26.10.2014 Views

Tegovski Jovan trud mak.

Tegovski Jovan trud mak.

Tegovski Jovan trud mak.

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Jovan</strong> <strong>Tegovski</strong><br />

Ministerstvo za nadvore{ni raboti<br />

EU INTEGRACIITE I PREVENCIJATA NA KONFLIKTITE<br />

Evropskata Unija kako uspe{en primer za prevencija na konflikti<br />

Dimenzijata na prevencija na konflikti e vo srceto na Evropskiot proekt.<br />

Sozdadena tokmu zaradi spre~uvawe na idni nasilni konflikti vo Evropa, samata<br />

Evropska Unija pretstavuva eden vid "miroven proekt" 1 .<br />

Kamen-temelnikot na dene{nata Evropska Unija e [umanovata deklaracija za<br />

ekonomska i politi~ka integracija na Evropa od 9 maj 1950 g. Evropskata<br />

integracija ja zapo~naa {est dr`avi, so zdru`uvawe na resursite za jaglen i ~elik<br />

(ne{to {to bilo ostvarlivo vo toga{niot post-voen kontekst), svesni deka<br />

edinstveniot pat napred za Evropa e preku sorabotka me|u dr`avite, vrz osnova na<br />

spodeleni politi~ki i ekonomski vrednosti i interesi.<br />

Pove}e od polovina vek, Evropskata Unija promovira pomiruvawe i miroqubiv<br />

razvoj vo Evropa, pomagaj}i ja konsolidacijata na demokratijata i obezbeduvaj}i<br />

ekonomski razvoj i prosperitet. Taa e vtemelena na demokratskite vrednosti i<br />

po~ituvaweto na ~ovekovite prava, vladeeweto na pravoto, solidarnosta,<br />

ekonomskiot prosperitet i odr`liviot razvoj. So neodamne{noto pro{iruvawe<br />

ovaa zaednica na mir, stabilnost, demokratija, ekonomski napredok, vklu~i vo sebe<br />

u{te pogolem broj na dr`avi od Evropskiot kontinent.<br />

Bez preteruvawe bi mo`elo da se ka`e deka Evropskata Unija e mo`ebi<br />

najefikasniot preventiven mehanizam do sega razvien. Del od Planetata koj<br />

nekoga{ be{e glavniot izvor na konflikti, denes e zona na mir i stabilnost.<br />

Ednostavno, izgleda nezamislivo deka zemjite-~lenki na EU bi mo`ele nekoga{ da<br />

zemat oru`je edna protiv druga.<br />

Evropskata integracija grabi so golemi ~ekori napred. Gra|anite na Evropa, niz<br />

zaedni~kiot pazar i evroto, vo svojot sekojdneven `ivot se pove}e go do`ivuvaat<br />

razvojot na Evropskata Unija. Konfliktite i krizite {irum svetot i vo blizina<br />

na Evropskata Unija se pove}e se razbiraat kako predizvik na Zaedni~kata<br />

nadvore{no politi~ka odgovornost na Evropa. 2<br />

Preku procesot na pro{iruvawe, preku Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna<br />

politika, razvojnata sorabotka i programite za pomo{, Evropskata Unija<br />

proektira stabilnost i nadvor od svoite granici.<br />

Silata i privle~nosta na Evropskiot model kontinuirano se potvrduva preku<br />

procesite na pro{iruvawe na Unijata. Otvoraj}i gi perspektivite za evropska<br />

1 Komunikacija na Evropskata Komisija za prevencija na konflikti, april 2001<br />

2<br />

Evropa od A do [: Prira~nik na evropska integracija, 2003.


integracija, EU im pomogna na zemjite od Centralna i isto~na evropa vo naporite<br />

da stanat stabilni demokratii i funkcionalni pazarni ekonomii. Perspektivite<br />

za pristapuvawe i pret-pristapnite strategii dadoa silen pottik za nivniot<br />

ekonomski razvoj i za konsolidirawe na celokupnite reformski procesi.<br />

Vodena od perspektivata za ~lenstvo vo EU, Republika Makedonija progresivno go<br />

voveduva evropskiot model vo svoeto op{testvo. Ramkata e dadena so Procesot za<br />

stabilizacija i asocijacija, koja{to }e bide pravosilna se do pristapuvaweto na<br />

Republika Makedonija vo Evropskata Unija.<br />

Po iskustvoto od krizata vo 2001, <strong>mak</strong>edonskata javnost na integracijata vo EU i<br />

NATO povtorno gleda kako na edinstvena strategija za strukturna prevencija na<br />

konfliktite vo dr`avata i vo regionot. Spogodbata za stabilizacija i asocijacija<br />

i Procesot za stabilizacija i asocijacija, Paktot za stabilnost, programata<br />

KARDS, Partnerstvoto za mir ja ~inat ramkata na ovoj proces. Od druga strana,<br />

ona {to bi pretstavuvalo nacionalna programa ili platforma za prevencija,<br />

me|unarodnite akteri denes go prepoznavaat vo formulata vgradena preku<br />

Ohridskiot ramkoven dogovor koj treba da go zako~i procesot na eskalacija i da<br />

eliminira del od problemite koi predizvikaa nestabilnost i kriza. Prevencijata<br />

na konfliktite ne mo`e da se prika`e kako formula koja na povr{inata }e gi<br />

zale~i problemite, a vo su{tina }e gi ostavi otvoreni dlabokite politi~ki<br />

(etnopoliti~ka mobilizacija, korupcija, kriminal), ekonomski (nerazvienost,<br />

nevrabotenost, nedostatok od investicii, nelegalna trgovija), socijalni<br />

(siroma{tija, nizok standard) i bezbednosni (nelegalno poseduvawe i trgovija so<br />

oru`je, nelegalna trgovija so lu|e) pri~ini za konfliktite.<br />

Prevencijata vo slu~ajot na Republika Makedonija e kolku <strong>mak</strong>edonskoto<br />

op{testvo i institucii }e sozdadat prostor za politi~ko, kulturno i strukturno<br />

eliminirawe na potencijalite za nasilstvo kako sredstvo za ostvaruvawe na<br />

razli~nite interesi. Prevencijata mo`e da bide uspe{na samo dokolku ja<br />

realiziraat naj{irok potencijal na akteri vo edno op{testvo, po~nuvaj}i od<br />

poedinecot - gra|aninot, lokalnata zaednica, civilniot sektor, vladiniot sektor,<br />

specijalijaliziranite institucii, mediumite i me|unarodnite akteri. 3<br />

Ulogata na obrazovniot proces vo promocijata na Evropskiot model kako<br />

mehanizam za prevencija na konflikti e osobeno va`na. Kako {to napi{al Rober<br />

