27.03.2014 Views

1-uvodno - Kemijsko-tehnološki fakultet

1-uvodno - Kemijsko-tehnološki fakultet

1-uvodno - Kemijsko-tehnološki fakultet

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA<br />

• Nastavnici:<br />

• Dr. sc. Marijo Buzuk, doc.<br />

• Nives Vladislavić, dipl. ing<br />

• Mislav Šolić, dipl.ing.<br />

• Laborantica: Anđelka Brković<br />

• konzultacije: Petkom od 10-11 sati<br />

1<br />

obavijesti<br />

Web stranice:<br />

Oglasna ploča Zavoda za opću i anorgansku kemiju<br />

IV kat, između soba 8 i 9<br />

http://www.ktf-split.hr<br />

http://www.ktf-split.hr/zoak/<br />

PRIJAVA ISPITA: http://www.ktf-split.hr/ispiti/index.php<br />

NASTAVNI MATERIJALI: http://www.ktf-split.hr/zoak/nastava.html<br />

http://kefa.ktf-split.hr/nastavni-materijali-zoak/nastavni-materijali/category/91-<br />

strucni-studij-kemijske-tehnologije.html<br />

2<br />

1


kolegij<br />

Predavanja<br />

I. Filipović, S.Lipanović, Opća i anorganska kemija, I i II. dio, Školska knjiga, Zagreb,<br />

1995.<br />

R. Chang, Chemistry, 10 th edition, Mc Graw-Hill, New York, 2010.<br />

D.D. Ebbing, S.D. Gammon, General Chemistry, Houghton Mifflin Company, Boston<br />

2009.<br />

Seminar<br />

B. Perić, <strong>Kemijsko</strong> računanje, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 2006.<br />

M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb.<br />

Vježbe<br />

Vježbe iz opće kemije - interna skripta, <strong>Kemijsko</strong>-tehnološki <strong>fakultet</strong>, Split, 2007.<br />

Vježbe iz anorganske kemije - interna skripta, <strong>Kemijsko</strong>-tehnološki <strong>fakultet</strong>, Split, 2007.<br />

ECTS bodovi: Stručni studij 4.5<br />

Morsko ribarstvo 10<br />

3<br />

Uvjeti za stjecanje potpisa<br />

Predavanja: obavezno prisustvo 80 % (24 sata)<br />

Seminar: obavezno prisustvo 80 % (24 sata)<br />

Vježbe: obavezno prisustvo 100 %<br />

NAPOMENA:<br />

Maksimalno 2 vježbe se mogu na kraju semestra nadoknaditi –<br />

mora postojati opravdani razlog za nadoknadu; liječničko<br />

opravdanje<br />

4<br />

2


polaganje ispita<br />

A) putem testova<br />

• 2 testa u semestru; teorija i zadaci<br />

• Bodovanje testova:<br />

• 55% - oslobođen pismenog ispita<br />

• Više od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog -dovoljan<br />

• Više od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar<br />

• Više od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar<br />

• Više od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog – izvrstan<br />

• POTREBNO POLOŽITI OBA TESTA<br />

• Termin 1. testa: početkom prosinca – točan termin i raspored bit će<br />

naknadno oglašen!<br />

5<br />

polaganje ispita<br />

B) bez testova<br />

• Pismeni i usmeni ispit<br />

• Pismeni 2 sata<br />

• Bodovanje pismenog ispita:<br />

• Više od 55% - dovoljan<br />

• Više od 70 % - dobar<br />

• Više od 80 % - vrlo dobar<br />

• Više od 90 % - izvrstan<br />

• Usmeni ispit<br />

• Ukupna ocjena : ocjena vježbi (kolokviji i rad)+ pismeni + usmeni<br />

6<br />

3


vježbe<br />

-prethodno položen kolokvij (Split)<br />

• Obavijest o terminu prve vježbe će biti oglašeni na oglasnoj ploči Zavoda,<br />

