sjednica gospodarskog vijeÄa - Hrvatska gospodarska komora

SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA 

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA 

ŽUPANIJSKA KOMORA PULA 

Buzet, 30. listopad 2012.

1. Stanje i pokazatelji gospodarstva Grada Buzeta 

Uvodničar: Valter Flego, gradonačelnik Grada Buzeta 

◦ Studija potencijala zdravstvenog turizma za područje Grada Buzeta 

Uvodničar: dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekata u kulturi 

◦ Predstavljanje tvrtke P.P.C. Buzet d.o.o. 

Uvodničar: Franko Vižintin, direktor P.P.C. Buzet d.o.o 

2. Strukturni i kohezijski fondovi EU 

Uvodničari: Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK, 

3. Razno 

Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Pula

Stanje i pokazatelji gospodarstva Grada Buzeta 

Valter Flego, gradonačelnik Grada Buzeta

površina: 167 km 2 (udio u IŽ - 5,9%) 

stanovništvo: 6.115 (udio u IŽ - 2,9%) 

gustoća naseljenosti: 

37 stanovnika/km 2 (IŽ: 74 st./km 2 ) 

prosječno kućanstvo: 2,8 članova 


Pokazatelji Buzet IŽ RH 

Dohodak po stanovniku kn (2008-2010) 35.525 31.502 28.438 

Izvorni prihodi po stanovniku kn (2008-2010) 3.707 5.911 3.412 

Udio obrazovanih u radno aktivnom 

stanovništvu 

63,7% 71,5% 67,3% 

Prosječna stopa nezaposlenosti u 2008.g. 4,4% 6,5% 13,7% 

Indeks razvijenosti u 2011.g. 115 157 100 

Izvor. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU 

Prema indeksu razvijenosti, grad Buzet zauzima 49. mjesto 

od ukupno 560 jedinica lokalne samouprave u RH 


Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 

Indeks 

11/10 

Broj trgovačkih društava 207 217 209 219 105% 

Broj zaposlenih 2.347 2.174 2.188 2.136 98% 

Ukupan prihod u 000 kn 1.524.977 1.425.901 1.393.691 1.402.853 101% 

Dobit u 000 kn 31.258 19.882 23.106 27.436 119% 

Gubitak u 000 kn 12.926 13.685 19.213 17.445 91% 

Investicije u 000 kn 139.390 163.506 70.547 99.587 141% 

Izvoz u 000 € - - 66.028 66.204 100% 

Uvoz u 000 € - - 53.464 48.726 91% 

Broj nezaposlenih - - 219 223 102% 

Izvor: FINA, DSZ - Obrada HGK ŽK Pula 


000 kn 

Dobit u 000 kn Gubitak u 000 kn Investicije u 000 kn 

35.000 

180.000 

30.000 

25.000 

31.258 

139.390 

163.506 

23.106 

27.436 

160.000 

140.000 

120.000 

20.000 

19.882 

99.587 

100.000 

15.000 

80.000 

70.547 

60.000 

10.000 

5.000 

12.926 13.685 

19.213 

17.445 

40.000 

20.000 

0 

2008. 2009. 2010. 2011. 

0 


P.P.C. BUZET 

Naziv tvrtke 

Djelatnost 

proizvodnja automobilskih dijelova i 

odljevaka 

Broj 

zaposlenih 

ISTARSKI VODOVOD opskrba vodom 325 

VODOPRIVREDA gradnja vodnih građevina 117 

AUTOMATIC SERVIS 

TRIO I 

trgovina i servis aparata za kavu i 

ostalih napitaka 

trgovina vodo i elektro-instalacijskim 

materijalom 

B.P. GRUPA proizvodnja piva 57 

DRVOPLAST proizvodnja namještaja 54 

VILSTROJ prodaja, najam i servis viličara, turizam 52 

LA-VOR TRADE 

veletrgovina prehrambenim 

proizvodima 

Najveća tvrtka P.P.C. BUZET je 2001.g. dobila nagradu za 

najinovativnijeg izvoznika u RH 

617 

77 

61 

28 


2011.g. nagrada za najinovativnijeg izvoznika u RH 


Sekcija/odbor 

Broj 

zaposlenih 

Građevinari 57 

Na području grada Buzeta je u 

2011. bilo registrirano 250 obrta 

Uslužne djelatnosti 44 

Prijevoznici 41 

Proizvodne djelatnosti 34 

Ugostitelji 25 

Trgovci 21 

Poljoprivrednici 14 

Frizeri i kozmetičari 10 

Auto-struke 8 

Ukupno 254 

• Opada interes mladih za pojedinim 

obrtničkim zanimanjima: kovači, 

krojači, postolari, urari, zidari 

• Udruženje obrtnika Buzet 2002.g. 

