seminari 1-15 - Kineziološki fakultet

1. seminar:
SPORT U
SUVREMENOM DRUŠTVU
(stanje i perspektive)
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Stanju i perspektivama sporta u suvremenom
društvu
Sportu kao pravu i potrebi svakog čovjeka
Važnosti sporta za stjecanje potrebnih životnih
vještina
Olimpijskim postignućima različitih zemalja
Postignućima hrvatskih sportaša na Olimpijskim
igrama
Olimpijskim rezultatima različitih zemalja prema
demografskim, socijalnim i gospodarskim
kriterijima
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Ogi, A. (2003). THE VALUE OF SPORT FOR
DEVELOPMENT AND PEACE. In: Puhak, S. and K.
Kristić (Eds.) “Making sport attractive for all”,
Proceedings book of 16th European Sport
Conference, Dubrovnik. 3-13.
Milanović, D., I. Jukić, S. Šimek (2003). ROLE
OF THE SPORT PROFESSION AND QUALIFIED
PERSONNEL. In: Puhak, S. and K. Kristić (Eds.)
“Making sport attractive for all”, Proceedings book of
16th European Sport Conference, Dubrovnik. 175-
183.
Spitz, L., Ziegler, J. (2005). ANALYZE DER
OLYMPISHEN SPIELE ATHEN 2004 (Analiza
olimpijskih igara u Ateni 2004.) Leistungssport 35,
Januar, 2005. 5-20.
275

1. seminar
1. tema:
Sport i razvoj
Magglingenska
deklaracija o sportu
Sport je potreba i pravo svakog
čovjeka i idealno sredstvo za učenje
nužnih životnih vještina.
U pripremi ovog seminara
korišteno je izlaganje
Adolfa Ogija The value of
sport for development and
peace iz 2003. godine.
Sport i tjelesna
aktivnost nužni su za
razvoj čovjeka i
društva jer bez
prevelikih troškova
poboljšavaju tjelesno
i mentalno zdravlje
ljudi.
Ciljevi za budućnost
«Pravo na igru»
Borba protiv siromaštva i gladi
Primarna edukacija
Jednakost među spolovima
Smanjenje smrtnosti novorođenčadi
Zdravlje
Borba protiv AIDSa
Održavanje kvalitete okoliša
Globalno partnerstvo
Bez obzira na boju kože ili socijalni status, svako
dijete ima pravo na veselje koje pruža igra.
Sport za izbjeglice
“Pravo na sport”
Igra i rekreacija mogu pomoći izlječenju i
proživljavanju emocionalnih trauma u konfliktnim
situacijama, krizama ili društvenim napetostima.
Treba omogućiti “djeci s ulice” da se školuju.
Ponudimo svima bez uvjeta i ograničenja mjesto
u sportskim aktivnostima.
276

Sport u suvremenom društvu
Sport za lokalni razvoj
Sport – učenje
životnih vještina:
Lokalni sport je idealno mjesto za okupljanje
ljudi iz svih društvenih slojeva, što pomaže
izgradnji društava.
PRIHVAĆANJE POBJEDE
PRIHVAĆANJE PORAZA
BITI TIMSKI IGRAČ, DIO TIMA
POŠTIVANJE PRAVILA I PROTIVNIKA
REZULTATI SE POSTIŽU VJEŽBANJEM, NAPORNIM TRENINGOM
UPOZNAVANJE SEBE I GRANICA SVOJIH MOGUĆNOSTI
Tjelesna i zdravstvena kultura i sport u
sustavu školstva pomažu mladim ljudima da se
bolje izraze i poboljšaju kvalitetu svoga života.
Sport može pomoći u svladavanju rasnih,
religijskih, spolnih, invalidskih i socijalnih
zapreka.
Sport je učinkovit kada se prakticira bez droga
ili dopinga, na moralan način, s poštovanjem te
kada uključuje sve zainteresirane.
Obvezujući se etičkim postupcima, industrija
sportskih proizvoda dodaje vrijednost
svojim proizvodima i na pozitivan način
pomaže u izgradnji društva.
Partnerstvo sportskog svijeta, medija i
stručnih kadrova potaknut će svijest o
doprinosu koji sport daje održivom razvoju.
Sve se to može postići tako da sport postane
važan dio nacionalnog i međunarodnog
razvojnog programa.
Magglingen, 18. veljače 2003.
Sydney 2000.
Plasman država (1-10) prema broju osvojenih
medalja
2. tema:
Olimpijske igre –
komparativna analiza
rezultata različitih zemalja
r.b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Država
SAD
RUSIJA
KINA
AUSTRALIJA
NJEMAČKA
FRANCUSKA
ITALIJA
NIZOZEMSKA
KUBA
V. BRITANIJA
Zlato
39
32
28
16
14
13
13
12
11
11
Srebro
25
28
16
25
17
14
8
9
11
10
Bronca
33
28
15
17
26
11
13
4
7
7
Ukupno
97
88
59
58
57
38
34
25
29
28
277

1. seminar
r.b.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Država
RUMUNJSKA
JUŽNA KOREJA
MAĐARSKA
POLJSKA
JAPAN
BUGARSKA
GRČKA
ŠVEDSKA
NORVEŠKA
ETIOPIJA
Sydney 2000.
Plasman država (11-20) prema broju osvojenih medalja
Zlato
11
8
8
6
5
5
4
4
4
4
Srebro
6
9
6
5
8
6
6
5
3
1
Bronca
9
11
3
3
5
2
3
3
3
3
Ukupno
26
28
17
14
18
13
13
12
10
8
Sydney 2000.
Plasman država (1-10) prema modificiranom
načinu vrednovanja
(zlato 5 bodova, srebro 3 boda, bronca 2 boda)
r.b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Država
SAD
RUSIJA
KINA
AUSTRALIJA
NJEMAČKA
FRANCUSKA
ITALIJA
KUBA
V. BRITANIJA
NIZOZEMSKA
Zlato
39
32
28
16
14
13
13
11
11
12
Srebro
25
28
16
25
17
14
8
11
10
9
Bronca
33
28
15
17
26
11
13
7
7
4
Koeficijent
336
300
218
189
173
129
115
102
99
95
r.b.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Sydney 2000.
Plasman država (11-20) prema modificiranom načinu vrednovanja
(zlato 5 bodova, srebro 3 boda, bronca 2 boda)
Država
RUMUNJSKA
JUŽNA KOREJA
UKRAJINA
MAĐARSKA
JAPAN
POLJSKA
BUGARSKA
BJELORUSIJA
GRČKA
ŠVEDSKA
Zlato
11
8
3
8
5
6
5
3
4
4
Srebro
6
9
10
6
8
5
6
3
6
5
Bronca
9
11
10
3
5
3
2
11
3
3
Koeficijent
91
89
65
64
59
51
47
46
44
41
Uspostavljanjem suodnosa između prosječnog
broja osvojenih medalja na trima posljednjim
olimpijskim igrama i
a) broja stanovnika
b) bogatstva zemalja (bruto nacionalnog
proizvoda) i
c) površina država,
pokazalo se da su Kuba i Mađarska sportske velesile,
a odmah iza njih i Jamajka, Bugarska i Bahami.
Plasman zemalja po broju prosječno osvojenih
medalja na olimpijskim igrama 1992, 1996 i
2000.
Plasman zemalja po osvojenim medaljama prema
broju stanovnika u milijunima po jednoj medalji
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
SAD
RUSIJA
NJEMAČKA
KINA
AUSTRALIJA
FRANCUSKA
ITALIJA
KUBA
J.KOREJA
UKRAJINA
103,3
75,5
68,0
54,3
42,0
34,6
29,3
28,3
28,3
23,0
11.
12.
13.
14.
15.
41.
50.
53.
MAĐARSKA
RUMUNJSKA
V.BRITANIJA
NIZOZEMSKA
JAPAN
JUGOSLAVIJA
HRVATSKA
SLOVENIJA
22,6
21,3
21,0
19,6
18,0
3,3
2,3
2,0
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
BAHAMI
KUBA
MAĐARSKA
AUSTRALIJA
JAMAJKA
BUGARSKA
NORVEŠKA
NOVI ZELAND
BJELORUSIJA
NIZOZEMSKA
0,15
0,39
0,44
0,45
0,46
0,52
0,55
0,57
0,64
0,80
11.
12.
13.
14.
15.
16.
31.
35.
43.
46.
ŠVEDSKA
TRINIDAD I
TOBAGO
ESTONIJA
DANSKA
ALŽIR
SLOVENIJA
HRVATSKA
RUSIJA
SAD
JUGOSLAVIJA
0,83
0,84
0,87
0,88
0,93
0,95
1,82
1,93
2,66
3,21
278

Sport u suvremenom društvu
Plasman zemalja po osvojenim medaljama
prema bruto nacionalnom dohotku
Plasman zemalja po osvojenim medaljama
prema broju km 2 /medalja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
KUBA
JAMAJKA
BUGARSKA
GRUZIJA
BJELORUSIJA
MAĐARSKA
S.KOREJA
RUMUNJSKA
BAHAMI
LATVIJA
BODOVA
1521
636
418
299
289
284
247
243
236
234
11.
12.
13.
14.
15.
19.
24.
28.
29.
59.
UKRAJINA
MOLDAVIJA
ARMENIJA
ESTONIJA
NAMIBIJA
JUGOSLAVIJA
RUSIJA
HRVATSKA
SLOVENIJA
SAD
BODOVA
210
206
202
202
183
160
121
96
93
11
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
JAMAJKA 1.962 10. ŠVICARSKA 7.373
NIZOZEMSKA
J.KOREJA
KUBA
TRINIDAD I
TOBAGO
MAĐARSKA
NJEMAČKA
BELGIJA
DANSKA
2.118
3.479
3.917
3.944
4.116
5.250
7.095
7.182
11.
12.
13.
14.
15.
30.
37.
47.
54.
BUGARSKA
ČEŠKA
SLOVENIJA
ITALIJA
BAHAMI
HRVATSKA
JUGOSLAVIJA
SAD
RUSIJA
7.596
8.301
10.126
10.280
10.723
24.581
31.015
93.214
236.161
Hrvatska je 50. država na svijetu prema broju
medalja osvojenih na posljednje četiri olimpijade
(Barcelona 1S+2B, Atlanta 1Z+1S, Sydney
1Z+1B, Atena 1Z+2S+2B)
S osvojenim olimpijskim medaljama Janice i Ivice
Kostelića 2002. i 2006. (4Z+3S) položaj Hrvatske
u međunarodnoj podjeli olimpijskih postignuća je
puno bolji. Ukupno 19 olimpijskih medalja.
Osvojene medalje hrvatskih sportaša na
OI od 1992.-2004.
RUKOMET
TENIS
KOŠARKA
VATERPOLO
DIZANJE UTEGA
2
3
1
1
2
PLIVANJE
VESLANJE
SKIJANJE
ukupno
1
2
7
19
Analiza rezultata na Olimpijskim
igrama u Ateni, 2004.
Na OI u Ateni sudjelovalo
je oko 10500 sportašica
i sportaša
U 301 natjecanju za
simboličan lovorovpobjednički
vijenac
sudjelovali su sportaši iz
202 nacije i s 5
kontinenata
600
500
400
300
200
100
0
Broj medalja na ljetnim Olimpijskim igrama
u razdoblju od 1992 do 2004. prema
kontinentima
450 465506 486 Barcelona 1992
Atlanta 1996
Sydney 2000
Atena 2004
170 180 179 178 130 115146176 37 48 62 54 25 34 35 35
Europa Amerika Azija Australija/Oceanija Afrika
279

1. seminar
Rezultati analize osvojenih medalja prema
kontinentima s kojih sportaši dolaze
pokazuju da:
– je Europa osvojila skoro 80 % medalja u vodenim
sportovima
– Europa igra nadmoćnu ulogu u 11 od 12 grupa
sportova
– Azija dominira u badmintonu i dizanju utega,
dok je u streljaštvu i borilačkim sportovima na
drugom mjestu
–su najmanje razlike uspješnosti kontinenata u
plivanju
– Amerika ne vlada nijednom grupom sportova,
ali je na drugom mjestu u medaljama bogatoj lakoj
atletici i plivanju
Ukupno
Nacija
1 USA
2 CHN
3 RUS
4 AUS
5 JPN
6 GER
7 FRA
8 ITA
9 KOR
10 GBR
11 CUB
12 UKR
13 HUN
14 ROM
15 GRE
16 NOR
17 NED
18 BRA
19 SWE
20 ESP
Osvojene medalje i ostali plasmani na
Olimpijskim igrama u Ateni, 2004.
Zla. Sre. Bro.
35 39 29
32 17 14
27 27 38
17 16 16
16 9 12
14 16 18
11 9 13
10 11 11
9 12 9
9 9 12
9 7 11
9 5 9
8 6 3
8 5 6
6 6 4
5 1
4 9 9
4 3 3
4 1 2
3 11 5
Postignuti rezultati
4. 5. 6. 7.
24 21 17 16
16 8 18 17
19 18 11 10
20 8 16 11
6 10 8 7
12 22 23 23
9 19 12 1 5
4 12 4 11
3 8 5 16
10 13 10 16
4 4 1 3
7 16 9 12
8 8 6 5
5 7 4 8
4 11 7 8
2 1 1 2
4 9 6 2
5 6 1 4
8 2 2 3
7 14 8 13
8.
15
10
13
12
9
13
9
15
8
8
7
10
4
5
14
1
3
4
5
10
9.
20
17
27
16
8
13
11
9
6
11
5
13
1
4
11
3
6
7
6
7
10.
13
10
10
8
9
8
14
16
5
7
3
14
6
2
5
3
4
4
9
Zbroj mjesta
1-3 4-10 1-10
103 126 229
63 96 159
92 108 200
49 91 140
37 57 94
48 114 162
33 89 122
32 71 103
30 51 81
30 75 105
27 27 54
23 81 104
17 38 55
19 35 54
16 60 76
6 10 16
22 33 55
10 31 41
7 30 37
19 68 87
Uspjeh i trendovi razvoja vodećih sportskih
nacija na Olimpijskim igrama
Kada se uspoređuju
postignuti rezultati u
olimpijskim
disciplinama u
Sydneyu i Ateni može
se vidjeti porast ali
i “gubitak” kod
nekih zemalja:
Grčka
Kina
Japan
Koreja
Kuba
Rumunjska
Australija
Njemačka
Sydney - Atena
+ 51,3 %
+ 20,8 %
+ 24,5 %
+ 16,0 %
- 28,0 %
- 25,0 %
- 18,1 %
- 16,5 %
Od ukupnog broja zemalja, medalje je na
Olimpijskim igrama osvojilo:
U Barceloni 64 zemalja od 169,
u Atlanti 79 zemalja od 197,
u Sydneyu 80 zemalja od 199,
U Ateni 81 zemlja od 201.
280

2. seminar:
SPORT U SVIJETU
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Sportu i sportu za sve u svijetu
Financiranju sporta u engleskoj i njemačkoj
nogometnoj ligi
Ustroju i funkcioniranju sporta u nekim europskim
zemljama
Aktualnim problemima suvremenog sporta kao što
su navijačko nasilje, doping i odnos medija prema
sportu
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Davis, B., Bull, R., Roscoe, J., Roscoe, D.
(2000). PHYSICAL EDUCATION AND
THE STUDY OF SPORT. Mosby.
Honeybourne, J., Hill, M., Moors, H.
(2004). ADVANCED PE & SPORT (3rd
ed.). Cheltenham: Nelson Thornes.
Milanović, D., Čustonja, Z. (2007).
SPORTSKA REKREACIJA - SPORT ZA
SVE U SVIJETU. U M. Andrijašević (ur.),
Zbornik radova međunarodne znanstvenostručne
konferencije Sport za sve u funkciji
unapređenja kvalitete života (str.19-30).
Zagreb: Kineziološki fakultet.
281

2. seminar
1. tema:
Sport i sport za sve u svijetu
Države vode računa o tome koliko i kako su
djeca, mladi i odrasli uključeni u sport
Strateškim dokumentima određuju ciljeve i
smjernice daljnjeg razvoja sporta na svim
razinama bavljenja
Na svjetskoj razini vrhunski sport i sporta za sve
označeni su kao važna područja društvenog
razvoja
sportom ili sportskom rekreacijom se bave barem jedanput
tjedno:
Finska 75%
Irska 53%
nikada se ne bave sportom ili sportskom rekreacijom:
Grčka 58%
Italija 60%
Mađarska 60%
Portugal 66%
proteklih 7 dana nije se bavilo nikakvom sportsko-rekreacijskom
aktivnošću:
Hrvatska 59%
Portugal 54%
Slovenija 43%
Mađarska 20%
EU 36%
Finska 17%
The Citizens of the European Union and Sport, 2004.; Health and Food, 2006
Sport i sport za sve u Francuskoj
Najcentraliziraniji sportski sustav u Europi
„Sport Pour Tous“ – strateški dokument
Francuske vlade
omogućavanje svom francuskom
stanovništvu pristup sportskim objektima i
bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima
danas većina gradskih i općinskih centara u
Francuskoj ima bazen i javne sportskorekreacijske
centre
Sport i sport za sve u SAD-u
Sport je usmjeren na osnovne i srednje škole,
sveučilišta te profesionalne sportske klubove
Najuspješniji školski sportski sustav u svijetu
Američki sustav sporta ne poznaje sportskorekreacijske
klubove ili društva poput onih u
Europi
Vrlo male šanse građana za organiziranim
bavljenjem sportskim aktivnostima
Elitistički pristup sportu i sportu za sve
Sport i sport za sve u Japanu
Vrlo je mali broj Japanaca koji se nakon
završenog obrazovanja nastavljaju baviti
sportskim i sportsko-rekreacijskim
aktivnostima
Glavna prepreka - tradicionalnost
japanskog društva bez navika tjelesnog
vježbanje
Vrlo malo objekata i mogućnosti za
bavljenje masovnim oblicima sporta
Država donosi strategije te uredbama
osniva društva za sport za sve
Sport i sport za sve u Australiji
Nacija opsjednuta sportom
90% australskog stanovništva se bavi nekom
tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme
30.000 različitih sportskih klubova ima oko 6.5
milijuna aktivnih članova ili 1/3 stanovništva
Australija sportu pristupa vrlo sustavno – veliki
broj strateških dokumenata
Na državnoj razini prioritet je: uključivanje što
većeg broja stanovništva u sportske i sportskorekreacijske
programe
282

Sport u Svijetu
2. tema:
Sport u Europi
Određene organizacijske
strukture vrhunskog sporta
ne postoje.
Cilj je karijere u području sporta
uspjeh na internacionalnoj razini.
Natjecanja visoke razine cilj su
specifičnih mjera potpore
obzirom da podržavaju
bavljenje sportom i da
zahtijevaju određene razine
pripremljenosti natjecatelja.
Te mjere uključuju:
odredbe za školske sustave
odredbe za zapošljavanje i profesionalnu
djelatnost
odredbe javne službe
odredbe koje reguliraju ispunjenje vojnih
obveza
pristup izobrazbi za profesora tjelesne kulture
ili sportskog tehničara
financijska potpora za pripreme
sportsko osiguranje
profesionalna reintegracija
Zabrinjavajuće je veliki postotak građana koji
nikad ne vježbaju (prema rezultatima ankete):
Mađarska 60%, Grčka 57%, Poljska 46%, Belgija 36%,
Njemačka 36%, Nizozemska 31%, Slovenija 24%, Danska
17%, Finska 4%
Više vremena treba biti posvećeno TZK u
školama (mišljenje građana prema rezultatima ankete):
Grčka 93%, Švedska 89%, Mađarska 81%, Danska 76%,
Finska 76%, Nizozemska 69%, Njemačka 69%, Slovenija
67%,
Treba poboljšati sustav profesionalizacije
u sportu (mišljenje građana prema rezultatima ankete):
Grčka 85%, Belgija 72%, Francuska 68%, Mađarska 62%,
Slovenija 60%, Nizozemska 50%, Njemačka 49%, Češka
45%, Danska 19%
Europska unija bi trebala biti aktivnija u
borbi protiv dopinga (mišljenje građana prema
rezultatima ankete):
Grčka 93%, Švedska 83%, Mađarska 82%, Finska 79%,
Njemačka 76%, Danska 75%, Slovenija 75%, Nizozemska
66%
Navijačko nasilje
Unatoč jasnim preporukama Konvencije o
navijačkom nasilju (najjačeg legalnog dokumenta
kojeg je Europsko vijeće napravilo u sportu - uz Antidoping),
u pojedinim državama usvojeni su značajno
različiti pristupi rješavanju istih problema.
Nedostaje konzistentnosti
u primjeni pravila i
protoka informacija
između zemalja članica.
Sve zemlje osim
Njemačke su prihvatile i
potpisale navedenu
Konvenciju.
Doping
U izvješćima zemalja ne postoje detaljne
informacije o kompleksnom pitanju dopinga u
sportu
U gotovo svim zemljama država financira sve
troškove anti-doping pokreta.
Sve zemlje naglašavaju važnost aktivnog
djelovanja protiv dopinga.
U nekim zemljama vladini predstavnici odgovorni
su za anti-doping pokret (Austrija, Cipar, Češka,
Finska, Njemačka, Litva, Španjolska, Velika
Britanija).
283

2. seminar
Mediji i sport
Iz nacionalnih je izvješća vidljiva rastuća
sociološka i ekonomska važnost suradnje
sporta i medija.
O partnerstvu sporta i medija u svojim
izvješćima pozitivno reagiraju Španjolska i
Mađarska.
Postoje neke naznake o slabijoj suradnji
medija i sporta u zemljama centralne i istočne
Europe u odnosu na ostale razvijenije zemlje.
U nekim zemljama postoje otvorena pitanja o
kontroli televizijskih prava unutar EU (Francuska,
Danska, Švicarska, Finska)
Financiranje sporta
Direktno državno financiranje
U gotovo svim analiziranim zemljama lokalne i
regionalne vlasti čine najveći izvor sredstava u
sportu.
Postoji direktna povezanost između
financijskih troškova klubova i njihova
sportskog uspjeha
Povezanost prihoda i sportskog uspjeha na
primjeru njemačke Bundes lige
Povezanost prihoda i sportskog uspjeha na
primjeru engleske Premier lige
3. tema:
Primjeri ustroja i funkcioniranja
sporta u nekim europskim zemljama
Sport u Danskoj
Danska se priključila
Europskoj uniji 1972.
godine. Država ima 5.2
milijuna stanovnika i
proteže se preko
44.000 kvadratnih
kilometara.
Sportske se organizacije trebaju sagledavati u okviru
određenog kulturnog i političkog rivalstva između
urbanog i ruralnog područja.
Na državnoj razini, sportske organizacije i elitne
institucije TEAM DENMARK, utemeljene 1986.
godine, financiraju se iz profita nogometnih
kladionica, državne lutrije i ostalih tipova klađenja,
koje su sve pod isključivim okriljem jedne državne
kompanije.
Oko 10% državnih subvencija sporta (oko 8.5
milijuna eura u 2001. godini) ide u TEAM
DENMARK, ali značajan dio financija također se ulaže
u elitni sport.
284

Sport u Svijetu
Udio danskog stanovništva –
16 -75 godina – koji su aktivno uključeni u
sport ili vježbanje (%) u 1964.-1998. godine
Sport u Njemačkoj
SVI
Muškarci
Žene
16-19
20-29
30-39
40-49
50-59
60-69
70-74
1964
15
21
11
53
27
17
10
5
3
2
1975
29
31
27
52
41
41
25
21
11
13
1987
42
43
42
61
48
46
44
31
30
24
1993
47
47
47
67
56
49
49
42
36
30
1998
51
51
51
67
59
51
51
46
47
37
Gotovo su sva područja
života od ekonomije do
politike i kulture pa sve do
sporta prošle
dalekosežne promjene
od ujedinjenja dviju
njemačkih država 1990.
godine.
Organizacija vrhunskog sporta nije
centralizirana već spada pod ovlast
državnih sportskih organizacija,
Njemačke sportske federacije i NOC-a
(Nacionalni olimpijski odbori) zajedno.
Smjernice za promoviranje vrhunskog sporta
određene su Nacionalnim programom
vrhunskog sporta i konceptom za razvoj i
promoviranje mladih sportaša koji je sastavila
Njemačka sportska federacija.
Postoji 20 olimpijskih centara na području
cijele zemlje. Ovi su centri sufinancirani od
strane vlade i privatnih fondova.
NAC.
NIVO
REG.
NIVO
LOK.
NIVO
Strukture organiziranog sporta u
Njemačkoj
VLADINE
STRUKTURE
Federalno
ministarstvo
unutrašnjih poslova
Ministarstva na
regionalnim razinama
Lokalna administracija
SMK
POSREDNIČKE
STRUKTURE
Regionalne
sportske
konfederacije
Okružne
sportske
konfederacije
Općinske
sportske
konfederacije
NEVLADINE
STRUKTURE
DSB
Sportski klubovi
NOC
Nacionalne
sportske
federacije
Regionalne
sportske
federacije
Općinske
sportske
federacije
hijerarhijski odnos dobrovoljno sudjelovanje financiranje
Analiza rezultata sportaša Njemačke na
Olimpijskim igrama u Ateni, 2004.
U Ateni je sudjelovalo 444 njemačkih sportaša
Službena njemačka olimpijska ekipa sastojala se od
195 žena (43,4 %) i 254 muškaraca (56,6 %)
Njemački olimpijci nastupili su u Ateni u 226 od
ukupno 301 natjecanju
Sportašice su nastupile u 96 od 125 ženskih
natjecanja (77%), a sportaši u 121 od 166
natjecanja (73%)
Od 1 do 10 mjesta Njemačka je postigla 162
plasmana
Osvojeno je 48 medalja (16 zlatnih, 14 srebrnih,
18 brončanih)
Od ukupno 444 olimpijaca njih 315 postiglo je
plasmane od 1. do 10. mjesta
Mlađih od 23 godine bilo je 27 %
Oko 95 % od ukupnog broja njemačkih
sudionika Olimpijade pripremalo se višegodišnjim
procesom za Olimpijske igre 2004. u 20
olimpijskih centara (OSP)
Izvan sistema OSP, za igre u Ateni se pripremalo
22 sportašice i sportaša
285

