Tegovski Jovan trud mak.
Tegovski Jovan trud mak.
Tegovski Jovan trud mak.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Jovan</strong> <strong>Tegovski</strong><br />
Ministerstvo za nadvore{ni raboti<br />
EU INTEGRACIITE I PREVENCIJATA NA KONFLIKTITE<br />
Evropskata Unija kako uspe{en primer za prevencija na konflikti<br />
Dimenzijata na prevencija na konflikti e vo srceto na Evropskiot proekt.<br />
Sozdadena tokmu zaradi spre~uvawe na idni nasilni konflikti vo Evropa, samata<br />
Evropska Unija pretstavuva eden vid "miroven proekt" 1 .<br />
Kamen-temelnikot na dene{nata Evropska Unija e [umanovata deklaracija za<br />
ekonomska i politi~ka integracija na Evropa od 9 maj 1950 g. Evropskata<br />
integracija ja zapo~naa {est dr`avi, so zdru`uvawe na resursite za jaglen i ~elik<br />
(ne{to {to bilo ostvarlivo vo toga{niot post-voen kontekst), svesni deka<br />
edinstveniot pat napred za Evropa e preku sorabotka me|u dr`avite, vrz osnova na<br />
spodeleni politi~ki i ekonomski vrednosti i interesi.<br />
Pove}e od polovina vek, Evropskata Unija promovira pomiruvawe i miroqubiv<br />
razvoj vo Evropa, pomagaj}i ja konsolidacijata na demokratijata i obezbeduvaj}i<br />
ekonomski razvoj i prosperitet. Taa e vtemelena na demokratskite vrednosti i<br />
po~ituvaweto na ~ovekovite prava, vladeeweto na pravoto, solidarnosta,<br />
ekonomskiot prosperitet i odr`liviot razvoj. So neodamne{noto pro{iruvawe<br />
ovaa zaednica na mir, stabilnost, demokratija, ekonomski napredok, vklu~i vo sebe<br />
u{te pogolem broj na dr`avi od Evropskiot kontinent.<br />
Bez preteruvawe bi mo`elo da se ka`e deka Evropskata Unija e mo`ebi<br />
najefikasniot preventiven mehanizam do sega razvien. Del od Planetata koj<br />
nekoga{ be{e glavniot izvor na konflikti, denes e zona na mir i stabilnost.<br />
Ednostavno, izgleda nezamislivo deka zemjite-~lenki na EU bi mo`ele nekoga{ da<br />
zemat oru`je edna protiv druga.<br />
Evropskata integracija grabi so golemi ~ekori napred. Gra|anite na Evropa, niz<br />
zaedni~kiot pazar i evroto, vo svojot sekojdneven `ivot se pove}e go do`ivuvaat<br />
razvojot na Evropskata Unija. Konfliktite i krizite {irum svetot i vo blizina<br />
na Evropskata Unija se pove}e se razbiraat kako predizvik na Zaedni~kata<br />
nadvore{no politi~ka odgovornost na Evropa. 2<br />
Preku procesot na pro{iruvawe, preku Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna<br />
politika, razvojnata sorabotka i programite za pomo{, Evropskata Unija<br />
proektira stabilnost i nadvor od svoite granici.<br />
Silata i privle~nosta na Evropskiot model kontinuirano se potvrduva preku<br />
procesite na pro{iruvawe na Unijata. Otvoraj}i gi perspektivite za evropska<br />
1 Komunikacija na Evropskata Komisija za prevencija na konflikti, april 2001<br />
2<br />
Evropa od A do [: Prira~nik na evropska integracija, 2003.
integracija, EU im pomogna na zemjite od Centralna i isto~na evropa vo naporite<br />
da stanat stabilni demokratii i funkcionalni pazarni ekonomii. Perspektivite<br />
za pristapuvawe i pret-pristapnite strategii dadoa silen pottik za nivniot<br />
ekonomski razvoj i za konsolidirawe na celokupnite reformski procesi.<br />
Vodena od perspektivata za ~lenstvo vo EU, Republika Makedonija progresivno go<br />
voveduva evropskiot model vo svoeto op{testvo. Ramkata e dadena so Procesot za<br />
stabilizacija i asocijacija, koja{to }e bide pravosilna se do pristapuvaweto na<br />
Republika Makedonija vo Evropskata Unija.<br />
Po iskustvoto od krizata vo 2001, <strong>mak</strong>edonskata javnost na integracijata vo EU i<br />
NATO povtorno gleda kako na edinstvena strategija za strukturna prevencija na<br />
konfliktite vo dr`avata i vo regionot. Spogodbata za stabilizacija i asocijacija<br />
i Procesot za stabilizacija i asocijacija, Paktot za stabilnost, programata<br />
KARDS, Partnerstvoto za mir ja ~inat ramkata na ovoj proces. Od druga strana,<br />
ona {to bi pretstavuvalo nacionalna programa ili platforma za prevencija,<br />
me|unarodnite akteri denes go prepoznavaat vo formulata vgradena preku<br />
Ohridskiot ramkoven dogovor koj treba da go zako~i procesot na eskalacija i da<br />
eliminira del od problemite koi predizvikaa nestabilnost i kriza. Prevencijata<br />
na konfliktite ne mo`e da se prika`e kako formula koja na povr{inata }e gi<br />
zale~i problemite, a vo su{tina }e gi ostavi otvoreni dlabokite politi~ki<br />
(etnopoliti~ka mobilizacija, korupcija, kriminal), ekonomski (nerazvienost,<br />
nevrabotenost, nedostatok od investicii, nelegalna trgovija), socijalni<br />
(siroma{tija, nizok standard) i bezbednosni (nelegalno poseduvawe i trgovija so<br />
oru`je, nelegalna trgovija so lu|e) pri~ini za konfliktite.<br />
Prevencijata vo slu~ajot na Republika Makedonija e kolku <strong>mak</strong>edonskoto<br />
op{testvo i institucii }e sozdadat prostor za politi~ko, kulturno i strukturno<br />
eliminirawe na potencijalite za nasilstvo kako sredstvo za ostvaruvawe na<br />
razli~nite interesi. Prevencijata mo`e da bide uspe{na samo dokolku ja<br />
realiziraat naj{irok potencijal na akteri vo edno op{testvo, po~nuvaj}i od<br />
poedinecot - gra|aninot, lokalnata zaednica, civilniot sektor, vladiniot sektor,<br />
specijalijaliziranite institucii, mediumite i me|unarodnite akteri. 3<br />
Ulogata na obrazovniot proces vo promocijata na Evropskiot model kako<br />
mehanizam za prevencija na konflikti e osobeno va`na. Kako {to napi{al Rober<br />
[uman, Evropskata ideja treba da se popularizira vo u~ili{tata, vo pe~atot, taa<br />
ne e monopol na nitu edna partija. Kni`evnite, umetni~kite i nau~nite<br />
publikacii treba da se napravat pristapni za evropskata ideja. Nastavata treba da<br />
go podgotvi u~enikot na edna pomalku pesimisti~ka, pokonstruktivna pretstava za<br />
idninata.<br />
Politikata na prevencija na konflikti kako sostaven del na Zaedni~kata<br />
nadvore{na i bezbednosna politika na EU<br />
3<br />
L. Georgieva, "Prevencija na konflikti: od ideja kon kultura za prevencija na<br />
konflikti vo Makedonija", 2004g.
