ekonomskite posledici na privatizacijata vo makedonija i bugarija

SOCIJALNO- 

EKONOMSKITE 

POSLEDICI NA 

PRIVATIZACIJATA VO 

MAKEDONIJA I BUGARIJA

SODR@INA 

PREDGOVOR 

REFERATI: 

1. D-r Slavejko Sasajkovski - 

(NEO)LIBERALISTI^KATA IDEOLO[KO- 

POLITI^KA RAMKA NA PRIVATIZACIJATA 

2. n.s. d-r Spartak Keremid~iev - ПОЛИТИЧЕСКИЯТ 

КОНТРОЛ ВЪРХУ ПРИВАТИЗАЦИЯТА В БЪЛГАРИЯ 

3. D-r Jorde Jakimovski - PROTIVRE^NOSTI NA 

PRIVATIZACIJATA 

4. D-r Georgi [opov - СОЦИАЛНИТЕ ПОСЛЕДИЦИ ОТ 

ПРИВАТИЗАЦИЯТА (ПОГЛЕД КЪМ РАВНИЩЕТО НА 

НАУЧНО ПОЗНАНИЕ И ОЦЕНКИ НА ПОЛИТИКИТЕ) 

5. Doc. d-r Qubica ôneva - SOCIJALNIOT 

KONTEKST NA PRIVATIZACIJATA 

6. M-r Katerina No{palova i Dipl. Pravnik Stojan 

Trajanov - PRIVATIZACIJATA I NEJZINIOT ODRAZ 

VRZ REGULATIVATA I SOSTOJBATA VO 

SOCIJALNIOT SEKTOR VO REPUBLIKA 

MAKEDONIJA 

7. D-r Лилия Чанкова - РЕАЛИЗАЦИЯ НА 

ПРОДУКЦИЯТА НА ПРЕДПРИЯТИЯТА В 

ПОСТПРИВАТИЗАЦИОННИЯ ПЕРИОД В БЪЛГАРИЯ 

2

8. D-r Aleksandar Petroski - OSTVARUVAWETO VO 

OBLASTA NA PROIZVODSTVOTO VO REPUBLIKA 

MAKEDONIJA VO POSTPRIVATIZACIONIOT 

PERIOD 

проф. д-р ик. н. Илия Георгиев, н.с. д-р Спартак 

Керемидчиев - ФИНАНСОВО СЪСТОЯНИЕ И ПРОБЛЕМИ НА 

ПРЕДПРИЯТИЯТА В БЪЛГАРИЯ В ПОСТПРИВАТИЗАЦИОНИЯ 

ПЕРИОД 

9. D-r Blagoja Nanevski - FINANSISKA SOSTOJBA I 

PROBLEMI NA PRETPRIJATIJATA VO REPUBLIKA 

MAKEDONIJA VO POSTPRIVATIZACIONIOT 

PERIOD 

10. Ст. нс. ІІ ст. Роска Петкова - 

ПОСТПРИВАТИЗАЦИОННИ ПРОМЕНИ В 

ПОВЕДЕНИЕТО НА ФИРМИТЕ В ОБЛАСТТА НА 

ЗАЕТОСТТА 

11. D-r Vesna Stojanova - NEKOI EKONOMSKI 

ASPEKTI NA POSTPRIVATIZACIONIOT PERIOD - 

MENAXMENTOT, INTERNOTO PRESTRUKTURIRAWE I 

RABOTNATA SILA 

12. D-r Mitko Dimitrov - ПРЕДПРИЕМАЧЕСТВОТО В 

БЪЛГАРИЯ В ПОСТПРИВАТИЗАЦИОННИЯ ПЕРИОД 

13. D-r Dejan Pendev - PRETPRIEMNI[TVOTO VO 

REPUBLIKA MAKEDONIJA VO 

POSTPRIVATIZACIONIOT PERIOD 

3

DISKUSII: 