[uman, Evropskata ideja treba da se popularizira vo u~ili{tata, vo pe~atot, taa<br />

ne e monopol na nitu edna partija. Kni`evnite, umetni~kite i nau~nite<br />

publikacii treba da se napravat pristapni za evropskata ideja. Nastavata treba da<br />

go podgotvi u~enikot na edna pomalku pesimisti~ka, pokonstruktivna pretstava za<br />

idninata.<br />

Politikata na prevencija na konflikti kako sostaven del na Zaedni~kata<br />

nadvore{na i bezbednosna politika na EU<br />

3<br />

L. Georgieva, "Prevencija na konflikti: od ideja kon kultura za prevencija na<br />

konflikti vo Makedonija", 2004g.


Vo soglasnost so svoite osnovni vrednosti, EU posvetuva najvisoko politi~ko<br />

zna~ewe na unapreduvaweto na efikasnosta i koherentnosta na svoite akcii na<br />

nadvore{en plan, pred se na poleto na prevencijata na konfliktite.<br />

Prevencijata na konfliktite se ozna~uva kako edna od glavnite celi na<br />

Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika na Unijata.<br />

Za~etocite na Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika na Unijata<br />

datiraat od po~etokot na 70-te godini na minatiot vek, so voveduvaweto na tnr.<br />

Evropska politi~ka sorabotka, koja se sveduvala na konsultacii za nadvore{nopoliti~ki<br />

pra{awa.<br />

Kamen-temelnikot na Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika e postaven<br />

so Dogovorot od Mastriht (1993). Ovaa politika e vospostavena so cel da gi brani<br />

zaedni~kite vrednosti i osnovnite interesi na EU, da ja zajakne evropskata i<br />

me|unarodnata bezbednost, me|unarodnata sorabotka, demokratijata i vladeeweto<br />

na pravoto. Se ocenuva deka vospostavuvaweto na Zaedni~kata nadvore{na i<br />

bezbednosna politika na Unijata e reakcija na Zalivskata vojna, obedinuvaweto na<br />

Germanija i raspadot na Jugoslavija. Sepak, nejzinite instrumenti - Zaedni~kite<br />

pozicii i Zaedni~kite akcii se poka`aa nedovolni i neadekvatni za spre~uvawe na<br />

krizata vo porane{na Jugoslavija.<br />

Prvite dokumenti na EU na tema prevencija na konflikti se javuvaat vo po~etokot<br />

na 90-te godini. Vo 1993 godina e vospostaven "prviot" Pakt za stabilnost (Planot<br />

na Baladur). Celta na ovaa prva inicijativa za prevencija na konflikti e da gi<br />

ohrabri zemjite od Centralna i Isto~na Evropa da gi re{at me|usebnite razliki<br />

vo vrska so etni~kite malcinstva i granicite. Sledat inicijativi za kontrola na<br />

maloto i lesno oru`je (1998): Preventivni merki za ograni~uvawe na mo`nostite<br />

za akumulirawe na malo i lesno oru`je (izvozna kontrola za celi na bezbednosta) i<br />

Reaktivni merki - pronao|awe i uni{tuvawe na vi{okot zalihi na malo i lesno<br />

oru`je.<br />

Krizata vo porane{na Jugoslavija ja nametna va`nosta za gradewe kapaciteti na<br />

Unijata za akcija i prevencija, namesto za reakcija. Na taa osnova, so Dogovorot od<br />

Amsterdam (1999) prioritet e daden na razvivawe voeni i civilni kapaciteti za<br />

upravuvawe so krizi za sproveduvawe na Petersber{kite zada~i 4 i na prevencijata<br />

na konflikti. So toa se postaveni temelite na Evropskata bezbednosna i<br />

odbrambena politika, kako sostaven del na Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna<br />

politika na Unijata. Vovedeni se institucionalni noviteti - Visok pretstavnik za<br />

Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika, Politi~ko-bezbednosen komitet,<br />

Voen komitet, General{tab na EU, Oddelenie za rano predupreduvawe vo Sovetot<br />

na EU, Oddelenie za prevencija na konflikti vo EK, itn.<br />

Evropskiot Sovet vo Keln (juni 1999) odlu~i deka "Evropskata Unija mora da<br />

poseduva kapacitet za avtonomna akcija, podr`ana od voeni sili, i da bide<br />

4 Petersber{ki zada~i: humanitarni i spasuva~ki operacii, mirovni operacii i<br />

operacii na borbeni sili vo upravuvaweto so krizite, vklu~itelno i sili za<br />

vospostavuvawe na mirot.


podgotvena da gi koristi istite, so cel da odgovori na me|unarodni krizi nezavisno<br />

od akciite na NATO."<br />

Na taa osnova, Evropskiot Sovet vo Helsinki (dekemvri 1999) ja postavi tnr.<br />

Helsin{ka Glavna Voena Cel 2003 - deka do 2003 godina Evropskata unija mora da<br />

bide podgotvena vo rok od 60 dena da rasporedi borbeni sili od 50.000-60.000<br />

vojnici osposobeni za izvr{uvawe na Petersber{kite zada~i vo period od 1<br />

godina. Glavnite zada~i predvideni so Helsin{kata Glavna Voena Cel se ve}e<br />

postignati.<br />

Paralelno so Helsin{kata Glavna Voena Cel, EU razviva i civilni kapaciteti za<br />

upravuvawe so krizi. Sozdavaweto na civilen potencijal za spravuvaweto so krizi<br />

bazira na odlukite doneseni na Evropskiot Sovet vo Feira (juni 2000). Imeno,<br />

pove}e od 5000 policiski oficeri, pove}e od 200 pravni eksperti i re~isi tolku<br />

administrativni eksperti, okolu 150 spasuva~ki eksperti i pove}e od 2000<br />

spasuva~ki personal mo`at da se upotrebat za zada~ite za spravuvawe so krizi vo<br />