Vo soglasnost so svoite osnovni vrednosti, EU posvetuva najvisoko politi~ko<br />
zna~ewe na unapreduvaweto na efikasnosta i koherentnosta na svoite akcii na<br />
nadvore{en plan, pred se na poleto na prevencijata na konfliktite.<br />
Prevencijata na konfliktite se ozna~uva kako edna od glavnite celi na<br />
Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika na Unijata.<br />
Za~etocite na Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika na Unijata<br />
datiraat od po~etokot na 70-te godini na minatiot vek, so voveduvaweto na tnr.<br />
Evropska politi~ka sorabotka, koja se sveduvala na konsultacii za nadvore{nopoliti~ki<br />
pra{awa.<br />
Kamen-temelnikot na Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika e postaven<br />
so Dogovorot od Mastriht (1993). Ovaa politika e vospostavena so cel da gi brani<br />
zaedni~kite vrednosti i osnovnite interesi na EU, da ja zajakne evropskata i<br />
me|unarodnata bezbednost, me|unarodnata sorabotka, demokratijata i vladeeweto<br />
na pravoto. Se ocenuva deka vospostavuvaweto na Zaedni~kata nadvore{na i<br />
bezbednosna politika na Unijata e reakcija na Zalivskata vojna, obedinuvaweto na<br />
Germanija i raspadot na Jugoslavija. Sepak, nejzinite instrumenti - Zaedni~kite<br />
pozicii i Zaedni~kite akcii se poka`aa nedovolni i neadekvatni za spre~uvawe na<br />
krizata vo porane{na Jugoslavija.<br />
Prvite dokumenti na EU na tema prevencija na konflikti se javuvaat vo po~etokot<br />
na 90-te godini. Vo 1993 godina e vospostaven "prviot" Pakt za stabilnost (Planot<br />
na Baladur). Celta na ovaa prva inicijativa za prevencija na konflikti e da gi<br />
ohrabri zemjite od Centralna i Isto~na Evropa da gi re{at me|usebnite razliki<br />
vo vrska so etni~kite malcinstva i granicite. Sledat inicijativi za kontrola na<br />
maloto i lesno oru`je (1998): Preventivni merki za ograni~uvawe na mo`nostite<br />
za akumulirawe na malo i lesno oru`je (izvozna kontrola za celi na bezbednosta) i<br />
Reaktivni merki - pronao|awe i uni{tuvawe na vi{okot zalihi na malo i lesno<br />
oru`je.<br />
Krizata vo porane{na Jugoslavija ja nametna va`nosta za gradewe kapaciteti na<br />
Unijata za akcija i prevencija, namesto za reakcija. Na taa osnova, so Dogovorot od<br />
Amsterdam (1999) prioritet e daden na razvivawe voeni i civilni kapaciteti za<br />
upravuvawe so krizi za sproveduvawe na Petersber{kite zada~i 4 i na prevencijata<br />
na konflikti. So toa se postaveni temelite na Evropskata bezbednosna i<br />
odbrambena politika, kako sostaven del na Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna<br />
politika na Unijata. Vovedeni se institucionalni noviteti - Visok pretstavnik za<br />
Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika, Politi~ko-bezbednosen komitet,<br />
Voen komitet, General{tab na EU, Oddelenie za rano predupreduvawe vo Sovetot<br />
na EU, Oddelenie za prevencija na konflikti vo EK, itn.<br />
Evropskiot Sovet vo Keln (juni 1999) odlu~i deka "Evropskata Unija mora da<br />
poseduva kapacitet za avtonomna akcija, podr`ana od voeni sili, i da bide<br />
4 Petersber{ki zada~i: humanitarni i spasuva~ki operacii, mirovni operacii i<br />
operacii na borbeni sili vo upravuvaweto so krizite, vklu~itelno i sili za<br />
vospostavuvawe na mirot.