2. seminar
Broj i raspodjela osvojenih medalja njemačkih
sportaša od 1992. do 2004. godine
35
30
25
20
15
10
5
0
33
20
13 14 21
18 17 16
28 27 26
18
Zlato Srebro Bronca
Barcelona 1992
Atlanta 1996
Sydney 2000
Atena 2004
Broj osvojenih medalja njemačke olimpijske
ekipe u pojedinim sportovima na OI 2004 u Ateni
Sport
Judo
Laka atletika
Biciklizam (staza)
Brdski biciklizam
Biciklizam cestovni
Tenis
Dresurno jahanje
Preponsko jahanje
Streljaštvo
Nogomet
Rukomet
Hokej
Plivanje
Skokovi u vodu
Trampolin
Kanu utrke
Kanu slalom
Veslanje
Boks
Mačevanje
Broj osvojenih medalja Postotak
4
8,3
2
4,2
4
8,3
1
2,1
1
2,1
1
2,1
2
4,2
1
2,1
3
6,3
1
2,1
1
2,1
2
4,2
5
10,4
1
2,1
2
4,2
7
14,6
2
4,2
4
8,3
2
4,2
2
4,2
Sport u Nizozemskoj
Cilj programa ''Performance 2004'', bio je
poboljšati ozračje u nizozemskom vrhunskom
sportu i potaknuti profesionalizaciju vrhunskog
sporta. Između ostaloga, 1999. godine odredile su
se plaće za vrhunske sportaše.
Također je došlo do
značajnih poboljšanja u
predstavljanju
vrhunskih sportaša
tijekom proteklih nekoliko
godina
Radi se na izradi programa
sportskih aktivnosti u
vrhunskom sportu za
razdoblje od nekoliko
godina
Time bi se osigurao
smještaj, oprema i ostali
uvjeti za trening vrhunskih
sportaša
286

3. seminar:
ANTROPOLOŠKE
METODOLOŠKE I METODIČKE
PRETPOSTAVKE STRUČNOG
RADA U PODRUČJU SPORTA
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Antropološkim pretpostavkama uspješnog rada
u sportu
Metodološkim pretpostavkama uspješnog rada u
sportu
Metodičkim pretpostavkama uspješnog rada u
sportu
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Findak (ur.) (2007). ZBORNIK RADOVA 16.
LJETNE ŠKOLE KINEZIOLOGA REPUBLIKE
HRVATSKE, POREČ 19.-23. LIPNJA 2007.
Zagreb: Hrvatski kineziološki savez.
Milanović, D., Jukić, I., Šimek, S. (2007).
ANTROPOLOŠKA, METODOLOŠKA I
METODIČKA ISTRAŽIVANJA KAO ČIMBENIK
STRUČNOG RADA U PODRUČJU SPORTA. U V.
Findak (ur.), Zbornik radova 16. ljetne škole
kineziologa Republike Hrvatske, Poreč 19.-23. lipnja
2007. (str. 32-48). Zagreb: Hrvatski kineziološki
savez.
287

3. seminar
Pretpostavke uspješnog rada u sportu
Antropološke
pretpostavke
Metodološke
pretpostavke
Metodičke
pretpostavke
Stručne pretpostavke rada u sportu
Trenažni proces omogućuje optimalno funkcioniranje
integralnog sustava kojeg čine sportaš,
sportska aktivnost i sportsko okruženje
na svim razinama natjecanja
Na današnjem stupnju razvoja sporta proces
treninga je postao toliko složen da je
nemoguće upravljati njime bez korištenja
znanstvenih informacija.
Znanstvenici i znanstveno-istraživački
rad mogu dati veliki doprinos unapređenju
sporta i sportske pripreme.
“Vrhunske sportske rezultate danas postižu
iznimno daroviti sportaši na račun
programiranog trenažnog procesa
utemeljenog na znanstvenim
spoznajama”, Gambetta (1989)
Pretpostavke uspješnog rada u sportu
Antropološka
istraživanja
Metodološka
istraživanja
Metodička
istraživanja
Stručne Stručna pretpostavke znanja – Teorija rada treninga u sportu
Sportski trening je dugoročan proces sportskog usavršavanja
na temelju antropoloških, metodoloških i metodičkih
spoznaja i principa koji se provodi sustavnim vježbanjem
s takvim opterećenjem da pobuđuje burne
fizičke i mentalne reakcije koje se ogledaju u akutnoj reakciji
superkompenzacije i kumulativnim efektima sportske forme i
razvoja treniranosti u pojedinim ciklusima sportske pripreme.
Antropološka istraživanja kao pretpostavka
stručnog rada u području sporta
Provjera hipoteza o:
pouzdanosti i faktorskoj valjanosti mjernih instrumenata
za procjenu antropoloških obilježja sportaša
strukturi i relacijama različitih antropoloških obilježja i
motoričkih znanja
latentnoj strukturi različitih antropoloških varijabli
relacijama između pojedinih antropoloških karakteristika
sportaša i uspjeha u pojedinim sportskim granama
razlikama u antropološkim karakteristikama između
sportaša različitih sportskih grana ili skupina sportaša
različite dobi i spola u okviru jednog sporta.
kvantitativnim i kvalitativnim promjenama antropoloških
obilježja pod utjecajem raznovrsnih metoda i programa
treninga.
Ocjene važnosti kondicijskih obilježja u odnosu
na uspješnost u košarci i tenisu
Primjer 1: Vrednovanje pripremljenosti jedne
reprezentativne skupine vrhunskih košarkaša
Dijagnostičkim postupcima utvrđuju se
testovni rezultati seniorske košarkaške
reprezentacije (n=14).
Uvidom u dosadašnja istraživanja određuju se
modelne vrijednosti u testovima za procjenu
bazičnih i specifičnih kondicijskih sposobnosti
koje trebaju postići “naši” vrhunski košarkaši
kao pretpostavku za najviša sportska
dostignuća.
288

Antropološke metodološke i metodičke pretpostavke stručnog rada u području sporta
agilnost
Postignuti prosječni testovni rezultati momčadi (x) i modelne
vrijednosti vrhunskih košarkaša (Milanović i Fattorini, 1997)
eksplozivna snaga tipa skočnosti
eksplozivna snaga tipa skočnosti
eksplozivna snaga tipa skočnosti
specifična eksplozivna snaga tipa bacanja
eksplozivna snaga tipa višekratne skočnosti
eksplozivna snaga tipa višekratne skočnosti
brzinska snaga
eksplozivna snaga tipa sprinta
specifična agilnost
brzinska koordinacija
specifična brzinska koordinacija
snaga trupa
specifična brzinska izdržljivost
laktatna brzinska izdržljivost
aerobna izdržljivost
preciznost
MOTORIČKE I FUNKCIONALNE
SPOSOBNOSTI
SAR1 (cm)
SAR2 (cm)
SAR3 (cm)
BLG (cm)
TROS (cm)
TROJ (cm)
SPR (s)
2OVS (s)
OSMB (s)
OSMS (s)
4x5B(s)
4x5S (s)
TRB (br.)
SMB (s)
VUK (s)
TESTOVI
VO2(m/kg/min)
ŠUT (%)
Postignuti
testovni
rezultat
i
68,5
77,7*
84,4*
17,20*
7,83*
8,07*
11,37*
2,97
8,57*
8,94
4,87*
5,02
35,9
27,72*
56,17*
64,85
79,6%
Modelne
(zahtijevane)
vrijednosti
70
80
90
18,00
8,00
8,50
11,25
3,00
8,50
9,00
4,80
5,00
36
26,00
55,00
66,00
80%
Metodološka istraživanja kao pretpostavka
stručnog rada u području sporta
Područje sporta i sportskog
treninga pruža mogućnost
registracije i vrednovanja
velikog broja podataka.
Moderna informacijska
tehnologija temelji se na
korištenju računala i računalnih
mreža te suvremenih
informatičkih metoda i tehnika.
Učinkovito i brzo prikupljanje i pohranjivanje
informacija te njihovo pretraživanje uz
pomoć informacijske tehnologije omogućuje
njihovu brzu i efikasnu upotrebu u postupcima
selekcije budućih sportaša i pri izradi planova i
programa treninga.
Danas su istraživačima i stručnjacima na
raspolaganju suvremene metode za analizu
podataka. Metode, algoritmi i programi
omogućuju testiranje svih postavljenih hipoteza u
istraživanjima iz područja sporta.
Primjer 2: Utvrđivanje razlika kadetske i
juniorske rukometne reprezentacije u
pokazateljima kondicijske pripremljenosti
Vuleta i suradnici (1999) analizirali su razlike u devet
pokazatelja kondicijske pripremljenosti rukometaša
kadetske (16) i seniorske (16) reprezentacije.
U šest varijabli dobivene su statistički značajne razlike
između vrhunskih rukometaša kadeta i seniora u
varijablama fleksibilnosti (MFLPRR), apsolutne snage ruku
(MFABPT), repetitivne snage trupa (MRCPRE), specifične
brzine vođenja lopte (MFESVM2) i specifične eksplozivne
snage pri izbačaju lopte (SRBV30).
Razlike su pripisane dobi i kvaliteti dugotrajne sportske
izobrazbe posebice dobro programiranih trenažnih
opterećenja.
Razlike u devet pokazatelja kondicijske pripremljenosti
rukometaša kadetske i seniorske reprezentacije
Varijable
MFLPRR
MFABPT
MRCPRE
MFE30V
MFESVM1
MFESVM2
MFEBM1
SPRV30
SFEBLT
AS-K
55.69
60.63
30.50
4.49
63.96
80.81
248.35
4.75
226.15
AS-S
74.31
74.69
32.81
4.34
61.33
73.04
269.60
4.38
257.00
(Vuleta i sur., 1999)
SD-K
10.33
11.24
2.56
0.18
6.17
7.03
35.41
0.22
41.00
SD-S
14.69
14.43
3.64
0.15
5.48
4.45
28.01
0.19
33.11
Max D
.09
.13
.20
.08
.14
.09
.10
.10
.09
Test .29
t-value
-4.11
-3.08
-2.08
2.67
1.27
3.74
-1.88
5.05
-2.34
df
29
30
30
30
30
30
30
30
30
p
.00
.00
.05
.12
.21
.00
.07
.00
.03
Primjer 3:
Deskriptivna
statistika
parametara
situacijske
efikasnosti
pobjedničkih i
poraženih ekipa
na SP Portugal
2003
(Hrvatska –
svjetski prvak)
FS_U
FS_N
LS_U
LS_N
SS_U
SS_N
FB_U
FB_N
BT_U
BT_N
OT_U
OT_N
M7_U
M7_N
TOT_U
TOT_N
RATE
ASST
ERR
WAR
MIN_2
DE
GOLRAZL
POBJEDNICI
AS SD Suma
8,37 3,24 477,00
8,79 4,21 501,00
6,77 3,40 386,00
3,39 2,09 193,00
5,56 3,76 317,00
3,39 2,37 193,00
5,95 3,44 339,00
1,79 1,64 102,00
2,00 2,05 114,00
0,75 0,93 43,00
0,19 0,48 11,00
0,12 0,38 7,00
2,95 1,51 168,00
1,04 1,07 59,00
31,79 6,16 1812,00
19,28 5,29 1099,00
62,25 8,47
14,40 6,88 821,00
14,42 4,00 822,00
2,68 0,51 153,00
4,65 1,86 265,00
0,11 0,31 6,00
9,09 8,19 518,00
AS
7,86
17,11
4,70
3,54
3,53
3,88
2,56
1,75
1,33
0,79
0,21
0,28
2,51
1,12
22,70
28,54
44,65
9,81
16,74
2,74
4,26
0,14
-9,09
PORAŽENI
SD Suma
2,89 448,00
7,63 975,00
2,12 268,00
2,16 202,00
2,56 201,00
2,53 221,00
2,01 146,00
1,46 100,00
1,21 76,00
1,32 45,00
0,41 12,00
0,62 16,00
1,65 143,00
1,13 64,00
4,23 1294,00
6,33 1627,00
8,80
4,60 559,00
4,91 954,00
0,52 156,00
1,77 243,00
0,35 8,00
8,19 -518,00
289

3. seminar
Metodička istraživanja kao pretpostavka
stručnog rada u području sporta
U području sporta
nažalost najmanje je
znanstvenih dokaza o
efikasnosti pojedinih
metoda vježbanja i
poučavanja.
S jedne strane, potrebno je provesti istraživanja
putem kojih se može doći do informacija o
prednostima pojedinih metodičkih
postupaka za razvoj pojedinih kondicijskih
sposobnosti i tehničko-taktičkih znanja u
odnosu na dob, spol i kvalitetu sportaša.
S druge strane, potrebno je provesti
istraživanja u svrhu utvrđivanja efikasnosti
različitih programa sportske pripreme u
pojedinim periodima i fazama godišnjeg ili
višegodišnjeg ciklusa.
Pregled nekih istraživanja efekata različitih metoda
kondicijskog treninga
Istraživanje
Lephart
SM, Abt
JP, Ferris
CM, Sell
TC, Nagai
T, Myers
JB,
Irrgang JJ.
(2005)
Šimek S
(2006)
Cilj
Istražiti efekte
8 tjednog
treninga
pliometrije i
treninga s
opterećenjem
na
neuromuskularne
i
biomehaničke
karakteristike
sportašica
Utvrditi
efekte
propriocepti
vnog
treninga
Grupe
27 sportašica
srednjoškolki
u svakoj
grupi
38 (E), 37
(K)
Tretman
Pliometrijski
trening i
osnovni
trening s
otporom
10 tjedana
(3x60 min
tjedno)
Rezultati
↑ izokinetička snaga
ekstenzora koljena
EMG prije kontakta s
podlogom za gluteus
medius i EMG za gluteus
medius u vrijeme prije i
poslije kontakta s
podlogom bio je značajno
veći za obje grupe
Proprioceptivni trening
poboljšava sunožnu
vertikalnu skočnost,
sprint, frontalnu
agilnost i ravnotežu
Zaključak
Osnovni trening s
otporom izaziva
pozitivne
neuromuskularne
i biomehaničke
promjene.
Pliometrijski
trening koristan
za usavršavanje
mišićnih
sposobnosti.
Proprioceptivni
trening
preporuča se
kao dopuna u
kondicijskom
treningu
Vrhunski sport ističe se izrazitom dinamikom i
kompleksnošću, te mnoštvom specifičnih
znanstvenih, stručnih i praktičnih problema. Znanost
može u znatnoj mjeri pomoći sportskim trenerima i
sportašima.
Sve razvijene zemlje svijeta
imaju dobro organizirane i
financirane centre za
istraživanje i razvoj
sporta ili nacionalne
institute za sportsku
znanost, odnosno institute
za primijenjenu teoriju i
metodiku treninga.
Stalna suradnja
istraživača i trenera
kao i stalno praćenje
stručne literature i
periodike uz
sudjelovanje na
stručnim skupovima
utjecat će na
podizanje stručne
razine trenerskog
rada.
Davno utemeljen
suodnos između
sporta i znanosti
danas doživljava
snažan razvoj.
290

4. seminar:
MJERENJE I
VREDNOVANJE U
VRHUNSKOM SPORTU
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Vrednovanju mjernih postupaka za procjenu
sposobnosti, osobina i znanja sportaša
Dijagnostici sposobnosti i osobina sportaša
Vrednovanju tehničko-taktičkih znanja
sportaša
Mogućnostima primjene rezultata testiranja u
programiranju treninga
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Milanović, D., S. Heimer (ur.) (1997).
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI SPORTAŠA:
Zbornik radova međunarodnog savjetovanja.
Fakultet za fizičku kulturu, Zagrebački velesajam,
Zagreb.
Hraski, Ž., Matković, Br. (ur.)(1999). TRENER I
SUVREMENA DIJAGNOSTIKA: Zbornik radova
znanstveno-stručnog savjetovanja “Trener i
suvremena dijagnostika”, Zagrebački velesajam, 24-
28.02., Fakultet za fizičku kulturu.
Müller, E. (ed.). (1999). SCIENCE IN ELITE
SPORT. London: E & F Spon.
291

4. seminar
Vrednovanje u sportu je pretpostavka za
optimalno planiranje, programiranje i
kontrolu procesa sportske pripreme.
Mjerenje morfoloških, funkcionalnih,
biokemijskih, biomehaničkih, bazičnih i
specifičnih motoričkih i psiho-socioloških
pokazatelja provodi se u okviru dijagnostike
stanja treniranosti.
Kalahari, 1967; photo: P.O. Ästrand
Kratak izlet u povijest
Planiranje i programiranje treninga na temelju usporedbe
dijagnosticiranih karakteristika našeg sportaša i modelnih
karakteristika vrhunskih sportaša (Milanović, 2002)
Remeteće veličine
Sportaš
Sportska skupina
Realizacija treninga
Individualni profil kondicijske pripremljenosti jedne vrhunske
rukometašice (vrijednosti 0.00 su prosječni rezultati skupine
vrhunskih rukometašica)
Standardna devijacija
3,00
2,00
Plan i program
treninga
Stanje treniranosti
i sportske forme
1,00
0,00
Informacije o modelnim
karakteristikama
vrhunskih sportaša
Informacije o
sposobnostima,
osobinama i znanjima
‘našeg-ih’ sportaša
Trener - Trenerski tim - Znanstveni tim
-1,00
-2,00
-3,00
KUS SAR1 SAR2 SDM 30MVS BPRES TRB SMB KONT
Testovi
1. tema: Modelne karakteristike vrhunskog bacača
koplja (MVK) i testovni rezultati domaćih
vrhunskih bacača koplja (*naglašeni nedostaci)
Vrednovanje sposobnosti i osobina
sportaša
Dijagnosticirano stanje uspoređuje se s
modelnim karakteristikama vrhunskih
sportaša.
Trener i njegovi suradnici moraju izvršiti korekcije
pripremljenosti u onim sposobnostima i
osobinama u kojima pojedini sportaš ili
sportska ekipa najviše zaostaju za
parametrima modela.
Visina (cm)
Težina (kg)
Antropološke karakteristike
1. Morfološke karakteristike
Raspon ruku (cm)
2. Motoričke karakteristike
20m iz visokog starta (s)
30m letećim startom (s)
Skok udalj iz mjesta (cm)
Troskok iz mjesta (cm)
Abalakov test skočnosti (cm)
Dizanje utega trzajem (kg)
3. Tehničke karakteristike
Bacanje koplja iz mjesta (m)
Bacanje koplja s četiri koraka zaleta (m)
Rezultat u bacanju koplja (m)
MODEL
185-195
95 -105
195-205
2,8-3,0
2,9-3,0
310-320
1000-1020
90-95
105-115
65-70
75-78
85-90
PŽ
185
110
195
3,3*
3,5*
266*
870*
65*
110
64,00
70,00*
79,20*
BZ
188
93
197
2,9
3,1
298
928
80
102,5*
57,40*
66,00*
77,54*
292

Mjerenje i vrednovanje u vrhunskom sportu
Rezultati testiranja motoričkih sposobnosti
vrhunskih rukometaša A i B
SPOSOBNOST
eksplozivna snaga tipa skočnosti
agilnost
brzina frekvencije pokreta nogu
specifična koordinacija
specifična koordinacija
eksplozivna snaga tipa bacanja
eksplozivna snaga tipa bacanja
eksplozivna snaga tipa sprinta
Fleksibilnost
apsolutna snaga
sposobnost baratanja s loptom
repetitivna snaga trbušnih mišića
specifična brzinska izdržljivost
specifična brzinska izdržljivost
TESTOVI
1. SAR 1
2. SAR 2
3. DSM
4. TROJ
5. KUS *
6. CAT
7. TROKUT*
8. TROKUT*
9. BACM
10.BACLS
11.30MVS*
13.FLEX
14.BP
15.VOD2L*
16.TRB
17.SMB1 *
18.10x30M*
rezultati
56,67
70,67
270,00
773,33
9,48
30,00
5,82
16,09
31,20
29,17
4,42
76,67
85
10,33
31
41,30
5,23
RUKOMETAŠ A
z - vrijednosti
-,91
-,66
,75
,30
,37
-,60
,59
1,09
1,53
1,10
-,61
,17
,72
,71
-,55
-1,25
-1,62
rezultati
66,33
87,33
277,00
848,33
9,19
37,00
5,90
17,69
28,60
26,33
4,13
89,33
75
11,20
33
37,34
4,67
RUKOMETAŠ B
z - vrijednosti
,71
2,56
1,20
2,10
,90
1,90
,41
-,12
,59
,17
1,25
1,03
-,28
,38
,02
1,83
,35
2. tema:
Vrednovanje tehničko-taktičkih
znanja
Različiti sportovi sadrže različit broj
motoričkih informacija odnosno motoričkih
znanja koji je usko povezan sa brojem tehničkotaktičkih
elemenata.
Rezultat ovog vrednovanja može biti
pozitivan ukoliko se radi o pravilnom izvođenju
motoričkog zadatka ili će rezultat biti negativan
ukoliko se radi o izvođenju motoričkog zadatka s
greškom.
Ocjena početnog i željenog – prognoziranog stanja
(u zagradi) košarkaša u pokazateljima situacijske
efikasnosti
(zvjezdicama su označeni rezultati koji ne zadovoljavaju postavljene
kriterije)
Broj i
pozicija igr.
1 (5)
2 (5)
3 (5)
4 (4)
5 (4)
6 (3)
7 (3)
8 (2)
9 (2)
10 (1)
11 (1)
12 (1)
UBACIVA-
NJE (ŠUT)
3 (4)
1 (3)*
2 (3)*
4 (5)
2 (4)*
3 (5)*
3 (4)
4 (5)
3 (5)*
3 (5)*
2 (4)*
2 (4)*
SKOK
4 (5)*
2 (4)*
3 (5)*
3 (4)*
4 (5)
2 (3)*
4 (5)
3 (3)*
3 (4)*
3 (3)
3 (4)*
2 (4)*
TEHNIKA
3 (3)
2 (3)
2 (3)
3 (3)
3 (4)
3 (4)
4 (4)
5 (5)
4 (5)
5 (5)
3 (5)*
3 (5)*
INDIVIDUALN
A TAKTIKA
4 (4)
2 (4)*
2 (4)*
3 (4)
3 (4)
4 (5)
3 (4)*
5 (4)
4 (5)
5 (5)
3 (4)
3 (5)*
TIMSKA
TAKTIKA
3 (4)
2 (4)*
3 (4)
4 (5)
3 (4)
4 (4)
3 (4)*
3 (5)*
4 (5)
5 (5)
3 (5)*
3 (4)*
ODGOVORNOST
I PONAŠANJE
3 (4)
4 (5)
2 (4)*
5 (5)
3 (5)*
4 (5)
5 (5)
3 (5)*
3 (5)*
4 (5)
2 (4)*
4 (5)
Vrednovanje kinematičkih parametara hrvatskih
rekordera u bacanju diska u odnosu na najbolje
svjetske bacače (Milanović i sur., 1997)
PARAMETAR
1. Visina izbačaja
2. Kut izbačaja
3. Brzina izbačaja
4. Trajanje početnog ubrzanja
5. Trajanje bezpotporne faze
6. Trajanje faze max.naprezanja
7. Trajanje faze izbačaja
8. Promjene u brzini diska u bezpotpornoj fazi
9. Promjene u brzini diska u fazi
max.naprezanja
10. Promjene u brzini diska u fazi izbačaja
11. Ukupne promjene brzine diska
12. Udaljenost bačenog diska
Mjerna
jedinica
cm
°
m/s-1
s
s
s
s
m/s-1
m/s-1
m/s-1
m/s-1
cm
W1
165
35.0
25.5
0.45
0.12
0.20
0.16
-0.88
2.23
17.88
20.01
67.34
W2
205
36.0
26.3
0.36
0.02
0.21
0.15
-
2.44
16.72
19.16
66.90
W3
166
36.7
24.9
0.44
0.09
0.23
0.16
1.52
3.07
13.13
16.20
66.12
HR1
196
29.0
25
0.40
0.05
0.22
0.27
-0.45
-0.11
18.31
18.20
62.0
3. tema:
Analiza kondicijske pripremljenosti
vrhunskih rukometašica
(primjer iz prakse)
Na temelju rezultata postignutih u drugom mjerenju
izvršena je ocjena kondicijske pripremljenosti ekipe i
svake pojedine igračice, izvršena je usporedba
postignuća na ekipnoj i individualnoj razini s postignućima
prvog mjerenja te su rezultati komparativne analize
korišteni u određivanju sadržaja, opterećenja i metoda
kondicijskog treninga.
Uzorak ispitanica:
18 vrhunskih rukometašica najboljeg kluba u Hrvatskoj
Uzorak varijabli
Za procjenu kondicijske pripremljenosti upotrijebljeno je 9
bazičnih i specifičnih testova koji pokrivaju područje
funkcionalnih i motoričkih sposobnosti važnih za uspjeh u
rukometu. Testovima se željelo procijeniti više kondicijskih
sposobnosti kao što su:
Agilnost
Brzina nogu
Eksplozivna snaga tipa
skočnosti
Brzinska snaga tipa
sprinta
Fleksibilnost
Koordinacija
Eksplozivna snaga tipa
bacanja
Maksimalna snaga
Snaga trupa
Nelaktatna i laktatna
anaerobna izdržljivost
Aerobna izdržljivost
293