1. Kosta Jov~evski - PREDLOZI I RE[ENIJA ZA 

SOPSTVENI^KATA TRANSFORMACIJA NA JAVNITE 

USTANOVI 

2. D-r Boris Blaèvski - PRESTRUKTUIRAWETO NA 

PROIZVODSTVOTO PRIORITETNA ZADAÂ VO 


3. M-r Sneàna Kostadinoska-Milo{eska - ULOGATA NA 

PAZAROT NA KAPITAL VO MAKEDONSKATA 

PRIVATIZACIJA 

4. D-r Traj~e Doj~inovski - PRETPRIEMNO[TVOTO VO 

AGRAROT VO REPUBLIKA MAKEDONIJA VO 


ZAKLUÔK 

SUMMARY 

4

Doc. d- r Slavejko Sasajkovski 

Institut za sociolo{ko i 

politi~ko-pravni istraùvawa - Skopje 

(Neo)Liberalisti~kata ideolo{ko - 

politi~ka ramka na privatizacijata 

Voved 

Procesot na tranzicija od socijalisti~ko - 

komunisti~kio op{testven sistem vo kapitalisti~ki vo 

fokusot na interesot na celokupnata javnost 

(vklu~itelno, se razbira, i na nau~nata - zna~i i 

sociolo{kata) go stavi i problemot na privatizacija na 

dràvnata i op{testvenata sopstvenost (kako ve}e 

anahroni vidovi) vo porane{nite socijalisti~ko - 

komunisti~ki dràvi. Poprecizno zboruvaj}i, duri moè 

da se kaè i deka privatizacijata pretstavuva eden od 

najtemelnite uslovi {to moraat da go ispolnat ovie 

dràvi (vo "operacijata" na konstituirawe na noviot 

op{testven sistem), ednostavno za da moàt voop{to i 

da se kvalifikuvaat za dobivawe na status na 

pretendenti za priklu~uvawe kon svetot na bogatite i 

razvienite dràvi. Jasno, taka kako {to bogatstvoto i 

razvojot se definiraat od strana i vo ramkite na 

vladeja~kite filozofski i kulturni paradigmi (zaedno, 

se razbira, so nivnite ideolo{ki izrazi), odnosno 

"civilizacii" ({to bi rekol Hantington) . 

Privatizacijata, zaedno so monetarizmot (odnosno 

so monetaristi~ki opredelenata makroekonomska 

stabilnost), gi pretstavuvaat dvete fundamentalni 

vertikali na vladeja~koto ideolo{ko - politi~ko 

"boèstvo" - (neo)liberalizmot. Tie vertikali, 

5

ponatamu, fakti~ki organski prosledeni i nadopolneti 

i so radikalna liberalizacija / deregulacija na 

modernata svetska pazarna ekonomija. 

(Neo)Liberalizmot (so site svoi komponenti: politi~ka, 

ekonomska, socio-kulturna it.n.) vsu{nost e sodrìnata 

na planetarniot proces na globalizacija - realnosta 

"bezmilosno" pokaùva deka (neo)liberalizmot e ona 

{to difuzno penetrira niz site sovremeni op{testveni 

segmenti i nivoa. 

Vo ovaa smisla, samo da zabeleìme, 

(neo)liberalisti~kite procesi na privatizacija, pokraj 

toa {to kako svoj predmet ja imaat dràvnata i 

op{testvenata sopstvenost vo nekoga{nite 

socijalisti~ki dràvi, nemilosrdno ja opfa}aat i 

zateknatata dràvna sopstvenost vo site kapitalisti~ki 

dràvi, vklu~itelno i onie najrazvienite. Kako 

ilustracija da navedeme deka vo ovoj moment vo zemjite 

~lenki na EU najgorliv, ne samo ekonomski, tuku duri i 

globalno-op{testven problem pretstavuva 

privatizacijata na dràvnite elektroenergetski 

sistemi, i paralelno so toa, natamo{na liberalizacija 

na energetskiot pazar. Ponatamu, da zabeleìme deka vo 

neodamne{nata amerikanska pretsedatelska kampawa 

najgolemi polemiki predizvika Bu{ovoto spomnuvawe na 

mo`nosta kako pretsedatel da se zafati so 

privatizacija na dràvnite fondovi za socijalna 

za{tita. Isto taka, nikako ne treba da se zaboravi 

neizbe`nosta pred koja se najde Japonija 

(neo)liberalisti~ki da go aùrira / da go reformiraa 

svojot model na dràven kapitalizam; kako i 

neminovnosta Indija (neo)liberalisti~ki da go 

reformira sopstveniot model na me{ovita ekonomija (vo 

osnova kapitalisti~ka, no so dosta silno izrazeni 

socijalisti~ki komponenti). 

