Uredska IT oprema - Buy Smart

BUY SMART+ 

Zelena nabava u Europi 

Nabava i zaštita klime 

Smjernice za nabavu uredske opreme prema kriterijima 

energetske učinkovitosti i zaštite okoliša 

1

Ove smjernice izrađene su u okviru projekta Europske unije Buy Smart + - Zelena nabava u 

Europi financiranog od strane programa Inteligentna energija za Europu. 

www.buy-smart.info 

Izdavač: 

Berliner Energieagentur GmbH 

Französische Straße 23, 10117 Berlin 

e-mail: office@berliner-e-agentur.de 

internetska stranica: www.berliner-e-agentur.de 

Autori sadržaja: 

Rhônalpenergie-Environnement 

Catherine Premat i Laurent Cogérino 

Datum: kolovoz 2012. 

Izjava o ograničenju odgovornosti: 

Isključiva odgovornost za sadržaj ovih smjernica leži na autorima. One nužno ne odražavaju 

mišljenje Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvu uporabu 

informacija koje bi mogle proizaći iz sadržaja ovih smjernica. 

1

Smjernice za zelenu nabavu uredske opreme 

Sadržaj 

1. Uvod 4 

2. Oprema, statistike o potrošnji energije i utjecaju na okoliš 5 

3. Zelena nabava 5 

4. Ciljani proizvodi i povezani kriteriji 7 

5. Glavne oznake za energiju i zaštitu okoliša 13 

5.1 Energy Star (tip II) 14 

5.1.1 Ciljani proizvod / usluga 14 

5.1.2 Certifikacijska tijela za označavanje 14 

5.1.3 Kontrolni mehanizmi 15 

5.1.4 Troškovi 15 

5.1.5 Dostupnost na tržištu 16 

5.2 Europski „Ecolabel“ (tip I) 16 

5.2.1 Ciljani proizvod / usluge 16 





5.3 TCO (tip I) 18 


Da bi se još više smanjili utjecaji na okoliš, ekološka oznaka „TCO Certified Edge“ 

(http://www.tcodevelopment.com/pls/nvp/Document.Show?CID=4146&MID=575) nameće 

dodatne kriterije za proizvode s oznakom „TCO Certified“.5.3.2Certificirajuća tijela za 

označavanje 18 




5.4 EC znak 19 

5.5 Blue Angel (Plavi anđeo) (tip I) 20 


2






5.6 Nordic Swan (tip I) 20 





5.7 EPEAT (tip II) 21 






5.8 Direktiva o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari 23 

5.9 Usporedba navedenih oznaka 23 

6. Praktične upute za nabavu i upotrebu usklađene s kriterijima za održivi razvoj koje 

se mogu primijeniti na uredsku opremu 24 

6.1 Smjernice za nabavu uredske opreme 24 

6.2 Praktične upute za nabavu uredske opreme 24 

6.3 Prijedlog postupka: kako provesti natječajni postupak koji za cilj ima 

nabaviti ekološki prihvatljivu i energetski učinkovitu uredsku opremu? 27 

7. Popis kratica 29 

8. Reference 30 

Dodatak 1 31 

Dodatak 2 32 

Dodatak 3 33 

3


1. Uvod 

Prema izvještaju koji je izdao Zajednički 

istraživački centar (Joint Research Centre – 

JRC) ukupna potrošnja električne energije u 

porastu je diljem EU. Usprkos širokoj paleti 

mjera koje su poduzele i EU i pojedinačne 

države članice da bi suzbile potrošnju 

energije i prateće emisije CO 2 , potrošnja 

električne energije u stambenom sektoru 

porasla je za 10,8% između 1999. i 2004. 

godine, čime je neutraliziran sav napredak 

postignut tijekom tog petogodišnjeg 

razdoblja. 

Isti izvještaj pokazao je da je potrošnja energije još i više rasla u tercijarnom (uslužnom) sektoru 

(15,8%), dok je rast u industrijskoj potrošnji iznosio 9,5%. 

Tijekom proteklih nekoliko godina, potrošnja energije specifično vezana uz informacijske i 

komunikacijske tehnologije (ICT) također je doživjela značajan porast. Dodatnih 40% rasta 

predviđa se za narednih 10 godina [prema ISI 2003]. Ta se brojka kosi s ciljevima prihvaćenima u 

okviru energetskog i klimatskog paketa Europske unije, a taj nesrazmjer postaje još i očitiji ako 

uračunamo prethodno utrošenu energiju proizvodnje opreme i s njom povezane emisije 

stakleničkih plinova. Kategorija uredske opreme iz tog je razloga postala jedna od onih koje 

najviše troše energiju unutar tercijarnog sektora, s obzirom da njezin udio u cjelokupnoj 

potrošnji električne energije tipično varira između 20% do 40%. 

Studija koju je proveo Gartner, a kasnije dopunio Greenit pokazala je da je računalna oprema 

2008. u svijetu potrošila 830 TWh električne energije, a očekuje se da će dostići razinu od 900 

TWh 2012. godine. Na radne stanice i komunikacijske uređaje (telefoni, pametni telefoni itd) 

trebalo bi otpasti 60% globalne razine potrošnje. Oprema ostavljena u standby načinu rada troši 

47 TWh godišnje; prevedeno u troškove to iznosi 6,4 milijuna eura i 19 milijuna tona emisija CO 2 . 

Bez regulatornih mjera ova razina potrošnje energije konstantno bi rasla. Zbog toga je 

Regulatorni odbor za ekološki dizajn odobrio prijedlog Europske komisije da se donesu uredbe za 

smanjenje potrošnje električne energije u standby načinu rada svih kućanskih i uredskih uređaja. 

Ta Direktiva o ekodizajnu može se primijeniti na sve električne uređaje; ona određuje najvišu 

dozvoljenu potrošnju električne energije, npr. za uredsku opremu ostavljenu u standby načinu 

rada. Od 2010. ciljana potrošnja za uređaje koji su isključeni/u standby načinu rada iznosi 1 W, s 

tendencijom da se dostigne 0,5 W 2013. godine. Cilj koji stoji iza te Direktive jest uštedjeti 35 

TWh energije godišnje i to do 2020. godine [Direktiva o ekodizajnu]. 

Prvi dio ovih smjernica bavi se najznačajnijim tehnološkim dostignućima u području energije za 

svaku kategoriju uredske opreme, kao i standardnim vrijednostima godišnje potrošnje energije 

koje se koriste kao osnova za izračun potencijalnih ušteda. 

Nadalje, predstavljene su i različite energetske i ekološke marke; uspoređuju se njihovi 

pojedinačni kriteriji i prezentiraju potencijalne uštede do kojih dolazi njihovim korištenjem. Ove 

preporuke također daju funkcionalne reference za kupovinu uredske opreme, kao i praktične 

prijedloge kako integrirati kriterije za energetsku učinkovitost u pozive za natječaje i postupke 

nabave. 

4


Ciljevi ovih smjernica: 

Cilj preporuka iznesenih u ovim smjernicama jest uspostaviti smislenu i učinkovitu politiku 

nabave koja omogućuje dodatna smanjenja troškova u procesu nabave uredske opreme. 

Racionalna upotreba energetskih resursa štiti i klimu i okoliš i na taj način olakšava uvođenje 

održive ekonomije. Očito je da potencijal za pozitivne rezultate iz ovog sektora može donijeti 

pozitivne učinke koji će utjecati i na širu javnost. 

2. Oprema, statistike o potrošnji energije i utjecaju na okoliš 

Poslužitelji, podatkovni centri, fotokopirni uređaji i monitori najveći su potrošači energije u ICT 

području. Osim toga, neki uređaji troše čak i više energije kad su u standby načinu rada (to je 

slučaj s pisačima i telefaksovima), dok neki drugi troše električnu energiju i nakon što ih se 

isključi (shutdown/standby način rada). 

Značajno prodiranje ICT tehnologije širom svijeta donosi velike ekološke izazove čiji se pravi 

utjecaji često ne prepoznaju u punom potencijalu: potrošnja energije i emisije stakleničkih 

plinova se podrazumijevaju, ali ne treba zanemariti ni iscrpljivanje neobnovljivih resursa i 

ispuštanje otrovnih tvari. 

3. Zelena nabava 

Zelena javna nabava (ZJN) definira se kao „proces u kojem javna tijela nabavljaju robu, usluge i 

radove čiji je utjecaj na okoliš za vrijeme njihovog životnog ciklusa manji u usporedbi s robom, 

uslugama i radovima s istom primarnom funkcijom koje bi se inače nabavljalo.“ 

U okviru EU energetske politike 20-20-20 postavljeni su ciljevi da se postigne smanjenje emisija 

CO 2 za 20%, da se smanji potrošnja energije za 20% i da se poveća udio obnovljivih izvora 

energije u ukupnoj potrošnji energije na 20% do 2020. Cilj energetske učinkovitosti jedini je 

neobvezujući cilj na EU razini i vrlo je vjerojatno da upravo on neće biti ostvaren do 2020. 

Posljednje procjene pokazale su da će uz sadašnju brzinu provedbe biti ostvarena samo polovica 

tog cilja. Da bi se pružila podrška cilju energetske učinkovitosti, na snagu je stupila Direktiva o 

energetskim uslugama 2006/32/EC, koja u članku 5. zahtijeva da kupci iz javnog sektora 

nabavljaju energetski učinkovite proizvode i usluge. 

5


Izvor: 2012, CEPS, primjena zelene javne nabave u EU 27 

Od uvođenja direktive Europska komisija je pokrenula nekoliko inicijativa vezanih uz ZJN. U 

razgovorima o ZJN 2008. godine postavljen je cilj da udio zelene nabave u 2010. godini treba 

iznositi 50%, objavljeni su alati za ZJN, a definirani su i neki zakonski uvjeti: 

Uredba br. 106/2008: Uredba koja uređuje energetski učinkovit program označavanja 

uredske opreme (Energy Star) (2008) 

Direktiva 2009/33/EZ: Direktiva o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila (2009) 

Direktiva 2010/30/EU: Direktiva o označavanju potrošnje energije (2010) 

Direktiva 2010/31/EU: Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada (2010) 

Strategija Europa 2020. prepoznala je javnu nabavu kao jedno od ključnih sredstava za 

postizanje inteligentnog, održivog i zajedničkog rasta. U listopadu 2011. Europska komisija 

objavila je priručnik „Buying Green/Kupujmo zeleno!“ koji služi kao uvod u ZJN. 

Nabava se nalazi u idealnom položaju u javnim organizacijama i privatnim poduzećima da ispuni 

ključnu ulogu između dobavljača i kupaca ako dobavljače promatramo kao izvore inovacija. 

Javna tijela godišnje prosječno troše dva trilijuna eura, što iznosi oko 19% bruto domaćeg 

proizvoda EU. Redovita potražnja za ekološki učinkovitim proizvodima motivirala bi dobavljače 

da ponude više proizvoda i usluga usklađenih s modernim uvjetima kvalitete i ekološkim 

uvjetima. Za poduzeća će nabava temeljena na inovacijama postati jedna od ključnih 

kompetencija za održavanje dovoljno visokog ritma inovacija u svijetu koji se sve brže mijenja. 

