1-uvodno - Kemijsko-tehnološki fakultet
1-uvodno - Kemijsko-tehnološki fakultet
1-uvodno - Kemijsko-tehnološki fakultet
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA<br />
• Nastavnici:<br />
• Dr. sc. Marijo Buzuk, doc.<br />
• Nives Vladislavić, dipl. ing<br />
• Mislav Šolić, dipl.ing.<br />
• Laborantica: Anđelka Brković<br />
• konzultacije: Petkom od 10-11 sati<br />
1<br />
obavijesti<br />
Web stranice:<br />
Oglasna ploča Zavoda za opću i anorgansku kemiju<br />
IV kat, između soba 8 i 9<br />
http://www.ktf-split.hr<br />
http://www.ktf-split.hr/zoak/<br />
PRIJAVA ISPITA: http://www.ktf-split.hr/ispiti/index.php<br />
NASTAVNI MATERIJALI: http://www.ktf-split.hr/zoak/nastava.html<br />
http://kefa.ktf-split.hr/nastavni-materijali-zoak/nastavni-materijali/category/91-<br />
strucni-studij-kemijske-tehnologije.html<br />
2<br />
1
kolegij<br />
Predavanja<br />
I. Filipović, S.Lipanović, Opća i anorganska kemija, I i II. dio, Školska knjiga, Zagreb,<br />
1995.<br />
R. Chang, Chemistry, 10 th edition, Mc Graw-Hill, New York, 2010.<br />
D.D. Ebbing, S.D. Gammon, General Chemistry, Houghton Mifflin Company, Boston<br />
2009.<br />
Seminar<br />
B. Perić, <strong>Kemijsko</strong> računanje, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 2006.<br />
M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb.<br />
Vježbe<br />
Vježbe iz opće kemije - interna skripta, <strong>Kemijsko</strong>-tehnološki <strong>fakultet</strong>, Split, 2007.<br />
Vježbe iz anorganske kemije - interna skripta, <strong>Kemijsko</strong>-tehnološki <strong>fakultet</strong>, Split, 2007.<br />
ECTS bodovi: Stručni studij 4.5<br />
Morsko ribarstvo 10<br />
3<br />
Uvjeti za stjecanje potpisa<br />
Predavanja: obavezno prisustvo 80 % (24 sata)<br />
Seminar: obavezno prisustvo 80 % (24 sata)<br />
Vježbe: obavezno prisustvo 100 %<br />
NAPOMENA:<br />
Maksimalno 2 vježbe se mogu na kraju semestra nadoknaditi –<br />
mora postojati opravdani razlog za nadoknadu; liječničko<br />
opravdanje<br />
4<br />
2
polaganje ispita<br />
A) putem testova<br />
• 2 testa u semestru; teorija i zadaci<br />
• Bodovanje testova:<br />
• 55% - oslobođen pismenog ispita<br />
• Više od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog -dovoljan<br />
• Više od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar<br />
• Više od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar<br />
• Više od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog – izvrstan<br />
• POTREBNO POLOŽITI OBA TESTA<br />
• Termin 1. testa: početkom prosinca – točan termin i raspored bit će<br />
naknadno oglašen!<br />
5<br />
polaganje ispita<br />
B) bez testova<br />
• Pismeni i usmeni ispit<br />
• Pismeni 2 sata<br />
• Bodovanje pismenog ispita:<br />
• Više od 55% - dovoljan<br />
• Više od 70 % - dobar<br />
• Više od 80 % - vrlo dobar<br />
• Više od 90 % - izvrstan<br />
• Usmeni ispit<br />
• Ukupna ocjena : ocjena vježbi (kolokviji i rad)+ pismeni + usmeni<br />
6<br />
3
vježbe<br />
-prethodno položen kolokvij (Split)<br />
• Obavijest o terminu prve vježbe će biti oglašeni na oglasnoj ploči Zavoda,<br />
te na web stranicama Zavoda<br />
• Preuzimanje stolova za vježbe održati će se prije vježbi!!<br />
• Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac<br />
7<br />
8<br />
4
9<br />
OPĆA KEMIJA-<br />
PREGLED PREDAVANJA<br />
OPĆA KEMIJA-<br />
PREGLED SEMINARA<br />
•Uvod<br />
•Zakoni kem. spajanja<br />
•Plinski zakoni i krute tvari<br />
•Otkriće i struktura atoma<br />
•Kemijska veza<br />
•Ionski i kovalentni spojevi i<br />