podgotvena da gi koristi istite, so cel da odgovori na me|unarodni krizi nezavisno<br />
od akciite na NATO."<br />
Na taa osnova, Evropskiot Sovet vo Helsinki (dekemvri 1999) ja postavi tnr.<br />
Helsin{ka Glavna Voena Cel 2003 - deka do 2003 godina Evropskata unija mora da<br />
bide podgotvena vo rok od 60 dena da rasporedi borbeni sili od 50.000-60.000<br />
vojnici osposobeni za izvr{uvawe na Petersber{kite zada~i vo period od 1<br />
godina. Glavnite zada~i predvideni so Helsin{kata Glavna Voena Cel se ve}e<br />
postignati.<br />
Paralelno so Helsin{kata Glavna Voena Cel, EU razviva i civilni kapaciteti za<br />
upravuvawe so krizi. Sozdavaweto na civilen potencijal za spravuvaweto so krizi<br />
bazira na odlukite doneseni na Evropskiot Sovet vo Feira (juni 2000). Imeno,<br />
pove}e od 5000 policiski oficeri, pove}e od 200 pravni eksperti i re~isi tolku<br />
administrativni eksperti, okolu 150 spasuva~ki eksperti i pove}e od 2000<br />
spasuva~ki personal mo`at da se upotrebat za zada~ite za spravuvawe so krizi vo<br />
~etirite prioritetni oblasti: policija (pr. za sproveduvawe programi za obuka,<br />
supstituirawe na lokalni policiski sili vo nestabilni situacii, itn.), vladeewe<br />
na pravoto (pr. programi za revitalizirawe na sudstvoto, obuka za sudii, javni<br />
obviniteli, itn.), zajaknuvawe na javnata administracija i za civilna za{tita<br />
(sproveduvawe na spasuva~ki operacii).<br />
Novite civilni i voeni instrumenti na EU za upravuvawe so krizi go zbogatija<br />
postojniot instrumentarium na Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika -<br />
razvojna sorabotka i programi za pomo{, trgovski instrumenti, humanitarna<br />
pomo{, socijalna politika, politika na za{tita na `ivotnata sredina,<br />
diplomatski instrumenti i politi~ki dijalog, sorabotka so me|unarodnite<br />
organizacii i NVO, itn.<br />
Vodena od potrebata za podobruvawe na efikasnosta na dejstvuvaweto vo<br />
prevencijata na konfliktite, Evropskata Unija vo juni 2001 godina usvoi<br />
Programa za prevencija na nasilni konflikti (tnr. Getebor{ka programa). So<br />
ovaa programa EU politi~ki se obvrza da vr{i prevencija na konfliktite, da<br />
prodol`i da gi unapreduva kapacitetite za prevencija od nasilni konflikti i da<br />
pridonese za globalnata kultura za prevencija.<br />
Vo fokusot na Programata za prevencija na nasilni konflikti e potrebata za<br />
obezbeduvawe dolgoro~na strukturna stabilnost. Programata bazira na ~etiri<br />
osnovni celi naso~eni kon unapreduvawe na kapacitetite na EU vo spravuvaweto<br />
so situaciite na potencijalni konflikti:<br />
- da se obezbedi posistematsko i pokoordinirano koristewe na<br />
instrumentite na EU vo identifikuvaweto na korenite na konfliktot;<br />
- da se zgolemi efikasnosta na akcijata na EU preku vkrsteno tretirawe na<br />
kompleksnite problemi kako {to se nelegalnata trgovija i {verc so droga, oru`je<br />
i lu|e, degradacijata na `ivotnata sredina, itn.;<br />
- da se razvie sposobnosta za brzi odgovori, so site raspolo`ivi sredstva na<br />
EU;<br />
- da se promovira me|unarodna sorabotka so klu~nite partneri na toj plan.<br />
Uspe{nata prevencija na konflikti podrazbira:
a) Definirawe na politi~ki prioriteti za preventivna akcija. Za taa<br />
cel vo Sovetot na EU redovno se razgleduvaat potencijalni podra~ja na konflikti,<br />
se opredeluvaat prioriteti za preventivna akcija, se definiraat koherentni i<br />
seopfatni preventivni strategii i se vr{i monitoring na nivnata<br />
implementacija.<br />
b) Unapreduvawe na ranoto predupreduvawe, akcija i strategiska<br />
koherentnost. EU razvi mehanizam za rano predupreduvawe preku sekojdnevno<br />
sledewe na serija indikatori za:<br />
- funkcionirawe na dr`avata (po~ituvawe na Ustavot, ramnote`a me|u<br />
centralnata i lokalnata vlast, ramnote`a me|u politi~kata i ekonomskata mo},<br />
korupcija, po~ituvawe na vlasta, etni~ka i religiozna pretstavenost vo vladata,<br />
funkcionirawe na sudstvoto, civilna kontrola na bezbednosnite sili,<br />
organiziran kriminal, itn.);<br />
- po~ituvawe na osnovnite prava (gra|anski i politi~ki slobodi,<br />
religiozni i kulturni prava, itn.),<br />
- gra|ansko op{testvo i mediumi (vlijanija vrz politi~kite procesi,<br />
nezavisnost i profesionalnost na mediumite),<br />
- odnosi me|u zaednicite i mehanizmi za re{avawe na problemi<br />
(rasno/religiozno nasilstvo, negativni stereotipi i nedoverba, politi~ka<br />
manipulacija so etni~kite razliki, migracija i nejzino vlijanie vrz etni~kata<br />
ramnote`a),<br />
- ekonomsko upravuvawe (<strong>mak</strong>roekonomska stabilnost, investicii, prirodni<br />
resursi i upravuvawe so `ivotnata sredina);<br />
- socijalni i lokalni neednakvosti (pismenost, zdravstveni uslugi,<br />
demografski promeni, siroma{tija i marginalizacija, nerazvieni regioni),<br />
- geopoliti~ka situacija (odnosi so sosedite, nadvore{ni zakani,<br />
proaktivni etni~ki zaednici/dijaspora, kontrola na trgovijata so oru`je,<br />
poddr{ka na ekstremisti na sosedna teritorija, za{tita na voeni kriminalci,<br />
nelegalna trgovija)<br />
v) Integrirana i koordinirana upotreba na raspolo`ivite instrumenti<br />
za dolgoro~na i kratkoro~na prevencija. EU raspolaga so {iroka lepeza na<br />
instrumenti za strukturni dolgoro~ni i direktni kratkoro~ni preventivni akcii:<br />
- instrumenti za dolgoro~na prevwencija: razvojna sorabotka, trgovija i<br />
trgovski merki (preferencijali, asimetri~ni dogovori, itn.), kontrola na<br />
oru`jeto, ~ovekovi prava, politika na `ivotna sredina, politi~ki dijalog.<br />
- instrumenti za kratkoro~na prevencija: diplomatski akcii, humanitarna<br />
pomo{. Civilnite i voenite kapaciteti na EU za upravuvawe so krizi isto taka<br />
mo`at da se stavat vo funkcija na prevencija na konflikti.<br />
g) Gradewe efektivni partnerstva za prevencija. Za ovaa cel EU ostvaruva<br />
zajaknata sorabotka so ON, preku zaedni~ko u~estvo vo misii za utvrduvawe na<br />
fakti~kata sostojba, koordinirawe na diplomatskata aktivnost, monitoring na<br />
izbori, obuka i koordinacija na teren, itn. Isto taka, EU kontinuirano<br />
sorabotuva so OBSE (Centarot za prevencija na konflikti vo Viena) preku<br />
sproveduvawe na zaedni~ki programi za ~ovekovi prava i demokratizacija,<br />
policiska sorabotka, itn.