~etirite prioritetni oblasti: policija (pr. za sproveduvawe programi za obuka,<br />

supstituirawe na lokalni policiski sili vo nestabilni situacii, itn.), vladeewe<br />

na pravoto (pr. programi za revitalizirawe na sudstvoto, obuka za sudii, javni<br />

obviniteli, itn.), zajaknuvawe na javnata administracija i za civilna za{tita<br />

(sproveduvawe na spasuva~ki operacii).<br />

Novite civilni i voeni instrumenti na EU za upravuvawe so krizi go zbogatija<br />

postojniot instrumentarium na Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika -<br />

razvojna sorabotka i programi za pomo{, trgovski instrumenti, humanitarna<br />

pomo{, socijalna politika, politika na za{tita na `ivotnata sredina,<br />

diplomatski instrumenti i politi~ki dijalog, sorabotka so me|unarodnite<br />

organizacii i NVO, itn.<br />

Vodena od potrebata za podobruvawe na efikasnosta na dejstvuvaweto vo<br />

prevencijata na konfliktite, Evropskata Unija vo juni 2001 godina usvoi<br />

Programa za prevencija na nasilni konflikti (tnr. Getebor{ka programa). So<br />

ovaa programa EU politi~ki se obvrza da vr{i prevencija na konfliktite, da<br />

prodol`i da gi unapreduva kapacitetite za prevencija od nasilni konflikti i da<br />

pridonese za globalnata kultura za prevencija.<br />

Vo fokusot na Programata za prevencija na nasilni konflikti e potrebata za<br />

obezbeduvawe dolgoro~na strukturna stabilnost. Programata bazira na ~etiri<br />

osnovni celi naso~eni kon unapreduvawe na kapacitetite na EU vo spravuvaweto<br />

so situaciite na potencijalni konflikti:<br />

- da se obezbedi posistematsko i pokoordinirano koristewe na<br />

instrumentite na EU vo identifikuvaweto na korenite na konfliktot;<br />

- da se zgolemi efikasnosta na akcijata na EU preku vkrsteno tretirawe na<br />

kompleksnite problemi kako {to se nelegalnata trgovija i {verc so droga, oru`je<br />

i lu|e, degradacijata na `ivotnata sredina, itn.;<br />

- da se razvie sposobnosta za brzi odgovori, so site raspolo`ivi sredstva na<br />

EU;<br />

- da se promovira me|unarodna sorabotka so klu~nite partneri na toj plan.<br />

Uspe{nata prevencija na konflikti podrazbira:


a) Definirawe na politi~ki prioriteti za preventivna akcija. Za taa<br />

cel vo Sovetot na EU redovno se razgleduvaat potencijalni podra~ja na konflikti,<br />

se opredeluvaat prioriteti za preventivna akcija, se definiraat koherentni i<br />

seopfatni preventivni strategii i se vr{i monitoring na nivnata<br />

implementacija.<br />

b) Unapreduvawe na ranoto predupreduvawe, akcija i strategiska<br />

koherentnost. EU razvi mehanizam za rano predupreduvawe preku sekojdnevno<br />

sledewe na serija indikatori za:<br />

- funkcionirawe na dr`avata (po~ituvawe na Ustavot, ramnote`a me|u<br />

centralnata i lokalnata vlast, ramnote`a me|u politi~kata i ekonomskata mo},<br />

korupcija, po~ituvawe na vlasta, etni~ka i religiozna pretstavenost vo vladata,<br />

funkcionirawe na sudstvoto, civilna kontrola na bezbednosnite sili,<br />

organiziran kriminal, itn.);<br />

- po~ituvawe na osnovnite prava (gra|anski i politi~ki slobodi,<br />

religiozni i kulturni prava, itn.),<br />

- gra|ansko op{testvo i mediumi (vlijanija vrz politi~kite procesi,<br />

nezavisnost i profesionalnost na mediumite),<br />

- odnosi me|u zaednicite i mehanizmi za re{avawe na problemi<br />

(rasno/religiozno nasilstvo, negativni stereotipi i nedoverba, politi~ka<br />

manipulacija so etni~kite razliki, migracija i nejzino vlijanie vrz etni~kata<br />

ramnote`a),<br />

- ekonomsko upravuvawe (<strong>mak</strong>roekonomska stabilnost, investicii, prirodni<br />

resursi i upravuvawe so `ivotnata sredina);<br />

- socijalni i lokalni neednakvosti (pismenost, zdravstveni uslugi,<br />

demografski promeni, siroma{tija i marginalizacija, nerazvieni regioni),<br />

- geopoliti~ka situacija (odnosi so sosedite, nadvore{ni zakani,<br />

proaktivni etni~ki zaednici/dijaspora, kontrola na trgovijata so oru`je,<br />

poddr{ka na ekstremisti na sosedna teritorija, za{tita na voeni kriminalci,<br />

nelegalna trgovija)<br />

v) Integrirana i koordinirana upotreba na raspolo`ivite instrumenti<br />

za dolgoro~na i kratkoro~na prevencija. EU raspolaga so {iroka lepeza na<br />

instrumenti za strukturni dolgoro~ni i direktni kratkoro~ni preventivni akcii:<br />

- instrumenti za dolgoro~na prevwencija: razvojna sorabotka, trgovija i<br />

trgovski merki (preferencijali, asimetri~ni dogovori, itn.), kontrola na<br />

oru`jeto, ~ovekovi prava, politika na `ivotna sredina, politi~ki dijalog.<br />

- instrumenti za kratkoro~na prevencija: diplomatski akcii, humanitarna<br />

pomo{. Civilnite i voenite kapaciteti na EU za upravuvawe so krizi isto taka<br />

mo`at da se stavat vo funkcija na prevencija na konflikti.<br />

g) Gradewe efektivni partnerstva za prevencija. Za ovaa cel EU ostvaruva<br />

zajaknata sorabotka so ON, preku zaedni~ko u~estvo vo misii za utvrduvawe na<br />

fakti~kata sostojba, koordinirawe na diplomatskata aktivnost, monitoring na<br />

izbori, obuka i koordinacija na teren, itn. Isto taka, EU kontinuirano<br />

sorabotuva so OBSE (Centarot za prevencija na konflikti vo Viena) preku<br />

sproveduvawe na zaedni~ki programi za ~ovekovi prava i demokratizacija,<br />

policiska sorabotka, itn.