Zelena nabava pomaže pri rješavanju ekoloških problema tako da smanjuje emisije otrovnih 

tvari i stakleničkih plinova. Odabirom zelenih proizvoda i usluga, u okoliš se ispušta manje 

opasnih tvari i čuvaju se prirodni resursi. Smanjenje utjecaja na okoliš općenito dovodi do manje 

štete za zdravlje. 

6


Nabava je također moćan instrument koji javna tijela i poduzeća mogu upotrijebiti da bi smanjili 

svoje emisije CO 2 i unaprijedili ciljeve vezane uz klimatske promjene. Iako su ekološki prihvatljivi 

proizvodi ponekad skuplji kod kupovine, dugoročno se mogu pokazati jeftinijima. 

4. Ciljani proizvodi i povezani kriteriji 

Zašto kupovati ekološki prihvatljivu i energetski učinkovitu uredsku opremu? 

Mogući razlozi da se prilikom nabave uredske opreme slijede ekološki i energetski učinkoviti 

kriteriji raznovrsne su prirode: 

- Energetska učinkovitost i zaštita okoliša de facto su sastavni dijelovi EU politike koja se 

bavi sigurnošću opskrbe energijom, klimatskim promjenama i drugim područjima. 

Države članice EU stoga bi trebale sustavno uvrštavati kriterije o energiji i okolišu za 

nabavu uredske opreme prilikom donošenja nacionalnih politika. Europska unija izdala 

je podsjetnik da se svake godine diljem Europe proda oko 15 milijuna računala. Analiza 

životnog ciklusa (life cycle analysis - LCA) računala pokazuje da su faza proizvodnje i 

posljednja faza životnog ciklusa tog proizvoda odgovorne za najveća opterećenja za 

okoliš. Npr. na elektronički otpad trenutno otpada 4% ukupnog komunalnog krutog 

otpada u Francuskoj, uz očekivano povećanje za 3% do 4% godišnje. 

- Uredba koja uređuje energetski učinkovit program označavanja uredske opreme (Energy 

Star (EZ) br. 106/2008 zahtijeva kupovanje energetski učinkovite uredske opreme. 

Što se tiče karakteristika i kupovne cijene, javni sektor ima tu prednost da ne treba vrhunske 

performanse koje su bitne za grafičke zaslone i na taj način, teoretski, troši manje energije. 

Općenito govoreći najvažnije značajke čine sigurnost, mogućnost povezivanja i kompatibilnost. 

Značajno prodiranje ICT tehnologije širom svijeta donosi velike ekološke izazove čiji se pravi 

potencijali često ne prepoznaju: potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova se 

podrazumijevaju, ali ne treba zanemariti niti iscrpljivanje neobnovljivih resursa, ispuštanje 

otrovnih tvari te povećanu proizvodnja otpada. Ti utjecaji prvenstveno se osjete u fazi 

proizvodnje i zbrinjavanja u završnoj fazi životnog ciklusa proizvoda, značajne društvene izazove 

koji nastaju proizvodnjom u zemljama s rastućim gospodarstvima. 

Električni i elektronički uređaji sadrže široki spektar komponenti i materijala. Emisije koje nastaju 

tijekom proizvodnje ili rastavljanja pojedinih dijelova jako su štetne i za radnike u tvornicama i za 

okoliš. Nadalje je naveden samo dio tvari koje se koriste u proizvodnji računala: 

monitori: barij, olovo 

kablovi i žice: olovo (varovi) 

kućište : polivinil klorid (PVC) (ispušta dioksine pri spaljivanju). 

Europska Direktiva o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari ograničava, ali ne 

zabranjuje u potpunosti, količine koje se mogu ugraditi u elektroničku opremu za sljedećih šest 

tvari: živa, olovo, kadmij, heksavalentni krom, polibromirani bifenili (PBB) i polibromirani difenil 

eteri (PBDE). 

Proizvedene količine otpadne električne i elektroničke profesionalne opreme (WEEE) rastu brže 

od naših kapaciteta da ih recikliramo ili da preradimo te materijale. Između 2006. i 2009, ukupno 

je 370,506 tona profesionalne električne i elektroničke opreme (EEE) iz kategorije 3 (računalni 

hardver) ušlo na tržište, a samo 51,579 tona profesionalne otpadne električne i elektroničke 

7


opreme iz kategorije 3 WEEE zaista je skupljeno i prerađeno. 1 To je posebno zabrinjavajuće jer je 

WEEE jedan od velikih izvora zagađenja i iscrpljivanja neobnovljivih resursa. Nedostatak 

infrastrukture za obradu WEEE doveo je do nestanka velikih količina bakra, zlata, srebra, paladija 

17, indija i drugih vrijednih resursa. 

EU (inicijativa za zelenu javnu nabavu / green public procurement initiative - GPP) utvrdila je da 

su glavni utjecaji računalnog hardvera na okoliš sljedeći: 

- potrošnja energije i kao posljedica toga emisije ugljičnog dioksida (CO 2 ); 

- zagađenje zraka, tla i vode, stvaranje ozona (smog), bioakumulacija ili kontaminacija 

hranidbenog lanca, utjecaji na vodene organizme, a svi nastaju zbog upotrebe opasnih 

tvari, npr. žive u LCD monitorima, i određenih usporivača plamena; 

- negativan utjecaj na zdravlje radnika zbog nastale buke koja izaziva stres kod pojedinaca 

osjetljivih na takve pozadinske zvukove; 

- upotreba neobnovljivih energetskih resursa, kao i štetne emisije koje se oslobađaju 

tijekom proizvodnje računalnih proizvoda; 

- stvaranje otpada, uključujući i ambalažu i odlaganje na kraju životnog ciklusa 

Računala 

Potrošnja energije povezana s računalima radikalno se promijenila u posljednjih nekoliko godina. 

Evolucija nije zahvatila samo glavni procesor, već i pojedinačne komponente kao što su disk 

jedinice, grafičke kartice i središnje procesorske jedinice (CPU). Sve šira primjena ventilatora kod 

računalnih sklopova da bi se spriječilo pregrijavanje procesora ukazuje da potrebe za energijom 

rastu. Najčešće, disk jedinice i CD-ROM su vrlo rijetko u uporabi; njihov je utjecaj na opću 

potražnju za energijom ograničen. 

Računalo kao radna stanica uključeno standby isključeno ukupno 

električna snaga [W] 78,2 2,2 2,7 -- 

vrijeme korištenja [sati/godišnje] 2.279 3.196 3.285 -- 

potrošnja energije [kWh/godišnje] 178 7 9 194 

Tablica 1. Prosječne vrijednosti za računalo opremljeno s 3 GHz procesorom (ili procesorom ekvivalentne 

snage), integriranom grafičkom karticom, 512 MB RAM memorije i hard diskom od 80 GB, 2007 [IVF] 

Za proizvodnju uredskog računala potrebno je 100 puta više sirovina od njegove konačne težine 2 

i nastaje više kemijskog zagađenja nego što je krajnji proizvod težak 3 : 164 kg otpada, od kojih se 

24 kg smatra iznimno otrovnima. Završetkom svojeg radnog vijeka prevelik broj računala još 

uvijek završava na smetlištu. Otrovni proizvodi koje sadrže, osobito teški metali, često prodiru u 

tlo, zatim u podzemne vode i na kraju ulaze u hranidbeni lanac. 

Prijenosna računala/laptopi 

Prijenosna računala troše znatno manje električne energije nego uredske radne stanice. Razlog 

za taj pad potrošnje njihova je energetski učinkovitija struktura koja im omogućuje da vremenski 

dulje rade, a da nisu spojeni na električnu mrežu. Prilagodba radne frekvencije da bi se 

1 GreenIT.fr, 2010, na osnovi izvještaja koje je izdao ADEME (2006, 2008. i 2009). Podaci za 2007. su procijenjeni. 

2 "Computer and the Environment", United Nations University, Eric Williams i Ruediger Kuehr, listopad 2003. 

3 Science & Vie, lipanj 2008. 

8


zadovoljili načini korištenja smanjuje ukupnu potrošnju struje; no složenost tih računala i 

arhitektura njihovih procesora dovode do većih troškova proizvodnje. 

Kada se laptopi koriste kao zamjena za uredska računala koja služe kao radne stanice njihovo 

vrijeme korištenja u uredu ostaje razmjerno isto. S druge strane, s obzirom da se napajanje kod 

laptopa mora aktivirati češće nego kod radnih stanica, laptopi se (uvjetno rečeno) češće 

ostavljaju u standby načinu rada. 

Usporedimo li 30 W koliko troši prosječan laptop (opremljen primjerice LCD ekranom) sa 120 W 

koje troši uredska radna stanica i 80 W za ekran s katodnom cijevi (CRT ekran), čini se uvjerljivim 

da možemo uštedjeti do 80% energije potrebne za rad računala tako da se odlučimo za nabavku 

prijenosnog računala. Čak i ako je prijenosno računalo planirano kao zamjena za uredsku radnu 

stanicu opremljen većim ekranom (do 16" ili 17") i ima energetski neučinkovitiji sustav 

napajanja, uštede i dalje lako mogu dostići 50% [prema podacima Energy Stara]. 

Laptop uključeno standby isključeno ukupno 

električna snaga [W] 32 3 1,5 -- 

vrijeme korištenja [sati/godišnje] 2.613 2.995 3.153 -- 

potrošnja energije [kWh/godišnje] 84 9 5 98 

Tablica 2. Prosječne vrijednosti za prijenosno računalo opremljeno 1.7-GHz procesorom (ili ekvivalentnim 

procesorom), prosječnom grafičkom karticom, 15" ekranom, 512 MB RAM memorije i hard diskom od 60 

GB, 2007. [IVF] 

Monitori 

Na tržištu monitora dominiraju dvije tehnologije. U prošlosti najpopularniji tip, monitori s 

katodnom cijevi (CRT), danas se rijetko prodaju osim grafičkim dizajnerima (zbog boljeg 

prikazivanja boja). Uglavnom su zamijenjeni LCD monitorima koji imaju zaslon s tekućim 

kristalima. 

Fotografije: LCD monitor 

CRT monitor 

17" LCD monitor (prihvatljive cijene) uključeno standby isključeno ukupno 

potrošnja struje [W] 25 1,2 1,2 -- 

vrijeme korištenja [sati/ godišnje] 2.586 3.789 2.375 -- 

potrošnja energije [kWh/godišnje] 52,2 4,3 3,6 60,4 

9


17" CRT monitor uključeno standby isključeno ukupno 

potrošnja struje [W] 73 3 3 -- 

vrijeme korištenja [sati/ godišnje] 2.586 3.789 2.375 -- 

potrošnja energije [kWh/godišnje] 153,3 10,9 9 173,2 

Tablica 3. Prosječne vrijednosti za standardne monitore 2009. [Energy Star] 

Pisači 

U području uredske opreme dominiraju dva tipa pisača: tintni (ink jet) i laserski. Iako su laserski 

pisači postali sve popularniji, njihova je potrošnja energije viša nego kod tintnih pisača; laserski 

pisači primarno se koriste u mrežnim konfiguracijama za velike količine ispisa. Takvi pisači imaju 

visokokvalitetne ispise s troškovima rada koji se mogu direktno iskazati (toner) i koji ostaju 

relativno niski (što djelomično objašnjava njihov uspjeh). Stalno zagrijavanje bubnja dok se pisač 

nalazi u standby načinu rada uzrokuje veću potrošnju energije. Fiksiranje tonera i zatim prijelaz 

na tiskovnu podlogu također valja uzeti u obzir. Pad temperature do kojeg dolazi podešavanjem 

na štedljivi modus u standby načinu rada može smanjiti troškove energije. 

