2005


Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA 

HRS na sajmu u Pordenoneu 

Kao rezultat uspješnih kontakata s 

ARI sekcijom u Pordenoneu, HRS 

je i ove godine pozvan na najveæi talijanski 

radioamaterski sajam. U hrvatskoj 

delegaciji, od 22. do 25. travnja, bili su 

predsjednik Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza Petar Milièiæ, 9A6A i HRS 

IOCA menadžer Emir Mahmutoviæ, 

9A6AA. Kako bi se predstavio HRS, ali i 

Hrvatska u cjelini, dobili smo posebni 

prostor (štand) koji je trebalo prikladno 

urediti. Kod ovakvih sajmova temeljni 

cilj je predstavljanje radioamaterskih 

aktivnosti, izmjena informacija i širenje 

prijateljstva meðu radioamaterima. 

Organizatori su posebno ponosni jer 

obilježavaju i znaèajnu obljetnicu - prije 

40 godina grupa lokalnih radioamatera 

pokrenula ovo okupljanje koji je prerastao 

u najveæi sajam u ovome dijelu 

Europe. 

Dobrodošlicu nam je poželio predsjednik 

ARI sekcije Pordenonea, Daniele 

Marco Taliani, IV3TDM (kojega aktivniji 

operatori poznaju kao menadžera za 

9L1/I4TDM, 9Q1/IV3TDM i S79DF), 

radujuæi se što æe HRS i ove godine biti 

prisutan na sajmu. I bivši tajnik iste 

sekcije, Cesare Ross, IV3IHF, najzaslužniji 

za uspostavu ovih prijateljskih 

odnosa, nije zaboravio prošlogodišnje 

druženje. Posjetio nas je još dok smo 

ureðivali 9A štand i prigodnim poklonima 

dobrodošlice nam zahvalio na dolasku. 

Predstavnici maðarskog saveza, 

radioamaterski par, Laci, HA3NU, i njegova 

XYL Ildi, HG3FTU, veæ su tu. I njih 

su Talijani doèekali sa simpatijama. 

Slovenaca opet nema... Posljedice neslaganja 

u njihovoj, nekada snažnoj 

organizaciji, oèite su. 

Sajam se sastoji od tri goleme hale u 

koje se smjestilo 200 izlagaèa. Odmah 

smo zamijetili da je sajam "još ozbiljniji" 

nego prošle godine. Pored brojnih manjih 

privatnih tvrtki, zapaženo mjesto zauzeli 

su Marcucci, Elettroprima, Ical i Microset, 

zastupajuæi najpoznatije svjetske 

Nicola, IZ3EBA, Emir, 9A6AA, Petar 9A67A, i Mauro, I2JQJ 

proizvoðaèe kao što su ICOM, YAESU, 

Kenwood i drugi. 

Teško je nabrojiti sve izložene 

proizvode i dijelove, ali svatko je pronašao 

ponešto što mu je zapelo za oko 

ili zbog èega mu je srce malo brže 

zakucalo. Tako su posjetitelji mogli 

pogledati, ali i kupiti neke od najnovijih, 

ali i veæ viðenih proizvoda poznatih tvrtki 

specijaliziranih za radioamaterske, ali i 

profesionalne korisnike u radiokomunikacijskim 

sustavima. Izloženi su razni 

tipovi primopredajnika (ICOM: IC-F22SR, 

IC-7400, IC-703, IC-718, IC-910H, 

IC-2725E, IC-2200H, IC-R20, Kenwood: 

TS-870S, TS-570D, TS-480SAT, 

TM-D700E, TH-F7E, YAESU: FT DX- 

9000MP, FT-1000 MP MARK V, FT-847, 

FT-857D, FT-817 ND, FT-7800E, VX-2E, 

FT-60E,...), antena, antenskih stupova, 

elektronska tipkala, kao i brojna pomagala 

i ostali ureðaji nužni u svakodnevnome 

radioamaterskom radu. 

Predoèena nam je i suradnja radioamaterske 

organizacije naših prekomorskih 

susjeda s njihovom Civilnom 

zaštitom te moguænosti rada u 

izvanrednim uvjetima. Temeljeæi 

se na nemilim dogaðanjima proteklih 

godina, izgleda da je to 

postao prepoznatljiv trend u svijetu. 

Dobar primjer i za nas i 

jedan od putova kojima možda 

treba iæi. 

Organizatori su dopustili nastup 

i trojici èlanova jedne od 

postrojbi za vezu talijanske vojske, 

tako da smo imali prigodu 

vidjeti s kojim sredstvima veze 

raspolaže njihova 7. reggimento 

trasmissioni, koja ima i svoj vojni 

Sajam je nadmašio naša oèekivanja 

radioklub (IV3KZY). 

Oni koji svoje zanimanje nisu mogli 

zadovoljiti na štandovima poznatih 

proizvoðaèa i njihovih zastupnika, na 

raspolaganju su imali još dvije hale: u 

jednoj su bile smještene manje privatne 

tvrtke, a u drugoj tradicionalni "buvljak". 

Buduæi da je informatika ušla u sve 

pore našega života, pa tako i radioamaterskoga 

hobija, pordenonski sajam 

vrvio je od novih, ali i rabljenih prijenosnih 

i stolnih raèunala i drugih raèunalnih 

komponenata, odnosno, sa svime onime 

što ide uz to. Natpis "sve za 15 eura" 

odlièno bi odgovarao na nekim mjestima. 

Mnogi posjetitelji uzimali su i po dva-tri 

kompleta... Dobro æe doæi za neke 

popratne radioamaterske aktivnosti 

(natjecanja, dnevnik veza, digitalne 

komunikacije, itd.). 

Brojni talijanski radioamateri koji su 

posjetili hrvatski štand raspitivali su se o 

moguænostima rada radiopostajom iz 

naše zemlje, posebno otoka. Na naša 

objašnjavanja kako je dovoljno ponijeti 

CEPT licencu, samo su klimali glavama. 

Primijetio sam da veæina od njih ni ne 

zna što je to. Po povratku u Zagreb, u 

prijepisci s nekim talijanskim radioamaterima, 

saznao sam da njihovo Ministarstvo 

telekomunikacija ne izdaje poseban 

dokument, veæ da se za takve 

potrebe važeæa radioamaterska dozvola 

ovjerava žigom. 

Pored raznih turistièkih promidžbenih 

materijala i vrlo traženih hrvatskih 

zemljovida, po prvi puta pripremili smo 

i brošuru "Welcome to Croatia", u kojoj 

se nalaze sve bitne radioamaterske i 

opæe informacije koje je dobro saznati 

prije posjeta Hrvatskoj. Naravno, tu se 

Radio HRS - 4/2005 

www.hamradio.hr 7

nalazi i popis zemalja potpisnica CEPTa. 

Dostupni su bili i zadnji primjerci 

èasopisa Radio HRS, majice s logom 

HRS-a, tiskani materijali o jedrenju po 

hrvatskim otocima, IOCA knjižice, kao i 

uzorci upravo tiskane redizajnirane 

diplome IOCA. Naš štand ukusno je 

ukrašen i zanimljivim posterima "novije 

generacije", koje smo prije polaska dobili 

u uredu Hrvatske turistièke zajednice. 

I ovdje, kao nedavno u Napulju, susreli 

smo se sa starim prijateljima: poznati 

talijanski radioamateri Antonio Cannataro, 

IZ8CCW, i Mauro Pregliasco, 

I1JQJ, bili su u društvu s Elvirom 

Simoncini, IV3FSG, koja kao djelatnica 

Caritasa ima "otvorena vrata" u mnoge 

rijetke entitete. Tom prigodom Elvira mi 

je uruèila QSL-ke za njene ekspedicije 

u Vanuatu (OC-035) i New Caledoniu 

(otok Art, OC-032). Zanimala ih je 

organizacija jedne zajednièke hrvatskotalijanske 

ekspedicije. Za poèetak, opet 

smo razmatrali moguænost odlaska na 

albanski otok Sazan (EU-169). S obzirom 

na to da se na tom otoku, pored 

albanskih, nalaze i talijanske vojne 

postrojbe, sve je moguæe pa tako i naš 

odlazak tamo... Mauro, inaèe èlan IOTA 

RSGB Odbora (Committee), obeæao je 

podržati naša nastojanja i prijedloge 

glede imenovanja Zlatka, 9A2EU, za 

novog IOTA checkpointa. 

I naši operatori posjeæivali su HRS-ov 

štand: pored veæ poznatih karlovaèkih 

radioamatera Branka, Miljenka, Željka, 

Vlade, Lacija, koji tradicionalno dolaze u 

Pordenone, došli su i deèki iz Pazina, 


Rijeke, Pule, Labina, Ièiæa, Rovinja, 

Opatije,... Pordenone je njima tu – na 

dohvat ruke. Nakon obilaska sajma, 

mnogi su se željeli malo odmoriti na 

hrvatskome štandu, a ujedno iskoristiti 

prigodu te s predsjednikom HRS-a, 

Petrom, 9A6A, porazgovarati o našim 

aktualnim radioamaterskim problemima. 

Evo nekih od pozivnih oznaka 

koje su se na kraju sajma našle u našoj 

bilježnici: 9A2XV, 9A2HX, 9A2WK, 

9A7AA, 9A6NFG, 9A7BBD, 9A3NC, 

9A3ST, 9A3PO, 9A3QM, 9A6KTB, 

9A6LNT, 9A3LD, 9A2GK, 9A3QO, 

9A4LT, 9A3PG, 9A6JWF, 9A7DAQ, 

9A1UN, 9A5CW, 9A3KH,... 

Talijanski radioamateri pokazali su 

se kao izvrsni domaæini. Organizacija 

je bila na visokoj razini. Za smještaj 

odredili su nam i ove godine hotel 

Santin, u neposrednoj blizini Sajma. 

Kada smo zaželjeli nakratko intervenirati 

na našoj web stranici, to nam je vrlo 

brzo omoguæeno iz službenih prostorija 

direktora Sajma. 

Na sveèanoj veèeri zadnjeg dana 

Sajma, obaviješteni smo da je zabilježeno 

više od 33 tisuæa posjetitelja. 

Predsjednik provincije Pordenone, 

gosp. Elio De Anna, izrazio je zadovoljstvo 

moguænošæu da se ovo okupljalište 

profilira u jedno od vodeæih u 

tom dijelu Europe. I direktor Sajma 

Pordenone, gosp. dr. Alvaro Cardin, nije 

krio radost što je na sajmu nazoèna i 

delegacija Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza. U prepunoj sali burno je pozdravljen 

govor predsjednika HRS-a koji se 

Uz brojne izlagaèe, i poznati Sandro 

sa svojim antenama je tu. 

Najtraženije antene su one za 50 MHz. 

Hrvatski štand nezaobilazno je mjesto na koji su 

svraæali i brojni naši operatori 

zahvalio domaæinima na talijanskom 

jeziku. Petar je govorio o suradnji sa 

zagrebaèkim Radiofestom i o moguænostima 

da sljedeæe godine èlanovi 

Hrvatskoga radioamaterskog saveza na 

Sajam u Pordenoneu doðu organizirano. 


Novi IOTA checkpoint 

Jednogodišnji trud konaèno je urodio 

plodom! Na sjednici održanoj 11. 

lipnja 2005. godine, RSGB IOTA Committee 

prihvatio je imenovanje je Zlatka, 

9A2EU, za novoga IOTA Checkpointa. 

To je u Friedrichshafenu, u petak 24. 

lipnja na neslužbenom IOTA druženju 

obznanio Roger, G3KMA, RSGB IOTA 

Manager, zahvaljujuæi se pri tome Petru, 

9A6A, i Emiru, 9A6AA, na uloženome 

trudu oko ostvarenja te ideje. Kao IOTA 

checkpoint, Zlatko æe "pokrivati" zemlje 

južne Europe, a dužnost æe preuzeti 

uskoro, do kada æe mu se preciznije 

odrediti "teritorijalna nadležnost". Tom 

prigodom, predsjednik HRS-a, Petar, 

9A6A, zahvalio se Rogeru na ukazanome 

povjerenju i istakao da æe ovo 

imenovanje pospješiti još bolju suradnju 

izmeðu naše i engleske radioamaterske 

udruge. Pored brojnih zaljubljenika u 

IOTA program, na tome prijateljskome 

druženju, od naših operatora nazoèni su 

bili Daki, 9A2WJ, i Ivan, 9A4LI (ZS6IL). 

Zlatko, 9A2EU, Roger, G3KMA, i Emir, 9A6AA, 

u razgovoru ispred hrvatskog štanda 

Sljedeæi dan, tu vijest Roger je 

službeno objavio na IOTA Forumu. 

Istaknuo je da je time ispunjena 

praznina koja je nastupila odlaskom 

Istvana, HA0DU. Inaèe, Istvanov 

odlazak poklopio se s negodovanjem 

naših operatora na njegov 

rad, o èemu smo veæ pisali. 

Uz nazoènost Martina, G3ZAY, 

IOTA Chairmana, na IOTA Forumu 

Roger je objavio još jednu važnu 

odluku: Emira, 9A6AA (HRS IOCA 

menadžera), postavljen je za IOTA 

Country Assistanta za Hrvatsku. 

To je rezultat višegodišnje suradnje 

dvojice (IOCA i IOTA) menadžera. 

Na sastanku koji je prethodio IOTA 

Forumu, Roger i Emir prihvatili su ideju 

o ustrojstvu usporedne IOCA-IOTA liste 

koja æe postati službena IOTA lista 

hrvatskih otoka. To znaèi da æe ubuduæe 

svi IOTA checkpointi tijekom provjeravanja 

QSL kartica, "validnost" otoka 

provjeravati upravo prema toj listi (a ne 

prema onoj objavljenoj u IOTA "direktoriju"). 

U praksi to znaèi i ovo: ako netko 

"aktivira" novi hrvatski otok, njegova 

aktivnost neæe biti priznata kao IOTA 

aktivnost ako se taj otok ne nalazi na 

"našoj" paralelnoj IOCA-IOTA listi. Lista 

æe biti obnavljana redovito, a najmanje 

24 sata po "aktiviranju" novoga otoka. 

Nalazi se na adresi: 

http://www.inet.hr/9a6aa/IOTA/list.htm. 




Piše: Savo Goliæ, 9A2GS 

Novosti iz Radiokluba slijepih 

"Louis Braille" 

U 

svibnju su se za slijepe natjecatelje 

u amaterskoj radiogoniometriji 

održavala najvažnija godišnja natjecanja: 

Državno prvenstvo, gdje slijepi nastupaju 

u posebnoj kategoriji, zatim Otvoreno 

prvenstvo Zagreba i Državno ekipno 

prvenstvo slijepih "Croatia cup". Nakon 

toga je uslijedilo ono èemu se svi jako 

vesele – Susret slijepih radioamatera 

Hrvatske "Sljeme 2005.". 

Državno prvenstvo u ARG-u, 

Pula 2005. 

U Puli je 14. i 15. svibnja održano 

Državno prvenstvo u amaterskoj radiogoniometriji 

na kojem su 14. 5. u posebnoj 

kategoriji nastupili slijepi. 

Ovo je deseta jubilarna godina kako 

slijepi nastupaju u posebnoj kategoriji i 

time daju svoj doprinos integraciji slijepih. 

Hrvatski radioamaterski savez je 

jedini savez na svijetu koji u Državnom 

prvenstvu u amaterskoj radiogoniometriji 

ima kategoriju slijepih. 

Na prvenstvu je nastupilo 18 slijepih 

natjecatelja: 14 natjecatelja iz Radiokluba 

slijepih "Louis Braille" iz Zagreba i 

4 natjecatelja iz Radiokluba slijepih 

"Galeb" iz Rijeke, što je u usporedbi sa 

šezdesetak "videæih" natjecatelja iz cijele 

Hrvatske respektabilan broj. 

U generalnom plasmanu pobijedio je 

Žarko Dadasoviæ iz Rijeke ispred Novice 

Dražetiæa i Milana Bunèiæa iz Zagreba. U 

kategoriji juniora prva tri mjesta osvojili 

su Dražen Dražetiæ, Tihomir Brankoviæ i 

Davor Buniæ, svi iz Zagreba. U kategoriji 

seniora Rijeèani Žarko Dadasoviæ i Emil 

Punoš zauzeli su prvo i treæe mjesto, a 

Gradonaèelnik Zagreba gosp. Milan Bandiæ sa suradnicima u razgovoru s 

predsjednikom RKS "Louis Braille" Savom Goliæem 

mladi Novica Dražetiæ iz Zagreba, koji je 

sada prvi puta nastupio u kategoriji 

seniora, osvojio je drugo mjesto. U kategoriji 

veterana prva tri mjesta osvojili su 

Zagrepèani: najbolji je bio izvrsni Milan 

Bunèiæ, a drugo i treæe mjesto zauzeli su 

Stjepan Hajdu i Savo Goliæ. 

Staza je bila dugaèka oko 450 metara 

i tražilo se pet odašiljaèa. Šteta je što im 

vrijeme nije bilo naklonjeno. Zbog nevremena 

javljale su se smetnje u signalima, 

a neki natjecatelji nisu mogli ni nastupiti 

zbog proloma oblaka. Ali raduje èinjenica 

što su se pojavili neki novi natjecatelji. 

Natjecanje je odlièno vodio glavni 

sudac Ivan Marcijan iz Ludbrega uz 

pomoæ vrlo korektnih sudaca na stazi, 

Željke Predaniæ iz Zagreba i Miloša Iliæa 

iz Pule. 

Prije deset godina, 

kada smo poèeli 

nastupati kao posebna 

kategorija na 

državnim prvenstvima, 

bili smo okruženi 

i doèekani s 

puno pažnje organizatora 

natjecanja 

i "videæih" natjecatelja. 

U posljednje 

vrijeme to više nije 

tako i stoga si postavljamo 

pitanje svrhe 

naših daljnjih nastupa 

na državnim 

prvenstvima. 

Sudionici XI. Otvorenog prvenstva Zagreba u ARG-u za slijepe 

11. Otvoreno prvenstvo Zagreba i 

"Croatia Cup 2005." 

Radioklub slijepih "Louis Braille" je 

21. svibnja bio organizator i domaæin 

11. Otvorenog prvenstva Zagreba i 

Državnoga ekipnog prvenstva u amaterskoj 

radiogoniometriji za slijepe "Croatia 

cup 2005.". Natjecanje je održano na 

Jarunu po prekrasnom sunèanom vremenu 

i sudjelovalo je 25 natjecatelja iz 

Buzeta, Koprivnice, Nove Gradiške, 

Osijeka, Rijeke, Siska, Vinkovaca i 

Zagreba. Nastupio je i jedan natjecatelj 

iz Bosne i Hercegovine. Staza je bila 

dugaèka 550 metara i tražilo se pet 

odašiljaèa. Natjecanje je vodio glavni 

sudac Željko Ulip iz Zagreba, uz pomoæ 

šest sudaca na stazi i uèenika Osnovne 

škole Ksavera Šandora Gjalskoga, koji 

su rukovali odašiljaèima. 

Na prvenstvu Zagreba u generalnom 

plasmanu pobijedio je Novica Dražetiæ, 

èlan Kluba domaæina, ispred gostiju iz 

Rijeke, Žarka Dadasoviæa i Tomislava 

Liliæa. Najbolji juniori bili su Tihomir 

Brankoviæ, Davor Buniæ i Matija Podravec, 

najbolji seniori Novica Dražetiæ, 

Žarko Dadasoviæ i Tomislav Liliæ. Meðu 

veteranima najbolji su bili Milan Bunèiæ, 

Stjepan Hajdu i Janko Popovski. 

Ekipno prvenstvo "Croatia cup 2005." 

bilo je vrlo napeto i neizvjesno. U njemu 

je sudjelovalo dvanaest ekipa. U kategoriji 

juniora pobijedila je ekipa Zagreba 

ispred Koprivnice, a kod seniora su ekipe 

Rijeke i Zagreba imale isti broj bodova, 

ali prvi su bili gosti jer su postigli bolje 

vrijeme. Iznenadila je kombinirana ekipa 


www.hamradio.hr 9


Trojica najboljih na Prvenstvu Zagreba s lijeva na desno: 

Žarko Dadasoviæ (2. mjesto), Novica Dražetiæ (1. mjesto), 

i Tomislav Liliæ (3. mjesto) 

Junior Davor Buniæ trèi prema odašiljaèu 

Zagreba i Tesliæa osvajanjem treæeg 

mjesta. 

U kategoriji veterana pobijedili su 

Zagrepèani ispred kombinirane ekipe 

Osijeka i Vinkovaca. 

Susret slijepih radioamatera 

Hrvatske "Sljeme 2005." 

Po završetku natjecanja sudionici 

prvenstva autobusom su otišli u dom 

Crvenoga križa na Sljemenu gdje su 

sudjelovali na tradicionalnom dvodnevnom 

Susretu slijepih radioamatera 

Hrvatske. 

Nakon ruèka proveli su vrijeme u 

šetnji, druženju i razmjeni iskustava i 

komentiranjem rezultata s natjecanja. 

Prije veèere su podijeljeni pehari i 

medalje najbolje plasiranim natjecateljima 

i ekipama, a Novica Dražetiæ je 

dobio veliki pehar kao najbolji natjecatelj 

Radiokluba slijepih "Louis Braille" u 

2004. godini. Nakon službenog dijela 

nastavljeno je druženje uz tombolu, 

muziku i pjesmu do jutarnjih sati. 

U nedjelju je održan sastanak svih 

sudionika Susreta na kojem su prihvaæeni 

zakljuèci o popularizaciji radioamaterskog 

pokreta meðu slijepima naše 

zemlje i rješavanje problema u okviru 

Hrvatskoga radioamaterskog saveza. 

Zakljuèci æe biti upuæeni Izvršnom 

odboru Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza. 

Do ruèka vrijeme je prošlo u druženju 

i šetnji sljemenskim stazama, a nakon 

ruèka autobusom smo krenuli do 

željeznièke stanice, gdje smo se razišli s 

pozdravom: "Do slijedeæe godine!". 

U spomen 

Marijan Horn – Coco, 9A2CO 

Otišao je Coco. Nestala je s radiovalova pozivna oznaka 9A2CO... Otišao je prijatelj i svima draga osoba iza koje je 

ostalo djelo na koje možemo biti ponosni. 

Roðen je 2. listopada 1922. godine u Litiji (Slovenija). Cocina radioamaterska aktivnost zapoèela je još davne 1946. 

godine. Veæ tijekom gimnazijskih dana pokazivao je sklonost prema elektrotehnici, a temeljna iskustva stjeèe gradnjom 

radioureðaja kao pripadnik partizanskih postrojbi u Slovenskom primorju. Nakon polaganja operatorskog ispita u Ljubljani, 

došao je u Hrvatsku, gdje u zagrebaèkom Radioklubu Zagreb aktivno sudjeluje kao operator i konstruktor. U više navrata 

biran je za njegovog predsjednika. 

Kroz aktivan rad obavljao je brojne odgovorne dužnosti u tadašnjoj radioamaterskoj organizaciji: bio je èlan Republièkog 

odbora, èlan Komisije za tehnièke pregleda amaterskih radioureðaja, te jedno vrijeme vd tajnika. Poèetkom rada 

Zagrebaèkoga radioamaterskog saveza bio je njegov tajnik, koordinirao rad zagrebaèkih radioklubova te pomagao razvoju 

njihovih aktivnosti. 

Posebnu pozornost posvetio je odgoju mladih radioamatera razvijajuæi kod njih ljubav prema praktiènom radu i konstruktorstvu. 

Organizirao je i vodio teèajeve za uèenike osnovnih škola izraðujuæi pri tome i aktivne makete radioureðaja. Coco 

je koautor više radioamaterskih izložbi u Radioklubu Zagreb, Hrvatskom školskom muzeju i Tehnièkom muzeju Zagreb. 

Svoje struène radove objavljivao je u struènim èasopisima: Radioamater, bilteni Saveza radioamatera Hrvatske, Radio HRS 

i ABC tehnike. Njegovi prilozi nalaze se i u zadnjim brojevima našega èasopisa... Kako bi olakšao svladavanje gradiva na 

radioamaterskim teèajevima napisao je Priruènik za radioamatere konstruktore (1997.), te kao koautor, knjigu Primanje 

amaterskih kratkih valova (1999.). 

Dobitnik je desetak nagrada, plaketa i priznanja. 

I pored brojnih društvenih aktivnosti nalazio je vremena za održavanje radioamaterskih veza što potvrðuju brojne QSL 

kartice i diplome. 

Marijan Horn – Coco, 9A2CO, postao je dio povijesti svoga Kluba, a trajno æe ostati u sjeæanju brojnih prijatelja – istaknuto 

je na komemoraciji održanoj 21. svibnja 2005. godine, u Radioklubu Zagreb. 

Emir Mahmutoviæ, 9A6AA 



elektronika za mlade 

Piše: Božidar Pasariæ, 9A2HL 

Elektronika za mlade – 9. nastavak 

2.6. Tranzistori 

(vrste, shematski prikaz 

NPN, PNP i FE-tranzistora) 

Tranzistor su izumili znanstvenici i 

istraživaèi Bellovih laboratorija (istraživaèke 

podružnice American Telephone 

and Telegraph Company – AT&T) u 

gradu Murray Hill, New Jersey, 1947. 

godine. Njih trojica, William Shockley, 

Walter Brattain i John Bardeen, za taj 

izum dobili su 1956. godine Nobelovu 

nagradu za fiziku. Voða tima bio je 

Shockley, genijalni um divlje i naprasne 

naravi, samouvjeren i "bez dlake na jeziku", 

kojega je njegova okolina uglavnom 

tolerirala zbog njegovih znanstvenih 

rezultata, posebno na podruèju primjene 

kvantne teorije na razvoj poluvodièa. S 

nevjerojatnom je lakoæom svodio složene 

i naoko nerješive probleme na niz 

logiènih i jednostavnijih zadataka koje je 

zatim bilo moguæe riješiti. Valjda nema 

izuma u povijesti koji je u pola stoljeæa 

toliko unaprijedio i izmijenio ljudsku civilizaciju 

kao što je tranzistor. Taj tranzistor 

nije mogao naèiniti ništa nova što 

prije njega nije mogla naèiniti i elektronska 

cijev; ali je bio nesrazmjerno manji 

od svoje velike i debele "roðakinje" i 

trošio je i toliko puta manje energije. 

Prema tome, teorija i tehnologija u koju 

je mogao tranzistor "uskoèiti" veæ je postojala 

gotovo pola stoljeæa, pa je vjerojatno 

i to bio jedan od razloga njegova 

eksplozivnog širenja. Sam Shockley 

zamjerio se svijetu svojom teorijom 

prema kojoj crna rasa ima niži kvocijent 

inteligencije, a kako imaju mnogo djece, 

ugrožavaju intelektualni prosjek SAD-a. 