Vo odgovor na bezbednosnite predizvici koi se pojavija po 11 septemvri 2001, vo<br />

dekemvri 2003 godina, EU ja usvoi svojata Evropska bezbednosna strategija. So ovoj<br />

dokument, za prv pat vo istorijata, EU postavi jasna i ostvarliva vizija za<br />

sopstvenata uloga na me|unarodnata scena. 5 Evropskata bezbednosna strategija<br />

bazira na ocenkata deka Unijata vo momentov ne se soo~uva so tradicionalni voeni<br />

zakani (vojna pome|u zemjite-~lenki se isklu~uva kako mo`nost, nitu postoi<br />

opasnost za golema vojna vo ostanatite delovi na Evropa). Glavni bezbednosni<br />

zakani za Unijata se: terorizmot, proliferacijata na oru`jeto za masovno<br />

uni{tuvawe, regionalnite konflikti i povrzanite so niv propadnati dr`avi<br />

(failed states), no i organiziraniot kriminal.<br />

Strate{kite celi na EU se uspe{no da odgovori na spomenatite bezbednosni<br />

zakani, da gradi bezbednost i stabilnost vo sosedstvoto i da promovira<br />

me|unarodna bezbednost i vladeewe na pravoto, bazirano na efikasen<br />

multilateralizam. Komparativnata prednost na EU vo realizacijata na<br />

strate{kite celi se sostoi vo mo`nosta da kombinira {irok spektar na<br />

instrumenti za prevencija i spravuvawe so krizi: politi~ki, humanitarni<br />

instrumenti, razvojni politiki, ekonomski instrumenti, kako i voeno-civilni<br />

merki.<br />

Prevencijata na konflikti e vo srceto na Evropskata bezbednosna strategija i e<br />

eksplicitno izdvoena kako strate{ka cel na EU i nejzinite zemji-~lenki.<br />

Strategijata vsu{nost silno ja zajaknuva i nadopolnuva Getebor{kata programa za<br />

prevencija na nasilni konflikti.<br />

Vo funkcija na prevencija na konflikti i upravuvawe so krizi, EU dosega gi ima<br />

sprovedeno ili vo tek na sproveduvawe se slednite misii:<br />

Policiskata misija vo BiH (1.1.2003-31.12.2005) e prvata civilna operacija na EU<br />

za spravuvawe so krizi vo ramkite na Evropskata bezbednosna i odbrambena<br />

politika (EBOP). Celta e da obezbedi lokalni mehanizmi za jaknewe na<br />

vladeeweto na pravoto. Misijata ima okolu 550 policiski oficeri + okolu 400<br />

civili zadol`eni za monitoring, sovetuvawe, mentorstvo i inspekcii.<br />

Voena misija vo BiH - EUFOR Altea (1.12.2004-1.12.2006), ~ija cel e da gi<br />

konsolidira dosega{nite rezultati na me|unarodnata zaednica vo preobrazbata na<br />

Bosna i Hercegovina vo stabilna, odr`liva i miroqubiva multietni~ka dr`ava.<br />

Misija za vladeewe na pravoto vo Gruzija - EUXAST Temis (15.7.2004-14.7.2005) -<br />

poddr{ka na reformite na krivi~niot sistem, reformata na pravosudstvoto i<br />

borbata protiv korupcijata.<br />

EU usvoi Akcionen plan za poddr{ka na mirot i bezbednosta vo Afrika koj gi<br />

idetifikuva prakti~nite na~ini za sproveduvawe na poddr{ka na afrikanskite<br />

organizacii za izgradba na avtonomni kapaciteti za prevencija i menaxirawe na<br />

konflikti.<br />

5<br />

Brajan Koven, MNR na Irska, Obra}awe na Konferencijata za prevencija na<br />

konflikti, Dablin, 2 april 2004


Voena misija vo DR Kongo - "Artemis" (12.6-1.9.2003) be{e prvata samostojno<br />

izvedena voena misija na EU, koja{to ima{e za cel spre~uvawe na humanitarna i<br />

gra|anska kriza vo oblasta Ituri. Soglasno mandatot daden so Rezolucijata 1484 na<br />

SB na ON, silite na EU bea anga`irani za za{tita na kampovite na vnatre{no<br />

raseleni lica, obezbeduvawe na aerodromot vo Bunia, garantirawe na bezbednosta<br />

na civilnata populacija, personalot na ON i humanitarnite organizacii. Voenite<br />

sili broeja okolu 1800 vojnici.<br />

Policiska misija vo DR Kongo - EUPOL Kin{asa (1.1.2005-1.1.2006) - poddr{ka za<br />

vospostavuvawe integrirana policiska slu`ba vo Kin{asa. Misijata e sostavena<br />

od 30-tina policiski oficeri.<br />

Misija za vladeewe na pravoto vo Irak - EUJUST LEX (1.7.2005-1.7.2006) - poddr{ka<br />

za vospostavuvawe na krivi~no-pravniot sistem vo Irak preku obuka na<br />

menaxerskite strukturi vo policijata, sudstvoto i kaznenite institucii. Obukata<br />