Tintni pisači često se koriste za ispise u boji ili kao pisači na radnim stanicama. U posljednjih 

nekoliko godina zabilježen je znatan pad cijena u ovoj kategoriji pisača. Zbog pritiska za 

smanjenjem troškova koji se vrši na proizvođače, tipke za deaktivaciju u većini su slučajeva 

ugrađene u niskonaponsko električno napajanje (koje zapravo sprečava te uređaje da uđu u 

standby način rada). Zato proizvedeni uređaji nepotrebno ostaju energetski neučinkoviti dok su 

u standby načinu rada, na što otpada velik dio njihove ukupne potrošnje struje. 

Tintni pisač, 11/4 slika u minuti uključeno standby isključeno ukupno 

potrošnja struje [W] 15 1 - -- 

stopa korištenja [stranica/godišnje] 3.000 c/b 

1.000 u boji -- 

potrošnja energije [kWh/godišnje] 0,1 8,7 - 8,8 

Laserski pisač, 32 slike u min, c/b uključeno standby isključeno ukupno 




Tablica 4. Primjeri prosječnih vrijednosti potrošnje struje i energije kod pisača 2009. [Energy Star] 

10


Multifunkcionalni uređaji (MFU) 

MFU se sastoje od uređaja za obradu slike dostupnih u maloprodajnim trgovinama koji mogu biti 

fizički integrirani sustavi ili kombinacija funkcionalno integriranih komponenata. MFU mogu 

obavljati barem dvije od sljedećih funkcija: fotokopiranje, ispis, digitaliziranje ili telefaksiranje. 

Fotokopirna funkcija, kako to predviđa aktualna definicija, razlikuje se od „priručne“ funkcije 

kopiranja jedne stranice koju imaju uređaji za telefaksiranje. Ti uređaji moraju moći raditi tako 

da se spoje na mrežu ili preko USB veze. 

U normalnim uvjetima, pisač, skener, telefaks i fotokopirni uređaj pojedinačno bi trošili manje 

energije nego MFU sa sličnim specifikacijama. S druge strane, potrošnja energije MFU-a bit će 

50% manja od kumulativne potrošnje tih istih četiriju uređaja promatranih zasebno, umjesto 

kojih je MFU osmišljen kao zamjena. Ovo općenito pravilo ne odnosi se na male količine izlaznih 

proizvoda koje daju „sve-u-jednome“ kućni uređaji ili uređaji za manje urede, već se odnosi na 

veće količine proizvoda tipične za operacije u velikim uredima. Potrošnja MFU-a u standby 

načinu rada bit će značajno manja od zbroja potrošnje u standby načinu rada svih četiriju 

uređaja uzetih zasebno. No, ispostavi li se da je potrebna samo jedna od ovih funkcija, bilo bi 

uputno kupiti jedan pojedinačni uređaj da bi se smanjila ukupna potrošnja energije [Energy 

Star]. 

MFU, obostrani način rada, 6 do 12 

slika u minuti 

uključeno standby isključeno ukupno 



1.000 u boji -- 


Tablica 5. Primjeri prosječnih vrijednosti potrošnje struje i energije tipičnog MFU-a 2009. [izvor: Energy 

Star] 

Telefaksovi koji se uglavnom koriste u svojoj primarnoj funkciji 

Telefaksovi se redovito nalaze među komunikacijskim sredstvima u uredima. Prosječno vrijeme 

dok su uključeni tipično je vrlo kratko pa je najčešći način rada onaj u standbyu. Elektrostatski 

naboj i fiksiranje tonera dovode do velike potrošnje struje tijekom izvođenja operacija. Ipak, 

standby način rada, tijekom kojeg se konstantno zagrijava jedinica za fiksiranje, zna trošiti više 

energije nego dok je uređaj uključen. Uređaji koji imaju štedljive načine rada mogu donijeti 

značajnu uštedu. Isključivanje za takve uređaje nije relevantno. 

MFU + telefaks, 6 - 12 slika po 

minuti 

(laserski MFU u boji, 6 - 12 slika po 


minuti) 



1.000 u boji -- 


Tablica 6. Primjeri prosječnih vrijednosti za telefaks 2009. [Energy Star] 

11


Fotokopirni uređaji s jednom funkcijom 

Kada govorimo o potrošnji energije, najkritičniji su parametri veličina bubnja i temperatura dok 

je uređaj u standby načinu rada. Veličina bubnja utječe na kapacitet kopiranja, a temperatura u 

standby načinu rada služi da bi se spriječilo predugo čekanje dok se predzagrijava jedinica za 

fiksiranje. Tipke za štednju energije omogućuju održavanje minimalne temperature bubnja u 

standby načinu rada i na taj način izbjegavaju se gubici i smanjuje potrošnja struje. No 

nedostatak te funkcije može biti da predzagrijavanje dugo traje, što dovodi do nezadovoljstva 

korisnika. Zbog toga se funkcije za štednju energije često zaobilaze ili isključuju. Procjenjuje se da 

prosječno samo jedan od četiri uređaja zaista i ulazi u standby način rada, što rezultira većom 

potrošnjom energije [Fraunhofer ISI]. Energetski učinkoviti i inovativni uređaji za fotokopiranje 

imaju dobro uravnoteženu nisku potrošnju u standby načinu rada i kraće vrijeme 

predzagrijavanja. 

Digitalni fotokopirni uređaj jest uređaj za obradu slike koji se prodaje kao potpuno automatiziran 

sustav za kopiranje koji radi na principu matrica za umnožavanje i ima funkciju digitalne 

reprodukcije [Energy Star]. 

Fotokopirni uređaj, 

obostrani način rada 


potrošnja struje [W] 1.000 10 - -- 


20.000 u boji -- 


Tablica 7: primjeri prosječnih vrijednosti za fotokopirni uređaj iz 2009. [Energy Star] 

Skeneri 

Trenutno su plošni skeneri najpopularniji modeli. Originalni dokument stavi se na staklenu plohu 

slično kao kod fotokopirnog uređaja. Tada ga kalibrira kombinirani sustav koji se sastoji od 

svjetiljke i senzora. Proces do kojeg dolazi poznat je pod nazivom digitalizacija. 

U velikoj većini slučajeva takvi se uređaju prodaju bez tipke za isključivanje kako bi cijena ostala 

čim niža. Rezultat je da skeneri stalno rade u standby načinu rada bez obzira na to je li primarni 

eksterni kabel isključen. Ti uređaji zato imaju velike gubitke dok rade u načinu rada „nema 

učitavanja“, što nema nikakve veze s njihovim ograničenim korištenjem. Osim toga, gotovo svi 

multifunkcionalni uređaji imaju integriranu funkciju digitalizacije. 

Jedna francuska studija mjerila je prosječnu potrošnju za otprilike 20 uredskih skenera i 

ispostavilo se da prosjek iznosi oko 95 kWh/godišnje, no ta je brojka smanjena na 48 

kWh/godišnje nakon što su eliminirana dva najmanje učinkovita testirana uređaja [izvor: 

Enertech]. 

Telefonski sustavi 

Provedeno je više studija o utjecaju mobilne telefonije na okoliš i iako vladine agencije i 

poduzeća sve više rade s mobilnim telefonima, udio ureda opremljenih fiksnim linijama i dalje je 

visok, a vrlo je malo dostupnih informacija o potrošnji energije mreža fiksnih linija. 

12


Što se tiče upotrebe mobitela, njihov broj u optjecaju i sve brojnije funkcije dovele su do 

alarmantnih posljedica po okoliš. Primjera radi, svake se godine diljem svijeta proda oko 

milijardu mobilnih telefona [WWF]. Čak i ako potrošnja struje ostaje zanemariva [MEEDAT], na 

proizvodnju mobitela otpada oko 79% ukupne energije koja se potroši unutar čitavog životnog 

ciklusa mobilnog telefona. 

Da bi se smanjio ekološki otisak mobitela, njihov životni ciklus mora se čim više produžiti, i to 

razumnom i učinkovitom upotrebom punjača i zbrinjavanjem uređaja u centrima za recikliranje. 

Nove tehnologije i budući trendovi: 

S obzirom da je tržište uredske opreme dijelom postalo zasićeno, a tehnološki napredak gotovo 

je dostigao svoj limit u odnosu na trenutni nivo znanja (učinkovitost je praktički dosegla 

maksimum), dugoročno se predviđa tek neznatno povećanje učinkovitosti u potrošnji struje. S 

druge strane, porast potrošnje može se izbjeći tehnološkim razvojem infrastrukture uredske 

opreme što podrazumijeva poboljšano upravljanje mogućnostima uređaja i to tako da se 

primjerice optimizira gašenje ili standby način rada. Generalno gledano, predviđalo se povećanje 

od 42% do 2020. godine [Fraunhofer ISI]. Upravo iz tog razloga potrebno je iskoristiti sve 

prethodno iznesene mogućnosti uštede kako bi se spriječio porast i smanjila potrošnja energije 

uređaja na području ICT tehnologije. Trenutno se ova strategija ne odnosi na uvedena mjerljiva 

poboljšanja pomoću primjerice poslužitelja. Na nacionalnoj razini potencijalne uštede od skoro 

25% mogu se postići kod uredske opreme; dodatni dobici do 50% potpuno su izvedivi na 

individualnoj razini [Fraunhofer ISI; Splitter]. 

5. Glavne oznake za energiju i zaštitu okoliša 

Oznake igraju važnu ulogu u prepoznavanju proizvoda koji najmanje utječu na okoliš tijekom 

svojeg životnog ciklusa. Oznake su klasificirane u 3 ISO kategorije (ISO – Međunarodna 

organizacija za standardizaciju): 

službene ekološke oznake (tip I - ISO 14024:1999): izdaje ih nezavisna treća strana na 

temelju rezultata inspekcije i utvrđuje je li proizvod usklađen s mjerilima za kriterije 

propisane klasifikacijom; 

samodeklarirane oznake o utjecaju na okoliš (tip II - ISO 14021:1999): informacije o 

utjecaju na okoliš koje daje sam proizvođač i/ili distributer bez ikakvog nezavisnog 

praćenja; 

ekološki profili (tip III - ISO 14025:2006): daju standardizirane informacije o dotičnom 

proizvodu, s naglaskom na analizu životnog ciklusa. 

