sjednica gospodarskog vijeÄa - Hrvatska gospodarska komora
sjednica gospodarskog vijeÄa - Hrvatska gospodarska komora
sjednica gospodarskog vijeÄa - Hrvatska gospodarska komora
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA<br />
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA PULA<br />
Buzet, 30. listopad 2012.
1. Stanje i pokazatelji gospodarstva Grada Buzeta<br />
Uvodničar: Valter Flego, gradonačelnik Grada Buzeta<br />
◦ Studija potencijala zdravstvenog turizma za područje Grada Buzeta<br />
Uvodničar: dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekata u kulturi<br />
◦ Predstavljanje tvrtke P.P.C. Buzet d.o.o.<br />
Uvodničar: Franko Vižintin, direktor P.P.C. Buzet d.o.o<br />
2. Strukturni i kohezijski fondovi EU<br />
Uvodničari: Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK,<br />
3. Razno<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Stanje i pokazatelji gospodarstva Grada Buzeta<br />
Valter Flego, gradonačelnik Grada Buzeta
površina: 167 km 2 (udio u IŽ - 5,9%)<br />
stanovništvo: 6.115 (udio u IŽ - 2,9%)<br />
gustoća naseljenosti:<br />
37 stanovnika/km 2 (IŽ: 74 st./km 2 )<br />
prosječno kućanstvo: 2,8 članova<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Pokazatelji Buzet IŽ RH<br />
Dohodak po stanovniku kn (2008-2010) 35.525 31.502 28.438<br />
Izvorni prihodi po stanovniku kn (2008-2010) 3.707 5.911 3.412<br />
Udio obrazovanih u radno aktivnom<br />
stanovništvu<br />
63,7% 71,5% 67,3%<br />
Prosječna stopa nezaposlenosti u 2008.g. 4,4% 6,5% 13,7%<br />
Indeks razvijenosti u 2011.g. 115 157 100<br />
Izvor. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU<br />
Prema indeksu razvijenosti, grad Buzet zauzima 49. mjesto<br />
od ukupno 560 jedinica lokalne samouprave u RH<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011.<br />
Indeks<br />
11/10<br />
Broj trgovačkih društava 207 217 209 219 105%<br />
Broj zaposlenih 2.347 2.174 2.188 2.136 98%<br />
Ukupan prihod u 000 kn 1.524.977 1.425.901 1.393.691 1.402.853 101%<br />
Dobit u 000 kn 31.258 19.882 23.106 27.436 119%<br />
Gubitak u 000 kn 12.926 13.685 19.213 17.445 91%<br />
Investicije u 000 kn 139.390 163.506 70.547 99.587 141%<br />
Izvoz u 000 € - - 66.028 66.204 100%<br />
Uvoz u 000 € - - 53.464 48.726 91%<br />
Broj nezaposlenih - - 219 223 102%<br />
Izvor: FINA, DSZ - Obrada HGK ŽK Pula<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
000 kn<br />
Dobit u 000 kn Gubitak u 000 kn Investicije u 000 kn<br />
35.000<br />
180.000<br />
30.000<br />
25.000<br />
31.258<br />
139.390<br />
163.506<br />
23.106<br />
27.436<br />
160.000<br />
140.000<br />
120.000<br />
20.000<br />
19.882<br />
99.587<br />
100.000<br />
15.000<br />
80.000<br />
70.547<br />
60.000<br />
10.000<br />
5.000<br />
12.926 13.685<br />
19.213<br />
17.445<br />
40.000<br />
20.000<br />
0<br />
2008. 2009. 2010. 2011.<br />
0<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
P.P.C. BUZET<br />
Naziv tvrtke<br />
Djelatnost<br />
proizvodnja automobilskih dijelova i<br />
odljevaka<br />
Broj<br />
zaposlenih<br />
ISTARSKI VODOVOD opskrba vodom 325<br />
VODOPRIVREDA gradnja vodnih građevina 117<br />
AUTOMATIC SERVIS<br />
TRIO I<br />
trgovina i servis aparata za kavu i<br />
ostalih napitaka<br />
trgovina vodo i elektro-instalacijskim<br />
materijalom<br />
B.P. GRUPA proizvodnja piva 57<br />
DRVOPLAST proizvodnja namještaja 54<br />
VILSTROJ prodaja, najam i servis viličara, turizam 52<br />
LA-VOR TRADE<br />
veletrgovina prehrambenim<br />
proizvodima<br />
Najveća tvrtka P.P.C. BUZET je 2001.g. dobila nagradu za<br />
najinovativnijeg izvoznika u RH<br />
617<br />
77<br />
61<br />
28<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
2011.g. nagrada za najinovativnijeg izvoznika u RH<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Sekcija/odbor<br />
Broj<br />
zaposlenih<br />
Građevinari 57<br />
Na području grada Buzeta je u<br />
2011. bilo registrirano 250 obrta<br />
Uslužne djelatnosti 44<br />
Prijevoznici 41<br />
Proizvodne djelatnosti 34<br />
Ugostitelji 25<br />
Trgovci 21<br />
Poljoprivrednici 14<br />
Frizeri i kozmetičari 10<br />
Auto-struke 8<br />
Ukupno 254<br />
• Opada interes mladih za pojedinim<br />
obrtničkim zanimanjima: kovači,<br />
krojači, postolari, urari, zidari<br />
• Udruženje obrtnika Buzet 2002.g.<br />
dobilo nagradu HOK "Zlatne ruke"<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