te na web stranicama Zavoda<br />

• Preuzimanje stolova za vježbe održati će se prije vježbi!!<br />

• Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac<br />

7<br />

8<br />

4


9<br />

OPĆA KEMIJA-<br />

PREGLED PREDAVANJA<br />

OPĆA KEMIJA-<br />

PREGLED SEMINARA<br />

•Uvod<br />

•Zakoni kem. spajanja<br />

•Plinski zakoni i krute tvari<br />

•Otkriće i struktura atoma<br />

•Kemijska veza<br />

•Ionski i kovalentni spojevi i<br />

međumolekularne interakcije<br />

•Otopine<br />

•Reakcije<br />

•Ravnoteže<br />

•Stupanj oksidacije<br />

•Nazivi<br />

•Redoksi<br />

•Strukture atoma<br />

•Strukture molekula i iona<br />

•Ravnoteže<br />

10<br />

5


uvod<br />

al-kīmīā الكيمياء)‏ ) spojiti<br />

χηµία or χηµεία<br />

khem, khame, khmi<br />

Egipat (crna zemlja)<br />

Znanost- opća, nauka- pojedinačna:<br />

1. Znanost obuhvaća cjelinu znanja i metoda u vezi s nekim predmetom/<br />

nauka označava spoznaje nekog užeg problema koji se istražuje (npr.-<br />

fizika – znanost, mehanika – nauka)<br />

2. Nauka- zajedničkim ciljem povezani rezultati posebnih znanosti koji<br />

služe istoj praktičnoj primjeni (npr. medicina ili tehničke nauke)<br />

11<br />

uvod-definicija<br />

• Kemija - prirodna znanost koja proučava tvari od kojih je<br />

sastavljen svemir. Proučava njihov sastav, svojstva i unutrašnju<br />

strukturu.<br />

Istražuje promjene tvari - reakcije - kojima su izložene u prirodi,<br />

laboratorijima ili tehnici.<br />

Istražuje kako svojstva tvari ovise o građi tih tvari, te kako one<br />

(tvari) reagiraju s drugim tvarima.<br />

• Fizika proučava stanja tvari i promjene tih stanja (energiju i<br />

transformacije).<br />

12<br />

6


uvod-kemija oko nas<br />

13<br />

uvod-mjerenja<br />

MEĐUNARODNI SUSTAV JEDINICA<br />

Fizičke veličine su svojstva prirodnih pojava koja se mogu mjeriti.<br />

Mjerenje je usporedba fizikalne kvantitete s jedinicom mjere.<br />

Za izražavanje fizičkih veličina služe mjerne jedinice.<br />

duljina, volumen, masa, temperatura, količina tvari<br />

14<br />

7


uvod-mjerenja<br />

• preciznost- najbliže vrijednosti skupu identičnih mjerenja veličine<br />

• točnost- najbliže istinitoj (jedinoj) vrijednosti<br />

15<br />

uvod-mjerenja<br />

• Duljina: prst, pedalj, lakat (dubrovački 51,2 cm, graditeljski 75 cm, trgovački<br />

68 cm, krojački 65 cm…)<br />

• Volumen: šaka, razne mjerice, košare...<br />

• Masa: uspoređivanje s poznatim predmetima, plodovima, sjemenkama...<br />

• Antropološke jedinice<br />

• Jedinice uzete iz prirode<br />

• Slučajno odabrane jedinice<br />

• Yard (0,9144 m): udaljenost izmenu nosa i palca ispružene lijeve ruke<br />

engleskog kralja Henry-a I<br />

• Inch (0,0254 m): ukupna duljina triju zrna ječma koje je iz sredine ječmenog<br />

klasa izvadio kralj Edward II<br />

16<br />

8


uvod-mjerenja<br />

MEĐUNARODNI SUSTAV JEDINICA (SI)<br />

(System International d’Unités)<br />

Kod nas obavezan od 1981. godine.<br />

• SI sustav dopušta uporabu višekratnika jedinica - decimalne jedinice<br />

• Naziv decimalne jedinice tvori se tako da se ispred naziva SI-jedinice stavi<br />

prefiks<br />

• Prefiks predstavlja broj (faktor) koji pomnožen s jedinicom daje njezin<br />

višekratnik<br />

17<br />

uvod-mjerenja<br />

Faktor Prefiks Oznaka<br />

10 -1 deci d<br />

10 -2 centi c<br />

10 -3 mili m<br />

10 -6 mikro µ<br />

10 -9 nano n<br />

10 -12 piko p<br />

Faktor Prefiks Oznaka<br />

10 deka da<br />

10 2 hekto h<br />

10 3 kilo k<br />

10 6 mega M<br />

10 9 giga G<br />

10 12 tera T<br />

•NAPOMENA: decimalna jedinica mase tvori se od jedinice gram (g) a ne od<br />

osnovne jedinice kilogram (g = 10 -3 kg)<br />

•mg = 10 -3 g<br />

18<br />

9


uvod-mjerenja<br />

Mol - mjerna jedinica za količinu tvari<br />

Mol je količina tvari onog sustava koji sadrži toliko elementarnih jedinki<br />

tvari koliko ima atoma u 0.012 kg izotopa ugljika 12 ( 12 C). U jednom molu<br />

(0.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6.022045 × 10 23 atoma (Avogadrov broj).<br />