dobilo nagradu HOK "Zlatne ruke" 


površina: 28 ha 

lokacija: uz državnu 

cestu Buzet - Požane 

infrastruktura: struja, 

voda, telefonija, 

odvodnja (djelomično) 

broj poslovnih 

subjekata u zoni: 11 

broj zaposlenih: 208 

MAŽINJICA 


površina: 15 ha 

lokacija: uz državnu 

cestu Buzet - Požane 

infrastruktura: 

djelomično 

broj poslovnih 

subjekata: 5 

broj zaposlenih: 98 

projekat izgradnje 

nove pivovare 

MALA HUBA 


Vrsta objekta 2010. 2011. 

Hotel 1 2 

Kuće za odmor 21 35 

Apartmani 18 23 

Sobe 39 42 

Hostel 0 1 

Autokamp 1 1 

Izvor: Turistička zajednica grada Buzeta 

 

 

 

 

8.301 dolazaka turista 

24.452 noćenja 

Najznačajniji smještajni 

objekti: 

◦ Hotel Fontana **, 57 soba 

◦ Hotel Vela Vrata ****, 18 soba, 

3 apartmana 

Ukupno 578 registriranih 

ležajeva u 2011. godini 


Hotel VELA VRATA **** Hotel FONTANA ** 










3. Razno 


Kretanja u gospodarstvu Istarske županije u 2012.g.

stavka I - VI/2011 I - VI/2012 indeks 

Ukupan prihod kn 12.875.719.892 12.628.906.282 98,1 

Prihod od prodaje u inozemstvu kn 3.667.506.959 3.760.324.277 102,5 

Ukupni rashodi kn 12.477.157.088 12.361.869.282 99,1 

Neto plaće kn 1.172.126.018 1.220.988.076 104,2 

Novčana sredstva na računima kn 1.770.218.980 1.779.182.944 100,5 

Potraživanja od kupaca kn 5.335.767.614 5.989.604.890 112,3 

Obveze prema dobavljačima kn 6.148.800.201 7.065.014.029 114,9 

Obračunati PDV kn 1.997.010.763 2.128.413.876 106,6 

Investicije u dugotrajnu imovinu kn 1.028.196.247 1.109.135.711 107,9 

Prosječan broj zaposlenih 45.153 46.627 103,3 

Izvor: FINA- Obrada HGK ŽK Pula 


Opis 30.6.2011 30.6.2012 indeks 

broj insolventnih pravnih osoba 2.622 2.768 106 

iznos nepodm.dospj.obveza mil kn 1.578 1.979 125 

Izvor: FINA- Obrada HGK ŽK Pula 

opis I - VIII/2011 I - VIII/2012 indeks 

ukupan izvoz mil USD 881 492 55,9 

izvoz brodogradnje mil USD 351 32 9,3 

ukupan uvoz mil USD 659 615 93,3 

Izvor: DZS - Obrada HGK ŽK Pula 


opis I - IX/2011 I - IX/2012 indeks 

Broj turista 2.873.076 3.024.721 105 

Broj noćenja 20.092.757 21.446.373 107 

Izvor: TZ IŽ Obrada HGK ŽK Pula 










3. Razno 


Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan 

razvoja zdravstvenog turizma na području 

Grada Buzeta 

- projekt AHVN (Adriatic Health and Vitality 

Network) 

Daniela Angelina Jelinčić 

Sanja Tišma 

Institut za međunarodne odnose, Zagreb 

The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)

Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN 

Projekt je dio šire priče … 

• IPA Adriatic CBC 

Projekt AHVN - Adriatic Health and Vitality Network 

• Zemlje sudionice su Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora 

• Opći cilj projekta je - suradnjom i razmjenom iskustava i 

najboljih praksi zajednički poticati specifične oblike turizma 

- prvenstveno održivog zdravstvenog turizma unutar regija 

partnerstva 

Period provedbe 

• 5.7.2012 – 5.2.2013. 


Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN 

Organizacija rada na projektu: 

…. zajedništvo i participativni pristup 

• Upravljačko vijeće projekta 

• Koordinatori projekta ispred Grada Buzeta 

• Radna grupa 

• Lokalna mreža zdravstvenog i vitality turizma 

• Stručnjaci IMO 



Provedba projekta - dvije međuovisne faze: 

A) Izrada Studije potencijala zdravstvenog turizma 

na području grada Buzeta (5.7.2012-5.10.2012) 

B) Izrada Marketinške strategije i Akcijskog plana 

razvoja zdravstvenog turizma na području grada 

Buzeta (5.10.2012–5.2.2013) 



A 

(srpanj/rujan 2012) 

UVODNE ANALIZE 

(dokumenti, anketa i intervjui) 

Studija, Strategija 

razvoja Grada 

Buzeta 

Osnovana 

LMZiVT 

Marketinška 

strategija ViZT i 

akcijski plan 

Baza projektnih ideja 

Grada Buzeta 

- problemi i potrebe 

- SWOT 

- vizije / strateški ciljevi 

- specifični ciljevi 

- ca 20 članova - analiza tržišta 

- novi proizvodi 

- vizualni identitet 

Objedinjenih 6 studija AHVN projekata 

Slovenija, Hrvatska, BiH 

B 

(listopad 2012-veljača 2013) 



PRVA FAZA JE ZAVRŠENA 

Trajanje 5.7.2012-5.10.2012 

Obavljene aktivnosti 

- Analiza prirodnih društvenih i ekonomskih kapaciteta grada - definiranje 

vizije i strateških ciljeva razvoja Grada Buzeta 

- Analiza potencijala zdravstvenog turizma kao integriranog dijela ukupne 

turističke ponude grada Buzeta - uspostavljanje lokalne mreže zdravlja i 

vitalnosti 

Metode rada 

- Analiza dokumenata 

- Anketa (on line na 50 adresa) 

- Intervjui potencijalnih članova LMZiV (30 nositelja razvoja Grada Buzeta) 

- 3 strateške radionice - radna grupa 



Proces strateškog planiranja 

– analiza dokumenata, intervjui , anketa , 3 strateške radionice 

Gdje smo? 

Gdje želimo 

biti/stići? 

Kako da dođemo 

od tamo gdje 

jesmo tamo gdje 

želimo biti/stići? 

- osnovna analiza, SWOT analiza , vizija razvoja Buzeta, strateški ciljevi, prioriteti razvoja 

- detaljna analiza turističkih potencijala 



GDJE SMO? 

- prema razvijenosti Buzet pripada skupni hrvatskih gradova i općina s nadprosječnim indeksom razvijenosti 

- prema indeksu iz 2011. zauzima 49 mjesto od ukupno 560 JLS-a 

Tablica: Vrijednosti osnovnih pokazatelja za gradova Istarske županije 2008.-2010. 

Grad 

Prosječni dohodak per 

capita (2008.-2010.) 

Prosječna stopa 

nezaposlenosti 

(2008.-2010.) 

Indeks razvijenosti 

2011. 

Buje 26.465 4,3% 110,23 

Buzet 35.525 4,4% 115,55 

Labin 33.263 9,0% 111,49 

Novigrad 27.644 3,4% 138,67 

Pazin 32.465 7,2% 109,28 

Poreč 31.717 5,2% 145,57 

Pula 34.003 7,9% 118,03 

Rovinj 35.070 6,6% 132,01 

Umag 32.137 4,4% 134.41 

Vodnjan 26.630 8,9% 118,64 

Istarska županija 31.502 6,5% 157,02% 

Hrvatska 28.438 13,7% 100,00 

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 2011. 



VIZIJA RAZVOJA GRADA BUZETA 

Buzet je suvremeni grad zadovoljnih ljudi s 

atraktivnom prirodnom i kulturnom baštinom, 

te konkurentnim gospodarstvom, koji svoju 

budućnost temelji na tradicijskim vrijednostima 

i održivom razvoju. 



Strateški ciljevi razvoja Grada Buzeta 

Strateški cilj 1: Poticanje konkurentnog gospodarstva 

Strateški cilj 2: Razvijanje turizma održivim korištenjem 

prirodne i kulturne baštine 

Strateški cilj 3: Reurbanizacija grada i revitalizacija gradskog 

života 

Strateški cilj 4: Kontinuirano povećanje kvalitete življenja 

Strateški cilj 5: Izgradnja prepoznatljivosti grada i okolice 



Analiza turističkih potencijala Buzeta 

• obrazovanje i povezivanje aktera su ključni preduvjeti za razvoj vitality 

turizma 

Pregled i ocjena resursa za razvoj zdravstvenog / vitality turizma 

Područje 

Gastro ponuda temeljena na tartufima i lokalnim 

poljoprivrednim proizvodima i ljekovitom bilju 

Voda 

Kulturno-povijesne znamenitosti i običaji 

Outdoor sportovi 

pješačenje, biciklizam, trekking, zmajarenje, penjanje, 

jahanje, letovi padobranom, speleologija, lov i ribolov, 

enduro, brdske auto utrke 

Ocjena resursa 

 

 

 

 

 



SADA TRAJE DRUGA FAZA PROJEKTA – Marketinška strategija razvoja zdravstvenog turizma 

(5.10.2012–5.2.2013.) 