Napomena: S obzirom da su ekološke oznake tipa I službene prirode, imaju veći kredibilitet 

pogotovo što se tiče prepoznavanja u nezavisnom procesu certifikacije. Sukladno tome, proizvodi 

s ekološkim oznakama kojima je dodijeljen tip I značajno su rjeđi od onih koje nose tip II ili tip III. 

Uz ove tri kategorije proizvoda postoji i zasebna „ekološka oznaka“ koja unatoč tome što nije 

prepoznata kao službena ekološka oznaka ipak ima veliki kredibilitet i kao takvu je uvažavaju 

službena tijela. 

Ove određene eko-oznake i ekološke oznake koje se odnose na energiju i utjecaj na okoliš nude 

najbolju garanciju karakteristika proizvoda koje će smanjiti potrošnju energije i ublažiti utjecaj na 

okoliš. Takve se oznake mogu uvesti da bi se olakšalo postizanje praktičnih i realnih ciljeva na 

području energetske učinkovitosti i/ili zaštite okoliša. 

13


Osim toga, neke oznake, kao što su TCO ili europski „Ecolabel“, u obzir uzimaju niz širih kriterija 

uključujući ergonomičnost, nisku izloženost zračenju, trajanje životnog vijeka ili čak i opterećenje 

za okoliš koje uzrokuju pojedine komponente. 

Zbrinjavanje otpada nastalog od uredske računalne opreme na kraju njezinog životnog ciklusa 

također se može ugovorno zatražiti u okviru natječaja od poduzeća koje se bave socijalnom 

integracijom, što bi otvorilo mogućnost da se energetske i ekološke strategije nadopuni 

socijalnom dimenzijom, a sve u cilju ideje održivog razvoja. 

Da je samo 5% svih računala koja se godišnje prodaju u Europi dobilo neku vrstu ekološke 

oznake, postignute uštede energije značile bi sprečavanje emisija u vrijednosti od 11.220 tona 

CO 2 godišnje, što je ekvivalent emisijama koje bi prouzročio automobil koji bi okružio planet 

1.700 puta! 

(Izvor: "The Direct and Indirect Benefits of the EU Eco-label", AEAT, 2004; ADEME, 2005). 

5.1 Energy Star (tip II) 

Internetska stranica: http://www.eu-energystar.org/fr/index.html 

5.1.1 Ciljani proizvod / usluga 

Uredska oprema s ovom oznakom sada je vrlo česta; ova oznaka tiče se isključivo 

ocjene koliko je neki računalni hardver energetski učinkovit. 

Raspon uredske opreme u Europi koja dolazi u obzir kod ove oznake uključuje: 

- uređaje za obradu slike (pisači, skeneri, telefaksovi, uređaji za fotokopiranje itd); 

- stolna i prijenosna računala; 

- poslužitelje; 

- monitore. 

Cilj oznake Energy Star jest označiti 25% najučinkovitije trenutno dostupne opreme. Novi uvjeti 

uključuju i ukupnu potrošnju energije dok je uređaj isključen, u standby načinu rada ili hibernira. 

„Energy Star“ oznaka dosegla je točku univerzalne prepoznatljivosti koja sada nudi vrlo široku 

ponudu i velik izbor računalnog hardvera. Kriteriji Energy Stara mogu se preporučiti kao 

minimalne specifikacije za tržišne uvjete, a ti kriteriji obvezni su u javnoj nabavi u čitavom SAD-u. 

Internetska stranica Energy Stara također ima kalkulator energetske učinkovitosti 

(http://www.eu-energystar.org/fr/fr_007.shtml) za PC sustave kao i za opremu za ispis i 

digitalnu obradu slika. Ta funkcija služi demonstraciji da, kada govorimo o energetskoj 

učinkovitosti, oprema s boljim svojstvima proizvodi manje topline, ima dulji životni ciklus i manje 

troškova za klimatizaciju. Druge značajke kalkulatora omogućuju značajne uštede prostora, ne 

samo u izgledu ureda, već i u školama, bolnicama, policijskim postajama itd. 

5.1.2 Certifikacijska tijela za označavanje 

„Energy Star“ je program koji su razvili (1992) američki Odjel za energiju i Agencija za zaštitu 

okoliša (EPA). Ovaj američki program preuzet je za primjenu u Europi 2002. nakon 

međunarodnog sporazuma između Europske komisije i EPA-e, što je rezultiralo nizom 

standardiziranih kriterija. Unutar Europske unije sudjelovanje u Energy Star programu ostaje 

dobrovoljno i zahtijeva podnošenje Europskoj komisiji na odobrenje. 

14


5.1.3 Kontrolni mehanizmi 

Proizvodi s oznakom Energy Star prvo se ispituju u prostoru onoga tko podnosi zahtjev za 

dobivanje oznake. 

5.1.4 Troškovi 

Za sudjelovanju u programu Energy Star ne plaća se posebna naknada, ali različita certifikacijska 

tijela, ispitni laboratoriji i ustanove za simulaciju naplaćuju svoje usluge proizvođačima opreme. 

Početni troškovi opsežne certifikacije za čitavu liniju proizvoda, uključujući i puni set ispitivanja, 

simulacija i verifikacija, kreću se u rasponu od €15.000 do €20.000. Godišnji troškovi 

certificiranja tipično dosežu otprilike €2.500 po liniji proizvoda. Ovi troškovi certifikacije mogu 

biti značajno niži ako certifikacijsko tijelo prihvati postojeće rezultate simulacija i ispitivanja 

unutar kuće. 

15


5.1.5 Dostupnost na tržištu 

Trenutno postoji vrlo širok globalni program označavanja; kao primjer se može uzeti popis 

opreme koja je certificirana Energy Starom (podsjetnik: ovi se popisi redovito ažuriraju): 

- za stolna računala: 

(http://www.eu-energystar.org/fr/database/?cmd=selectform;table=ce_desktop) 

- za prijenosna računala: 

(http://www.eu-energystar.org/fr/database/?cmd=selectform;table=ce_notebook) 

- za monitore: 

(http://www.eu-energystar.org/fr/database/?cmd=selectform;table=monitor). 

5.2 Europski „Ecolabel“ (tip I) 

Internetska stranica: http://ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htm 

5.2.1 Ciljani proizvod / usluge 

Ova oznaka daje se isključivo proizvodima koji ne samo da imaju najmanji ekološki 

otisak, već i zadovoljavaju uvjete i standarde tehničkih performansi koje očekuju 

kupci. 

Od 2012. oznaka obuhvaća 26 vrlo različitih skupina proizvoda, od kojih glavninu čine televizijski 

prijemnici, uredske radne stanice i prijenosna računala za uredsku upotrebu. 

Kriteriji koji se koriste pri mjerenju svojstava uredske opreme 

(http://ec.europa.eu/environment/ecolabel/products-groups-and-criteria.html) fokusirani su na 

širok spektar ekoloških parametara: 

- oprema troši manje energije dok je uključena i u standby načinu rada; 

- sadrži manje opasnih tvari za ljudsko zdravlje i okoliš; 

- na kraju njenog korisnog vijeka besplatno će po nju doći dobavljač; 

- lako se može rastaviti i reciklirati; 

- njezin životni vijek može se produžiti mogućim ažuriranjem; 

- koristi baterije koje manje zagađuju okoliš. 

Bez obzira na tip proizvoda ili usluge, kriteriji su objavljeni u službenom glasilu Europske unije 

(http://eur-lex.europa.eu). Da bi dobio ekološku oznaku EU-a, proizvod mora u potpunosti 

ispuniti niz kriterija. 


Ova oznaka koju je uvela Europska komisija vrijedi u svim EU državama kao i u svim europskim 

zemljama od 1992. Imenovana javna tijela odgovorna su za izdavanje oznake u svakoj državi; ta 

tijela ovlaštena su za obradu zahtjeva za oznake koje šalju proizvođači, preprodavači, uslužne 

organizacije i uvoznici. 

Zahtjev za certifikaciju: Proizvođač, uvoznik, pružatelj usluge, trgovac na veliko ili na malo (koji 

obojica prodaju pod vlastitom markom) uspostavljaju kontakt s nadležnim nacionalnim tijelom 

gdje se proizvod proizvodi ili uvozi. 

Ocjenjivanje zahtjeva: Nadležno nacionalno tijelo ocjenjuje zahtjev na temelju informacija i 

rezultata ispitivanja (dobivenih u nezavisnom laboratoriju) koje daje podnositelj zahtjeva za 

16


oznaku i koji su verificirani u smislu je li proizvod u skladu s ekološkim kriterijima koje propisuje 

ekološka oznaka. 

Dodjela ekološke oznake 

Nadležno tijelo završava svoj posao sklapanjem ugovora s podnositeljem zahtjeva koji se 

specifično odnosi na uvjete za korištenje oznake. Ekološka oznaka vrijedi dok ne isteknu 

analizirani kriteriji. 

Ekološku oznaku dodjeljuje na europskoj razini Odbor EU za ekološke oznake (EUCEL), a na razini 

pojedinih država članica nadležna nacionalna tijela. U Francuskoj je za to zadužena Udruga za 

norme AFNOR. 


Poslovi povezani s ekološkom oznakom uključuju: pripremu i stvaranje novih kriterija, dodjelu 

oznake proizvodima i uslugama, revidiranje i proširivanje postojećih kriterija. 


Zahtjevi zaprimljeni za izdavanje ekološke oznake ovise o plaćanju naknade određene na temelju 

troškova za obradu zahtjeva. Upotrebu oznake korisnik također mora plaćati na razini godišnje 

naknade: 

Odlukom Komisije od 10. studenoga 2000. minimalna visina naknade za pokrivanje troškova 

obrade zahtjeva određena je na €300, a maksimalna visina naknade iznosi €1.300. 

U Francuskoj se dolazak revizije i administrativni troškovi naplaćuju €1.825. 

Godišnja naknada definirana je kao 0,15% od prihoda iz prodaje certificiranih proizvoda. 

Minimalna godišnja naknada određena je, ovisno o skupini proizvoda i podnositelju zahtjeva 

za oznaku, iznosom od €500, a maksimalna naknada ograničena je na iznos od €25.000. 

Raspon naknada u Francuskoj kreće se od €800 do €25.000 (nudi se 25% popusta malim i 

srednje velikim poduzećima). 

Solidarni sustav dodjele ekološke oznake predvidio je nekoliko mogućih načina da se plaćaju niže 

naknade; jedan primjer pogoduje malim i srednje velikim tvrtkama ili poduzećima koja su već 

certificirana u okviru ISO 14001 ili EMAS kriterija. 


Europska ekološka oznaka u upotrebi je od 1993; ona predstavlja pristup ekološkom 

certificiranju koje ostaje na dobrovoljnoj bazi za proizvođače, preprodavače ili pružatelje usluga. 

Ekološka oznaka daje snažan poticaj da se provode ekološki kriteriji; nadalje, od 1993. godine, 

odobreno je oko 143 dozvola za korištenje logotipa. Područje na kojem se dodjeljuje ova 

ekološka oznaka je vrlo široko i pokriva: Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku, 

Grčku, Nizozemsku, Italiju, Portugal, Španjolsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. 