Vo odgovor na bezbednosnite predizvici koi se pojavija po 11 septemvri 2001, vo<br />
dekemvri 2003 godina, EU ja usvoi svojata Evropska bezbednosna strategija. So ovoj<br />
dokument, za prv pat vo istorijata, EU postavi jasna i ostvarliva vizija za<br />
sopstvenata uloga na me|unarodnata scena. 5 Evropskata bezbednosna strategija<br />
bazira na ocenkata deka Unijata vo momentov ne se soo~uva so tradicionalni voeni<br />
zakani (vojna pome|u zemjite-~lenki se isklu~uva kako mo`nost, nitu postoi<br />
opasnost za golema vojna vo ostanatite delovi na Evropa). Glavni bezbednosni<br />
zakani za Unijata se: terorizmot, proliferacijata na oru`jeto za masovno<br />
uni{tuvawe, regionalnite konflikti i povrzanite so niv propadnati dr`avi<br />
(failed states), no i organiziraniot kriminal.<br />
Strate{kite celi na EU se uspe{no da odgovori na spomenatite bezbednosni<br />
zakani, da gradi bezbednost i stabilnost vo sosedstvoto i da promovira<br />
me|unarodna bezbednost i vladeewe na pravoto, bazirano na efikasen<br />
multilateralizam. Komparativnata prednost na EU vo realizacijata na<br />
strate{kite celi se sostoi vo mo`nosta da kombinira {irok spektar na<br />
instrumenti za prevencija i spravuvawe so krizi: politi~ki, humanitarni<br />
instrumenti, razvojni politiki, ekonomski instrumenti, kako i voeno-civilni<br />
merki.<br />
Prevencijata na konflikti e vo srceto na Evropskata bezbednosna strategija i e<br />
eksplicitno izdvoena kako strate{ka cel na EU i nejzinite zemji-~lenki.<br />
Strategijata vsu{nost silno ja zajaknuva i nadopolnuva Getebor{kata programa za<br />
prevencija na nasilni konflikti.<br />
Vo funkcija na prevencija na konflikti i upravuvawe so krizi, EU dosega gi ima<br />
sprovedeno ili vo tek na sproveduvawe se slednite misii:<br />
Policiskata misija vo BiH (1.1.2003-31.12.2005) e prvata civilna operacija na EU<br />
za spravuvawe so krizi vo ramkite na Evropskata bezbednosna i odbrambena<br />
politika (EBOP). Celta e da obezbedi lokalni mehanizmi za jaknewe na<br />
vladeeweto na pravoto. Misijata ima okolu 550 policiski oficeri + okolu 400<br />
civili zadol`eni za monitoring, sovetuvawe, mentorstvo i inspekcii.<br />
Voena misija vo BiH - EUFOR Altea (1.12.2004-1.12.2006), ~ija cel e da gi<br />
konsolidira dosega{nite rezultati na me|unarodnata zaednica vo preobrazbata na<br />
Bosna i Hercegovina vo stabilna, odr`liva i miroqubiva multietni~ka dr`ava.<br />
Misija za vladeewe na pravoto vo Gruzija - EUXAST Temis (15.7.2004-14.7.2005) -<br />
poddr{ka na reformite na krivi~niot sistem, reformata na pravosudstvoto i<br />
borbata protiv korupcijata.<br />
EU usvoi Akcionen plan za poddr{ka na mirot i bezbednosta vo Afrika koj gi<br />
idetifikuva prakti~nite na~ini za sproveduvawe na poddr{ka na afrikanskite<br />
organizacii za izgradba na avtonomni kapaciteti za prevencija i menaxirawe na<br />
konflikti.<br />
5<br />
Brajan Koven, MNR na Irska, Obra}awe na Konferencijata za prevencija na<br />
konflikti, Dablin, 2 april 2004
Voena misija vo DR Kongo - "Artemis" (12.6-1.9.2003) be{e prvata samostojno<br />
izvedena voena misija na EU, koja{to ima{e za cel spre~uvawe na humanitarna i<br />
gra|anska kriza vo oblasta Ituri. Soglasno mandatot daden so Rezolucijata 1484 na<br />
SB na ON, silite na EU bea anga`irani za za{tita na kampovite na vnatre{no<br />
raseleni lica, obezbeduvawe na aerodromot vo Bunia, garantirawe na bezbednosta<br />
na civilnata populacija, personalot na ON i humanitarnite organizacii. Voenite<br />
sili broeja okolu 1800 vojnici.<br />
Policiska misija vo DR Kongo - EUPOL Kin{asa (1.1.2005-1.1.2006) - poddr{ka za<br />
vospostavuvawe integrirana policiska slu`ba vo Kin{asa. Misijata e sostavena<br />
od 30-tina policiski oficeri.<br />
Misija za vladeewe na pravoto vo Irak - EUJUST LEX (1.7.2005-1.7.2006) - poddr{ka<br />
za vospostavuvawe na krivi~no-pravniot sistem vo Irak preku obuka na<br />
menaxerskite strukturi vo policijata, sudstvoto i kaznenite institucii. Obukata<br />
}e se izveduva vo EU i/ili vo regionot.<br />
Specijalni pretstavnici na EU za Ju`en Kavkaz, Blisko-isto~niot miroven<br />
proces, za regionot na Afrikanskite golemi ezera, za Avganistan, Bosna i<br />
Hercegovina, Moldova.<br />
Za sli~nite misii na EU vo ramkite na EBOP vo Republika Makedonija }e stane<br />
zbor vo ponatamo{niot tekst.<br />
Regionalnata integracija (sorabotka) ostanuva eden od klu~nite faktori vo<br />
oblasta na prevencijata na konflikti vo potencijalno nestabilnite regioni, no<br />
isto taka treba da se ima predvid deka regionalnata sorabotka be{e pottiknuvana<br />
i razvivana niz cela Evropa. Primerite za toa se brojni, po~nuvaj}i od EZJi^ i<br />
EEZ, preku EFTA, Vi{egradskata grupa, CEFTA, Nordiskiot Sovet, CEI itn.<br />