Aktivnosti 

- Odabir strategije i koncepta budućeg razvoja turizma na području grada Buzeta 

- Identifikacija i razvoj turističkih proizvoda i posebnih programa zdravstvenog turizma 

- Marketinška strategija i Akcijski plan za razvoj zdravstvenog turizma na području grada Buzeta 

**** 

- Baza projektnih ideja za Grad Buzet 

- Objedinjenje svih 6 marketinških studija za IPA ADRIATIC projekt 

Metode rada 

- Rezultati ankete i intervjua sa nositeljima lokalnog razvoja 

- 4 strateške radionice - lokalna mreža zdravlja i vitalnosti 



IMO tim : 

• Daniela Angelina Jelinčić – kulturni turizam i marketinške strategije 

• Mario Polić – strateško planiranje i upravljanje 

• Sanja Maleković – regionalni razvoj 

• Helena Čermak – ekonomske analize 

• Marko Ledić – ekonomske analize 

• Andrea Ruk - prevoditeljica 

• Miljenko Bura – zdravstveni turizam 

• Marko Baus - marketing 

• Feđa Vukić – vizualni identitet i brendiranje 

• Sanja Tišma - voditeljica projekta 



Hvala na pažnji! 










3. Razno 


Strukturni fondovi i Kohezijski fond 

– što nas čeka u EU? 

Buzet, 29.10.2012.

Sadržaj prezentacije 

• Kohezijska politika EU i ciljevi kohezijske politike 

• Finacijska perspektiva 2014-2020 

• Strukturni fondovi i kohezijski fond 

• NUTS regije i njihova važnost 

• Hrvatska – sustav upravljanja fondovima EU i 

strateški dokumenti (operativni programi) 

• Hrvatska - vremenski slijed programiranja i 

priprema za financijsku perspektivu 2014-2020

Kohezijska politika EU 

Kohezijska politika jedna je od najvažnijh politika koje provodi Europska unija 

nastojeći unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju sa krajnjim ciljem 

smanjivanja razvojnih razlika između 271 različite NUTS II regije unutar 

Europske unije. 

Misija kohezijske politike: 

• Ujednačeni razvitak unutar EU 

- smanjenje razlika u razini razvoja između europskih regija s ciljem 

jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. 

“Catching up” stope rasta slabije razvijenih regija trebale bi dostići stope 

rasta nadprosječno razvijenih regija, ali pri tome se ne smije ograničavati rast 

vodećih regija.

Kako EU nastoji pomoći? 

Politika solidarnosti koja osigurava sredstva za nerazvijene regije /zemlje 

članice EU sufinanciranje projekata u sektoru okoliša, prometa, SME, 

inovacija, obrazovanja, poticanje zapošljavanja, socijalne uključivosti itd. 

Oko 376 milijardi EUR (36,6 % ukupnog proračuna) u financijskoj perspektivi 

2014. – 2020. odvaja se za Kohezijsku politiku. 

Dio pravila utvrđuje Europska komisija (EK): 

-Alokacija za pojedine ZČ (na temelju kriterija definiranih Uredbom), 

-Odobrenje programa korištenja sredstava, 

-Financijska kontrola, 

-Izvješćivanje, 

-Evaluacija programa.

Proračunska važnost kohezijske politike 

Mlrd. EUR 

350 

308 

376 

300 

250 

200 

161 

195 

150 

100 

75 

50 

0 

1989 - 1993 1994 - 1999 2000 - 2006 2007 - 2013 2014 - 2020

Nova kohezijska politika 2014.-2020. 

EK je izradila prijedlog propisa za novu financijsku perspektivu (10/2011. te 

doradila 03/2012). 