površina: 28 ha<br />
lokacija: uz državnu<br />
cestu Buzet - Požane<br />
infrastruktura: struja,<br />
voda, telefonija,<br />
odvodnja (djelomično)<br />
broj poslovnih<br />
subjekata u zoni: 11<br />
broj zaposlenih: 208<br />
MAŽINJICA<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
površina: 15 ha<br />
lokacija: uz državnu<br />
cestu Buzet - Požane<br />
infrastruktura:<br />
djelomično<br />
broj poslovnih<br />
subjekata: 5<br />
broj zaposlenih: 98<br />
projekat izgradnje<br />
nove pivovare<br />
MALA HUBA<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Vrsta objekta 2010. 2011.<br />
Hotel 1 2<br />
Kuće za odmor 21 35<br />
Apartmani 18 23<br />
Sobe 39 42<br />
Hostel 0 1<br />
Autokamp 1 1<br />
Izvor: Turistička zajednica grada Buzeta<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
8.301 dolazaka turista<br />
24.452 noćenja<br />
Najznačajniji smještajni<br />
objekti:<br />
◦ Hotel Fontana **, 57 soba<br />
◦ Hotel Vela Vrata ****, 18 soba,<br />
3 apartmana<br />
Ukupno 578 registriranih<br />
ležajeva u 2011. godini<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Hotel VELA VRATA **** Hotel FONTANA **<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
1. Stanje i pokazatelji gospodarstva Grada Buzeta<br />
Uvodničar: Valter Flego, gradonačelnik Grada Buzeta<br />
◦ Studija potencijala zdravstvenog turizma za područje Grada Buzeta<br />
Uvodničar: dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekata u kulturi<br />
◦ Predstavljanje tvrtke P.P.C. Buzet d.o.o.<br />
Uvodničar: Franko Vižintin, direktor P.P.C. Buzet d.o.o<br />
2. Strukturni i kohezijski fondovi EU<br />
Uvodničari: Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK,<br />
3. Razno<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Kretanja u gospodarstvu Istarske županije u 2012.g.
stavka I - VI/2011 I - VI/2012 indeks<br />
Ukupan prihod kn 12.875.719.892 12.628.906.282 98,1<br />
Prihod od prodaje u inozemstvu kn 3.667.506.959 3.760.324.277 102,5<br />
Ukupni rashodi kn 12.477.157.088 12.361.869.282 99,1<br />
Neto plaće kn 1.172.126.018 1.220.988.076 104,2<br />
Novčana sredstva na računima kn 1.770.218.980 1.779.182.944 100,5<br />
Potraživanja od kupaca kn 5.335.767.614 5.989.604.890 112,3<br />
Obveze prema dobavljačima kn 6.148.800.201 7.065.014.029 114,9<br />
Obračunati PDV kn 1.997.010.763 2.128.413.876 106,6<br />
Investicije u dugotrajnu imovinu kn 1.028.196.247 1.109.135.711 107,9<br />
Prosječan broj zaposlenih 45.153 46.627 103,3<br />
Izvor: FINA- Obrada HGK ŽK Pula<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Opis 30.6.2011 30.6.2012 indeks<br />
broj insolventnih pravnih osoba 2.622 2.768 106<br />
iznos nepodm.dospj.obveza mil kn 1.578 1.979 125<br />
Izvor: FINA- Obrada HGK ŽK Pula<br />
opis I - VIII/2011 I - VIII/2012 indeks<br />
ukupan izvoz mil USD 881 492 55,9<br />
izvoz brodogradnje mil USD 351 32 9,3<br />
ukupan uvoz mil USD 659 615 93,3<br />
Izvor: DZS - Obrada HGK ŽK Pula<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
opis I - IX/2011 I - IX/2012 indeks<br />
Broj turista 2.873.076 3.024.721 105<br />
Broj noćenja 20.092.757 21.446.373 107<br />
Izvor: TZ IŽ Obrada HGK ŽK Pula<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
1. Stanje i pokazatelji gospodarstva Grada Buzeta<br />
Uvodničar: Valter Flego, gradonačelnik Grada Buzeta<br />
◦ Studija potencijala zdravstvenog turizma za područje Grada Buzeta<br />
Uvodničar: dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekata u kulturi<br />
◦ Predstavljanje tvrtke P.P.C. Buzet d.o.o.<br />
Uvodničar: Franko Vižintin, direktor P.P.C. Buzet d.o.o<br />
2. Strukturni i kohezijski fondovi EU<br />
Uvodničari: Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK,<br />
3. Razno<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan<br />
razvoja zdravstvenog turizma na području<br />
Grada Buzeta<br />
- projekt AHVN (Adriatic Health and Vitality<br />
Network)<br />
Daniela Angelina Jelinčić<br />
Sanja Tišma<br />
Institut za međunarodne odnose, Zagreb<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
Projekt je dio šire priče …<br />
• IPA Adriatic CBC<br />
Projekt AHVN - Adriatic Health and Vitality Network<br />
• Zemlje sudionice su Slovenija, <strong>Hrvatska</strong>, BiH, Crna Gora<br />
• Opći cilj projekta je - suradnjom i razmjenom iskustava i<br />
najboljih praksi zajednički poticati specifične oblike turizma<br />