Prema udrugama potrošača, 25% potrošača zna gdje pronaći proizvode s ekološkom oznakom, a 

i stalno se primaju zahtjevi za pristup sve većem broju novih proizvoda. 

Nažalost, ponuda trenutno dostupne i službeno registrirane računalne opreme i dalje ograničava 

izbor kupaca (npr. 45 marki televizora, ali niti jedna za stolna ili prijenosna računala). 

Razvijaju se i druge preporuke i kategorije proizvoda (oprema kao što su pisači, fotokopirni 

uređaji, telefaksovi i skeneri: http://susproc.jrc.ec.europa.eu/imaging-equipment/index.html). 

17


5.3 TCO (tip I) 

Internetska stranica: 

http://www.tcodevelopment.com/pls/nvp/Document.Show?cid=4146&mid=651 


Švedska oznaka koja uključuje ekološke i ergonomske kriterije usmjerena je 

isključivo na uredsku računalnu opremu. Njezini kriteriji obuhvaćaju 

ergonomičnost, potrošnju energije (u skladu s kriterijima Energy Stara), zračenje 

elektromagnetskih polja i ekologiju (teški metali, opasne tvari koje se nalaze u 

ambalaži). Prioritet se daje sigurnosti na radnom mjestu. 

Sekcija 

1. Organizacija 

2. Klima 

Opis 

Kriteriji usmjereni na proizvodnu fazu, upravljanje okolišem i 

društvenu odgovornost 

Potrošnja energije u skladu je s trenutno važećim standardom 

Energy Star 

3. Opasne tvari Teški metali, usporivači plamena, plastika 

4. Životni ciklus proizvoda Faktori koji pridonose produljenom životnom ciklusu proizvoda 

5. Priprema za recikliranje Faktori koji poboljšavaju postupke recikliranja 

6. Ambalaža Opasne tvari i recikliranje 

Izvor: CNRS 

Godine 1999. (TCO’99), označena je gotovo sva uredska oprema. Otada su kriteriji postali mnogo 

stroži, a popis proizvoda koji dolaze u obzir narastao je i sad uključuje: 

- LCD monitore (TCO’03) 

- mobilne telefone (TCO’01) 

- prijenosna računala, radne stanice i tablet računala (TCO’05) 

- "sve-u-jednom" multifunkcionalna računala (TCO certificirana sve-u-jednom računala) 

- multifunkcionalne monitore i televizore (TCO’06) 

- video projektore (TCO certificirani projektori) 

- slušalice s mikrofonom (TCO’07). 

Da bi se još više smanjili utjecaji na okoliš, ekološka oznaka „TCO Certified Edge“ 

(http://www.tcodevelopment.com/pls/nvp/Document.Show?CID=4146&MID=575) 

nameće dodatne kriterije za proizvode s oznakom „TCO Certified“. 

18


5.3.2 Certificirajuća tijela za označavanje 

TCO Development jest švedsko tijelo odgovorno za aktivnosti certificiranja. 


TCO je zadužen za definicije i reviziju certifikacijskih kriterija; proizvođač preuzima odgovornost 

za osiguranje da proizvod bude usklađen s kriterijima TCO-a. Verifikacija se mora izvršiti u 

akreditiranom laboratoriju, a potreban je i naknadni test u slučaju da dođe do većih izmjena na 

bilo kojoj od komponenata opreme. 


(http://www.tcodevelopment.com/tcodevelopmentnew/Tillverkare/PriceList_version_5_8.pdf) 

Troškovi TCO certifikacije mogu jako varirati ovisno o tipu opreme, broju proizvoda koje treba 

obraditi, zatim je li već prije provedena certifikacija itd. Potrebno je obaviti individualnu 

procjenu kod TCO-a da bi se dobio odgovor na svaki upit o troškovima. Primjera radi, certifikacija 

monitora stoji €5.700, s godišnjim iznosom naknade od €2.850. Dodatnih €500 naplatit će se za 

reviziju proizvoda ili će se naplatiti dodatni porez nakon uobičajenog 3-godišnjeg razdoblja 

ukoliko želite produljiti certifikaciju. 


Prvo označavanje TCO-a datira iz 1992. godine kad su doneseni prvi propisi za smanjenje 

električnih i magnetskih polja i podizanje energetske učinkovitosti i sigurnosti. Godine 1995. 

protokol za označavanje proširen je na sav računalni hardver i uvedeni su novi ekološki, kao i 

kriteriji za ergonomičnost i upotrebu. Ti su kriteriji postali još stroži 1999. uvođenjem dodatnih 

zahtjeva. 

TCO oznaku dodalo je preko 100 proizvođača širom svijeta, a preko 900 monitora sada ima 

certifikat TCO’92, dok ih više od 1000 nosi oznaku TCO’95. Velik broj monitora, dosta manje 

središnjih procesnih jedinica i tek jedna tipkovnica imaju oznaku TCO’99. Globalni udio monitora 

s oznakom TCO na tržištu iznosi otprilike 50%. Trenutno samo monitori dolaze u obzir za 

dodatnu ekološku oznaku „TCO Certified Edge“. 

5.4 EC znak 

Internetska stranica: 

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/single-market-goods/cemarking/index_fr.htm 

Znak EC („CE“) nije oznaka vezana uz okoliš ili energiju; ona jednostavno govori da je dotični dio 

opreme ocijenjen prije stavljanja na tržište i da je u skladu sa svim uvjetima na području 

sigurnosti, zdravlja i zaštite okoliša (npr. naročito što se tiče uredske opreme vezano uz 

elektromagnetsko zračenje u skladu s Direktivom 2004/108/EC). 

Ovaj znak obavezan je za sve proizvođače računalnog hardvera. Procesori, 

tipkovnice, miševi, monitori i pisači, zajedno s ambalažom, moraju imati ovaj znak, a 

pojedinačne komponente moraju zadovoljavati niz specifikacija. 

Znak također propisuje usklađenost s europskim mjernim metodama za izračun 

potrošnje energije. Proizvođači opreme obvezni su imati EC znak. Najavljene i nenajavljene 

inspekcije provode se u svrhu kontrole korištenja znaka. Proizvođači također moraju izjaviti da 

19


su njihovi proizvodi usklađeni sa svim relevantnim europskim direktivama. 

Osim toga, u okviru Direktive 2005/32/EC (o proizvodima koji koriste energiju), provode se 

studije za određivanje najprikladnijeg pristupa za mjerenje uredske opreme. 

5.5 Blue Angel (Plavi anđeo) (tip I) 

Internetska stranica: http://www.blauer-engel.de/en/index.php 


Blue Angel prva je i najstarija ekološka oznaka za proizvode i usluge na svijetu; 

nastala je 1977. u Njemačkoj po nalogu njemačkog Ministarstva okoliša. Samo 

proizvodi s najmanjim utjecajem na okoliš (http://www.blauerengel.de/en/products_brands/search_products/search_for_products.php) 

dobivaju ovu oznaku. 

Cilj jest popularizirati alternative koje su ekološki prihvatljive i time mogu pridonijeti ukupnom 

poboljšanju okoliša. 


Ekološka oznaka Blue Angel vlasništvo je njemačkog Saveznog ministarstva zaštite okoliša, 

prirode i nuklearne sigurnosti. Financiranje programa označavanja provode Savezna agencija za 

zaštitu okoliša i Institut za osiguravanje kvalitete i označavanje proizvoda (RAL). Sve tehničke 

aspekte povezane s davanjem oznake nadzire nezavisna komisija za oznaku. RAL dodjeljuje 

oznaku u partnerstvu s Agencijom za zaštitu okoliša i tijelima one države gdje podnositelj 

zahtjeva ima sjedište. 


Oznaku odobrava komisija koja odlučuje o dodjeli zajedno s međunarodnim stručnjacima i 

njemačkom Saveznom agencijom za zaštitu okoliša. Dodjeljuje se u preko 20 zemalja, uključujući 

Francusku, Sjedinjene Američke Države, Austriju, Švicarsku i Nizozemsku. 

Kriteriji su uspostavljeni za većinu uredske računalne opreme, osim za skenere, i ažuriraju se na 

temelju trenutnog nivoa znanja u razdoblju između 2 i 4 godine. Ti kriteriji uzimaju u obzir 

sljedeće: recikliranje kao dio dizajna proizvoda, smanjenje zagađenja za vrijeme proizvodnje, 

smanjenje potrošnje energije (standby načinu rada pridaje se velika važnost), kemijske emisije, 

buku i naposljetku odlaganje računalne opreme u posljednjoj fazi životnog ciklusa. 

Razdoblje važenja svakog kriterija ovisi o kategoriji proizvoda; za vrijeme revizije kriterija sva 

odobrenja automatski istječu. 


Plaćanje naknade od €250 pokriva troškove podnošenja zahtjeva za oznaku. Osim toga, 

naplaćuje se i godišnja naknada čija visina ovisi o godišnjem prihodu od prodaje označenog 

proizvoda (minimalno €270 ako je prihod od prodaje manji od €250.000, a maksimalno €6.000 

ako je prihod od prodaje veći od €25 milijuna). 


Širok spektar proizvoda i usluga diljem svijeta sada nose ovu oznaku. 

5.6 Nordic Swan (tip I) 

Internetska stranica: http://www.svanen.se/en/ 

20



Oznaka Nordic Swan službena je ekološka oznaka za skandinavske zemlje; nastala je 

1989. i sada pokriva preko 60 skupina proizvoda, uključujući i velik dio svakodnevnih 

potrošačkih proizvoda i mnoge usluge kao što su hoteli, restorani i supermarketi. 

Kriteriji za ocjenjivanje (http://www.nordic-ecolabel.org/criteria/product-groups/) za računalni 

hardver uvelike se temelje na: smanjenoj potrošnji vode i energije, manje otrovnih kemijskih 

proizvoda, recikliranju i oporabi otpada. 


NMN (Nordiska Miljömärkningsnämnden, ili Nordijsko vijeće za ekološke oznake) određuje 

potencijalne proizvode koji dolaze u obzir za označavanje kao i kriterije koje moraju ispunjavati. 

Unutar NMN-a odluke se donose jednoglasno. Panel stručnjaka iz različitih skandinavskih 

zemalja članica zadužen je za predlaganje kriterija. Prilikom odobravanja novog kriterija, NMN se 

mora konzultirati s predstavnicima različitih vladinih organizacija, organizacija za zaštitu okoliša, 

trgovine i industrije. 


Da bi dobio ekološku oznaku, svaki podnositelj zahtjeva prvo mora dostaviti rezultate nezavisnih 

ispitivanja i tehničku dokumentaciju dotičnog proizvoda. 

U većini slučajeva kriteriji vrijede tri godine, nakon kojih se revidiraju i tvrtka mora ponovno 

podnijeti zahtjev za certifikaciju. Isto tako, ako se kriteriji promijene, i proizvodi bi se morali 

razvijati u skladu s time. 