Zajednički strateški okvir (Common Strategic Framework – strateški 

dokument koji definira investicijske prioritete za Kohezijsku politiku) 

Opća uredba 

• Opće odredbe kohezijske, poljoprivredne, pomorske i ribarske 

politike 

• Opće odredbe kohezijske politike (ERDF, CF, ESF) 

Uredbe za svaki od fondova 

• Uredba o ERDF-u (Europski fond za regionalni razvoj) 

• Uredba o CF-u (Kohezijski fond) 

• Uredba o ESF-u (Europski socijalni fond)

Fondovi kohezijske politike 

K O H E Z I J S K A 

P O L I T I K A 

1. KOHEZIJSKI 

FOND 

(COHESION FUND – 

CF) 

2. FOND ZA 

REGIONALNI 

RAZVOJ (EFRR) 

Strukturni fondovi 

3. SOCIJALNI FOND 

(ESF) 

FOND ZA POMORSTVO I 

RIBARSTVO 

POLJOPRIVREDNI FOND ZA 

RURALNI RAZVOJ

Usmjeravanje – NUTS regije 

– fra. Nomenclature des unités territoriales statistiques 

– hrv. Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku 

– Regije utvrđene prvenstveno prema broju stanovnika 

– Mogu i ne moraju biti administrativne naravi 

– Mogu i ne moraju služiti svrhu tijekom programiranja / 

provedbe 

– Koriste se statistički podaci raspoloživi na razini EU 

-NUTS metodologija Uredba (EZ-a) br. 1059/2003 

-Obveza zadržavanja NUTS podjele tijekom 3 godine

NUTS - broj stanovnika 

Statistička razina 

Minimalni broj 

stanovnika 

Maksimalni broj 

stanovnika 

NUTS 1 3 milijuna 7 milijuna 

NUTS 2 800.000 3 milijuna 

NUTS 3 150.000 800.000

Simulacija NUTS regija 2014.-2020. 

BDP/stanovniku (PPP), 

indeks EU27=100 

Manje razvijene regije: 

˂ 75% prosječnog BDP 

EU 27 

Regije u tranziciji: 

˃ 75% i ˂ 90% 

prosječnog BDP EU 27 

Razvijene regije: 

˃ 90% prosječnog BDP 

EU 27

Statističke regije u HR (NUTS II) 

Podjela Hrvatske 

na NUTS II regije 

temelj je za 

povlačenje 

financijskih 

sredstava iz 

fondova EU.

Kohezijski fond (Cohesion fund, CF) 

Fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU Uvjet korištenja: GNI < 90% EU 

Ulaganje u okoliš 

• Klimatska prilagodba i prevencija rizika 

• Sektori voda i otpada 

• Bioraznolikost i zelena infrastruktura 

• Urbani okoliš 

• Ekonomija s malim udjelom ugljika 

Ulaganja u promet 

• Transeuropska transportna mreža (TEN-T) 

• izvan TEN-T mreže - infrastruktura koja doprinosi okolišno održivom urbanom i 

javnom prometu diljem EU i potiče INTER-MODALNE prometne sustave 

(naspram samo cestovnog prometa) 

VELIKI PROJEKTI (MAJOR PROJECTS) moraju biti odobreni od strane EK i navedeni u OP-u: 

Projektni minimum za okoliš i transport: 50 milijuna eura 

STOPA SUFINANCIRANJA KOHEZIJSKOG FONDA: do 85%.

Kohezijski fond - primjer 

Celje – po završetku projekta regionalni centar za otpad pokrivat 

će 31 jedinicu lokalne samoprave koje obuhvaćaju oko 250.000 

stanovnika.


Efikasan, ekonomičan i okolišno prihvatljiv sustav za opskrbu 

pitkom vodom i čišćenje otpadnih voda je temelj ovog projekta u 

regiji Mazowieckie u Poljskoj. Projekt obuhvaća nadogradnju 

pumpnih stanica, trening osoblja, povećanje kapaciteta sustava 

pročišćavanja...


Nekoć mala luka, Igoumenitsa na sjeverozapadu Grčke, razvija se 

u važnu trajektnu luku prema Italiji (Venecija, Ankona, Bari, 

Brindisi) te jonskim otocima. Ovaj projekt u tri faze koji traje 

cijelo desetljeće preoblikuje luku koja je već zabilježila napredak 

te porast putničkog prometa za trećinu u razdoblju 1996.-2008. 

dosegnuvši brojku od 2,69 milijuna putnika. Izgradilo se novo 

pristanište, putnički terminal, oprema, produbljivanje gaza...

Europski fond za regionalni razvoj EFRR 

European Regional Development Fund 

Svrha: „Jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u 

razvoju između regija unutar EU” 

ERDF podupire regionalni i lokalni razvoj radi njihova doprinosa svim 

tematskim ciljevima postavljanjem podrobnih prioriteta kojima se fokus 

usmjerava na sljedeće: 

• istraživanje i razvoj te inovacije; 

• poboljšani pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te 

veću kvalitetu tih tehnologija; 

• klimatske promjene i prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika; 

• poslovnu podršku malim i srednjim poduzećima;

Europski fond za regionalni razvoj EFRR 

European Regional Development Fund 

• usluge od općeg gospodarskog interesa; 

• telekomunikacijsku, energetsku i prijevoznu infrastrukturu; 

• povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitu javnu administraciju; 

• zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu te; 

• održivi urbani razvoj. 