- prvenstveno održivog zdravstvenog turizma unutar regija<br />
partnerstva<br />
Period provedbe<br />
• 5.7.2012 – 5.2.2013.<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
Organizacija rada na projektu:<br />
…. zajedništvo i participativni pristup<br />
• Upravljačko vijeće projekta<br />
• Koordinatori projekta ispred Grada Buzeta<br />
• Radna grupa<br />
• Lokalna mreža zdravstvenog i vitality turizma<br />
• Stručnjaci IMO<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
Provedba projekta - dvije međuovisne faze:<br />
A) Izrada Studije potencijala zdravstvenog turizma<br />
na području grada Buzeta (5.7.2012-5.10.2012)<br />
B) Izrada Marketinške strategije i Akcijskog plana<br />
razvoja zdravstvenog turizma na području grada<br />
Buzeta (5.10.2012–5.2.2013)<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
A<br />
(srpanj/rujan 2012)<br />
UVODNE ANALIZE<br />
(dokumenti, anketa i intervjui)<br />
Studija, Strategija<br />
razvoja Grada<br />
Buzeta<br />
Osnovana<br />
LMZiVT<br />
Marketinška<br />
strategija ViZT i<br />
akcijski plan<br />
Baza projektnih ideja<br />
Grada Buzeta<br />
- problemi i potrebe<br />
- SWOT<br />
- vizije / strateški ciljevi<br />
- specifični ciljevi<br />
- ca 20 članova - analiza tržišta<br />
- novi proizvodi<br />
- vizualni identitet<br />
Objedinjenih 6 studija AHVN projekata<br />
Slovenija, <strong>Hrvatska</strong>, BiH<br />
B<br />
(listopad 2012-veljača 2013)<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
PRVA FAZA JE ZAVRŠENA<br />
Trajanje 5.7.2012-5.10.2012<br />
Obavljene aktivnosti<br />
- Analiza prirodnih društvenih i ekonomskih kapaciteta grada - definiranje<br />
vizije i strateških ciljeva razvoja Grada Buzeta<br />
- Analiza potencijala zdravstvenog turizma kao integriranog dijela ukupne<br />
turističke ponude grada Buzeta - uspostavljanje lokalne mreže zdravlja i<br />
vitalnosti<br />
Metode rada<br />
- Analiza dokumenata<br />
- Anketa (on line na 50 adresa)<br />
- Intervjui potencijalnih članova LMZiV (30 nositelja razvoja Grada Buzeta)<br />
- 3 strateške radionice - radna grupa<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
Proces strateškog planiranja<br />
– analiza dokumenata, intervjui , anketa , 3 strateške radionice<br />
Gdje smo?<br />
Gdje želimo<br />
biti/stići?<br />
Kako da dođemo<br />
od tamo gdje<br />
jesmo tamo gdje<br />
želimo biti/stići?<br />
- osnovna analiza, SWOT analiza , vizija razvoja Buzeta, strateški ciljevi, prioriteti razvoja<br />
- detaljna analiza turističkih potencijala<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
GDJE SMO?<br />
- prema razvijenosti Buzet pripada skupni hrvatskih gradova i općina s nadprosječnim indeksom razvijenosti<br />
- prema indeksu iz 2011. zauzima 49 mjesto od ukupno 560 JLS-a<br />
Tablica: Vrijednosti osnovnih pokazatelja za gradova Istarske županije 2008.-2010.<br />
Grad<br />
Prosječni dohodak per<br />
capita (2008.-2010.)<br />
Prosječna stopa<br />
nezaposlenosti<br />
(2008.-2010.)<br />
Indeks razvijenosti<br />
2011.<br />
Buje 26.465 4,3% 110,23<br />
Buzet 35.525 4,4% 115,55<br />
Labin 33.263 9,0% 111,49<br />
Novigrad 27.644 3,4% 138,67<br />
Pazin 32.465 7,2% 109,28<br />
Poreč 31.717 5,2% 145,57<br />
Pula 34.003 7,9% 118,03<br />
Rovinj 35.070 6,6% 132,01<br />
Umag 32.137 4,4% 134.41<br />
Vodnjan 26.630 8,9% 118,64<br />
Istarska županija 31.502 6,5% 157,02%<br />
<strong>Hrvatska</strong> 28.438 13,7% 100,00<br />
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 2011.<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
VIZIJA RAZVOJA GRADA BUZETA<br />
Buzet je suvremeni grad zadovoljnih ljudi s<br />
atraktivnom prirodnom i kulturnom baštinom,<br />
te konkurentnim gospodarstvom, koji svoju<br />
budućnost temelji na tradicijskim vrijednostima<br />
i održivom razvoju.<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
Strateški ciljevi razvoja Grada Buzeta<br />
Strateški cilj 1: Poticanje konkurentnog gospodarstva<br />
Strateški cilj 2: Razvijanje turizma održivim korištenjem<br />
prirodne i kulturne baštine<br />
Strateški cilj 3: Reurbanizacija grada i revitalizacija gradskog<br />
života<br />
Strateški cilj 4: Kontinuirano povećanje kvalitete življenja<br />
Strateški cilj 5: Izgradnja prepoznatljivosti grada i okolice<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
Analiza turističkih potencijala Buzeta<br />