(Èak je predložio kastriranje osoba koje 

imaju taj kvocijent niži od 100.) U vremenu 

upravo suprotnih politièkih i znanstvenih 

trendova, on je bio duboko uvjeren 

u toènost te svoje teorije, pa ju je 

pokušavao i znanstveno dokazati. Jedan 

od najveæih i najkorisnijih umova 20. stoljeæa 

("Times") umro je u Londonu 1989. 

u 79. godini života, relativno siromašan i 

osamljen – uvjeren da je njegov amaterski 

rad na "disgenetici" važniji od izuma 

tranzistora. Samo je supruga ostala uz 

njega. Danas ga nazivaju "ocem Silicijeve 

doline". 

Kako radi bipolarni tranzistor? 

Prema tome, kao i elektronska cijev, 

i tranzistor služi za pojaèanje izmjeniènoga 

elektriènog signala niske ili visoke 

frekvencije. (Rijeè tranzistor je složenica 

od transfer resistor – prijelazni otpornik.) 

Ovdje æemo spomenuti dvije vrste 

tranzistora: bipolarni i FET. Bipolarni 


tranzistor može biti tipa PNP ili NPN 

(slika 1.). O kojem tipu se radi ovisi o 

vrsti poluvodièkog materijala koji smo 

upotrijebili. (O poluvodièkim materijalima 

smo govorili kod dioda.) 

B 

NPN 

C 

E 

Baza 

E 

Kolektor 

N-tip 

Struktura N-P-N tranzistora 

B 

Bipolarni tranzistor NPN-tipa sastoji 

se od poluvodièke osnove p-tipa (koja 

najèešæe nije veæa od nekoliko kvadratnih 

milimetara), u koju su sa svake 

strane posebnim postupkom utaljene 

dvije kapljice poluvodièkog materijala 

n-tipa (slika 2.). Osnova se naziva 

bazom (B), manja kapljica je emiter 

(E), a veæa kolektor (C). Tranzistor se 

stavlja u metalno ili plastièno kuæište i 

ima tri izvoda. (Èetvrti je izvod, ako ga 

ima, uzemljenje metalnog kuæišta.) 

Raspored izvoda tranzistora uvijek se 

prikazuje s pogledom odozdo. 

Bipolarni tranzistor može se približno 

prikazati i kao spoj dviju dioda (slika 3.). 

Kako je konstrukcija takvog tranzistora 

simetrièna u odnosima baza-emiter i 

baza-kolektor, on se naziva bipolarnim, 

tj. dvopolnim. Kod tranzistora uvijek 

postoje dva strujna kruga: ulazni i 

izlazni. Na ulazni krug dovodi se signal 

koji želimo pojaèati, tj. NF ili VF struja. 

U izlaznom krugu taj signal dobivamo 

pojaèan. Pritom za istosmjernu struju 

krug baze (ulazni krug) mora biti spojen 

u propusnom, a krug kolektora (izlazni 

B 

Bipolarni tranzistor 

E 

C B C 

E B C 

Podnoja: pogled odozdo 

PNP 

N-tip 

Emiter 

C 

E 

Slika 1. 

Poluvodièka osnova 

P-tipa 

Slika 2. 

B E C 

Vanjski izgled 

krug) - u nepropusnom smjeru (slika 

4.). 

Tranzistor u osnovi radi ovako: iako 

je istosmjerni napon u kolektorskom 

strujnom krugu spojen "obratno", tj. u 

nepropusnom smjeru, u tom krugu ipak 

æe poteæi struja pod utjecajem struje u 

krugu baze. To je tzv. tranzistorski 

efekt i zato tranzistor nije samo obièan 

spoj dviju dioda kako smo to prikazali na 

slici 3., veæ je i više od toga. Veæ i najmanja 

promjena struje u krugu baze 

Baza 

B 

Kolektor 

Emiter 

Baza 

Kolektor 

E 

Emiter 

www.hamradio.hr 11 

C 

E 

Nadomjesna shema 

za NPN-tranzistor 

A 

Strujni krug kolektora: 

izlazni strujni krug 

 

NPN 

B 

 

C 

E 

Strujni krug baze- 

-ulazni strujni krug 

B 

C 

Nadomjesna shema 

za PNP-tranzistor 

mA 

Slika 3. 

 

 

Slika 4.

izazvat æe oko stotinu puta veæu promjenu 

struje u krugu kolektora. To je 

osnova za upotrebu tranzistora kao 

pojaèala. Kada u ulaznom krugu ne teèe 

nikakva struja, ona neæe teæi niti u krugu 

kolektora. Kod tranzistora male snage, 

kakvi se najèešæe upotrebljavaju, struja 

baze mjeri se mikroamperima (µA, milijuntnina 

ampera), a struja kolektora u 

miliamperima (mA, tisuænina ampera). 

U struènoj literaturi govori se o faktoru 

strujnog pojaèanja β (beta). To je omjer 

izmeðu promjene struje kolektora i 

promjene struje baze, i on najèešæe 

iznosi 30 do 300, ovisno o tipu i kvaliteti 

tranzistora. Dakako, postoje i tranzistori 

snage kod kojih se struja mjeri amperima. 

Pazite! Izvor napona u strujnom krugu 

kolektora nikada se ne smije spojiti u 

propusnom smjeru, jer æe prevelika i 

nekontrolirana struja uništiti tranzistor! 

Dakle, na NPN tranzistoru kolektor mora 

biti pozitivan, a na PNP tranzistoru – 

negativan. Radni napon tranzistora najèešæe 

iznosi izmeðu 3 i 30 volta. U bipolarnih 

tranzistora ulazni strujni krug ima 

manji ulazni otpor, oko 200 Ω, dok je 

izlazni otpor kolektorskog kruga nešto 

veæi (i do nekoliko kilooma). Ovdje smo 

prikazali rad tranzistora u tzv. spoju sa 

zajednièkim emiterom jer je u ovom 

spoju emiter zajednièka elektroda za 

oba kruga (slika 4.). Postoje i spojevi sa 

zajednièkom bazom i sa zajednièkim 

kolektorom, èime se ne mijenja naèelno 

prikazan rad bipolarnog tranzistora. 

Osnovnu ispravnost bipolarnog tranzistora 

možemo provjeriti i ommetrom tako 

da ga ukljuèimo u krug baze, i zatim u 

krug kolektora - najprije u propusnom 

smjeru, a zatim u nepropusnom smjeru, 

kao kada provjeravamo ispravnost 

dioda. Suvremeni digitalni univerzalni 

mjerni instrumenti èesto imaju položaj i 

prikljuène rupice za mjerenje strujnog 

pojaèanja β (beta). Posebno se izraðuju 

bipolarni tranzistori za pojaèanje niskih, 

a posebno za pojaèanje visokih frekvencija. 

(Ovi potonji imaju manji unutrašnji 

kapacitet izmeðu svojih elektroda.) 

Kako radi FET? 

Kada su Bardeen, Brattain i Shockley 

poslije Drugoga svjetskog rata zapoèeli 

svoja istraživanja na poluvodièima u 

Bellovim laboratorijima, oni su zapravo 

namjeravali dovršiti ono što danas nazivamo 

tranzistor s efektom polja (FET - 

field effect transistor), što ga je još 1925. 

zamislio naturalizirani Amerikanac – 

Austrijanac Julius Lilienfeld, a Shockley 

ga predložio za daljnji razvoj. Meðutim, 

kako je ta ideja bila patentirana, Bellovi 

laboratoriji su se predomislili i istraživanje 

usmjerili prema onome što danas 

nazivamo tranzistor s kontaktnim šiljcima. 

Kako je to podruèje bilo bliže Bardeenu 

i Brattainu, Shockley se izdvojio i 

nastavio istraživati kod kuæe. Nešto prije 


Vrata 

Odvod 

G 

N-kanal 

Božiæa 1947. godine prvoj dvojci proradio 

je tranzistor s kontaktnim šiljcima, a 

da Shockley nije bio blizu, pa èak nije ni 

znao za to. Shvativši da æe njegovo ime 

biti izostavljeno, digao je užasnu galamu 

jer je on bio pokretaè istraživaèkog projekta. 

Kako je tranzistor s kontaktnim 

šiljcima bio vrlo nestabilan i nepouzdan, 

Shockley je u roku od samo nekoliko 

tjedana, vjerojatno iz inata da pokaže 

što on može, izišao u javnost s cjelovitom 

teorijom o ponašanju poluvodièa i 

objavio svoje rješenje stabilnog tranzistora 

koji je i proradio 1950. godine: to je 

slojni tranzistor u kojemu se u obliku 

sendvièa nalaze tri sloja poluvodièa – 

ili u kombinaciji PNP ili NPN. Pokazalo 

se da je to pravo rješenje, pa su Nobelovu 

nagradu ravnopravno podijelila sva 

trojica. 

Što je bilo s FET-om kao polaznom 

idejom? Lilienfeld je teoretski toèno predvidio 

moguænost izrade FET-a, ali 

tehnologija proèišæavanja poluvodièa u 

to vrijeme još nije bila na razini da bi on 

mogao proraditi. Tek oko 1960. godine 

struènjaci Bellovih i nekih drugih laboratorija 

usavršili su postupak u dovoljnoj 

mjeri da bi FET proradio. FET je mnogo 

slièniji elektronskoj cijevi triodi, veæ i zato 

što je njegov ulazni otpor vrlo velik. 

Postoje dvije vrste FET-tranzistora: 

J-FET I MOS-FET (ili IG-FET). I jedan 

i drugi mogu biti s n-kanalom ili s 

p-kanalom. Naziv J-FET dolazi od 

"junction FET" (spojni FET), a IG-FET 

od "insulated gate FET" (FET s izoliranim 

vratima). 

Strukturu i simbol J-FET-a vidimo na 

slici 5. Kao i bipolarni tranzistor i FET 

ima tri izvoda, ali se drukèije zovu: 

S (source - izvor) 

G (gate - vrata, zasun) 

D (drain - odvod). 

Kod FET-ova s n-kanalom, koji su 

èešæi, kada na izvor S dovedemo negativni, 

a na odvod D pozitivni pol napona, 

kroz kanal æe proteæi struja. Vrata G su 

elektroda za regulaciju struje FET-a i u 

odnosu na izvor S moraju biti negativno 

polarizirana. Tako se u n-kanalu stvara 

"suženje" koje smanjuje struju FET-a 

otprilike na polovicu – kao kada stanemo 

na cijev za zalijevanje vrta. (To se zove 

radni režim FET-a u A-klasi.) Taj negativni 

napon mora, dakako, biti toèno 

odmjeren; prevelik prednapon mogao bi 

struju FET-a smanjiti do ništice. Kako 

malene promjene napona na vratima G 

uzrokuju znatne promjene struje kroz 

FET, on radi kao pojaèalo. J-FET ima 

ulazni otpor od nekoliko megaoma i po 

tome je slièan elektronskoj cijevi triodi 

(slika 6.). 

Potrebno je uoèiti da spoj vrata-izvor 

(G - S) u J-FET-u predstavlja poluvo-dièku 

diodu. Zato vrata J-FET-a s 

n-kanalom nikada ne smiju dobiti pozitivan 

napon: zbog struje zasiæenja FET 

bi prestao raditi kao pojaèalo, a možda 

bi bio i uništen. Još veæi ulazni otpor ima 

MOS FET (metal oxide semiconductor 

FET), nazvan još i IG FET (insulated 

gate FET – FET s izoliranim vratima). 

Naime, kod njega se izmeðu vrata i 

kanala nalazi vrlo tanak sloj oksida, koji 

je odlièan izolator (slika 7.). Na taj naèin 

upravljanje strujom u kanalu ostvaruje 

se iskljuèivo naponom, elektrostatièki, 

a ulazni otpor penje se na stotine mega- 



D 

S 

Izvor 

MOS-FET s N-kanalom 

Sloj 

metalnog 

oksida 

Vrata 

Odvod 

G 

N-kanal 

D 

S 

Izvor 

J-FET s N-kanalom 

100 V 

Anoda 

A 

G 

Slika 7. 

G 2 

G 1 

K 

 

Rešetka 

G 

Katoda 

D 

S 

D 

S 

G 

Vrata 

G 

S 

G 

MOS-FET s 

jednim vratima 

MOS-FET s 

dvojim vratima 

D 

D 

S 

 

 

Slika 5. 

10 V 

Odvod 

D 

Izvor 

S 

 

Slika 6.

oma. Postoje i IG-FET-ovi s dvama vratima, 

koji su zato pogodni za miješanje 

u superheterodinskim prijamnicima. 

Postoji nekoliko sustava oznaèavanja 

tranzistora. U europskom sustavu prvo 

slovo oznaèava osnovni materijal: 

A za germanij i B za silicij. Drugo slovo 

oznaèava namjenu: C – NF tranzistor 

male snage, D – NF tranzistor veæe 

snage, F – VF tranzistor. Broj iza slova 

je redni broj tog tipa tranzistora. Npr. 

AC117 je germanijev NF tranzistor, 

BF173 je silicijev VF tranzistor, BF145 

je silicijev J-FET (u europskom se sustavu 

FET-ovi ne oznaèavaju na poseban 

naèin). 


Amerièka oznaka sastoji se od znamenke, 

slova N i još dvije do èetiri 

znamenke: 2 je bipolarni tranzistor ili 

J-FET (npr. 2N2222, 2N3819), a 3 je 

MOS FET (npr. 3N200). Japanci i Rusi 

imaju svoje naèine oznaèavanja tranzistora. 

U ovome napisu spomenuli smo 

samo dvije osnovne vrste tranzistora, 

iako postoje i druge. 

Danas smo upoznali sljedeæe pojmove: 

- tranzistor, 

- tranzistorski efekt, 

- faktor strujnog pojaèanja bipolarnog 

tranzistora, 

- dvije osnovne vrste tranzistora: 

bipolarni i FET, 

- bipolarne tranzistore NPN i PNP, 

- FE tranzistore J-FET i IG-FET, 

- FET s n-kanalom i FET s p-kanalom, 

- elektrode bipolarnog tranzistora: 

emiter E, bazu B i kolektor C, 

- elektrode FET-a: izvor (source, S), 

vrata (gate, G ) i odvod (drain, D), 

- ulazni strujni krug i izlazni strujni krug 

tranzistora. 

Sljedeæi put govorit æemo o elektronskim 

cijevima. 

Piše: Andra Todoroviæ, YU1QT 

Lagana VHF portabl antena 

(3-el. quad/50,1 MHz; 5-el. quad/144,3 Mhz; 7-el. quagi/432,5 Mhz) 

Dva napajanja, na jednom bumu, težina manja od 5 kg! 

Ovo nije virtualna antena. Izraðena je 

po istom programu kao i njene isprobane 

inaèice, a sam program prikazuje: 

"Nema velike interakcije" i ovako "sastavljena" 

dobro æe raditi! 

Evo ponovo veæ isprobane kombinacije: 

ideja nekog iz 9A i moja izvedba. Komentirao 

sam s nekoliko radioamatera iz 

9A kako izraditi portabl antenu, sklopivu, 

za 3 banda (50/144/432 MHz). Trenutaèno 

imam vrlo dobar i lagan 3-el. quad za 50 

MHz s kojim sam vrlo zadovoljan. Antena 

je dugaèka svega 2,64 m, a teška manje 

od 2 kg. Tada mi je na pamet palo da u 

njega ubacim moj bivši FM duoband, 

ponovo reoptimiziran, upravo za niže 

opsege. To nije bila moja ideja jer su neki 

YU radiooperatori upravo tu antenu okretali 

oko X osi za 90 stupnjeva te radili CW 

opseg glatko jer zbog debljine samih elemenata 

(4 mm) to postaje moguæe (iako je 

bila namijenjena za FM podruèje). 

Zbog mobilnosti nove antene, namjerno 

nisam dodavao još elemenata za 144 

i 432 Mhz na duži bum, a i taj novi proraèun 

bi dugo trajao. Ovako je antena u 

transportu duga samo 1,75 m. Evo i opisa 

provjerene konstrukcije 6-metarskog 

quada s ugradnjom u sredinu za veæ proraèunate 

elemente za 2 m i 0,7 m. 

Bum je drvena letva dimenzija 40×40× 

1750 mm. Oba kraja letve (5 cm) su obraðena 

turpijom (zaobljenih bridova da bi 

lakše i èvršæe "nasjele" sive plastiène cijevi 

dimenzija 500×40×2 mm, popularne 

kanalizacijske “bijele” cijevi). 

Spoj drvenog buma i plastiènih cijevi 

uèvrstio sam s po dva vijka 4×60 mm, pod 

90 stupnjeva kroz bum i zategnuo leptir 

maticama (zbog lakše montaže i demontaže). 

Krajeve cijevi sam zatvorio plastiènim 

èepovima od 40 mm. Na taj naèin smo 

dobili sklopivi bum. 

Potom sam na njemu, na zadanim razmacima, 

probušio tri rupe (samo srednja 

je na drvenom dijelu), promjera 12 mm za 

drvene klipove dužine 500 mm (na koje 

dolaze predzadnji elementi – fiberglas 

štapovi preostali od moga 3-band quada). 

Drveni klipovi (šest komada), dimenzija 

12×500 mm su obavezni stoga što su elementi 

štapova prekratki za polovinu dijagonale 

bilo kog elementa za 6-metarski 

quad. S obzirom na to da su dijagonale 

elemenata razlièite, toplom plastikom iz 

pištolja sam napravio graniènike (2 komada), 

i to samo s jedne strane klina (stavio 

sam podlošku od 12 mm na klip i zalio je), 

za nalijeganje štapova na njih. 

Ostale tri rupe u bumu od 12 mm za 

nosaèe elemenata sam zbog njegove 

èvrstine pomakao naprijed za 20 mm. To 

nema nikakvog utjecaja na preciznost 

izrade antene. Sad smo veæ dobili bum s 

križem za 3-el. 6-metarski quad. 

Vodilice žica za 6-metarski quad (vrhovi 

štapova su šuplji), sam izradio od èeliène 

žice obujma 1 mm savijajuæi je dva kruga 

oko olovke i ostavljajuæi po 3 cm krajeve 

žice u inverted V za elastièno uvlaèenje u 

krajeve štapova. Sad je ostala samo žica. 

Koristio sam èeliènu sajlu u PVC-u za 

sušenje veša obujma 1 mm. Krajeve parazitnih 

elemenata sam provukao kroz 

napravljene alke "vodilice", zalemio krajeve 

i zalio ih toplom plastikom. Aktivni element, 

driver, sam zatvorio na moj uobièajeni 

naèin, dvostrukom luster-klemom na 

èije sam krajeve doveo kabel RG-58. Bitna 

je dužina tog kabela koja mora biti umnožak 

lambda polovine kabela za taj band s 

v.f. (0,66) = 2,98 m, kako bi antena kod 

primopredajnika pokazivala 50 oma. 

Samo uèvršæenje quad elemenata 

(fiber štap na drveni klin), zasniva se 

upravo na elastiènosti sajle u PVC-u. 

Graniènike sam napravio tako da pri 

napetim žicama petlje sve stoji bez savijanja 

klinova ili štapova, a krajeve klinova 

sam skratio na 5 cm od odstojnika kako 

bih mogao skinuti štapove bez lomljenja. 

Tako je 3-el. quad za 6 m opseg gotov. 

Na drveni bum (5 cm od krajeva 

drvenog buma + 3 rupe 6 mm na zadanim 

razmacima u sredini), sam vijcima 6×60 

s leptir maticama prièvrstio nosaèe 2-metarskog 

quada. To su letvice dimenzije 

20×20×600 mm (potrebno ih je skratiti 

pri montaži 2-metarskih elemenata na 

neto dužinu), s rupom za vijak od 6 mm 

na sredini i po dvije rupe od 4 mm na 

zadanim razmacima za provlaèenje aluminijske 

žice od 4 mm. Izrada aluminijskih 

elemenata quada u drvetu ide ovim 

redom: prvo se izreže aluminijska žica 

zadane dužine (s tim da ostavimo 2 do 

3 cm rezerve), a zatim se naðe njezina 

sredina. Od sredine se oznaèi po 1/8 

ukupne dužine i krajevi se saviju pod 90 

stupnjeva. Takva se provlaèi kroz veæ 

probušene rupe na letvici 20×20×600 mm. 

Provlaèenje žica je lagano i kad se 

stigne do 1/8, kao što je veæ opisano, 

uèvrsti se tako da se omota nekoliko 

krugova izolir trake oko žice iznad i ispod 

letvice. Zatim se izmjeri još 1/8 ukupne 

dužine, krajevi žice se saviju pod 90 stupnjeva, 

jedan prema drugom. Višak se 

odreže, a krajevi se spoje jednostrukom 

luster-klemom. Tako se izraðuju parazitni 

elementi quadova. Aktivni elementi – driveri 

izraðuju se isto, s istom rezervom 

dužine, samo što se pri krajnjem savijanju 

krajevi drivera savijaju još za 90 stupnjeva 

prema van. Na to dolaze dvostruke lusterkleme 

za napajanje. O tome vodite raèuna 

jer se krajevi drivera za 144 MHz savijaju 

prema unutra zbog transformacijske linije 

od 18 cm pod opletom kabela RG-58 

prema driveru 432 s kojeg napajanje ide 

na kabel. Dužina kabela prema ureðaju 

nije bitna jer je u pitanju duobander. Driver 


www.hamradio.hr 13

antene 

50,1 MHz – 3D gain dijagram sa strujama 

144,3 MHz – 3D gain dijagram sa strujama 432,5 MHz – 3D gain dijagram sa strujama 

50,1 MHz – H plot na 10 m visine 

144,3 MHz – H plot na 10 m visine 432,5 MHz – H plot na 10 m visine 

50,1 MHz – V plot na 10 m visine 

144,3 MHz – V plot na 10 m visine 432,5 MHz – V plot na 10 m visine 

50,1 MHz – GAIN+FB 

144,3 MHz – GAIN+FB 432,5 MHz – GAIN+FB 

50,1 MHz – IMP+REACT 

144,3 MHz – IMP+REACT 432,5 MHz – IMP+REACT 

50,1 MHz – SWR 144,3 MHz – SWR 432,5 MHz – SWR 



antene 

i reflektor za 432 se izraðuju se na isti 

naèin kao i za 144, samo su znatno manji 

(budite što precizniji kod njihove izrade, 

2 mm odstupanja su velika), i sami krajevi 

drivera za 432 MHz se savijaju prema 

unutra. 

Izrada pruženih direktora za 432 Mhz 

quagi je najjednostavniji dio izrade i 

zahtjevan je samo utoliko što traži preciznost 

izrezivanja. Izmjerene i odrezane 

direktore jednostavno provucite kroz veæ 

izbušene rupe od 4 mm na drvenom bumu 

i to je sve. 

Redoslijed sklapanja antene je sljedeæi: 

prvo driver 144/432, pa reflektor 432, 

zatim reflektor 144, direktor 1, 2, 3 za 144 

Mhz. Slijede driver za 50 Mhz pored plastiène 

cijevi na krajeve drvenog buma i 

na kraju parazitni elementi za 50 Mhz. 

Nakon što je antena sklopljena, pronaðite 

težište (malo od sredine ka reflektorima), 

i na tom mjestu probušite dvije 

rupe kroz bum za antenski nosaè koji se 

prièvršæuje za stup. Napajanja (2 kabela), 

možete voditi po stupu do drivera (6 m i 

0,7) jer su blizu sredine antene. Kabele 

vežite izolir trakom i dižite antenu. Interakcija 

bandova svedena je na minimum i 

gotovo je nema, a free space gain svakog 

banda je +9,5 dBd (preko 15 dBI na 6 

m…10 m visine). 

Za sva pitanja i rješavanje problema 

slobodno mi se obratite na e-mail: 

muzikant@sezampro.yu. 

6 m opseg 

Žica obujma 1 mm (èelièna u PVC-u). 

Elementi dužina/str. pozicija na bumu minimalna dužina nosaèa 

reflektor 6,312 /1,578 m 0 1,12 m 

driver 6,088 /1,522 m 1,38 m 1,08 m 

direktor 5,924 /1,481 m 2,64 m 1,05 m 

2 m opseg 

Žica 4 mm, aluminijska. 


reflektor 2,208 /0,552 m 0,53 m 0,552 m 

driver 2,140 /0,535 m 0,93 m 0,535 m 

direktor1 2,060 /0,515 m 1,31 m 0,515 m 

direktor2 1,960 /0,490 m 1,73 m 0,490 m 

direktor3 1,924 /0,481 m 2,15 m 0,481 m 

Dužina transformacijske linije sa 144 na 432 je 18 cm RG-58 kabela pod opletom. 

Bum je drvo dimenzija 40×40×1750 mm. 

Drveni nosaèi dimenzija 20×20×600 mm (2 m) i 20×20×220 mm (70 cm). 

0,7 m opseg 

Žica 4 mm, aluminijska. 


reflektor 0,758 /0,1895 m 0,815 m 0,1895 m 

driver 0,7012 /0,1753 m 0,930 m 0,1753 m 

direktor1 0,294 /0,147 m 1,060 m 

direktor2 0,298 /0,149 m 1,260 m 

direktor3 0,293 /0,1465 m 1,486 m 

direktor4 0,288 /0,144 m 1,770 m 

direktor5 0,285 /0,1425 m 1,997 m 

Dimenzije antene 

Piše: Andra Todoroviæ, YU1QT 

Rotirajuæi beam za tri donja opsega 

Virtualno, ali ako imate dovoljno visok 

stup, s dosta slobodnog prostora 

oko njega, ostvarit æete san svakog 

radioamatera. 

Ovo virtualno iz naslova u meðuvremenu 

se pretvara u realno isprobanu 

antenu. Prijatelj iz Hrvatske poslao mi je 

simulacijsku provjeru svog projekta 

metalnog stupa od 50 m, koji bi koristio 

kao driver za 160 m GP s eleviranim 

radijalima prema Johnovoj ideji, ON4UN. 

Provjerio sam simulaciju i nije mi se dopao 

ni dijagram, ni projekt. Gubici VF-a 

su veliki, a postavljanje izolatora u osnovi 

bi bilo nemoguæe ili manje strože 

gledano – preskupo. Tako sam odgovorio 

i Vlatku, 9A9R: "Imaš neku ideju, za 

ovaj stup?" "Imam, èekaj da riješim statiku." 