6

Monetarizmot i privatnata sopstvenost kako 

(neo)liberalisti~ki " dogmi " 

Privatizacijata su{testveno egzistira kako eden 

od fundamentalnite elementi na (neo)liberalnata 

ideolo{ka matrica. Toa vo stvarnosta e onaa ideolo{ka 

matrica koja Daniel Bel 1 i Frensis Fukujama 2 sosema 

jasno i precizno ja definiraat kako vrv i kako finale / 

kako zavr{etok na ~ovekovata duhovnost, odnosno na 

~ovekovata racionalnost. Toa nedvosmisleno sugerira 

stojali{te koe konotira deka seto ona {to vo ramkite na 

celokupniot progresiven ~ovekov duhovno-racionalen i 

kulturno-civilizaciski (kako i biolo{ki) razvoj be{e 

realno mo`no ~ovekoviot um da gi osmisli kako idejnoteoriski 

koncepti (zaedno, se razbira, so ideolo{kite 

modeli koi svojata racionalizacija ja crpat od tie 

idejno-teoriski koncepti 3 ) ve}e se otkrieni i 

osmisleni; deka, ponatamu, tie, vo osnova divergentni i 

koliziski, globalno-op{testveni koncepti kompetitivno 

se sprotivstavile / se vkrstile; i deka nespornata 

realnost krajno tvrdo pokaùva / svedo~i za duhovnata i 

kulturnata civilizacisko-istoriska, kako i prakti~nopoliti~ka, 

pobeda i dominacija na liberalnata, odnosno 

(neo)liberalnata, ideja. 4 

Ovoj dominanten idejno-teoriski i ideolo{kopoliti~ki 

status na (neo)liberalizmot svoja imanentna 

dimenzija sodrì i vo odnos na klasi~nata vnatrekapitalisti~kata 

teorisko-idejna i ideolo{ko- 

1 Bell Daniel: The end of the Ideology, Free Press, New York, 1965. 

2 Fukujama Frensis: Krajot na istorijata i posledniot ~ovek, Kultura, Skopje, 

1994. 

3 Za soodnosot me|u idejnite koncepti i ideolo{kite matrici: Susnjic Djuro: 

Ribari ljudskih dusa - Ideja manipulacije i manipulacija idejama, Mladost, 

Beograd, 1984. 

4 Pove}e za liberalizmot: Za liberalizmot (grupa avtori) , Step, Skopje, 

1994. 

7

politi~ka kompetitivna divergencija na relacijata: 

(neo)liberalizam - socijaldemokratija. 5 Taa dominacija 

na najdirektno i najkardinalno nivo se manifestira 

preku nespornata praktika i zapadnite vladi koi gi 

formiraat, ili vo koi glaven nose~ki stolb se, 

socijaldemokratski (ili socijalisti~ki) partii vo 

osnova svojata (pred sé, ekonomska) politika ja gradat i 

ja modeliraat soglasno so principite i standardite 

("dogmite") na (neo)liberalizmot. A, najvrvnata od site 

tie (neo)liberalisti~ki "dogmi" e onaa koja ja diktira 

svetosta na privatnata sopstvenost. 

Vo toj kontekst, nikako ne moè da se zaobikoli faktot 

deka denes nitu edna, uslovno kaàno, levo-kapitalisti~ka 

vlada i ne pomisluva da modelira prakti~no-politi~ka 

platforma na starite / klasi~nite socijaldemokratski 

temeli: nacionalizacija i me{ovita ekonomija (kompilacija na 

navistina relativno dominanten privaten, no i dosta razvien 

dràven stopanski sektor); {irokograden sistem i politika 

na socijalna za{tita, 6 {to najdirektno eksplicira i 

soodveten teorisko-konceptualen stav vo odnos na 

definiraweto na dràvata - nejzinite funkcii i , osobeno, 

nivnata dimenzioniranost (dràven intervencionizam it .n. 

skapa dràva ); itn. 