Glavni se troškovi odnose na administrativne troškove, posjete inspekcije i godišnje članarine. Ti 

troškovi služe za pokrivanje: razvoja novih kriterija, verifikacije proizvoda, općih javnih 

informativnih kampanja s fokusom na rad Nordic Swana. Naknade koje se naplaćuju razlikuju se 

od zemlje do zemlje (između €500 i €2.000 te oko 0,4% ukupnog prihoda od prodaje). 


Internetska stranica navodi popis certificiranih proizvoda (http://www.svanen.se/en/Buy- 

Svanenmarkt/Ecolabelled_products/) i usluga (http://www.svanen.se/en/Buy- 

Svanenmarkt/Svanenmarkta-tjanster). 

5.7 EPEAT (tip II) 

Internetska stranica: http://www.epeat.net/ 


EPEAT (koji nudi alat za ocjenu utjecaja elektroničke opreme na okoliš) jest 

američka oznaka koja služi za prepoznavanje računala i drugih elektroničkih uređaja 

s malim utjecajem na okoliš. Da bi se ocijenilo hardver, EPEAT se oslanja na 23 

obavezna kriterija i 28 neobaveznih, klasificiranih u 8 različitih kategorija 

(http://www.epeat.net/learn-more/criteria-discussion/pc-display-criteria/), npr: 

- smanjenje utjecaja na okoliš i eliminacija opasnih tvari (npr. usklađenost s Direktivom o 

ograničavanju uporabe opasnih tvari); 

21


- izbor ekološki prihvatljivih komponenata (udio reciklirane plastike, težina itd); 

- prepoznavanje problema povezanih sa završnom fazom životnog ciklusa opreme počevši 

od faze dizajniranja (identificiranje opreme koja zahtijeva posebnu obradu na kraju 

životnog vijeka, boje neprikladne za recikliranje, jednostavnost rastavljanja i ponovnog 

korištenja, popisivanje opasnih tvari, stopa recikliranja od minimalno 65%, mogućnost 

recikliranja baterija itd): 

- dugi životni vijek opreme (mogućnost produljenja garancije, mogućnost prilagodbi itd); 

- niža potrošnja energije (obavezna oznaka „Energy Star“); 

- predanost tvrtke održivom razvoju (korporativni ekološki certifikat); 

- ambalaža (eliminacija otrovnih proizvoda iz materijala za ambalažu, minimalni postotak 

recikliranih elemenata u ambalaži itd). 

Epeat proizvođačima predlaže tri tipa oznake: 

Oznake 

Opis oznake 

logo_epeat_gold 

Zlatna oznaka (ispunjena sva 23 obavezna kriterija i najmanje 

75% neobaveznih) 

logo_epeat_silver 

Srebrna oznaka (ispunjena sva 23 obavezna kriterija 

i najmanje 50% neobaveznih) 

logo_epeat_bronze 

Brončana oznaka (ispunjena sva 23 obavezna kriterija) 


Američka neprofitna organizacija GEC, osnovana 2005, upravlja oznakom EPEAT. 


Oznaka EPEAT odobrava se na temelju samodeklaracije proizvođača koji navodi da proizvod 

ispunjava kriterije i onda dobiva oznaku na sve proizvode koji su za nju kvalificirali. Niz 

nezavisnih inspektora vrši revizije označenih proizvoda prema utvrđenom rasporedu čiji se 

rezultati šalju Odboru za verifikaciju proizvoda (čine ga stručnjaci ovlašteni donositi odluke o 

tome može li se oznaka zadržati ili je treba povući). 

Inspekcije provode nezavisna nadzorna tijela, ali konačnu odluku o zadržavanju oznake donosi 

isključivo Odbor za verifikaciju proizvoda. 


Proces označavanja jest plaćena usluga koju naplaćuje GEC; visina troškova varira od zemlje do 

zemlje. 


EPEAT daje popis opreme koja dolazi u obzir i njihove reference za 41 državu (većina je iz 

Europe) iz čitavog svijeta (http://ww2.epeat.net/searchoptions.aspx). Trenutno preko 1.200 

22


proizvoda nosi jednu od ovih triju oznaka. 

5.8 Direktiva o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari 

Europska Direktiva o ograničavanju uporabe opasnih tvari (2002/95/EC) želi ograničiti upotrebu 

6 opasnih tvari 

(http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2003:037:0019:0023:fr:PDF). 

Godine 2011, revidirana Direktiva proširila je raspon električnih uređaja (fokus je na računalnoj i 

telekomunikacijskoj opremi). Od 2006. svi novi proizvodi koji dolaze na tržište EU, bilo da su 

uvezeni ili proizvedeni u državi članici, moraju biti u skladu s ovom Direktivom. 

5.9 Usporedba navedenih oznaka 

Osnovne značajke oznaka uspoređene su ispod u tablici 8. Valja napomenuti da trenutno ne 

postoji obavezna oznaka za korporativnu uredsku opremu, kao što je to EU oznaka za hardver 

osobnih računala. Prvi put, nova oznaka Energy Star, navodi popis minimalnih uvjeta utvrđenih 

za područje potrošnje energije, uključujući i analizu prema kategoriji korištenja. 

Energy Star Blue Angel Ecolabel TCO 

U Europi, samo 

uredska 

računalna 

oprema 

Gotovo sva 

uredska oprema 

Računalni hardver 

za pojedinačna 

kućanstva, 

uredska oprema 

Uredska 

oprema, pribor, 

telefoni 

Značajke oznake 

Potrošnja dok je oprema 

uključena da ne da ne 

Potrošnja u sleep načinu 

rada („spavanje“) da da da da 

Potrošnja u standby 

načinu rada da da da djelomično 

Sigurnost na radnome 

mjestu ne da da da 

Emisije buke ne da da da 

Obavezno / neobavezno neobavezno neobavezno neobavezno neobavezno 

Trošak označavanja ne da da da 

Geografsko područje 

pokrivenosti 

širom svijeta 

Njemačka, 

također otvoreno 

za strane 

proizvođače 

širom svijeta 

Tablica 8. Usporedba kriterija koje primjenjuju različita tijela za označavanje 

Europa i 

Sjeverna 

Amerika 

23

6. Praktične upute za nabavu i upotrebu usklađene s kriterijima za održivi razvoj koje se mogu 

primijeniti na uredsku opremu 

6.1 Smjernice za nabavu uredske opreme 

Od donošenja europskih Direktiva 2004/18/EC i 2004/17/EC, ekološke oznake mogu biti 

uključene u proces sklapanja ugovora s javnim sektorom uz sljedeće uvjete: 

- Kupac ne može zahtijevati određenu oznaku, već tek inzistirati da mu se kažu značajke 

određene oznake. Zbog toga je obavezno navesti izraz „ili ekvivalentno“. 

- Kupac jedino može zahtijevati tehničke specifikacije koje su dio određene oznake za 

dotični proizvod, a ne za poslovanje same tvrtke. 

- Specifikacije ekološke oznake definiraju se na temelju znanstvenog znanja. 

- Ekološke oznake donose se na temelju sporazuma između različitih dionika, javnih tijela, 

predstavnika udruga potrošača, proizvođača i udruga za zaštitu okoliša. 

Osim ovih ekoloških oznaka, Europska unija stavila je na raspolaganje niz alata za 19 kategorija 

proizvoda (http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm), čiji su uvjeti definirani 

kombinacijom različitih kriterija, a većinom dolaze iz europske oznake Eco-label, Blue Angel i 

Nordic Swan s fokusom na uredsku opremu; trenutno su dostupni jedino na engleskom (verzija 

iz 2012) (http://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/criteria/office_it_equipment.pdf); 

Predložene su dvije razine: 

- osnovni kriteriji ZJN-a 

- prošireni kriteriji ZJN-a 

Kupci stoga imaju mogućnost da se oslone ili na ekološke oznake (prihvaćajući ih u cijelosti ili 

odabirući samo određene kriterije ovisno o specifičnim potrebama) ili na niz tehničkih 

dokumenata koji su već predloženi u obliku vrlo opsežnih sažetaka različitih ekoloških oznaka ili 

preporuka iz raznovrsnih izvora (EU alati, UNEP vodič). 

Unutar projekta Buy Smart+ („Kupujmo pametno+”), ovdje pružamo kratak pregled tipova 

tehničkih specifikacija i preporuka koje smatramo bitnima, zajedno s traženim minimumom koji 

zahtijeva proces nabave računalnog hardvera. 

6.2 Praktične upute za nabavu uredske opreme 

a. Pronađite podršku 

Preporučuje se početi provoditi politiku zelene nabave za svoju instituciju ili poduzeće prije nego 

što zaista počne proces nabave. Smjernice za nabavu trebale bi sadržavati i osnovu za 

ocjenjivanje najekonomičnije ponude s izračunom troškova životnog ciklusa. Odaberite „zeleni“ 

naslov da biste posredovali politiku svojem osoblju i ostatku svijeta. 

b. Kupujte opremu da biste zadovoljili stvarne identificirane potrebe 

Prije potrage za opremom koja nema veliki utjecaj na okoliš ili smanjuje potrošnju energije, prvi 

korak jest utvrditi stvarne potrebe za uredskom opremom. Drugim riječima, obnova radnih 

stanica ne bi trebala ići automatski, već bi se trebala temeljiti na potrebama od slučaja do 

slučaja. Dob i način upotrebe i sadašnjih i budućih radnih stanica mora se racionalno proučiti. 

Kupac dakle stalno mora biti u kontaktu s odjelom za informatičke usluge kako bi se osigurala, na 

temelju tehničkih certifikata unutar kuće, ispravnost alternativnih rješenja za kupovinu novog 

proizvoda. Ovaj korak mora početi inventurom sve postojeće opreme, zajedno s odgovarajućim 

24


načinom njezine upotrebe (vidi Dodatak 1 za primjer tablice s analizom opreme koja služi za 

osnovnu procjenu), potencijalnim poboljšanjima postignutima kombiniranjem, primjerice, 

različitih pisača, korištenjem multifunkcionalne opreme ili podugovaranjem da se odrade 

određeni tipovi poslova (npr. velike količine za ispis). 

Napori da se smanji zagađenje i ograniči iscrpljivanje neobnovljivih resursa do kojih dolazi zbog 

korištenja uredske opreme usredotočeni su prvenstveno na maksimiziranje učinkovitosti tijekom 

životnog vijeka da bi se smanjila proizvodnja i kupovina nove opreme. Produljujući ciklus 

korištenja, primjerice s 3 na 6 godina, ekološki otisak računalnih radnih stanica uspješno se 

smanjuje za pola. Da bi se produžio životni ciklus radne stanice, nužno je odabrati dio opreme uz 

produljenje garancije na barem 5 godina i pristati odreći se nekih ažuriranih verzija softvera. 

Osim pristupa ekološkim pitanjima, ovaj pristup pokazao se ekonomičnijim jer dozvoljava 

smanjenje troškova prijelaza na novu opremu, koji čine veliki dio ukupnih troškova kod radnih 

stanica. 