I tako, mail, po mail, od moje ideje 

2-el. DL2NK (Mox tip antene), koji je 

Freddy osmislio kao KV multiband, ja 

sam izradio prvu virtualnu inaèicu za 

160 m opseg (preko 10 dBi pojaèanja, 

u mono inaèici na 50 m visine). Ništa 

posebno za iskusnog modelara antena. 

Prvo je Freddy Kombrink (DL2NK) osmislio 

kvadratnu inaèicu optimizirane 

moxon antene u koju je moguæe postaviti 

2-elementa multiband beam. Višestruko 

isprobana konstrukcija tog tipa 

napra-vljena je i montirana završno s 

Gracinim (YU1IG) 7-banderom od 40 do 

10 m. To samo za sebe ne bi bilo toliko 

vrijedno hvale, èak ni za 3 donja opsega. 

Kako to sve napraviti, razapeti i podiæi 

toliku konstrukciju? Pa Moxon za 160 m 


www.hamradio.hr 15

antene 

je 39×39 m, a i ona druga dva unutra 

nisu ništa manji problem. 

Mehanièki genijalac u mojoj malenkosti 

je smislio kako se to sve može 

napraviti i bez hrpe aluminija, željeza, 

vijaka i dizalice. Samo žica, konopac i 

stup. Kompletna statièka ideja 3-band 

Moxona za niže opsege svodi se na 

trigonometriju i piramidu od konopca. 

Razmatrao sam i alternativu za fiksnu 

antenu, tako da sam u proraèune stavio 

driver i reflektor jednake dužine, što je 

bilo moguæe. Zašto iste dužine? Zato što 

bi se eventualno oba napajala zasebnim 

kabelima s preklapanjem zbog bi-direktivnosti 

0 – 180 o jer je širina H plota 

-3 dB preko 90 stupnjeva. 

Kad sam veæ spomenuo zasebno 

napajanje opsega, mislim da je to i 

najveæi nedostatak ovog beama za tri 

opsega. To je nužno jer bi interakcija 

susjednih opsega bila velika. Zahvaljujuæi 

takvom projektu napajanja moguæe 

je, u nedostatku prostora, po istim mjerama 

izraditi i mono-bandove za 40 m ili 

80 m od nje. Promjena visine montaže 

ima veliku ulogu u svim dijagramima 

pa i u SWR dijagramu. Ako ne postavljate 

na istu visinu svakako me pitajte 

za savjet. 

Da bih ostvario dobro pojaèanje na 

160 m opsegu (8,72 dBi, što je mnogo 

više od bilo koje GP antene), postavio 

sam antenu na visinu od 39 m (upravo 

za stup od 50 m). Na tu ideju podsjetio 

me Nerino, S51EQ, koji je jako zadovoljan 

mojim projektom 2-elem. Moxona 

za 40 m opseg iako ga je montirao na 

samo 11 m od zemlje. Svi njegovi primljeni 

RPT od tada su za 2 S jedinice 

u prosjeku bolji od prijašnjeg inverted V, 

a i o Nerinovoj anteni možemo raspravljati 

jer je u odnosu na ovu "malecka" 

i da se lakše napraviti (vidi S55M.com). 

Za one koji to ne znaju, Moxon je 

izuzetno niskošumna antena, što je 

svakako velika prednost na tim opsezima. 

Neizvjesnost izgleda antene i 

naèina montaže se ovdje završava. 

Na stup od 50 m dodao sam aluminijsko 

"koplje" od cijevi 40 mm×3 m s 

alkom na vrhu. Kroz tu alku prolaze svi 

konopci nosaèi (4 kom), i idu prema 

zemlji pod odreðenim kutom. Na visini 

14 m od alke za te konopce se veže žica 

antene za na to predviðena i obilježena 

mjesta. To je jednostavno jer je Moxon 

na svojim bridovima ojaèan sa savijenim 

aluminijskim "L" profilom 8×50 mm, za 

koje se s PVC vezicom (cable tie), 

prièvrste žice elemenata. U tri band 

inaèici i s bridova 40 m antene idu dodatni 

noseæi konopci na alku, a svi kutovi 

iste strane antene su meðusobno povezani 

konopcom. Sa zemlje se razvlaèenjem 

noseæih konopaca u stranu formira 

Moxon i to je sve. Sad dolazi ono neugodno. 

Za tri band verziju (ili samo za 160 m), 

konopci za zatezanje antene su dugi 

po 117 m, a za klinove se 

vežu na udaljenosti od 

104 m od centra stupa 

jer u osnovi èine kvadrat 

stranice 148 m. Za duoband 

(80/40 m), dimenzije 

konopca su 75/64,5 m, a 

kvadrat je stranice 76 m. 

Rotiranje antene po 

pravcu izvodi se zamjenom 

mjesta konopaca na 

klinovima. Genijalno, ali 

to nije sve. Konstrukcija 

omoguæuje i promjenu 

elevacije antene sa zemlje 

zatezanjem zadnjih 

konopaca i popuštanjem 

prednjih do najboljeg 

prijama signala. Ako taj 

postupak napravite s 

boènim konopcima, imate 

moguænost finog namještanja 

polarizacije antene, 

opet do najboljeg prijama 

signala. 

Za simulaciju je korištena 

bakrena žica u 

PVC-u od 2,5 mm 2 (promjera 

1,8 mm), i konopci 

su promjera 3 mm najmanje 

(bolja je što kvalitetnija 

zbog velikih dužina). 

Dijagrami su iz 4NEC2 programa i 

rezonantne frekvencije su pomaknute 

zbog tzv. "skin" faktora žice u izolaciji, 

tako da je 1,92 MHz iz simulacije jednak 

1,83 MHz u stvarnosti na stupu. Isto vrijedi 

i za druge opsege: 3,66 je realno 

3,55 MHz; 7,24 je realno 7,05 MHz. 

Posebnu pažnju posvetite na izvanredno 

dobar raspored struja u 3D 

dijagramu Moxona. Zbog toga je 

poželjna W2DU tf simetrija ili bilo koji 

drugi balun 1:1. 

= napajanje antene 

= alternativno napajanje za pravac 180 O 

L 160 = 39 m 

W 160 = 19 m 

S 160 = 1m 

L 

L80 = 

W80= 

S 80 = 

20,10 m 

9,79 m 

0,52 m 

= izolator za razmak (konopce) 

L40 = 

W40= 

S 40 = 

Kako stvari stoje za sada, najbliži 

ludoj realizaciji ovog 3b projekta je E. 

Tafro, T99W, sa stupom od 45 m. 

Slijedi nekoliko rijeèi o dužinama žica 

i konopaca. 

Dužine veznih konopaca (4 kom) 

izmeðu tjemena (kutova) Moxona su: 

sa 160 na 80 = 13,37 m i s 80 na 

40 = 7,04 m. Noseæi konpci u 3-band 

inaèici (4 kom), sa 40 na alku su dugaèke 

15,73 m. 

Za daljnje informacije pišite na moj 

e-mail: muzikant@sezampro.yu. 

W 

S 

10,14 m 

4,94 m 

0,26 m 



antene 

160 m – 3D gain dijagram 

80 m – 3D gain dijagram 40 m – 3D gain dijagram 

1,83 MHz – H plot 

3,55 MHz – H plot 7,05 MHz – H plot 

1,83 MHz – V plot 

3,55 MHz – V plot 7,05 MHz – V plot 

1,83 MHz – GAIN+FB 

3,55 MHz – GAIN+FB 7,05 MHz – GAIN+FB 

1,83 MHz – IMP+REACT 

3,55 MHz – IMP+REACT 7,05 MHz – IMP+REACT 


1,83 MHz – SWR 3,55 MHz – SWR 7,05 MHz – SWR 

www.hamradio.hr 17

praktièna elektronika 

Piše: Krunoslav Horvatiæ, 9A4KH 

PC – pomagalo za CW 

Iako telegrafija danas nije zastupljena 

u profesionalnim komunikacijama kao 

nekad, na radioamaterskim bandovima 

još uvijek sve vrvi od zaljubljenika u ovu 

vrstu modulacije. 

Ovim èlankom želim predstaviti jednostavan 

ureðaj koji se povezuje izmeðu 

primopredajnika i PC-a, a uz pomoæ 

odgovarajuæeg programa, na monitoru 

raèunala možete èitati dekodirane primljene 

telegrafske signale ili ih možete 

odašiljati jednostavno tipkanjem po tastaturi 

raèunala, odnosno unaprijed 

pripremljeni tekst se može odašiljati 

pritiskom na samo jednu tipku tastature. 

Dekoder je pogodan za svakoga tko želi 

raditi telegrafijom. Oni koji još nisu savladali 

ovaj naèin rada uz pomoæ ove 

korisne naprave mogu poboljšati kvalitetu 

uèenja telegrafije, a iskusni operatori 

u raznim CW natjecanjima mogu uz 

manje muke skupljati važne bodove. 

Sklop dekodera nije složen i kao što 

sheme prikazuju sastoji se od mrežnog 

ispravljaèa, prijamnog dekodera i predajnog 

dijela. U ureðaju su korišteni naponi 

od +12 V, +5 V i –9 V te ispravljaè nije 

potrebno posebno opisivati. 

Spajanje na raèunalo 

Za spajanje izmeðu raèunala i 

radioureðaja korišten je paralelni 25 pinski 

(LPT) port, gdje se pinovi 2 i 3 koriste 

za odašiljanje CW signala, a pin 15 za 

prijam signala. Masa se spaja na pin 25. 

Ovisno o izboru raèunalnog programa 

(za stare inaèice programa i raèunala) 

dekoder se spaja na pinove 1, 2, 3 i 25. 

Pojašnjenje o razlikama izmeðu "starog" 

i "novog" slijedi naknadno u ovom tekstu. 

Opis dekodera 

Niskofrekventni signal iz radioureðaja 

se dovodi preko spoja RC komponenata 

na nožicu 2 integriranog kruga LM 

741CM (IC1) koji radi kao bandpass filtar 

za 800 Hz. Signal iz primopredajnika 

može se dovesti s izlaza NF pojaèala, ili 

ako ureðaj ima moguænost, preporuèa se 

spajanje na signal konstantne amplitude 

(veæina radioureðaja to podržava). Ako 

se signal dovodi s NF izlaza, razina signala 

se mijenja promjenom glasnoæe na 

ureðaju pa je u tom sluèaju potrebno 

voditi raèuna o tome da se sklop ne 

pobudi s prevelikom amplitudom iz ureðaja. 

Poželjno je na dekoder uvijek dovoditi 

signal jednake amplitude. Filtrirani 

signal se s izlaza filtra (IC1), dovodi na 

drugi integrirani krug (IC2) LM 741 CM, 

koji radi kao audio AGC (Automatic Gain 

Control), i koji osigurava ulaz signala 

približno jednake amplitude u tonski 

dekoder. 

Integrirani krug (IC3) NE 567 CN u 

funkciji tonskog dekodera (ugoðenog na 

800 Hz) upravlja preko tranzistora (T2) 

2N4401 sa "Schmitovim trigerom" kojeg 

èini (IC4) 74LS14, a koji je svojim izlazom 

spojen na pin 15 LPT porta raèunala 

(ili pin 1 za stare inaèice). Dolaskom signala 

u tonski dekoder vrši se komparacija 

tona i ako je zadovoljen uvjet poklapanje 

na 800 Hz (+/– 50 Hz), mijenja se 

stanje na pinu 15 LPT-a. Program u raèunalu 

prepoznaje promjenu na portu i 

pokreæe proces dekodiranja ritma promjena 

na pinu 15, a rezultat dekodiranja 

je vidljiv na monitoru raèunala u obliku 

slova ili brojke, odnosno primljenog CW 

znaka. Programski dio unutar raèunala je 

vrlo kompleksan i pretpostavljam da bi 

bio zanimljiv uglavnom programerima, 

pa ga ovdje sada neæu opisivati. Više o 

programskim podrškama za ovaj CW 

dekoder možete pronaæi na web stranicama 

Zagrebaèkoga radioamaterskog 

saveza (www.zars.hr). Tonski dekoder 

širine 100 Hz æe vam omoguæiti selekciju 

i kvalitetan prijam signala iako vaša stanica 

nema ugraðen neki CW filter ili DSP 

te komparacijom izdvaja samo željeni 

signal (što nije zanemarivo ako se prisjetimo 

na moguæe smetnje ili na neugodne 

signale stanica koje emitiraju u blizini 

naše frekvencije). 

Ugaðanje dekodera 

Promjenjivi otpornik R2 služi za regulaciju 

velièine ulaznog signala u tonski 

dekoder i može se izvesti kao trimer ili 

što je praksa pokazala korisnijim, kao 

potenciometar (u sluèajevima posebno 

jakih smetnju u prijamu). Sklop se ugaða 

pomoæu trimera R1 i R3 s napomenom 

da se prethodno R2 namjesti na maksimalan 

prolaz signala u tonski dekoder. 

Iz tonskog generatora se dovede signal 

frekvencije 800 Hz i trimerima R1 i R2 

se namjesti prolaz signala tako da led 

dioda zasvijetli. Fino ugaðanje se vrši na 

isti naèin, ali uz što manju amplitudu iz 

ton generatora. 

Odašiljaèki dio je izgraðen s integriranim 

krugom (IC5) 74LS00N (NAND 

vrata) koji upravlja ulazom za CW 



praktièna elektronika 

tipkalo vašeg radioureðaja i to preko 

tranzistora 2N4401, odnosno preko 

optièkog sprežnika, a prema želji svakog 

konstruktora, umjesto optièkog sprežnika 

se može ugraditi relej ("reed" relej 

ili slièno – u sluèajevima gdje probleme 

uzrokuje polaritet na ureðaju). Naredbama 

iz programa u raèunalu dolazi do 

promjena na pinovima 2 i 3 LPT porta, 

te se stanja na istima mijenjaju u ritmu 

CW znakova koje odašiljemo, a ovaj jednostavni 

sklop te promjene prenosi u 

radioureðaj na naèin da simulira pritiskanje 

CW tipkala. Važno je napomenuti 

da svi spojevi prema PC-u budu 

"blokirani" feritnim perlicama (FP), u 

svrhu uklanjanja neželjenih oscilacija i 

smetnji koje može generirati raèunalo. 

Iz priložene fotografije možete vidjeti 

izgled sagraðenog ureðaja koji je graðen 

tako da omoguæava eksperimentiranje. 

Na osnovnoj ploèi je sagraðen ispravljaè 

koji osigurava potrebne napone, dok su 

na osnovnu ploèu okomito postavljeni 

(spojeni) moduli ulaznog filtra, tonskog 

dekodera s AGC sklopom te modul koji 

se koristi za odašiljanje. Svi moduli su 

izgraðeni SMD tehnologijom (što naravno 

nije uvjet i za vašu gradnju). Ureðaj 

je malih dimenzija i zajedno s ispravljaèem 

je smješten u kutiju velièine 12 cm 

× 7 cm × 4 cm. 

Programska podrška 

Za korisnike starijih raèunala trenutno 

dostupni program za rad opisanog 

sklopa koji podržava rad iz operativnog 

sistema DOS, možete "skinuti" s web 

stranica Zagrebaèkoga radiomaterskog 

saveza. Naziv programa je Multicon 

(V7.02 / V7.03), i ako se odluèite na rad 

s ovim programom na opisanom sklopu 

je potrebno uèiniti izmjenu. Prijamni pin 

15 se ne koristi, veæ se prijam spaja na 

pin 1 LPT-a. Dakle, važno je uoèiti da 

stari DOS Multicon program radi s 

pinovima 1, 2 i 3, te masa s pinom 25. 

Isti program se može koristiti i s 

Win 95. Na nekim raèunalima æe taj stari 

program raditi i s Win 98 (s napomenom 

da u Win 98 možda neæe raditi CW 

prijam radi promjena standarda na LPT 

periferiji koje su uslijedile nakon izrade 

Multicona, odnosno do problema s prijamom 

može doæi na P1 raèunalima, 

bržima od 166 MHz te na svima ostalim 

novijim raèunalima). 

Potpuno funkcionalni program za rad 

iz današnjih operativnih sistema baziranih 

na NT tehnologiji, takoðer je dostupan 

na web stranicama Zagrebaèkog 

radioamaterskog saveza pod nazivom 

CW1. Program podržava rad opisanog 

CW adaptera u sustavima NT 4.0 i novijima, 

a preporuka je korištenje operativnog 

Windows XP sustava. Program je 

jednostavan i pisan iskljuèivo za eksperimentiranje 

te radi s LPT portom i 

pinovima 2, 3, i 15, te masa, pin 25. 

U tijeku je priprema i izrada Win 

Multicon (v. 8.0.0), programa koji æe 

poèetkom 2006. godine biti dostupan 

korisnicima. Program se planira za rad s 

Win XP sustavom, odnosno podržavat 

æe NT platforme od NT 4.0 na više. 

Nadam se da æe ova amaterska gradnja 

privuæi vašu pozornost. Eventualne 

dopunske informacije zainteresirani 

mogu dobiti putem elektronske pošte 

Zagrebaèkoga radioamaterskog saveza, 

zars@inet.hr. 

Izgled sagraðenog ureðaja 


www.hamradio.hr 19

Frekvencija 

(MHz) Vrsta emisije Uporaba 

BAND PLAN 

1240 – 2450 MHz 

1240,000 1240,000 - 1242,000 digitalne veze 

sve vrste emisija 1242,025 - 1242,250 repetitorski izlazni kanali RS1-RS10, 

razmak kanala 25kHz, dupleksni razmak 28MHz 


1243,250 ATV 

1260,000 

1260,000 sve vrste emisija satelitske veze 

1270,000 

1270,000 sve vrste emisija 1270,025 - 1270,250 repetitorski izlazni kanali RS1-RS10, 

razmak kanala 25kHz, dupleksni razmak 28MHz 


1272,000 ATV 

1291,000 

1291,000 sve vrste emisija 

1296,000 

1296,000 telegrafija 1296,000 - 1296,025 EME 

1240 

1296,150 1296,138 PSK31 središte aktivnosti 

1296,150 1296,200 središte aktivnosti uskopojasnim emisijama 

1296,400 - 1296,600 linearni transponderi - ulaz 

telegrafija, SSB 1296,500 uskopojasni SSTV 

1296,600 RTTY 

1296,700 FAX 

1296,800 1296,600 - 1296,800 linearni transponderi - izlaz 

1296,800 telegrafija radijski farovi iskljuèivo 

1297,000 


1297,500 

1297,500 NBFM 1297,500 središte NBFM aktivnosti 

1298,000 1297,500 - 1297,975 simpleksni kanali SM20 - SM39 


1300,000 


2304,000 

2304,000 telegrafija 

2304,150 

2304,150 telegrafija, SSB 2304,200 SSB središte aktivnosti 

2304,800 


2305,000 

2305,000 sve vrste emisija 

2320,000 

2320,000 telegrafija 2320,000 - 2320,025 EME 

2320,150 2320,138 PSK31 središte aktivnosti 

2300 

2320,150 telegrafija, SSB 2320,200 SSB središte aktivnosti 

2320,800 


2321,000 

2321,000 NBFM simpleksni kanali 

2322,000 

2322,000 2322,000 - 2355,000 ATV 

sve vrste emisija 2355,000 - 2370,000 digitalne veze 

2370,000 - 2392,000 ATV 


2400,000 sve vrste emisija satelitske veze 

2450,000 



Frekvencija 

(MHz) Vrsta emisije Uporaba 

BAND PLAN 

3400 – 5850 MHz 

3400.000 3400.100 središte uskopojasne aktivnosti 

uskopojasne emisije 

3400 

3402.000 3400.800 - 3401.000 radijski farovi 

3402.000 sve vrste emisija digitalne veze 

3410.000 

5650.000 Sve vrste emisija Satelitske veze (smjer Zemlja - Svemir) 

5668.000 

5668.000 Uskopojasne emisije 5668.200 Središte uskopojasnih aktivnosti 

5670.000 Satelitske veze (smjer Zemlja - Svemir) 

5670.000 Digitalna 

5700.000 

5700.000 ATV 

5720.000 

5720.000 Sve vrste emisija 

5760.000 

5650 

5760.000 Uskopojasne emisije 5760.200 Središte uskopojasnih aktivnosti 

5762.000 

5762.000 Sve vrste emisija 

5790.000 

5790.000 Sve vrste emisija Satelitske veze (smjer Svemir - Zemlja) 

5850.000

KV 

Pravila KV natjecanja 

IOTA Contest 

Datum i vrijeme 

Ovo natjecanje održava se svake godine 

zadnji puni vikend u srpnju. Ove godine to je 

30./31. srpnja. Natjecanje poèinje u subotu u 

1200 UTC i traje do nedjelje u 1200 UTC. 

Frekvencije 

3,5 do 28 MHz (bez WARC opsega). 

Vrste rada 

CW i SSB. 

Kategorije sudionika 

a) lokacija 

- otok (postaje koje rade s otoka koji ima 

IOTA broj; npr. EU-136), 

- svijet (sve ostale postaje); 

b) operatori 

- jedan operator, 

- više operatora; 

c) vrste rada: 

- CW, 

- SSB, 

- CW/SSB (više operatora moraju raditi i 

CW i SSB); 

d) vrijeme rada: 

- 24 sata, 

- 12 sati. 

Više operatora obavezno je u kategoriji 24 

sata. U kategoriji 12 sati rad mora biti 

kontinuirano 12 sati ili s prekidima koji 

ne smiju biti kraæi od 60 minuta. 

e) snaga: 

- velika snaga, 

- mala snaga (maksimalno 100 W output), 

- QRP (maksimalno 5 W output). 

Postaje koje rade s otoka mogu se prijaviti 

u kategoriju DX ekspedicije ako svu 

nužnu opremu nose sa sobom, a postavljaju 

je posebno samo za ovo natjecanje i ne 

koriste opremu radioamatera koji stanuju 

na tom otoku. Ekspedicije do 100 W su 

ogranièene na neusmjerene antene od 1 elementa 

(dipoli, vertikalke i sl.) 

Izmjena 

RST i redni broj koji poèinje od 001. 

Postaje s otoka daju i svoju IOTA oznaku. 

Svaku postaju moguæe je raditi dva puta na 

istom opsegu CW i SSB naèinom rada. 

Bodovanje: 

- veza s vlastitom IOTA oznakom i veza s 

postajama koje nisu na otoku – 3 boda, 

- veza s IOTA postajama –15 bodova. 

Množitelji 

IOTA oznake posebno na svakom opsegu 

i vrsti rada, što znaèi da jednu IOTA oznaku 

treba raèunati dva puta po opsegu CW i SSB. 

Konaèni rezultat 

Konaèni rezultat dobije se množenjem 

ukupnog zbroja QSO bodova sa svih opsega 

s ukupnim brojem množitelja sa svih opsega. 

Svoje elektronièke dnevnike u Cabrillo 

formatu pošaljite na e-mail: iota.logs@ 

rsgb.org. Ime vaše datoteke treba biti 

vašapozoznaka.log. Postaje koje rade s 

otoka moraju napisati ime otoka i IOTA 

oznaku. Elektronièki logovi su obavezni za 

sve koji kandidiraju za visoki plasman. 

Kalendar KV natjecanja 

SRPANJ 2005. 

1. 7. 0000-2359 RAC Canada Day Contest CW/SSB 

2 - 3. 7. 0000-2400 YV Ind. Day Contest CW/SSB 

2 - 3. 7. 1100-1059 DL DX RTTY Contest RTTY 

9 - 10. 7. 1200-1200 IARU HF Championship CW/SSB 

9 - 10. 7. 1800-1800 UK DX RTTY Contest RTTY 

30 - 31. 7. 1200-1200 IOTA Contest CW/SSB 

30 - 31. 7. 0000-2400 Russian RTTY Contest RTTY 

KOLOVOZ 2005. 

6. 8. 1000-2159 EU HF Championship CW/SSB 

13 - 14. 8. 0000-2359 WAE DX Contest CW 

20 - 21. 8. 1200-1200 SEANET Contest CW/SSB 

27 - 28. 8. 1200-1200 TOEC WW Grid Contest CW 

27 - 28. 8. 1200-1200 YO DX HF Contest CW/SSB 

27 - 28. 8. 1200-1159 SCC RTTY Contest RTTY 

RUJAN 2005. 

3 - 4. 9. 0000-2400 All Asian DX Contest SSB 

3. 9. 0000-2400 Russian "Radio" RTTY WW Contest RTTY 

3 - 4. 9. 1300-1259 IARU Region 1 Fieldday CW 

10 - 11. 9. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest SSB 

17 - 18. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest CW 

24 - 25. 9. 0000-2359 CQ WW RTTY DX Contest RTTY 

24 - 25. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest SSB 

Papirnati dnevnici vode se posebno za 

svaki opseg. Duple veze treba jasno oznaèiti. 

Svaka veza mora sadržavati vrijeme, poz. 

oznaku korespondenta, izmjenu i broj bodova 

za tu vezu. Množitelj je potrebno oznaèiti 

samo kad je novi na opsegu. Zbrojni list mora 

sadržavati: ime i prezime natjecatelja, punu 

adresu, kategoriju sudionika, broj veza, broj 

množitelja i QSO bodova po opsegu i ukupno 

i konaèni rezultat, kao i izjavu o pridržavanju 

pravila natjecanja. Adresa za slanje papirnatih 

dnevnika (najkasnije do 1. rujna; vrijedi 

žig pošte) je: 

RSGB IOTA Contest 

PO Box 9 

Potters Bar 

Herts EN6 3RH 

England. 

Nagrade 

Diplome æe dobiti prvoplasirane postaje 

u svakoj kategoriji sukladno broju sudionika, 

a organizator æe dodijeliti veæi broj trofeja 

i plaketa za pobjednike u otoènim kategorijama. 

EU HF Championship 


Ovo natjecanje održava se svake godine 

prvu subotu u kolovozu. Ove godine to je 6. 

kolovoza. Natjecanje poèinje u 1000 UTC i 

traje do 2159 UTC. 

U ovom natjecanju vrijede samo veze s 

europskim postajama. 

Frekvencije 

1,8 do 28 MHz (bez WARC opsega). 

Vrste rada 

CW i SSB. 

Kategorije sudionika 

U ovom natjecanju postoji samo kategorija 

jedan operator u sedam klasa: 

I. CW/SSB - velika snaga 

(maksimalno 1 500 W output), 

II. CW/SSB - mala snaga 

(maksimalno 100 W output), 

III. CW - velika snaga 


IV. CW - mala snaga 


V. SSB - velika snaga 


VI. SSB - mala snaga 


VII. SWL. 



Za sve sudionike postoji vremensko ogranièenje 

od najviše 10 promjena opsega ili 

vrste rada u jednom punom satu. 

Izmjena 

RST i dvoznamenkasti broj koji oznaèava 

zadnja dva broja prve radioamaterske dozvole. 