• obrazovanje i povezivanje aktera su ključni preduvjeti za razvoj vitality<br />
turizma<br />
Pregled i ocjena resursa za razvoj zdravstvenog / vitality turizma<br />
Područje<br />
Gastro ponuda temeljena na tartufima i lokalnim<br />
poljoprivrednim proizvodima i ljekovitom bilju<br />
Voda<br />
Kulturno-povijesne znamenitosti i običaji<br />
Outdoor sportovi<br />
pješačenje, biciklizam, trekking, zmajarenje, penjanje,<br />
jahanje, letovi padobranom, speleologija, lov i ribolov,<br />
enduro, brdske auto utrke<br />
Ocjena resursa<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
SADA TRAJE DRUGA FAZA PROJEKTA – Marketinška strategija razvoja zdravstvenog turizma<br />
(5.10.2012–5.2.2013.)<br />
Aktivnosti<br />
- Odabir strategije i koncepta budućeg razvoja turizma na području grada Buzeta<br />
- Identifikacija i razvoj turističkih proizvoda i posebnih programa zdravstvenog turizma<br />
- Marketinška strategija i Akcijski plan za razvoj zdravstvenog turizma na području grada Buzeta<br />
****<br />
- Baza projektnih ideja za Grad Buzet<br />
- Objedinjenje svih 6 marketinških studija za IPA ADRIATIC projekt<br />
Metode rada<br />
- Rezultati ankete i intervjua sa nositeljima lokalnog razvoja<br />
- 4 strateške radionice - lokalna mreža zdravlja i vitalnosti<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
IMO tim :<br />
• Daniela Angelina Jelinčić – kulturni turizam i marketinške strategije<br />
• Mario Polić – strateško planiranje i upravljanje<br />
• Sanja Maleković – regionalni razvoj<br />
• Helena Čermak – ekonomske analize<br />
• Marko Ledić – ekonomske analize<br />
• Andrea Ruk - prevoditeljica<br />
• Miljenko Bura – zdravstveni turizam<br />
• Marko Baus - marketing<br />
• Feđa Vukić – vizualni identitet i brendiranje<br />
• Sanja Tišma - voditeljica projekta<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - projekt AHVN<br />
Hvala na pažnji!<br />
The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)
1. Stanje i pokazatelji gospodarstva Grada Buzeta<br />
Uvodničar: Valter Flego, gradonačelnik Grada Buzeta<br />
◦ Studija potencijala zdravstvenog turizma za područje Grada Buzeta<br />
Uvodničar: dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekata u kulturi<br />
◦ Predstavljanje tvrtke P.P.C. Buzet d.o.o.<br />
Uvodničar: Franko Vižintin, direktor P.P.C. Buzet d.o.o<br />
2. Strukturni i kohezijski fondovi EU<br />
Uvodničari: Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK,<br />
3. Razno<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Strukturni fondovi i Kohezijski fond<br />
– što nas čeka u EU?<br />
Buzet, 29.10.2012.
Sadržaj prezentacije<br />
• Kohezijska politika EU i ciljevi kohezijske politike<br />
• Finacijska perspektiva 2014-2020<br />
• Strukturni fondovi i kohezijski fond<br />
• NUTS regije i njihova važnost<br />
• <strong>Hrvatska</strong> – sustav upravljanja fondovima EU i<br />
strateški dokumenti (operativni programi)<br />
• <strong>Hrvatska</strong> - vremenski slijed programiranja i<br />
priprema za financijsku perspektivu 2014-2020
Kohezijska politika EU<br />
Kohezijska politika jedna je od najvažnijh politika koje provodi Europska unija<br />
nastojeći unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju sa krajnjim ciljem<br />
smanjivanja razvojnih razlika između 271 različite NUTS II regije unutar<br />
Europske unije.<br />
Misija kohezijske politike:<br />
• Ujednačeni razvitak unutar EU<br />
- smanjenje razlika u razini razvoja između europskih regija s ciljem<br />
jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.<br />
“Catching up” stope rasta slabije razvijenih regija trebale bi dostići stope<br />
rasta nadprosječno razvijenih regija, ali pri tome se ne smije ograničavati rast<br />
vodećih regija.
Kako EU nastoji pomoći?<br />
Politika solidarnosti koja osigurava sredstva za nerazvijene regije /zemlje<br />
članice EU sufinanciranje projekata u sektoru okoliša, prometa, SME,<br />
inovacija, obrazovanja, poticanje zapošljavanja, socijalne uključivosti itd.<br />
Oko 376 milijardi EUR (36,6 % ukupnog proračuna) u financijskoj perspektivi<br />
2014. – 2020. odvaja se za Kohezijsku politiku.<br />
Dio pravila utvrđuje Europska komisija (EK):<br />
-Alokacija za pojedine ZČ (na temelju kriterija definiranih Uredbom),<br />
-Odobrenje programa korištenja sredstava,<br />
-Financijska kontrola,<br />
-Izvješćivanje,<br />
-Evaluacija programa.