Odnosno, da se odlu~at da ne gi po~ituvaat 

(neo)liberalnite ideolo{ki premisi, pred sé: 

individualisti~kiot (individualno- gra|anskiot) priod kon 

op{testvenata organizacija, struktura, integracija i kohezija; 

i, soglasno so toa, apsolutnata primarnost i protekcija na 

privatnata sopstvenost i inicijativnost. Ednovremeno i 

paralelno, se razbira, so realizacija na procesite na 

5 

Pove}e za socijaldemokratijata: Ruìn, Nano: Sovremena 

socijaldemokratija, Demokratija, Skopje, 1999. 

6 U{te vo 1936 godina Markiz âjld napi{a kniga so naslov "[vedska: Sreden 

pat", no fakti~ki posvetena na primerot na {vedskiot model na 

socijaldemokratija temelno izrazena preku opredelbata za postignuvawe na 

funkcionalen kompromis me|u privatnoto profitno pretpriemni{tvo i 

vladinata politika za socijalna solidarnost i pravda, odnosno za 

redistribucija na materijalnite bogatstva. 

8

liberalizacija / deregulacija, odnosno deetatizacija, kako 

emanat na celata taa (neo)liberalisti~ka ideolo{ko - 

politi~ka platforma. 

Najeksponiran i najkonkreten primer na vakvata 

ideolo{ko - politi~ka nivelacija pretstavuva modelot na t. n. 

tret pat, ili nov centar. 7 Toj model vsu{nost primarno 

funkcionira kako politi~ko - prakti~en obid, a sekundarno 

kako celosno osmisleno i zaokruèno teorisko koncipirawe, 

prakti~no po sekoja cena nekako da se napravi ("kolku - tolku") 

organsko spojuvawe na mo`nite komplementarni svojstva i 

karakteristiki na (neo)liberalizmot i socijaldemokratijata. 

Stanuva zbor prvenstveno za prakti~no-politi~kite operacii 

na sovremenata generacija na levi i levo-centristi~ki 

evroatlantski politi~ari (Klinton 8 , Bler, [reder, Prodi / D' 

7 Sasajkovski Slavejko: Nov centar / Tret pat, Godi{nik na ISPPI, Skopje, 

2000. 

8 Pred sé, vo ovoj kontekst mora da se potseti na bitieto na Klintonoviot 

zafat za reformirawe na Amerikanskiot zdravstven sistem, u{te za vreme 

na prviot pretsedatelski mandat, soglasno so, za amerikanski priliki, 

prili~no levite ideolo{ko - politi~ki stojali{ta na pretsedatelovata 

sopruga, koja be{e i ideolog i (neformalen) egzekutor na tie reformski 

potezi, i koi {to zavr{ija so teòk neuspeh. 

Klintonovite bazi~ni ideolo{ko-politi~ki vertikali moèbi na 

najo~eviden na~in se iskaùvaat vo edna negovata kniga, "Vo presret na 

amerikanskite predizvici za 21 vek" (od koja op{irni izvodi objavuva{e 

"Nova Makedonija", Skopje, vo broevite od juni i juli 1999 godina). Vo nea 

Klinton gi izloùva, elaborira i "ogneno" gi brani svoite ideolo{ko - 

politi~ki stavovi (~ie{to sredi{te pretstavuva "strategijata za 

pro{iruvawe na {ansite”) vo odnos na problemite na: demokratskiot 

politi~ki i ekonomski razvoj, globalizacijata na me|unarodnata ekonomija, 

podignuvaweto na obrazovnite normi, produktivniot penziski sistem, 

efikasnoto reducirawe na najnisko mo`no nivo na kriminalot vo Amerika, 

postavuvawe na Vladata kako gra|anski servis, za{titata na ~ovekovata 

okolina, semejstvoto kako osnovna op{testvena grupa, spre~uvawe na 

ilegalnata imigracija, istaknuvawe na va`nosta na religijata kako 

op{testven fenomen i na me|ureligiskata tolerancija, "amerikanskata 

uloga vo svetskata zednica" (so fundamentalno kredo: "silata na primerot - 

primer za sila" i apostrofirawe na terorizmot kako primaren neprijate ), 

Koga ve}e stanuva zbor za aktuelnoto praktikuvawe na vlasta vo 

SAD od strana na levicata / leviot centar, zna~ajno bi bilo da se pogledne 

edna sosema rudimentarna analiza (moèbi, poto~no bi bilo da se kaè, 

samo analiti~ka notacija) na amerikanskata klasna struktura: Gilbert 

Dennis and Kahl Joseph A.: The American Class Structure, vo: Charon Joel M. 