U manje razvijenim regijama prioriteti ulaganja bit će širi, što odražava 

veće potrebe za razvojem. No, morat će najmanje 50 % sredstava ERDF-a 

odvojiti za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, inovaciju 

te podršku malim i srednjim poduzećima. 

STOPA SUFINANCIRANJA EFRR-a: do 75% za manje razvijene regije EU.

SME – EU definicija 

• Srednji poduzetnici (MSP) definiraju se kao gospodarski subjekti koji: 

– imaju manje od 250 zaposlenika, i 

– imaju godišnji promet ne veći od 50 mil. eura, ili 

– ukupni godišnji iznos bilance ne veći od 43 mil. eura, te 

odgovaraju kriteriju samostalnosti 

• »mali poduzetnik« definira se kao poduzetnik koji: 

– ima manje od 50 zaposlenika 

– ima godišnji promet i/ili ukupni godišnji iznos bilance ne veći od 10 

mil. eura

EFRR – mogućnosti za „non SME” 

U novoj financijskoj perspektivi, sukladno prijedlogu uredbe o EFRR-u predviđene su 

mogućnosti ulaganja tvrtkama koje ne spadaju u kategoriju SME. 

Ulaganja su, prema sadašnjim prijedlozima, ograničena na sljedeće: 

1. jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija kroz unaprjeđenje 

infrastrukture za istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije kroz: 

• (a) Unaprjeđenje istraživačke i inovacijske infrastrukture, kapaciteta za razvoj 

istraživačke i inovacijske izvrsnosti te promoviranje centara izvrsnosti, osobito onih od 

europskog interesa. 

• (b) promocija poslovanja; ulaganja u inovacije i istraživanje, razvoj veza i sinergije 

između poduzeća, razvojno-istraživački centri i više obrazovanje, te osobito razvoj 

proizvoda i usluga, transfer tehnologija, društvene inovacije i aplikacije za javne usluge, 

poticanje zahtjeva, umrežavanje, klasteri te inovacije kroz pametnu specijalizaciju, 

poticanje tehnoloških i primijenjenih istraživanja, pilot linije, aktivnosti za rano 

validiranje proizvoda, unaprjeđenje sposobnosti za proizvodnju uz primjenu KET 

(ključnih tehnologija); primjerice: biotehnologija i nanotehnologija te širenje 

tehnologija za opću uporabu.

EFRR – mogućnosti za „non SME” 

2. potpora prelasku na ekonomiju s malo ugljika u svim sektorima kroz: 

(a) 

promoviranje proizvodnje i distribucije obnovljive energije; 

(b) promoviranje energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora 

energije u poduzećima; 

(c) Potpora energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije u 

javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i kućanstva; 

(d) razvoj i implementiranje pametnih sustava distribucije na niskoj i 

srednjoj voltaži; 

(e) 

(f) 

(g) 

promoviranje nisko-ugljičnih strategija; 

promoviranje istraživanja, inovacija i usvajanja nisko-ugljičnih tehnologija; 

promoviranje uporabe visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja (toplina 

i struja) sukladno potrebama;

EFRR- primjer 

Kompanije SPINEA iz Prešova, tećeg po veličini grada u Slovačkoj, proizvodi upravljačke sustave za 

upotrebu u preciznoj robotici te je jedini europski proizvođač takve opreme. U okviru 

Operativnog progrma „Industry and Services”, kompanija je dobila financijsku potporu za 

izgradnju novog proizvodnog središta za robotiku te za uvođenje novih tehonolgija.

EFRR - primjer 

Projekt ‘National Unified Library Information System’, omogućio je 

Latviji nabavku najmodernije opreme kojom je omogućeno 

internetsko umrežavanje i povezivanje knjižnica (nacionalnih, 

akademskih, javnih, školskih...) po državi. Za te potrebe nabavljeno 

je i 748 novih kompjutora za knjižničare.


80-ak kilometara južno od Praga nalazi se grad Písek s oko 29.000 

stanovnika. Projekt njegovog renoviranja (obnova kanalizacijskog 

sustava, kamenom popločane šetnjice, park, obnova starih 

zgrada...) učinio ga je popularnom turističkom destinacijom za 

šetnje i rekreaciju.