4. seminar
Nakon obrade prikupljenih podataka dana je prvo
globalna ocjena kondicijske pripremljenosti
ekipe, zatim su određene skupine igračica kod
kojih je uočen deficit pojedinih kondicijskih
sposobnosti. Na kraju su određeni profili
kondicijske pripremljenosti svake od igračica.
V.C.
R.D.
A.F.
A.H.
B.J.
N.K.
A.K.
I.M.
V.M.
B.P.
S.P.
J.P.
M.R.
M.S.
T.Š.
M.T.
LJ.V.
S.K.
REZULTATI MJERENJA
Testovni rezultati igračica (1 mjerenje)
KUS
843
882
818
855
861
862
857
844
798
873
922
885
882
836
849
SAR1
42
50
53
42
48
45
43
50
46
49
37
39
44
45
46
46
SAR2
45
50
59
51
50
54
44
56
51
56
39
47
49
49
47
58
SDM
210
235
232
220
219
220
225
215
220
225
202
210
225
213
30MVS
4,88
4,58
4,85
4,81
5,37
4,71
5,18
4,59
4,88
4,98
5,16
5,10
5,09
4,98
4,87
BPRES
45
55
55
45
45
62,5
40
45
55
55
40
45
50
45
45
TRB
31
30
29
32
30
31
30
30
28
31
30
27
29
32
31
SMB
43,48
42,56
43,13
44,84
47,79
46,32
47,94
45,22
43,28
44,62
47,5
46,33
44,52
43,65
46,84
KONT
86,52
86,19
84,66
88,73
103,13
88,46
94,68
92,71
80,52
90,33
100,43
92,04
92,03
85,40
94,35
V.C.
R.D.
A.F.
A.H.
B.J.
N.K.
A.K.
I.M.
V.M.
B.P.
S.P.
J.P.
M.R.
M.S.
T.Š.
M.T.
LJ.V.
S.K.
REZULTATI MJERENJA
Testovni rezultati igračica (2 mjerenje)
KUS
822
769
770
821
823
847
863
836
833
841
882
864
841
857
759
863
SAR1
45
52
52
47
54
49
44
42
53
53
35
46
45
47
47
47
SAR2
51
52
61
56
49
59
47
50
61
61
38
47
54
50
60
52
SDM
211
232
228
223
228
220
217
237
210
228
194
216
220
223
218
210
30MVS
4,70
4,28
4,56
4,79
5,14
4,58
4,69
4,88
4,40
4,68
5,04
4,90
5,08
5,08
4,60
5,12
BPRES
40
59,5
56
50
57,5
65
55
45
45
50
60
45
40
50
45
45
TRB
36
36
35
38
33
37
31
34
39
34
32
33
29
34
37
30
SMB
41,00
39,80
41,00
41,45
45,16
41,80
42,53
44,94
41,02
42,50
45,59
42,45
43,38
43,45
41,10
43,68
KONT
77,34
86,89
80,86
82,18
92,38
80,46
83,89
81,10
86,76
80,85
103,12
85,90
93,50
90,63
83,10
94,50
REZULTATI
MJERENJA
DESKRIPTIVNA
STATISTIKA
PRVOG I DRUGOG
MJERENJA
DESKRIPTIVNA STATISTIKA PRVOG MJERENJA
Valid N Mean Min Max Std.Dev.
KUS
15 857,80 798,00 922,00 29,79
SAR1
16 45,31 37,00 53,00 4,19
SAR2
16 50,31 39,00 59,00 5,39
SDM
14 219,36 202,00 235,00 8,93
30MVS 15 4,94 4,58 5,37 0,22
BPRES 15 48,50 40,00 62,50 6,53
TRB
15 30,07 27,00 32,00 1,39
SMB
15 45,21 42,56 47,94 1,81
KONT 15 90,68 80,52 103,13 5,98
DESKRIPTIVNA STATISTIKA DRUGOG MJERENJA
Valid N Mean Min Max Std.Dev.
KUS
16 830,69 759,00 882,00 36,42
SAR1
16 47,38 35,00 54,00 4,90
SAR2
16 53,00 38,00 61,00 6,45
SDM
16 218,44 194,00 237,00 11,52
30MVS 16 4,78 4,28 5,14 0,27
BPRES 17 50,03 40,00 65,00 7,66
TRB
16 34,25 29,00 39,00 2,86
SMB
16 42,55 39,80 45,59 1,70
KONT 16 86,47 77,34 103,12 6,79
Analiza finalnog stanja na kraju
pripremnog perioda
Dobiveni rezultati pokazuju zadovoljavajuću
kondicijsku pripremljenost igračica u ovoj fazi godišnjeg
ciklusa.
U odnosu na procjenu inicijalnog stanja gdje je
utvrđena vrlo niska razina kondicijske pripremljenosti,
utvrđen je značajan napredak, no s obzirom na europski
rejting ove ekipe utvrđeno je da još uvijek postoji potreba
podizanja bazičnih i specifičnih kondicijskih
sposobnosti na ekipnoj razini.
Ova činjenica koristila je trenerima u smislu potrebe
daljnjeg kondicijskog usavršavanja jer su utvrđene
značajne rezerve u odnosu na modelne karakteristike
vrhunskih rukometašica.
U dolazećem razdoblju posebna
je pozornost bila usmjerena na
podizanje opće i specifične
kondicijske pripremljenosti jer bez
ovog dijela treniranosti igračice u
sezoni nisu mogle dati svoj igrački
maksimum. Istodobno je povećanje
kondicijskih sposobnosti pozitivno
utjecalo na uspješnije tehničkotaktičko
djelovanje tijekom igre.
Na kraju je potvrđeno očekivanje da
dobra kondicijska pripremljenost može
utjecati na manji broj i jačinu
ozljeda lokomotornog aparata.
294

Mjerenje i vrednovanje u vrhunskom sportu
Na temelju rezultata drugog mjerenja konstatirano je da
ova ženska rukometna ekipa još uvijek ima nedostatke u
slijedećim dimenzijama kondicijske pripremljenosti:
Agilnost
Eksplozivna snaga tipa skočnosti
Brzinska snaga tipa sprinta
Maksimalna snaga
Snaga trupa
Kratkotrajna brzinska izdržljivost
(nelaktatna-fosfagena)
Dugotrajna brzinska izdržljivost
(laktatna-glikolitička)
Prema rezultatima drugog testiranja određen je
rang igračica (z-vrijednosti) i skupine prema
razini kondicijske pripremljenosti početkom
natjecateljskog razdoblja.
Dobivene su četiri homogene skupine igračica prema
razini kondicijske pripremljenosti:
1.
V. C. (0,90)
R. D. (0,90)
A. F. (0,83)
2.
N. K. (0,60)
LJ. V. (0,59)
S. P. (0,54)
V. M. (0,49)
A. H. (0,36)
3.
B. J. (-0,14)
I. M. (-0,18)
A. K. (-0,24)
T. Š. (-0,35)
M. R. (-0,44)
4.
M. S.(-0,67)
S. K. (-0,78)
J. P. (-1,50)
Dobiveni rezultati omogućili su određivanje skupina
igračica kod kojih je uočen poseban deficit nekih
funkcionalnih ili motoričkih sposobnosti.
Ova informacija može poslužila je trenerima u
formiranju homogenih skupina igračica
Maksimalna snaga, brzinska izdržljivost i
skočnost bile su dimenzije kondicijske pripremljenosti
na čijem su razvoju radile sve igračice.
Rb
1
2
3
4
5
Skupine igračica s izraženim deficitom pojedinih
kondicijskih sposobnosti
Deficitarna sposobnost
Agilnost
Eksplozivna snaga tipa
skočnosti
Eksplozivna snaga tipa sprinta
Maksimalna snaga
Snaga trupa
Igračice
A.K., J.P., M.R., M.S., T.Š., S.K.
J.P., M.S., S.K., A.K., V.C., M.R.
B.J., S.K., J.P., M.R., M.S., T.Š.
V.C., I.M., V.M., J.P., M.R., T.Š.,
M.T., S.K., A.H.
B.J., A.K., J.P., M.R., M.S., S.K.
6
7
Kratkotrajna brzinska
izdržljivost (nelaktatnafosfagena)
Dugotrajna brzinska izdržljivost
(laktatna-glikolitička)
B.J., A.K., I.M., J.P., M.S., T.Š., S.K.
J.P., S.K., M.S., T.Š., B.J., (V.M.),
(R.D.)
Prikaz individualnih profila igračica prema
rezultatima u pojedinim testovima
kondicijske pripremljenosti
3,00
2,00
1,00
0,00
-1,00
-2,00
-3,00
R.D.
KUS SAR1 SAR2 SDM 30MVS BPRES TRB SMB KONT
Prikaz ekipnog profila u odnosu na rezultat u testu za
procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti
60
50
40
30
20
10
SAR1 (cm)
00
V.C. R.D. A.F. A.H. B.J. N.K. A.K. I.M. V.M. S.P. J.P. M.R. M.S. T.Š. LJ.V. S.K.
295

4. seminar
Prikaz ekipnog profila u odnosu na rezultat u testu za
procjenu maksimalne snage ruku i ramenog pojasa
Prikaz ekipnog profila u odnosu na rezultat u testu za
procjenu lateralne agilnosti
BENCH PRESS (kg)
KUS (ms)
70 70
60 60
50 50
40 40
30 30
20
20
10
10
0
0
V.C.
V.C.
R.D.
R.D.
A.F.
A.F.
A.H.
A.H.
B.J.
B.J.
N.K.
N.K.
A.K.
A.K.
I.M.
I.M.
V.M.
V.M.
S.P.
S.P.
J.P.
J.P.
M.R.
M.R.
M.S.
M.S.
T.Š.
T.Š.
LJ.V.
LJ.V.
S.K.
S.K.
900
880
860
840
820
800
780
760
740
720
700
680
V.C.
V.C.
R.D.
R.D.
A.F.
A.F.
A.H.
A.H.
B.J.
B.J.
N.K.
N.K.
A.K.
A.K.
I.M.
I.M.
V.M.
V.M.
S.P.
S.P.
J.P.
M.R.
M.S.
J.P.
M.R.
M.S.
T.Š.
LJ.V.
S.K.
T.Š.
LJ.V.
S.K.
Zaključno mišljenje
Mjerenje kondicijske pripremljenosti vrhunskih
rukometašica, početkom natjecateljskog razdoblja
(drugo mjerenje) pokazalo je da se radi o ekipi koja se
u vrijeme drugog mjerenja približavala
zadovoljavajućoj, ali još uvijek ne optimalnoj
kondicijskoj pripremljenosti.
Utvrđena je potreba i kratkoročnog i dugoročnog
forsiranja kondicijske pripreme ove ekipe.
Utvrđeni deficiti pojedinih igračica morali su biti
smanjeni odgovarajućim programima individualnog
treniranja.
Prijedlozi i naputci koji su dati glavnom
treneru i suradnicima:
1) Kondicijsku pripremu odnosno programe za razvoj
funkcionalnih i motoričkih sposobnosti treba
provoditi i dalje
2) Valja posebno planirati i provoditi mini cikluse
kondicijskog treninga
3) Ova ekipa ima značajne rezerve i u području
bazične i u području specifične kondicijske
pripremljenosti – to posebno vrijedi za eksplozivnu
snagu tipa skočnosti, maksimalnu snagu i
eksplozivnu snagu tipa sprinta
4) Predlaže se stalna kontrola pojedinih
kondicijskih sposobnosti s posebnim naglaskom
na nedostatke uočene kod pojedinih igračica
5) Sljedeće mjerenje treba provesti u drugom
dijelu natjecateljskog razdoblja kada se
mogu očekivati značajnija poboljšanja u
analiziranim pokazateljima kondicijske
pripremljenosti.
296

5. seminar:
FAKTORSKA ANALIZA
USPJEŠNOSTI U SPORTU
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Jednadžbama specifikacije uspješnosti u različitim
sportovima
Načinima ekspertnog procjenjivanja važnosti
pojedinih sposobnosti, osobina i znanja
Metodološkim postupcima za utvrđivanje
povezanosti prediktorskih varijabli s pokazateljima
uspješnosti u pojedinim sportovima
Mogućnostima samostalnog ocjenjivanja važnosti
pojedinih čimbenika uspješnosti u sportu
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Jukić, I. i sur. (2000). EVALUATION OF
VARIABLES OF SHOOTING FOR A GOAL
RECORDED DURING THE 1997.
EUROPEAN BASKETBALL CHAMPIONSHIP
IN BARCELONA. Kinesiology, 32 (2), 51-62.
Milanović i sur. (2006). OSNOVE SPORTA
I SPORTSKOG TRENINGA. U S. Heimer i R.
Čajavec i sur. (ur.), Medicina sporta (str. 45-
98). Zagreb: Kineziološki fakultet.
297

5. seminar
1. tema:
Jednadžba specifikacije uspješnosti
u sportu
Programiranje treninga u pojedinim sportskim
granama pretpostavlja poznavanje relacija
različito definiranih prediktorskih skupova
varijabli i objektivno definirane uspješnosti.
Glavne komponente uspješnosti sportaša su
njegova kondicijska, tehnička, taktička i psihička
pripremljenost.
Strukturu kondicijskih sposobnosti čine:
aerobna i anaerobna izdržljivost, brzina, snaga,
koordinacija, agilnost, gibljivost…
Osnovne skupine sposobnosti, osobina i znanja o kojima ovisi
treniranost sportaša i sportski rezultat (studenti nadopunjavaju prazne
kvadratiće prikaza):
Funkcionalne
sposobnosti
Psihička
priprema
Sportski
rezultat
Treniranost
Motoričke
sposobnosti
Tehničkotaktička
znanja
Morfološke
karakteristike
298

Faktorska analiza uspješnosti u sportu
Svaki sport zahtijeva spomenute komponente
u različitim omjerima.
Osnovni zadatak je utvrditi te omjere i
objasniti njihov utjecaj na uspješnost u
postizanju vrhunskih rezultata u pojedinom
sportu.
U sportskim igrama primjerice postoji
mogućnost određivanja dominantnog mehanizma
resinteze ATP-a. To ovisi o fazama visokog
intenziteta i kratkotrajnog opuštanja. Trajanje
faze visoko intenzivne aktivnosti u odbojci je 8 s
(KP), u košarci (KP i GL) 20 s, u hokeju 30 s (GL),
u rukometu 35 s (GL)
Faktorska struktura uspjeha u nogometu
(modificirano prema Jonath i Krempel, 1987)
Izdržljivost
30%
Snaga
20%
Koordinacija
15%
Brzina
25%
UsN = f (a1I + a2B + a3F + a4K + a5G)
Gibljivost
10%
UsN = (30%I + 25%B + 20%F + 15%K + 10%G)
Motoričke sposobnosti o kojima ovisi
uspješnost u BOKSU
35%
15%
15%
10%
25%
Snaga
Brzina
Koordinacija
Izdržljivost
Fleksibilnost
2. tema:
Ocjenjivanje važnosti čimbenika
uspješnosti u sportu
Relativna važnost antropoloških karakteristika
u odnosu na uspješnost u pojedinom sportu
može se utvrditi procjenom eksperata
Eksperti mogu biti
istaknuti stručnjaci ili
sveučilišni nastavnici sa
znanjem i iskustvom iz
sporta u kojem se
ocjenjuje važnost
čimbenika uspješnosti
Ocjene važnosti motoričkih obilježja u odnosu
na uspješnost u sportskim igrama
(modificirano prema Milanović sur., 2006)
(Legenda: KOO – koordinacija, P – preciznost, R – ravnoteža, FL –
fleksibilnost, BP – brzina alternativnih pokreta, F – bazična tjelesna snaga, FS
– eksplozivna snaga, IZO – maksimalna sila pokušanih pokreta)
KOŠARKA
ODBOJKA
OCJENE VAŽNOSTI MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI U SPORTSKIM IGRAMA
(studenti upisuju ocjenu važnosti)
SPORTSKE IGRE
KK
AG
P
R
Motoričke sposobnosti
FL
BP
FP
MF
FE
FR
SPORTSKE IGRE
KOO
P
Motoričke sposobnosti
R FL BP F
FS
IZO
RUKOMET
KOŠARKA
+5
+5
+4
+2
+4
+3
+5
+1
NOGOMET
ODBOJKA
+5
+5
+4
+5
+5
+4
+5
+3
VATERPOLO
RUKOMET
+5
+5
+4
+5
+5
+5
+5
+3
NOGOMET
VATERPOLO
+5
+3
+5
+3
+4
0
+4
0
+5
+3
+3
+4
+5
+4
+4
+4
(Legenda: KK – koordinacija, AG – agilnost, P – preciznost, R – ravnoteža, FL –
fleksibilnost, BP – brzina pokreta, FP – frekvencija pokreta, MF –
maksimalna snaga, FE – eksplozivna snaga, FR – repetitivna snaga)
299

5. seminar
Ocjene važnosti morfoloških i funkcionalnih
obilježja u odnosu na uspješnost u sportskim
igrama
(modificirano prema Milanović i sur., 2006)
(Legenda: LDS – longitudinalna dimenzionalnost skeleta, TDS –
transverzalna dimenzionalnost skeleta, VT – volumen tijela, PMT – potkožno
masno tkivo, R - raspon transportnog sustava za kisik, S - stabilnost
transportnog sustava, ANK - anaerobni kapacitet)
SPORTSKE IGRE
Morfološke karakteristike
LDS
TDS
VT
PMT
R
Funkcionalne
sposobnosti
S
ANK
OCJENJIVANJE VAŽNOSTI MOROLOŠKIH
KARAKTERISTIKA U SPORTSKIM IGRAMA
(studenti upisuju ocjenu važnosti)
SPORTSKE IGRE
KOŠARKA
ODBOJKA
RUKOMET
LDS
Morfološke karakteristike
TDS
VT
PMT
KOŠARKA
+5
+4
+2
-5
+5
+5
+5
NOGOMET
ODBOJKA
+5
+3
+4
-4
+4
+4
+5
VATERPOLO
RUKOMET
+5
+4
+4
-4
+5
+4
+5
NOGOMET
VATERPOLO
+4
+4
+4
+3
+2
+4
-5
-1
+3
+5
+4
+5
+5
+5
(Legenda: LDS – longitudinalna dimenzionalnost skeleta, TDS –
transverzalna dimenzionalnost skeleta, VT – volumen tijela, PMT – potkožno
masno tkivo)
OCJENJIVANJE VAŽNOSTI FUNKCIONALNIH
SPOSOBNOSTI U SPORTSKIM IGRAMA
(studenti upisuju ocjenu važnosti)
SPORTSKE IGRE
KOŠARKA
ODBOJKA
RUKOMET
NOGOMET
VATERPOLO
Funkcionalne sposobnosti
Ae
AnAe
(gl.)
AnAe
(ph.)
BOKS
JUDO
OCJENE VAŽNOSTI MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI U BORILAČKIM SPORTOVIMA
(studenti upisuju ocjenu važnosti)
BORILAČKI
SPORTOVI
HRVANJE
KARATE
KK
AG
P
R
Motoričke sposobnosti
FL
BP
FP
MF
FE
FR
TAEKWONDO
(Legenda: Ae – aerobne sposobnosti, AnAe (gl.) – anaerobni glikolitički
kapacitet, AnAe (ph.) – anaerobni fosfageni kapacitet (Legenda: KK – koordinacija, AG – agilnost, P – preciznost, R – ravnoteža, FL –
fleksibilnost, BP – brzina pokreta, FP – frekvencija pokreta, MF –
maksimalna snaga, FE – eksplozivna snaga, FR – repetitivna snaga)
BOKS
JUDO
KARATE
OCJENJIVANJE VAŽNOSTI MOROLOŠKIH
KARAKTERISTIKA U BORILAČKIM SPORTOVIMA
(studenti upisuju ocjenu važnosti)
BORILAČKI
SPORTOVI
HRVANJE
TAEKWONDO
LDS
Morfološke karakteristike
TDS
VT
PMT
OCJENJIVANJE VAŽNOSTI FUNKCIONALNIH
SPOSOBNOSTI U BORILAČKIM SPORTOVIMA
(studenti upisuju ocjenu važnosti)
BORILAČKI SPORTOVI
BOKS
HRVANJE
JUDO
KARATE
TAEKWONDO
Ae
Funkcionalne
sposobnosti
AnAe
(gl.)
AnAe
(ph.)
(Legenda: LDS – longitudinalna dimenzionalnost skeleta, TDS –
transverzalna dimenzionalnost skeleta, VT – volumen tijela, PMT – potkožno
masno tkivo)
(Legenda: Ae – aerobne sposobnosti, AnAe (gl.) – anaerobni glikolitički
kapacitet, AnAe (ph.) – anaerobni fosfageni kapacitet
300

Faktorska analiza uspješnosti u sportu
OCJENE VAŽNOSTI MORFOLOŠKIH, MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH OBILJEŽJA ZA
USPJEŠNOST U ATLETICI (studenti upisuju ocjenu važnosti) ž
Sportovi
Disciplin
a/ spol
LDS
Morfološke
karakteristike
TDS
VT
PMT
KK-
Agil
P
Motoričke sposobnosti
R FL B MF
FE
FR
Funkcionalne
sposobnosti
Aer
AnA
(gl)
AnA
(Ph)
Sprint
Atletika
(trčanja)
Srednje
pruge
Duge
pruge
Prepone
Udalj
Atletika
(skokovi)
Uvis
Troskok
Kugla
Atletika
(bacanja)
)
Kladivo
Disk
Koplje
3. tema:
Metodološki postupci za utvrđivanje
povezanosti prediktorskih varijabli s
pokazateljima uspješnosti u sportu
Relativna važnost antropoloških
karakteristika, specifičnih sposobnosti i osobina
te situacijskih varijabli u odnosu na uspješnost
u pojedinom sportu može se odrediti
primjenom multivarijatnih statističkih
metoda
Utjecaj prediktorskih varijabli na rezultate –
pokazatelje uspješnosti u sportu:
a) više prediktorskih i jedna kriterijska varijabla
(regresijska analiza) i
b) više prediktorskih i više kriterijskih varijabli
(kanonička analiza).
301

5. seminar
REGRESIJSKA POVEZANOST SPOSOBNOSTI DIZANJA UTEGA I REZULTATA U
ATLETSKIM BACANJIMA
(prema Milanović i sur., 1986)
SPOSOBNOST/ATLETSKA
DISCIPLINA
PARC. REGRES. KOEF.
Apsolutna snaga trupa
i gornjih ekstremiteta
Apsolutna snaga donjih
ekstremiteta
MULT. REGRES. KOEF.
r
0,77
0,69
ro
0,64
Bacanje kugle
β
0,56
0,30
delta
0,80
p
43,45
20,41
F
41,54
qβ
0,00
0,02
Q
0,00
r
0,73
0,55
ro
0,54
Bacanje diska
β
0,67
0,09
delta
0,73
p
49,15
4,67
F
27,38
qβ
0,00
0,53
Q
0,00
r
0,65
0,47
ro
0,42
Bacanje koplja
β
0,62
0,04
delta
0,65
p
40,14
1,99
F
17,11
qβ
0,00
0,78
Q
0,00
Multipli i parcijalni regresijski koeficijenti
prediktorskih varijabli ubacivanja lopte u koš u
odnosu na konačni rezultat utakmice
(Jukić i sur., 2000)
MR = .59300498, RD. = .35165490, Adjusted R = .31253,
F (7.116) = 8.9882, P < .0000
Sta. Error of estimate: .41625
Šut 2 uspješno
Šut 2 neuspješno
Šut 3 uspješno
Šut 3 neuspješno
Sl. bacanja uspješno
Sl. bacanja neuspješno
Asistencija
BETA β
0,19
-0,22
0,01
-0,26
0,28
0,02
0,16
ST. ERROR
OF BETA
0,10
0,08
0,10
0,08
0,08
0,08
0,10
f(116)
1,92
-2,74
0,09
-3,04
3,49
0,26
1,60
P - level
0,06
0,01
0,92
0,00
0,00
0,79
0,11
Regresijska i kanonička analiza omogućuju
utvrđivanje razine značajnosti pojedinih
sposobnosti, osobina i znanja u različitim
sportovima.
To omogućuje određivanje hijerarhijske
strukture čimbenika uspješnosti.
U selekciji i treningu sportaša najveću pažnju
treba pokloniti vodećim čimbenicima uspješnosti.
302

6. seminar:
SPORTSKA AKTIVNOST I
OKOLINSKI FAKTORI U FUNKCIJI
RAZVOJA DJETETA SPORTAŠA
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Sportskoj aktivnosti kao području
zadovoljavanja potreba djece sportaša
Redoslijedu zadovoljavanja potreba prema
Maslowljevoj humanističkoj teoriji ličnosti)
Odgojnom značaju interakcije trenera i djeteta
sportaša
Tipovima trenera i tipovima djece sportaša
Utjecaju škole, obitelji i društvenog okruženja
na razvoj djece sportaša
Uzrocima prekida karijere djece i mladih
sportaša
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Milanović, D., M. Milanović (1992)
SPORTSKA AKTIVNOST I OKOLINSKI
FAKTORI U FUNKCIJI RAZVOJA
DJETETA SPORTAŠA, Kineziologija, 24 (1-
2), 15-20.
Drabik, J. (1996). CHILDREN AND
SPORTS TRAINING. Island Pond, VT:
Stadion publishing company, Inc.
303