Proračunska važnost kohezijske politike<br />
Mlrd. EUR<br />
350<br />
308<br />
376<br />
300<br />
250<br />
200<br />
161<br />
195<br />
150<br />
100<br />
75<br />
50<br />
0<br />
1989 - 1993 1994 - 1999 2000 - 2006 2007 - 2013 2014 - 2020
Nova kohezijska politika 2014.-2020.<br />
EK je izradila prijedlog propisa za novu financijsku perspektivu (10/2011. te<br />
doradila 03/2012).<br />
Zajednički strateški okvir (Common Strategic Framework – strateški<br />
dokument koji definira investicijske prioritete za Kohezijsku politiku)<br />
Opća uredba<br />
• Opće odredbe kohezijske, poljoprivredne, pomorske i ribarske<br />
politike<br />
• Opće odredbe kohezijske politike (ERDF, CF, ESF)<br />
Uredbe za svaki od fondova<br />
• Uredba o ERDF-u (Europski fond za regionalni razvoj)<br />
• Uredba o CF-u (Kohezijski fond)<br />
• Uredba o ESF-u (Europski socijalni fond)
Fondovi kohezijske politike<br />
K O H E Z I J S K A<br />
P O L I T I K A<br />
1. KOHEZIJSKI<br />
FOND<br />
(COHESION FUND –<br />
CF)<br />
2. FOND ZA<br />
REGIONALNI<br />
RAZVOJ (EFRR)<br />
Strukturni fondovi<br />
3. SOCIJALNI FOND<br />
(ESF)<br />
FOND ZA POMORSTVO I<br />
RIBARSTVO<br />
POLJOPRIVREDNI FOND ZA<br />
RURALNI RAZVOJ
Usmjeravanje – NUTS regije<br />
– fra. Nomenclature des unités territoriales statistiques<br />
– hrv. Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku<br />
– Regije utvrđene prvenstveno prema broju stanovnika<br />
– Mogu i ne moraju biti administrativne naravi<br />
– Mogu i ne moraju služiti svrhu tijekom programiranja /<br />
provedbe<br />
– Koriste se statistički podaci raspoloživi na razini EU<br />
-NUTS metodologija Uredba (EZ-a) br. 1059/2003<br />
-Obveza zadržavanja NUTS podjele tijekom 3 godine
NUTS - broj stanovnika<br />
Statistička razina<br />
Minimalni broj<br />
stanovnika<br />
Maksimalni broj<br />
stanovnika<br />
NUTS 1 3 milijuna 7 milijuna<br />
NUTS 2 800.000 3 milijuna<br />
NUTS 3 150.000 800.000
Simulacija NUTS regija 2014.-2020.<br />
BDP/stanovniku (PPP),<br />
indeks EU27=100<br />
Manje razvijene regije:<br />
˂ 75% prosječnog BDP<br />
EU 27<br />
Regije u tranziciji:<br />
˃ 75% i ˂ 90%<br />
prosječnog BDP EU 27<br />
Razvijene regije:<br />
˃ 90% prosječnog BDP<br />
EU 27
Statističke regije u HR (NUTS II)<br />
Podjela Hrvatske<br />
na NUTS II regije<br />
temelj je za<br />
povlačenje<br />
financijskih<br />
sredstava iz<br />
fondova EU.
Kohezijski fond (Cohesion fund, CF)<br />
Fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU Uvjet korištenja: GNI < 90% EU<br />
Ulaganje u okoliš<br />
• Klimatska prilagodba i prevencija rizika<br />
• Sektori voda i otpada<br />
• Bioraznolikost i zelena infrastruktura<br />
• Urbani okoliš<br />
• Ekonomija s malim udjelom ugljika<br />
Ulaganja u promet<br />
• Transeuropska transportna mreža (TEN-T)<br />
• izvan TEN-T mreže - infrastruktura koja doprinosi okolišno održivom urbanom i<br />
javnom prometu diljem EU i potiče INTER-MODALNE prometne sustave<br />
(naspram samo cestovnog prometa)<br />
VELIKI PROJEKTI (MAJOR PROJECTS) moraju biti odobreni od strane EK i navedeni u OP-u:<br />
Projektni minimum za okoliš i transport: 50 milijuna eura<br />
STOPA SUFINANCIRANJA KOHEZIJSKOG FONDA: do 85%.
Kohezijski fond - primjer<br />
Celje – po završetku projekta regionalni centar za otpad pokrivat<br />
će 31 jedinicu lokalne samoprave koje obuhvaćaju oko 250.000<br />
stanovnika.
Kohezijski fond - primjer<br />
Efikasan, ekonomičan i okolišno prihvatljiv sustav za opskrbu<br />
pitkom vodom i čišćenje otpadnih voda je temelj ovog projekta u<br />
regiji Mazowieckie u Poljskoj. Projekt obuhvaća nadogradnju<br />
pumpnih stanica, trening osoblja, povećanje kapaciteta sustava<br />
pročišćavanja...
Kohezijski fond - primjer<br />
Nekoć mala luka, Igoumenitsa na sjeverozapadu Grčke, razvija se<br />
u važnu trajektnu luku prema Italiji (Venecija, Ankona, Bari,<br />
Brindisi) te jonskim otocima. Ovaj projekt u tri faze koji traje<br />
cijelo desetljeće preoblikuje luku koja je već zabilježila napredak<br />
te porast putničkog prometa za trećinu u razdoblju 1996.-2008.<br />
dosegnuvši brojku od 2,69 milijuna putnika. Izgradilo se novo<br />
pristanište, putnički terminal, oprema, produbljivanje gaza...