Regio je Estonska kompanija specijalizirana za specijalizirane zemljopisne mape i softver za 

njihovu izradu. Uz pomoć EU financiranja, kompanija je omogućila daljnji razvoj i apredak u 

ključnim dijelovima njihovog poslovanja: trening (quality management strategy, marketing 

strategy), izvoz te istraživanje i razvoj.

Europski socijalni fond 

(European Social Fund, ESF) 

SVRHA: 

Promocija zapošljavanja 

Investicije u obrazovanje, vještine & cjeloživotno učenje 

Promocija socijalne uključivosti & borba protiv siromaštva 

Jačanje institucionalnih kapaciteta & učinkovitosti javne administracije 

Pojačana socijalna dimenzija 

• 20 % ESF alokacije mora biti uloženo u socijalnu uključivost 

• Jači naglasak na aktivnosti usmjerene protiv nezaposlenosti mladih 

• Mainstreaming & posebna potpora za rodnu jednakost & nediskriminaciju 

STOPA SUFINANCIRANJA ESF-a: do 75% za manje razvijene regije EU.

ESF – primjeri korisnika iz Slovenije 

Vrsta natječaja Korisnik Iznos potpore Opis projekta 

Mladi istraživači iz gospodarstva – Droga Kolinska d.d. 

generacija 2009 

111.646,36 € Program rada mladog istraživača 

iz gospodarstva 

Mladi raziskovalci iz gospodarstva 

– generacija 2009 

Fructal d.d. 

201.372,80 € Program rada mladog istraživača 

iz gospodarstva 

Javni natječaj za sufinanciranje 

zapošljavanja istraživača kod 

prelaska u poduzeća 

Perutnina Ptuj, d.d. 

54.975,43 € Poticanje prelaska istraživača iz 

znanstvenih institucija u 

gospodarstvo

Što je na raspolaganju RH? 

• Do 1. srpnja 2013.: IPA 

• Od 1. srpnja 2013. do konca 2013.: strukturni fondovi (prioriteti iz IPA sa 

značajno povećanim sredstvima) 

• Od 2014.: Strukturni fondovi i Kohezijski fond iz nove financijske perspektive

Što je potrebno učiniti do 2014? 

• Usvajanje Uredbi (Brisel) 

• Definiranje upravljačke strukture (Zagreb) 

• Izrada Operativnih programa (Zagreb) 

• Implementacija

Priprema za strukturne i kohezijski fond 

PROGRAMSKI OKVIR 

• Komplementarnost hrvatskih s ciljevima Europa 2020 strategije. 

• Veliki dio nacionalnih investicijskih projekata moći će se sufinancirati iz 

fondova EU. 

• Ne možemo ulagati u sve – Operativnim programima se određuju prioriteti 

za sufinanciranje iz fondova EU. 

Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima neće se moći 

sufinancirati sredstvima EU. 

Operativni programi: 

• U kontekstu strukturnih fondova i instrumenata kohezijske politike, dokument 

koji izrađuje država članica i odoborava EK za provedbu Nacionalnog 

strateškog referentnog okvira. 

• Sadrži konzistentan niz prioriteta koji čine višegodišnje mjere. Može se 

provoditi korištenjem jednog ili više fondova (ERDF, ESF, CF).

Područja ulaganja iz EU fondova u 2013. 

Operativni 

program 

EU sufinanciranje 

(do 85% ukupnog 

iznosa) 

Izvor EU 

financiranja 

Prihvatljiva područja ulaganja 

OP promet 120 mEUR EFRR - Unapređenje željezničkog sustava u Hrvatskoj 

- Upravljanje i provedba operativnog programa (tehnička pomoć) i 

priprema zalihe projekata 

OP okoliš 149,8 mEUR KF - Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog 

15 mEUR EFRR 

sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj 

- Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te 

integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama 

- Upravljanje i provedba operativnog programa (tehnička pomoć) i 

priprema zalihe projekata 

OP regionalna 

konkurentnost 

OP razvoj 

ljudskih 

potencijala 

93,7 mEUR EFRR - Razvoj i unaprjeđenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti 

regija kroz izgradnju poslovne i turističke infrastrukture te pripremu 

regionalnih strateških projekata za razdoblje 2014-2020 

- Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz shemu dodjele 

bespovratne pomoći za poduzetnike, shemu dodjele bespovratne pomoći u 

području znanosti i istraživanju u javnom sektoru, ulaganja u opremanje 

istraživačkih centara i laboratorija te priprema zalihe projekata u području 

znanosti 

60 mEUR ESF - Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada 

- Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju 

- Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti 

- Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje

Priprema za strukturne i kohezijski fond 

Travanj/svibanj 

2012 

Svibanj-kolovoz 

2012. 