međumolekularne interakcije<br />
•Otopine<br />
•Reakcije<br />
•Ravnoteže<br />
•Stupanj oksidacije<br />
•Nazivi<br />
•Redoksi<br />
•Strukture atoma<br />
•Strukture molekula i iona<br />
•Ravnoteže<br />
10<br />
5
uvod<br />
al-kīmīā الكيمياء) ) spojiti<br />
χηµία or χηµεία<br />
khem, khame, khmi<br />
Egipat (crna zemlja)<br />
Znanost- opća, nauka- pojedinačna:<br />
1. Znanost obuhvaća cjelinu znanja i metoda u vezi s nekim predmetom/<br />
nauka označava spoznaje nekog užeg problema koji se istražuje (npr.-<br />
fizika – znanost, mehanika – nauka)<br />
2. Nauka- zajedničkim ciljem povezani rezultati posebnih znanosti koji<br />
služe istoj praktičnoj primjeni (npr. medicina ili tehničke nauke)<br />
11<br />
uvod-definicija<br />
• Kemija - prirodna znanost koja proučava tvari od kojih je<br />
sastavljen svemir. Proučava njihov sastav, svojstva i unutrašnju<br />
strukturu.<br />
Istražuje promjene tvari - reakcije - kojima su izložene u prirodi,<br />
laboratorijima ili tehnici.<br />
Istražuje kako svojstva tvari ovise o građi tih tvari, te kako one<br />
(tvari) reagiraju s drugim tvarima.<br />
• Fizika proučava stanja tvari i promjene tih stanja (energiju i<br />
transformacije).<br />
12<br />
6
uvod-kemija oko nas<br />
13<br />
uvod-mjerenja<br />
MEĐUNARODNI SUSTAV JEDINICA<br />
Fizičke veličine su svojstva prirodnih pojava koja se mogu mjeriti.<br />
Mjerenje je usporedba fizikalne kvantitete s jedinicom mjere.<br />
Za izražavanje fizičkih veličina služe mjerne jedinice.<br />
duljina, volumen, masa, temperatura, količina tvari<br />
14<br />
7
uvod-mjerenja<br />
• preciznost- najbliže vrijednosti skupu identičnih mjerenja veličine<br />
• točnost- najbliže istinitoj (jedinoj) vrijednosti<br />
15<br />
uvod-mjerenja<br />
• Duljina: prst, pedalj, lakat (dubrovački 51,2 cm, graditeljski 75 cm, trgovački<br />
68 cm, krojački 65 cm…)<br />
• Volumen: šaka, razne mjerice, košare...<br />
• Masa: uspoređivanje s poznatim predmetima, plodovima, sjemenkama...<br />
• Antropološke jedinice<br />
• Jedinice uzete iz prirode<br />
• Slučajno odabrane jedinice<br />
• Yard (0,9144 m): udaljenost izmenu nosa i palca ispružene lijeve ruke<br />
engleskog kralja Henry-a I<br />
• Inch (0,0254 m): ukupna duljina triju zrna ječma koje je iz sredine ječmenog<br />
klasa izvadio kralj Edward II<br />
16<br />
8
uvod-mjerenja<br />
MEĐUNARODNI SUSTAV JEDINICA (SI)<br />
(System International d’Unités)<br />
Kod nas obavezan od 1981. godine.<br />
• SI sustav dopušta uporabu višekratnika jedinica - decimalne jedinice<br />
• Naziv decimalne jedinice tvori se tako da se ispred naziva SI-jedinice stavi<br />
prefiks<br />
• Prefiks predstavlja broj (faktor) koji pomnožen s jedinicom daje njezin<br />
višekratnik<br />
17<br />
uvod-mjerenja<br />
Faktor Prefiks Oznaka<br />
10 -1 deci d<br />
10 -2 centi c<br />
10 -3 mili m<br />
10 -6 mikro µ<br />
10 -9 nano n<br />
10 -12 piko p<br />
Faktor Prefiks Oznaka<br />
10 deka da<br />
10 2 hekto h<br />
10 3 kilo k<br />
10 6 mega M<br />
10 9 giga G<br />
10 12 tera T<br />
•NAPOMENA: decimalna jedinica mase tvori se od jedinice gram (g) a ne od<br />
osnovne jedinice kilogram (g = 10 -3 kg)<br />
•mg = 10 -3 g<br />
18<br />
9
uvod-mjerenja<br />
Mol - mjerna jedinica za količinu tvari<br />
Mol je količina tvari onog sustava koji sadrži toliko elementarnih jedinki<br />
tvari koliko ima atoma u 0.012 kg izotopa ugljika 12 ( 12 C). U jednom molu<br />
(0.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6.022045 × 10 23 atoma (Avogadrov broj).<br />
19<br />
1. tvari (materija, materijal)<br />