9

Alema, @ospen, Gonzales, Simitis, Gutieres i nekoi drugi), a 

potoa i za teoriskite sogleduvawa i fundirawa na novata 

ideologija, no naj~esto i primarno vo funkcija na 

(dnevno)politi~ka racionalizacija i instrumentalizacija. 9 

Koga bi trebalo na najelementarno nivo da se opredeli 

ideolo{koto jadro na Tretiot pat, ili Noviot centar, toa e 

inkorporacijata na re{ava~ki kvantum na pragmatizam vo 

ekonomskata politika na levite (levo-centristi~kite) vladi. 

Pragmatizam koj{to primarno go konotira prifa}aweto na 

(neo)liberalisti~kiot monetarizam. Zna~i, ispa|a deka 

su{tinata na promenata (adaptacijata, vsu{nost) se nao|a vo 

"`rtvuvaweto" na Socijalnata dràva 10 , ili, poto~no kaàno, 

vo otkaùvaweto od eventualnite nameri (determinirani od 

klasi~nata kapitalisti~ka leva ideolo{ka ortodoksija 11 ) da 

se podigne postojnoto nivo na socijalni beneficii, {to zna~i 

da se zgolemi obemot na javnata potro{uva~ka. 

Koga ve}e go spomnavme moderniot politi~ki 

pragmatizam da potencirame deka (modernite) politi~ka 

teorija i praktika dominantno se definiraat vo pragmatski 

kontekst, odnosno politikata teoriski se konceptualizira i 

prakti~no se modelira preku temelnite stolbovi na 

pragmatizam, racionalizam, utilitarizam i teleologizam. Toa 

zna~i: so dosta radikalno funkcionalno alocirawe na 

ideolo{kite matrici (re~isi) celosno, samo kako 

racionalizatorska platforma na konkretnite prakti~nopoliti~ki 

opredelbi i dejstvuvawa. 12 

, editor: The Meaning of Sociology. A Reader., Prentice Hall, Englewood 

Cliffs, New Jersey, 1990, 104 - 111. 

9 Primarno stanuva zbor za delata: Giddens Anthony: The Third Way, the 

Renewal of social democracy, Polity Press, London, 1998; Hombach Bodo: 

Aufbuch - die Politik der Neuen Mitte -, Econ Verlag, Zurich, 1998. 

10 Zavadski Silvester: Drzava blagostanja, Radnicka stampa, Beograd, 1975. 

11 Kejnz e, osobeno na ekonomski plan, nejzinoto "boèstvo": Kejnz Dzon 

Majnard: Ekonomski eseji. Trendovi razvoja., Matica Srpska, Novi Sad, 1987. 

12 Sasajkovski Slavejko: Moderniot politi~ki pragmatizam, referat 

na nau~en sobir: "Maks Veber: Razbiraweto na promenite vo 

sovremenoto op{testvo", Institut za sociologija pri Filozofskiot 

fakultet, Skopje, 2000. 

10

Za volja na vistina, treba da se kaè i deka od 

sprotivniot pol na klasi~nata ideolo{ko-politi~ka 

raspnatost, od polot na (neo)liberalizmot, se zabeleùva 

izvesno nivelirawe na krajno rigidnite ideolo{ko-politi~ki 

pozicii (toa e "`rtvata" {to ima daleku pomala teìna od 

"`rtvata" na kapitalisti~kata levica), {to se iskaùva kako 

otkaùvawe od dlabinsko potkopuvawe na temelite na 

zateknatoto nivo na socijalni prava 13 . 