6. seminar
1. tema:
Sportska aktivnost kao područje
zadovoljenja primarnih potreba
Prema Maslowljevoj
humanističkoj teoriji
ličnosti (Maslow, prema
Milanović i Milanović,
1992) svaki pojedinac
ima ciljeve koje u životu
želi postići.
U dinamici ispunjavanja želja i postizanja
ciljeva vlada određena hijerarhija:
biološke potrebe,
potreba za sigurnošću,
potreba za pripadanjem i ljubavlju,
potreba za samopoštovanjem i da ga drugi
poštuju i
potreba za samoaktualizacijom.
Dijete može zadovoljiti većinu potreba bavljenjem
sportskom aktivnošću.
U dinamici ispunjavanja želja i postizanja ciljeva
vlada određena hijerarhija
potreba za
samoaktualizacijom
potreba za
samopoštovanjem
potreba za
pripadanjem i ljubavlju
potreba za sigurnošću
biološke potrebe
2. tema:
Okolinski čimbenici u funkciji
razvoja djeteta sportaša
Odgojni značaj interakcije trenera i
djeteta sportaša
Trener mora djetetu
pomoći da se aktualizira,
potvrdi kao ličnost i
rezultatima potkrijepi svoj
talent
Postoje tri osnovna tipa
trenera:
Strog i kritičan
Blag i njegujući
Realna autonomna osoba
Realne situacije u treningu i
natjecanju mogu utjecati na
promjenu ponašanja trenera
tako da blag i njegujući može
poprimiti obilježja strogog i
kritičnog.
Dijete sportaš tijekom
procesa sportskog treninga
stoji u interakciji s
trenerom i njegovim
zahtjevima:
pažljivo sluša sve trenerove
naredbe i naredbe, nastoji ih
slijediti sa što manje pogrešaka
(adaptirano dijete)
odbija trenerove zahtjeve, ne
sluša trenera (buntovno
dijete)
slobodno iskazuje svoje
potrebe, ispoljava svoje
autentične emocije (slobodno
dijete)
304

Sportska aktivnost i okolinski faktori u funkciji razvoja djeteta sportaša
Obitelj
koja svojim odnosom prema
djetetu sportašu potiče njegovu
darovitost te podupire njegovo
sudjelovanje u procesu treninga i
natjecanja kroz:
odgovarajuće životne uvjete
(stanovanje, prehrana, odmor i
dr.)
odgovarajuću psihološku
potporu
osiguravanje materijalnih i drugih
uvjeta treninga i natjecanja
Obitelj = primarna društvena
zajednica koju čine roditelji i
djeca
Ima ulogu osigurati uvjete za
pravilan psihofizički razvoj,
stimulirati razvoj djetetove
osobnosti i biti mu podrška
na putu do ostvarivanja
kvalitetnog samostalnog života
Aktivna obitelj je
dragocjena i nezamjenjiva
zajednica za svako dijete
Pasivna obitelj - u kojoj
roditelji nemaju interes za
ono čime se dijete bavi, u
kojoj roditelji nemaju niti
informaciju o tome što se s
djetetom događa izvan
obiteljskog okruženja - ne
može zadovoljiti posebne
potrebe djeteta sportaša.
Baviti se sportom, za dijete, u
pasivnoj i nezainteresiranoj
obitelji postaje opterećujuće.
Ono osjeća da njegov sportski
talent i njegova sportska
aktivnost ugrožavaju njegove
pozicije u obitelji i remete
obiteljski sklad.
Nakon nekog vremena
dijete će u takvoj
restriktivnoj i
destimulativnoj sredini
prekinuti svoje intenzivno
bavljenje sportom.
Roditelj, posebno majka, jedan je od najvažnijih
čimbenika u oblikovanju djetetove osobnosti - u
slučaju djeteta-sportaša u oblikovanju njegova
talenta i uspjeha.
Roditelje se ne smije tretirati kao
opterećujući dio koji ''ne zna'' i koji ''ne smije''
aktivno sudjelovati u procesu sportskog
odrastanja djeteta-sportaša.
Škola
koja omogućava djetetovo uspješno bavljenje
sportom kroz:
prikladan režim školovanja
odgovarajuće radno opterećenje
potporu u nadoknađivanju propuštenog radi
treninga i natjecanja
opće razredno i školsko ozračje koje
podupire iskazivanje posebnosti
Dobro osmišljena komunikacija sportskog
kluba i roditelja mogla bi biti inicirana od
strane stručnjaka u klubu.
305

6. seminar
Škola je, pored sportskog
kluba, najznačajnija
institucija za razvoj
djeteta sportaša.
Dijete u njoj boravi
tijekom cijelog djetinjstva i
mladenaštva. U školi bi
dijete trebalo imati
izrazito poticajne
stimulanse za iskazivanje
i razvijanje svojih
potencijala.
Iskustva jednog djeteta sportaša - u školi koju je
pohađalo u državi Michigan
Svi mladi ljudi koji su se bavili sportom bili su vrlo
popularni i među učenicima i među profesorima
U vrijeme natjecanja u bilo kojem sportu bilo je osobito
važno dati mladim sportašima podršku. Činili su to
tako da su se tjedan dana prije važne utakmice svi
učenici i profesori oblačili u boje njihovog kluba (ovdje
je to bilo - plavo i žuto).
Ovo je isto način da se da podrška ekipi i sportašima
koji su neposredno pred utakmicu budni, dok njihovi
prijatelji dolaze u školu naspavani - projektivno to bi bio
način da se neverbalno iskaže razumijevanje i
podrška mladim sportašima...
3. tema:
Mogući uzroci za prekid sportske
karijere djece i mladeži
(prema Holz, 1981)
1. Slobodno
vrijeme
4. Trening
2. Roditeljski
dom
DIJETE SPORTAŠ
MLADI SPORTAŠ
3. Škola-studijbuduće
zanimanje
5. Trener-klubsportski
savez
Slobodno vrijeme
Nedovoljna količina
slobodnog vremena
Raspoloženje sportaša,
umor – iscrpljenost
Negativan utjecaj
ostalih interesnih
područja
Opseg i intenzitet
odmora i sna
Roditeljski dom
Socijalni status obitelji
Zanimanje i zaposlenje
roditelja
Obiteljski problemi
Financijsko opterećenje
Škola - studij - buduće zanimanje
Režim školovanja (početak
i trajanje nastave)
Radno opterećenje
Podrška/smetnje u
postizanju školskog
uspjeha
Školske ocjene
Pouka - pomoć u
svladavanju školskog
programa
306

Sportska aktivnost i okolinski faktori u funkciji razvoja djeteta sportaša
Trening
Dobna dinamika (ulazak u sport, stalna
selekcija)
Primjerenost treninga individualnim i dobnim
osobitostima
Opterećenja treninga (trajanje i jačina
podražaja)
Uvjeti sportske pripreme (dolazak i odlazak s
treninga, vrijeme između dva treninga
Emocionalno stanje
(zadovoljstvo/nezadovoljstvo treningom)
Adekvatnost sportskih dostignuća
Trener - klub - sportski savez
Znanje i iskustvo trenera
Ličnost i sustav
vrijednosti trenera
Teškoće i problemi s
trenerom/klubom
Osposobljavanje i
trening u klubu
Podrška sportskog
saveza
307

7. seminar:
DOPUNSKI SADRŽAJI
SPORTSKE PRIPREME
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Važnosti dopunskih faktora u sustavu
sportske pripreme
Kineziološkim dopunskim sadržajima
sportske pripreme (dopunski individualni
trening)
Programiranju i provedbi dopunskog
prevencijskog i rehabilitacijskog treninga
Ostalim dopunskim faktorima sportske
pripreme (režimu života, visinskom trening,
temperaturi i vlažnosti zraka)
Za pripremu ovog seminara studenti
su koristili sljedeće:
Milanović, D. (ur.) (2002). DOPUNSKI
SADRŽAJI SPORTSKE PRIPREME. Zbornik
radova znanstveno-stručnog skupa «Dopunski
sadržaji sportske pripreme», 22.i 23.02. Zagrebački
velesajam. zagreb.:Kineziološki fakultet, Zagrebački
športski savez, Hrvatski olimpijski odbor.
Jukić, I., Milanović, D., Šimek, S. (ur.)
(2005). Zbornik radova 3. godišnje međunarodne
konferencije “KONDICIJSKA PRIPREMA
SPORTAŠA 2005 – Oporavak u sportu”,
Udruga kondicijskih trenera Hrvatske, Kineziološki
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebački športski
savez, Zagrebački velesajam.
308

Dopunski sadržaji sportske pripreme
Razvijene zemlje u svijetu izgradile su
jedinstven sustav sportske pripreme u kojem
jasnu poziciju zauzimaju proces treninga,
sustav natjecanja i dopunski sadržaji.
Mnogi znanstvenici i stručnjaci ističu kako
uspjeh na natjecanjima ovisi o kvaliteti
sportskog treninga, ali isto tako i o primjeni
motoričkih i nemotoričkih dopunskih sadržaja
sportske pripreme.
Na današnjem stupnju
razvijenosti tehnologije
sportske pripreme
znanstvenici, stručnjaci i
treneri s jednakom pažnjom
razmatraju probleme sustava
treninga, sustava natjecanja i
dopunskih sadržaja
sportske pripreme bez
kojih nije moguće osigurati
potpuni razvoj treniranosti
sportaša
1. tema:
Kineziološki dopunski sadržaji
sportske pripreme
Individualni dopunski
trening:
Razvoj i održavanje motoričkih
sposobnosti
Unapređenje funkcionalnih
sposobnosti
Prevencija ozljeda
Rehabilitacijski postupci
U sportskoj praksi često se provode
individualni dopunski treninzi za podizanje
sposobnosti sportaša u kojima on značajno
odstupa od modelnih vrijednosti.
U takvom se treningu sportašu pristupa
individualno .
Prilikom programiranja i rasporeda individualnog
dopunskog treninga moraju se uzimati u obzir
ciljevi karakteristike treninga kojeg
provodi glavni trener.
Postoji opasnost predoziranja opterećenja,
neslaganja programski sadržaja i ugrožavanja
željenih efekata (programi nikako ne bi
smjeli biti suprotstavljeni već bi se trebali
nadopunjavati).
2. tema:
NEMOTORIČKA SREDSTVA
(dopunski sadržaji
sportske pripreme)
REŽIM ŽIVOTA
PREHRANA
FIZIKALNA SREDSTVA
GEOGRAFSKO-KLIMATSKA SREDSTVA
TEHNIČKA SREDSTVA
FARMAKOLOŠKA SREDSTVA
PSIHOLOŠKA SREDSTVA
Režim života
Potrebno je uskladiti ritam
cjelodnevnih obveza sportaša s
vremenom održavanja treninga
ili natjecanja.
Treba paziti na intenzitet i
trajanje sna.
Racionalno iskoristiti vrijeme
odmora između dva treninga
Osigurati najlakši prijevoz od
mjesta stanovanja do mjesta
treninga
309

7. seminar
Prehrana
Specifična prehrana s obzirom na sport (npr. aerobni
sportovi, sportovi snage) i vrstu treninga (trening
aerobnih sposobnost, trening eksplozivne snage)
Paziti na odgovarajući odnos ugljikohidrata,
bjelančevina i masti u pojedinim obrocima
Osigurati potrebnu kalorijsku vrijednost
Odabir kvalitetnih namirnica
Kvalitetna priprava obroka
Osigurati redovitost i pravodobnost obroka
Redovnu prehranu stalno nadopunjavati potrebitim
suplementima (vitamini, minerali, aminokiseline,
bjelančevine, ugljikohidrati)
Odgovarajućom prehranom uz nadzor
nutricionista može se kontrolirati dinamika
kataboličkih (razgradnja) i anaboličkih
(izgradnja) procesa
Visinski trening
Znanstveno je dokazan
pozitivan utjecaj visinskog
treninga (najmanje tri
tjedna na visini
2300m±300m) na čitav niz
funkcionalnih i biokemijskih
pokazatelja u organizmu.
Tako, primjerice, trening usmjeren na razvoj
aerobnih sposobnosti, a koji se provodi u
uvjetima hipoksije (visinski trening) rezultira
većim VO2max nego kada se provodi u
uobičajenim uvjetima, odnosno u nizini.
Prema Suslovu, da bismo se maksimalno iskoristio
učinak iskoristili visinskog učinke visinskog treninga potrebno treninga potrebno je
najvažnije je natjecanje planirati u u
razdoblju od 14 do 25 dana nakon njegove
provedbe. provedbe,
Već A već nakon 28 28 dana dana pozitivni učinci visinskog
treninga nestaju.
Temperatura zraka
Trening u uvjetima ekstremnih ili manje povoljnih
temperatura prijeti sportašu nepovoljnim
posljedicama bilo da se radi o visokim ili niskim
temperaturama.
Statistički najveću opasnost na treningu pri
hladnoći predstavljaju puknuća mišića i
tetiva.
Pri tome treba voditi računa o adekvatnoj
opremi te kvalitetnom zagrijavanju
Pri povišenoj temperaturi
zraka postoji opasnost od
pojave dehidracije, što se
može spriječiti
optimalnim unosom
tekućine tijekom
vježbanja.
Također se treba čuvati
opeklina i, naravno
toplinskog udara koji je
posljedica loše regulacije
topline organizma.
310

Dopunski sadržaji sportske pripreme
Vremenska razlika – jet-lag
Stvarnost suvremenog sporta su česta i
daleka putovanja avionom. Promjena
vremenske zone negativno utječe na biološko
i psihološko stanje sportaša. O ovome je
potrebno razmišljati tijekom planiranja vrha
sportske forme.
Utjecaj jet-laga može se reducirati tako da
sportaši krenu nekoliko određeni dana broj dana ranije ranije na put, na
a put. samo vrijeme adaptacije na drugu
vremensku Vrijeme adaptacije zonu se može na drugu skratiti vremensku
iskorištavajući zonu može se vanjske skratitifaktore iskorištavajući koji utječu vanjske
dnevni faktore ritam koji utječu organizma dnevni kao ritam što su organizma odmor/rad, kao
tama/svjetlost, što su odmor/rad, raspored tama/svjetlost, obroka te raspored kontakti s
ljudima obroka te itd. kontakti s ljudima itd.
Na kraju je potrebno složiti se s mnogo puta
iskazanim mišljenjem (Fleck i Kraemer, 1997;
Željaskov 1999; Matvejev, 2000) da treniranost
sportaša i uspjesi na natjecanjima ovise o
kvalitetnim programima sportskog treninga ali
isto tako i o primjeni dopunskih sadržaja u
vrijeme odmora odnosno oporavka, a o čijoj
primjeni skrbe članovi stručnih timova raznih
specijalnosti
311

8. seminar:
IZBOR SADRŽAJA
I DOZIRANJE
OPTEREĆENJA U SPORTU
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Sadržajima pogodnim za razvoj funkcionalnih i
motoričkih sposobnosti
Načinima izbora motoričkih sadržaja opće, bazične,
specifične i situacijske kondicijske pripreme
Doziranju opterećenja u skladu s karakteristikama
dobi, spola i kvalitete sportaša
Pretreniranosti i svim opasnostima koje ona nosi
Različitim metodama trenažnog rada uz korištenje
najnovijih trenažera i pomagala
Novim tehnologijama u kondicijskom i tehničkotaktičkom
treningu
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Milanović, D., S. Heimer, I. Jukić (2001).
PROGRAMIRANJE OPTEREĆENJA U SPORTU.
Zbornik 10. Ljetne škole pedagoga fizičke kulture
RH. (str. 16-23).
Milanović, D., Jukić, I., Šimek, S. (2003).
METODE TRENAŽNOG RADA U PODRUČJU
SPORTA. Zbornik radova 12. ljetne škole
kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, 17. do 21.
lipnja 2003. (str. 25-36).
Milanović, D. (ur.). FITNESS, ZBORNIK
RADOVA MEĐUNARODNOG SAVJETOVANJA O
FITNESSU. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
312

Izbor sadržaja i doziranje opterećenja u sportu
1. tema:
Izbor sadržaja sportske pripreme
U sportskoj pripremi koriste se različiti
motorički sadržaji kondicijske, tehničke i
taktičke pripreme.
Ti sadržaji mogu pripadati programima opće,
bazične, specifične i situacijske pripreme.
Sadržaji opće ili višestrane kondicijske
pripreme sportaša
Različiti autori (Gabrijelić, 1984; Milanović,
1997; Jukić i Marković, 2005) naglašavaju da
se u općoj kondicijskoj pripremi sportaša
koriste raznovrsne vježbe za razvoj:
jakosti svih topoloških regija tijela
razvoj gibljivosti odnosno fleksibilnosti,
razvoj koordinacijskih sposobnosti,
razvoj aerobne izdržljivosti te
raznovrsne vježbe za:
prevenciju ozljeda i
sportsku rehabilitaciju.
Pasivne vježbe istezanja u paru (stretching)
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe iz
ove skupine)
Izbor vježbi opće kondicijske pripreme -
vježbe u parovima
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe
iz ove skupine)
Izbor vježbi opće kondicijske pripreme -
vježbe za prevenciju ozljeda
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe
iz ove skupine)
Izbor vježbi opće kondicijske pripreme – vježbe s
teretima za razvoj jakosti različitih topoloških
regija tijela
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe iz ove
skupine)
313

8. seminar
Sadržaji osnovne ili bazične kondicijske
pripreme sportaša
Koriste se vježbe za:
potpuni razvoj dominantnih motoričkih
sposobnosti
za razvoj onih sposobnosti i osobina u kojima sportaš
značajno odstupa od željenih (modelnih) vrijednosti
Primjenjuju se i vježbe iz drugih sportova koje
su se pokazale efikasnima za razvoj pojedinih
sposobnosti
Vježbe za razvoj sprinterskih sposobnosti
uz različita dodatna opterećenja (prsluci, gume, utezi) na ravnoj podlozi,
uzbrdici, stepenicama…
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe iz
ove skupine)
Vježbe za razvoj skočnosti
uz korištenje prepona i sanduka različitih visina i bez pomagala na
ravnoj podlozi, uzbrdici, stepenicama…
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe iz
ove skupine)
Izbor vježbi osnovne kondicijske pripreme –
vježbe s teretima za razvoj različitih vrsta snage
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe iz ove
skupine)
Sadržaji specifične kondicijske pripreme
sportaša
Koriste se vježbe koje su slične
strukturama gibanja sporta u
kojem se trenažni proces provodi.
Složenost struktura gibanja
određuje potencijalni broj
specifičnih kondicijskih vježbi
(primjerice, više ih je u košarci nego u
plivanju)
Promatrajući provedbu programa
specifične kondicijske pripreme
odmah se može prepoznati sport
“o kojem se radi”.
Izbor vježbi specifične kondicijske pripreme u
izabranoj sportskoj igri (_____________)
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe iz ove
skupine)
314

Izbor sadržaja i doziranje opterećenja u sportu
Sadržaji situacijske kondicijske pripreme
sportaša
Koriste se vježbe koje su
slične strukturama
situacija sporta u kojem
se trenažni proces provodi.
Složenost struktura
situacija određuje
potencijalni broj vježbi,
situacijske kondicijske
pripreme (primjerice više ih je u
odbojci nego u judu)
Situacijska kondicijska priprema u izabranoj
sportskoj igri (__________________)
(studenti će samostalno izabrati i nacrtati ostale vježbe iz ove
skupine)
I
2. tema:
Doziranje opterećenja
Ukupno opterećenje
kao i njegove komponente
intenzitet i ekstenzitet
moraju biti prilagođene
specifičnostima
pojedinog sporta,
periodizaciji višegodišnjeg
i jednogodišnjeg ciklusa
sportske pripreme i
individualnim
osobitostima sportaša.
“ U mojoj karijeri nema nikakvih tajni. Sve
što postižem to su obični elementi košarke.
Jednostavnost je u tome što ja više nego
drugi radim i više nego drugi ponavljam
svoje vježbe. Točno. Dnevno treniram
četiri do pet sati kad putujem. Na
pripremama i više. Veliku pozornost
poklanjam tehnici. Radim svakodnevno.
Ne znam kako drugi rade, ja mislim da
treniram dobro. Talent sam respektirao do
16-te. Nakon toga, priklonio sam se
teškom radu. Rad me drži u trajanju.
Svaki dan treniram, dugo i naporno.”
D. Petrović, 1984.
Tajna uspjeha Janice Kostelić:
nadljudski napor
Ako se traži ishodište trijumfa
Janice Kostelić, onda je to
upravo svjesno odabrana
patnja kao metoda treninga,
po kojoj rade samo rijetki
sportaši
“Govorili su nam da je
ludo što se Janica
podvrgava ovolikim
naporima, ali rezultati
pokazuju da smo imali
pravo”
Ante Kostelić
Janica podnosi bitno veće
napore nego što to čini
konkurencija
315

8. seminar
U budućnosti se može očekivati daljnji porast
trenažnih i natjecateljskih opterećenja.
To će omogućiti:
Suvremeni dijagnostički postupci
Kvalitetnije metode oporavka
Dopunska stimulacija sportaša
Sve bolji uvjeti u kojima će se trenažni procesi i
natjecanja odvijati.
Doziranje treninga za razvoj repetitivne snage
(studenti će samostalno odrediti ostale parametre trenažnog
operatora)
Red.
br.
1
2
3
4
PARAMETRI
TRENAŽNOG RADA
Vanjsko opterećenje –
težina utega
Broj ponavljanja
Broj serija
Interval odmora
OZNAKA
VO
BP
BS
IO
KARAKTERISTIKE
TRENAŽNOG RADA
40-80% 1RM
5
Aktivnost u odmoru
AO
6
Tempo izvedbe
TI
umjeren
7
Sadržaj vježbi
SV
8
Broj vježbi u treningu
BV
9
Frekvencija u tjednu
FT
10
Vrijeme za
superkompenzaciju
SK
48 sati
Doziranje opterećenja u treningu različitih
tipova snage primjenom različitih metoda rada
(studenti će samostalno odrediti ostale parametre
trenažnog rada)
Metode
Broj
ponavljanja
Parametri
Intenzitet
opterećenja
(%)
Metoda maksimalnog
intervalnog rada (A)
Metoda maksimalnog
intervalnog rada (B)
Metoda intenzivnog
intervalnog rada (A)
Metoda intenzivnog
intervalnog rada (B)
Metoda ekstenzivnog
intervalnog rada (A)
Metoda ekstenzivnog
intervalnog rada (B)
80-100%
4-1
20-10
Broj
serija
10
Pauza
(ser)
1-2
min
Tempo izvođenja
Brz, eksplozivan
Vodeći trenažni
efekti
Dinamička,
maksimalna i
eksplozivna snaga
Maksimalna snaga
– hipertrofija
mišića
Brzinska snaga
Maksimalna i
brzinsko-snažna
izdržljivost
Repetitivna snaga
Mišićna
izdržljivost
Pretreniranost kao posljedica prekomjernog
opterećenja
Doziranje opterećenja u
trenažnom procesu postavlja
pred sportske trenere i
članove stručnih timova
brojne izazove, zamke i
opasnosti.
Naročito velika opasnost za
sportaša može biti
pretreniranost kao posljedica
prekomjernog opterećenja.
Pretreniranost se javlja kao rezultat
neravnoteže u vremenskom omjeru između
opterećenja i oporavka, a može se pojaviti u
svom akutnom (overreaching) ili
kroničnom (overtraining) obliku.
Postoje dva oblika kronične pretreniranosti:
Simpatička pretreniranost - dominiraju
ekscitacijski živčani procesi,
Parasimpatička pretreniranost -
dominiraju inhibitorni živčani procesi.
Iznimno je važno na vrijeme i s visokom
sigurnošću prepoznati
simptome pretreniranosti:
Psihološki:
pojačanje napetosti
smanjenje
koncentracije
nedostatak motivacije
nesanica
Motorički:
ki:
koordinacijski problemi
slabiji sportski rezultati
sklonost nezgodama i
ozljedama
316

Izbor sadržaja i doziranje opterećenja u sportu
Funkcionalni:
gubitak apetita
sporiji oporavak
pojačano znojenje
sklonost infekcijama
Nužan je dobro
koordinirani stručni
timski pristup kojim se
može uspješno prevenirati
prekomjerni trening i
stanje pretreniranosti.
317

9. seminar:
METODIKA
KONDICIJSKOG
TRENINGA
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Ciljevima i efektima kondicijskog treninga
sportaša
Mogućnostima primjene fitnes programa u
sportu
Kondicijskom treningu djece i mladeži
Primjeni dizanja utega u treningu različitih
motoričkih sposobnosti sportaša
Doziranju opterećenja u treningu različitih
tipova snage primjenom različitih metoda rada
Programiranju operatora za razvoj pojedinih
kondicijskih sposobnosti
Za pripremu ovog seminara
studenti mogu koristiti:
Milanović, D. (ur.) (1996). Zbornik radova
međunarodnog savjetovanja o fitnessu
“FITNESS”, Zagrebački sajam športa, 28.-31.
03.
Milanović, D., Jukić, I. (ur.)(2003). Zbornik
radova međunarodnog znanstveno-stručnog
skupa “KONDICIJSKA PRIPREMA
SPORTAŠA”, Kineziološki fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Zagrebački športski savez, Zagrebački
velesajam.
318