Vo ovoj kontekst, Procesot za stabilizacija i asocijacija i negovite instrumenti i<br />
Paktot za stabilnost za Jugoisto~na Evropa se smetaat kako dobar primer za<br />
mo`nostite na EU vo soo~uvaweto, odnosno tretiraweto na korenite na<br />
konfliktot. Na ovoj plan treba da se istaknat i drugite inicijativi i formi za<br />
regionalna sorabotka, kako {to se Procesot za sorabotka vo Jugoisto~na Evropa,<br />
kako edinstvena avtohtona forma na regionalna sorabotka, Crnomorskata<br />
ekonomska sorabotka, Jadransko-jonskata inicijativa i dr.<br />
Regionalnata sorabotka, kako eden od klu~nite elementi na celiot koncept na<br />
prevencija na konflikti, prakti~ki pretstavuva inspiracija i potencijalen izvor<br />
za sozdavawe nov proizvod so trajna vrednost - mir i blagosostojba.<br />
Politikata na EU vo prevencijata na konflikti na Balkanot<br />
Vo momentot koga EU seriozno go zapo~na procesot na svoeto najgolemo<br />
pro{iruvawe so cel postepeno da se realizira vizijata za Obedineta Evropa preku<br />
spojuvawe na Zapadot so Istokot, stana mo{ne jasno deka stabilnosta na<br />
Jugoisto~na Evropa ili poto~no Balkanot e eden od klu~nite faktori vo<br />
namaluvaweto na rizicite za prelevawe na mo`nite konflikti vo EU.
1. Vo juni 1999 godina, na inicijativa na Germanija i so poddr{ka na Evropskata<br />
Unija be{e promoviran Paktot za stabilnost na Jugoisto~na Evropa, so cel<br />
pottiknuvawe i razvoj na regionalnata sorabotka i sproveduvawe reformi na<br />
doma{en plan, a vo funkcija na unapreduvawe na mirot, demokratijata,<br />
po~ituvaweto na ~ovekovite prava, ekonomskiot prosperitet i bezbednosta na<br />
celiot region. Ovaa inicijativa be{e bazirana na iskustvata na me|unarodnata<br />
zaednica vo upravuvaweto so krizi {irum svetot i se smeta za nejzin prv seriozen<br />
obid za zamena na prethodnata reaktivna politika na upravuvawe so krizi vo<br />
Jugoisto~na Evropa so seopfatna, dolgoro~na strategija za prevencija na<br />
konflikti.<br />
Aktivnostite vo ramkite na Paktot za stabilnost se fokusirani na {est celni<br />
poliwa - lokalna demokratija i prekugrani~na sorabotka; mediumi; trgovija i<br />
investicii; energija i regionalna infrastruktura; borba protiv organiziraniot<br />
kriminal; upravuvawe i stabilizirawe na populacionite dvi`ewa. Pri toa se<br />
pridava golema va`nost na tnr. Regionalna sopstvenost so cel da se obezbedi<br />
zemjite od Regionot da davaat inicijativi i tie da se gri`at za nivnata<br />
realizacija.<br />
Vo ramkite na Paktot za stabilnost na JIE se realiziraat pove}e zna~ajni<br />
regionalni programi:<br />
- Slobodna trgovska zona - 1.1.2005 (mre`a na 28 bilateralni spogodbi za<br />
slobodna trgovija);<br />
- Vospostavuvawe na Energetska zaednica za JIE;<br />
- Ohridski grani~en proces - seopfatni reformi vo upravuvaweto so<br />
granicite;<br />
- Borba protiv organiziraniot kriminal i korupcijata;<br />
- Inicijativa za azil, migracija, begalci, vizi i granici (MARRI), ~ij{to<br />
Centar e lociran vo Skopje;<br />
- Regionalen centar za socijalna politika, so sedi{te vo Skopje, ~ija zada~a<br />
e da gi razgleduva socijalnite, zdravstvenite i penziskite pra{awa na licata so<br />
`iveali{te vo zemjite od regionot;<br />
- Evroregioni (Skopje-Ni{-Sofija; Ohrid-Prespa); prekugrani~na<br />
sorabotka i lokalna uprava;<br />
- Pomiruvawe za idninata - spravuvaweto so nere{enite pra{awa vo<br />
Regionot, sorabotka me|u etnikumite, nacionalnostite i drugite linii na podelba<br />
proizlezeni od konfliktite preku proekti vo obrazovanieto, kulturata,<br />
meduimite, itn.<br />
Vo ramkite na Paktot za stabilnost se realizira i regionalna programa za<br />
obrazovanie i mladi. Sogledano e deka za uspe{en i odr`liv razvoj na<br />
obrazovanieto, toa mora da se usoglasi so novite potrebi kako na pr.<br />
vrabotuvaweto, borbata protiv odlivot na intelegencijata, razvojot,<br />
informati~kata tehnologija, socijalnata kohezija, involviraweto na privatniot<br />
sektor i na mladinata. Zatoa obrazovanieto mora da posegne kon po{irokata<br />
politi~ka scena, ekonomijata i pazarot na <strong>trud</strong>, socijalnite i zdravstveni sistemi,<br />
kako i socijalnite partneri, i mora da integrira pra{awa kako {to se<br />
razli~nosta i multietni~nosta. Celta e da se podobri sorabotkata pome|u
obrazovanieto i drugite sektori. Vo taa smisla se predviduva obrazovanieto i<br />
obukata da stane edna od osnovnite celi vo ramkite na PzS za 2006 god.<br />
2. Evropskiot Sovet vo Feira (juni 2000) go vospostavi Procesot za stabilizacija<br />
i asocijacija za zemjite od tnr. Zapaden Balkan kako ramka za nivna postepena<br />
integracija vo Evropskata Unija, dodeluvaj}i im go na ovie dr`avi statusot na<br />