Bodovanje 

Svaka veza s EU postajama donosi 1 bod, 

a s istom postajom mogu se održati dvije 

veze na jednom opsegu (CW i SSB). 

Množitelji 

Dvoznamenkasti brojevi koji oznaèavaju 

godinu radioamaterske dozvole posebno na 

svakom opsegu bez obzira na vrstu rada. 

SCC RTTY Contest 


Ovo natjecanje održava se 

svake godine zadnji puni vikend 

u kolovozu. Ove godine to je 27./ 

28. kolovoza. Natjecanje poèinje 

u subotu u 1200 UTC i traje do 

nedjelje u 1159 UTC. 

Natjecanje je WW tipa i vrijede 

veze sa svim postajama širom 

svijeta. 

Frekvencije 

3,5 do 28 MHz 

(bez WARC opsega). 

Vrsta rada 

RTTY. 

Kategorije sudionika: 

- jedan operator, svi opsezi, 

velika snaga (maksimalno 

1500 W RF output), 


mala snaga (maksimalno 

100 W RF output), 

WAEDC Contest 

KV 


Konaèni rezultat dobije se množenjem 

ukupnog zbroja QSO bodova sa svih opsega 

s ukupnim brojem množitelja sa svih opsega. 

Svoje elektronièke dnevnike pošaljite na 

e-mail: euhfc@hamradio.si ili najkasnije do 

31. kolovoza (vrijedi žig pošte) na floppy 

disku na adresu: 

Slovenia Contest Club 

Saveljska 50 

1113 Ljubljana 

SLOVENIJA. 

Elektronièki dnevnici trebaju biti u Cabrillo 

formatu ili u èistom ASCII formatu. Ime 

datoteke treba biti vašapozoznaka.log. 

Elektronièki dnevnici su obavezni za sve koji 

kandidiraju za visoki plasman. 

Papirnati dnevnici se vode posebno za 

svaki opseg. Duple veze treba jasno oznaèiti. 

Svaka veza mora sadržavati vrijeme, poz. 


assisted (maksimalno 1500 

W RF output), 

- više operatora, svi opsezi, 

jedan odašiljaè (maksimalno 

1500 W RF output). 

Sudionici u kategorijama 

jedan operator i više operatora 

imaju vremensko ogranièenje 

mijenjanja opsega (10 promjena 

u jednom punom satu). Ovo 

ogranièenje ne vrijedi za assisted 

kategoriju. 

Izmjena 

RST i èetveroznamenkasti 

broj koji oznaèava godinu prve 

radioamaterske dozvole (npr. 599 

1974). 

Bodovanje 

- veza s vlastitom DXCC 

zemljom – 1 bod, 

- veza s postajama na vlastitom 

kontinentu – 2 boda, 

- veza s postajama na drugom 

kontinentu – 3 boda. 

Množitelji 

Èetveroznamenkasti brojevi 

koji oznaèavaju godinu prve 

radioamaterske dozvole posebno 

na svakom opsegu. 


Konaèni rezultat dobije se 

množenjem ukupnog zbroja QSO 

bodova sa svih opsega s ukupnim 

brojem množitelja sa svih 

opsega. 

Svoje elektronièke dnevnike 

pošaljite na e-mail: 

rtty@hamradio.si ili do 15. rujna 

(vrijedi žig pošte) na floppy disku 

na adresu: 


Saveljska 50 


SLOVENIJA. 

oznaku korespondenta, izmjenu i broj bodova 

za tu vezu. Množitelj je potrebno oznaèiti 

samo kad je novi na opsegu. Zbrojni list mora 

sadržavati: ime i prezime natjecatelja, punu 

adresu, kategoriju sudionika, broj veza, broj 

množitelja i QSO bodova po opsegu i ukupno 

i konaèni rezultat, kao i izjavu o pridržavanju 

pravila natjecanja. Adresa za slanje papirnatih 

dnevnika (najkasnije do 31. kolovoza; 

vrijedi žig pošte) je: 


Saveljska 50 


SLOVENIJA 

Nagrade 

Plakete æe dobiti pobjednici u prvih šest 

kategorija. U svakoj kategoriji bit æe podijeljen 

odreðen broj diploma prema procjeni organizatora. 

Vaši elektronièki dnevnici trebaju 

biti u Cabrillo formatu ili u 

èistom ASCII formatu. Ime datoteke 

treba biti vašapozoznaka.log. 

Organizator ovog natjecanja 

zahtjeva da se za svaku vezu u 

rubrici band upiše toèna frekvencija 

održane veze. Postaje koje 

neæe imati upisanu toènu 

frekvenciju u rubrici band neæe 

moæi konkurirati za plakete. Elektronièki 

logovi su obavezni za 

sve sudionike. 

Nagrade 

Plakete æe dobiti svjetski pobjednici 

u sve èetiri kategorije. 

Svi koji konkuriraju za plakete 

moraju za svaku vezu napisati 

toènu radnu frekvenciju gdje je ta 

veza održana. U svakoj kategoriji 

bit æe podijeljen odreðen broj 

diploma prema procjeni organizatora. 


Ovo natjecanje održava se 

svake godine u tri neovisna 

dijela: 

- CW: 

od 0000 UTC 13. kolovoza 

do 2359 UTC 14. kolovoza 

(drugi puni vikend u 

kolovozu svake godine), 

- SSB: 

od 0000 UTC 10. rujna 

do 2359 UTC 11. rujna 

(drugi puni vikend u rujnu 

svake godine), 

- RTTY: 

od 0000 UTC 12. studenog 

do 2359 UTC 13. studenog 

(drugi puni vikend u 

studenom svake godine). 

U ovom natjecanju postaje 

iz Europe rade s postajama s 

drugih kontinenata, osim u 

RTTY dijelu ovog natjecanja 

gdje radi svatko sa svakim. 

Frekvencije 

3,5…7…14…21…28 MHz. 

Kategorije sudionika: 


mala snaga (maksimalno 

100 W output), 


velika snaga, 

- više operatora, svi opsezi, 

jedan odašiljaè, 

- SWL. 

U kategorijama jedan operator 

dozvoljen je samo jedan signal u 

bilo koje vrijeme. Jedan operator 

može raditi najviše 36 sati, a 

pauza od 12 sati može biti rasporeðena 

u najviše 3 perioda. 

Pauze moraju biti jasno 

oznaèene u dnevniku. U kategoriji 

više operatora vrijedi 10-minutno 

pravilo promjene opsega, 

osim ako se radi novi množitelj 

na nekom drugom opsegu. 

Izmjena 

RS/RST i redni broj koji poèinje 

od 001. Ako postaja ne daje 

redni broj možete upisati 000 kao 

izmjenu. 

Bodovanje 

Svaka veza vrijedi jedan bod. 

Množitelji 

Razlièite DXCC zemlje posebno 

na svakom opsegu, kao i 

pozivne oblasti od 0-1 u slijedeæim 

zemljama: W, VE, VK, ZL, 

ZS, JA i PY kao i UA9/UA0. 

Ukupan broj množitelja odraðenih 

na 3,5 MHz množi se s 4, 

na 7 MHz s 3, a na 14/21/28 MHz 

s 2. 

QTC promet 

Dodatne bodove moguæe je 

ostvariti kroz prijam QTC-a od 

DX postaja. Od jedne DX 

postaje može se primiti najviše 

10 QTC-a. Svaki primljeni QTC 

vrijedi jedan bod. Svaki QTC se 

sastoji od serijskog broja i broja 

QTC-a, a QTC sadrži vrijeme, 

poz. oznaku europske postaje i 

redni broj (npr. QTC 10/10 oznaèava 

da je to DX postaji 10 serija 

QTC-a i sadrži 10 QTC-a). 

Primjer QTC-a: 1213 DL6ABH 

001. 


Konaèni rezultat dobije se 

množenjem ukupnog zbroja QSO 

bodova i QTC-a sa svih opsega 

s ukupnim brojem množitelja sa 

svih opsega (množitelje smo prethodno 

umnožili za gore navedeni 

bonus po opsezima). 

Posebna pravila za RTTY dio 

U RTTY dijelu ovog natjecanja 

radi svatko sa svakim. Svaka 

postaja može slati i primati QTCe 

s time da postaje moraju biti s 

raznih kontinenata, tj. primo- 


www.hamradio.hr 23

KV 

predaja QTC-a ne može biti 

ostvarena izmeðu dvije postaje iz 

Europe. Zbroj QTC-a razmijenjenih 

izmeðu dvije postaje ne smije 

prelaziti 10. Množitelji su DXCC 

zemlje i WAE lista zemalja. 

Svoje elektronièke dnevnike 

pošaljite na e-mail: waedc@ 

dxhf.darc.de. Elektronièki dnevnici 

trebaju biti u Cabrillo formatu 

ili DARC-STF formatu. Ime datoteke 

treba biti oblika vašapozoznaka.log. 

Elektronièki logovi su 

obavezni za sve koji kandidiraju 

za visoki plasman. 

Papirnati dnevnici vode se 

posebno za svaki opseg. Duple 

veze treba jasno oznaèiti. Svaka 

veza mora sadržavati vrijeme, 

poz. oznaku korespondenta, 

izmjenu i broj bodova za tu vezu. 

Množitelj treba oznaèiti samo kad 

je novi na opsegu. QTC promet 

može se voditi u dnevniku ili na 

posebnom papiru. Zbrojni list 

mora sadržavati: ime i prezime 

natjecatelja, punu adresu, kategoriju 

sudionika, broj veza, broj 

množitelja i QSO bodova po 

opsegu i ukupno i konaèni rezultat, 

kao i izjavu o pridržavanju 

pravila natjecanja. Adresa za 

slanje papirnatih dnevnika 

(najkasnije do 15. rujna za CW 

dio, 15. listopada za SSB dio i 15. 

prosinca za RTTY) je: 

WAEDC Contest Manager 

Bernhard Buettner, DL6RAI 

Schmidweg 17 

D-85609 Dornach 

GERMANY. 

Nagrade 

Plakete æe dobiti kontinentalni 

pobjednici u svim kategorijama, 

kao i oni koji aktiviraju neke 

rijetke WAE zemlje prema procjeni 

organizatora. Diplome æe 

dobiti prvoplasirani u svakoj 

zemlji po kategorijama. 

Više informacija o ovom natjecanju, 

ukljuèujuæi i rezultate iz 

prethodnih godina možete pronaæi 

na web stranici: 

http://www.waedc.de/. 

Rezultati KV natjecanja 

Rezultati KV natjecanja Hrvatski radioamaterski kup 2005. 

Piše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU 

Pred vama su rezultati devetog Hrvatskoga radioamaterskog 

kupa. Ovo je bio dosad najuspješniji kup po broju 

postaja, ali i po broju veza i množitelja koje je bilo moguæe 

odraditi u èetiri polusatna perioda. Po prvi puta smo sve vaše 

dnevnike podvrgli raèunalnoj obradi po UBN proceduri, tako 

da je nakon nje došlo i do nekih promjena u plasmanu u odnosu 

na prijavljene rezultate. Primili smo èak 61 natjecateljski 

dnevnik i 3 dnevnika za kontrolu (9 postaja nije poslalo svoje 

dnevnike). Najveæa "borba" vodila se u kategoriji više operatora 

u kojoj smo primili najviše natjecateljskih dnevnika (22). 

Nakon UBN procedure prvo mjesto je osvojila ekipa 9A5Y s 

dosad najboljim rezultatom (43 338 bodova, 205 veza i 93 

množitelja), ispred 9A9M i 9A7S koji su vrlo malo zaostali u 

odnosu na pobjednike. U kategoriji jedan operator, miješano, 

Eugen, 9A7V, ostvario je uvjerljivu pobjedu u odnosu na 

konkurenciju Davora, 9A1UN, i Bonu, 9A3NQ, koji su osvojili 

drugo i treæe mjesto. U CW kategoriji pobijedio je Marin, 

9A5MT, ispred Goge, 9A6C. U SSB kategoriji uvjerljivo je prvo 

mjesto osvojio Igor, 9A4CD, ispred Steve, 9A2YM. U QRP 

kategoriji prvo mjesto je osvojio Damir, 9A3RE. 

Teoretski je bilo moguæe odraditi oko 240 veza i 108 

množitelja. U natjecanju su radile postaje iz podruèja koja 

pokrivaju 29 registarskih oznaka (množitelja): po 26 u prvom i 

treæem periodu te po 28 u drugom i èetvrtom periodu. Neaktivne 

su bile slijedeæe registarske oznake: BM, DE, IM, NG i 

OG. Evo i popisa postaja s najveæim brojem veza po periodima: 

1. period: 

1. 9A9M 45, 

2. 9A5Y 42, 

3. 9A1CFN 40, 

4. 9A7T 39, 

5. 9A7V 38; 

2. period: 

1. 9A9M 64, 

2. 9A5Y 63, 

3. 9A7S 63, 

4. 9A3B 61, 

5. 9A3NQ 61; 

3. period: 

1. 9A1UN 45, 

2. 9A7S 42, 

3. 9A7V 41, 

4. 9A9D 40, 

5. 9A9M 39; 

4. period: 

1. 9A5Y 62, 

2. 9A7S 60, 

3. 9A7V 59, 

4. 9A4CD 58. 

5. 9A3B 55. 

Što se tièe UBN procedure ona ide ovako: 

1. unique – bez kazne; 

2. bad call – kazna 3 × broj bodova za vezu; 

3. not in log – kazna 3 × broj bodova za vezu; 

4. primljen krivi broj – kazna 2 × broj bodova za vezu; 

5. primljena kriva reg. oznaka – kazna 2 × broj bodova za 

vezu. 

U svim navedenim sluèajevima se poništava veza i oduzimaju 

prijavljeni bodovi za vezu te se dodatno oduzimaju kazneni 

bodovi od ukupnog broja bodova i to kako je navedeno 

(UNIQUE je jedini bez kaznenih bodova). 

Osvajaèi pehara 

Više operatora: 

1. mjesto – RK Jan Hus, 9A5Y 

(operatori: 9A3LG, 9A3NM, 9A2UK), 

2. mjesto – RK Novi Marof, 9A9M 

(operatori: 9A8A, 9A3WW, 9A4OD), 

3. mjesto – RK Sisak, 9A7S 

(operatori: 9A4M, 9A6PBT); 

Ovdje bih se zahvalio Kreši, 9A5K koji je obavio neprocjenjiv 

posao u kreiranju UBN procedure i kontrole natjecateljskih 

dnevnika. 

Èestitamo svim pobjednicima i do slušanja u jubilarnom 

desetom kupu iduæe godine, s nadom da æemo još malo poveæati 

aktivnost. 

Do slušanja u desetom izdanju Hrvatskoga radioamaterskog 

kupa u travnju 2006. godine! 

Jedan operator, miješano: 

1. mjesto – Eugen Èalopa, 9A7V, 

2. mjesto – Davor Kucelin, 9A1UN, 

3. mjesto – Bono Marijanoviæ, 9A3NQ; 

Jedan operator, samo CW: 

1. mjesto – Marin Brdar, 9A5MT; 

Jedan operator, samo SSB: 

1. mjesto – Igor Diankov, 9A4CD; 

Jedan operator, QRP: 

1. mjesto – Damir Rudela, 9A3RE. 



KV 

Više operatora Bodovi Prijavljeno Konaèno 

Poz. oznaka Prijavljeni Konaèno QSO Bodovi Množ. QSO Kazna Bodovi Množ. 

1. 9A5Y 47.094 43.338 209 501 94 205 25 466 93 

2. 9A9M 43.788 43.076 204 492 89 203 6 484 89 

3. 9A7S 45.966 42.582 204 489 94 200 26 453 94 

4. 9A3B 42.594 38.948 192 458 93 188 20 428 91 

5. 9A7T 38.541 36.714 182 443 87 179 14 422 87 

6. 9A9D 36.465 34.860 177 429 85 175 10 415 84 

7. 9A1CFN 38.528 33.745 184 448 86 178 37 397 85 

8. 9A2W 30.080 28.160 153 376 80 151 18 352 80 

9. 9A4D 34.528 25.600 170 416 83 157 63 320 80 

10. 9A1CAL 28.689 21.420 163 393 73 153 60 306 70 

11. 9A8K 19.251 16.864 122 279 69 118 22 248 68 

12. 9A1CDO 21.942 13.936 132 318 69 120 78 208 67 

13. 9A1CCU 22.750 13.596 137 325 70 122 84 206 66 

14. 9A1W 17.298 12.934 121 279 62 114 38 223 58 

15. 9A1FAB 18.084 9.792 113 274 66 100 86 153 64 

16. 9A8M 15.372 9.338 102 244 63 93 60 161 58 

17. 9A1O 20.562 9.238 124 298 69 107 107 149 62 

18. 9A1C 15.296 5.824 103 239 64 88 95 104 56 

19. 9A1ACD 7.245 4.494 67 161 45 61 39 107 42 

20. 9A1RKA 4.788 4.144 63 126 38 61 10 112 37 

21. 9A0R 2.952 2.622 41 123 24 40 6 114 23 

22. 9A1CMS 308 308 14 28 11 14 0 28 11 

Jedan operator, samo CW Bodovi Prijavljeno Konaèno 


1. 9A5MT 7.242 5.472 71 213 34 67 30 171 32 

2. 9A6C 5.220 4.950 58 174 30 57 6 165 30 

3. 9A2FW 4.212 3.402 52 156 27 49 21 126 27 

4. 9A3LM 2.775 2.070 37 111 25 35 15 90 23 

5. 9A4VV 2.700 1.173 36 108 25 30 39 51 23 

Jedan operator, miješano Bodovi Prijavljeno Konaèno 


1. 9A7V 40.592 38.270 196 472 86 193 19 445 86 

2. 9A1UN 37.350 34.344 185 450 83 182 19 424 81 

3. 9A3NQ 34.850 28.431 175 425 82 166 50 351 81 

4. 9A6DM 31.668 27.750 169 406 78 164 25 370 75 

5. 9A2KD 23.256 21.105 140 342 68 137 19 315 67 

6. 9A3MA 33.283 18.924 163 401 83 147 111 249 76 

7. 9A5KV 16.714 14.340 109 274 61 105 24 239 60 

8. 9A3TN 19.312 13.800 116 272 71 107 48 200 69 

9. 9A4WW 12.699 10.400 98 249 51 93 29 208 50 

10. 9A2Z 13.281 9.861 94 233 57 88 43 173 57 

11. 9A2CW 15.458 9.405 104 262 59 92 68 165 57 

12. 9A2SY 10.120 3.555 76 184 55 63 73 79 45 

13. 9A2BW 12.711 2.700 92 223 57 74 115 60 45 

14. 9A2JG 2.575 2.256 35 103 25 34 6 94 24 

Jedan operator, QRP Bodovi Prijavljeno Konaèno 


1. 9A3RE 19.380 17.956 116 285 68 114 12 268 67 

2. 9A6M 16.500 15.860 101 250 66 100 4 244 65 

3. 9A2EY 14.400 13.688 97 240 60 96 6 232 59 

4. 9A5CW 14.040 11.269 95 234 60 90 31 191 59 

5. 9A3OS 40 16 5 10 4 4 4 4 4 

Jedan operator, samo SSB Bodovi Prijavljeno Konaèno 


1. 9A4CD 11.564 10.080 118 236 49 114 18 210 48 

2. 9A2YM 9.064 7.052 103 206 44 97 30 164 43 

3. 9A6ALN 7.520 5.092 94 188 40 86 38 134 38 

4. 9A3QB 4.752 4.752 66 132 36 66 0 132 36 

5. 9A5AMC 5.616 4.070 72 144 39 67 24 110 37 

6. 9A3XM 4.914 3.922 63 126 39 60 14 106 37 

7. 9A5EX 3.468 3.468 51 102 34 51 0 102 34 

8. 9A4RV 3.564 3.168 54 108 33 52 8 96 33 

9. 9A9R 2.760 2.580 46 92 30 45 4 86 30 

10. 9A6DLY 2.700 2.072 45 90 30 43 12 74 28 

11. 9A2US 1.776 1.776 37 74 24 37 0 74 24 

12. 9A1DL 1.850 1.344 37 74 25 34 12 56 24 

13. 9A6JNJ 900 748 25 50 18 24 4 44 17 

14. 9A3ARM 900 544 25 50 18 23 12 34 16 

15. 9A4CG 816 390 24 48 17 21 16 26 15 

Dnevnici za kontrolu: 9A2MF, 9A2SB, 9A2ZH 


www.hamradio.hr 25

Piše: Krešimir Kovarik, 9A5K/K5CRO 

KV 

Hrvatsko CW natjecanje 2004. godine 

Postupak provjere natjecateljskih dnevnika 

Ova prièa poèinje nekoliko tjedana 

prije samoga prošlogodišnjeg 

izdanja Hrvatskog CW natjecanja (9A 

CW Contest). U razgovoru s Zlatkom, 

9A2EU, koji je ujedno i menadžer za ovo 

natjecanje, a i u razgovorima s mnogim 

drugim operatorima koji sudjeluju ne 

samo u našem veæ i u drugim svjetskim 

natjecanjima, složili smo se oko jednoga 

– nema više modernog i dobrog radioamaterskog 

natjecanja bez ispravne i 

ažurnog postupka provjere natjecateljskih 

dnevnika. Dakako, provjeru natjecateljskih 

dnevnika netko bi mogao 

smatrati i odreðenim nepovjerenjem ili 

sumnjom u poštenje sudionika natjecanja. 

Naravno da to nikako nije niti smije 

biti svrha ove provjere. Jednostavno, 

zbog smetnji na opsegu, umora operatora, 

neiskustva i sliènih drugih èimbenika 

dolazi do grešaka unutar dnevnika 

veza. Bez provjere dnevnika ove neispravne 

veze ne bi bile otklonjene te bi 

mogle donijeti odgovarajuæu prednost 

natjecateljima unutar èijih se dnevnika 

nalaze. Iz toga ih razloga treba pronaæi, 

otkloniti i naravno sankcionirati na odgovarajuæi 

naèin, kako bi svi natjecatelji 

došli u isti položaj i kako bismo dobili 

konaèan i ispravan redoslijed u rezultatima 

natjecanja. 

Prvo što je u poslu oko provjere natjecateljskih 

dnevnika trebalo odraditi je 

bila izrada aplikacije za prihvat natjecateljskih 

dnevnika veza u Cabrillo 

formatu, njihovu osnovnu provjeru, automatski 

odgovor pošiljateljima i slanje 

samih dnevnika na daljnju obradu. Kako 

se HRS-ov web poslužitelj na adresi 

http://www.hamradio.hr zasniva na 

Linux operativnom sustavu, a u želji da 

se ista aplikacija može koristiti i na 

drugim operativnim sustavima (npr. 

MS Windows), kompletna aplikacija 

izraðena je u programskom jeziku Perl. 

Naravno, aplikacija, kao i svaka druga, 

bila je podložna odgovarajuæim greškama. 

Iste su uspješno otklonjene u 

prvim danima rada aplikacije i prihvata 

dnevnika veza na e-mail adresi 9acw@ 

hamradio.hr. 

Kako je vrijeme odmicalo, aplikacija 

za prihvat dnevnika veza radila je sve 

bolje, a broj prikupljenih dnevnika 

svakim se danom poveæavao. No, paralelno 

s prikupljanjem dnevnika, krenulo 

se i s razvojem aplikacije kroz koju æe se 

izvršiti sam postupak provjere natjecateljskih 

dnevnika. Sam sustav izraðen 

je u MS SQL Server 2000 bazi podataka 

kroz odgovarajuæi model podataka te 

pripadajuæi postupak i funkcije unutar 

same baze za provjeru veza. 

Po primitku posljednjeg dnevnika i 

isteku roka za slanje dnevnika zapoèeo 

je postupak uèitavanja podataka iz 

Cabrillo datoteka u samu bazu podataka. 

Takoðer, svi dnevnici veza koji 

nisu primljeni u Cabrillo formatu veæ u 

raznim drugim elektronskim oblicima, 

pretvoreni su u Cabrillo format. Za svaki 

od razlièitih formata stvorena je zasebna 

aplikacija koja odgovarajuæi format 

pretvara u prihvatljivi Cabrillo format. 

Nakon mnogo truda u bazi smo dobili 

61 308 veza iz 347 dnevnika veza pristiglih 

iz 45 DXCC entiteta. Postupkom 

unakrsnog provjeravanja veza ("crosscheck") 

uspješno je upareno 31 285 

veza, što èini oko 51% od ukupnog broja 

veza. Usporedbe radi, uobièajeni prosjek 

uparenih veza po veæim natjecanjima 

kreæe se oko 50%. Dakle, tu smo 

negdje. 

Drugi dio ovog postupka naziva se i 

UBN dijelom. Rijeè je o skraæenici 

nastaloj od tri engleske rijeèi: unique, 

bad i nil (not in log). Dakle, rijeè je 

o provjeri ostatka veza koje nisu uspješno 

uparene u smislu da se provjerava 

da li je korespondentova pozivna oznaka 

jedinstvena, tj. samo smo mi imali 

vezu s tom pozivnom oznakom ili je 

pozivna oznaka loše primljena ili veza 

u našem dnevniku nije pronaðena u 

dnevniku našeg korespondenta. Nakon 

cjelokupne provjere dolazimo do slijedeæih 

brojki: 

1. broj veza s jedinstvenom pozivnom 

oznakom: ................................ 443, 

2. broj veza u kojima je loše primljena 

pozivna oznaka:...................... 897, 

3. broj veza koje nisu pronaðene u 

dnevniku korespondenta:........ 723. 

Nakon ovog koraka potrebno je izvršiti 

i odgovarajuæa sankcioniranja u smislu 

oduzimanja bodova i takoðer oduzimanja 

dodatnih bodova (tzv. kazneni 

penali). U prvom sluèaju, dakle kod veza 

s jedinstvenom pozivnom oznakom, 

samo su oduzeti bodovi za tu vezu 

buduæi nije moguæe utvrditi sa 100% 

sigurnošæu da li je veza ispravna ili neispravna 

te se ne obraèunavaju dodatni 

kazneni penali. U druga dva sluèaja s 

velikom sigurnošæu možemo utvrditi 

grešku u dnevniku veza i oduzimamo 

bodove te veze, ali se ujedno obraèunavaju 

i dodatni kazneni penali koji 

iznose trostruki broj bodova upravo te 

veze. Dakle, ako smo u ovom sluèaju 

imali vezu koja vrijedi 3 boda, a utvrðeno 

je da je loše primljena pozivna 

oznaka, oduzimamo navedenih 3 boda 

od ukupnog broja bodova i dodatno 

oduzimamo i kaznene penale koji iznose 

trostruku vrijednost problematiène veze. 