}e se izveduva vo EU i/ili vo regionot.<br />

Specijalni pretstavnici na EU za Ju`en Kavkaz, Blisko-isto~niot miroven<br />

proces, za regionot na Afrikanskite golemi ezera, za Avganistan, Bosna i<br />

Hercegovina, Moldova.<br />

Za sli~nite misii na EU vo ramkite na EBOP vo Republika Makedonija }e stane<br />

zbor vo ponatamo{niot tekst.<br />

Regionalnata integracija (sorabotka) ostanuva eden od klu~nite faktori vo<br />

oblasta na prevencijata na konflikti vo potencijalno nestabilnite regioni, no<br />

isto taka treba da se ima predvid deka regionalnata sorabotka be{e pottiknuvana<br />

i razvivana niz cela Evropa. Primerite za toa se brojni, po~nuvaj}i od EZJi^ i<br />

EEZ, preku EFTA, Vi{egradskata grupa, CEFTA, Nordiskiot Sovet, CEI itn.<br />

Vo ovoj kontekst, Procesot za stabilizacija i asocijacija i negovite instrumenti i<br />

Paktot za stabilnost za Jugoisto~na Evropa se smetaat kako dobar primer za<br />

mo`nostite na EU vo soo~uvaweto, odnosno tretiraweto na korenite na<br />

konfliktot. Na ovoj plan treba da se istaknat i drugite inicijativi i formi za<br />

regionalna sorabotka, kako {to se Procesot za sorabotka vo Jugoisto~na Evropa,<br />

kako edinstvena avtohtona forma na regionalna sorabotka, Crnomorskata<br />

ekonomska sorabotka, Jadransko-jonskata inicijativa i dr.<br />

Regionalnata sorabotka, kako eden od klu~nite elementi na celiot koncept na<br />

prevencija na konflikti, prakti~ki pretstavuva inspiracija i potencijalen izvor<br />

za sozdavawe nov proizvod so trajna vrednost - mir i blagosostojba.<br />

Politikata na EU vo prevencijata na konflikti na Balkanot<br />

Vo momentot koga EU seriozno go zapo~na procesot na svoeto najgolemo<br />

pro{iruvawe so cel postepeno da se realizira vizijata za Obedineta Evropa preku<br />

spojuvawe na Zapadot so Istokot, stana mo{ne jasno deka stabilnosta na<br />

Jugoisto~na Evropa ili poto~no Balkanot e eden od klu~nite faktori vo<br />

namaluvaweto na rizicite za prelevawe na mo`nite konflikti vo EU.


1. Vo juni 1999 godina, na inicijativa na Germanija i so poddr{ka na Evropskata<br />

Unija be{e promoviran Paktot za stabilnost na Jugoisto~na Evropa, so cel<br />

pottiknuvawe i razvoj na regionalnata sorabotka i sproveduvawe reformi na<br />

doma{en plan, a vo funkcija na unapreduvawe na mirot, demokratijata,<br />

po~ituvaweto na ~ovekovite prava, ekonomskiot prosperitet i bezbednosta na<br />

celiot region. Ovaa inicijativa be{e bazirana na iskustvata na me|unarodnata<br />

zaednica vo upravuvaweto so krizi {irum svetot i se smeta za nejzin prv seriozen<br />

obid za zamena na prethodnata reaktivna politika na upravuvawe so krizi vo<br />

Jugoisto~na Evropa so seopfatna, dolgoro~na strategija za prevencija na<br />

konflikti.<br />

Aktivnostite vo ramkite na Paktot za stabilnost se fokusirani na {est celni<br />

poliwa - lokalna demokratija i prekugrani~na sorabotka; mediumi; trgovija i<br />

investicii; energija i regionalna infrastruktura; borba protiv organiziraniot<br />

kriminal; upravuvawe i stabilizirawe na populacionite dvi`ewa. Pri toa se<br />

pridava golema va`nost na tnr. Regionalna sopstvenost so cel da se obezbedi<br />

zemjite od Regionot da davaat inicijativi i tie da se gri`at za nivnata<br />

realizacija.<br />

Vo ramkite na Paktot za stabilnost na JIE se realiziraat pove}e zna~ajni<br />

regionalni programi:<br />

- Slobodna trgovska zona - 1.1.2005 (mre`a na 28 bilateralni spogodbi za<br />

slobodna trgovija);<br />

- Vospostavuvawe na Energetska zaednica za JIE;<br />

- Ohridski grani~en proces - seopfatni reformi vo upravuvaweto so<br />

granicite;<br />

- Borba protiv organiziraniot kriminal i korupcijata;<br />

- Inicijativa za azil, migracija, begalci, vizi i granici (MARRI), ~ij{to<br />

Centar e lociran vo Skopje;<br />

- Regionalen centar za socijalna politika, so sedi{te vo Skopje, ~ija zada~a<br />

e da gi razgleduva socijalnite, zdravstvenite i penziskite pra{awa na licata so<br />

`iveali{te vo zemjite od regionot;<br />

- Evroregioni (Skopje-Ni{-Sofija; Ohrid-Prespa); prekugrani~na<br />

sorabotka i lokalna uprava;<br />

- Pomiruvawe za idninata - spravuvaweto so nere{enite pra{awa vo<br />

Regionot, sorabotka me|u etnikumite, nacionalnostite i drugite linii na podelba<br />

proizlezeni od konfliktite preku proekti vo obrazovanieto, kulturata,<br />

meduimite, itn.<br />

Vo ramkite na Paktot za stabilnost se realizira i regionalna programa za<br />

obrazovanie i mladi. Sogledano e deka za uspe{en i odr`liv razvoj na<br />

obrazovanieto, toa mora da se usoglasi so novite potrebi kako na pr.<br />

vrabotuvaweto, borbata protiv odlivot na intelegencijata, razvojot,<br />

informati~kata tehnologija, socijalnata kohezija, involviraweto na privatniot<br />

sektor i na mladinata. Zatoa obrazovanieto mora da posegne kon po{irokata<br />

politi~ka scena, ekonomijata i pazarot na <strong>trud</strong>, socijalnite i zdravstveni sistemi,<br />