potencijalen kandidat za ~lenstvo vo EU. Dogovornata ramka na Procesot ja<br />
pretstavuvaat Spogodbite za stabilizacija i asocijacija - nova generacija na<br />
spogodbi dizajnirani spored Evropskite spogodbi za CIEZ, ~ie{to sklu~uvawe e<br />
povrzano so ispolnuvawe na odredeni uslovi opredeleni od strana na EU. Ramkata<br />
za finansiska i tehni~ka pomo{ e dadena so programata KARDS. Trgovskata<br />
sorabotka e bazirana na preferencijalen trgovski re`im, so koj{to EU<br />
ednostrano go otvori svojot pazar za bescarinski uvoz na proizvodi od ovie dr`avi.<br />
Napredokot vo integracijata vo EU se ocenuva na individualna osnova, vrz osnova<br />
na postignatite rezultati na sekoja od zemjite. Celta na Procesot e pro{iruvawe<br />
na zonata na mir, stabilnost, prosperitet i sloboda koja{to EU i nejzinite zemji-<br />
~lenki ja gradea vo izminatite 50 godini na regionot na Balkanot.<br />
Na Evropskiot Sovet vo Solun (juni 2003) bea postaveni jasni perspektivi za<br />
priem na zemjite od Z. Balkan vo Evropskata Unija. Preku tnr. Solunska agenda, EU<br />
ja zbogati postojnata ramka za odnosi so zemjite od Procesot za stabilizacija i<br />
asocijacija so instrumenti od predpristapnata strategija za zemjite-kandidati. Bea<br />
promovirani individualni Evropski Partnerstva za sekoja od zemjite, kako ramka<br />
za kratkoro~nite i srednoro~ni prioriteti vrz koi{to treba da se koncentriraat<br />
podgotovkite za nivnata natamo{na integracija vo EU, imaj}i gi predvid<br />
Kopenhagenskite kriteriumi za ~lenstvo i uslovite od Procesot za stabilizacija<br />
i asocijacija. Na zemjite im e ovozmo`en pristap do oddelni programi na<br />
Zaednicata, do tehni~kata ekspertiza na kancelarijata TAIEX, mo`nost za<br />
sproveduvawe tnr. tvining proekti so partneri od dr`avnata administracija na<br />
zemjite-~lenki, kako i do drugi merki za zajaknuvawe na administrativnite<br />
kapaciteti.<br />
Za odbele`uvawe e {to vo Solunskata agenda, me|u drugite prioritetni<br />
aktivnosti, se naveduva potrebata od promocija na pomiruvaweto preku<br />
obrazovanieto i kulturata. Pri toa, od zemjite se o~ekuva da ja priznaat ulogata na<br />
obrazovanieto i kulturata za etni~ko i religiozno pomiruvawe i da prezemat<br />
konkretni merki, zaedno so me|unarodnite organizacii, za restavracija na<br />
kulturnite i religioznite spomenici i eliminirawe od istoriskite u~ebnici na<br />
poimot "lo{ sosed".<br />
Regionalnata sorabotka i natamu pretstavuva su{tinski element na Procesot za<br />
stabilizacija i asocijacija. Spored komesarot za pro{iruvawe na Evropskata<br />
komisija Oli Ren, kapacitetot i podgotvenosta na sekoja zemja celosno i<br />
konstruktivno da se anga`ira vo unapreduvaweto na regionalnata sorabotka e<br />
klu~en indikator za nejzinata sposobnost da se spravi so Evropskite obvrski i da<br />
se vklu~i vo Evropskoto semejstvo. 6<br />
6<br />
Oli Ren, komesar za pro{iruvawe na EK, po povod inauguracijata na novata Evropska<br />
komisija, Brisel, 22.11.2004
Po svojata priroda, Procesot za stabilizacija i asocijacija vsu{nost pretstavuva<br />
mehanizam za dolgoro~na, strukturna prevencija na konflikti.<br />
Odnosite me|u Republika Makedonija i Evropskata Unija<br />
Republika Makedonija u{te od samiot po~etok na svojata nezavisnost jasno go<br />
iska`a svojot interes, preku ~lenstvo vo EU, da stane aktiven u~esnik vo<br />
izgradbata na zaedni~kiot Evropski dom, vo konstrukcijata na Obedineta Evropa.<br />
Inspirirana od rezultatite i iskustvoto na Evropskiot integrativen proekt<br />
tokmu na planot na prevencijata na konflikti, cvrsto veruvavme i veruvame deka<br />
integracijata na na{ata, no i na drugite zemji od regionot, }e zna~i golem ~ekor<br />
napred na toj plan. Toj na{ interes, jasno definiran i vo prioritetite na<br />
nadvore{nata politika na Republika Makedonija, mu be{e soop{ten na Brisel<br />
u{te vo 1992 godina.<br />
Godinava se navr{uvaat deset godini od vospostavuvaweto na diplomatskite odnosi<br />
me|u Republika Makedonija i Evropskata Unija, period koj go karakterizira<br />
intenzivna sorabotka vo mno{tvo sferi od zaemen interes. Na patot kon Unijata,<br />
Republika Makedonija pomina pove}e skalila na dogovorni odnosi: od Spogodba za<br />
sorabotka (vo sila od 1.1.1998), preku Spogodbata za stabilizacija i asocijacija,<br />
koja {to e vo sila od 1 april 2004 godina, kako prva od ovoj vid vo regionot, do<br />
podnesuvaweto na aplikacijata za ~lenstvo na 22 mart 2004 g. Vo ovie ramki, se<br />
nametnuva i pra{aweto vo kolkava mera promptnoto procesuirawe na na{ata<br />
aplikacija za ~lenstvo od strana na EU bi mo`ela da se stavi vo kontekst na<br />
prevencijata na konflikti.<br />