U spomenutom primjeru kazneni penali 

iznose 9 bodova koji æe takoðer biti 

oduzeti od ukupnog broja obraèunatih 

(prijavljenih) bodova. 

Najviše problema kod prijama je 

definitivno izazvao Mario, S56A koji je 

radio pod posebnom pozivnom oznakom 

S5046A, a ista je primljena na mnogo 

razlièitih naèina (S50VBA, S504BA, 

S5406A, S50BA, S54BA, itd.). Nešto 

manje problema izazvao je prijam pozi- 

6000 

5000 

4000 

3000 

2000 

1000 

0 

25000 

20000 

15000 

10000 

5000 

700 

600 

500 

400 

300 

200 

100 

0 

0 

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 

Broj održanih veza po satima natjecanja 

160 80 40 20 15 10 

Broj održanih veza po opsezima 

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 

Broj održanih veza s 9A postajama po satima 



KV 

50 

90 

100 

45 

80 

90 

40 

70 

80 

35 

60 

70 

30 

25 

20 

50 

40 

60 

50 

40 

15 

30 

30 

10 

20 

20 

5 

10 

10 

0 

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 

0 

160 80 40 20 15 10 

0 

160 80 40 20 15 10 

Broj razlièitih aktivnih 9A postaja po satima 

Broj aktivnih 9A postaja po opsezima 

Broj razlièitih DXCC entiteta raðenih po opsezima 

vne oznake ekipe 9A80A, s takoðer vrlo 

zanimljivim kombinacijama. 

Prikazane statistike samo su maleni 

dio moguænosti koji pruža moderni naèin 

obrade dnevnika veza u natjecanju. 

Dakako, postupak nije savršen niti 

završen u potpunosti. U nadolazeæim 

godinama isti valja proširivati s dodatnim 

moguænostima i dodatnim algoritmima 

za provjeru podataka. Takoðer, treba 

izraditi i dio za generiranje, tzv. UBN 

report kroz koji æe natjecatelji sami moæi 

dobiti uvid u greške koje su poèinili. Isto 

tako, u prošlogodišnjem natjecanju nije 

provjeravana ispravnost prijama rednog 

broja, što æe vjerojatno biti ugraðeno 

prilikom kontrole ovogodišnjeg izdanja 

natjecanja, dakako, uz odgovarajuæe 

sankcije za pogrešan prijam. 

Dakle, u buduænosti valja biti oprezan 

prilikom održavanja veza i u ovom natjecanju 

podaci trebaju biti ispravno 

primljeni i upisani u dnevnik veza. Dopisivanje 

ili izmišljanje veza se nikako ne 

isplati i najvažnije, nikako nije preporuèljivo 

u dnevnik upisivati nešto u što 

nismo 100% sigurni zato što bi nas u 

sluèaju loših podataka unutar dnevnika 

veza bilo kakva nepažljivost ili nestrpljivost 

mogla koštati dobrog rezultata. Sve 

opisano nije ništa novo i veæ se odavno 

primjenjuje u svim veæim stranim natjecanjima. 

Svim sudionicima 9A CW Contesta 

2005. godine želim puno uspjeha u natjecanju 

uz što manje grešaka i što bolji 

UBN report. 

Piše: Davor Tomak, 9A3ZA 

9A2U – CQWW 160 m CW – 2005. 

U 

vremenu smanjene sunèeve aktivnosti 

radioamaterska aktivnost na 

nižim opsezima obièno "živne". Nekoliko 

lijepih rezultata hrvatskih postaja u natjecanju 

"CQ 160 m" i naša želja da 

isprobamo kako radi FT-1000MP-Field 

na 160 m bandu bili su dovoljni razlozi 

za donošenje odluke o sudjelovanju u 

ovom natjecanju. 

Nešto novonabavljene opreme te 

moguænost postavljanja respektabilnog 

sustava prijamnih antena privlaèili su 

našu znatiželju jer nas je veæ dugo kopkalo 

da saznamo što se zapravo može 

oèekivati od sustava žièanih antena, 

odnosno što se s njima može postiæi. 

Odluèili smo postaviti par sloopera, 

inverted V i sustav beverage antena i u 

natjecanju vidjeti što se od toga može 

oèekivati. Ozbiljnije odašiljaèke sustave 

za ovaj smo put ostavili samo u teoriji te 

se prepustili žicama. Zahvaljujuæi lijepu 

vremenu postavili smo inverted V koji je 

uz manja namještavanja proradio bez 

problema. Najviša toèka bila mu je oko 

30 m iznad zemlje. Stvar sa slooperima 

krenula je uobièajeno loše, dijelom zbog 

nedovoljno dobro postavljene mase, 

dijelom zbog nedovoljno dugaèkog 

koaksijalnog kabla i veæe kolièine metalnih 

elemenata u blizini postavljanja. U 

prvom pokušaju nismo dobili ono što 

smo oèekivali i ostavili smo da na stupu 


bude inverted V i jedan slooper. Sustav 

beverage antena koji smo planirali 

postaviti, na kraju smo okrnjili na naèin 

da su postavljena samo tri od planiranih 

šest, no tu se osim naše nespretnosti 

uplelo i drugih èimbenika. Kako smo ovo 

gore spomenuto postavili po lijepu i 

Ekipa 9A7R, 9A2KD, 9A2R i 9A4M u snježnim uvjetima na lokaciji 

suhu vremenu, tako je tu našoj sreæi s 

vremenom došao i kraj. U petak prije 

kontesta na lokaciji je bilo, ovisno o 

"mikrolokaciji" od dvadeset pa do gotovo 

metar snijega. Po tom smo vremenu 

"doštimali" inverted V, nategnuli jedini 

slooper prema istoku (tako je jedino bilo 

www.hamradio.hr 27

KV 

Kontejner – južna strana na kojoj nema ni pola metra snijega 

moguæe), te postavili uzemljivaèe za 

beverage antene. 

Lokacija koja je inaèe lijepo dostupna, 

jer cesta vodi do samog mjesta gdje 

su postavljeni antenski stupovi, u našoj 

je prièi postala vrlo nedostupna. Još u 

Zagrebu kupili smo nove lance za snijeg, 

putem prouèavali kako se montiraju, jer 

je, k'o za inat, koji dan prije kontesta 

zapao snijeg silinom kako se ne dogaða 

baš èesto. Prvi loš znak da je snijeg 

prilièno visok bio je još dok smo iz 

naslonjaèa svog doma gledali kako se 

djeca sanjkaju na Braèu. Naš prijatelj 

Romildo, 9A4RV, poslao nam je slike 

snjegoviæa kojeg su njegova djeca 

napravila na Korèuli! O visini snijega 

na lokaciji koja je poznata da postaje 

nedostupna za auto veæ nakon dvadesetak 

centimetara snijega mogli smo samo 

pretpostavljati. Pretpostavili smo da 

æemo morati zadnjih petstotinjak metara 

svu opremu iznijeti na leðima. Tako je i 

bilo. Da stvar bude ljepša snijeg je 

padao i na sam dan našega polaska te 

smo odmah po silasku s glavne ceste 

prionuli stavljanju lanaca na kotaèe. Od 

lokacije smo bili udaljeni par kilometara 

i raèunali smo da æemo stiæi za dana. 

Meðutim, nakon prvog prijeðenog kilometra 

naišli smo na snježni zapuh koji 

ralica Hrvatskih cesta nije mogla probiti 

taj dan. Spasonosno rješenje ponudilo 

se u obliku obilaznog pristupa našem 

prilaznom putu, ali se za taj zahvat 

trebalo vratiti na glavnu cestu, skinuti 

lance, prijeæi oko 25 kilometara, staviti 

lance i nastaviti putem oko 5 km, nadajuæi 

se da je s te druge strane cesta 

oèišæena. Naša je želja za dolaskom na 

lokaciju ipak bila veæa od prepreka koje 

je vrijeme pred nas postavilo i oko 16 

sati smo se našli ispod zadnje 

prepreke – petsto metara pješice 

preko kukuruzišta i šikare. 

Kako je jednostavno doæi kroz tu 

šikaru kad nema snijega saznali 

smo kroz par tjedana prilikom 

sakupljanja beveraga koji su 

ostali na lokaciji. Po snijegu koji 

je bio uglavnom cijelim putem, tj. 

šikarom, viši od koljena (a na 

putu koji je u usjeku i nešto 

preko metra), u nekoliko smo 

prelazaka iznijeli veæinu opreme 

i zadovoljno se grijali kraj upaljene 

peæi – 9A7R i 9A3ZA. 

Èetvrtak uveèe smo iskoristili 

za slaganje opreme, a s postavljenim 

smo inverteed V pomalo 

i osluškivali band. Temperatura 

izvan PPS-a još se za dana 

spustila na -9°C, a ujutro smo 

oèitali -12°C. Rano ujutro u 

petak poèeli smo postavljati 

uzemljivaèe i otpornike za beverage 

antene. Postavljene su tri 

žice dužine 330 m. Put do kraja 

žice vodio nas je terenom koji 

se, pokriven snijegom raznih 

visina, prilièno odužio. Uglavnom smo 

savladavali razne usjeke u kojima je 

snijeg bio nešto iznad pojasa. Da veæ 

prije nisu bili postavljeni visoki štapovi 

vjerojatno da neke toèke nikada ne 

bismo pronašli. Vrijeme je odmicalo, 

dan je bio tek nešto malo produžen zbog 

bjeline snijega, a poslu nikad kraja. 

Iznijeli smo u još par pokušaja i ostatak 

opreme iz auta na samu lokaciju. 

Konaèno nas naveèer posjeæuje i drugi 

dio ekipe – kao tri snjegoviæa u ugodno 

zagrijani PPS upadaju potpuno zameteni 

snijegom 9A2KD, 9A2R i 9A4M. 

I oni su na leðima iznijeli kompletnu 

opremu, a naše tragove kuda smo prolazili 

tijekom dana snijeg je veæ odavno 

bio zatrpao te su morali pregaziti novi 

put. Konaèno je pred samo natjecanje 

veæina opreme instalirana. Iako je to bilo 

daleko od onog što smo zamislili, ipak 

smo zadovoljni, buduæi da smo više puta 

posumnjali da li æemo uopæe moæi raditi, 

s obzirom na vremenske prilike i visinu 

snijega. 

Za rad smo predvidjeli kombinaciju 

dva ureðaja i kombinaciju inverted V 

antene i beverages. Tako smo sve i spojili 

da smo mogli istodobno slušati i 

odašiljaèku i prijamne antene, neovisno 

koju na kojem ureðaju. Jedan od veæih 

problema koji je Braco, 9A7R, otkrio je to 

što dva primjerka ureðaja FT-1000MP- 

Field, koje smo koristili nisu pokazivali 

istu frekvenciju. Ovi ureðaji imaju prilièno 

opsežan setup-menu, koji se jednim 

sluèajnim krivim potezom može dovesti 

u neželjeno stanje, a takva se stvar i 

dosta teško otkriva. Još se to i nije tako 

jako manifestiralo kod nas jer su oba 

ureðaja bila na istom stolu, ali kod rada 

korištenjem uskih filtra, ako su ureðaji u 

dvije odvojene prostorije, situacija da 

jedan ureðaj iz nepoznatog razloga 

pokazuje kod prijama frekvenciju koja se 

od frekvencije drugog ureðaja razlikuje 

za od 40 Hz pa do preko 200 Hz, èini rad 

vrlo otežanim. Posebno je zanimljiva 

ova promjena zbog koje su se ureðaji 

vrlo èesto trebali usklaðivati. Èas su se 

razlikovali za 150 Hz, èas su bili usklaðeni, 

onda opet promjena i tako do u 

nedogled. Osim ovog evidentnog problema, 

tu su se pojavili i neki problemi 

zbog nedovoljnog poznavanja samog 

ureðaja i njegovih postavki, ali sve skupa 

je više bilo zabavno nego naporno. 

Vanjska hladnoæa nije popuštala. 

Snijeg je padao sve dane našeg boravka 

na lokaciji. Prilike na opsegu bile su 

uobièajene, ništa posebno, a oprema 

nas je služila uredno, naravno, uz naše 

sve nespretnosti. Nažalost, zbog visine 

snijega nismo uspjeli postaviti sustav 

beverages kakav smo htjeli, pa smo tom 

pojednostavljenom sustavu prilagodili i 

rad u natjecanju. Oèekivane karakteristike 

inverted V antene su se potvrdile te 

se u lokalnim vezama nije èesto javljala 

smetnja od EU postaja jer je naš signal 

vjerojatno bio dosta solidan. Kako nam 

nikako nije uspjelo postavljanje sloopera 

u smjeru SAD-a, u rezultatu se vidi oèit 

nedostatak DX postaja, premda ni prilike 

prema njima nisu bile posebno pogodne. 

Naèuli smo da su i ostali radili manje 

SAD nego godinu prije. Stalni snijeg i 

povremena statika tome su još samo 

doprinosili. Ne znamo kako je bilo na 

drugim lokacijama s kojih su radile 9A 

postaje. 

Iako smo imali postavljen solidan 

beverage u smjeru JA, ni taj se smjer 

nije pokazao posebno dobrim. S druge 

strane EU postaje, posebno OK, OM, 

DL, SP izvirale su k'o gljive poslije kiše. 

Za logiranje veza koristili smo vrlo 

jednostavan sklop dva raèunala, pri 

èemu nismo koristili upravljanje ureðajima 

iz raèunala, tako da s te strane 

ima mjesta za poboljšanja, kao što ima 

još i slobodnih mjesta za filtre u našim 

ureðajima, a i slobodnog prostora za 

postavljanje neke antene koja bi naš signal 

DX postajama predstavila u boljem 

svjetlu. 

Branku, 9A2KD, i Mati, 9A4M, zahvaljujemo 

za gostoprimstvo i pomoæ u ovim 

doista teškim uvjetima kakvi su vladali 

na lokaciji u vrijeme natjecanja. Èujemo 

se u novim kontestima. 

U radu ekipe 9A2U sudjelovali su: 

9A2KD, 9A2R, 9A3ZA, 9A4M i 9A7R. 



IOCA 


Radioamaterske aktivnosti 

na hrvatskim otocima 

Kako je i najavljivano na Internetskim stranicama, u proteklom 

periodu s naših otoka bilo je nekoliko zanimljivih 

radioamaterskih aktivnosti. No, neke od aktivnosti pojavile su 

se iznenada, bez najave. Održati vezu s takvim postajama, bilo 

je pravo umijeæe. Pokazalo se da dobra najava mnogo pomaže 

i "aktivatoru" da ostvari svoj cilj, pogotovo ako na otoku nije 

kanio ostati dugo. 

- Tijekom IARU konferencije, s otoka Murtera (CI-074) èula 

se pozivna oznaka 9A0IARU. Radilo se postajom i vertikalnom 

antenom, a opremu nam je za ovu prigodu posudio 

Michael, OE3MZC. Uz veliko zanimanje sugovornika za 

ovaj dogaðaj, radioveze su održavane poglavito na višim 

opsezima. QSL via 9A6AA. 

- Doug, WA6PJQ, poslao mi je e-mail prije njegovog dolaska 

u Hrvatsku. I will be working from the island of Badija. 

So you had mentioned that there is a special award for 

working many of the islands in Croatia. Please explain? 

Will I be a popular contact for Croatians? Zanimljivo je njegovo 

zanimanje za rad s naših otoka, ali nažalost, nisam 

zabilježio njegovu aktivnost. 

Emir, 9A6AA, u posjeti belgijskoj ekipi koja je pod 

pozivnom oznakom 9A8DST radila s Lošinja (CI-058) 

- Koncem mjeseca travnja javio se Herman, ON7FH, te obavijestio 

da kani poæi na Lošinj i uz support još nekoliko 

èlanova njegovog radiokluba "aktivirati" taj otok. Pomogao 

sam im oko razrade plana te predložio najpovoljniji prijevoz 

do nekih susjednih otoka. Pored Hermana, u ekipi su bili 

Dominic, ON4AZP, Michael, ON4CAQ, Lode, ON6KL, 

Swa, ON6KN, Francois, ON6VP, i Nick, ON7UZ. S obzirom 

na to da su svi èlanovi belgijske UBA sekcije DST, zatražili 

su posebnu pozivnu oznaku 9A8DST, što ih je posebno 

obradovalo i poticalo u pripremama za odlazak i radu. 

Tijekom boravka na lošinjskom podruèju, od 4. do 9. svibnja, 

bili su aktivni s Lošinja (CI-58), a zadnji dan s otoka 

Koludarca (CI-039) i Zabodaskog (CI-145). Ova radioamaterska 

aktivnost zanimljiva je iz još jednog razloga. O 

njihovom dolasku obaviješteni su i predstavnici naših 

medija (!) pa je njihov rad pratila i HTV ekipa rijeèkog 

studija. Zanimljiv prilog o ovom dogaðanju mogli ste vidjeti 

16. svibnja u emisiji "More". Što se sve s dobrom promidžbom 

može napraviti! Posjetio sam ih 9-og svibnja te 

proveo ugodne trenutke razgovarajuæi o upravo završenim 

aktivnostima, ali i o planovima za iduæu godinu. Svi su bili 

obuèeni u prigodne majice, napravljene za ovu akciju. 

QSL via ON4DST (biro) ili ON4AMM (izravno). 

- Oto, 9A4OP, boravio je na Brijunima 13. i 14. svibnja, 

radeæi s Velog Brijuna (CI-139). Odlazak je ostvaren u 

sklopu aktivnosti za diplomu Hrvatski nacionalni parkovi, 

koju izdaje Zagrebaèki radioamaterski savez. Naravno, 

Oto je davao i IOCA referencu. 

- Zbog kvara na Zlatkovim, 9A4A, ureðajima izostala je 

oèekivana aktivnost s Paga (CI-082). No, koncem svibnja 

sve je riješeno (tnx Akio, JA3JM), tako da æe Zlat nastaviti 

punom parom i to do rujna, na svim opsezima od 1,8 do 50 

MHz, telegrafijom i SSB vrstom rada. 

- Veæ smo najavili tradicionalnu svibanjsku aktivnost IOCA 

grupe, koja je u sastavu Fredy, DE0MST, Sven, DF9MV, 

Matthias, DL5MFL, Boro, 9A3KB, Daki, 9A2WJ i Emir, 

9A6AA (+ 2 XYL-ke), boravila osam dana na lanterni 

Struga na otoku Lastovu (CI-051). Naravno, radili su kao 

9A0CI, a održano je više od 7 500 radioveza, na svim 

opsezima, SSB, CW i 

RTTY. QSL via 

DE0MST. Napomenimo 

da su neki od operatora 

radili i pod svojim 

pozivnom oznakama. 

- "Ekspedicija u ekspediciji", 

tako bi se mogla 

nazvati aktivnost koju 

su proveli Boro, 9A3KB, 

Daki, 9A2WJ, i Emir, 

9A6AA, koji su tijekom 

boravka na lastovskom 

podruèju "aktivirali" i 

èetiri otoka, od kojih tri 

nova: Prežbu (CI-092), 

Zaklopaticu (CI-520), 

Arženjak Mali (CI-522) 

i Golubinjak Mali (CI- 

523). O tome u posebnom 

prilogu. 

Boro, 9A3KB, i Daki, 9A2WJ, 

pripremaju se za rad s 

Golubinjaka Malog (CI-523) 

- Uz promjenjivu sreæu, barem kada su vremenski uvjeti u 

pitanju, neumorni Tom, 9A2AA, svoju svibanjsku aktivnost 

zapoèeo je 17. svibnja na Veloj Kneži, CI-521. Nakon toga, 

od 19. do 21. svibnja, Tom je radio s Korèule (CI-041), 

Srednjaka (CI-524), Geravca (CI-525), Kokošara (CI-526) 

i Gubavca (CI-527). Donosim kišu i loše vrijeme, šali i 

žali se Tom, prisjeæajuæi se da je na Korèuli èetiri dana 

èekao smirenje vremena. 

- Evo i Gianfranca, I6GFX, opet u akciji: uz support prijatelja 

(Luca, I6QIZ, Vittorio, I6VTP, Vito, I6TND, i Raffaele, 

IZ6CR, svoju ovogodišnju "aktivatorsku" sezonu otvorio 

je od 10. do 12. lipnja, radeæi sa sljedeæih otoka: Ugljana, 

CI-134, Jidule, CI-273, Rivnja, CI-102, s Tri Sestrice, CI- 

388, i Sestrice Male, CI-387. Kada doðe "pravo" ljeto, evo 

njega opet... Posjetite ponekad njegovu web stranicu: 

http://www.gianfrancogervasi.it/croatia.htm. 

- Dok ovo èitate Neno, 9A5ANR, vjerojatno se vratio nakon 

jedrenja po Jadranu. Kako nam je rekao, ovisno o smjeru 

vjetra i raspoloženju ostalih èlanova posade ("neradioamatera"), 

namjeravao je posjetiti i "aktivirati" sljedeæe 

otoke: Sestrunj (CI-104), Molat (CI-069), Oliba (CI-078), 

Premud (CI-091), Zverinac (CI-150) i Pašman (CI-085). 

Neno je trebao biti aktivan na 40 i 20 metara, SSB i PSK. 


www.hamradio.hr 29

IOCA 

Vittorio, I6VTP, i Raffaele, IZ6CRK, u ugodnom 

ambijentu otoka Ugljana (CI-134) 

Novi IOCA otoci 

Temeljeæi se na novim pravilima koji odreðuju koji hrvatski 

otoci mogu doæi na IOCA listu, IOCA menadžer je na listu 

dodao sljedeæe otoke: 

zemljovid 

IOCA otok smještaj (kvadrant) IOTA 

CI-520 Zaklopatica pored Lastova 23 (6) EU-016 

CI-521 Mala Kneža pored Korèule (sjever) 22 (7) EU-016 

CI-522 Arženjak Mali skupina Lastovnjaci 23 (6) EU-016 

CI-523 Golubinjak Mali skupina Lastovnjaci 23 (6) EU-016 

CI-524 Srednjak izmeðu Pelješca i kopna 24 (6) ne 

CI-525 Geravac izmeðu Pelješca i kopna 24 (6) ne 

CI-526 Kokošar izmeðu Pelješca i kopna 24 (7) ne 

CI-527 Gubavac izmeðu Pelješca i kopna 24 (6) ne 

- Chris, 9A/HA5X (HA5XXA), najavio je boravak na Hvaru 

od 10. pa najvjerojatnije do 18. lipnja. Because it is a 

family holiday with two little babies, I do not plan a 

big DX-pedition, – kaže Chris. Buduæi da mu je supruga 

allowed to take some little equipment, mogli ste ga èuti na 

40 metara (12. lipnja na 7014,1 RTTY) i 20 metara. Feri, 

HA5AZZ, i Aniko, HA5TAA, puno su mi govorili o IOCA 

programu èiji su oni poklonici. Znatiželjan sam i želio bih 

uživati kao "aktivator", iako znam da Hvar nije jako tražen 

otok. Kad sam veæ tu, zašto ne napraviti koju QSO? – pita 

sebe i mene Chris. 

- S naših otoka radili su i: Goran, S55OO (29. travnja; EU- 

136, CI-?), Herbert, DK5EA (19. svibnja, EU-016, CI-?), 

Michael, 9A/DH3MIT (4. lipnja, CI-041), Petr, OK1DSM 

(9. lipnja, EU-136, CI-?), Dušan, 9A/S52DG (10. lipnja, 

EU-136, CI-046). 

- Ekipa u sastavu: Jürgen, DL2SCH, Wolfgang, DJ3TZ, 

Andreas (SWL), i Karl-Heinz, DJ5KL, kanila je od 5. do 10. 

lipnja "aktivirati" pet naših otoka (Rab, Olib, Iž, Ist i Susak). 

No, dok ovo pišem Karl-Heinz javlja da zbog velikih valova 

nisu mogli pristati uz obalu, a sve luèice su bile pune, tako 

da su radili usidreni podalje od obale i to kao /mm. Šteta. 

- Goran, S52P, i èlanovi njegovog QRP kluba dolaze 

koncem srpnja na Krk kako bi sudjelovali u IOTA 2005. 

natjecanju. O potankostima i posebnoj pozivnoj oznaci 

koju æe rabiti bit æe još rijeèi. 

Ovo su samo neke od proteklih i predstojeæih aktivnosti. 

Dolaskom ljeta, one prave tek slijede ... 

Upozoravam "aktivatore" na sljedeæe: prilikom pripreme 

rada s manjih otoka koji se ne nalaze u IOTA direktoriju, 

obratite pozornost na njihovu udaljenost od važeæeg IOTA 

otoka. Ako je manji otok udaljen do 200 metara, tada uz IOCA 

referencu možete davati i IOTA referenca tog veæeg (IOTA) 

otoka. Na QSL kartici obvezno napišite "manji otok near veæi 

otok" (npr.: Zaklopatica near Lastovo island). Dakle, ime veæeg 

otoka, odnosno onoga koji vrijedi za IOTA program, treba biti 

napisano na kartici, kako bi ta aktivnost vrijedila (vašem korespondentu) 

za IOTA diplomu. Ako je, pak udaljenost izmeðu ta 

dva otoka veæa od 200 metara, ne spominjite IOTA referencu... 

To se poglavito odnosi na nove IOCA otoke. Ovo je rezultat 

najnovijeg dogovora s Rogerom, G3KMA, IOTA menadžerom. 

U svakom sluèaju, najbolje je prije takve aktivnosti kontaktirati 

IOCA menadžera, kako poslije ne bi bilo "nisam znao", hi. 

Otoci na Clusteru 

Pouèeni poznatim iskustvima glede informiranja putem 

Clustera na Internetu, IOCA "lovci" sve više pribjegavaju 

takvom naèinu prikupljanja važnih informacija. Ponekada, kada 

"aktivator" ostaje kratko vrijeme na nekome otoku, to je i jedini 

naèin da se sazna s kojeg otoka i na kojoj frekvenciji radi, te da 

ga se "odradi". 

Na donjem primjeru vidimo svu nesebiènost pojedinih operatora 

koji važnu informaciju nisu zadržali za sebe, veæ su je 

odmah proslijedili na Cluster. Prepoznajemo "dramatiènost" 

koja se odvijala u eteru dok su dva "aktivatora" istoga dana 

prelazila s otoka na otok. Takvih primjera ima bezbroj. Tko 

"vlada" informacijama - "vlada" svijetom (IOCA-om), hi! 

