temeljni pojmovi kaznenog prava - Sveučilišni odjel za forenzične ...
temeljni pojmovi kaznenog prava - Sveučilišni odjel za forenzične ...
temeljni pojmovi kaznenog prava - Sveučilišni odjel za forenzične ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
• Namjera (dolus) ima dva oblika koja se razlikuju prema<br />
stupnju svijesti i volje: izravna namjera (dolus directus)<br />
kad je počinitelj bio svjestan svojega djela i htio njegovo<br />
počinjenje, te neizravna namjera (dolus eventualis) kad<br />
je počinitelj bio svjestan da može počiniti djelo, pa na to<br />
pristaje (čl. 44. KZ).<br />
• Namjera sadrži dva elementa podobna <strong>za</strong> stupnjevanje:<br />
svijest i volju. Svijest je intelektualna sastavnica koja mora<br />
obuhvaćati sve okolnosti iz <strong>za</strong>konskog opisa <strong>kaznenog</strong> djela<br />
(radnju, posljedicu, uzročnu vezu i druge okolnosti<br />
počinjenja). U sadržaju svijesti ne postoji razlika između<br />
izravne i neizravne namjere, jer počinitelj mora uvijek biti<br />
svjestan svih okolnosti djela. Ali, svijest se može<br />
stupnjevati, jer može se biti više ili manje siguran u<br />
izvjesnost nastupanja posljedice ili ta činjenica može biti i<br />
potpuno neizvjesna. Element volje pokazuje suglašavanje<br />
počinitelja s posljedicom njegovog djela, pa se također<br />
može stupnjevati ovisno o tome da li počinitelj posljedicu<br />
hoće ili je indiferentan prema njoj. Ovo razlikovanje<br />
stupnjeva intelektualnih i voluntativnih sastavnica krivnje<br />
poslužilo je <strong>za</strong>konodavcu da razlikuje i dvije vrste namjere.
Change language