Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine ... - Institut za filozofiju
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine ... - Institut za filozofiju
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine ... - Institut za filozofiju
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
170 Borić, M., Getaldić, Descartes i analitička geometrija, <strong>Prilozi</strong> 76 (2012), str. 167–196<br />
Pored toga, da bi se razumjele znanstvene prilike u kojima Getaldić<br />
stvara svoje glavno djelo De resolutione et compositione mathematica (O<br />
matematičkoj analizi i sintezi), potrebno je razmotriti i pojedine ključne faze<br />
razvoja matematičke znanosti u njezinoj interakciji s filozofijom, počevši<br />
od antike, u kojoj nalazimo korijene geometrijske metode, preko srednjega<br />
vijeka, u kojem su načinjeni prvi latinski prijevodi arapskih izvornih matematičkih<br />
djela (12. i 13. stoljeće), pa sve do pojave Vièteove simboličke<br />
algebre, koja je i potaknula Getaldića na stvaranje djela De resolutione et<br />
compositione mathematica.<br />
Getaldićev rad na matematičkim metodama potrebno je izložiti i prika<strong>za</strong>ti<br />
u kontekstu renesansnoga mišljenja i problema metode kao karakterističnoga<br />
filozofskog problema novovjekovnoga mišljenja. Pisao je matematička<br />
djela tako da je potpuno osvijestio važnost metodološkoga pristupa<br />
građi. Nastojao je u duhu interesa svoga vremena prakticirati antičke metode,<br />
ali je, sazrijevajući i akumulirajući antičku matematičku tradiciju, u<br />
posljednjoj fazi rada odlučio da upravo svojim najvažnijim djelom afirmira<br />
novu algebarsku metodu. Značajni su njegovi prinosi promicanju nove metode<br />
koja je omogućila nastanak i razvoj analitičke geometrije, a kasnije i<br />
nekih drugih grana matematike.<br />
3. Dvije faze Getaldićeva rada: rana fa<strong>za</strong> utemeljena na<br />
klasičnom nasljeđu antičke tradicije i zrela fa<strong>za</strong> obilježena<br />
simboličkom algebrom i algebarskom analizom<br />
Sva Getaldićeva ranija djela pisana su korištenjem isključivo antičkih<br />
matematičkih metoda, u duhu kojih je <strong>za</strong>počeo svoju matematičku naobrazbu,<br />
te predstavljaju segment njegova razvojnoga puta i oblikovanja. Prikazuju<br />
ga dijelom cjelokupnoga renesansnog korpusa, koji divljenjem prema<br />
<br />
Simboličku algebru i algebarsku analizu razrađuje Viète u djelu In artem analyticem<br />
isagoge (Uvod u analitičku vještinu), objavljenom 1591. godine. Pretisak tog djela objavljen<br />
je u: Francisci Vietae Opera mathematica (Hildesheim: Georg Olms Verlag, 1970), pp. 1–12.<br />
Pored toga u svojim su temeljima Vièteova simbolička algebra i algebarska anali<strong>za</strong> opisane u<br />
radovima: Jacob Klein, Greek Mathematical Thought and the Origin of Algebra (Cambridge,<br />
Massachusetts, and London: Massachusetts <strong>Institut</strong>e of Technology, 1966), pp. 150–185,<br />
315–353; H. L. L. Busard, »François Viète«, u: Dictionary of Scientific Biography, Vol. 14<br />
(New York: Charles Scribner’s sons, 1981), pp. 18–25; Žarko Dadić, Povijest ideja i metoda<br />
u matematici i fizici (Zagreb: Školska knjiga, 1992), pp. 46–49.
Change language