9A5BS 7000.0 9A2AA/P today will be qrv on 4 islands 1109 20 May 2005 

OH3GZ-@ 14000.0 9A2AA/P what time he start?? 1117 20 May 2005 

IZ7FLP 14000.0 9A2AA/P What is the CI ref. to active 1118 20 May 2005 

9A1CCY 7000.0 9A2AA/P start abt 13z. 4isl/2new IOCA 1139 20 May 2005 

OH3GZ-@ 14000.0 9A2AA/P any info?? also 9a6aa any more 1422 20 May 2005 

9A4SS 7065.0 9A2AA/P CI 041, Korcula isl. 1436 20 May 2005 

OM2VL 7065.0 9A2AA/P CI041,Korcula Island 1442 20 May 2005 

9A6R-@ 14000.0 9A2AA/P postponed till tmrw 0730utc 1443 20 May 2005 

----------------------------------------------------------------------------------------- 

9A3SM 7065.0 9A6AA/P CI-522,new one 0850 20 May 2005 

9A1CCY 7065.0 9A6AA/P +others ci522/more1-2 ci- tdy 0900 20 May 2005 

OH3GZ-@ 14000.0 9A6AA/P 14 MHZ ??? time ?? 0926 20 May 2005 

F5IDJ 14259.9 9A6AA/P CI522 0942 20 May 2005 

IZ7FLP 7065.0 9A6AA/P CI-523 New One !!!! 1121 20 May 2005 

9A1CCY 7000.0 9A6AA/P +other start abt 13z.fm ci520 1140 20 May 2005 

ON4CAS 14259.9 9A6AA/P CI523 1219 20 May 2005 

G0MSM 14259.9 9A6AA/P NEW IS CI-523 1227 20 May 2005 

9A4SS 7063.0 9A6AA/P CI 520 1505 20 May 2005 

Onima koji nemaju Internet (Cluster), dobar prijatelj (i njegova SMS poruka), u ovakvim sluèajevima "zlata vrijedi"... 



IOCA 

IOCA diploma 

Evo popisa osvajaèa koji su u meðuvremenu 

osvojili neko od IOCA odlièja: 

Lovci 

a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (10 otoka) 

88. S58MU Milan Pivk 

89. IZ3EBA Nicola Baldresca 

90. 9A2GF Ivo Bonaèiæ 

b) Bronèana (Bronze) IOCA diploma (25 otoka) 

28. S59ZZ Drago Škrajnar 

29. IK8OZP Francesco D'Esposito 

c) Zlatna (Gold) IOCA diploma (75 otoka) 

11. S58MU Milan Pivk 

Aktivatori 

a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (5 otoka) 

33. 9A2WJ Milan Drliæ - Daki 

34. DF9MV Sven Duhme 

35. DL5MFL Matthias Staab 

b) Bronèana (Bronze) IOCA diploma (10 otoka) 

19. 9A2WJ Milan Drliæ - Daki 

20. DF9MV Sven Duhme 

21. DL5MFL Matthias Staab 

Na kraju, zanimljiva vijest: u svojoj najnovijoj zbirci pravila 

za osvajanje radioamaterskih diploma, pod nazivom Il manuale 

dei diplomi (pod pokroviteljstvom ARI-a tiskanoj u 2000 

primjeraka), autor, nama dobro poznati Mario, I2MQP, uvrstio 

je i IOCA diplomu, i to kao jedinu diplomu iz Hrvatske! 

Tako se IOCA program, uz brojne talijanske, našao u istoj 

knjizi zajedno s najpoznatijim programima (DXCC, WAZ, 

WAS, WPX, ...). 

d) Dijamantna (Diamond) IOCA diploma (100 otoka) 

16. ON4ON Danny Conneyne 

Gianfranco i njegovo društvo u radu s najjužnije od 

Tri Sestrice (CI-388) 


Ekspedicija 9A0CI na Lastovo 

Nakon ekspedicija na lanterne Porer, 

Sušac, Palagružu i Ploèicu, èlanovi 

IOCA grupe organizirali su ove godine 

ekspediciju na Lastovo (svjetionik Struga). 

Odluèili smo se za Lastovo još dok 

smo prošle godine boravili na otoku 

Ploèici. Odluku smo potvrdili na IOTA-DL 

meetingu u njemaèkome Lenggriesu, na 

kojem su sudjelovali svi èlanovi buduæe 

ekspedicije. Nedostajao je jedino Boro, 

9A3KB, no njegovo uèešæe nije bilo upitno. 

Tada smo dogovorili da na Lastovo 

idu Daki, 9A2WJ, Boro, 9A3KB, Emir, 

9A6AA, Sven, DF9MV (+ XYL Petra), 

Matthias, DL9MFL, Fredy, DE0MST 

(+XYL Maria), i Dieter, DL1SDN. 

Nažalost, tjedan dana nakon susreta u 

Njemaèkoj, istaknuti èlan naše grupe i 

vrsni operator, Dieter, DL1SDN, preminuo 

je... Za ovu ekspediciju bili su zainteresirani 

i Ric, DL1VFR, i Alex, 

DL1MAJ, no zbog obveza tada nisu mogli 

potvrditi svoje uèešæe. 

Kao i tijekom priprema za protekle 

ekspedicije, elektronièkom poštom do- 


Moraju se pokazati prigodne majice i stijegovi 

www.hamradio.hr 31

Daki, 9A2WJ, za postajom 

govorili smo "zadatake": Sven i Matthias: 

radiooprema i svi popratni tehnièki 

poslovi; Fredy, Petra i Maria: nabavka, 

doprema namirnica i pripremanje obroka; 

Emir: organizacija transporta i smještaja 

na lanterni. Daki je preuzeo obvezu 

nabavke dodane antene (Quad) i brigu 

oko postavljanja. Autor ovih redaka 

planirao je i aktiviranje nekih susjednih 

otoèiæa, a to je znaèilo skrb oko dodatne 

opreme (ureðaj, antena, napajanje,...), 

i prijevoza do tih otoèiæa. Fredy, kao 

QSL menadžer svibanjskih 9A0CI ekspedicija, 

imao je i dodatni zadatak: pripremu 

i tiskanje QSL-kartica. S 

obzirom da su prošlogodišnje kartice 

kasnile par mjeseci, odluèili 

smo da Fredy QSL-kartice mora 

donijeti na Lastovo. Na naše zadovoljstvo 

on je to i uèinio! 

Svatko je svoje obveze morao 

obaviti što bolje, a to je za mene 

znaèilo dogovoriti najpovoljniju 

cijenu boravka na lanterni, te za 

iste "šolde" ostati još jedan dan 

duže, jer nam (kao i prošli puta), 

povratak u nedjelju bolje odgovara. 

Izvršeno! Tako sam nam 

osigurao smještaj od subote do 

subote (s nedjeljom). 

Sven mi je poslao na uvid i 

kontrolu popis kompletne opreme. 

Popis je dugaèak tri sitno tiskane 

stranice, a ovdje navodim samo neke 

njegove elemente: TS570D, IC725, 

IC706MK2 (3 komada) i sve ono što ide 

uz primopredajnike (sve pojedinaèno: 

slušalice, ispravljaèi, mikrofoni, filtri,...), 

modem SCS PTC2, troelementni spiderrbeam, 

delta-loop, slooper/long wire, 4 

prijenosna raèunala, instrumenti, stotine 

metara žice, užadi i koaksijalnih kablova, 

razni alat, bezbroj konektora, itd. Ni 

danas mi nije jasno kako je Sven sa 

svim tim stvarima prešao preko prepreka 

koje se zovu meðudržavne granice i 

carina... Neæemo rabiti pojaèala. Kao i 

do sada, i s Lastova æemo raditi samo sa 

100 W. 

Dosta smo radili na promidžbi i najavi 

ove naše aktivnosti, pa su svi svjetski 

internetski bilteni to zabilježili. 

Utvrdili smo mjesto i datum susreta: 

14. svibnja na trajektu u velaluèkoj trajektnoj 

luci. Boro, Sven, Petra i Matthias 

IOCA 

došli su u rano popodne u Korèulu 

brodom Marko Polo (iz Rijeke su 

krenuli u 13. svibnja u 20.00 sati), 

gdje su ih èekali Fredy i Maria (koji 

su na Korèulu došli tjedan dana 

ranije). Daki i ja došli smo u Split 

osobnim autom. U splitskoj luci 

doèekao nas je Renny, 9A6R, te 

pomogao oko nabave vode i 

osvježavajuæih napitaka, koji æe 

nam dobro doæi na lanterni. Iako su 

nam rekli da na svjetioniku postoji 

cisterna, poznata nam je nepovjerljivost 

naših njemaèkih prijatelja 

prema takvom naèinu opskrbe. 

Ubrzo smo se u popodnevnim satima 

ukrcali u trajekt, koji æe nas preko Vele 

Luke dovesti do Ubla na Lastovu. 

Upravo u Veloj Luci pridružili su nam se 

svi ostali i ekipa je konaèno bila na 

okupu. Plovidba, koja od Splita preko 

Vele Luke do Ubla traje duže od 4 sata, 

ugodno je protekla. Mnoge inozemne 

turiste iznenadili smo prepoznavanjem 

otoka i svjetionika pored kojih smo prolazili. 

Oni nisu ni znali s kime imaju 

posla, hi! 

U Uble uplovljavamo oko 19.00 sati. 

To je naš prvi dolazak na Lastovo. 

Boro, 9A3KB, i Daki, 9A2WJ, u radu: 

pripreme oko postavljanja spider beama-a nisu lake. 

Lastovo je naš najjužniji i najistureniji 

naseljeni puèinski otok. Podjednako je 

udaljen od Splita i od Dubrovnika (55 

NM). Nekada je na njemu živjelo i više 

od 2 000 stanovnika, a danas – samo 

835. Otok je dug 11, a širok 6,5 kilometara. 

Iznenadio sam se koliko je brdovit. 

Sastoji se od središnjeg masiva u kojem 

èetiri vrha imaju više od 400 metara 

(Hum, Pleševo brdo, Gumanca i Mali 

Hum), a tu je i 13 vrhova viših od 200 

metara! Uz pomoæ mještana pronalazimo 

put k lanterni. Do nje imamo 15 km, 

a treba prijeæi cijelu sjevernu i istoènu 

stranu otoka, proæi iznad luèice Zaklopatica 

i tik pokraj mjesta Lastovo. Vozeæi 

zavojitom cestom na jednom mjestu 

zastajemo pred predivnim pogledom na 

grad obasjan suncem na zalasku. 

Lastovo je mjesto koji nema dodira s 

morem iako se nalazi na otoku! Kasnije 

sam saznao da je prije tisuæu godina 

mletaèki dužd Orseol II. razorio grad, 

kaznivši time njegove žitelje za gusarenje 

okolnim morem. Preživjeli se tada 

povlaèe u unutrašnjost otoka orijentirajuæi 

se poljodjelstvu i odrièuæi se gusarskih 

aktivnosti... 

Sumrak nas zatièe na vijugavoj cesti 

podno lanterne koja se s tog mjesta niti 

ne vidi. U jednom trenutku pogrešno 

odabrani put vodi me velikom strminom 

k samoj lanterni, ali elektronika u autu 

nije izdržala. Gasi se. Daki izlazi vani, 

zaustavljajuæi one iza mene. Novi pokušaj 

urodio je plodom a da ni sam nisam 

u to vjerovao. Teško je krenuti autom na 

uzbrdici ako pri tome cesta više slièi na 

planinski puteljak "obilježen" rupama i 

kamenim izboèinama. Kotaèi proklizavaju, 

a kamenje pršti ispod njih... Kada 

sam konaèno došao na vrh brda, tik 

ispred svjetionika, pseæi lavež upozorio 

je domaæine na pridošlicu. Svjetionièar i 

njegova supruga oèekivali su nas, ali ne 

s te strane, kojom veæ godinama nitko 

nije došao gore! Daki brzo obavještava 

Fredija i Svena da postoji i drugi, iako ne 

baš lagan put. Evo ih. Neugodni miris 

pregrijanoga kvaèila upozorava nas da 

netko od njih dvojice baš i nije uživao pri 

tome uspinjanju. Mislim da se 

osjetio po cijelome otoku... Uskoro 

smo svi na vrhu. Pipam gume. Bile 

su nove, kupljene su prije 5 mjeseci. 

Èini mi se da sada više nisu... 

Tješim se da æe valjda sve proæi 

bez posljedica. Samo da ne 

moram odmah nazad... 

Konaèno možemo odahnuti. 

Lastovo – najljepši otok na 

svijetu 

Svjetionièar Jure i supruga 

Nada pokazuju nam lanternu. U 

njoj se nalaze èetiri apartmana s 

15 ležajeva. Svjetionik je izgraðen 

1839. godine, na visini od 70 

metara na samom rubu strme litice 

s koje se pruža predivan pogled na 

otvoreno more. Mir koji ovdje vlada i 

svjetla brodova u daljini pružaju poseban 

ugoðaj... Dodatnu mistiènost 

pojaèava bljeskanje svjetionika na 

dalekoj i tajanstvenoj Palagruži, koje se 

s ovoga mjesto lijepo uoèava... Kao da 

razgovara s našom lanternom, èije se 

svjetlo nalazi na visini od 104 metara 

(domet je 27 milja). 

S druge strane smještena je Skrivena 

luka, predivna uvala, koja je mnogim 

pomorcima poslužila kao sigurno utoèište. 

Prisjetih se 29-godišnje Japanke 

Jukiko Okudera, koja je obišla cijeli svijet, 

nagledala se raznoraznih ljepota i 

onda prošle godine otkrila Lastovo 

zakljuèivši da je baš ovaj jadranski otok 

najljepše mjesto na svijetu. Sada živi na 

Lastovu i male Lastovèane uèi japanski 

jezik. A djeca k'o djeca: brzo uèe i veæ 

pjevaju i japanski himnu... 

Ujutro smo prionuli na posao: posta- 



IOCA 

vljamo prvu antenu i jednu radiopostaju 

za rad. Za poèetak, razapeli smo staru 

dobru D4B, kako bi prve veze krenule u 

0800Z na 40 metara. Odmah su se javili 

stari poznanici: DL3EA, SP6BOW, 

IK1GPG, LZ1BJ, OM3JW, HA3HP, 

HA5TAA, ... 

I tako, malo po malo, sve je bilo u 

punom pogonu: dva KV ureðaja u dvije 

odvojene prostorije te jedan (50 MHz), u 

Dakijevoj sobi. I šuma antena, izrasla 

oko lanterne na sve èetiri strane, bila je 

zanimljiva: desno od svjetionika na 

stupu koèoperio se spider-beam, za 20, 

15 i 10 metara. Lijevo, iznad same litice, 

dvoelementni quad (ipak, brže smo ga 

postavili nego spider-beam). Iza, s vrha 

lanterne spuštao se prema nepristupaènim 

stijenama podno lanterne deltaloop 

duljine 85 metara (bakrena žice 

presjeka 1 mm), napajan tween-leedom. 

Ova antena pokazala se izvrsnom (ako 

zanemarimo 160 metara) i najèešæe 

smo je koristili. S vrha svjetionika pa do 

susjednog brežuljka razvuèena je longwire 

antena duljine 250 metara. U kupoli 

lenterne spojena je na antenski MFJ 

tuner, a koaksijalni kabel spušten je do 

prizemlja kroz toranj. Tu je i yagi antena 

za 6 metara. 

Zanimljiva pozivna oznaka i lokacija s 

koje smo radili (lanterna Struga), doprinijeli 

su da su veze "padale" jedna za 

drugom. Koordinate lanterne su 42° 

43,4' N i 16° 53,4' E, pa smo davali 

reference IOTA EU-016, IOCA CI-051, 

WLOTA LH-0815, MIA MC-196, ARLHS 

CRO-148, ADLL E-3544. 

Kao što obièno kažem, naš odlazak 

na ovakve ekspedicije, pa tako i na 

Lastovo nije natjecateljske prirode. 

Došli smo uživati u prirodnim ljepotama 

naših otoka i mora, zaboraviti gradsku 

vrevu te si priuštiti tjedan dana u prijateljskom 

druženju i razgovoru. Naravno, 

održati i pokoju radiovezu. A tih veza, 

tijekom cijelog boravka na otoku bilo je 

oko 7 500. Solidan broj ako se uzme u 

obzir da smo prošle godine iz iste IOTA 

skupine (svjetionik Ploèica na istoimenom 

otoku), održali 5 000 radioveza. Ni 

na Lastovu nismo imali "noæne smjene". 

Radilo se poglavito tijekom dana, a tek 

povremeno netko je ostao do kasnih 

(ranih) sati. Rad nam je olakšala èinjenica 

da na lanterni postoji standardno 

napajanje elektriènom energijom, te smo 

se, barem za ovaj put, oslobodili problema 

zvanog agregat. 

Ostavili smo i moguænost da netko od 

èlanova ekspedicije radi i pod osobnom 

pozivnom oznakom, ali te veze nismo 

brojali. 

Ekspedicija u ekspediciji 

Provesti na jednom otoku tjedan 

dana, a pri tome ne posjetiti i neki manji 

otoèiæ iz neposrednog okruženja, prava 

je šteta za jednog aktivatora. I prije 

polaska na Lastovo, gledajuæi zemljovid 


Emir, 9A6AA, odgovorna osoba za uporabu pozivne 

oznake 9A0CI, za postajom 

tog podruèja, u mislima sam prolazio 

kroz pojedine faze naše ekspedicije. 

Tada sam si postavio još jedan zadatak, 

koji je hrvatski dio ekipe odmah prihvatio: 

aktivirati neki od susjednih otoka. 

Odlazak na Zaklopaticu, otoèiæ nasuprot 

istoimene simpatiène uvale (s 20-ak 

kuæa na sjevernoj strani Lastova), nije 

bio upitan, pa je njegov IOCA broj veæ 

odreðen: CI-520. A kada nam je svjetionièar 

Jure predložio i barbu Srðana za 

tu akciju, a on je pri tome iz same 

Zaklopatice, naši apetiti su porasli. 

Odluka je brzo pala: zamolit æemo barbu 

da nas prebaci do Lastovnjaka. Ova 

otoèna skupina nalazi se istoèno, odnosno 

sjeveroistoèno od Lastova, toèno na 

17. meridijanu. Tih 10-ak otoka, otoèiæa 

i hridi nazivaju se još i Donji školji, a 

prvi od njih udaljeni su od Zaklopatice, 

oko 6 km. Meðutim, naš prvi cilj bio je 

otok Mali Arženjak, smješten 10 km od 

naše buduæe baze, a sljedeæi Golubinjak 

Mali, 2 600 metara južno od njega. Iz 

dosadašnjih iskustava znamo da nam 

do prvog otoka treba približno 60 minuta. 

Nije puno, ako je vrijeme povoljno... 

Za ovu akciju odredili smo 20. svibnja, 

šesti dan našega boravka na 

lanterni. Toga dana u isto vrijeme deèki i 

cure iz Njemaèke, obiæi æe mjesto 

Lastovo, kako bi nam "oslobodili" frekvenciju. 

Tehnika za ovu akciju veæ je spremna. 

Radit æemo s mojim ICOM-om 

IC-706MKIIG, dipolskom antenom 

poduprtom u sredini s pet 

dvometarskih fiberglasnih 

štapova. Za napajanje sam 

pripremio akumulator (75 

Ah), napunjen do vrha. 

Nekoliko rijeèi o anteni. 

Do sada smo u ovakvim 

sluèajevima rabili dipol za 

20 metara, koji je kratkospojnicima 

(jumperima) 

produživan za rad na 40 

metara. Dakle, kada se 

radi na 20 metara, jumperi 

su služili kao izolatori, a 

neaktivni dio antene (ostatak 

za 40 metara), kao 

zatega. Problem je bio što 

smo kod svake promjene 

banda, morali doæi do jumpera te ih 

otvoriti ili zatvoriti, što je katkada 

bilo nemoguæe. Sada smo pribjegli 

veæ poznatom triku: napravili smo 

prvo novi dipol za 40 metara, a 

zatim i dipol za 20 metara, koji se 

napajaju u istoj toèci. S obzirom da 

je dipol za 14 MHz kraæi, njegove 

krajeve ostavili smo bez zatega, 

odnosno, s malim izolatorima odvojili 

smo ih od druge, duže antene (za 

40 m), te ostavili da slobodne vise. 

Naravno, bez Svenovog odliènog 

instrumenta, teško bi našli rezonantnu 

frekvenciju. Ovako, sve je 

ispalo izuzetni dobro. No, za svaki 

sluèaj, moj automatski antenski tuner 

Z100 bio je pripravan. 

Uslijedilo je spuštanje s lanterne niz 

strminu do podnožja. Daki, 9A2WJ i 

Boro, 9A3KB, ipak jedan dio puta idu 

pješice... Barba nas veæ èeka spreman, 

a mi ga upoznajemo s planovima. Idemo 

prvo na Arženjak Mali, nakon toga æemo 

produžiti do Golubinjaka Malog, a na 

povratku zaustavit æemo se na otoku 

Zaklopatici. 

Novi IOCA otoci 

Predivno vrijeme upotpunilo je 

odlièan ugoðaj. Dok Daki i Boro èavrljaju 

s barbom sa znatiželjom oèekujem prolazak 

pokraj Lukovaca, tj. dva otoèiæa iz 

skupine Lastovnjaka, najbliža Lastovu 

(barba me upozorava da su to tri otoèiæa). 

Nakon sat vremena - evo nas na 

cilju. Ovo je prvo aktiviranje Arženjaka 

Malog i svi smo uzbuðeni. S obzirom da 

je Tom, 9A2AA, upravo aktivirao Malu 

Knežu i time se predbilježio za sljedeæi 

novi IOCA broj (CI-521), "naš" Arženjak 

dobiva referencu CI-522, a Golubinjak 

Mali, CI-523. Znamo da nas nestrpljivo 

èekaju mnogobrojni lovci pa se želimo 

što prije javiti. I naš barba pomaže. 

Iznosi opremu te nas vodi na vrh otoka 

kako bi nam pokazao pogled s njega. 

Iako smo mu objasnili razloge našeg dolaska, 

da tražimo prvo pogodno mjesto, 

njemu to nikako nije jasno i ne odustaje 

od svoje nakane. Dok prièvršæujemo 

stup i otpetljavamo zastavu na njego- 

Boro, 9A3KB, Daki, 9A2WJ, i Emir, 9A6AA, 

tijekom rada s Arženjaka Malog (CI-522) 

www.hamradio.hr 33

vom vrhu, prvi operator veæ radi. 

Smanjili smo snagu, pa radimo s 40 W. 

Valja saèuvati akumulator za sljedeæe 

otoke. Radimo pod osobnim pozivnim 

oznakama. U 0846Z u dnevnik upisujem 

prve lovce: 9A3SM, 9A2JG, 9A6R, 

9A2AA, IK6SNR, 9A5CY, OM1AX, 

F6AXP, HA0IS,... Ubrzo ispunjavamo 

zacrtano: 150 radioveza, iako bi posebni 

gušt bio ostati na ovom lijepom otoku i 

tijekom noæi. Pakiramo stvari. Pokoja 

fotografija za uspomenu i idemo dalje. 

Obilazimo otok Saplun, sijeèemo 17. 

meridijan i iskrcavamo se na Golubenjaku 

Malom. Uhodana procedura: Boro 

i Daki (uz barbin support), postavljaju 

stup i antenu, a ja brinem oko ureðaja i 

napajanja. Kreæemo opet sa smanjenom 

snagom. Prvu vezu upisujem u 1121Z, a 

zadnju u 1241Z. Radimo na smjenu na 

20 i 40 metara. 

Kada su barbi na 

mobitel odnekuda 

javili da se s 

morem nešto 

dogaða, skupljamo 

opremu. Zadatak 

je obavljen. 

Izmeðu otoka 

Kruèice i Èešvinice 

hitamo put 

Lastova. Valovi su 

sve veæi. Zvone 

mobiteli. 

Upozoravaju nas 

da je Tom, 9A2AA, 

odustao od novih 

otoka jer se kod 

njega, u Malom 

moru izmeðu poluotoka 

Pelješca i obale, vrijeme promijenilo, 

pa se brinu za nas. Oèekivao sam 

da æemo sigurnost naæi kada se 

doèepamo sjeverne obale Lastova, ali 

sam pogriješio. Prolazimo podno mjesta 

Lastovo. Valovi su tako veliki (nisu 

ribièke!), da po prvi puta razmišljam o 

posljedicama po moju opremu. Dubina 

mora je i do 70 metara, a obala se strmo 

spušta. Barba uspješno odolijeva valovima 

koje pokušava ukrotiti. U jednom 

trenutku gledam ga odozgo, a u drugom 

odozdo. Amplituda vala je oko 2 metra! 

Daki je potpuno mokar i povlaèi se u 

sredinu brodice. Boro razdragano prièa i 

snima digitalcem. Meni to ne pada na 

pamet. Primjeæujem da nas jedan galeb, 

leteæi dva metra iza nas, cijelo vrijeme 

prati. Dobar ili loš znak? Barba kao da 

jaše divljeg konja: èesto je u zraku 

odskaèuæi sa svoga sjedala. Njegova 

unutarnja smirenost i obvezna (mokra) 

cigareta u ustima ulijeva nam sigurnost. 

Kada samo se nakon cik-cak vožnje 

doèepali uvale Zaklopatica, mogao sam 

odahnuti. Nije mi do nièega. Razmišljam 

kako doæi do auta i o putu koji nas èeka 

do vrha lanterne. No, Boro i Daki ne 

odustaju. Uvjeravaju me da moramo 

raditi i sa Zaklopatice pored koje upravo 

Ugaðanje nove dipolske antene za 

"ekspedicije na male otoke" obavio je 

Sven, DF9MV 

prolazimo i iza koje 

poèinje drugi svijet – 

bez valova. Uvjerili 

su me. 

I tako, opet smo u 

eteru. Obala je nepristupaèna, 

ali ipak 

uspijevamo postaviti 

stup i podiæi antenu. 

Dobro je da se ne 

moramo petljati s 

onim jumperima... 

Onima koji su nas 

tako uporno èekali, 

isplatilo se. Poveæavamo 

snagu na 

raskošnih 100 W, ali 

nisam siguran da su 

to naši korespondenti 

primijetili. Prvu vezu upisujem u 1503Z, 

a zadnju u 1615Z i to s 

našom ekipom s lanterne. 

Pitaju da li oni mogu nastaviti 

s radom... 

Barbina kuæa je tu 

ispred nas, na Lastovu. 

Kad smo poèeli skupljati 

opremu, evo brodice po 

nas... 

I ovdje smo zadovoljni s 

postignutim. Antena se 

pokazala izvrsnom. I akumulator 

je izdržao. Nakon 

prebacivanja stvari u auto, 

pozdravljamo se sa Srðanom 

i s osmijehom na licu 

jurimo put lanterne. 

Sljedeæu noæ dobro æemo 

spavati... 