• bilo koji stupanj sređenosti materije (Filipović, Lipanović)<br />
20<br />
10
1. tvari (materija, materijal) - fizičko stanje<br />
• prema stupnju sređenosti materije<br />
čvrsto<br />
tekuće<br />
plinovito<br />
21<br />
1.1 čiste tvari - fizička svojstva<br />
Čiste tvari su homogene tvari određenog i stalnog kemijskog sastava i drugih<br />
određenih i stalnih svojstava ili osobina.<br />
• Fizička svojstva<br />
- karakteristika tvari koje se primjećuje bez mijenjanja kemijskog identiteta<br />
- ne ovise o veličini, odnosno stanju razdjeljenja ispitivanog uzorka:<br />
gustoća, tvrdoća, talište i vrelište, kristalni oblik, kalavost, topljivost, električna i toplinska<br />
vodljivost, itd.<br />
Boju tvari možemo samo djelomično smatrati karakterističnim fizičkim svojstvom, jer obično ovisi<br />
o stanju razdjeljenja tvari: boja postaje svjetlija s porastom razdjeljenja.<br />
22<br />
Tako je krupno kristaliziran živin oksid crvene boje, a sitno kristaliziran žut.<br />
11
1.1 čiste tvari - kemijska svojstva<br />
• Kemijska svojstva<br />
- karakteristika tvari koje se primjećuje prilikom prelaska iz jedne u drugu tvar. Ne mogu se<br />
"opipati" , "vidjeti"<br />
Samo pri kemijskim promjenama:<br />
entalpija, stabilnost, koordinacijski broj, reaktivnost, zapaljivost, valencija<br />
23<br />
1.1 čiste tvari<br />
Jednostavne čiste tvari ne mogu kemijskim postupcima rastaviti na druge čiste<br />
tvari drugog kemijskog sastava; nazivamo ih i elementarnim tvarima<br />
Složene čiste tvari mogu se kemijskom reakcijom rastaviti na elementarne tvari;<br />
24<br />
nazivamo ih kemijskim spojevima<br />
12
1.1 čiste tvari - elementi<br />
• Atom je čestica složene strukture, koja mu<br />
omogućuje da se spaja s drugim atomima i<br />
tako izgrađuje tvari i određuje njihova<br />
kemijska i fizička svojstva.<br />
• vrsta atoma<br />
• elementarna tvar - skup istovrsnih atoma<br />
(O, O 2 , O 3 )<br />
25<br />
1.1 čiste tvari - elementi-simboli<br />
26<br />
13
1.1 čiste tvari - spojevi<br />
• spoj različitih atoma (elemenata)<br />
Kemijska reakcija:<br />
C + O 2 → CO 2<br />
27<br />
1.2 smjese<br />
28<br />
14
1.3 faza<br />
29<br />
1.4 rastavljanje smjesa<br />
30<br />
15
1.4.1 rastavljanje heterogenih smjesa<br />
• Otapanje<br />
• Filtriranje<br />
• Sedimentiranje i plivanje<br />
• Dekantiranje<br />
• Centrifugiranje<br />
• Dijaliza<br />
• Flotacija<br />
suspendirane<br />
čestice u vodi<br />
sedimentirane čestice<br />
31<br />
1.4.2 rastavljanje homogenih smjesa<br />
• Destilacija (frakcijska destilacija, vakuum-destilacija)<br />
• Isparavanje i kristalizacija<br />
• Sublimacija<br />
• Frakcijska kristalizacija<br />
• Frakcijska difuzija (kod plinova)<br />
• Termodifuzija<br />
• Kromatografija<br />
• Odjeljivanje<br />
32<br />
16
destilacija (frakcijska destilacija, vakuum-destilacija)<br />
33<br />
isparavanje i kristalizacija<br />
34<br />
17
odjeljivanje<br />
35<br />
odjeljivanje<br />
• brzina kretanja čestica tvari kroz medij<br />
36<br />
18
KTF - STRUČNI STUDIJ<br />
SMJER: KEMIJSKA TEHNOLOGIJA I MATERIJALI (KTM)<br />
SMJER: PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA (PT)<br />
ZADUŽIVANJE stolova za studente održati će se u četvrtak i petak, 3.<br />
i 4. 10. 2012. u 8 00 i 11 00 u laboratoriju u Kaštel Sućurcu, prema<br />
rasporedu grupi.<br />
SOSM - STUDIJ RIBARSTVA<br />
ZADUŽIVANJE stolova za studente održati će se u<br />
PONEDJELJAK, 7. 10. 2012. u 8 00 i 11 00 u laboratoriju u<br />
Kaštel Sućurcu, prema rasporedu grupi.<br />
svi studenti su obvezni doći<br />
37<br />
19