Na kraju životnog ciklusa radne stanice, kolekcija opreme koju je ovlašteni profesionalac skupio 

za recikliranje predstavlja još jedan način za smanjenje utjecaja na okoliš. Također je moguće 

smanjiti potrošnju energije i smanjiti utjecaj na okoliš pomoći niza operacija „čišćenja“: 

- maknite sve nepotrebne programe 

- izbrišite nepotrebne datoteke 

- poništite sve servise koje ne upotrebljavate 

- izaberite operativni sustav koji zahtijeva manje računalnih resursa 

- birajte samo aplikacije koje troše malo energije 

Zahtjev za uredskom opremom mora se stoga pažljivo procijeniti prije svih kupovina (to je korak 

koji nije uvijek automatski), kao što i piše u savjetniku izdanome u pravilniku o javnoj nabavi, kao 

i drugdje, a osim toga mora se i inzistirati da je važno definirati stvarne potrebe (djelomična 

zamjena opreme je također mogućnost, npr. zamjena hard diska). 

U procesu prepoznavanja stvarnih potreba, važna bi se informacija mogla ticati prosječnog broja 

primjeraka po zaposleniku i potrebne veličine monitora. S obzirom da veća potrošnja struje ide 

ruku pod ruku s većom potrošnjom energije, pretjerana (dakle, nepotrebna) potrošnja struje do 

koje dolazi kod određene računalne opreme mora se eliminirati. 

Jednostavna usporedba troškova rada za različite uređaje odmah će otkriti gdje su moguće 

potencijalne uštede (npr. kupnja LCD monitora ili klasičnog monitora). Moguće je usporediti 

razine potrošnje i uštede do kojih dolazi uvođenjem određenih oznaka (te uštede variraju ovisno 

o traženim oznakama i njihovim kriterijima za svojstva opreme). 

c. Poboljšana svijest i doprinos korisnika 

Tehnička rješenja koja za cilj imaju učiniti uredsku opremu „zelenom“ pokazala su se 

nedovoljnima dokle god korisnici nastavljaju raditi na svojim uređajima na neprikladan način. Da 

bi se osigurale ispravne navike korištenja, kao prvo i najvažnije treba upoznati krajnje korisnike s 

procesom nabave (vidi ispod) i to od faze pripremanja ugovora. To bitno razdoblje koordinacije 

poslužit će za prilagođavanje početnih ciljeva u smislu smanjenja potrošnje energije ili zaštite 

okoliša i to ne samo u vezi dotične opreme, već i razine prihvaćanja i zrelosti relevantnog 

osoblja. 

25


Takva koordinirana nastojanja moraju kao rezultat imati: 

- jačanje svijesti korisnika o utjecaju njihovih svakodnevnih navika korištenja opreme 

- definiranje prikladnih indikatora za praćenje 

- produženje životnog ciklusa opreme 

- smanjenje količine ispisa i povećanje upotrebe virtualnih izvora 

- stvaranje sinergija između odjela 

d. Odabir opreme koja nudi opcije za upravljanje energijom i ima manji utjecaj na okoliš: 

definirajte tehničke specifikacije 

Jednom kad ste identificirali stvarne i nužne potrebe i kad ste mobilizirali relevantno osoblje u 

okviru projekta nabave, moguće je pozabaviti se definiranjem kriterija za okoliš i energiju. 

Taj se cilj prvenstveno sastoji od odgovorne kupovine i to tako da tražite da oprema ispunjava 

kriterije povezane s ekološkim ili ekvivalentnim oznakama (s obzirom da takve oznake kupcu 

daju najbolju garanciju) ili da sami osmislite vlastita mjerila za nabavu birajući kriterije 

prilagođene specifičnim smjernicama za nabavu. 

Osim toga, očito je neophodno da se kao dio kriterija za odabir opreme osigura i djelotvorna 

kontrola (s praktičnog kao i s teoretskog gledišta) potrošnje energije tijekom rada. Zato bi bilo 

korisno aktivirati (ili barem olakšati) tu funkciju od trena dostave opreme, kao i optimizirati rad 

na njoj. Najugodniji sustav upravljanja energijom trenutno je nesumnjivo ACPI sustav (Advanced 

Configuration and Power Management Interface). Jednom kad se aktivira, isključe se sve 

komponente osim glavnog izbornika. No bez obzira na to, računalo se vraća u način rada s punim 

kapacitetom između 10 i 30 sekundi kasnije² [IBM]. 

Kao što je prije navedeno, objavljeno je nekoliko sažetaka nakon što su sastavljeni i izvedeni iz 

ekoloških oznaka. Posebno valja spomenuti instrumente Europske unije, u slučaju da ih se može 

primijeniti (http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm). 

Osim toga treba spomenuti i nekoliko mogućih tehničkih smjernica (popis nije konačan, vidi 

prethodno objavljene dokumente) koji mogu poslužiti kao instrument da se smanji potrošnja 

energije i smanje utjecaji na okoliš: 

- definiranje i ograničavanje potreba (broj, tip, snaga, opremljenost) 

- reduciranje potrošnje energije: Energy Star oznaka ostaje i dalje jedna od najboljih 

mogućih ekoloških oznaka, a pokazuje da uređaj štedi energiju dok radi ili dok je u 

standby načinu rada (kod standby načina rada često dolazi do značajnih razlika) 

- prijenosna računala troše između 50% i 80% manje energije od radnih stanica 

- LCD ekrani troše 60% manje u odnosu na klasične monitore dok rade 

- tintni pisači troše mnogo manje od laserskih pisača i nije im potrebna faza 

predzagrijavanja (da ne govorimo o mijenjanju spremnika za tintu) 

- toplinski uređaji za fotokopiranje energetski su najučinkovitiji 

- kod odabira telefaksa, sjetite se da provjerite kolika mu je potrošnja u standby načinu 

rada 

- interni modemi troše manje od eksternih 

- multifunkcionalni uređaj troši manje nego što bi zbrojeno trošili različiti uređaji koje je 

mišljeno da zamijeni 

- zaštita zdravlja i sigurnosti korisnika tako da se: smanji opterećenje nastalo bukom i 

elektromagnetskim zračenjem, spriječi kontakt s određenim štetnim tvarima i dizajnira 

ergonomska oprema koju je ugodnije koristiti 

26


- ograničavanje potrošnje resursa za vrijeme proizvodnje pomoću upotrebe recikliranih 

sirovina i proizvoda dizajniranih tako da podržavaju održivi razvoj i recikliranje 

- reduciranje količina otpada na kraju životnog vijeka opreme tako da je stavite u drugu 

funkciju i time joj produljite vijek 

e. Preporuke za štednju energije kao dio svakodnevnih poslova („eko” praksa) 

Osim početnih priprema za sklapanje ugovora o nabavi, pa čak i ako se taj korak odvija u tijesnoj 

suradnji s krajnjim korisnicima, stvarno sudjelovanje tih korisnika je ono što će naposljetku 

odrediti uspjeh kupovine uredske opreme koja je i ekološki prihvatljiva i energetski učinkovita. 

Osiguravanje njihovog sudjelovanja iziskuje da se uspostave „eko prakse“ kao dio svakodnevne 

rutine korisnika. Ova primjedba odnosi se na niz svakodnevnih zadataka koji potiču najveće 

uštede energije: više od bilo čega drugoga, korisnik igra ključnu ulogu u postizanju ušteda 

energije. 

Podsjetimo se sad nekih od mogućih tehničkih smjernica (popis nije konačan, vidi prethodne 

dokumente) koje dovode do smanjene potrošnje energije i manjih utjecaja na okoliš tijekom 

životnog ciklusa opreme: 

- provjerite postavke i uspješnu aktivaciju standby načina rada opreme odmah nakon što 

je dostavljena 

- isključite uređaj ili ga spojite na produžni kabel s prekidačem da biste izbjegli 

nepotrebnu potrošnju dok se uređaj ne koristi 

- nemojte misliti da je čuvar zaslona (screen saver) ujedno i čuvar energije 

- isključite sve tintne pisače nakon upotrebe jer njima ne treba predzagrijavanje 

- isključite sve ekrane koji se ne koriste 

- uključujte vanjske uređaje (periferiju) samo kad je potrebno 

- štedite papir tako da ispisujete obostrano, da upotrebljavate reciklirani papir, čitate 

dokumente izravno na zaslonu umjesto da ih ispisujete i da komunicirate e-mailom, a ne 

pisanim putem 

- proširite uštede koristeći obnovljene spremnike za tintu 

- izbjegavajte ostajati spojeni na internet (potrošnja, sigurnost) 

- tražite od svojih dobavljača da preuzmu vašu staru elektroničku opremu 

- donirajte računala koja još mogu biti korisna nekoj udruzi ili humanitarnoj organizaciji 

f. Definirajte kriterije za sklapanje nabave 

Utvrdite kriterije za dobivanje natječaja, npr. bolja ekološka učinkovitost, i njihovu važnost kod 

ocjenjivanja ponuda. Kriteriji za dobivanje moraju biti povezani s predmetom ugovora. Opišite 

kako ćete izračunati troškove životnog ciklusa opreme i kako ćete ih vrednovati. 

6.3 Prijedlog postupka: kako provesti natječajni postupak koji za cilj ima nabaviti ekološki 

prihvatljivu i energetski učinkovitu uredsku opremu? 

Ovaj vodič opisuje postupak koji valja slijediti kako biste dobili konkurentnu ponudu koja uzima 

u obzir kriterije za održivi razvoj. Ovdje ćemo se prisjetiti glavnih koraka i ključnih točaka. 