Metodika kondicijskog treninga
Jukić, I., Milanović, D. (ur.) (2004). Zbornik
radova 2. godišnje međunarodne konvencije
“KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠA”,
Udruga kondicijskih trenera Hrvatske,
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagrebački športski savez, Zagrebački velesajam.
Jukić, I., Milanović, D., Šimek, S. (ur.)
(2007). Zbornik radova 5. godišnje
međunarodne konvencije “KONDICIJSKA
PRIPREMA SPORTAŠA”, Udruga kondicijskih
trenera Hrvatske, Kineziološki fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagrebački športski savez,
Zagrebački velesajam.
Kondicijski trening
(fizička priprema sportaša) prema Keul, 1984.
Energetski
sustav
Primarni cilj je:
Razvoj i stabilizacija kondicijske (fizičke)
pripremljenosti sportaša
Dominantno djeluje na
Stanično-strukturalni
sustav
Primarni efekti kondicijskog treninga su:
Usavršavanje psihofizičkih
(funkcionalno-motoričkih) sposobnosti
Podizanje razine opće i
specifične treniranosti
Sposobnost odgađanja reakcija umora
Ubrzavanje procesa oporavka
Smanjenje broja i težine ozljeda
Neuro-mentalni
sustav
Metodička pravila treninga motoričkih
sposobnosti
U razvoju i održavanju motoričkih sposobnosti
potrebno je uvažavati metodička pravila
za izbor vježbi, doziranje opterećenja i odabir
metoda trenažnog rada, lokaliteta treninga i
trenažnih pomagala
Postoje značajne razlike u tehnologiji rada
na podizanju različitih motoričkih sposobnosti
Osim razlika u oblikovanju operatora opće,
bazične i specifične motoričke pripreme
potrebno je poštovati razlike u dobi, spolu i
kvalitetnoj razini sportaša
Primjena dizanja utega u treningu različitih
motoričkih sposobnosti
MOTORIČKA
SPOSOBNOST
SNAŽNA
IZDRŽLJIVOST
REPETITIVNA SNAGA
MAKSIMALNA
APSOLUTNA SNAGA –
KRITERIJ 1RM
BRZINA
EKSPLOZIVNA SNAGA
BRZINSKA
KOORDINACIJA
(AGILNOST)
VANJSKO
OPTEREĆENJE
30-60%
60-90%
Progresivno
(piramidni
sustav)
60-75-90-100%
do 45%
Progresivno
45-75%
Varijabilno
do 30%
BROJ
SERIJA
15-20
10-15
7-10
3-4
1. i 2. serija
3. i 4. serija
1. i 2. serija
3. i 4. serija
BROJ
PONAVLJANJA
15-30
5-10-15
Regresivno
(piramidni
sustav)
6-8,4-6,2-3,1
4-8
6-10
2-6
3-5
7-8
1. tema:
O kondicijskom treningu djece i
mladeži
Svako dijete mora steći
solidnu osnovu u dobi u
kojoj se na pojedine
motoričke sposobnosti
može najviše utjecati.
Glavno pravilo je
višestrani tjelesni i
motorički razvoj bez ikakvih
rizika.
Osim toga, potrebno je:
Trening u dječjoj dobi usmjeriti prema
harmoničnom razvoju primjerenom senzibilnim
fazama za pojedine funkcionalne i motoričke
sposobnosti.
Trening uskladiti s dobnim značajkama i
informacijama o biološkoj i kronološkoj dobi
djece.
319

9. seminar
Zbog dokazane korelacije
između kondicije, s jedne
strane, i tehnike kretanja
s druge, svakako rano
početi s razvojem
mišićne jakosti.
Obaviti detaljan
ortopedski pregled
prije početka primjene
kondicijskog treninga,
posebno programa za
razvoj snage.
Uravnotežen kondicijski
trening omogućava
optimalan rast i razvoj
djeteta-sportaša.
Takvo dijete nadmašit će ostalu djecu držanjem
tijela, osnovnom lokomocijom, mišićno-skeletnim
razvojem i kvalitetom izvođenja postavljenih
motoričkih zadataka.
Tablica za trening izdržljivosti mladih sportaša
Cilj trenažnog rada:
Razvoj izdržljivosti
Metodika treninga
DUGOTRAJNA
IZDRŽLJIVOST
SREDNJETRAJNA
IZDRŽLJIVOST
KRATKOTRAJNA
IZDRŽLJIVOST
Metoda treninga
Pretežno trajna
(kontinuirana
metoda)
Intervalna metoda
Trajna metoda
Intervalna metoda
Pretežno intervalna
metoda
Intervalna metoda
Ekstenzitet
Velik, dugo
kontinuirano trčanje
oko 5-8km
Dugo tempo trčanje
dionica preko 800m
Velik, kontinuirano
trčanje oko 2-3km
Tempo trčanje dionica
200-600m
Tempo trčanja dionica
100-200m
Kratko sprintersko
trčanje 20-60-120m
Opterećenje
Intenzitet
Srednji, 3-4m/s
Visok, 75-90%
najboljeg rezultata
Srednji, 3,5-5m/s
Visok, 80-95%
najboljeg rezultata
Visok, 80-95%
najboljeg rezultata
Maksimalan, 90-
100% najboljeg
rezultata
2. tema:
Primjena fitnes programa u
sportu
U provođenju fitnes programa s trenažerima
potrebno je uvažavati više pravila:
12 vježbi za pojedini trening.
Ako se ne može ispravno izvesti
ni 8 ponavljanja, to je znak da je
opterećenje preveliko. Ako
sportaš može glatko, bez
prevelikog naprezanja, izvesti 12
i više ponavljanja vježbe, tada je
opterećenje preslabo.
Tijelo držati potpuno
uspravno, ravno i
kontrolirati ga.
Za poticanje rasta
mišićne mase, prvo
izabrati vježbe koje
izdvajaju i aktiviraju
najveće mišićne skupine,
a potom vježbe za manje
skupine mišića.
Disati normalno.
Ako sportaš nije siguran kojom brzinom
mora izvoditi vježbu, radije neka radi
sporije, nikad brže.
Između dva treninga snage na
trenažerima, odmarati se najmanje 36-
48 sati, ali ne više od 72 sata.
Voditi precizan dnevnik, detaljne
zabilješke - datum, opterećenje,
ponavljanja i ukupno vrijeme treniranjau
svakom pojedinom treningu.
320

Metodika kondicijskog treninga
Vrijeme i trud uložen u fitnes centru sportašu se
višestruko vraća – za vrijeme natjecanja on je u
stanju u cijelosti koristiti sve svoje biološke,
psihičke i tehničko-taktičke potencijale.
Ako se iz opsežnog, velikog sustava fitnes
programa želi izvući najviše koristi, tada treba biti
siguran da sustav zadovoljava, ‘pokriva’ pet
osnovnih postavki:
Frekvencija/učestalost – koliko često
trenirati,
Trajanje – koliko dugo trenirati,
Intenzitet/jačina – koliko intenzivnog rada
izvršiti,
Sadržaj, raznolikost – koje vježbe raditi i
Specifičnost – stupanj primjenjivosti izravno
u konkretnom sportu.
Tijekom proteklih dvadeset godina pojavilo se više
suprotstavljenih teorija o kondicijskom treningu za
pojedine sportove.
Treneri i sportaši moraju naći odgovor na
najvažnije pitanje: koji će im trenažni
sustav priskrbiti pobjedničku pripremljenost
na natjecanju, u najvažnijem trenutku za
sportaša i ekipu.
321

10. seminar:
METODIKA
TEHNIČKO-TAKTIČKOG
TRENINGA
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Zadaćama u procesu motoričkog učenja
Motoričkom poučavanju i motoričkom učenju
Komponentama taktičke efikasnosti u sportu
Općim principima tehničko-taktičkog treninga
Proporcijama rada u tehničko-taktičkoj pripremi
Stupnjevitom motoričkom učenju tehničkotaktičkih
elemenata
Za pripremu ovog seminara
studenti mogu koristiti:
Gabrijelić, M. (1983). TEHNIČKO-
TAKTIČKA PRIPREMA SPORTAŠA I
MOMČADI. U: Metodologija priprema
vrhunskih sportaša. 2. Jugoslavensko
savjetovanje Sport i nauka, Split. 63-81.
Milanović, D., Barić, R., Jukić, I., Vuleta, D.
(2002). OSNOVE MOTORIČKOG UČENJA U
RUKOMETU. Zbornik radova 25. i 26. seminara
rukometnih trenera, Pula, siječanj 2002. str.
125-135.
Bauer, G. (1993). TECHNIC UND TECHNIC-
TRAINING HEUTE (Tehnika i tehnički trening
danas). Fussballtraining 7/93:12-16.
322

Metodika tehničko-taktičkog treninga
1. tema:
Zadaće u procesu motoričkog
učenja
Kineziološki aspekti
a. Naučiti oblike kretanja
b. Znati funkcionalno primijeniti naučene oblike
kretanja
c. Primijeniti motoričke programe u strukturu
taktičkog djelovanja
d. Znati analizirati gibanja (tehnika) i situacije
(taktika)
e. Uočiti motoričke greške i njihove uzroke i
posljedice
f. Znati izvršiti korekcije uočenih motoričkih
grešaka
Kognitivni aspekti
a. Razviti razumijevanje za
pokret
b. Usvojiti pojedinačne
motoričke informacije
c. Primijeniti naučena znanja u
konkretnim uvjetima
d. Pohraniti programe
motoričkih informacija
e. Pronalaziti odgovarajuća
misaona rješenja u
situacijskim uvjetima
2. tema:
Konativni aspekti
a. Biti oprezan
b. Naučiti reagirati
c. Težiti visokim ciljevima
d. Održavati motivaciju
Sociološki aspekti
a. Uspostaviti kontakt
b. Timska spoznaja ciljeva
c. Zajedničko svladavanje zadaća
d. Razviti međusobno razumijevanje i
povjerenje
e. Zauzimati se za drugoga
Opći principi tehničko-taktičkog
treninga
Postoji više principa koji usmjeravaju te-ta
pripremu (Bauer, 1993):
Od lakšega ka težem, od poznatoga ka
nepoznatom, od jednostavnoga ka
složenom…
Ispravljanje tehnike po “principu svjesnosti”
Poštivati i trenirati kondicijske pretpostavke
Trenirati i druge kretne sheme (odbojka, košarka)
radi stjecanja široke baze koordinacijskih
sposobnosti
Ne učiti nove tehnike u stanju
umora
Nakon svladavanja novih tehnika
ne treba slijediti prevelik
kondicijski napor
Ciljeve, sadržaje i metode
treninga prilagoditi stupnju
razvoja i sposobnostima igrača
U dnevnom rasporedu treninga
učenje novih te-ta elemenata
treba biti u jutarnjim satima ili
poslijepodnevnom treningu
ukoliko je trening prijepodne bio
manjeg opterećenja
U sportskim igrama (Nikolić, 1993) predlaže
različite proporcije rada u tehničko-taktičkom
treningu:
60% ukupnog vremena posvetiti ponavljanju,
ispravljanju i stabiliziranju ranije naučenih
tehničko-taktičkih znanja
Maksimalno 20% vremena utrošiti na
usavršavanje prethodno usvojenih tehničkotaktičkih
znanja
Preostalih 20% vremena na treningu posvetiti
usvajanju novih tehničko-taktičkih znanja
323

10. seminar
Pokazalo se korisnim zaustaviti proces
vježbanja, odnosno pojedinačnu i kolektivnu
igru, radi davanja povratne informacije i
ispravljanja grešaka u tehnici i taktici.
Preporuča se odvojiti ispravljanje grešaka
u obrani i napadu jer u praksi istovremeno
ispravljanje nije dalo željene rezultate
Metodički slijed stjecanja motoričkih znanja u
sportskim igrama
(Konzag, 1991)
Preliminarne vježbe
RAZRADA TEHNIČKIH ELEMENATA
STVARANJE PREDODŽBE POKRETA
Olakšani uvjeti
STANDARDNA FORMA
U mjestu
U pokretu
Utvrđivanje tehničkih elemenata bez
aktivnog suprotstavljanja protivnika
Varijacije standardne forme: tempo pokreta,
udaljenost, smjer pokreta, dvostranost
Povezivanje standardne forme s ostalim elementima (kompleksne vježbe):
-elementi povezivanja prije standardne forme
- elementi povezivanja nakon standardne forme
Utvrđivanje standardne forme u uvjetima:
-Težim ili s povećanim tjelesnim opterećenjem
- s većim zahtjevima koordinacije
- s psihičkim opterećenjem
- s zahtjevima iznad zahtjeva utakmice
3. tema:
Stupnjevita tehničko-taktička
izobrazba
(primjer sportskih igara)
1. STUPANJ – učenje osnovnih elemenata
tehnike i taktike
Metodički postupci trebaju osigurati usvajanje
pravilnog, koordiniranog, preciznog izvođenja
osnovnih tehničko-taktičkih elemenata te ih
njihovu primjenu u situacijskim uvjetima,
odnosno igri.
Učenje tehnike obuhvaća dvije faze:
predvježbe
vježbe učenja tehnike s jednostavnim
povezivanjem strukturnih elemenata u
ritmičnu cjelinu
Obje faze uključuju otkrivanje i ispravljanje
motoričkih grešaka.
Tehnika se počinje učiti s predvježbama.
Predvježbe mogu sačinjavati cjelovito gibanje
(sintetički pristup) ili samo njegov dio
(analitički pristup). Predvježbama se mogu
prevenirati moguće motoričke greške.
2. STUPANJ – učenje osnovnih elemenata
tehnike i taktike s varijantama izvođenja
Kada tehnički element sportaši svladaju tehnički
pravilno, dovoljno brzo, koordinirano, snažno i
precizno te kada ga uspješno povezuju s ostalim
elementima, počinju se uistinu tehnički
usavršavati.
Na višoj razini motoričke izobrazbe tehničkih
elemenata sportaš ih mora efikasno izvoditi u
različitim taktičkim zadacima, prvo
jednostavnim, a zatim složenijim.
324

Metodika tehničko-taktičkog treninga
3. STUPANJ – usavršavanje izvođenja tehničkotaktičkih
elemenata u varijabilnim uvjetima
Obuhvaća nadopunjavanje
izvedbe različitih akcija i
kombinacija, odnosno
rješavanje tipičnih situacija
u igri.
To podrazumijeva različit
intenzitet izvođenja u
odnosu na angažiranost
suprotstavljenog igrača.
4. STUPANJ – stabilizacija tehničkotaktičkih
elemenata u situacijskim uvjetima
uz suradnju više igrača (situacijsko usavršavanje)
Na ovom stupnju motoričkog učenja igrače
“učimo igrati” – ključno je razviti
sposobnosti i znanja za izbor najučinkovitijeg
“poteza” u zadanoj situaciji.
Moraju pronaći najbolje te-ta rješenje u,
primjerice, “trokutu” kojeg čine: pucač,
dodavač i suigrač bez lopte.
Suradnja tri igrača u fazi napada predstavlja
vrlo složenu strukturu taktičkog djelovanja u
igri.
5. STUPANJ – stabilizacija tehničko -taktičkih
znanja u natjecateljskim uvjetima
(natjecateljsko usavršavanje)
Te-ta vježbe po svemu odgovaraju igračkim
uvjetima na utakmici.
trener jednom prilagođava trenažni proces potrebama i
sposobnostima napadača, a drugi put obrambenim
igračima
traži se maksimalno natjecateljsko angažiranje
suprotstavljenih igrača
trener mora otkriti pogreške kako u napadu tako i u
obrani
trener ispravlja pogreške, ponavlja situacije,
“kažnjava” i motivira igrače tijekom akcije i glasno im
savjetuje pravilna rješenja
Proces usvajanja i usavršavanja tehničkih
elemenata može se prema Platonovu, 1998
razdijeliti u sljedeće etape :
1) Etapa formiranja prve predodžbe o
kretanju i formiranja preduvjeta za
pravilno usvajanje.
Pažnja sportaša usmjerena je na osnovne
elemente kretanja i načine njihovog izvođenja.
Na ovom stadiju detalji izvedbe sportske
tehnike se ne uzimaju u obzir jer bi oni
suviše otežali rješavanje postavljenih zadataka.
2) Etapa formiranja fine koordinacije i
pravilne detaljizirane izvedbe elementa
tehnike
Usvajanje osnova tehnike i općeg ritma
(dinamike) aktivnosti.
Osobito je važno obratiti pažnju otklanjanju
nepotrebnih pokreta i suvišnih mišićnih
naprezanja.
3) Etapa formiranja kvalitetne motoričke
aktivnosti uz poštivanje tempa i ritma
izvedbe
Formiraju se optimalni
odnosi prostornih i
vremenskih parametara te
racionalna dinamička
struktura kretanja.
Posebna pažnja pridaje se
formiranju optimalnog
ritma i tempa slijeda
motoričkih aktivnosti.
325

10. seminar
4) Etapa formiranja
potpuno stabilne
izvedbe motoričke
aktivnosti
Ova etapa odgovara etapi
učvršćivanja motoričke
izvedbe
Radi se o stabiliziranju
izvedbe u varijabilnim
uvjetima.
Stabilizacija motoričke
aktivnosti znači
mogućnost individualne
realizacije tehničkotaktičkih
znanja (stil).
5) Etapa formiranja motoričke navike
odnosno automatizirane izvedbe
Velikim brojem ponavljanja tehničkotaktičkih
zadataka u različitim uvjetima
(protivnik, teren…) i funkcionalnim stanjima
organizma (umor, stres…), formira se
fleksibilna navika.
Kod sportaša koji postignu ovaj stupanj
motoričkog znanja igra “diktira” sve, realizacija
se odvija refleksno i mogućnosti remećenja
izvedbe su vrlo male.
326

11. seminar:
INFORMATIZACIJA U
VRHUNSKOM SPORTU
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Informacijskim tehnologijama kao važnom
čimbeniku rada u sportu
Oblikovanju baza podataka o karakteristikama
sportskih aktivnosti, trenažnog procesa i
treniranosti sportaša
Dijelovima informacijskog sustava u sportu
Mogućnosti primjene osobnih računala u
programiranju treninga
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Milanović, D., Jukić, I., Šimek, S. (2005).
INFORMATIZACIJA U PODRUČJU SPORTU. U V.
Findak, (ur.) Zbornik radova 14. ljetne škole
kineziologa, Rovinj (str. 25-38).
Horvat, D. (2000). PLANIRANJE I
PROGRAMIRANJE PROCESA ŠPORTSKOG
TRENINGA VRHUNSKE KOŠARKAŠKE MOMČADI
UZ POMOĆ OSOBNOG RAČUNALA (Diplomski rad).
Kineziološki fakultet.
Čerić, V., Varga, M. (ur.) (2004).
INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U
POSLOVANJU. Zagreb: Element.
327

11. seminar
1. tema:
Informatizacija u vrhunskom
sportu
Moderna informacijska tehnologija temelji se
na korištenju računala i računalnih mreža
te suvremenih informatičkih metoda i
tehnika.
Ima velik utjecaj na sva područja rada i
života razvijenih društava.
Sport doživljava vrlo dinamičan i intenzivan
razvoj pa je zbog toga primjena
informacijske tehnologije važan čimbenik
njegova uspješnog funkcioniranja.
Potpune, kvalitetne i
uređene informacije
temeljni su resurs za
uspješno funkcioniranje
sustava vrhunskog sporta
Uređeni skupovi
podataka o metodičkim
postupcima u sportu
olakšavaju određivanje
sadržaja, opterećenja i
metoda trenažnog rada,
izbor mjera oporavka te
programiranje sportske
pripreme.
Još je uvijek nedovoljna
primjena računala i
računalnih mreža u svrhu
unosa, obrade i distribucije
informacija o stanjima
sportaša, trenažnim
procesima, sustavima
natjecanja ili nekim
drugim faktorima.
Organizacijski sustav vrhunskog
sporta
Izgradnja informacijskog sustava u sportu
zahtijeva razumijevanje ciljeva i načina
funkcioniranja svih razina organizacijskog
sustava sporta te planski pristup izgradnji
njegova informacijskog sustava
Funkcioniranje sustava vrhunskog sporta u
Hrvatskoj ovisi o ustroju i kooperaciji više
vladinih i nevladinih organizacija i
institucija.
Informacijski sustav u vrhunskom
sportu
Razmjena informacija temelji se na povezanosti
unutar i između različitih informacijskih sustava
(modificirano prema Čerić i Varga, 2004)
Informacijski sustav prikuplja, pohranjuje,
čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne za
organizaciju i uspješno djelovanje sporta, tako
da budu dostupne i upotrebljive svakom
korisniku.
Stručni tim
Trener
Sportaš
Informacijski sustav
sportske
organizacije(sportsko
društvo, sportski klub)
Informacijski sustav
vladinih i nevladinih
sportskih institucija i
organizacija
To su informacije koji se dobivaju testiranjem i
vrednovanjem treniranosti vrhunskih sportaša,
praćenjem trenažnog procesa i podaci koji
se dobivaju analizom natjecateljske aktivnosti i
registracijom rezultata na njima.
Ostali informacijski
sustavi(mediji, baze
podataka znanstveno
istraživačkih institucija)
328

Informatizacija u vrhunskom sportu
Dijelovi informacijskog sustava
Sustav za informacijsku
podršku sportskim
organizacijama
pruža potporu tekućem
izvođenju poslova
unutar sportske
organizacije (evidencija
članova, opreme, objekata;
izvješća s priprema,
natjecanja…)
Sustav za potporu odlučivanju
Obrađuje postojeće informacije dobivene iz
različitih unutarnjih i vanjskih izvora, da bi
stvorio informacije potrebne za odlučivanje.
Ekspertni sustavi koriste znanja za rješavanje
problema npr. na temelju egzaktne procjene
biokemijskog statusa (vitaminski, mineralni,
energetski, hormonalni i dr.) utvrdit će se
prehrambene i farmakološke potrebe sportaša
uzimajući u obzir parametre trenažnog rada u
nekom ciklusu sportske pripreme.
U ekspertnim sustavima i
drugim sustavima
temeljenim na bazama
znanja mogu se
rješavati različiti problemi
kao što su npr.
utvrđivanje grešaka i
njihovih uzroka u
trenažnom procesu,
predviđanje rezultata,
planiranje potrebnih
akcija i sl.
Sustav za komunikaciju, suradnju i
individualni rad
dio je informacijskog sustava koji uključuje
primjenu informacijske tehnologije za obavljanje
različitih administrativnih, organizacijskih i
stručnih poslova u sportu.
Uz pomoć računala omogućuje:
komunikaciju između subjekata sportske pripreme
upravljanje dokumentima vezanih uz proces
sportske pripreme
potporu radu trenera i samom sportašu.
Komunikacija između subjekata
sportske pripreme
Ove komunikacije
obuhvaćaju različite
načine individualne ili
skupne komunikacije
(e-mail, tele-seminari,
long-distance learning…)
Upravljanje podacima vezanim uz
proces sportske pripreme
Upravljanje sadržajima (dokumentima)
predstavlja pripremu, obradu, i
pohranjivanje te pretraživanje i
distribuiranje različitih podataka
(tekstualnih dokumenata, slika, zvučnih i
video zapisa) u baze podataka
Sadrži podatke različitih elemenata nekog
sustava (sportaš, trener, trening,
natjecanja…)
Pohranjivanje podataka u računalne baze
pruža niz prednosti za daljnji razvoj
tehnologije sporta.
329

11. seminar
Potpora treneru i sportašu u
trenažnom procesu
S razvojem informatičke tehnologije
unapređuju se dijagnostički i trenažni
postupci te registracije rezultata na
natjecanjima uz pomoć odgovarajućeg
hardvera i softvera (Elite, izokinetički trenažeri,
Prozone, Volleyball data).
Za obradu podataka u obliku tablica, izvještaja
ili dokumenata treneru mogu poslužiti
jednostavni programi za tabličnu obradu
podataka, za obradu teksta, za izradu manjih
baza podataka ili prezentacija, programi za
statističku obradu podataka i drugi.
Za dijagnostiku treniranosti
sportaša kao i praćenje i
kontrolu trenažnog procesa
odnosno planiranje i
programiranje procesa
sportske pripreme na tržištu
postoji sve više
specijaliziranih programa
koji trenerima olakšavaju rad.
Takvi programi koriste
informacije iz baza
podataka.
Za efikasno funkcioniranje informacijskog sustava
potrebno je imati kvalitetno oblikovane baze
podataka o karakteristikama sportaša, metodičkim
postupcima i parametrima trenažnog procesa:
a) Baza testova i baterije testova po pojedinim
sportovima i sposobnostima
b) Informacije o sportašu
c) Baza podataka o modelnim karakteristikama
vrhunskih sportaša
d) Baza trenažnih sadržaja i metoda rada
e) Planiranje i programiranje treninga
U posljednje se vrijeme počela
koristiti tehnologija virtualne
stvarnosti kao pomoć
sportašima kod učenja
tehnike u konkretnom sportu
Pomoću ove tehnologije mogu
se kreirati i stvarni
natjecateljski uvjeti kao pomoć
sportašima u vizualizaciji te
psihičkoj pripremi za velika
natjecanja
Pretraživanje novih informacija uz
pomoć računala
Odnosi se na pretraživanje različitih javnih
specijaliziranih baza dokumenata i
internetskih stranica (web).
2. tema:
Mogućnosti programiranja treninga uz
pomoć osobnog računala
(primjer košarke)
Sve se češće zahtijeva pronalaženje novih
informacija koje ne postoje u informacijskom
sustavu: tekstovi novinskih članaka, stručni ili
znanstveni podaci, rezultati natjecanja diljem
svijeta…
Tražilice i specijalizirane baze dokumenata
Pretraživanje znanstvenih i stručnih publikacija
Forumi
330