Rujan 2012. 

IV. kvartal 2012. 

Kraj 2012/početak 

2013. 

Prva polovica 2013. 

Kraj 2013. 

Početak izrada sektorskih analiza za potrebe izrade Operativnih 

programa i Partnerskog sporazuma za 2014– 2020 

Izrada socio-ekonomskih analiza; SWOT analiza; prvi nacrti prioriteta 

formiranje radnih skupina na temelju sektorskih analiza i tematskih 

prioriteta EUROPA 2020 

odluka o broju i sadržajnom okviru Operativnih programa te početak 

izrade „Partnerskog sporazuma” i Operativnih programa 

Razmatranje financijskih alokacija i izvora financiranja za pojedine 

Operativne programe 

postupci javnih konzultacija, prvi nacrti OP-eva ex-ante evaluacije i 

sektorska procjena utjecaja na okoliš (SEA - Sectoral Environmental 

Assesment) 

izrada konačnih nacrta Operativnih programa i Partnerskog 

sporazuma

Alokacije iz fondova, mil. EUR 

1.400 

1.200 

1.000 

800 

600 

400 

200 

0 

Hrvatska 

126 126 141 146 151 154 157 156 

PHARE,ISPA, IPA Strukturni fondovi i 

SAPARD 

kohezijski fond 

95 

450 

545 

1.011 

1.214 

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013H12013H2 2013 2014 2015 

Alokacija 

Zemlja 2013.g. 

PL 10.561 

ES 4.308 

CZ 4.258 

HU 4.145 

RO 3.768 

PT 3.159 

GR 2.763 

IT 2.066 

SK 1.966 

DE 1.799 

BG 1.233 

HR* 1.214 

LT 1.202 

LV 810 

SI 633 

EE 621 

MT 127 

CY 45 

* puna alokacija za 

HR dosegnut će se u 

2015.g.

Neto davatelji i primatelji EU sredstava

Hvala na pozornosti.









3. Razno 


HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA 

ŽUPANIJSKA KOMORA PULA

NAGRAĐENI 


Najbolja velika turistička 

mjesta na Jadranu 

POREČ – 3. mjesto 


Posebno priznanje za najbolju 

marinu u kategoriji do 250 vezova 

u moru 

Marina Vrsar, Montraker d.o.o. 


Najbolji kampovi Hrvatske 

Kamp Lanterna, Tar – 1. mjesto 


Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana s 4* 

Valamar Diamant Hotel, Poreč 

– 3. mjesto 



Hotel Park, Rovinj – 1. mjesto 



Hotel Laguna Mediteran, Poreč 

2. mjesto 



Hotel Laguna Materada, Poreč 

3. mjesto 


Posebno priznanje za inovativnost i 

raznovrsnost ponude za djecu 

Hotel Sol Garden Istra, Umag 


Pojedinci 2012.: Posebno priznanje 

za izuzetan doprinos u promociji 

hrvatskog turizma 

„2Cellos“ 

Luka Šulić i Stjepan Hauser 


U kategoriji mjesta sa više od 

10.000 stanovnika 

UMAG – 3. mjesto 


U kategoriji mjesta sa više od 

3.000 do 10.000 stanovnika 

NOVIGRAD – 2. mjesto 


U kategoriji pojedinačni elementi: 

okućnica privatne kuće 

Nada Rakovac, Baderna 


U kategoriji mjesta do 5.000 

stanovnika 

BUZET – 3. mjesto 


U kategoriji pojedinačni elementi: 

turistički informativni centar 

TIC Turističke zajednice 

Grada Buzeta 


U kategoriji kulturna ustanova 

Muzejsko-galerijski prostor 

„Sveta srca“ – Pula 


U kategoriji turistički animator 

Branko Vlačić 

Riviera Adria d.d. Poreč, 

Podružnica za turizam Rabac 


U kategoriji djelatnik hotelskog 

domaćinstva 

Darinka Jelenić Trošt 

Maistra d.d. Rovinj, 

Hoteli Monte Mulini i Lone 


U kategoriji vozač 

Marko Ćavarović 

Istraturist Umag d.d.,TN Polynesia

sjednica gospodarskog vijeÄa - Hrvatska gospodarska komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

sjednica gospodarskog vijeÄa - Hrvatska gospodarska komora