Posebno za Francusku, vodič koji je objavila mreža za održivu nabavu u javnom sektoru bio bi 

prikladna referenca koja opisuje metodu koju valja primijeniti: 

(http://www.raee.org/administration/publis/upload_doc/guide_cde_publique_oct2008.pdf) 

Priprema postupka (prije same ponude) 

- napravite osnovnu procjenu postojeće opreme i kako se ona koristi prema tipu uređaja 

27


- definirajte, u suradnji s krajnjim korisnicima, stvarne potrebe (vidi primjerice članak 5. 

francuskog Pravilnika o javnoj nabavi), i izbjegavajte sve nepotrebne kupovine 

- provedite tržišne studije da biste utvrdili hoće li nove tehnologije, novi proizvodi ili 

inovativni dobavljači moći ispuniti Vaše uvjete 

- istražite mogućnosti koje bi poboljšale učinkovitost procesa nabave, primjerice, 

kupovinu većih količina ili okvirne sporazume 

Tehnički detalji, uvjeti provedbe, popis specifikacija (vidi Dodatak 3 za primjere) 

- izričito definirajte, jednom kad ste utvrdili što želite nabaviti, očekivanja u pogledu 

okoliša (npr. „Ponuda za nabavu ekoloških računala i radnih stanica“) 

- napravite nacrt poziva za natječaj tako da prije svega specificirate koje uvjete očekujete, 

osobito što se tiče svojstava opreme u pogledu energije i utjecaja na okoliš, a ne da 

samo navodite tehničke karakteristike 

- izrazite ta očekivanja tako da popišete kriterije za ekološke oznake (npr. vidi članak 6. 

francuskog Pravilnika o javnoj nabavi) ili sastavite vlastite kriterije koristeći se ekološkim 

oznakama kao referencom 

- tu spadaju upotreba obnovljivih sirovina, potrošnja energije za vrijeme korištenja, 

emisije stakleničkih plinova i zagađivači atmosfere, životni ciklus, recikliranje/oporaba na 

kraju životnog vijeka, ambalaža i transport, otpad, itd) 

- osmislite uvod u specifikacije tako da se temelji na svojstvima u pogledu energije ili 

utjecaja na okoliš da biste na taj način promovirali inovacije (npr. vidi članak 14. i 53. 

francuskog Pravilnika o javnoj nabavi) 

- odobrite moguće varijante (npr. članak 50. francuskog Pravilnika o javnoj nabavi) da 

biste omogućili svojim dobavljačima predavanje inovativnih ponuda 

- navedite u tehničkim specifikacijama najraširenije minimalne karakteristike koje 

omogućavaju primanje ponuda i na kraju dodijelite dodatne bodove onim ponudama 

koje nude i više od minimalnoga praga. Tehnička ograničenja nametnuta u popisu 

specifikacija ne mogu se, po definiciji, koristiti da bi se ponude kvalificirale ili 

diskvalificirale; no može se ponuditi i više od traženih specifikacija, u kojem slučaju je 

njihovo korištenje ograničeno na razlikovanje ponuda koje ispunjavaju uvjete 

Odabir dobavljača 

- osigurajte da natječaj zaista sadrži kriterije za održivi razvoj i da su ti kriteriji točno 

usklađeni sa ciljem ugovora 

- sastanite se s malim lokalnim dobavljačima i utvrdite uvjete koji će im omogućiti da 

predaju ponudu i prilagode se zahtjevima 

- nemojte se ustručavati proširiti vijest o pozivu za natječaj, objavite je u širem području 

kako biste dobili najbolje ponude 

- osigurajte da potpuno transparentno posredujete kriterije za odabir ponuda. 

Troškovi životnog ciklusa 

Ekonomičnost ponude ne ovisi samo o kupovnoj cijeni, već i o troškovima rada. Za usporedbu 

ponuda ocjenjuju se troškovi kupovine, rada i zbrinjavanja za vrijeme trajanja korisnog životnog 

vijeka (troškovi životnog ciklusa). 

Alati za izračun postoje za svaki proizvod da bi se mogla usporediti ekonomičnost ponuda. 

Sljedeće faktore valja uzeti u obzir ako su u izračun uključeni interesi u pogledu energije i 

utjecaja na okoliš: 

- Za izračun dobavljači moraju garantirati najveću razinu potrošnje struje i energije 

28


- Faktori kao što su godišnje vrijeme korištenja u različitim načinima rada trebaju biti 

realno izmjereni i po mogućnosti empirijski poduprti 

- Ako je moguće, u obzir valja uzeti tehničke mjere za smanjenje potrošnje energije, npr. 

upravljanje energijom u računalima i automatska funkcija isključivanja 

Ocjena ponuda 

- upotrijebite pristupe ukupnih troškova koji se temelje na procjeni životnog ciklusa; 

- odlučite se za strategiju koja dodjeljuje bodove na temelju svojstava koje proizvod ima u 

pogledu okoliša ili energije (vidi primjer za područje Roanne u Dodatku 2) 

- definirajte ciljani minimalni prag što se tiče svojstava opreme tako da onda možete 

dodijeliti dodatne bodove jer time potičete dobavljače da predaju inovativnu ponudu 

Provedba ugovora 

- objasnite uvjete za provedbu nabave koji se postavljaju ponuđačima, a koji omogućuju 

da su u obzir uzmu utjecaji na okoliš ili društveni aspekti (skupljanje korištene ambalaže, 

dostave u spremnicima koji se mogu ponovo koristiti, minimalno 5 godina garancije, 

preuzimanje i zbrinjavanje korištene opreme, uvjeti isporuke osmišljeni da se smanji 

zagađenje i opterećenje atmosfere, čuvanje radnih mjesta, zapošljavanje osoba s 

invaliditetom, poštovanje prava radničkih sindikata i međunarodnih ljudskih prava, 

ukidanje dječjeg rada itd) 

- napravite popis pokazatelja za rezultate i kontrolu 

7. Popis kratica 

W 

EU 

EMAS 

vat 

Europska unija 

Europski sustav upravljanja 

29


8. Reference 

[BECKER] 

[Enertech] 

Javna nabava: 

[Europska 

komisija]: 

[Greenit]: 

Becker, Karl Heinz; Contribution to the international conference: Energy efficiency 

in the workplace and energy-consuming electronic devices. Berlin, 1999. 

http://www.enertech.fr/pdf/60/caracteristiques%20fonctionnement%20 

bureautique%20et%20eclairage%20bureaux.pdf 

http://ec.europa.eu/internal_market/publicprocurement/other_ 

aspects/index_en.htm#green 

http://www.greenit.fr/article/energie/l-informatique-mondiale-consomme-900- 

twh-par-an-3252?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign 

=Feed%3A%20GreenIT%20%28GreenIT%29&utm_content=Google%20Reader 

[MEEDAT] Izvještaj o ICT tehnologijama i održivom razvoju, 2008: 

http://www.cgedd.developpement-durable.gouv.fr/IMG/pdf/005815- 

02_rapport_cle2aabb4.pdf 

[RAEE] 

[UBA] 

Metodološki i pravni vodič: primjeri ugovora 

http://www.raee.org/administration/publis/upload_doc/guide_cde_publique_o 

ct2008.pdf 

Zakonodavni i tehnički vodič (Direktiva o ograničavanju uporabe opasnih tvari), 

2005: 

http://fr.farnell.com/images/fr_FR/RoHS_Manual_FR.pdf 

[UNEP] Smjernice za održivu nabavu uredske IT opreme ICLEI 2008: 

http://www.unep.fr/scp/sun/facility/reduce/procurement/guidelines.htm 

[WWF] 

Vodič Topten: http://www.guide-topten.com 

Vodič za ekološki odgovoran informacijski sustav, 2011. 

30

Nema 

informacija 

Malo 

informacija 

Zadovoljavajuće 

informacije 


Dodatak 1 

Primjer analitičke tablice za definiranje postojećih osnovnih pokazatelja 

 

Za svaku predloženu stavku ocijenite kakav je održivi pristup proizvoda 

Na temelju ekoloških rješenja koja postoje kod dobavljača na tržištu: 

Energija 

Potrošnja energije 

Potrošnja energije u standby načinu rada 

Proizvodi koji ispunjavaju uvjete oznake o energetskoj 

učinkovitosti (npr. TCO, Energy Star) 

Materijali 

Sadrži reciklirane materijale 

Sadrži tvari koje zagađuju 

Proces označavanja Proizvod zadovoljava propisane uvjete oznake o ekološkoj 

kvaliteti 

Upravljanje na kraju Oporaba / recikliranje 

životnog vijeka 

31


Dodatak 2 

Primjeri tehničkih klauzula uključenih u ugovore 

Ograničavanje upotrebe opasnih materijala 

Ponuđač se slaže da su ponuđene reference u skladu s Direktivom br. 2002/95/EZ što se tiče 

ograničene uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi i još, vezano za 

dotični ugovor, da nema olova u varovima. 

Upotreba recikliranih materijala 

„Ponuđač koji pobijedi na natječaju osigurat će da sva ponuđena oprema sadrži najmanje 20% 

recikliranih materijala (uglavnom plastike i metala). Svaka manja ili nenavedena količina 

automatski se odbacuje.“ 

Upotreba opreme: 

Energy Star 

„Ponuđač koji pobijedi na natječaju pristaje isporučiti proizvode koji barem zadovoljavaju uvjete 

oznake Energy Star ili njoj ekvivalentne oznake. Na temelju predane ponude i pod uvjetom 

njezine prihvatljivosti prema odredbama koje točno ponude dolaze, odnosno ne dolaze u obzir, 

ponuđač mora dostaviti certifikat o označavanju ili bilo koji drugi rezultat ispitivanja koji 

potvrđuje da su točku po točku zadovoljene specifikacije navedene kod oznake Energy Star ili 

njoj ekvivalentne oznake.“ 

TCO certifikacija 

„Ponuđač koji pobijedi na natječaju pristaje isporučiti proizvode koji zadovoljavaju uvjete oznake 

TCO ili njoj ekvivalentne oznake. Na temelju predane ponude i pod uvjetom njezine 

prihvatljivosti prema odredbama koje točno ponude dolaze, odnosno ne dolaze u obzir, 

ponuđač mora dostaviti certifikat o označavanju ili bilo koji drugi rezultat ispitivanja koji 

potvrđuje da su točku po točku zadovoljene specifikacije navedene kod oznake TCO ili njoj 

ekvivalentne oznake.“ 

Zbrinjavanje opreme: 

Oporaba na kraju životnog vijeka 

„Prema europskoj Direktivi 2002/96/EZ koja se tiče otpada od električne i elektroničke opreme, 

ponuđač koji pobijedi na natječaju jamči oporabu na kraju životnog vijeka za svu opremu kako bi 

se ona zbrinula u prikladnim postrojenjima za obradu. Ovaj uvjet znači da je ponuđač koji 

pobijedi na natječaju dužan nadzirati oporabu sve opreme kojoj istekne životni vijek za vrijeme 

trajanja ugovora o nabavi, bez obzira na to je li dotičnu opremu ponuđačevo poduzeće prodalo 

javnome tijelu uz ograničenje po načelu jedan-za-jedan (npr. jedan oporabljeni uređaj za svaki 

prodan unutar iste kategorije). Da bi se osiguralo jasno praćenje kretanja opreme nakon njezine 

upotrebe, skladištenja i obrade, tijelu koje dodjeljuje ugovor mora se predati i datoteka o 

nadziranju otpada.” 

Dostupnost rezervnih dijelova 

„Ponuđač koji pobijedi na natječaju pristaje osigurati dostupnost zamjenskih dijelova za svu 

ponuđenu opremu i to najmanje 5 godina nakon prodaje.“ 

32


Dodatak 3 

Primjeri tehničkih klauzula uključenih u ugovore 

Ponuđač koji pobijedi na natječaju mora ponuditi proizvode s tehničkim karakteristikama koje 

odgovaraju onima koje propisuju europska oznaka Ecolabel, Blue Angel ili njima ekvivalentne 

oznake. 

Ponuđač koji pobijedi na natječaju mora navesti poduzete mjere kojima osigurava poboljšanu 

ergonomičnost svojih proizvoda, kao i savjete za upotrebu u optimalnim uvjetima, svim 

raspoloživim sredstvima. 

Svim dobavljačima koji mogu ponuditi opremu usklađenu sa specifikacijama dotične ekološke 

oznake (ili njoj ekvivalentne oznake) i oznake TCO mogu se dodijeliti dodatni bodovi tijekom 

postupka ocjenjivanja. 

33

Uredska IT oprema - Buy Smart

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?