Informatizacija u vrhunskom sportu
Selekcionirani programi sportske
pripreme
1. Program vježbanja za uvodno-propremni
dio treninga
2. Testiranje
3. Program alternativnog -fakultativnog
vježbanja
4. Program za razvoj motoričkih sposobnosti
5. Program za razvoj funkcionalnih
sposobnosti
6. Program za razvoj preciznosti
7. Program za ispravno izvođenje i korekciju
tehničkih elemenata
8. Program za uigravanje taktike igre
9. Informiranje igrača
10.Utakmica
Sumarni parametri trenažnog procesa u
pojedinim dijelovima godišnjeg ciklusa
(periodi i etape)
Svaki ciklus sportske pripreme može se opisati skupom
parametara koji predstavljaju osnovu za racionalno
programiranje procesa treninga, natjecanja i oporavka
Sumarni parametri većeg ciklusa raspoređuju se na
manje cikluse.
Primjerice, ukupan broj dana, broj trenažnih dana,
broj dana odmora, broj pojedinačnih treninga,
broj natjecanja, broj trenažnih sati, sati
natjecanja pripremnog perioda raspoređuju se u
njegovim pojedinim fazama.
PRIPREMNO RAZDOBLJE 1
4%
Udio pojedinih sadržaja u ukupnom vremenu
pripremnog perioda (189 sati)
10%
3%
9%
10%
2%
6%
Mezociklusi (faze)
Uvodni Višestrani Bazični Specifični Situacijski UKUPNO
pripremnog razdoblja
MC MC MC MC MC
Broj dana 7 7 21 14 14 63
Broj trenažnih dana 6 6 18 12 12 54
Broj dana odmora 1 1 3 2 2 9
Broj treninga 10 9 27 16 14 76
Broj individualnih treninga 0 5 16 8 6 35
Broj kolektivnih treninga 10 4 11 8 8 41
Broj trenažnih sati 25 22 67 40 35 189
Broj trenažnih sati individualnog rada 0 12 40 20 15 87
Broj trenažnih sati kolektivnog rada 25 10 27 20 20 102
Broj utakmica 0 1 3 4 6 14
Testiranje 0 1 0 0 1 2
6%
23%
Vježbe za pripremu organizma na tjelesne napore (10% = 18,9 sati)
Testiranje (2% = 3,78 sati)
Alternativno vježbanje (6% = 11,34 sati)
Vježbe razvoja motoričkih sposobnosti (27% = 51,03 sati)
Vježbe za razvoj funkcionalnih sposobnosti (23% = 43,47 sati)
Vježbe za razvoj preciznosti (6% = 11,34 sati)
Tehnika (4% = 7,56 sati)
Taktika (10% = 18,9 sati)
Teorija (3% = 5,67 sati)
Utakmica (9% = 17,01sati)
27%
Omjer pojedinih sadržaja u ukupnom vremenu
bazične faze pripremnog razdoblja (67 sati)
2%
1%
PRIPREMNO RAZDOBLJE 1
0%
1%
5%
10% 0%
0%
Mezociklusi (faze)
Uvodni Višestrani Bazični Specifični Situacijski UKUPNO
pripremnog razdoblja
MC MC MC MC MC
Broj dana 7 7 21 14 14 63
Broj trenažnih dana 6 6 18 12 12 54
Broj dana odmora 1 1 3 2 2 9
Broj treninga 10 9 27 16 14 76
Broj individualnih treninga 0 5 16 8 6 35
Broj kolektivnih treninga 10 4 11 8 8 41
Broj trenažnih sati 25 22 67 40 35 189
Broj trenažnih sati individualnog rada 0 12 40 20 15 87
Broj trenažnih sati kolektivnog rada 25 10 27 20 20 102
Broj utakmica 0 1 3 4 6 14
Testiranje 0 1 0 0 1 2
38%
Vježbe za pripremu organizma na tjelesne napore (10% = 6,7 sati)
Testiranje (0%)
Alternativno vježbanje (0%)
Vježbe razvoja motoričkih sposobnosti (43% = 28,81 sati)
Vježbe za razvoj funkcionalnih sposobnosti (38% = 25,46 sati)
Vježbe za razvoj preciznosti (1% = 6,7 sati)
Tehnika (0%)
Taktika (1% = 0,67 sati)
Teorija (2% = 1,34 sata)
Utakmica (5% = 3,35 sati)
43%
331

11. seminar
Omjer pojedinih sadržaja u ukupnom vremenu
situacijske faze pripremnog razdoblja (35 sati)
PRIPREMNO RAZDOBLJE 1
4%
15%
10%
4%
1%
9%
Mezociklusi (faze)
Uvodni Višestrani Bazični Specifični Situacijski UKUPNO
pripremnog razdoblja
MC MC MC MC MC
Broj dana 7 7 21 14 14 63
Broj trenažnih dana 6 6 18 12 12 54
Broj dana odmora 1 1 3 2 2 9
Broj treninga 10 9 27 16 14 76
Broj individualnih treninga 0 5 16 8 6 35
Broj kolektivnih treninga 10 4 11 8 8 41
Broj trenažnih sati 25 22 67 40 35 189
Broj trenažnih sati individualnog rada 0 12 40 20 15 87
Broj trenažnih sati kolektivnog rada 25 10 27 20 20 102
Broj utakmica 0 1 3 4 6 14
Testiranje 0 1 0 0 1 2
28%
4%
15%
Vježbe za pripremu organizma na tjelesne napore (10% = 3,5 sati)
Testiranje (4% = 1,4 sata)
Alternativno vježbanje (1% = 0,35 sati)
Vježbe razvoja motoričkih sposobnosti (9% = 3,15 sati)
Vježbe za razvoj funkcionalnih sposobnosti (9% = 3,15 sati)
Vježbe za razvoj preciznosti (15 % = 5,25 sati)
Tehnika (4% = 1,4 sati)
Taktika (28% = 9,8 sati)
Teorija (4% = 1,4 sati)
Utakmica (15% = 5,25 sati)
9%
Neke izravne koristi predloženog
modela primjene osobnih računala u
programranju sportskog treninga
rukovođenje velikim brojem raznolikih
parametara
utjecaj na sve relevantne činitelje športske
efikasnosti
usklađenost, kontinuiranost i postupna
progresivnost svih postupaka
improvizacija je svedena na minimum
jednostavno uključivanje i
nemotoričkih sredstava koji
utječu na sportsku efikasnost
(prehrana, farmakologija, režim
odmora…)
preglednost i razumljivost
izrađenih dokumenata
mogućnost objektivnog
vrednovanja rada (analiza,
uspoređivanje, korigiranje, novo
definiranje, ponavljanje)
brza izrada (moguć odabir
između više različitih
koncepata)
objektivan pregled i
kontrola izvršenih radnji
ekonomsko praćenje
troškova procesa
potpuno definiran odnos
na relacijama
poslovodstvo kluba -
stručni tim - igrači
(ugovori)
Dinamičan razvoj
informatičkih tehnologija
danas je nametnuo visoke
standarde i ukazao je na
potrebu njegove rutinske
primjene u svim segmentima
rada trenera, sportaša i
sportskih klubova.
Danas je još uvijek
nedovoljna primjena
informatičkih sustava u
vrhunskom sportu.
332

Informatizacija u vrhunskom sportu
Bez informatizacije
sinergijski odnos svih
čimbenika vrhunskog sporta
neće odgovarati aktualnim
potrebama i visokim kriterijima
postavljenim u svijetu pa
može dovesti u pitanje
uspješnost tehnologije
sportske pripreme i
dosadašnja postignuća
hrvatskih sportaša na velikim
međunarodnim natjecanjima.
333

12. seminar:
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
GODIŠNJEG CIKLUSA TRENINGA
OD POČETNIKA DO SVJETSKIH
PRVAKA
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Dugoročnom planiranju i programiranju treninga
različitih dobnih kategorija
Obilježjima plana i programa treninga
rukometaša dobi 10 godina
Obilježjima plana i programa treninga
rukometaša dobi 16 godina
Obilježjima plana i programa treninga
rukometaša dobi 22 godine
Fazama planiranja i programiranja godišnjeg
ciklusa rukometaša različitih dobnih kategorija
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Bompa, T. (2000). CIJELOKUPNI TRENING ZA
MLADE POBJEDNIKE. Zagreb: Hrvatski košarkaški
savez.
Milanović, D., Vuleta,D., Jukić, I., Gruić, I. i
Šimek, S. (2006). PLANIRAJE I PROGRAMIRANJE
TRENINGA RUKOMETAŠA OD POČETNIKA DO
SVJETSKIH PRVAKA. Zbornik radova XXX. Seminara
za rukometne trenere (str. 7-32). Zagreb: Hrvatski
rukometni savez.
Milanović, D. (1993). MODELIRANJE PROCESA
SPORTSKE PRIPREME U ATLETSKOM
DESETOBOJU. Kineziologija, 25(1-2), 75-98.
334

Planiranje i programiranje godišnjeg ciklusa treninga od početnika do svjetskih prvaka
1. tema:
Osnove dugoročnog planiranja i
programiranja treninga u rukometu
Rukometni trening je
programiran
transformacijski proces
putem kojeg se inicijalno
stanje opisano skupom
pokazatelja treniranosti mijenja
u novo željeno stanje u
skladu s periodizacijom
treninga, kalendarom
natjecanja i dopustivim
operatorima treninga i
mjerama oporavka
U ovoj prezentaciji predložit će se modeli godišnjih
ciklusa koji mogu predstavljati dobru podlogu za
izradu dugoročnog plana i programa
treninga rukometaša različitih dobnih
skupina:
rukometaši početnici dobi 10 godina
rukometaši kadetske dobi 16 godina i
rukometaši seniorske dobi od 22 godine i
više.
Pretpostavka za razumijevanje razlika u modelima
treninga pojedinih dobnih kategorija su znanja o
specifičnostima etapa dugoročne sportske
pripreme
Model dugoročne sportske pripreme u sportskim
igrama (modificirano prema Martin i sur., 1991)
2. tema:
Planiranje i programiranje godišnjeg
ciklusa treninga u rukometu
Program specifične i
situacijske pripreme
Program višestrane i
bazične pripreme
A
Visoki zahtjevi na
motoričko učenje.
Temeljni tehničkotaktički
trening.
Razvoj koordinacijskih
i nekih kondicijskih
sposobnosti
(senzibilne faze).
B
Visoka usmjerenost
na razvoj
kondicijskih
sposobnosti.
Daljnje
usavršavanje
tehničko-taktičkih
znanja.
C
Visoki zahtjevi na
završnu pripremu u
cilju integracije
(integrativni
trening), svih
čimbenika igračke
efikasnosti
(natjecateljsko
usavršavanje).
1. KORAK u planiranju i programiranju
godišnjeg ciklusa treninga u rukometu
Definirati igrački kadar te
globalni i parcijalne ciljeve
godišnjeg ciklusa treninga –
natjecateljski rezultati, željena
dostignuća – uvažavajući
dosadašnje rezultate i uspjehe
na natjecanjima.
Određivanje igračkog kadra
Na početku dolazeće sezone ekipa je npr.
oslabljena za tri igrača koji su bili dio udarne
postave.
Osim globalne pripremljenosti momčadi, posebno
je važno što kvalitetnije osposobiti dva
perspektivna rukometaša i potpuno
afirmirati mladog rukometaša člana juniorske
reprezentacije.
Momčad čini 24 igrača (dob 10 god), 20 igrača
(dob 16 god) i 18 igrača (dob 22 god). Igrači
mogu biti različite dobi i kvalitetne razine što
treba uvažavati pri modeliranju treninga.
Željeni rezultati u natjecateljskoj sezoni
Željeni efekti u sustavu treninga i natjecanja
su:
Dob 10 god: napredak u kondicijskim
sposobnostima (senzibilne faze) i tehničkotaktičkim
znanjima. Plasman u završnicu
natjecanja.
Dob 16 god: usavršavanje elemenata igre
i plasman u završnicu kadetskog natjecanja
Dob 22 god: ostanak u ligi ili plasman u
ligu za prvaka RH
335

12. seminar
2. KORAK u planiranju i programiranju
godišnjeg ciklusa treninga u rukometu
Dijagnostika inicijalnog stanja sportaša
(mjerenje, testiranje, subjektivne ocjene,
karakteristike pojedinaca ili ekipe). Za
dijagnostiku potrebno je izabrati dimenzije
koje se žele izmjeriti i testove odnosno mjerne
instrumente za njihovu procjenu.
Dijagnosticiranje početnog stanja treniranosti
provodi se testovima za procjenu kondicijske
pripremljenosti i ocjenama uspješnosti u
osnovnim pokazateljima tehničko-taktičkog
djelovanja
Normativi rezultata u bazičnim i specifičnim
vježbama djece rukometaša i rukometašica
(Milanović, 2006)
Vježba/testovi
Trčanje 30m
5×30m – Mt (sek)
2× trčanje u trokutu (sek)
Trčanje 60m (sek)
Slalom 30m s loptom (sek)
Skok udalj iz zaleta (m)
Vertikalna skočnost – SAR (cm)
Bacanje loptice (m)
Bacanje ruk. lopte (m)
Trčanje 12 min (m)
10
5,4
5,3
18,5
10,1
11,0
3,30
27
24
21
2100
Dječaci
12
5,0
5,2
18,3
9,4
9,4
3,80
40
37
27
2300
13
4,9
5,0
18,0
9,0
8,7
4,05
47
43
2400
Dob
9
5,8
5,4
21,0
10,9
12,3
2,90
21
13
Djevojčice
10
5,6
5,3
19,0
10,5
11,4
3,10
25
23
16
11
5,4
5,2
18,5
9,5
10,7
3,40
30
26
19,5
2000
T
1
2
3
4
5
Modelne vrijednosti rukometaša-ica različite
dobi u testovima specifične motoričke-fizičke
pripremljenosti (16 god)
M
Ž
M
Ž
M
Ž
M
Ž
M
Ž
DOB
BRL 3 kor. (m)
BRL 3 kor. (m)
5×30 Mt (sek)
5×30 Mt (sek)
30m dribling-slalom (sek)
30m dribling-slalom (sek)
30m dribling-pravolinijski (sek)
30m dribling-pravolinijski (sek)
3×trčanje u trokut (sek)
3×trčanje u trokut (sek)
13
28
22
4,8
5,1
8,4
9,8
5,4
6,1
23,8
24,8
14
33
25
4,6
4,9
8,1
9,2
5,2
5,8
22,6
24,5
15
37
27
4,5
4,8
7,7
8,8
5,2
5,5
22,5
24,5
16
39
29
4,4
4,7
7,5
8,3
5,0
5,4
22,4
24,5
17
43
30
4,2
4,6
7,4
7,8
4,9
5,3
21,8
23,6
18 19
45 46
31 33
4,2 4,1
4,6 4,5
7,0 6,8
7,7 7,3
4,8 4,5
5,3 5,2
21,8 21,8
23,0 22,8
Rezultati testiranja bazičnih i specifičnih
karakteristika rukometaša (~22 god)
N AS Min Max SD
VISINA 12 191,24 182,2 202,6 6,097
TEŽINA 12 89,66 76,8 102,5 8,061
SDM 12 255,5 213,33 273,33 15,434
SAR1 12 58,75 42 68,33 8,269
SAR2 12 65,03 51 75,67 7,389
KUS 12 7,12 6,3 8,79 0,712
TRB 12 30,64 25,67 36,33 3,23
BPRESS 12 92,5 70 130 16,167
SMB 12 30,21 28,02 33,12 1,757
VS30M 12 4,73 3,95 5,19 0,301
3. KORAK u planiranju i programiranju
godišnjeg ciklusa treninga u rukometu
Odrediti realne ciljeve i zadaće godišnjeg
ciklusa treninga i razinu sportskih rezultata
uvažavajući dijagnosticirano stanje
pripremljenosti igrača. Potrebno je odrediti
dinamiku postizanja očekivanih tranzitivnih
stanja pripremljenosti i dinamiku postizanja
sportskih rezultata tijekom natjecanja.
U svakoj dobnoj kategoriji moguće je egzaktno
određivanje realnih ciljeva koji osim rezultata
dijagnostike moraju uvažiti i uvjete u kojima se
trenažni proces odvija
Postavljanje globalnog i parcijalnih ciljeva
trenažnog procesa (22 god)
Osnovni cilj trenažnog procesa u pripremnom
periodu je da se momčad dovede u stanje
visoke treniranosti koja će omogućiti najviše
rezultate
Posebni ciljevi definirani su za svaku etapu
pripremnog perioda u smislu kontroliranog
razvoja kondicijske i tehničko-taktičke
pripremljenosti.
Integrirajućim programima treninga
zaokružiti rad u pripremnom periodu i osigurati
stabilnu sportsku formu koju će rukometaši
osiguravati kroz natjecateljsko razdoblje
336

Planiranje i programiranje godišnjeg ciklusa treninga od početnika do svjetskih prvaka
4. KORAK u planiranju i programiranju
godišnjeg ciklusa treninga u rukometu
5. KORAK u planiranju i programiranju
godišnjeg ciklusa treninga u rukometu
Utvrditi
periodizaciju
godišnjeg ciklusa
treninga (kalendar
natjecanja, dinamika
sportske forme, tipični
ciklusi sportske
pripreme)
Definirati raspoložive resurse – uvjeti sportske
pripreme (kadrovi, objekti, oprema, financijski
uvjeti, cijena koštanja godišnjeg ciklusa treninga)
Određivanje potrebnih uvjeta trenažnog
procesa djece od 10 god
Kadrovi:
glavni trener – učitelj, pomoćni trener, liječnik.
Objekti i oprema:
sportska dvorana, lopte i ostala trenažna
pomagala (osigurani su iz programa javnih
potreba lokalne sportske zajednice uz značajno
sufinanciranje roditelja)
Materijalni uvjeti:
oprema (roditelji), putovanja (roditelji), plaćanje
trenera (stručni rad financiran od ZŠS ili
članarina?!)
Određivanje potrebnih uvjeta trenažnog
procesa rukometaša kadetske dobi od 16 god
Kadrovi:
glavni trener, pomoćni trener (trener vratara),
kondicijski trener, liječnik, fizioterapeut.
Objekti i oprema:
sportska dvorana, teretana, lopte i ostala trenažna
pomagala, mjerni sustavi za praćenje trenažnih
opterećenja i jednostavne dijagnostičke postupke
Materijalni uvjeti:
stručni rad, objekti i oprema i putovanja
financirani su iz članarina (roditelji) iz klupskog
budžeta (sredstva se alimentiraju iz proračuna
lokalne sportske zajednice, dijelom sponzori)
Određivanje potrebnih uvjeta trenažnog
procesa rukometaša seniorske dobi od 22 god
Kadrovi:
glavni trener, sportski direktor, pomoćni trener, trener
vratara, kondicijski trener, liječnik, fizioterapeut,
psiholog, scout, statističar.
Objekti i oprema:
sportska dvorana, teretana, vanjski tereni, lopte i
ostala trenažna pomagala, oprema za dijagnostiku
treniranosti
Materijalni uvjeti:
oprema (klub), putovanja (klub), plaćanje trenera
(stručni rad, objekti i oprema financirani su iz klupskog
budžeta – sredstva se alimentiraju iz proračuna lokalne
sportske zajednice, sponzori, ulaznice)
6. KORAK u planiranju i programiranju
godišnjeg ciklusa treninga u rukometu
Definirati distribuciju – raspored sadržaja
i opterećenja rada po dijelovima godišnjeg
ciklusa sportske pripreme.
a. Odrediti skupove dopuštenih aktivnosti, odnosno
sadržaja sportske pripreme
b. Odrediti proporcije – odnose programskih zadaća
sportske pripreme (radi postizanja željenih ciljeva,
potrebno je raditi na razvoju kondicije (%), tehnike
(%) i taktike (%), kao i na višestranoj (%), bazičnoj
(%), specifičnoj (%) i situacijskoj (%) pripremi.
c. Definirati dopuštene parametre opterećenja (broj
trenažnih dana, broj treninga, broj sati treninga i
natjecanja)
337

12. seminar
Proporcije zastupljenosti pojedinih tipova
kondicijskih programa u godišnjem cikusu
Višestrana
40%
(modificirano prema Jukić, 2002)
Bazična
P r i p r e m n i p e r i o d
10%
5%
25%
20%
Specifična
10%
20%
Situacijska
10%
10%
Proporcije zastupljenosti pojedinih tipova
kondicijskih programa u godišnjem cikusu
(modificirano prema Jukić, 2002)
Natjecateljski period
15%
20%
5% 5% Preventivni kondicijski programi
35%
50%
45%
60%
50%
Preventivni kondicijski programi
Razvojni kondicijski programi
40%
25%
Razvojni kondicijski programi
Održavajući kondicijski programi
Održavajući kondicijski programi
Regeneracijski kondicijski programi
Regeneracijski kondicijski programi
7. KORAK u planiranju i programiranju
godišnjeg ciklusa treninga u rukometu
Modeliranje (konstrukcija) programa
godišnjeg ciklusa treninga
338

Planiranje i programiranje godišnjeg ciklusa treninga od početnika do svjetskih prvaka
Modeliranje (konstrukcija) programa
godišnjeg ciklusa treninga djece 10-12 god
CIKLUS
MJESEC
PERIOD
GODIŠNJI CIKLUS TRENINGA za 10 g
8 9
10 11 12 1
2 3
4
5
6
PRIJELAZNI PRIPREMNI
NATJECATELJSK PRIPREMNI NATJECATELJSKI PRIPREMNI
NATJECATELJSK PRIJELAZNI
7
UKUPNO
12
VIŠESTRANA
OSNOVNA
SPECIFIČNA
SITUACIJSKA
OSNOVNA
SPECIFIČNA
SITUACIJSKA
VIŠESTRANO
OSNOVNA
SPECIFIČNA
SITUACIJSKA
ETAPA
TJEDAN
IO - TRENING/NATJECANJE
IO - TREN. I NATJ. DAN
IO - DAN
STUPANJ
OPTEREĆENJA
TRENING
NATJECANJA
ODMOR
TRENING/
NATJECANJE
MAX
MED
MIN
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 INDEKS OPTEREĆENJA
52
1,17 1,42 0,97 1,15 1,58 1,07 1,12
1,52 1,04 1,17 1,50
0,77 1,12 1,56 1,00 1,16
1,53
1,04
1,19 1,46 0,91 1,14 1,47 0,89 1,17
1,56
1,00
1,08
1,32
0,71
1,15
1,49
0,94
MIKROCIKLUSA
OSTALI TURNIRI
PROPORCIJE PROGRAMA SPORTSKE PRIPREME (%)
KONDICIJSKI VIŠESTRANA OSNOVNA SPECIJALNA SITUACIJSKA INFORMACIJSKI TEHNIČKA TAKTIČKA 40 40 30 10 20 60 50 50 50 35 35 10 20 50 50 50 40 30 25 20 25 60 45 55 35 20 20 15 45 65 40 60 30 15 15 20 50 70 30 70 50 40 35 10 15 50 50 50 55 30 25 20 25 45 45 55 45
20
20
15
45
55
40
60 35
15
15
20
50
65
30
70
40
40
35
10
15
60
50
50
60 30 20 25 25 40 40 60 40
20
20
15
45
60
45
55
TEORIJSKA
MJESEC 8 9
TJEDAN
REŽIM RADA U
MIKROCIKLUSIMA
10 11 12 1
2 3 4 5
6 7 12
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 52
PON 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
UTO 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
SRI N
ČET 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2N 2 2N 2 2 2 2 1 1
PET 1 1 1 P 1 P 1 1 1 1 1 1 1 1 1 P 1 1 1 1 1 1 1 1 1 P 1 1 1 1 P 1 1 1 2N 1 2N 1 2N 1 1 1 1
SUB 1 1 P 2N2N2N2N2N P N 2N2N2N2N2N P P N N 2N
NED P P P P
DANA 4 5 5 5 5 4 5 4 4 4 4 4 4 4 5 4 3 2 2 4 4 4 4 4 4 5 4 4 5 4 5 4 4 5 4 2 4 2 4 3 4 4 3 3 175
BROJ 5 6 6 6 6 5 6 5 5 5 5 5 5 5 6 6 4 2 3 5 5 5 5 5 5 6 5 5 6 5 6 6 5 6 5 2 5 2 5 4 5 5 3 3 215
UKUPNO 24 (29) 17 (21) 16 (20) 18 (23) 14 (18) 17 (21) 22 (27) 17 (22) 12 (14) 17 (20)
175 (215)
DANA 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 2 20
BROJ 3 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 5 5 4 31
UKUPNO 3 (5) 3 (6)
4 (7) 2 (4)
6 (10)
2 (4)
20 (31)
DANA 7 7 7 7 3 2 2 2 2 3 2 1 2 2 2 2 3 3 2 3 4 5 4 2 2 2 2 2 3 2 3 3 2 3 2 3 3 2 3 2 3 2 3 2 3 3 4 4 7 7 7 7
UKUPNO 28
11 8 9 17
10
9 13 11
10 16 28
170
DANI 24 20
19 18
18 19 22 17
18 19
195
SATI 6 7 7 7 7 6 7 9 8 8 8 8 5 6 7 6 5 3 4 8 8 8 8 8 6 7 6 6 7 6 7 6 6 7 6 8 6 8 6 8 6 6 3 3
UKUPNO
34
30
29 27 28 29
32
25
28
26
288
30
15
15
20
50
70
30
70
339