kako i socijalnite partneri, i mora da integrira pra{awa kako {to se<br />

razli~nosta i multietni~nosta. Celta e da se podobri sorabotkata pome|u


obrazovanieto i drugite sektori. Vo taa smisla se predviduva obrazovanieto i<br />

obukata da stane edna od osnovnite celi vo ramkite na PzS za 2006 god.<br />

2. Evropskiot Sovet vo Feira (juni 2000) go vospostavi Procesot za stabilizacija<br />

i asocijacija za zemjite od tnr. Zapaden Balkan kako ramka za nivna postepena<br />

integracija vo Evropskata Unija, dodeluvaj}i im go na ovie dr`avi statusot na<br />

potencijalen kandidat za ~lenstvo vo EU. Dogovornata ramka na Procesot ja<br />

pretstavuvaat Spogodbite za stabilizacija i asocijacija - nova generacija na<br />

spogodbi dizajnirani spored Evropskite spogodbi za CIEZ, ~ie{to sklu~uvawe e<br />

povrzano so ispolnuvawe na odredeni uslovi opredeleni od strana na EU. Ramkata<br />

za finansiska i tehni~ka pomo{ e dadena so programata KARDS. Trgovskata<br />

sorabotka e bazirana na preferencijalen trgovski re`im, so koj{to EU<br />

ednostrano go otvori svojot pazar za bescarinski uvoz na proizvodi od ovie dr`avi.<br />

Napredokot vo integracijata vo EU se ocenuva na individualna osnova, vrz osnova<br />

na postignatite rezultati na sekoja od zemjite. Celta na Procesot e pro{iruvawe<br />

na zonata na mir, stabilnost, prosperitet i sloboda koja{to EU i nejzinite zemji-<br />

~lenki ja gradea vo izminatite 50 godini na regionot na Balkanot.<br />

Na Evropskiot Sovet vo Solun (juni 2003) bea postaveni jasni perspektivi za<br />

priem na zemjite od Z. Balkan vo Evropskata Unija. Preku tnr. Solunska agenda, EU<br />

ja zbogati postojnata ramka za odnosi so zemjite od Procesot za stabilizacija i<br />

asocijacija so instrumenti od predpristapnata strategija za zemjite-kandidati. Bea<br />

promovirani individualni Evropski Partnerstva za sekoja od zemjite, kako ramka<br />

za kratkoro~nite i srednoro~ni prioriteti vrz koi{to treba da se koncentriraat<br />

podgotovkite za nivnata natamo{na integracija vo EU, imaj}i gi predvid<br />

Kopenhagenskite kriteriumi za ~lenstvo i uslovite od Procesot za stabilizacija<br />

i asocijacija. Na zemjite im e ovozmo`en pristap do oddelni programi na<br />

Zaednicata, do tehni~kata ekspertiza na kancelarijata TAIEX, mo`nost za<br />

sproveduvawe tnr. tvining proekti so partneri od dr`avnata administracija na<br />

zemjite-~lenki, kako i do drugi merki za zajaknuvawe na administrativnite<br />

kapaciteti.<br />

Za odbele`uvawe e {to vo Solunskata agenda, me|u drugite prioritetni<br />

aktivnosti, se naveduva potrebata od promocija na pomiruvaweto preku<br />

obrazovanieto i kulturata. Pri toa, od zemjite se o~ekuva da ja priznaat ulogata na<br />

obrazovanieto i kulturata za etni~ko i religiozno pomiruvawe i da prezemat<br />

konkretni merki, zaedno so me|unarodnite organizacii, za restavracija na<br />

kulturnite i religioznite spomenici i eliminirawe od istoriskite u~ebnici na<br />

poimot "lo{ sosed".<br />

Regionalnata sorabotka i natamu pretstavuva su{tinski element na Procesot za<br />

stabilizacija i asocijacija. Spored komesarot za pro{iruvawe na Evropskata<br />

komisija Oli Ren, kapacitetot i podgotvenosta na sekoja zemja celosno i<br />

konstruktivno da se anga`ira vo unapreduvaweto na regionalnata sorabotka e<br />

klu~en indikator za nejzinata sposobnost da se spravi so Evropskite obvrski i da<br />

se vklu~i vo Evropskoto semejstvo. 6<br />

6<br />

Oli Ren, komesar za pro{iruvawe na EK, po povod inauguracijata na novata Evropska<br />

komisija, Brisel, 22.11.2004


Po svojata priroda, Procesot za stabilizacija i asocijacija vsu{nost pretstavuva<br />

mehanizam za dolgoro~na, strukturna prevencija na konflikti.<br />

Odnosite me|u Republika Makedonija i Evropskata Unija<br />

Republika Makedonija u{te od samiot po~etok na svojata nezavisnost jasno go<br />

iska`a svojot interes, preku ~lenstvo vo EU, da stane aktiven u~esnik vo<br />

izgradbata na zaedni~kiot Evropski dom, vo konstrukcijata na Obedineta Evropa.<br />

Inspirirana od rezultatite i iskustvoto na Evropskiot integrativen proekt<br />

tokmu na planot na prevencijata na konflikti, cvrsto veruvavme i veruvame deka<br />

integracijata na na{ata, no i na drugite zemji od regionot, }e zna~i golem ~ekor<br />

napred na toj plan. Toj na{ interes, jasno definiran i vo prioritetite na<br />

nadvore{nata politika na Republika Makedonija, mu be{e soop{ten na Brisel<br />

u{te vo 1992 godina.<br />

Godinava se navr{uvaat deset godini od vospostavuvaweto na diplomatskite odnosi<br />

me|u Republika Makedonija i Evropskata Unija, period koj go karakterizira<br />

intenzivna sorabotka vo mno{tvo sferi od zaemen interes. Na patot kon Unijata,<br />