Europski fond za regionalni razvoj EFRR<br />
European Regional Development Fund<br />
Svrha: „Jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u<br />
razvoju između regija unutar EU”<br />
ERDF podupire regionalni i lokalni razvoj radi njihova doprinosa svim<br />
tematskim ciljevima postavljanjem podrobnih prioriteta kojima se fokus<br />
usmjerava na sljedeće:<br />
• istraživanje i razvoj te inovacije;<br />
• poboljšani pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te<br />
veću kvalitetu tih tehnologija;<br />
• klimatske promjene i prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika;<br />
• poslovnu podršku malim i srednjim poduzećima;
Europski fond za regionalni razvoj EFRR<br />
European Regional Development Fund<br />
• usluge od općeg <strong>gospodarskog</strong> interesa;<br />
• telekomunikacijsku, energetsku i prijevoznu infrastrukturu;<br />
• povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitu javnu administraciju;<br />
• zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu te;<br />
• održivi urbani razvoj.<br />
U manje razvijenim regijama prioriteti ulaganja bit će širi, što odražava<br />
veće potrebe za razvojem. No, morat će najmanje 50 % sredstava ERDF-a<br />
odvojiti za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, inovaciju<br />
te podršku malim i srednjim poduzećima.<br />
STOPA SUFINANCIRANJA EFRR-a: do 75% za manje razvijene regije EU.
SME – EU definicija<br />
• Srednji poduzetnici (MSP) definiraju se kao gospodarski subjekti koji:<br />
– imaju manje od 250 zaposlenika, i<br />
– imaju godišnji promet ne veći od 50 mil. eura, ili<br />
– ukupni godišnji iznos bilance ne veći od 43 mil. eura, te<br />
odgovaraju kriteriju samostalnosti<br />
• »mali poduzetnik« definira se kao poduzetnik koji:<br />
– ima manje od 50 zaposlenika<br />
– ima godišnji promet i/ili ukupni godišnji iznos bilance ne veći od 10<br />
mil. eura
EFRR – mogućnosti za „non SME”<br />
U novoj financijskoj perspektivi, sukladno prijedlogu uredbe o EFRR-u predviđene su<br />
mogućnosti ulaganja tvrtkama koje ne spadaju u kategoriju SME.<br />
Ulaganja su, prema sadašnjim prijedlozima, ograničena na sljedeće:<br />
1. jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija kroz unaprjeđenje<br />
infrastrukture za istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije kroz:<br />
• (a) Unaprjeđenje istraživačke i inovacijske infrastrukture, kapaciteta za razvoj<br />
istraživačke i inovacijske izvrsnosti te promoviranje centara izvrsnosti, osobito onih od<br />
europskog interesa.<br />
• (b) promocija poslovanja; ulaganja u inovacije i istraživanje, razvoj veza i sinergije<br />
između poduzeća, razvojno-istraživački centri i više obrazovanje, te osobito razvoj<br />
proizvoda i usluga, transfer tehnologija, društvene inovacije i aplikacije za javne usluge,<br />
poticanje zahtjeva, umrežavanje, klasteri te inovacije kroz pametnu specijalizaciju,<br />
poticanje tehnoloških i primijenjenih istraživanja, pilot linije, aktivnosti za rano<br />
validiranje proizvoda, unaprjeđenje sposobnosti za proizvodnju uz primjenu KET<br />
(ključnih tehnologija); primjerice: biotehnologija i nanotehnologija te širenje<br />
tehnologija za opću uporabu.
EFRR – mogućnosti za „non SME”<br />
2. potpora prelasku na ekonomiju s malo ugljika u svim sektorima kroz:<br />
(a)<br />
promoviranje proizvodnje i distribucije obnovljive energije;<br />
(b) promoviranje energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora<br />
energije u poduzećima;<br />
(c) Potpora energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije u<br />
javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i kućanstva;<br />
(d) razvoj i implementiranje pametnih sustava distribucije na niskoj i<br />
srednjoj voltaži;<br />
(e)<br />
(f)<br />
(g)<br />
promoviranje nisko-ugljičnih strategija;<br />
promoviranje istraživanja, inovacija i usvajanja nisko-ugljičnih tehnologija;<br />
promoviranje uporabe visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja (toplina<br />
i struja) sukladno potrebama;
EFRR- primjer<br />
Kompanije SPINEA iz Prešova, tećeg po veličini grada u Slovačkoj, proizvodi upravljačke sustave za<br />
upotrebu u preciznoj robotici te je jedini europski proizvođač takve opreme. U okviru<br />
Operativnog progrma „Industry and Services”, kompanija je dobila financijsku potporu za<br />
izgradnju novog proizvodnog središta za robotiku te za uvođenje novih tehonolgija.
EFRR - primjer<br />
Projekt ‘National Unified Library Information System’, omogućio je<br />
Latviji nabavku najmodernije opreme kojom je omogućeno<br />
internetsko umrežavanje i povezivanje knjižnica (nacionalnih,<br />
akademskih, javnih, školskih...) po državi. Za te potrebe nabavljeno<br />
je i 748 novih kompjutora za knjižničare.
