Povijest tehnike: biljeÅ¡ke za nastavu - phy - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Povijest tehnike: biljeÅ¡ke za nastavu - phy - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Povijest tehnike: biljeÅ¡ke za nastavu - phy - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
6. Kineska civili<strong>za</strong>cija<br />
6.1. Uvod<br />
Premda su se granice i političke cjeline mijenjale, kineski su carevi<br />
vladali golemim, gusto naseljenim područjem, velikim poput Europe. Čak je i<br />
uţa Kina (bez Mandţurije, Mongolije, Tibeta i <strong>za</strong>padnih područja) velika kao<br />
pola Europe. Od prvog ujedinjenja 221. pr. Kr., Kina je bila najnapučenija<br />
zemlja na svijetu.<br />
Poloţaj je izolirao Kinu od vanjskih utjecaja više nego bilo koju drugu<br />
civili<strong>za</strong>ciju Staroga svijeta. Istina, nomadski i seoski narodi sa sjevera i<br />
<strong>za</strong>pada su imali velik učinak na kinesku povijest, ali planine, stepe i pustinje<br />
okruţuju Kinu s jugo<strong>za</strong>pada, <strong>za</strong>pada i sjevera, što je oteţavalo dodire s<br />
kulturnim i povijesnim razvojem u <strong>za</strong>padnoj Aziji i Europi. Prva kineska<br />
civili<strong>za</strong>cija je nastala u dolini rijeke Hwang-Ho (»Ţuta rijeka«), oko 1800. pr.<br />
Kr., a kasnije se je proširila na dolinu rijeke Yangtze. Kina je arhetipska<br />
hidraulička civili<strong>za</strong>cija, koja je kulturno bila usmjerena prema istoku, duţ<br />
tih i drugih sustava rijeka i jezera.<br />
Pismo se je u Kini razvilo samostalno. Sloţeno ideografsko pismo se<br />
<strong>za</strong>paţa u Shang dinastiji (1520. pr. Kr. – 1030. pr. Kr.). Do 9. st. pr. Kr.<br />
postalo je veoma razvijeno, s 5000 znakova, a znakovi su standardizirani u<br />
doba ujedinjenja. Stotine osnovnih znakova se kombinira u desetke tisuća<br />
različitih znakova, što pisanje čini vrlo teškim.<br />
6.2. Dinastije Sung i narav kineskoga<br />
tradicionalnog društva<br />
Kina nas suočava s tisućama godina kulturnog kontinuiteta i nismo<br />
ovdje u stanju pratiti tu dugu povijest. Našu pozornost će prije svega<br />
<strong>za</strong>okupiti Sung dinastije (960. – 1279.) i »renesansa« koja je popratila njihovu<br />
vlast. Po mnogo čemu to je razdoblje vrhunac tradicionalne Kine, zlatno doba<br />
kineske znanosti i <strong>tehnike</strong>.<br />
6.2.1. Poljodjelstvo – gospodarski temelj procvata<br />
Procvat Kine u doba Sung dinastija rezultat je promjena u<br />
poljodjelstvu, prije svega snaţnog porasta uzgoja riţe u juţnoj Kini i bazenu<br />
rijeke Yangtze, s početkom u 8. stoljeću. Riţa daje veći urod po jedinici<br />
87