Povratak 

I zadnji dan ekspedicije, subota 21. 

svibnja, protekla je radno. Željeli smo 

što bolje iskoristiti preostalo vrijeme. 

Osjetilo se da se približava dan odlaska 

s lanterne Struga, pa se tuga polako 

uvlaèila u nas. Tako to uvijek bude kada 

doðe trenutak skidanja antena i pakiranja 

opreme. 

Naveèer pripremili smo zajednièku 

veèeru na kojoj su sudjelovali i svjetionièar 

Jure, supruga Nada i njihova 

djeca. Domaæe vino dobro nam je došlo. 

I riba koju je Jure 

taj dan ulovio. 

Probali smo i 

IOCA 

Zalazak Sunca na otoku Lastovu 

domaæu rakiju 

od rogaèa koji 

raste ovdje po 

Lastovu... 

Ujutro kreæemo. 

Daki, Boro i 

ja polazimo ranije, 

jer su njih 

dvojica poželjeli 

(iako je vremena 

malo), da radimo 

i s Prežbe (CI- 

092). Taj otok 

povezan je mostom 

s Lastovom, 2,5 kilometra sjeverno 

od Ubla. Prelazimo most kod Pasadura 

i odmah podižemo antenu. Akumulator 

ni ne vadimo iz prtljažnika. Vrijeme je 

predivno. Tko zna što su pomislili usamljeni 

prolaznici kada su vidjeli tri osobe 

kako iskaèu iz auta, šutke postavljaju 

stup, razvlaèe neke žice te potiho izgovaraju 

sumnjive rijeèi? Drago mi je da su 

Daki i Boro uspjeli održati dovoljan broj 

veza za priznavanje rada s ovog otoka. 

Nažalost, nakon 28 veza morao sam 

prestati s radom jer sam se bojao da 

æemo zakasniti na trajekt. Naša aktivnost 

s Prežbe prestala u 1105Z sati. 

Tek kada smo se ukrcali u trajekt za 

Split, shvatili smo da je ekspediciji kraj... 

Fredy i Marija iskrcavaju se u Veloj 

Luci, gdje nas doèekuje i Alex, DL1MAJ, 

s obitelji. Svi ostaju još tjedan dana s 

Fredijem u korèulanskoj Prigradici. 

U splitskoj luci doèekuju nas Renny, 

9A6R, i Tom, 9A2AA. Kratak razgovor 

i opet rastanak. Preostali dio njemaèke 

ekipe nastavlja brodom Marko Polo za 

Rijeku, a Boro, 9A3KB, ide s nama do 

neke toèke na putu prema Zagrebu, gdje 

ga èekaju prijatelji. 

Kuda iduæe godine? Misli nam se 

opet vrte oko Palagruže... Dogovor æe 

"pasti" na prvom susretu, a to je na 

hrvatskom štandu tijekom sajma u 

Friedrichshafenu. 

broj QSO po opsezima 



# QSO 

3500 

3000 

2500 

2000 

1500 

1000 

500 

0 

203 

1482 

698 

3334 

982 

363 

103 102 57 

80m 40m 30m 20m 17m 15m 12m 10m 6m 

band 

Omjer raðenih veza po bandovima

diplome 

Piše: Oto Predaniæ, 9A4OP 

Nacionalni parkovi Hrvatske 

Potaknut ljepotom kornatskog otoèja 

u kojem sam radio desetak otoka, 

odluèio sam raditi iz nacionalnih parkova 

Hrvatske. Kako bih zainteresirao i veæinu 

drugih radioamatera da rade s operatorima 

iz nacionalnih parkova potaknuo sam 

u Zagrebaèkom radioamaterskom savezu 

prijedlog Diplome nacionalnih parkova 

Hrvatske, koja je i usvojena na godišnjoj 

skupštini ZARS-a 9. 3. 2004. godine. 

Prema pravilima, za tu diplomu vrijede 

sve veze s i iz nacionalnih parkova 

Hrvatske poslije osamostaljenja. 

Nošen tom mišlju odluèio sam 

2003. godine obiæi nacionalne parkove 

te raditi iz njih, kako bi ostalim radioamaterima 

koji æe ih isto tako htjeti 

"aktivirati" olakšao put do tog ostvarenja. 

Takoðer želim i goste koji 

dolaze na ljetovanje da, osim ležanja 

na plaži, odu u nacionalne parkove 

prirode i obogate svoj život prirodnim 

ljepotama koje nas okružuju. 

Iako su otvorene autoceste koje 

vas mogu brzo odvesti do željenog 

cilja na Jadranu, veæina naših radioamatera, 

kao i gosti iz sjevernih i 

istoènih zemalja, dolazi na more prolazeæi 

kroz jedan od najljepših 

nacionalnih parkova Hrvatske, a ujedno 

i najstarijih - Plitvièka jezera 

(http://www.np-plitvicka-jezera.hr). Te 

jedinstvene sadrene barijere koje su 

upisane i u baštinu UNESCO-a veæina 

nas samo zaobiðe ili projuri automobilom 

iako je to jedinstveno mjesto za 

kraæi ili duži predah od puta. Na 

samim Plitvièkim jezerima ima nekoliko 

hotela, restorana te autokamp tako 

da je omoguæen i dugotrajniji boravak u 

tom dragulju prirode. U sam nacionalni 

park može se uæi na 2 ulaza koji su 

meðusobno udaljeni 7 km. S ulaznicom 

koju kupite imate pravo na vožnju 

brodom po jezerima i vožnju motornim 

vlakom koji prolazi pokraj prekrasnih 

slapova i jezera netaknute prirode. Ipak 

je najljepši dogaðaj obilazak donjih i 

gornjih jezera i bezbrojnih manjih ili 

veæih slapova pješice držeæi za ruku 

dragu vam osobu. Za obilazak svih jezera 

potrebno je oko 10 sati lagane šetnje uz 

vožnju elektro-brodovima na 2 jezera. To 

je moguæe skratiti i na 2 sata kroz koja 

ipak neæete moæi doživjeti svu ljepotu tog 

bisera prirode. Poslije samog obilaska i 

bezbroj fotografija koje æete napraviti 

podno Velikog slapa i ostalih slapiæa, 

odmoriti se možete u nekoliko restorana 

s domaæim specijalitetima i ugodnom 

ambijentu. Odmarajuæi se upalite radioureðaj 

i napravite potrebnih 30 veza i tim 

vezama podijelite s mnogim poznatim i 

nepoznatim prijateljima vaše impresije i 

ljepotu Plitvièkih jezera. Zato, kad sljedeæi 


put idete prema moru, zastanite i pogledajte 

još jednom taj prekrasan dragulj 

prirode, odmorite se od vožnje i u miru 

udahnite svježi zrak lièkih šuma. 

Ako vam je odredište Šibenik ili nešto 

još južnije, nastavljajuæi put prema 

jugu, u Graèacu možete skrenuti prema 

Kninu koji je na samom vrhu još jednog 

nacionalnog parka Hrvatske – Krke 

(http://www.npkrka.hr/). Kao mala rjeèica 

protjeèe kroz Knin, drevni grad hrvatskih 

Nacionalni park Krka 

knezova koji su tu stolovali i kojeg nadvisuje 

stara utvrda iz tog doba. Desetak 

kilometara nizvodno Krka prolazi kroz 

uske klance i stvara jezera u kojem je 

otoèiæ Aranðelovac poznat po svome 

manastiru. Tu je i lijepi Roški slap oko 

kojeg ima još nekoliko starih vodenica te 

starih kamenih kuæa koje su pretvorene u 

ugodne konobe. U njima možete popiti 

domaæe vino i pojesti domaæu hranu, npr. 

domaæi pršut. Ako želite, možete odmah 

nakon izlaska iz kanjona, još uvijek na 

terenu nacionalnog parka odraditi veze 

koje æe vrijediti kao njegova "aktivacija". 

Ulaznica koju ste kupili vrijedi i za ulazak 

na slapove Krke, tj. Skradinski buk koji 

je 15 km južnije. Na putu do tamo prolazite 

kroz Lozovac, malo mjesto u Dalmatinskoj 

zagori koje je prvo u Hrvatskoj 

imalo elektriènu struju proizvedenu u 

prvoj hidrocentrali na ovom djelu južne 

Europe. Ostaci te hidrocentrale na slapovima 

Krke postoje još i danas. Ostavivši 

automobil na parkiralištu pred samim 

ulazom na slapove, možete se pješice ili 

autobusom spustiti stotinjak metara u 

kanjon. Doæi æete ravno pred Skradinski 

buk, jedan od najljepših dvadesetak 

slapova koji se prelijevaju jedan preko 

drugoga. Lagano šetajuæi stazom okolo i 

preko slapova koji se natjeèu tko æe se 

prvi spustiti u svoju maticu podno 

najveæeg Skradinskog Buka, dolazite do 

velika livade s ugostiteljskim objektom 

gdje se u hladu drveæa možete osvježiti i 

okrijepiti nesvjesno podižuæi razinu glasa 

da bi vas sugovornik mogao èuti. 

Okupani kapljicama koje pršte na sve 

stane, pluæa punih svježeg zraka i 

neponovljivih dojmova, polagano se 

vraæate prema ulazu u nacionalni park, 

gdje kupite pokoji suvenir da vas uz 

desetke fotografija koje ste napravili 

podsjeæa na te prekrasne slapove. Iz 

vozila s teritorija nacionalnog parka 

napravite potrebnih 30 veza s radioamaterima 

cijelog svijeta te nekako 

opušteni i blago umorni krenite put 

svoga odredišta. Tad se preko Drniša, 

Sinja i Imotskog možete spustiti do 

Meðugorja, obiæi svetište i brdo 

Kalvariju na križnom putu te se poslije 

mise uputiti preko Metkoviæa i 

Dubrovnika na nacionalni park Mljet. 

Ako vam je odredište Split ili 

Makarska rivijera, nakon dan dva 

odmora od puta pokušajte sami sebe 

nagraditi još jednim prekrasnim izletom 

na otok Mljet (http://www. 

np-mljet.hr/). Sjeverni dio tog otoka je 

zbog svoje savršene ljepote uvršten u 

nacionalne parkove Hrvatske. Prelijep 

je i pogled na crkvicu na otoèiæu Sveta 

Marija s istoimenim samostanom 

nasred Velikog jezera. Sama ulaznica 

za nacionalni park je karta za putovanje 

u prošlost buduæi da na samom teritoriju 

nacionalnog parka ima mnogo arheoloških 

nalazišta. Ulaznica služi i kao karta 

za kombi-bus koji vozi kroz prelijepe 

predjele nacionalnog parka do samog 

Velikog jezera i okolo njega te kao karta 

za brod s posjetom samostanu na otoku 

usred otoka. Sami možete birati da li æete 

se trovati ispušnim plinovima ili æete lijepo 

oznaèenom pješaèkom stazom obiæi 

nacionalni park. Pri samom ulazu možete 

iznajmiti i bicikle te s njima u laganoj 

vožnji obiæi sve što vas zanima. U luci 

Polaèa možete sjesti u jedan od nekoliko 

restorana uz samu obalu, razapeti antenu 

i odraditi potrebnih 30 veza što neæe biti 

problema jer dajete i IOCA -IOTA referencu. 

Ljudi æe vas na poèetku pogledavati 

kao i mene prošle godine jer nisu na to 

nauèeni, no uz iscrpno objašnjenje puni 

su razumijevanja i susretljivosti. Priroda 

je jednom rijeèju fantastièna. Do ulaza u 

nacionalni park možete doæi trajektom s 

Pelješca ili brzim katamaranom koji 

polazi iz Dubrovnika ujutro, a vraæa se 

naveèer. Dubrovnik je tad okupan svije- 

www.hamradio.hr 35

tlom i pun ljudi koji su došli sa svih strana. 

Uèinite to i vi… U jednom danu posjetite 

2 bisera južnog Jadrana, nacionalni park 

Mljet i Dubrovnik. To su doživljaji cijelim 

tijelom i svim osjetilima koji se ne zaboravljaju 

nikad. 

Ako je vaše odredište Zadar ili okolica, 

siðite s autoceste prije Maslenièkog 

mosta. Nakon 15 km prema sjeveru 

dolazite u Seline, malo turistièko mjesto 

koje je predvorje nacionalnog parka 

Paklenica (http://www.paklenica.hr). To 

su, ustvari, dva duboka kanjona, Velika i 

Mala Paklenica, usjeèena u Velebit, našu 

najveæu i najdužu planinu. Pred samim 

ulazom u Veliku Paklenicu ostavite automobil 

te se pješice uputite na laganu šetnju 

kroz nacionalni park. Na samom 

poèetku su okomite stijene po kojima 

alpinisti svakodnevno uèe penjanje. 

Kilometar dalje je èuvena alpinistièka stijena 

Aniæa kuk na kojoj svoje znanje 

stjeèu i utvrðuju mnogobrojni alpinisti. 

Nacionalni park Paklenica 

diplome 

Ponekad te stijene izgledaju kao da su 

"naèièkane" raznobojnim nitima i paucima 

koliko ih zna biti. Na toj stijeni održava 

se i poznato natjecanje koje svakog svibnja 

zna okupiti i do nekoliko tisuæa 

alpinista koji zauzmu svaku slobodnu 

stijenu. Fantastièno je gledati te ljude koji 

se bez straha upuæuju u borbu protiv 

surih okomitih stijena, bez obzira na 

godine starosti i spol. Prošavši te stijene 

polagano dolazimo do pitomije šume i 

okoline, gdje se s lijeve strane skreæe u 

veliku i lijepu spilju Manta peæ. Vraæajuæi 

se na glavni put polagano dolazite do 

planinarske kuæe Paklenica. Tu u hladu 

oveæeg drva predahnite uz okrjepu te se 

polagano uputite na jedan od nekoliko 

planinskih vrhova do kojih je sat dva 

hoda. Na samom vrhu razapnite antene i 

odradite 30 veza koliko je potrebno da bi 

"aktivirali" taj nacionalni park, polagano 

se spustite natrag do planinarske kuæe te 

prema izlazu. Ponovno æete proæi pokraj 

alpinista svih uzrasta pa uz okrjepu u 

Selinama ili Starigradu možete skupljati 

sve doživljaje i ljepotu koju ste vidjeli i 

doživjeli. 

Za one koji se odluèe za središnji 

Jadran izmeðu Zadra i Šibenika, kao i 

otoka Murtera, to je idealno mjesto za 

posjet još jednom dragulju naše prelijepe 

obale i otoèja. Rijeè je o Kornatskom 

otoèju (http://www.kornati.hr/). Mnogobrojne 

agencije nude posjet tom jadranskom 

dragulju u jednodnevnom ili višednevnom 

obilasku otoèja. Na samo podruèje 

je dozvoljeno uæi na 2 ulaza i to 

sjeverni ulaz kod otoka Aba i Katina, koji 

inaèe koriste svi s polaskom iz Zadra i 

južni ulaz kraj otoka Smokvica koji koriste 

za ulaz posjetioci iz Murtera i Šibenika. 

Kornatsko otoèje je niz otoka poredanih 

jedan do drugoga. Mnogobrojni otoèiæi s 

vanjske strane imaju uzdignutu obalu 

prema otvorenom moru, dok su s unutrašnje 

strane blago polegnuti prema 

najdužem otoku Kornatu. Tako poredani 

na kartama izgledaju kao ogrlica od 

otoka, kao niska bisera koji zapoèinje 

ispod Dugog otoka, a završava neposredno 

prije otoka Žirje. Na mnogobrojnim 

izletima na to otoèje najèešæe se za 

okrjepu pristane na otok Ravni Žakanj. 

Na njemu možete podiæi antenu i u samo 

pola sata napraviti potreban broj veza, 

pogotovo zato što je to i tražena destinacija 

za IOCA diplomu. Nakon cjelodnevnog 

boravka na brodu koji plovi 

oko otoèja postanete svjesni koliko 

je lijepa naša domovina koja se ne 

sastoji samo od prekrasnih zelenih 

šuma i kristalnih plavozelenih jezera, 

nego i od surih sivih otoka koji su 

podijeljeni suhozidom. Vidjet æete 

èupave hrpice stada ovaca koji preživljavaju 

na toj siromašnoj zemlji te 

tu i tamo neku zelenu oazu maslinika 

i vinograda koje vrijedni Murterani 

s mukom održavaju. Kornatsko 

otoèje veæinom je u vlasništvu otoèana 

s otoka Murtera koji su ta prava 

stekli još u srednjem vijeku. Veliki 

broj turista koji jednom posjete Kornate 

uvijek se vraæaju tom prekrasnom èistom 

moru i netaknutoj prirodi koja vapi da 

èovjek shvati tu ljepotu i pusti je da se 

sama brine o sebi. 

Malo sjevernije od Paklenice, tek 50 

km kod Jablanca poslije benzinske postaje 

skrenite lijevo u naš najmlaði nacionalni 

park – Sjeverni Velebit (http://www. 

np-sjeverni-velebit.hr). Nakon 15 km 

asfaltirane ceste koja se vijugavo penje u 

oštrim serpentinama naiæi æete na tablu 

koja oznaèava da ulazite u nacionalni 

park. Nakon još dvadesetak kilometara 

vrlo dobrog makadamskog puta s kojeg 

se otoci Goli, Sv. Grgur i Rab vide kao na 

dlanu, doæi æete do planinarskog doma 

Nacionalni park Risnjak 

Sjeverni Velebit - Zavižan 

Alan. Tu od domara kupite ulaznicu koja 

vrijedi 3 dana, ako želite da vam taj dom 

bude polazište brojnih izleta u okolicu. 

Sjeverni Velebit je prepun geoloških 

raznolikosti, od visokih i okomitih Hajduèkih 

i Rožanskih kukova, do dubokih 

škrapa i jama koje se još istražuju. 

Poznat je i prelijepi botanièki vrt koji svim 

osjetilima pruža toliko podražaja da jednostavno 

ostajete bez rijeèi i cijelim 

tijelom upijate tu ljepotu. Sa samog 

Velebita nema nikakvih problema raditi 

potreban broj veza u kojima svoje impresije 

podijelite s drugima. Ako nastavite 

makadamskom cestom dalje do Alana 

proæi æete kroz prelijep krajolik do planinarskog 

doma Zavižan gdje je i najstarija 

meteorološka postaja. Uz okrjepu u tom 

velikom i poznatom planinarskom domu 

spustite se preko Oltara opet na 

Jadransku magistralu kod Svetog Jurja 

ispred Senja. 

No, ako je vaše odredište Istra ili sjeverni 

Jadran, s autoputa Zagreb-Rijeka 

kod Gornjeg Jelenja skrenite prema 

nacionalnom parku Risnjak (http:// 

www.risnjak.hr). Nakon desetak minuta 

vožnje dovezite se do parkirališta. Do 

planinarskog doma Risnjak imate još sat 

i pol lagane šetnje po pitomoj bjelogoriènoj 

šumi u kojoj prevladava bukva. 

Dobro oznaèen planinarski put vas vodi 

do stijene Medvjeða vrata gdje se spaja 

put koji poèinje u Crnom Lugu, gdje je 

uprava nacionalnog parka i jedan od 

ulaza. Od te stijene još je 45 minuta 

laganog hoda do planinarskog doma koji 

je ispod gole kamene stijene Velikog 

Risnjaka. Na prostranoj "Šloserovoj" 

livadi nalazi se ureðeni planinarski dom 

koji vam može služiti kao baza za obilazak 

nacionalnog parka. Možete otiæi do 

prelijepih Samarskih i Bijelih stijena, 

Snježnika, Platka, Risnjaka, na vrelo 

Kupe, itd. Ako dosad niste kupili 

ulaznicu kupite je u domu. Ispred 

samog doma nalaze sa 4 klupe na 

kojima se možete odmoriti, popiti 

izvrstan planinski èaj te uživati u 

suncu i povjetarcu. Antenu možete 

razvuæi izmeðu kuæe i male uzvisine 

na kojoj je meteorološka stanica tako 

da je antena nekih 2 metra iznad 

zemlje. Risnjak je podjednako lijep 

zimi i ljeti, po kiši ili po suncu... 

Jednostavno je jedinstven. Risnjak 

me uvijek privlaèi da doðem još 

barem jednom… 



S Gornjeg Jelenja spustite se u Rijeku 

ako imate vremena prošetati po Opatiji i 

krenite put Pule. Nakon razgledavanja 

Pule krenite u Fažanu koja je udaljena 

15-ak km od Pule i tu kupite kartu za 

nacionalni park Brijuni (http://np-brijuni 

.hr). To je zapravo otoèje sastavljeno od 

14 otoka i otoèiæa od kojih je najveæi 

Veliki Brijun koji od antièkih vremena 

služi vlastodršcima i bogatašima kao 

ljetovalište zbog svoje izuzetno blage 

klime po èemu je poznat diljem svijeta. 

S ulaznicom koju ste kupili imate pristup 

na otok uz struènog vodièa. Obilazak 

glavnih znamenitosti može biti grupni 

gdje motornom vlakom uz vodièa obilazite 

cijeli Brijun, sve njegove znamenitosti 

od raznih antièkih iskopina do hotela 

visoke kategorija, zoološkog vrta i prostranih 

livada i šuma koji su uzgajana 

stoljeæima. Ali meni je ljepše kada s 

voljenom osobom upijam vibracije koje 

jednostavno dolaze iz svakog stabla, 

diplome 

koraka, gdje se povremeno èuje krik 

pauna što se šepuri i probija lagani šum 

povjetarca. Bilo bi dobro kad bi se moglo 

turistièki otiæi i na Mali Brijun i na Vangu. 

Do povratka na kopno imate dosta slobodnog 

vremena odraditi potrebnih 30 

veza za "aktiviranje" tog nacionalnog 

parka i "aktiviranje" otoka za IOCA 

diplomu. Problema ne bi smjeli imati ako 

bez ometanja drugih na obali razapnete 

antenu i poènete raditi veze, no sigurnije 

je ako par tjedana prije pošaljete kratki 

dopis i zatražite dozvolu. Ako Vas i pokoji 

redar upita što radite, ako mu objasnite 

i pomoæi æe vam koliko može 

da izvršite svoju nakanu. 

I tako, krenuvši na jedan aktivni odmor 

možete obiæi sve naše prelijepe nacionalne 

parkove i vidjeti koliko je zapravo 

lijepa naša domovina. Kad jednom odete 

i posjetite bilo koji nacionalni park 

poželjet æete da opet doðete u njega, da 

opet napunite sva osjetila mirom, spokojstvom 

i ljepotom. Možda vas na poèetku 

samog dolaska do nekog od nacionalnih 

parkova s vrata pokuša udaljiti cijena 

ulaznice. Ona služi da bi se taj nacionalni 

park mogao oèuvati takvim kakav je. 

Ako ih oèuvamo i buduæe æe se generacije 

moæi diviti tim ljepotama kao i ljepoti 

diploma koje æe vam krasiti dom. Uvijek 

iznova æete se vraæati tim ljepotama iz 

jednostavnog razloga jer je to što nam 

nedostaje u našem životu. Tu æete naæi 

mir i ljubav, a to je uz zdravlje jedino što 

nam treba. 

Sad vam jedino preostaje da logove iz 

nacionalnih parkova prepišete u elektronièki 

oblik i uz skenirane ulaznice na 

kojima se vidi datum posjete, pošaljete 

ZARS-u (www.zars.hr). Na istim stranicama 

proèitajte i kako osvojiti prekrasnu 

diplomu nacionalnih parkova koji æe vas 

ponovno zvati u svoja njedra. 

Piše: Krešimir Juratoviæ, 9A7K 

All Croatian Islands Group - ACIAG 

Utemeljitelji All Croatian Islands Award Group – ACIAG su 

Krešimir, 9A7K, Branko, 9A7YY, Marijan, 9A7ZZ, i Božo, 

9A6AJK, veliki zaljubljenici u hrvatske otoke. Sami utemeljitelji 

ACIAG-a meðusobno su povezani kao veliki prijatelji i radioamateri. 

Pokretanjem ACIAG-a željeli su upozoriti na važnost i 

ljepotu svakoga hrvatskog otoka, bez obzira na njegovu velièinu, 

oblik, naseljenost, itd., jer je svaki od njih prekrasan, a u 

isto vrijeme i poseban te zaslužuje jednaku pozornost. 

ACIA Group je interesna skupina radioamatera koji se udružuju 

zbog ostvarivanja zajednièkih interesa i ciljeva, a koja 

djeluje na temelju svojeg pravilnika i Statuta Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza. 

Ova grupa djelovat æe i kao radioamatersko udruženje kojemu 

je cilj održavanje radioveza s hrvatskih otoka i kao udruženje 

svih dobronamjernih ljudi iz bilo kojega kraja svijeta koji 

gaje veliku ljubav prema hrvatskim otocima. Osim samih radioamaterskih 

aktivnosti, udruženje æe raditi i na popularizaciji turistièkih 

obilazaka hrvatskih otoka. 

Svi zaljubljenici u hrvatske otoke koji žele biti èlanovi ovog 

udruženja, mogu to postati neovisno o tome jesu li radioamateri 

ili nisu. Svima koji odluèe postati èlanovima ovog udruženja bit 

æe uz odreðene uvjete dodijeljena èlanska diploma All Croatian 

Islands Award Group – Membership Diplom sa èlanskim brojem. 

ACIAG trenutaèno broji 70-ak èlanova iz Europe, Azije pa i 

Amerike. 

Èlanom ACIAG-a može postati svaki licencirani i prijamni 

(SWL) radioamater, kao i svi ostali zainteresirani ljudi koji nisu 

radioamateri, ali su istinski zaljubljenici u hrvatske otoke, iz 

bilo kojega kraja svijeta. Dovoljno je poslati kratak zahtjev za 

prijam u èlanstvo sa slikom (potrebna je kopija slike ili slika 

poslana elektronièkom poštom). Zahtjev bi morao biti ispunjen 

osobnim podatcima buduæega èlana (ime i prezime, godina roðenja 

i adresa stanovanja). U ACIA Group ne postoji èlanarina, 

veæ je potrebno poslati pristupnicu zajedno s 3 IRC-odreska 

kako bi se pokrili troškovi pakiranja i poštanski troškovi. Radioamateri 

iz 9A uplaæuju jednokratni iznos od 25 kuna. 

Vezano za radioamaterske aktivnosti, udruženje æe pod 

odreðenim uvjetima izdavati sljedeæe diplome: Croatian Islands 

Award, All Croatian Islands Award – Basic te All Croatian 

Islands Award - Diamond. 