EFRR - primjer<br />
80-ak kilometara južno od Praga nalazi se grad Písek s oko 29.000<br />
stanovnika. Projekt njegovog renoviranja (obnova kanalizacijskog<br />
sustava, kamenom popločane šetnjice, park, obnova starih<br />
zgrada...) učinio ga je popularnom turističkom destinacijom za<br />
šetnje i rekreaciju.
EFRR - primjer<br />
Regio je Estonska kompanija specijalizirana za specijalizirane zemljopisne mape i softver za<br />
njihovu izradu. Uz pomoć EU financiranja, kompanija je omogućila daljnji razvoj i apredak u<br />
ključnim dijelovima njihovog poslovanja: trening (quality management strategy, marketing<br />
strategy), izvoz te istraživanje i razvoj.
Europski socijalni fond<br />
(European Social Fund, ESF)<br />
SVRHA:<br />
Promocija zapošljavanja<br />
Investicije u obrazovanje, vještine & cjeloživotno učenje<br />
Promocija socijalne uključivosti & borba protiv siromaštva<br />
Jačanje institucionalnih kapaciteta & učinkovitosti javne administracije<br />
Pojačana socijalna dimenzija<br />
• 20 % ESF alokacije mora biti uloženo u socijalnu uključivost<br />
• Jači naglasak na aktivnosti usmjerene protiv nezaposlenosti mladih<br />
• Mainstreaming & posebna potpora za rodnu jednakost & nediskriminaciju<br />
STOPA SUFINANCIRANJA ESF-a: do 75% za manje razvijene regije EU.
ESF – primjeri korisnika iz Slovenije<br />
Vrsta natječaja Korisnik Iznos potpore Opis projekta<br />
Mladi istraživači iz gospodarstva – Droga Kolinska d.d.<br />
generacija 2009<br />
111.646,36 € Program rada mladog istraživača<br />
iz gospodarstva<br />
Mladi raziskovalci iz gospodarstva<br />
– generacija 2009<br />
Fructal d.d.<br />
201.372,80 € Program rada mladog istraživača<br />
iz gospodarstva<br />
Javni natječaj za sufinanciranje<br />
zapošljavanja istraživača kod<br />
prelaska u poduzeća<br />
Perutnina Ptuj, d.d.<br />
54.975,43 € Poticanje prelaska istraživača iz<br />
znanstvenih institucija u<br />
gospodarstvo
Što je na raspolaganju RH?<br />
• Do 1. srpnja 2013.: IPA<br />
• Od 1. srpnja 2013. do konca 2013.: strukturni fondovi (prioriteti iz IPA sa<br />
značajno povećanim sredstvima)<br />
• Od 2014.: Strukturni fondovi i Kohezijski fond iz nove financijske perspektive
Što je potrebno učiniti do 2014?<br />
• Usvajanje Uredbi (Brisel)<br />
• Definiranje upravljačke strukture (Zagreb)<br />
• Izrada Operativnih programa (Zagreb)<br />
• Implementacija
Priprema za strukturne i kohezijski fond<br />
PROGRAMSKI OKVIR<br />
• Komplementarnost hrvatskih s ciljevima Europa 2020 strategije.<br />
• Veliki dio nacionalnih investicijskih projekata moći će se sufinancirati iz<br />
fondova EU.<br />
• Ne možemo ulagati u sve – Operativnim programima se određuju prioriteti<br />
za sufinanciranje iz fondova EU.<br />
Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima neće se moći<br />
sufinancirati sredstvima EU.<br />
Operativni programi:<br />
• U kontekstu strukturnih fondova i instrumenata kohezijske politike, dokument<br />
koji izrađuje država članica i odoborava EK za provedbu Nacionalnog<br />
strateškog referentnog okvira.<br />
• Sadrži konzistentan niz prioriteta koji čine višegodišnje mjere. Može se<br />
provoditi korištenjem jednog ili više fondova (ERDF, ESF, CF).