a) Po~etoci (1992-1995): nepriznavawe, sankcii od zemja-~lenka<br />
Po~etocite vo politikata na Evropskata Unija kon Republika Makedonija bea<br />
obele`ani so Lisabonskata deklaracija za nepriznavawe vo 1992, sprotivno na<br />
preporakite na Badenterovata komisija. So unilateralnoto embargo na Grcija<br />
dojde do zatvorawe na edna nadvore{na granica na EU. Evropskata Komsija podnese<br />
tu`ba protiv Grcija pred Evropskiot sud na pravdata, koj go odbi slu~ajot zaradi<br />
toa {to pra{aweto ne bilo vo domenot na ingerenciite na Evropskata Zaednica.<br />
b) Dogovorni odnosi, politi~ki dijalog (1996-1998)<br />
Diplomatskite odnosi me|u Republika Makedonija i Evropskata Unija bea<br />
vospostaveni vo dekemvri 1995. Republika Makedonija istata godina be{e<br />
vklu~ena vo programata FARE i sklu~i Spogodba za sorabotka so Unijata, koja {to<br />
stapi vo sila na 1 januari 1998.<br />
v) Podignuvawe na nivoto na dogovornite odnosi - SSA (2000)<br />
Republika Makedonija be{e prvata zemja so koja otpo~naa pregovri za sklu~uvawe<br />
na novata generacija spogodbi na EU. Spogodbata be{e potpi{ana vo ekot na<br />
krizata vo Republika Makedonija vo april 2001.<br />
g) Krizata vo Republika Makedonija vo 2001<br />
Krizata vo Republika Makedonija be{e test za Zaedni~kata nadvore{na i<br />
bezbednosna politika i za politi~kiot kredibilitet na EU na me|unarodnata<br />
scena. EU ne mo`e{e da si ja dozvoli neefikasnosta demonstrirana pri
Jugoslovenskata kriza vo 90-te godini. Ottamu i odlu~niot diplomatski i<br />
politi~ki anga`man na EU i nejzinite zemji-~lenki vo nejzinoto nadminuvawe.<br />
EU ne uspea da go spre~i pojavuvaweto na krizata, no spre~i taa da eskalira,<br />
koristej}i gi diplomatskite, politi~ki i ekonomski kapaciteti za upravuvawe so<br />
krizi.<br />
Anga`manot na EU vo nadminuvaweto na krizata vo Republika Makedonija se<br />
realizira{e preku direktnoto u~estvo vo procesot na pregovori, sklu~uvawe i<br />
realizacija na Ramkovniot dogovor, postojanoto prisustvo vo Republika<br />
Makedonija na Specijalen pratenik na Visokiot pretstavnik na EU za Zaedni~ka<br />
nadvore{na i bezbednosna politika, prisustvoto na Misijata na EU za<br />
nabquduvawe. Pokraj aktivniot anga`man vo poddr{ka na realizacijata na<br />
opse`nite reformi predvideni so Ramkovniot dogovor, EU za prv pat gi<br />
anga`ira{e novo-formiranite evrosili za da pridonese za celosna stabilizacija<br />
na bezbednosnata sostojba vo Republika Makedonija (voena misija Konkordija).<br />
Misijata Konkordija ima{e pred se preventiven karakter. Za potrebite na<br />
rekonstrukcijata vo kriznite regioni vo Republika Makedonija, EU za prv pat<br />
aktivira{e fondovi od novo-formiraniot Mehanizam za brza reakcija za itno<br />
obezbeduvawe finansiski sredstva za upravuvawe so krizi.<br />
Aktuelniot anga`man na sovetodavnata policiska misija na EU vo Republika<br />
Makedonija Proksima isto taka bi mo`el da se nabquduva od preventiven aspekt.<br />
Misijata se realizira na pokana na Republika Makedonija, a vo funkcija na<br />
zabrzuvawe na transformacijata i razvivaweto na bezbednosniot sektor soglasno<br />
evropskite standardi.<br />
d) Nova etapa vo odnosite so EU: 2004-<br />
Za procesot na evropska integracija na Republika Makedonija, 2004-ta godina mo`e<br />
da se oceni kako presvrtna. Ja odbele`aa dva glavni nastani koi pridonesoa za<br />
podignuvawe na nivoto, kvalitetot i dinamikata na odnosite so Unijata:<br />
podnesuvaweto na baraweto za ~lenstvo vo Unijata i stapuvaweto vo sila na<br />
Spogodbata za stabilizacija i asocijacija.<br />
Na podnesuvaweto na baraweto za ~lenstvo mu prethodea mnogu somnevawa i<br />
skepticizam, no razvojot na nastanite poka`a deka be{e donesena ispravna odluka.<br />
Na 14 fevruari 2005 vo Brisel, Republika Makedonija predade 14.000 stranici<br />
odgovori na Pra{alnikot na Evropskata Komisija za podgotovka na Mislewe po<br />
povod na{eto barawe za ~lenstvo vo EU. Procesot na sozdavawe na evropskata<br />
idnina na Republika Makedonija sekako ne zavr{uva so odgovarawe na<br />
Pra{alnikot.<br />
Vladata na Republika Makedonija postavi ambiciozni celi - status na zemjakandidat<br />
do krajot na ovaa godina, otpo~nuvawe na pregovorite za ~lenstvo vo 2006<br />
i ~lenstvo vo EU vo 2010 godina.<br />
Za ostvaruvawe na ovie celi, site nas nî o~ekuva naporna rabota. Procesot na<br />
evropska integracija ne e proekt na edna vlada, tuku na celata dr`ava, za ~ie<br />
realizirawe e potreben anga`man na site sloevi na Makedonskoto op{testvo.<br />
Ottuka proizleguva i va`nosta za aktivna uloga na gra|anskoto op{testvo i
potrebata negovite akteri da bidat anga`irani na pove}e frontovi. Poa|aj}i od<br />
iskustvoto na akterite na gra|anskoto op{testvo vo EU, pred se steknato so<br />