Republika Makedonija pomina pove}e skalila na dogovorni odnosi: od Spogodba za<br />

sorabotka (vo sila od 1.1.1998), preku Spogodbata za stabilizacija i asocijacija,<br />

koja {to e vo sila od 1 april 2004 godina, kako prva od ovoj vid vo regionot, do<br />

podnesuvaweto na aplikacijata za ~lenstvo na 22 mart 2004 g. Vo ovie ramki, se<br />

nametnuva i pra{aweto vo kolkava mera promptnoto procesuirawe na na{ata<br />

aplikacija za ~lenstvo od strana na EU bi mo`ela da se stavi vo kontekst na<br />

prevencijata na konflikti.<br />

a) Po~etoci (1992-1995): nepriznavawe, sankcii od zemja-~lenka<br />

Po~etocite vo politikata na Evropskata Unija kon Republika Makedonija bea<br />

obele`ani so Lisabonskata deklaracija za nepriznavawe vo 1992, sprotivno na<br />

preporakite na Badenterovata komisija. So unilateralnoto embargo na Grcija<br />

dojde do zatvorawe na edna nadvore{na granica na EU. Evropskata Komsija podnese<br />

tu`ba protiv Grcija pred Evropskiot sud na pravdata, koj go odbi slu~ajot zaradi<br />

toa {to pra{aweto ne bilo vo domenot na ingerenciite na Evropskata Zaednica.<br />

b) Dogovorni odnosi, politi~ki dijalog (1996-1998)<br />

Diplomatskite odnosi me|u Republika Makedonija i Evropskata Unija bea<br />

vospostaveni vo dekemvri 1995. Republika Makedonija istata godina be{e<br />

vklu~ena vo programata FARE i sklu~i Spogodba za sorabotka so Unijata, koja {to<br />

stapi vo sila na 1 januari 1998.<br />

v) Podignuvawe na nivoto na dogovornite odnosi - SSA (2000)<br />

Republika Makedonija be{e prvata zemja so koja otpo~naa pregovri za sklu~uvawe<br />

na novata generacija spogodbi na EU. Spogodbata be{e potpi{ana vo ekot na<br />

krizata vo Republika Makedonija vo april 2001.<br />

g) Krizata vo Republika Makedonija vo 2001<br />

Krizata vo Republika Makedonija be{e test za Zaedni~kata nadvore{na i<br />

bezbednosna politika i za politi~kiot kredibilitet na EU na me|unarodnata<br />

scena. EU ne mo`e{e da si ja dozvoli neefikasnosta demonstrirana pri


Jugoslovenskata kriza vo 90-te godini. Ottamu i odlu~niot diplomatski i<br />

politi~ki anga`man na EU i nejzinite zemji-~lenki vo nejzinoto nadminuvawe.<br />

EU ne uspea da go spre~i pojavuvaweto na krizata, no spre~i taa da eskalira,<br />

koristej}i gi diplomatskite, politi~ki i ekonomski kapaciteti za upravuvawe so<br />

krizi.<br />

Anga`manot na EU vo nadminuvaweto na krizata vo Republika Makedonija se<br />

realizira{e preku direktnoto u~estvo vo procesot na pregovori, sklu~uvawe i<br />

realizacija na Ramkovniot dogovor, postojanoto prisustvo vo Republika<br />

Makedonija na Specijalen pratenik na Visokiot pretstavnik na EU za Zaedni~ka<br />

nadvore{na i bezbednosna politika, prisustvoto na Misijata na EU za<br />

nabquduvawe. Pokraj aktivniot anga`man vo poddr{ka na realizacijata na<br />

opse`nite reformi predvideni so Ramkovniot dogovor, EU za prv pat gi<br />

anga`ira{e novo-formiranite evrosili za da pridonese za celosna stabilizacija<br />

na bezbednosnata sostojba vo Republika Makedonija (voena misija Konkordija).<br />

Misijata Konkordija ima{e pred se preventiven karakter. Za potrebite na<br />

rekonstrukcijata vo kriznite regioni vo Republika Makedonija, EU za prv pat<br />

aktivira{e fondovi od novo-formiraniot Mehanizam za brza reakcija za itno<br />

obezbeduvawe finansiski sredstva za upravuvawe so krizi.<br />

Aktuelniot anga`man na sovetodavnata policiska misija na EU vo Republika<br />

Makedonija Proksima isto taka bi mo`el da se nabquduva od preventiven aspekt.<br />

Misijata se realizira na pokana na Republika Makedonija, a vo funkcija na<br />

zabrzuvawe na transformacijata i razvivaweto na bezbednosniot sektor soglasno<br />

evropskite standardi.<br />

d) Nova etapa vo odnosite so EU: 2004-<br />

Za procesot na evropska integracija na Republika Makedonija, 2004-ta godina mo`e<br />

da se oceni kako presvrtna. Ja odbele`aa dva glavni nastani koi pridonesoa za<br />

podignuvawe na nivoto, kvalitetot i dinamikata na odnosite so Unijata:<br />

podnesuvaweto na baraweto za ~lenstvo vo Unijata i stapuvaweto vo sila na<br />

Spogodbata za stabilizacija i asocijacija.<br />

Na podnesuvaweto na baraweto za ~lenstvo mu prethodea mnogu somnevawa i<br />

skepticizam, no razvojot na nastanite poka`a deka be{e donesena ispravna odluka.<br />