Područja ulaganja iz EU fondova u 2013.<br />
Operativni<br />
program<br />
EU sufinanciranje<br />
(do 85% ukupnog<br />
iznosa)<br />
Izvor EU<br />
financiranja<br />
Prihvatljiva područja ulaganja<br />
OP promet 120 mEUR EFRR - Unapređenje željezničkog sustava u Hrvatskoj<br />
- Upravljanje i provedba operativnog programa (tehnička pomoć) i<br />
priprema zalihe projekata<br />
OP okoliš 149,8 mEUR KF - Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog<br />
15 mEUR EFRR<br />
sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj<br />
- Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te<br />
integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama<br />
- Upravljanje i provedba operativnog programa (tehnička pomoć) i<br />
priprema zalihe projekata<br />
OP regionalna<br />
konkurentnost<br />
OP razvoj<br />
ljudskih<br />
potencijala<br />
93,7 mEUR EFRR - Razvoj i unaprjeđenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti<br />
regija kroz izgradnju poslovne i turističke infrastrukture te pripremu<br />
regionalnih strateških projekata za razdoblje 2014-2020<br />
- Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz shemu dodjele<br />
bespovratne pomoći za poduzetnike, shemu dodjele bespovratne pomoći u<br />
području znanosti i istraživanju u javnom sektoru, ulaganja u opremanje<br />
istraživačkih centara i laboratorija te priprema zalihe projekata u području<br />
znanosti<br />
60 mEUR ESF - Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada<br />
- Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju<br />
- Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti<br />
- Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje
Priprema za strukturne i kohezijski fond<br />
Travanj/svibanj<br />
2012<br />
Svibanj-kolovoz<br />
2012.<br />
Rujan 2012.<br />
IV. kvartal 2012.<br />
Kraj 2012/početak<br />
2013.<br />
Prva polovica 2013.<br />
Kraj 2013.<br />
Početak izrada sektorskih analiza za potrebe izrade Operativnih<br />
programa i Partnerskog sporazuma za 2014– 2020<br />
Izrada socio-ekonomskih analiza; SWOT analiza; prvi nacrti prioriteta<br />
formiranje radnih skupina na temelju sektorskih analiza i tematskih<br />
prioriteta EUROPA 2020<br />
odluka o broju i sadržajnom okviru Operativnih programa te početak<br />
izrade „Partnerskog sporazuma” i Operativnih programa<br />
Razmatranje financijskih alokacija i izvora financiranja za pojedine<br />
Operativne programe<br />
postupci javnih konzultacija, prvi nacrti OP-eva ex-ante evaluacije i<br />
sektorska procjena utjecaja na okoliš (SEA - Sectoral Environmental<br />
Assesment)<br />
izrada konačnih nacrta Operativnih programa i Partnerskog<br />
sporazuma
Alokacije iz fondova, mil. EUR<br />
1.400<br />
1.200<br />
1.000<br />
800<br />
600<br />
400<br />
200<br />
0<br />
<strong>Hrvatska</strong><br />
126 126 141 146 151 154 157 156<br />
PHARE,ISPA, IPA Strukturni fondovi i<br />
SAPARD<br />
kohezijski fond<br />
95<br />
450<br />
545<br />
1.011<br />
1.214<br />
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013H12013H2 2013 2014 2015<br />
Alokacija<br />
Zemlja 2013.g.<br />
PL 10.561<br />
ES 4.308<br />
CZ 4.258<br />
HU 4.145<br />
RO 3.768<br />
PT 3.159<br />
GR 2.763<br />
IT 2.066<br />
SK 1.966<br />
DE 1.799<br />
BG 1.233<br />
HR* 1.214<br />
LT 1.202<br />
LV 810<br />
SI 633<br />
EE 621<br />
MT 127<br />
CY 45<br />
* puna alokacija za<br />
HR dosegnut će se u<br />
2015.g.
Neto davatelji i primatelji EU sredstava
Hvala na pozornosti.
1. Stanje i pokazatelji gospodarstva Grada Buzeta<br />
Uvodničar: Valter Flego, gradonačelnik Grada Buzeta<br />
◦ Studija potencijala zdravstvenog turizma za područje Grada Buzeta<br />
Uvodničar: dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekata u kulturi<br />
◦ Predstavljanje tvrtke P.P.C. Buzet d.o.o.<br />
Uvodničar: Franko Vižintin, direktor P.P.C. Buzet d.o.o<br />
2. Strukturni i kohezijski fondovi EU<br />
Uvodničari: Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK,<br />
3. Razno<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA PULA
NAGRAĐENI<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Najbolja velika turistička<br />
mjesta na Jadranu<br />
POREČ – 3. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Posebno priznanje za najbolju<br />
marinu u kategoriji do 250 vezova<br />
u moru<br />
Marina Vrsar, Montraker d.o.o.<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Najbolji kampovi Hrvatske<br />
Kamp Lanterna, Tar – 1. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana s 4*<br />
Valamar Diamant Hotel, Poreč<br />
– 3. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana s 3*<br />
Hotel Park, Rovinj – 1. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana s 3*<br />
Hotel Laguna Mediteran, Poreč<br />
2. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana s 3*<br />
Hotel Laguna Materada, Poreč<br />
3. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Posebno priznanje za inovativnost i<br />
raznovrsnost ponude za djecu<br />
Hotel Sol Garden Istra, Umag<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
Pojedinci 2012.: Posebno priznanje<br />
za izuzetan doprinos u promociji<br />
hrvatskog turizma<br />
„2Cellos“<br />
Luka Šulić i Stjepan Hauser<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji mjesta sa više od<br />
10.000 stanovnika<br />
UMAG – 3. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji mjesta sa više od<br />
3.000 do 10.000 stanovnika<br />
NOVIGRAD – 2. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji pojedinačni elementi:<br />
okućnica privatne kuće<br />
Nada Rakovac, Baderna<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji mjesta do 5.000<br />
stanovnika<br />
BUZET – 3. mjesto<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji pojedinačni elementi:<br />
turistički informativni centar<br />
TIC Turističke zajednice<br />
Grada Buzeta<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji kulturna ustanova<br />
Muzejsko-galerijski prostor<br />
„Sveta srca“ – Pula<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji turistički animator<br />
Branko Vlačić<br />
Riviera Adria d.d. Poreč,<br />
Podružnica za turizam Rabac<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji djelatnik hotelskog<br />
domaćinstva<br />
Darinka Jelenić Trošt<br />
Maistra d.d. Rovinj,<br />
Hoteli Monte Mulini i Lone<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula
U kategoriji vozač<br />
Marko Ćavarović<br />
Istraturist Umag d.d.,TN Polynesia<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong> - Županijska <strong>komora</strong> Pula