rabotata na lokalen plan i na konkretni proekti, nivniot anga`man vo procesot<br />
na obrazovanieto e od golema polza. Od druga strana anga`manot na site u~esnici<br />
vo obrazovniot proces - profesorite i u~enicite, odnosno studentite - preku<br />
najrazli~ni formi vo gra|anskoto op{testvo, isto taka e mo{ne va`en.<br />
Interakcijata na ovie akteri, se razbira so vklu~uvawe i na vladiniot sektor i<br />
me|unarodnite subjekti, pretstavuva mo`ebi eden od najdobrite na~ini aktivno da<br />
se deluva na prevencijata na konflikti.<br />
* * *<br />
Evropa e mozaik od zemji {to ne postoi na drugo mesto vo svetot. Tolku mnogu zemji<br />
na tolkav mal prostor najdobro mo`at da gi ostvarat svoite zalo`bi i interesi, a<br />
od druga strana da gi nadminat site nedorazbirawa i da gi namalat rizicite od<br />
konflikti, samo preku visok stepen na vzaemna sorabotka vo {to pogolem broj na<br />
oblasti. A najdobriot na~in da se postigne toa e integracijata. Toa e i<br />
edinstveniot pat za Republika Makedonija vo EU:<br />
- integracija, sorabotka i razbirawe doma,<br />
- integracija, sorabotka i razbirawe vo Regionot,<br />
- integracijata vo EU }e sledi!!
Aneks: Primeri za proekti od programata KARDS za strukturna prevencija:<br />
Aktivnosti na nacionalno nivo:<br />
- Demokratija i vladeewe na pravoto (10,5 mil.evra)<br />
- pomo{ za decentralizacija (me|u drugoto, pilot proekti za razvoj na<br />
lokalnata samouprava vo 27 op{tini)<br />
- me|uetni~ki odnosi (proekti za vonu~ili{ni aktivnosti vo etni~ki<br />
me{ani sredini, mladinski kampawi za tolerancija, itn.)<br />
- gra|ansko op{testvo (NVO vo ekonomski nerazvieni podra~ja...)<br />
- pravi~na zastapenost vo javna administracija (obuka)<br />
- Ekonomski i socijalen razvoj (113 mil,evra)<br />
- razvoj na ~ove~ki resursi vo pretprijatijata<br />
- razvoj na mali i sredni pretprijatija - kreditni linii<br />
- Infrastruktura i javni investicii (72 mil.evra)<br />
- razvoj na lokalna infrastruktura (pati{ta, vodosnabduvawe, zdravstveni<br />
domovi, itn.)<br />
- Socijalna kohezija i razvoj (7,5 mil.evra)<br />
- stru~no obrazovanie i obuka<br />
- politiki za vrabotuvawe<br />
- socijalen razvoj - nov pristap vo upravuvaweto so socijalnata za{tita,<br />
namaluvawe na siroma{tijata i nevrabotenosta<br />
Aktivnosti na regionalno nivo:<br />
- prekugrani~na sorabotka (1 mil. evra)<br />
- podobruvawe na upravuvaweto so vodite (1 mil.evra)<br />
- regionalna policiska sorabotka (1,4 mil.evra)<br />
- regionalno univerzitetsko povrzuvawe (0,5 mil.evra)<br />
- razvoj na edinici na lokalna infrastruktura i finansiski sektor:<br />
obezbeduvawe finansiska poddr{ka za transport i `ivotna sredina (1,7 mil.evra)<br />
- vospostavuvawe na nezavisno, sigurno i funkcionalno sudstvo i<br />
zajaknuvawe na regionalnata sorabotka vo sudstvoto (5,5 mil.evra)<br />
- azil, migracija, vizi<br />
- proekt za energetsko povrzuvawe (1,5 mil.evra)<br />
- institucionalna nadgradba na grani~nite premini (2 mil.evra).
Bibliografija:<br />
1. European Commission Communication on Conflict Prevention, April 2001<br />
2. EU Programme for Prevention of Violent Conflicts, June 2001<br />
3. Evropa od A do [: Prira~nik na evropska integracija, Skopje, 2003.<br />
4. Vodi~ niz EU, Skopje, 2004<br />
5. Rober [uman, Politi~ki rakopisi: Za Evropa, Skopje, 2000<br />
6."Prevencija na konflikti: od ideja kon kultura za prevencija na konflikti vo<br />
Makedonija", Skopje, 2004g.<br />
7. Implications for EU conflict prevention arising out of the EU Security Strategy:<br />
Food for thought paper prepared by Saferworld and International Alert for the Irish Department<br />
of Foreign Affairs Security Division, March 2004<br />
8. European Security Review, No. 22, April, 2003<br />
9. Annual Report from the Council to the European Parliament on the main aspects and basic<br />
choices of CFSP, including the financial implications for the general budget of the European<br />
Communities for 2004, April 2005<br />
10. The Role of Civil Society in the Prevention of Armed Conflicts, Global Partnership for<br />
Prevention of Armed Conflicts, July 2003<br />
11. European Commission Communication on “The EU and UN: The Choice of Multilateralism”,<br />
September 2003<br />
12. Joint Declaration on EU-UN Cooperation in Cirisis Management, September, 2003<br />
13. EU Common Foreign and Security Policy, Conflict Prevention, European Security and<br />
Defence Policy at www.europa.eu.int<br />
14. South Eastern Europe on the Road Towards European Integration, (Dr. Erhard Busek, Editor),<br />
2004<br />
15. Beyond EU Enlargement: Agenda of stabilisation for Southeastern Europe, Bertelsmann<br />
Foundation, 2001