Na 14 fevruari 2005 vo Brisel, Republika Makedonija predade 14.000 stranici<br />

odgovori na Pra{alnikot na Evropskata Komisija za podgotovka na Mislewe po<br />

povod na{eto barawe za ~lenstvo vo EU. Procesot na sozdavawe na evropskata<br />

idnina na Republika Makedonija sekako ne zavr{uva so odgovarawe na<br />

Pra{alnikot.<br />

Vladata na Republika Makedonija postavi ambiciozni celi - status na zemjakandidat<br />

do krajot na ovaa godina, otpo~nuvawe na pregovorite za ~lenstvo vo 2006<br />

i ~lenstvo vo EU vo 2010 godina.<br />

Za ostvaruvawe na ovie celi, site nas nî o~ekuva naporna rabota. Procesot na<br />

evropska integracija ne e proekt na edna vlada, tuku na celata dr`ava, za ~ie<br />

realizirawe e potreben anga`man na site sloevi na Makedonskoto op{testvo.<br />

Ottuka proizleguva i va`nosta za aktivna uloga na gra|anskoto op{testvo i


potrebata negovite akteri da bidat anga`irani na pove}e frontovi. Poa|aj}i od<br />

iskustvoto na akterite na gra|anskoto op{testvo vo EU, pred se steknato so<br />

rabotata na lokalen plan i na konkretni proekti, nivniot anga`man vo procesot<br />

na obrazovanieto e od golema polza. Od druga strana anga`manot na site u~esnici<br />

vo obrazovniot proces - profesorite i u~enicite, odnosno studentite - preku<br />

najrazli~ni formi vo gra|anskoto op{testvo, isto taka e mo{ne va`en.<br />

Interakcijata na ovie akteri, se razbira so vklu~uvawe i na vladiniot sektor i<br />

me|unarodnite subjekti, pretstavuva mo`ebi eden od najdobrite na~ini aktivno da<br />

se deluva na prevencijata na konflikti.<br />

* * *<br />

Evropa e mozaik od zemji {to ne postoi na drugo mesto vo svetot. Tolku mnogu zemji<br />

na tolkav mal prostor najdobro mo`at da gi ostvarat svoite zalo`bi i interesi, a<br />

od druga strana da gi nadminat site nedorazbirawa i da gi namalat rizicite od<br />

konflikti, samo preku visok stepen na vzaemna sorabotka vo {to pogolem broj na<br />

oblasti. A najdobriot na~in da se postigne toa e integracijata. Toa e i<br />

edinstveniot pat za Republika Makedonija vo EU:<br />

- integracija, sorabotka i razbirawe doma,<br />

- integracija, sorabotka i razbirawe vo Regionot,<br />

- integracijata vo EU }e sledi!!


Aneks: Primeri za proekti od programata KARDS za strukturna prevencija:<br />

Aktivnosti na nacionalno nivo:<br />

- Demokratija i vladeewe na pravoto (10,5 mil.evra)<br />

- pomo{ za decentralizacija (me|u drugoto, pilot proekti za razvoj na<br />

lokalnata samouprava vo 27 op{tini)<br />

- me|uetni~ki odnosi (proekti za vonu~ili{ni aktivnosti vo etni~ki<br />

me{ani sredini, mladinski kampawi za tolerancija, itn.)<br />

- gra|ansko op{testvo (NVO vo ekonomski nerazvieni podra~ja...)<br />

- pravi~na zastapenost vo javna administracija (obuka)<br />

- Ekonomski i socijalen razvoj (113 mil,evra)<br />

- razvoj na ~ove~ki resursi vo pretprijatijata<br />

- razvoj na mali i sredni pretprijatija - kreditni linii<br />

- Infrastruktura i javni investicii (72 mil.evra)<br />

- razvoj na lokalna infrastruktura (pati{ta, vodosnabduvawe, zdravstveni<br />

domovi, itn.)<br />

- Socijalna kohezija i razvoj (7,5 mil.evra)<br />

- stru~no obrazovanie i obuka<br />

- politiki za vrabotuvawe<br />

- socijalen razvoj - nov pristap vo upravuvaweto so socijalnata za{tita,<br />

namaluvawe na siroma{tijata i nevrabotenosta<br />

Aktivnosti na regionalno nivo:<br />

- prekugrani~na sorabotka (1 mil. evra)<br />

- podobruvawe na upravuvaweto so vodite (1 mil.evra)<br />

- regionalna policiska sorabotka (1,4 mil.evra)<br />

- regionalno univerzitetsko povrzuvawe (0,5 mil.evra)<br />

- razvoj na edinici na lokalna infrastruktura i finansiski sektor:<br />

obezbeduvawe finansiska poddr{ka za transport i `ivotna sredina (1,7 mil.evra)<br />

- vospostavuvawe na nezavisno, sigurno i funkcionalno sudstvo i<br />

zajaknuvawe na regionalnata sorabotka vo sudstvoto (5,5 mil.evra)<br />

- azil, migracija, vizi<br />

- proekt za energetsko povrzuvawe (1,5 mil.evra)<br />

- institucionalna nadgradba na grani~nite premini (2 mil.evra).


Bibliografija:<br />

1. European Commission Communication on Conflict Prevention, April 2001<br />

2. EU Programme for Prevention of Violent Conflicts, June 2001<br />

3. Evropa od A do [: Prira~nik na evropska integracija, Skopje, 2003.<br />

4. Vodi~ niz EU, Skopje, 2004<br />

5. Rober [uman, Politi~ki rakopisi: Za Evropa, Skopje, 2000<br />

6."Prevencija na konflikti: od ideja kon kultura za prevencija na konflikti vo<br />

Makedonija", Skopje, 2004g.<br />

7. Implications for EU conflict prevention arising out of the EU Security Strategy:<br />

Food for thought paper prepared by Saferworld and International Alert for the Irish Department<br />

of Foreign Affairs Security Division, March 2004<br />

8. European Security Review, No. 22, April, 2003<br />

9. Annual Report from the Council to the European Parliament on the main aspects and basic<br />

choices of CFSP, including the financial implications for the general budget of the European<br />

Communities for 2004, April 2005<br />

10. The Role of Civil Society in the Prevention of Armed Conflicts, Global Partnership for<br />

Prevention of Armed Conflicts, July 2003<br />

11. European Commission Communication on “The EU and UN: The Choice of Multilateralism”,<br />

September 2003<br />

12. Joint Declaration on EU-UN Cooperation in Cirisis Management, September, 2003<br />

13. EU Common Foreign and Security Policy, Conflict Prevention, European Security and<br />

Defence Policy at www.europa.eu.int<br />

14. South Eastern Europe on the Road Towards European Integration, (Dr. Erhard Busek, Editor),<br />

2004<br />

15. Beyond EU Enlargement: Agenda of stabilisation for Southeastern Europe, Bertelsmann<br />

Foundation, 2001

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!