19<br />

1. tvari (materija, materijal)<br />

• bilo koji stupanj sređenosti materije (Filipović, Lipanović)<br />

20<br />

10


1. tvari (materija, materijal) - fizičko stanje<br />

• prema stupnju sređenosti materije<br />

čvrsto<br />

tekuće<br />

plinovito<br />

21<br />

1.1 čiste tvari - fizička svojstva<br />

Čiste tvari su homogene tvari određenog i stalnog kemijskog sastava i drugih<br />

određenih i stalnih svojstava ili osobina.<br />

• Fizička svojstva<br />

- karakteristika tvari koje se primjećuje bez mijenjanja kemijskog identiteta<br />

- ne ovise o veličini, odnosno stanju razdjeljenja ispitivanog uzorka:<br />

gustoća, tvrdoća, talište i vrelište, kristalni oblik, kalavost, topljivost, električna i toplinska<br />

vodljivost, itd.<br />

Boju tvari možemo samo djelomično smatrati karakterističnim fizičkim svojstvom, jer obično ovisi<br />

o stanju razdjeljenja tvari: boja postaje svjetlija s porastom razdjeljenja.<br />

22<br />

Tako je krupno kristaliziran živin oksid crvene boje, a sitno kristaliziran žut.<br />

11


1.1 čiste tvari - kemijska svojstva<br />

• Kemijska svojstva<br />

- karakteristika tvari koje se primjećuje prilikom prelaska iz jedne u drugu tvar. Ne mogu se<br />

"opipati" , "vidjeti"<br />

Samo pri kemijskim promjenama:<br />

entalpija, stabilnost, koordinacijski broj, reaktivnost, zapaljivost, valencija<br />

23<br />

1.1 čiste tvari<br />

Jednostavne čiste tvari ne mogu kemijskim postupcima rastaviti na druge čiste<br />

tvari drugog kemijskog sastava; nazivamo ih i elementarnim tvarima<br />

Složene čiste tvari mogu se kemijskom reakcijom rastaviti na elementarne tvari;<br />

24<br />

nazivamo ih kemijskim spojevima<br />

12


1.1 čiste tvari - elementi<br />

• Atom je čestica složene strukture, koja mu<br />

omogućuje da se spaja s drugim atomima i<br />

tako izgrađuje tvari i određuje njihova<br />

kemijska i fizička svojstva.<br />

• vrsta atoma<br />

• elementarna tvar - skup istovrsnih atoma<br />

(O, O 2 , O 3 )<br />

25<br />

1.1 čiste tvari - elementi-simboli<br />

26<br />

13


1.1 čiste tvari - spojevi<br />

• spoj različitih atoma (elemenata)<br />

Kemijska reakcija:<br />

C + O 2 → CO 2<br />

27<br />

1.2 smjese<br />

28<br />

14


1.3 faza<br />

29<br />

1.4 rastavljanje smjesa<br />

30<br />

15


1.4.1 rastavljanje heterogenih smjesa<br />

• Otapanje<br />

• Filtriranje<br />

• Sedimentiranje i plivanje<br />

• Dekantiranje<br />

• Centrifugiranje<br />

• Dijaliza<br />

• Flotacija<br />

suspendirane<br />

čestice u vodi<br />

sedimentirane čestice<br />

31<br />

1.4.2 rastavljanje homogenih smjesa<br />

• Destilacija (frakcijska destilacija, vakuum-destilacija)<br />

• Isparavanje i kristalizacija<br />

• Sublimacija<br />

• Frakcijska kristalizacija<br />

• Frakcijska difuzija (kod plinova)<br />

• Termodifuzija<br />

• Kromatografija<br />

• Odjeljivanje<br />

32<br />

16


destilacija (frakcijska destilacija, vakuum-destilacija)<br />

33<br />

isparavanje i kristalizacija<br />

34<br />

17


odjeljivanje<br />

35<br />

odjeljivanje<br />

• brzina kretanja čestica tvari kroz medij<br />

36<br />

18


KTF - STRUČNI STUDIJ<br />

SMJER: KEMIJSKA TEHNOLOGIJA I MATERIJALI (KTM)<br />

SMJER: PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA (PT)<br />

ZADUŽIVANJE stolova za studente održati će se u četvrtak i petak, 3.<br />

i 4. 10. 2012. u 8 00 i 11 00 u laboratoriju u Kaštel Sućurcu, prema<br />

rasporedu grupi.<br />

SOSM - STUDIJ RIBARSTVA<br />

ZADUŽIVANJE stolova za studente održati će se u<br />

PONEDJELJAK, 7. 10. 2012. u 8 00 i 11 00 u laboratoriju u<br />

Kaštel Sućurcu, prema rasporedu grupi.<br />

svi studenti su obvezni doći<br />

37<br />

19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!