Sve dodatne informacije o udruženju i diplomama mogu se 

dobiti od menadžera za diplomu – poštom, e-poštom ili pronaæi 

na navedenoj web stranici: 

a) Krešimir Juratoviæ, 9A7K, p. p. 88, HR-48001 Koprivnica, 

CROATIA, 

b) e-pošta: kresimir.juratovic@kc.t-com.hr ili 

9a7k@9a7k.com, 

c) web stranica: http://www.9a7k.com. 


www.hamradio.hr 37

Rezultati UKV natjecanja 

9A ACTIVITY CONTEST 2004. 

UKV 

A - jedan operator, sve vrste rada 

Mj. Poz. ozn. Rezultat RP 

1. 9A4VM 31 2642 11 

2. 9A5KK 14 2432 4 

3. 9A2EY/P 13 4082 11 

4. 9A2KK 12 3520 3 

5. 9A5AB 82 988 11 

6. 9A4MF 60 913 6 

7. 9A3BT 23 968 8 

8. 9A2EA 23 722 3 

9. 9A6NDA 9 287 4 

10. 9A2GA/P 9 229 3 

11. 9A3Z 1 160 3 

B - više operatora, sve vrste rada 


1. 9A1C 216 849 10 

2. 9A3B 136 326 4 

3. 9A7D 115 655 3 

4. 9A4P 110 717 5 

5. 9A4U 58 338 4 

6. 9A1W 41 709 3 

7. 9A1FBC 22 131 3 

8. 9A3PX 8 328 3 

C - samo FM 


1. 9A1DL 109 396 11 

2. 9A2UI 86 937 10 

3. 9A6NKN 78 983 11 

4. 9A5AC 75 934 9 

5. 9A1RC 71 270 11 

6. 9A6KKD 58 934 11 

7. 9A7PTZ 48 932 11 

8. 9A7KJI 39 605 10 

9. 9A5TJ 35 218 9 

10. 9A1FBC/P 26 835 4 

11. 9A7GJV 25 994 3 

12. 9A4U 24 865 5 

13. 9A6LRY 20 741 5 

14. 9A5ANB 16 425 5 

15. 9A3ACK 12 363 3 

16. 9A6GWF 11 602 6 

17. 9A4RC 9 723 3 

18. 9A6IBT 8 528 4 

19. 9A5AZA 7 911 5 

20. 9A6PJZ 6 131 4 

21. 9A3Z 4 849 3 

22. 9A1RKG 3 866 3 

23. 9A6GHW 2 409 3 

24. 9A6DTP 2 224 3 

D - YL, sve vrste rada 


1. 9A4DI 53 278 10 

2. 9A7GVA 36 022 9 

3. 9A3ND 27 991 11 

4. 9A6IBU 15 771 4 

5. 9A3ZO 8 868 5 

E - postaje izvan 9A, sve vrste rada 


1. OK2KJT 255 280 6 

2. S57WAZ 107 116 5 

3. YT1WV 87 144 3 

4. S57RAM 19 265 3 

F - postaje izvan 9A, samo FM 


1. S56WPF 66 541 7 

2. S56WPU 40 595 5 

3. S56LPM 37 683 7 

4. S57SXS 34 083 3 

5. S56WZP 26 653 4 

6. HA3FHH 12 825 3 

7. S56CLI 7 714 4 

Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW 

HRS-UKV menadžer 

Piše: Oto Predaniæ, 9A4OP 

Izvještaj s Otvorenog prvenstva Hrvatske u amaterskoj 

radiogoniometriji održanog u Puli 14. i 15. 5. 2005. godine 

Nakon dugotrajne i mukotrpne pripreme 

èlanova Radiokluba "Arena" 

iz Pule, a najviše Nadie i Michaela 

Weidlich, prošlo je još jedno prelijepo 

druženje i natjecanje u amaterskoj radiogniometriji 

na opsezima 144 MHz, 3,5 

MHz te natjecanje slijepih u ARG-u. 

Po lijepom sunèanom vremenu, u 

subotu 14. 5. 2005. god., ispred marketa 

Mercator centar Pula, skupilo se 88 natjecatelja 

iz 10 radioklubova i 2 države. 

Poslije sveèanog otvorenja PARGH-a 

Pula 2005., na kojem su sudjelovali 

gosp. Željko Košara ispred HZTK Pule i 

Istarske županije, gosp. Petar Milièiæ, 

predsjednik HRS-a, natjecanje je otvorio 

gosp. Mario Fornažar, predsjednik Kluba 

"Arena" te svim natjecateljima zaželio 

"dobar lov". 

Toèno prema satnici krenuli su prvi 

natjecatelji sa starta prema skrivenim 

predajnicima koje su èuvali pripadnici 

Radiokluba "Arena", a koje je na terenima 

prelijepe park šume Šijana, postavio 

ARG menadžer Oto Predaniæ. 

Na samom startu pod budnim okom 

Željke Predaniæ i Michaela 

Weidlicha, na svoj put 

krenuli su svi natjecatelji u 

želji da osvoje što bolji 

rezultat. Svi su uspješno i 

unutar vremena završili 

traženje skrivenih predajnika 

i došli na cilj gdje ih je 

doèekao Damir Špikiæ koji 

je sa sinom èitao podatke s 

elektronièkih talona "Sport 

Ident". Kako kod elektronike 

nema "muljanja" sve je bilo 

brzo i toèno izraèunato te 

smo ubrzo imali rezultate 

koji su konaèno postali službeni. 

Poslije ukusnog i obilnog ruèka u 

restoranu Mercatora, pristupilo se 

proglašenju najboljih na opsegu 144 

MHz, gdje je predsjednik HRS-a Petar 

Milièiæ podijelio medalje najboljima, a 

prvi u svim kategorijama su dobili na dar 

i plave majice HRS-a. 

Pod prijetnjom kiše postavili smo 

stazu za slijepe natjecatelje na nogometnom 

igralištu kod kupališta Valkane te 

su naši slijepi natjecatelji poèeli sa svojim 

dijelom natjecanja. Pod budnim 

okom Ivana Marcijana kao suca i uz 

voðenje Željke Predaniæ i Miloša Iliæa, 

poèelo je natjecanje slijepih. Iako smo 

mislili da æe sve proæi u redu, zadnja dva 

natjecatelja ipak nisu uspjeli startati 

pošto je uz jaku grmljavinu i sijevanje 

munja pala kiša. Kako nije bilo moguæe 



nastaviti natjecanje, u dogovoru sudaca 

i organizatora prekinuto je natjecanje i u 

obližnjem su restoranu podijeljene medalje 

najboljim pojedincima i klubovima. 

Sutradan, u nedjelju, natjecateljsku 

stazu je opet uz pomoæ èlanova 

Radiokluba "Arena" postavio ARG 

menadžer HRS-a, koja je ovaj put bila 

2,5 m duža. Po startnoj listi, opet uz 

budno oko Miše i Željke, startali su svi 

natjecatelji iz Hrvatske i Slovenije. 

Nakon 20 godina ponovno je u ruke 

uzeo goniometar Petar Milièiæ, predsjednik 

HRS-a, koji je uspješno završio 

natjecanje. Bojali smo se kiše koja je 

pala dan ranije za vrijeme natjecanja slijepih 

natjecatelja, no ipak nas je vrijeme 

ARG 

poslužilo. Poslije natjecanja 

i ruèka u Mercatoru 

i buduæi da nije bilo prigovora, 

proglasili smo najbolje. 

Predsjednik HRS-a 

Petar Milièiæ i glavni 

sudac Oto Predaniæ podijelili 

su priznanja najboljima, 

a prvi su ovaj puta 

oni su dobili bijele majice 

HRS-a. 

Uz zahvalu svim organizatorima 

i natjecateljima 

ovaj PARGH Pula 2005. 

zatvorio je predsjednik 

HRS-a. 

Buduæi da je ovo prvi 

put da je ovakvo natjecanje 

održano u Puli, zahvaljujem 

se svima koji su ga omoguæili. 

Bilo je veoma kvalitetno pripremljeno 

i provedeno. Smatram da bez 

velikog i bezrezervnog truda Nadie i 

Michaela Weidlich to ne bi bilo organizirano 

na toj razini. Zahvaljujemo se 

gosp. Željku Košaru na podršci i financijskoj 

pomoæi. Zahvaljujemo se i svim 

èlanovima Radiokluba "Arena" iz Pule 

koji su nam pomogli kao èuvari na predajnicima, 

postavljaèima starta i cilja, 

svim majkama i oèevima natjecatelja koji 

su nam pomogli, gosp. Vedranu Catelu, 

rukovoditelju Mercatora centar Pula koji 

nas je ugostio, Damiru Špikiæu i sinu na 

brzoj i efikasnoj obradi podataka, 

Zagrebaèkom radioamaterskom savezu 

koji nam je posudio opremu koja je radila 

savršeno, svima koji su nam jutarnje 

èekanje na start skratili darovanim kolaèima 

i pecivima i svima koji su brinuli da 

ovo Otvoreno prvenstvo u amaterskoj 

radiogonimetriji Pula 2005. proðe u 

ugodnom druženju i nezaboravnom 

sjeæanju. 

Voditelj Radne grupe ARG-a HRS-a 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u 

Pula, 14. i 15. 5. 2005. 

Individualni rezultati 3,5 MHz 

Kategorija: M15 

Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team 

1. Deni Banièek 3 0:31:48 PU 3 

2. Patrik Vrbaniæ 3 0:38:25 MED 3 

3. Luka Bahun 3 0:41:46 MED 3 

4. Mauricio Vidulin 3 0:44:32 PU 3 

5. Danijel Peruško 3 0:46:47 PU 3 

6. Stefan Weidlich 3 0:47:30 PU 3 

7. Dario Petrièiæ 3 0:52:55 BJ 3 

8. Vedran Oreški 3 1:12:48 LUD 3 

9. Tino Ban 3 1:35:44 KMD 3 

10. Boris Magiæ 3 1:43:22 LUD 3 

11. Tomislav Krnaè 2 0:55:52 PU 2 

12. Zvonimir Šafran 2 1:05:15 KMD 2 

13. Valentino Žulj 2 1:35:36 KMD 2 

0. Branimir Jambrekoviæ 0 2:40:34 BJ 0 



1. Ivan Janušiæ TIOŠ 4 0:47:54 MED 4 

2. Kristian Brenko 4 0:59:46 PU 4 

3. Tihomir Despetoviæ 4 1:04:03 BJ 4 

4. Ivan Perèiæ 4 1:26:58 MED 4 

5. Mislav Topolnjak TIOŠ 4 1:28:47 MED 4 

6. Vanja Heæimoviæ 4 1:36:17 KMD 4 

7. Marko Janèec TIOŠ 4 1:40:25 MED 4 

8. Mišo Paunoviæ 3 1:18:01 KMD 3 



1. Miloš Iliæ 5 0:41:11 PU 5 

2. Robert Orehoci 5 0:47:31 DX 5 

3. Mario Lukaveèki 5 0:54:11 BJ 5 

4. Mitja Štrman 5 0:57:52 ORM 5 

5. Žarko Horvat 5 1:06:35 LUD 5 

6. Mitja Lukner 5 1:06:43 ORM 5 

7. Željko Iliæ 5 1:09:18 PU 5 

8. Alen Šajina 5 1:11:40 PU 5 

9. Damir Dokladal 5 1:20:38 BJ 5 

10. Igor Sirotiæ 5 1:30:12 PAZ 5 

11. Hrvoje Horvat 5 1:47:53 PAZ 5 

12. Marko Èešiæ 4 1:25:01 PAZ 4 

13. Marko Jelaviæ 0 0:08:41 KMD 0 


www.hamradio.hr 39

ARG 



1. Vladimir Vinko 4 0:46:17 MED 4 

2. Igor Brenko 4 0:47:57 PU 4 

3. Vlado Šæur 4 0:50:24 PU 4 

4. Dražen Janžek TIOŠ 4 0:53:44 MED 4 

5. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 0:57:07 DX 4 

6. Branko Kosar 3 1:54:01 BJ 3 



1. Željko Belaj 4 0:54:02 BJ 4 

2. Branimir Vinko 4 0:56:49 MED 4 

3. Zvonimir Makovec 4 1:08:15 MED 4 

4. Petar Milièiæ 2 1:51:14 DX 2 



1. Milan Božinoviæ 4 0:58:47 KMD 4 

2. Branko Vidoviæ 4 1:06:43 BJ 4 

Kategorija: W15 


1. Ana Filip 3 1:09:58 LUD 3 

2. Željka Biškup 3 1:25:23 LUD 3 

3. Anita Žerjav 3 1:28:44 MED 3 

4. Sabrina Crnèeviæ 2 0:58:31 PU 2 

5. Samanta Kraljiæ 2 1:14:04 MED 2 

6. Petra Raèki 2 1:15:15 BJ 2 

7. Tena Kovaèiæ 2 1:33:47 LUD 2 

8. Patricija Mesariæ 2 1:38:59 MED 2 

9. Ivana Mlinar 2 1:47:40 BJ 2 



1. Tijana Živko 4 1:19:04 PU 4 

2. Marinela Grgiæ 3 1:40:49 KMD 3 

3. Aleksandra Zrna TIOŠ 1 1:23:14 MED 1 



1. Željka Krupka 4 0:57:01 BJ 4 

2. Marija Schubert 4 1:01:46 LUD 4 

3. Mirela Kukiæ 4 1:13:59 PU 4 

4. Kristina Giacometti 4 1:25:41 BJ 4 

5. Anamarija Kosar 4 1:26:01 PU 4 



1. Ljiljana Brenko 4 1:53:14 PU 4 



1. Danijel Peruško 0:44:28 PU 3 

2. Mauricio Vidulin 0:48:25 PU 3 

3. Stefan Weidlich 0:55:46 PU 3 

4. Dario Petrièiæ 1:27:11 BJ 3 

5. Valentino Žulj 1:29:20 KMD 3 

6. Luka Bahun 1:31:01 MED 3 

7. Patrik Vrbaniæ 1:28:27 MED 2 

8. Tino Ban 1:28:53 KMD 2 

9. Zvonimir Šafran 0:54:38 KMD 1 

10. Branimir Jambrekoviæ 1:04:42 BJ 0 



1. Vanja Heæimoviæ 0:36:37 KMD 4 

2. Kristian Brenko 0:44:51 PU 4 

3. Ivan Janušiæ TIOŠ 0:47:04 MED 4 

4. Tihomir Despetoviæ 0:53:26 BJ 4 

5. Mišo Paunoviæ 1:11:57 KMD 4 

6. Ivan Perèiæ 1:28:05 MED 4 

7. Mislav Topolnjak TIOŠ 1:43:15 MED 3 

8. Marko Janèec TIOŠ 2:12:23 MED 3 



1. Robert Orehoci 0:45:32 DX 5 

2. Miloš Iliæ 0:47:17 PU 5 

3. Damir Dokladal 0:47:58 BJ 5 

4. Mario Lukaveèki 0:54:08 BJ 5 

5. Marko Jelaviæ 0:57:21 KMD 5 

6. Žarko Horvat 1:41:25 LUD 5 



1. Vlado Šæur 0:46:39 PU 4 

2. Vladimir Vinko 0:48:02 MED 4 

3. Slavko Sopina, 9A6RWF 0:52:04 DX 4 

4. Igor Brenko 0:57:15 PU 4 

5. Dražen Janžek TIOŠ 1:10:14 MED 4 

6. Branko Kosar 1:07:51 BJ 3 

Individualni rezultati 144 MHz 



1. Branimir Vinko 0:43:21 MED 4 

2. Zvonimir Makovec 0:57:14 MED 4 

3. Željko Belaj 1:03:16 BJ 4 



1. Branko Vidoviæ 0:44:31 BJ 4 

2. Milan Božinoviæ 1:31:25 KMD 3 



1. Sabrina Crnèeviæ 1:22:48 PU 3 

2. Ana Filip 1:33:05 LUD 3 

3. Petra Raèki 1:31:40 BJ 2 

4. Anita Žerjav 1:43:11 MED 2 

5. Željka Biškup 0:59:16 LUD 1 

6. Patricija Mesariæ 1:39:09 MED 1 

7. Samanta Kraljiæ 1:50:09 MED 1 

8. Ivana Mlinar 1:15:50 BJ 0 



1. Tijana Živko 1:20:56 PU 4 

2. Marinela Grgiæ 0:54:48 KMD 1 

3. Aleksandra Zrna TIOŠ 1:41:46 MED 0 



1. Marija Schubert 0:54:55 LUD 4 

2. Željka Krupka 0:58:06 BJ 4 

3. Kristina Giacometti 1:10:42 BJ 4 

4. Mirela Kukiæ 1:15:06 PU 4 

5. Anamarija Kosar 1:23:08 PU 4 



1. Ljiljana Brenko 1:18:00 PU 3 



ARG 

Timski rezultati 3,5 MHz 

Mjesto Team Bodovi 

1. RK ARENA PULA, Pula, 9A1ACD 87 

2. RK MEÐIMURJE 80 

3. RK N. TESLA, Bjelovar, 9A1GIJ 56 

4. RK LUDBREG, 9A1EZA 36 

5. RK KMT DUBRAVA 9A1KMT 26 

6. HRVATSKI DX KLUB, 9A1A 13 

7. RK ORMOZ, S59DIQ 3 

8. RK PAZIN, 9A7P 0 

Timski rezultati 144 MHz 

Mjesto Team Bodovi 

1. RK ARENA PULA, Pula, 9A1ACD 107 

2. RK N. TESLA, Bjelovar, 9A1GIJ 55 

3. RK MEÐIMURJE 49 

4. RK KMT DUBRAVA, 9A1KMT 38 

5. RK LUDBREG, 9A1EZA 27 

6. HRVATSKI DX KLUB, 9A1A 22 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u 

za slijepe 

Pula, 14. 5. 2005. 

Rezultati slijepih pojedinaèno 

Kategorija: juniori 


1. Dražen Dražetiæ 5 0:07:11 LB 

2. Tihomir Brankoviæ 5 0:07:52 LB 

3. Davor Buniæ 2 0:07:55 LB 

4. Juraj Kopljar 0 0:08:00 LB 

Kategorija: seniori 


1. Žarko Dedasoviæ 5 0:03:26 Gal 

2. Novica Dražetiæ 5 0:03:47 LB 

3. Emil Punoš 5 0:04:19 Gal 

4. Tomislav Liliæ 5 0:05:05 Gal 

5. Petar Vrdoljak 5 0:05:19 LB 

6. Mihael Ðurašin 5 0:05:57 LB 

7. Josip Stepinac 4 0:07:14 LB 

8. Petric Vidoviæ 3 0:04:24 LB 

9. Damir Hajdina 0 0:80:00 LB 

Kategorija: žene 


1. Sanja Štefanoviæ 0 nije startala LB 

Kategorija: veterani 


1. Milan Bunèiæ 5 0:04:17 LB 

2. Stjepan Hajdu 5 0:06:39 LB 

3. Savo Goliæ 3 0:07:22 LB 

4. Ivan Rebselj 0 nije startao LB 

Buduæi da je pred kraj natjecanja pala jaka kiša koja je 

natopila teren i onemoguæila daljnje natjecanje, dogovorom 

izmeðu organizatora, glavnog suca i natjecatelja koji su trebali 

startati odluèeno je sljedeæe: 

1. buduæi da je Sanja Štefanec jedina žena koja je prijavljena, 

a iza sebe ima nekoliko natjecanja, za pretpostaviti je 

bilo da bi našla bar jedan predajnik unutar zadanih 8 minuta 

te je njoj dodijeljeno prvo mjesto u kategoriji žena; 

2. drugi natjecatelj koji nije startao bio je Ivan Rebselj, kojem 

je ovo bilo prvo natjecanje te je bilo za pretpostaviti da bi 

našao potreban broj predajnika u zadanom vremenu, no 

da neæe ugroziti prvu trojicu po vremenu. Kao takav stavljen 

u tablicu rezultata. 

Kategorija: slijepi – generalno 


1. Žarko Dadasoviæ 5 0:03:26 GAL 5 

2. Novica Dražetiæ 5 0:03:47 LB 5 

3. Milan Bunèiæ 5 0:04:17 LB 5 

4. Emil Punoš 5 0:04:19 GAL 5 

5. Tomislav Liliæ 5 0:05:05 GAL 5 

6. Petar Vrdoljak 5 0:05:19 LB 5 

7. Mihael Ðurašin 5 0:05:57 LB 5 

8. Stjepan Hajdu 5 0:06:39 LB 5 


9. Dražen Dražetiæ 5 0:07:11 LB 5 

10. Tihomir Brankoviæ 5 0:07:52 LB 5 

11. Josip Stepinac 4 0:07:14 LB 4 

12. Petric Vidoviæ 3 0:04:24 LB 3 

13. Savo Goliæ 3 0:07:22 LB 3 

14. Davor Buniæ 2 0:07:55 LB 2 

15. Damir Hajdina 0 0:08:00 LB 0 

16. Juraj Kopjar 0 0:08:00 LB 0 


www.hamradio.hr 41

DX i QSL info 

Piše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU 

DX vijesti 

FO – Francuska Polinezija – Jim, 

WB2REM, æe od 24. srpnja do 3. kolovoza 

raditi s otoka Vahine i Bora Bora (OC-067) 

kao FO/WB2REM od 40 do 10 metara CW 

i SSB u slobodno vrijeme. 

A9 – Bahrain – A92FF, A92GR, A92GQ i 

A92GN sudjelovat æe u IOTA natjecanju kao 

A92C s otoka Bahrain (AS-002). QSL via æe 

naknadno objaviti. 

CE – Otok Santa Maria (SA-069) – 

Èlanovi Atacama Desert DX grupe bit æe 

aktivni kao 3G1M sa otoka Santa Maria od 

13. do 15. kolovoza. Radit æe od 10 do 40 m 

plus 6 m svim vrstama rada. QSL via 

XQ1IDM. 

UA – Rusija – Roman, RV3MA, Alex, 

RW3DTP, Sergej, RW6HJV, Eugen, RZ3EC, 

Valery, RZ6AU i Leonid, UA6CW, planiraju 

rad sa grupe otoka Chukchi Sea Coast West 

grupe (AS-new) kao R0K od 10-17. kolovoza. 

Radit æe s otoka Shalaurova ili nekog drugog 

otoka u toj grupi. Poslije ove ekspedicije 

grupa æe raditi s Bolshoy & Maly Rautan 

otoka (AS-038). QSL via RZ3EC. Više informacija 

biti æe dostupno na web stranici 

www.r0k.ru. 

YA – Afganistan – Johnny, LA5IIA, je 

aktivan iz Afganistana kao T68G do ožujka 

2007. godine. Johnny najviše radi na WARC 

opsezima CW naèinom rada. QSL via 

LA4YW. Više informacija možete pronaæi na 

njegovoj web stranici: 

http://home.broadpark.no/~johnnyj/YA8G/. 

Najavljene ekspedicije za IOTA contest 

(30/31.7.): 

- 3V8SM - otok Djerba (AF-083) 

- via EC4DX, 

- 9K2F - otok Faylakah (AS-118) 

- via 9K2RA, 

- AK1Q - otok Louds (NA-137) 

- via AK1Q, 

- C93DY - otok Chiloane (AF-NEW) 

- via UT5UGR direktno, 

- CU4M - otok Graciosa (EU-175) 

- via CT1GFK, 

- CY0AA - otok Sable (NA-064) 

- via K8LEE, 

- D70YT/5 - otok Changson (AS-081) 

- via HL5BDD, 

- DT0HF/2 - otok Taebu (AS-105) 

- via HL2FDW, 

- ES2U - otok Rammu (EU-149) 

- via ES1QV, 

- FP/K9OT - otok Miquelon (NA-032) 

- via K9OT, 

- G6UW/TF - otok Heimaey (EU-071) 

- via M0BLF, 

- IM0/IZ0EJQ - otok San Pietro (EU-165) 

- via IZ0EJQ, 

- J48KW - otok Zakynthos (EU-052) 

- via HA8KW, 

- K5M - otok Mustang (NA-092) 

- via W6WF, 

- KH2X - otok Guam (OC-026) 

- via KH2X, 

- KL7/N7YX - otok Pribilof (NA-028) 

- via N7YX, 

- M8C - otok Scilly (EU-011) 

- via G4DFI, 

- MM3M - otok Arran (EU-123) 

- via biro, 

- MM0ECG - otok Shetland (EU-012) 

- via DL1ECG, 

- MM0LON - otok Shetland (EU-012) 

- via DF1LON, 

- MM0Q - otok Tanera Mor (EU-092) 

- via MM0BQI, 

- SG3ZZR - otok Grimskar (EU-176) 

- via SM3CXS, 

- SK2T - otok Bredskar (EU-135) 

- via SK2AT, 

- TK/DK1EAW - otok Korzika (EU-014) 

- via DK1EAW, 

- TM4Z - otok Ouessant (EU-065) 

- via F4DXW, 

- TM7C otok Noirmoutier (EU-064) 

- via F4AJQ, 

- TM0EME - otok Brehat (EU-074) 

- via ON4ADN, 

- VC9W - otok White Head (NA-014) 

- via VE1FO, 

- VP9/N0ED - otok Bermuda (NA-005) 

- via G3SQX, 

- VY2TT - otok Prince Edward (NA-029) 

- via K6LA, 

- W4YO - otok Harbor (NA-110) 

- via W4YO. 

QSL via: 

CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGER 

4U1UN HB9BOU 9M2CNC G4ZFE KH0N JA6CNL TT8PK F4EGS 

5W0HR AI5P 

A61Q EA7FTR MS0IRC/p G0HXN UE0ISL RW0IZ 

6W8CK DH7WW CY9SS VY2SS S9SS N4JR WH0C JA6AGA 

7Q7PF LA7PF ET3TK OK1CU ST2VB UA4WHX YI9LZ LZ1ZF 

9G1YK PA3ERA EY8BW DJ1MM T68G LA4YW YI9VCQ N3ST 

9G5HF PA2JFD HV0A IK0FVC T6KBLRM DL2JRM ZD8I 

G4LTI 

9J2BO G3TEV J68AS N9AG T88YA JA3EZJ 

9J2CA G3SWH J68ID W8QID TR8FC F8BUZ 

Mali HAM oglasi 

U ovoj rubrici možete objaviti svoj 

oglas i to posve besplatno. Jedini 

uvjet je da je sadržaj oglasa HAM 

naravi. Oglase šaljite e-mailom 

na 9a0hrs@hamradio.hr ili se 

osobno javite Ljiljani, 9A5BL, i 

dogovorite naèin dostave. 

Prodajem povoljno slijedeæe radiopostaje: 

KDK FM 2025E, ICOM IC 2E. Sve informacije 

na telefon: 01/364-5366 ili 023/ 699-028, 

Josipa Spiegel.

Radio HRS 4/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?