12. seminar
Modeliranje (konstrukcija) programa
godišnjeg ciklusa treninga kadeta dobi 16 god
CIKLUS
MJESEC
PERIOD
8
GODIŠNJI IKLUS TRENINGA za 16 g. (1HKRL + 2/3HRL)
9 10 11 12
1
2 3
4
NATJECATELJSKI
PRIPREMNI NATJECATELJSKI
5
6 7
PRIJELAZNI
UKUPNO
12
VIŠESTRANA
OSNOVNA
SPECIFIČNA
SITUACIJSKA
VIŠESTRANO
OSNOVNA
SPECIFIČNA
SITUACIJSKA
ETAPA
TJEDAN
1 2 3 4 5 6 7 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 INDEKS OPTERE?ENJA
52
IO - TRENING/NATJECANJE IO - TREN. I NATJ. DAN IO - DAN 2,11 2,92 2,71 1,94 2,56 2,28 1,81
2,52 2,22
1,78 2,46
2,28
1,85
2,55
2,11 1,84 2,72 2,42 1,94 2,80 2,50 1,77 2,40 2,14
1,77 2,44
2,22 1,77
2,21
2,21
1,86
2,56
2,31
STUPANJ
OPTEREĆENJA
MIKROCIKLUSA
MAX
MED
MIN
REPREZENTACIJA RH
PROPORCIJE PROGRAMA SPORTSKE PRIPREME (%)
KONDICIJSKI 50 70 60 40
30
50 60 40
30
80
VIŠESTRANA 45 25 10 10
10
35 15 5
10
40
OSNOVNA 30 50 30 20 20
40 30 25
20
30
SPECIJALNA 15 15 35 30
30
15 30 25
25
20
SITUACIJSKA 10 10 25 40 40
10 25 45
45
10
INFORMACIJSKI 50 30 40 60
50 40 60
70
20
TEHNI?KA 50 60 50 40
30
50 50 40
30
80
TAKTI?KA 50 40 50 60
70
50 50 60
70
20
TEORIJSKA
MJESEC 8 9 10 11 12 1 2
3 4 5
6
7
TJEDAN
REŽIM RADA U
MIKROCIKLUSIMA
TRENING
NATJECANJA
ODMOR
TRENING/
NATJECANJE
12
1 2 3 4 5 6 7 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 52
PON 1 2 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 T 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
UTO 1 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1
SRI 2 1 1 1 P P P 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 P 1 1 1 1 1 P P 1 P P 1 1 1 1 P 1 1 1 1 P 1 1 1 T
?ET 1 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 N 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2
PET P 2 2 1 2P T 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2P 1 1 2P 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2N 1
SUB 1 1 1 P 1 1 1 N N N N N N N N N N N 1 1 1 P 1 T 2N 1 2P 2N N N N 1 N N N N 1 N N 2N 1
NED T 1 P 1 3N 2N 2N 2N 2N 1 N 2N 2N 2N 2N N
DANA 7 7 6 6 6 7 6 5 5 6 5 5 5 5 5 5 5 5 6 5 5 5 7 6 6 6 5 6 6 4 5 5 5 6 5 5 5 5 6 5 5 7 5 241
BROJ 7 11 9 9 9 9 8 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 8 7 7 6 11 9 9 8 7 9 9 5 7 7 7 8 7 7 7 7 8 7 7 5 6 325
UKUPNO 26 (36) 24 (33) 26 (35) 20 (28) 26 (35) 25 (37) 21 (30) 21 (29) 26 (36) 22 (26)
241 (325)
DANA 1 1 1 1 1 2 1 2 1 2 1 1 1 1 3 1 2 1 1 2 1 2 2 1 3 36
BROJ 1 1 1 1 1 4 1 3 1 3 1 2 2 2 4 1 3 1 1 3 1 3 3 1 5 50
UKUPNO 1 6 (8) 6 (8)
3 (5)
4 (6) 4 (5) 6 (8) 6 (9)
36 (50)
DANA 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 7 7 7 7 7 7 7 7
UKUPNO 2 3 4
2 6
3 3
3
3 3 28
28
88
DANI 26 25 31 26 29 25
25
25 32
28
272
SATI 16 22 20 18 20 16 14 14 14 16 14 14 20 14 18 14 18 16 14 16 16 12 20 18 16 14 16 18 16 20 14 18 14 14 14 18 14 18 14 18 14 20 10
UKUPNO 76 64 78 64
74 68 70
60 78 62
694
340

Planiranje i programiranje godišnjeg ciklusa treninga od početnika do svjetskih prvaka
Modeliranje (konstrukcija) programa godišnjeg
ciklusa treninga rukometaša seniora dobi 22 god
CIKLUS
MJESEC
PERIOD
8 9
PRIPREMNI
GODIŠNJI CIKLUS TRENINGA za 22 g. (1HRL)
10 11 12
1 2 3
NATJECATELJSKI
PRIPREMNI NATJECATELJSKI
4 5 6
7
PRIJELAZNI
UKUPNO
12
VIŠESTRANA
OSNOVNA
SPECIFIČNA
SITUACIJSKA
OSNOVNA
SPECIFIČNA
SITUACIJSKA
TJEDAN
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 INDEKS OPTEREĆENJA (IO)
52
IO - TRENING/NATJECANJE IO - TREN. I NATJ. DAN IO - DAN 2.25
3.46
3.21 2.16
3.03
2.77 2.00 2.93
2.34
2.00
2.75
2.36 1.94 2.35
2.52 2.16 3.57 2.93 2.00
2.77
2.57
1.95
2.80
2.47 1.94 2.83 2.43 1.75 2.75 2.00 2.00 2.13 1.14 1.00 2.00 1.14 1.93
2.78
2.32
STUPANJ
OPTEREĆENJA
MIKROCIKLUSA
MAX
MED
MIN
REPREZENTACIJA RH
KONDICIJSKI VIŠESTRANA OSNOVNA SPECIJALNA SITUACIJSKA INFORMACIJSKI TEHNIČKA TAKTIČKA 50 45 30 15 10 50 50 50 70 25 45 20 10 30 60 40 60 10 20 45 25 40 50 50 40 10
15 30
45 60
40 60
30 10 20 30 40 70 30 70 50 40 25 20 15 50 50 50 70
20 40
25 15
30 60
40 5
50
40
50
TEORIJSKA
PROPORCIJE PROGRAMA SPORTSKE PRIPREME (%)
60 40 30 80
5 10 40
15 15 20 30
30 30 20
30 50 40 10
60 70 20
50 40 30 80
60 70 20
MJESEC 8 9 10
11 12 1 2
3 4 5 6
7
12
TJEDAN
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 52
PON 1 2 2 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 1 2 1 1 1 1 1 T 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
UTO 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1
SRI 2 2 1 2 P P P 1 N 1 1 1 1 1 P 1 P 1 1 1 1 N 1 1 2 P 2 P 1 1 1/N 1 1 1/N 1 1 1 1 1 1 1/N 1 N 1 T 1 1
REŽIM RADA U
ČET 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 T 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 1 1 1 1 1 1
MIKROCIKLUSIMA
PET P 2 2 2 2P T 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 2 2 2 2 1 1 1 2 1 1 1 1 2 1 2 1 1 1 2 1 1 1 1 1
SUB 2 1 1 P 1 1 1 N 1 N N N N P N T N N N 1 1 1 1 P 1 T P N N N N N N N N N N 1 1 1 1 1
NED T 1 P N N N 1 P 1 N N N N 1 1
DANA 7 7 6 6 6 7 6 5 5 5 5 5 5 5 6 5 6 5 5 5 5 4 6 5 7 6 6 7 7 6 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 4 5 5 3 4 3 5 3 5 3 270
TRENING BROJ 7 12 10 11 9 10 8 7 8 7 8 7 7 7 8 7 9 7 8 7 7 5 4 5 12 10 11 10 10 8 7 8 7 7 7 8 8 7 8 7 7 7 6 7 6 3 4 3 5 3 5 3 407
NATJECANJA
ODMOR
ETAPA
TRENING/
NATJECANJE
UKUPNO 26 (40) 29 (42) 25 (36) 22 (31) 25 (31) 24 (38) 25 (35) 25 (37) 20 (31) 19 (27) 15 (16) 16 (16) 270 (407)
DANA 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 29 (32)
BROJ 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 29 (32)
UKUPNO 3 (3) 5 (5) 2 (2) 4 (4)
1 (1) / 2(2) 5 (5) / 6 (6) 4 (4) 5 (5) / 6 (6)
29 (32)
DANA 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 4 3 4 2 4 2 4
UKUPNO 2
3
5 4 8 4 2 4 4
4
13 12
66
DANI 26 32
30
24 29 24 26
30 24 24 15
16 299 (302)
SATI 16 26 24 24 22 22 18 15 20 16 18 16 16 16 16 16 18 16 18 16 16 12 6 12 24 22 24 22 18 16 16 18 16 16 16 18 18 16 18 16 16 16 18 16 12 6 8 6 10 6 10 6
UKUPNO 90 97 82 66 68 82 72
84 68 56 32
32
845
341

12. seminar
Analiza realizacije godišnjeg ciklusa
treninga djece 10-12 god
Godišnji ciklus sadrži tri makrociklusa jer su
natjecanja koncentrirana u tri razdoblja
Od ukupno 288 sati rada na trening otpada
244, a na natjecanja 44 sata
Ovaj fond treninga i natjecanja realiziran je u
195 radnih dana
Čini se da je pretjeran broj dana odmora
(170) – u ljetnim mjesecima potrebno je
organizirati rukometne kampove na lokalnoj
ili regionalnoj razini
Analiza realizacije godišnjeg ciklusa
treninga kadeta dobi 16 god
Godišnji ciklus sadrži dva makrociklusa jer
su natjecanja koncentrirana u dva razdoblja
Od ukupno 694 sati rada na trening otpada
552, a na natjecanja 142 sata
Ovaj fond treninga i natjecanja realiziran je u
272 radna dana
U radu s ovom dobnom skupinom prevelik je
broj dana prijelaznog razdoblja – 58 dana je
sigurno nedopustivo dugo razdoblje
odsustvovanja s treninga.
Analiza realizacije godišnjeg ciklusa treninga
rukometaša dobi 22 i više
Godišnji ciklus sadrži dva makrociklusa jer
su natjecanja koncentrirana u dva razdoblja
Od ukupno 845 sati rada na trening otpada
755, a na natjecanja 90 sata (osim
pripremnih i službenih natjecanja u hrvatskoj
ligi neki igrači odigraju do 32 reprezentativne
utakmice, do 8 utakmica europskih kupovima
i do 6 utakmica u domaćem kupu - do 89
utakmica).
U dva mjeseca prijelaznog razdoblja realizira
se nedovoljan broj pojedinačnih treninga (31)
i trenažnih sati (64)
8. KORAK u planiranju i programiranju
godišnjeg ciklusa treninga u rukometu
Odrediti vremenske točke
za kontrolu efekata
sportske pripreme
(dimenzije, testovi, kriteriji
za ocjenu stanja
treniranosti)
Tekuća i operativna kontrola efekata
treninga
Početno stanje treniranosti utvrđuje se pomoću
baterija od više funkcionalno-motoričkih testova i
pokazatelja tehničko-taktičke efikasnosti igrača
Tijekom provođenja treninga u godišnjem ciklusu
kontinuirano se primjenjuju subjektivni i objektivni
testovi za registraciju efekata pojedinih trenažnih
ciklusa (tekuća i operativna kontrola)
Kumulativni efekti treninga procjenjuju se na
kraju pripremnog perioda. Stvarna efikasnost
trenažnog rada i mjera oporavka nalazi svoju
potvrdu u rezultatima na utakmicama.
342

13. seminar:
PLANIRANJE I
PROGRAMIRANJE TRENINGA
U PRIPREMNOM PERIODU
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Karakteristikama mezociklusa kao dijela
makrociklusa sportske pripreme
Teorijskim osnovama za modeliranje treninga u
mezociklusu
Mogućnostima planiranja i programiranja
treninga u pripremnom periodu u izabranom
sportu
Koracima u konstrukciji pripremnog mezociklusa
Mogućnostima samostalnog određivanja
parametara treninga u pripremnom razdoblju
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Bompa, T. (2000). CIJELOKUPNI TRENING ZA
MLADE POBJEDNIKE. Zagreb: Hrvatski košarkaški
savez.
Milanović, D. (1993). MODELIRANJE PROCESA
SPORTSKE PRIPREME U ATLETSKOM
DESETOBOJU. Kineziologija, 25(1-2), 75-98.
Malacko, J., Rađo, I. (2004). TEHNOLOGIJA
SPORTA I SPORTSKOG TRENINGA. Sarajevo:
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. (str. 250-256).
Milanović, D. (1985). ANALIZA EFEKATA
TRENINGA VRHUNSKE KOŠARKAŠKE MOMČADI U
PRIPREMNOM PERIODU. Kineziologija, 17(2), 131-
135.
343

13. seminar
1. tema:
Opća pravila modeliranja
treninga u pripremnom periodu
Veliki ciklus (makrociklus) treninga koji se u
odvija u jednoj godini pogodno je podijeliti na
pripremni, natjecateljski i prijelazni
period (mezociklus).
Svaki mezociklus treninga dijeli se dalje, u
pravilu, na više etapa (faza), a ona dalje na
na više trenažnih mikrociklusa
Konkretni zadaci koji se definiraju na
temelju ciljeva sportske pripreme
ostvaruju se putem:
raspoloživih sredstava (sadržaj treninga),
opterećenja (volumen treninga),
metoda (modalitet treninga) i
njihovog rasporeda u određenim
vremenskim intervalima (distribucija
treninga) uz
korištenje optimalnih lokaliteta treninga,
opreme,
nemotoričkih sredstava treninga i
trenažnih pomagala.
Glavni ciljevi treninga u
početnim etapama
pripremnog perioda su:
povećanje nivoa
funkcionalnih mogućnosti
organizma
globalni razvoj motoričkih
sposobnosti (brzina,
snaga, izdržljivost,
koordinacija, fleksibilnost,
preciznost)
popunjavanje fonda
tehničko-taktičkih
informacija
Tijekom specifične i situacijske etape
provode se trenažni programi putem kojih se
postepeno postiže sportska forma
U treningu dominiraju sredstva specifične i
situacijske pripreme, na račun smanjenja
opsega višestrano-bazičnih trenažnih
aktivnosti
U pripremnom periodu potrebno je jasno
odrediti dinamiku ekstenziteta i intenziteta
opterećenja. Prema kraju pripremnog perioda
intenzitet opterećenja se povećava.
Trenažna opterećenja su nekad veća i od
natjecateljskih (prepokrivanje) čime se
osigurava neposredna i potpuna prilagodba na
situacijske uvjete natjecanja
Sportska forma se stabilizira i javlja kao
rezultat vježbi i opterećenja koja u svim
segmentima reproduciraju strukturne,
energetske i dinamogene karakteristike
natjecateljske aktivnosti.
2. tema:
Konstrukcija procesa treninga u
pripremnom periodu
1. korak : Utvrđivanje individualnih inicijalnih
karakteristika sportaša
(dijagnoza stanja)
Dijagnosticiranje početnog stanja treniranosti
sportaša provedeno je pomoću 6 testova kondicijske
pripremljenosti i ocjene uspješnosti u 6 osnovnih
pokazatelja tehničko-taktičke pripremljenosti
Na temelju komparacije s modelnim vrijednostima
uočena je vrlo niska razina kondicijske pripremljenosti
većeg broja igrača u većini testova
344

Planiranje i programiranje treninga u pripremnom periodu
Modelne karakteristike vrhunskih košarkaša u
nekim pokazateljima motoričke pripremljenosti
(rezultati koje bi trebali postići vrhunski košarkaši)
Pokazatelji početnog stanja motoričke pripremljenosti
košarkaša
(zvjezdicama su označeni rezultati koji ne zadovoljavaju postavljene
kriterije)
Test
Igračka pozicija
(5) CENTAR
(4) KRILO-CENTAR
(3) KRILO
(2) BEK 2
(1) BEK 1
Skok u vis iz
mjesta
(SAR)
70
75
78
75
70
Skok u dalj
dvokorakom
(KOD)
800
825
850
825
775
“Samoubojica”
(SMB)
28
27
26
25
25
Bacanje lopte
dvjema rukama
s grudi (BLG)
19
18
17
16
15
Vođenje lopte
oko stalaka
(VLOS)
34
33
32
31
30
Trčanje dionica
igrališta (TOKI)
40
38
37
36
36
Test
Broj i pozicija
1 (5)
2 (5)
3 (5)
4 (4)
5 (4)
6 (3)
7 (3)
8 (2)
9 (2)
10 (1)
11 (1)
12 (1)
Skok u vis
iz mjesta
(SAR)
64*
70
60*
67*
70
56*
64*
62*
58*
69
60*
50*
Skok u dalj
dvokorakom
(KOD)
760*
770*
780
800
825
760*
775
770*
780
755*
785
710*
“Samoubojica”
(SMB)
315*
299*
273
261
283*
293*
270
263
272*
257
260
268*
Bacanje lopte
dvjema
rukama s grudi
(BLG)
1760
1380*
1530*
1300
1500*
1620
1540*
1410*
1360*
1520
1656
1300*
Vođenje
lopte oko
stalaka
(VLOS) i
(FRS)
354*
336
350
340
348*
335*
318
319
322
323*
320
324*
Trčanje dionica igrališta
(TOKI) i (FRS-FRS30’’)
434 (210-180)*
398 (210-180)
376 (200-170)
391 (190-140)
409 (220-180)*
396 (200-160)*
381 (200-160)
388 (200-170)*
389 (210-180)*
395 (190-160)*
377 (200-160)*
373 (230-200)
To se posebno odnosi na eksplozivnu snagu
tipa skočnosti i bacanja lopte i dimenziju
brzinske izdržljivosti, odnosno anaerobne
mogućnosti igrača
Analizom razlika između početnog i željenog
(prognoziranog) stanja košarkaša uočena je
niska razina u pokazateljima situacijske
efikasnosti:
ubacivanje lopte u koš
skok u obrani i u napadu
2. korak: Postavljanje globalnog i parcijalnih ciljeva
trenažnog procesa u pripremnom periodu
Osnovni cilj trenažnog procesa u pripremnom
periodu bio je da se u momčad dovede u stanje
optimalne treniranosti koja će omogućiti najviše
rezultate
Posebni ciljevi definirani su za svaku etapu
pripremnog perioda u smislu parcijalnih ciljeva u
području višestrane, bazične, specifične i situacijske
kondicijske pripremljenosti i na planu potpune
stabilizacije te-ta znanja na visokom stupnju
efikasnosti.
Integrirajućim efektima trebalo je zaokružiti rad u
pripremnom periodu
3. korak: Periodizacija pripremnog razdoblja
Model pripremnog perioda vrhunske košarkaške
momčadi
Pripremni period godišnjeg ciklusa treninga odvijao
se u vremenskom intervalu od 56 dana i u okviru
5 mezociklusa:
Uvodna etapa – 9 dana
Višestrano-bazična etapa – 11 dana
Bazična etapa – 13 dana
Specifično-pripremna etapa – 11 dana
Situacijsko-pripremna etapa – 12 dana
PERIOD
P R I P R E M N I P E R I O D
UKUPNO
Oznaka mezociklusa Uvodni
Višestranobazičnpripremnpripremni
Bazični
Specifično-
Situacijsko-
5 etapa
Trajanje
25.7.-2.8. 3.8.-13.8. 14.8.-26.8. 27.8.-6.9. 7.9.- 18.9.
52 dana
Mjesto
1 (1,2,3)
A (2,3,4)
B (5,6,7)
A (2,3) C (8,9,10) A(3) 3 mjesta
10 lokaliteta
Omjer
50:50
60:40
70:30
40:60
30:70
funkcionalnomotoričke
i te-ta
pripreme (%)
V-B : Sp-Si
40:10
50:10
50:20
10:30
10:20
32:18
TE:TA
30:20
20:20
10:20
20:40
20:50
20:30
Pokazatelji 3.5
volumena
(ekstenzitet) 3.0
opterećenja u
2.5
pojedinim
ciklusima 2.0
treninga
1.5
1.0
345

13. seminar
Model pripremnog perioda vrhunske košarkaške
momčadi
(studenti će samostalno izabrati i rasporediti opterećenja
mezocklusima pripremnog perioda)
PERIOD
P R I P R E M N I P E R I O D
UKUPNO
Oznaka mezociklusa
Uvodni
Bazični
Situacijskopripremni
Specifičnopripremni
Višestranobazični
5 etapa
Trajanje
Mjesto
Omjer
funkcionalnomotoričke
i te-ta
pripreme (%)
V-B : Sp-Si
TE:TA
Pokazatelji
volumena
(ekstenzitet)
opterećenja u
pojedinim
ciklusima
treninga
3.5
3.0
2.5
2.0
1.5
1.0
4. korak: Određivanje ciljne usmjerenosti i zadaća
treninga u pojedinim ciklusima pripremnog
perioda
U uvodnoj etapi trenažni programi su bili
jednakomjerno usmjereni na područje
kondicijskih sposobnosti i tehničko-taktičkih
znanja
Osnovna zadaća treninga sastojala se u
adaptaciji na energetske i dinamogene zahtjeve
košarke i informacijskoj adaptaciji na model igre
u dolazećoj natjecateljskoj sezoni.
U drugoj etapi pripremnog
perioda počinju prevladavati
trenažne aktivnosti za razvoj
funkcionalnih (aerobna
izdržljivost) i motoričkih
sposobnosti igrača (snaga,
brzina, brzinska izdržljivost,
agilnost, koordinacija i
fleksibilnost)
Trenažne aktivnosti
informacijskog karaktera
(40%) trebale su osigurati
korekcije dosad usvojenih
tehničkih znanja i programa
taktičkog djelovanja.
346

Planiranje i programiranje treninga u pripremnom periodu
U trećem mezociklusu
pripremnog perioda
dominirali su trenažni
zadaci kondicijske
pripreme:
i to naročito oni koji su povezani s razvojem
aerobne i laktatne anaerobne izdržljivosti, te
razvojem onih motoričkih sposobnosti iz jednadžbe
specifikacije uspjeha u košarci (eksplozivna i
brzinska snaga, situacijska preciznost, agilnost,
brzina i brzinska izdržljivost)
Prevladavanje programa
tehničko-taktičke pripreme
počelo je u četvrtom
mezociklusu –etapi
pripremnog perioda.
Trenažni postupci trebali su
osigurati stabilizaciju
tehničko-taktičkih
programa djelovanja i
njihovu potpunu primjenjivost
i efikasnost u uvjetima
natjecanja
Situacijsko-pripremna
etapa (prednatjecateljska)
imala je zadatak kroz
integrativnu tehnologiju rada
u okviru koje se putem
situacijskih treninga i serije
utakmica svi trenažni efekti
trebaju prevesti u najviši
nivo integrirane treniranosti
(sinergija) i kasnije u
natjecateljskom periodu u
visoku i stabilnu sportsku
formu.
5. korak. Odabir i distribucija trenažnih sredstava
(sadržaj treninga), opterećenja (doziranje) i
metoda (modaliteti treninga) trenažnog rada u
pojedinim fazama
Trenažna sredstva,
opterećenja i metode
odabrani su i
distribuirani u skladu s
ciljevima i zadacima
pojedinih ciklusa
pripremnog perioda.
U idućem prikazu navedeni
su pokazatelji trenažnog rada
u pojedinim fazama:
VRIJEME TRENINGA
DOP.
POP.
DOP.
POP.
DOP.
POP.
DOP.
POP.
DOP.
POP.
UKUPNO
VREMENSKI RASPORED 1
TRENINGA SA
POKAZATELJIMA TRAJANJA I 2
INTENZITETA OPTEREĆENJA
60T60
90T60
90T60
60T80
180T100
120T80
60T80
120T10
0
120T80
120T100
60T100
90T60
120T80
60T90
120U100
3
90T40
90T80
120T100
60T100
120T80
60T60
120U100
60T60 120U100
4
60T60
90T80
60T30
120T60
O
O
60T90
5
60T40
90T80
120T100
90T100
150T100
90T100
120T80
60T90 120U100
6
60T60
120U80
90T60
120U100
120T100
90T60
120T100
120U90
7
60T40
O
O
90T100
150T100
120U100
120U100
8
60T60
120U80
90T80
120T100
120U100
60T60
120U100
60T90
9
O
O
60T80
120T100
60T80
120T80
60T50
90T100
120U100
10
60T30
120T10
0
120T100
180T100
60T60 120U100
11
O
O
60T90
120U80
O
O
O
O
12
120T60
O
O
13
O
O
14
BROJ DANA
9
11
13
11
12
56
BROJ TRENAŽNIH DANA
8
9
12
9
10
48
BROJ DANA ODMORA
1
2
1
2
2
8
BROJ TRENINGA
10
14
18
12
6
60
BROJ UTAKMICA
2
1
2
3
7
15
BROJ TREN. SATI I SATI UT.
16
25
36
25
20
122
SATI FU-MO I TE-TA TREN.
8+8
15+10
25+11
10+15
6+14
64+58
POKAZATELJ EKSTENZ.OPT.TR.
DANA / POJED.TRENINGA
2,00/1,33
2,78/1,67
3,00/1,80
2,78/1,67
2,00/1,54
2,51/1,60
POKAZATELJ INTENZ.OPT.TREN.
60
80
90
80
90
80
DANI TESTIRANJA
3.8.
5.9.
2
347

13. seminar
(studenti će samostalno izabrati i rasporediti opterećenja po danima
pojedinihmezocklusa pripremnog perioda i izračunati sumarne pokazatelje rada)
VRIJEME TRENINGA
DOP.
POP.
DOP.
POP.
DOP.
POP.
DOP.
POP.
DOP.
POP.
UKUPNO
VREMENSKI RASPORED
TRENINGA SA
POKAZATELJIMA TRAJANJA I
INTENZITETA OPTEREĆENJA
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
BROJ DANA
BROJ TRENAŽNIH DANA
BROJ DANA ODMORA
BROJ TRENINGA
BROJ UTAKMICA
BROJ TREN. SATI I SATI UT.
SATI FU-MO I TE-TA TREN.
POKAZATELJ EKSTENZ.OPT.TR.
DANA / POJED.TRENINGA
POKAZATELJ INTENZ.OPT.TREN.
DANI TESTIRANJA
U izboru sadržaja treninga dominirale su vježbe:
istezanja
globalne obrade lokomotornog aparata
u parovima sa savladavanjem otpora suigrača
skočnosti
startne brzine
brzine frekvencije pokreta
dizanja utega
dugotrajnog trčanja
trčanja uzbrdica i nizbrdica
agilnosti
koordinacije
situacijske preciznosti
relaksibilnosti
Volumen trenažnih opterećenja uvijek se nalazio
u području supraliminalnih podražaja tj. onih za
koje se pretpostavljalo da će proizvesti optimalne
efekte
U znatnom broju treninga (posebno u 3. i 4.
mezociklusu) bila su primijenjena udarna –
maksimalna trenažna opterećenja
Trenažni modaliteti i organizacijski oblici treninga
bili su definirani u skladu s osnovnim ciljem
treninga
razvoj neke funkcionalno-motoričke sposobnosti
promjena količine i kvalitete motoričkih informacija
koje leže u osnovi te-ta programa košarkaških
aktivnosti
348

Planiranje i programiranje treninga u pripremnom periodu
6. korak : Sumarni parametri treninga u pojedinim
dijelovima pripremnog perioda i praktična realizacija
trenažnog procesa
Elementi plana treninga
Pripremni period
Natjec.
period
UKUPNO
Mezociklus
1
2
3
4
5
6
6
Oznaka mezociklusa
Uvodni
Prednatjecateljski
Višestranobazični
Bazični
Specif. -
situacijski
Natjecateljski
Trajanje mezociklusa
25.7.-2.8.
3.8.-13.8.
14.8.-26.8.
27.8.-6.9.
7.9.-18.9.
19.9.-12.10.
25.7.-
12.10.
Omjer kondicijskog i informacijskog
treninga
50:50
60:40
70:30
40:60
30:70
20:80
45:55
Broj dana mezociklusa
9
11
13
11
12
24
80
Broj trenažnih dana i dana utakmica
8
9
12
9
10
19
67
Broj treninga
10
14
18
12
6
20
80
Broj utakmica
2
1
2
3
7
7
15+7*
Broj trenažnih sati i sati utakmica
16
25
36
25
20
38
160
Broj dana odmora
1
2
1
2
2
5
13
Broj sati kondicijskog i
informacijskog treninga
8+8
15+10
25+11
10+15
6+14
8+30
72+88
Ekstenzitet opterećenja trenažnog
dana
2,0
2,78
3,0
2,78
2,0
2,0
2,43
Intenzitet opterećenja trenažnog dana
60
80
90
80
90
95
825
U prvoj uvodnoj etapi treninga u toku 8
trenažnih dana izvedeno je 10 treninga i
odigrane su 2 utakmice
Opseg trenažnog rada iznosio je 16 sati (8
sati F-M, 8 sati TE-TA)
Indeks opterećenja trenažnog dana definiran
je koeficijentom 2.00 (omjer broja trenažnih
sati i broja trenažnih dana- prema Željaskovu
1981.) a indeks intenziteta treninga 60% od
maksimalnog opterećenja
Tijekom 10 dana druge trenažne etape
izvedeno je 14 treninga i odigrana jedna
utakmica
Od ukupnog broja trenažnih sati (25) za 15 je
bio karakterističan rad na razvoju primarnih
funkcionalno-motoričkih sposobnosti, a za 10
rad na usavršavanju i stabilizaciji tehničkotaktičkih
znanja
Indeks ekstenziteta opterećenja trenažnog
dana povećao se na 2.50, a indeks intenziteta
treninga na 80% maksimuma
349

13. seminar
U trećoj etapi (12 dana) pripremnog
perioda održano je 18 treninga i odigrane su
dvije utakmice
Opseg trenažnog rada iznosio je 36 sati, od
čega su u toku 25 sati akcentirani energetski,
a u toku 11 sati informacijski ciljevi, zadaci i
programi treninga
Indeks opterećenja trenažnog dana popeo se
na prosječnih 3.00 sata treninga, a indeks
prosječnog intenziteta opterećenja jednog
treninga na 90% maksimalnog.
U četvrtoj etapi održano je u toku 10
trenažnih dana 12 treninga i odigrane su tri
utakmice.
Opseg trenažnog rada bio je 25 trenažnih
sati, od čega 10 sati funkcionalno-motoričke i
15 sati tehničko-taktičke pripreme
Pokazatelji opterećenja trenažnog dana
(2.50) i intenziteta treninga (80%) imali su
tendenciju postepenog smanjivanja u odnosu
na prethodni trenažni mezociklus.
Tijekom 10 dana koliko je trajala peta etapa
pripremnog perioda, održano je 6 treninga i
odigrano je 7 utakmica.
Opseg trenažnog rada iznosio je 20 sati, od čega je
samo šest posvećeno radu na održavanju primarnih
funkcionalno-motoričkih sposobnosti, a 14
situacijskom usavršavanju i stabilizaciji taktike i
odigravanju utakmica.
Indeks ekstenziteta opterećenja trenažnog dana
(2.00) i intenziteta pojedinih treninga (75%) u
osnovi otvara mogućnosti da se manifestiraju
kumulativni efekti sportske forme na početku
natjecateljskog perioda
7. korak: Tekuća i operativna kontrola
efekata treninga
Početno stanje treniranosti utvrđeno je pomoću
baterija od više funkcionalno-motoričkih testova i
pokazatelja tehničko-taktičke efikasnosti igrača
Tijekom provođenja trenažnog postupka kontinuirano
su primjenom subjektivnih i objektivnih postupaka
registrirani efekti pojedinih trenažnih mikrociklusa
(operativna kontrola) i na temelju njih u nekoliko
primjera reprogramirani trenažni postupci u narednim
treninzima.
Kumulativni efekti treninga procijenjeni su
neposredno prije početka natjecateljskog perioda.
8. korak: Analiza realiziranog trenažnog
procesa u pripremnom perioda:
Tijekom 56 dana pripremnog perioda (50
trenažnih dana i 6 dana odmora) izvedeno ukupno
60 treninga i odigrano 15 kontrolno-pripremnih
utakmica
Od ukupno 122 trenažna sata, 64 trenažna sata
su bila posvećena funkcionalno motoričkom
treningu, a 58 sati treningu tehničko taktičkih
sposobnosti igrača.
Prosječno opterećenje po trenažnim danima
tijekom pripremnog perioda iznosilo je 2.40
sati dok je prosječni nivo volumena opterećenja
pojedinih treninga iznosio 77% od
maksimalnog opterećenja
Ovakav sustav treninga u pripremnom
periodu trebao je generirati optimalne
trenažne efekte i optimalnu sportsku
formu kroz cijelo natjecateljsko razdoblje
350

14. seminar:
PLANIRANJE I
PROGRAMIRANJE TRENINGA
U MIKROCIKLUSU
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Mikrociklusima kao osnovnim ciklusima
trenažnog procesa
Modeliranju plana i programa treninga u
mikrociklusu
Ciljevima i opterećenjima ordinarnog, udarnog i
relaksacijskog mikrociklusa
Određivanju sumarnih pokazatelja opterećenja u
mikrociklusu
Izradi operativnog programa treninga u
mikrociklusu
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Bompa, T. (2000). CIJELOKUPNI TRENING
ZA MLADE POBJEDNIKE. Zagreb: Hrvatski
košarkaški savez.
Milanović, D. (1995). PLANIRANJE I
PROGRAMIRANJE TRENINGA U
MIKROCIKLUSU. Zbornik radova XV. Seminara
rukometnih trenera, Rukometni savez Hrvatske,
Umag, 1-18.
351

14. seminar
Oblici tradicionalnih mikrociklusa treninga
(prema Matvejev i sur., 1999)
Opća pravila za modeliranje
mikrociklusa treninga:
Pripremni
Po veličini i
dinamici
opterećenja:
udarni,
obični,
relaksirajući
Prednatjecateljski
Modeliranje
u skladu s
dinamikom
natjecanja
Mikrociklusi
Natjecateljski
Sudjelovanje
u
natjecanjima
Obnavljajući
Koristi se za
regeneraciju
potrošenih
radnih
kapaciteta
Modeliranje mikrociklusa karakteriziraju
posebnosti koje proizlaze iz željenog cilja/ciljeva,
većeg ciklusa u okviru kojeg se on provodi i
osobitosti trenirane skupine
U novije vrijeme razvija se koncept blokovske
strukture treninga u mikrociklusu (Issurin,
2002) koja podrazumijeva koncentriranje ciljeva
i zadaća (rad na tehnici, rad na kondiciji…) te
koncentriranje opterećenja (udarna opterećenja
u nekoliko uzastopnih trenažnih dana)
Pri modeliranju plana i programa treninga
u mikrociklusu treba voditi računa o
sljedećim pravilima:
Izbor distribucije opterećenja (2-1, 3-1…)
Određivanje ključnih trenažnih dana i
pojedinačnih treninga u mikrociklusu
Svaki naredni trening u mikrociklusu
temelji se na efektima prethodnog
Paziti da se sadržaji rada iz treninga u
trening ne “sudaraju”
Uvažavati superkompenzacijsku
dinamiku stanja organizma sportaša
Pravilna distribucija sadržaja, opterećenja i
metoda treba omogućiti nadograđivanje
efekata treninga
Potrebno je odrediti broj udarnih dana u
mikrociklusu
Što preciznije definirati najvišu razinu
opterećenja u pojedinim danima (mikrociklus
s 2, 3 ili 4 udarna opterećenja)
Stalno kontrolirati reakcije sportaša na
pojedinačne treninge i trenažne dane
Pravilnim izborom i raspodjelom postupaka za
oporavak sportaša omogućiti postizanje
produženih i kumulativnih trenažnih
efekata
Primjer raspodjele opterećena u različitim
tipovima mikrociklusa
(studenti će samostalno izabrati i rasporediti opterećenja po danima
mikrociklusa)
(KM – klasični, UM – udarni, RM – relaksacijski, OM – obnavljajući
mikrociklus; 1-7 – veličina opterećenja) T1 T2 T3
6
5
4
3
2
1
OPT
dani
KM
UM
RM
OM
PON
SubMax
UTO
Max
SRI
Med
ČET
SupMax
PET
Max
SUB
SubMax
NED
Med
Primjeri distribucije treninga u mikrociklusu
(neovisno od stanja organizma tijekom prethodnih treninga uvijek
treba osigurati produženo vrijeme oporavka da bi nastupila
superkompenzacija)
A
B
C
PN2
T1 T2 T3
T1 T2 T3
PN2
SK
PN3
PN3
SK
SK
PN4
SK
T4
T4
352

Planiranje i programiranje treninga u mikrociklusu
Model izgradnje sportske forme u mikrociklusu
prije važnog natjecanja
(s približavanjem natjecanja treninzi postaju kraći, intenzivniji i specifičniji)
TRENING
EKSTENZITET
INTENZITET
7-10 DANA 2-3 DANA
AKTIVNI
ODMOR
NATJECANJE
PODRAŽENOST
SREDIŠNJEG
ŽIVČANOG SUSTAVA
FUNKCIONALNE
MOGUĆNOSTI
ŽIVČANIH STANICA
GLOBALNA
PRIPREMLJENOST
(TRENIRANOST)
Modeliranje plana i programa treninga u
mikrociklusu (treća razina) (studenti će samostalno
izabrati i rasporediti opterećenja po danima mikrociklusa)
Tjedni
Broj treninga
Trajanje treninga
Programi opće i bazične fizičke
pripreme
Akcijski i topološki faktori snage
Akcijski faktori brzine
Opća izdržljivost
Programi specifične i situacijske
fizičke pripreme
Eksplozivna i brzinska snaga
Specifična brzina i agilnost
Specifična izdržljivost
Programi specifične koordinacije
i tehnike
Teorijska priprema
Broj natjecanja
Broj nastupa (×2sata)
Kontrola efekata (izvan satnice)
SUMP
12
26
6
2
2
2
10
6
2
2
8
0
1
1
1
PO
UT
2
4
½
-
-
½
2
1
-
1
1 ½
-
-
-
-
SR
ČE
PE
SU
NE
Ordinarni - običan mikrociklus
Odlikuje se običnom distribucijom treninga
većeg ili manjeg opterećenja. Dominiraju
treninzi srednjeg i submaksimalnog
opterećenja. Usmjeren je na održavanje stanja
treniranosti.
Udarni mikrociklus
Odlikuje se velikim brojem trenažnih dana i
pojedinačnih treninga s velikim i
maksimalnim opterećenjima. Takvih
treninga je više od 50%.
1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 7
1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 7
Relaksacijski mikrociklus
Primjer natjecateljskog mikrociklusa
(7 d, 7 td, 11 pt, 18 ps, 1 ut)
Sadrži veći broj trenažnih dana i pojedinačnih
treninga s malim ili umjerenim opterećenjima.
To omogućuje regeneraciju stanja organizma
sportaša.
Opterećenje
AO
FMP
(B)
TT
IT
KN
AO
TT
FMP
(S)
TT
TO
NAT
PON
1
UTO SRI ČET PET SUB NED
2 2 1 2 1 1+1
1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 7
AO – aktivni odmor, FMP (B) funkcionalno motorička priprema (bazična), FMP (S)
funkcionalno motorička priprema (specifična), TT– tehničko-taktički trening, KN – kontrolno
natjecanje, TO – tonizacijsko opterećenje, NAT - natjecanje
353

14. seminar
Primjer natjecateljskog mikrociklusa
(7 d, ? td, ? pt, ? ts, ? Ut)
(studenti će samostalno izabrati i rasporediti opterećenja po danima
mikrociklusa)
Opterećenje
Primjer udarnog trenažnog mikrociklusa
2. faza pripremnog perioda (7 d, ? td, ? pt, ? ts)
(studenti će samostalno izabrati i rasporediti opterećenja po danima
mikrociklusa)
Opterećenje
PON
UTO SRI ČET PET SUB NED
PON
UTO SRI ČET PET SUB NED
1
2 2 1 2 1 1+1
1
2 2 1 2 1 1+1
AO – aktivni odmor, FMP (B) funkcionalno motorička priprema (bazična), FMP (S)
funkcionalno motorička priprema (specifična), TT– tehničko-taktički trening, KN – kontrolno
natjecanje, TO – tonizacijsko opterećenje, NAT - natjecanje
AO – aktivni odmor, FP (B) funkcionalna priprema (bazična), FP (S) funkcionalna priprema
(specifična), MP (B) motorička priprema (bazična), MP (S) motorička priprema
(specifična), TT– tehničko-taktički trening, KN – kontrolno natjecanje
PO
UT
SR
ČE
PE
SU
NE
Osnovni elementi običnog, udarnog i
obnavljajućeg mikrociklusa
OBIČNI
mikrociklus
UDARNI
mikrociklus
OBNAVLJAJUĆI
mikrociklus
usmjerenost OPT% usmjerenost OPT% usmjerenost OPT%
trening brzine i
tehnike
trening brzinske i
eksplozivne snage
i ind. taktike
trening aerobne
izržljivosti
trening
kompleksne
usmjerenosti
trening brzine i
anaerobne
izdržljivosti i
grupne taktike
trening aerobne
izdržljivosti
aktivni odmor
Me
(60-75)
Ma
(90-
100)
SMa
(75-90)
Me
(60-75)
Ma
(90-
100)
Mi
(30-60)
snaga- specifična
izdržljivost
trening tehnike i
aerobna
izdržljivost
trening
kompleksne
usmjerenosti
trening snage i
specifične brzine
trening brzinske,
eksplozivne i
elastične snage –
trening taktike
trening aerobnih
sposobnosti – igra
- kontrolno
natjecanje
Ma
(90-100)
Ma
(90-100)
Me
(60-75)
Ma
(90-100)
Ma
(90-100)
SMa
(75-90)
SMa
(75-90)
trening
kompleksne
usmjerenosti
trening aerobne
izdržljivosti
Me
(60-75)
Mi
(30-60)
aktivni odmor -
trening brzinske
i eksplozivne
snage
trening
specifične
izdržljivosti
aktivni odmor
trening
kompleksne
usmjerenosti
Ma
(90-
100)
SMa
(75-90)
-
Mi
(30-60)
U prethodnom prikazu dati su
primjeri običnog, udarnog i
obnavljajućeg mikrociklusa s jasno
određenim ciljevima i razinom
opterećenja.
U idućem prikazu dana je
mogućnost studentu da dopuni
ciljeve i razinu opterećenja po
danima običnog, udarnog i
obnavljajućeg mikrociklusa.
Tu zadaću studenti će izvršiti u
radioničkom obliku seminara.
Osnovni elementi običnog, udarnog i obnavljajućeg
mikrociklusa
(studenti će samostalno izabrati i rasporediti usmjerenost treninga i dozirati
OBIČNI
mikrociklus
opterećenje po danima mikrociklusa)
UDARNI
mikrociklus
OBNAVLJAJUĆI
mikrociklus
usmjerenost OPT% usmjerenost OPT% usmjerenost OPT%
PO
snaga- specifična
izdržljivost
Ma
(90-100)
UT
SR
ČE
PE
trening brzinske i
eksplozivne snage
i ind. taktike
trening
kompleksne
usmjerenosti
Ma
(90-
100)
Me
(60-75)
trening
kompleksne
usmjerenosti
Me
(60-75)
trening aerobne
izdržljivosti
trening
specifične
izdržljivosti
Mi
(30-60)
SMa
(75-90)
SU
NE
354

15. seminar:
RAZVOJNI PRAVCI
HRVATSKOG SPORTA
Aktivnim sudjelovanjem u ovom seminaru
studenti će steći dopunske informacije o:
Polazištima za izradu strategije razvoja sporta
u Hrvatskoj
Aktualnom stanju broja sudionika uključenih u
sportske aktivnosti, stručnih kadrova,
sportskih objekata, financiranja sporta i
znanja u sportu u Hrvatskoj
Razvojnim pravcima hrvatskog sporta u
pogledu broja sudionika uključenih u sportske
aktivnosti, stručnih kadrova, sportskih
objekata, financiranja sporta i znanja u sportu
Za pripremu ovog seminara studenti
mogu koristiti:
Milanović, D. (2000). STRATEGIJA RAZVOJA
HRVATSKOG ŠPORTA. Olimp, Zagreb, 4, 4-7.
Milanović, D., I. Jukić, Z. Čustonja, S. Šimek (2004).
RAZVOJNI PRAVCI HRVATSKOG SPORTA. U M.
Bartoluci (ur.), Sport u turizmu. Zbornik radova
međunarodnog znanstvenog skupa «Menedžment u sportu
i turizmu» (str.1-10). Zagreb: Zagrebački velesajam,
Kineziološki fakultet
Milanović, D. (ur.) STANJE I PERSPEKTIVE
ZAGREBAČKOG SPORTA. Zbornik radova 10.
zagrebačkog sajma sporta i nautike. Zagreb: Kineziološki
fakultet, Zagrebački sajam športa, Gradski ured za
obrazovanje i šport, Zagrebački velesajam.
355

15. seminar
Šira hrvatska sportska javnost počinje uviđati složenost
problema upravljanja, organiziranja i stručnog
djelovanja u sportu
Suočeni smo sa značajnim nedostatkom referentnih,
kvalitetnih, sustavno praćenih i usporedivih
podataka s dostupnim podacima drugih zemalja Europe
Strategija razvoja sporta je dinamički
organiziran skup poslova, intervencija i akcija, s
njima pripadajućim zaduženjima, rokovima i
načinima provedbe, koje trebaju proizvesti
pozitivan slijed promjena postojećeg stanja u
području sporta
Za izradu Strategije razvoja sporta i Nacionalnog
programa razvoja sporta u Hrvatskoj potrebno je imati
cjelovite podatke o aktualnom stanju, jasno utvrđene
ciljeve za budućnost (scenarij razvoja sporta do 2017.
godine) te znati odrediti i provesti postupke za
postizanje tih ciljeva, odnosno željenog stanja
sustava sporta u budućnosti
Polazište za izradu strategije razvoja
sporta:
Postojeća pravna regulativa
Rezultati kvalitativnih i
kvantitativnih analiza
postojećeg stanja
Podaci o aktualnim
individualnim i društvenim
interesima, željama i
potrebama
Znanstvene i stručne spoznaje
te iskustva drugih u izradbi
nacionalnih strategija razvoja
sporta
Broj sudionika u organiziranim sportskim
aktivnostima
Hrvatska
Europska unija
2000. g. 2822 sportska
više od 50% stanovnika
kluba 248.534 članova
zemalja Europske unije
(5,6% građana)
bavi se sportom
10% građana bavi se
Finska - 60% starijih od 18
godina bavi se sportom;
sportom i tjelesnim
četiri od pet djece (80%)
vježbanjem individualno
do 18 godina starosti bavi
izvan sportskih klubova
se sportom u slobodno
u Zagrebu 23% mladih
vrijeme, dok njih 40% to
uključeno je u dodatne
čini četiri ili više puta
sportske aktivnosti izvan
tjedno
nastave TZK
Razvojni pravci
Stanje stručnih kadrova
povećati broj građana starijih od 18 godina koji
se redovito bave sportom na najmanje 50%
uključiti najmanje 2/3 mladih do 19 godina
starosti u različite sportske aktivnosti
Hrvatska
2000. g. 2822 sportska
kluba 9202 djelatnika
88.3% nije zaposleno (rade
kao volonteri), a s punim
radnim vremenom zaposleno
je 6.5%
37.9 % nema potrebnu
stručnu kvalifikaciju
98,8 % dužnosnika u
sportskim klubovima rade
kao volonteri, 1,2% je
profesionalaca
Europska unija
broj zaposlenih u sportu od
1980. utrostručio se i trend
se nastavlja
u razdoblju između 1990. i
1998. godine broj
zaposlenih u sportu u
zemljama Europske unije
porastao je za 57%
356

Razvojni pravci hrvatskog sporta
Razvojni pravci
Sportski objekti
povećanje broja zaposlenih u sportu
stručne poslove u sportu mogu obavljati samo
osobe s ogovarajućom stručnom spremom
stimulirati školovanje većeg broja potencijalnih
trenera i ostalih stručnih kadrova
profesionalizirati organizacijsko-upravljačke
strukture u sportu
ustrojiti sustava školovanja sportskih menedžera
vršiti stalni nadzor nad stručnim radom u sportu
rješavati pitanja socijalno-radnog statusa zaposlenih
u sportu
uvesti regularne oblike licenciranja trenera
Hrvatska
izgrađenost sportskih
objekata u Republici
Hrvatskoj je tek na razini od
oko 30% realnih potreba
od 1987. godine u
Hrvatskoj je prestala
planska izgradnja sportskih
objekata
u zadnjih nekoliko godina
može se uočiti porast broja
izgrađenih objekata
Europska unija
postoji jaka orijentacija
na planiranje, izgradnju,
korištenje i održavanje
sportskih objekata
dostignuta je visoka
razina kvalitete, osobito
nogometnih stadiona i
sportskih dvorana
europske zemlje nastoje
osigurati sportske
površine za sport za sve
Razvojni pravci
planiranje i izrada mreže sportskih objekata
plansko i sustavno povećanje kapitalnih
investicija u sportu namijenjenih izgradnji
sportskih objekata na državnoj i lokalnoj razini
Planirati i izgraditi što veći broj objekata za
školski sport, vrhunski sport i sport za sve te
sport osoba s invaliditetom
Financiranje sporta
Hrvatska
Europska unija
proračuni (središnji i
proračunski izvori
lokalni) nešto više od 1/3
financiranja u totalnom
ostvarenih prihoda
iznosu potreba za sport u
zemljama Europe iznose
financiranje iz vlastite
između 15 i 28%
djelatnosti
ostalo vlastita djelatnost i
kućanstva za sport (posjete kućanstva koja ostvaruju do
sportskim priredbama,
2/3 izvan proračunskih
članarine, sportska odjeća i
prihoda
obuća, rekviziti, igre na
značajna sredstva ostvaruju
sreću) izdvajaju oko 5,5%
se temeljem prihoda od
svojeg dohotka - znatno
igara na sreću
skromnije od kućanstava u
sponzori ulažu velika
europskim zemljama
sredstva u promociju svojih
proizvoda kroz sport
Razvojni pravci
potreba povećanja proračunskog udjela u financiranju
sporta, jer se sport u Hrvatskoj ne može
više se oslanjati na prihode od kućanstava
razgraničenje amaterskog i profesionalnog sporta
unaprijediti sustav raspodjele financijskih sredstava
provoditi kontrolu potrošnje proračunskih sredstava koja
se izdvajaju za programe javnih potreba u sportu
uvesti sustav poreznih olakšica
zakonskim uređenjem omogućiti profesionalnom sportu
koji nije u sustavu proračunskog financiranja mogućnost
tržišnog djelovanja i poduzetništva
Znanje u sportu
Hrvatska
Europska unija
Kineziološki fakultet
visoka razina znanstvenog i
Sveučilišta u Zagrebu -
stručnog rada u zemljama
stožerna znanstveno-
čiji sportaši postižu svjetski
istraživačka ustanova u
vrijedne rezultate
hrvatskom sportu -
značajna se sredstva ulažu u
školovanje kadrova za
projektiranje i izradu
primijenjenih znanstvenih
potrebe sporta i tjelesnog
istraživanja
odgoja istraživanja
postoje nacionalni instituti
(vrhunski sport,
za istraživanje i razvoj
kineziološka edukacija,
sporta s velikim financijskim
školski sport, kineziološka
sredstvima
rekreacija, kineziterapija) –
izgrađeno je povjerenje
posjeduje znanje
između znanstvenika i
trenera
357

15. seminar
Razvojni pravci
osnivanje Hrvatskog instituta za istraživanje i razvoj
sporta
poticanje i sufinanciranje znanstveno-istraživačkih
projekata i primjenu znanstvenih istraživanja u
sportu
uključivanje visoko stručnih i znanstvenih kadrova u
nacionalne sportske saveze i stručna tijela HOO
Menedžment u sportu
Proces organiziranja ili upravljanja u sportu
ključan je čimbenik ispunjenja ranije navedenih
razvojnih pravaca.
Sportski marketing, sportsko pravo, organizacija
sporta, mediji i sport jesu sastavnice velikog
sustava sportskog menedžmenta
Veliki broj zemalja suočen s višestrukim rastom brojnih
pokazatelja društvene i ekonomske uloge sporta počeo
je sport tretirati strateškim promišljanjem.
Hrvatska ne smije biti iznimka u tom pogledu jer
u nizu sportskih uspjeha hrvatskih sportaša
pronalazimo još rezervi koje je potrebno, uvažavajući
navedene razvojne pravce sporta u Hrvatskoj,
angažirati.
Najsigurniji pravac daljnjeg razvoja sporta u
Hrvatskoj je oblikovanje velikog nacionalnog
projekta u okviru kojeg je potrebito:
1. Odrediti standarde i kriterije optimalnog stanja
hrvatskog sporta
2. Prikupiti podatke o sadašnjem stanju i analizirati
stanje svih čimbenika sportskog razvoja
3. Odrediti ciljeve i prioritete
razvoja pojedinih elemenata
sportskog sustava
4. Izraditi strategiju i
nacionalni program
razvoja sporta koji će
sadržavati načine djelovanja,
rokove provedbe, praćenje i
kontrolu razvoja te
vrednovanje sportskih
postignuća
358