Sigurno deka najzna~aen takov slu~aj e ideolo{ko - 

politi~koto pozicionirawe na noviot amerikanski 

pretsedatel Xorx Bu{ Junior, dosta efektno definirano kako 

"So~uvstvitelen konzervativizam". 14 Jadroto 15 na ovaa 

ideolo{ka matrica e strukturirano preku, od edna strana, 

odreden benevolenten tretman, pred sé, na problemite na 

zdravstvoto i obrazovanieto, a, od druga strana, kako 

svoeviden mehanizam na ostvaruvawe na (neo)liberalna 

dominacija / profilacija na celiot ideolo{ko-politi~ki 

paket, potenciran e problemot na fiskalnata politika 

(danocite - nivnoto namaluvawe). 16 Toa zna~i deka "ni na son" 

13 

Za problemot na socijalnata pravda vo liberalnata dràva: Ackerman 

Bruce A.: Social Justice in the Liberal State, New Haven, London, Yale 

University Press, 1980. 

14 

Za amerikanskata verzija na liberalizam i konzervativizam, posebno vo 

kontekst na relacijata me|u ideologiite i socijalnite interesi, kako i za 

ulogata na politi~kite partii i interesnite grupi: Magstadt Thomas M. and 

Schotten Peter M.: Understanding Politics. Ideas, Institutions and Issues , 

St. Martin' s Press, New York, 1988, 274 - 294, 321 - 340. 

15 Za toa i vo: McElvain Robert S.: The End of the Conservative Era. 

Liberalism After Regan., Arbor House, New York, 1987. 

16 Vpro~em i Klinton, koj{to svojata pretsedatelska "misija" na vnatre{nopoliti~ki 

plan prvenstveno ja programira{e vo nasoka na funkcionalna 

reforma i ideolo{ka rehabilitacija i reafiramacija na amerikanskata 

Socijalna dràva, temelno funkcionalno i ideolo{ki potkopana i 

kompromitirana, kako so katastrofata na Karterovoto 

pretsedatelstvuvawe, taka, u{te pove}e, so Reganoviot (neo)liberalisti~ki 

(spektakularen) ideolo{ko-politi~ki uspeh (reganomika), paralelno so 

istovetno ideolo{ki profiliraniot politi~ki uspeh na Ta~er vo V. 

Britanija (ta~erizam), kako eden od temelnite stolbovi na svojata 

programska i prakti~na ideolo{ko - politi~ka struktura i profilacija gi 

ima{e, ba{, za~uvuvaweto na buxetskiot balans i otkaùvaweto od 

pomislata za nekakvo socijaldemokratsko, od star kov, 

11

ne moè da se pomisli za eventualno instrumentalizirawe na 

fiskalnata politika so cel da se finansiraat proektite / 

tro{ocite na Socijalnata dràva. 

Vo sekoj slu~aj najbitno e toa {to kako vrv na site 

ideolo{ko - politi~ki prioriteti (o)stanuva elementot na 

monetarnata discipliniranost, stabilnost i uramnoteènost. 

Navistina se pojavija pod vlijanie na nekoi mo}ni levi vladi 

(pred sé, @ospenovata 17 i [rederovata vo ponovo vreme), 

zalagawa za sklu~uvawe na t.n. socijalni paktovi, osobeno so 

naglaska na nu`nosta od kontrola na problemot na 

nevrabotenosta. No, najsu{testveno e toa {to tie (levi 

ideolo{ko-politi~ki) socijalni paktovi ne gi potkopuvaat 

osnovite i ne gi probivaat ramkite na (neo liberalizmot, 

odnosno, vo osnova ne konotiraat monetaristi~ko i fiskalno 

razvodnuvawe. 

Modelot i konceptot na Tretiot pat / Noviot centar, vo 

zemjite na EU, svojata geneza ja ima vo opredelbata za 

koncepcisko konstituirawe i prakti~no zaìvuvawe na 

proektot na Evropskata monetarna unija, proekt ~ija{to 

ontolo{ka struktura nu`no e liberalisti~komonetaristi~ka. 

18 Toa nedvosmisleno se dokaùva i preku 

monetaristi~kata priroda na kriteriumite koi{to moraat da 

gi ispolnat kandidatite za vlez vo EMU: "plafonirawe" na 

nivoto na inflacijata, na buxetskiot deficit, na javniot dolg, 

na kamatite, kako i dvegodi{na stabilnost na nacionalnata 

instrumentalizirawe vo korist na Socijalnata dràva na fiskalniot 

sistem i fiskalnata politika. 

17 Kako ilustracija vo ovaa smisla ja naveduvame @ospenovata replika 

upotrebena vo polemika so Bler vo ramkite na tematskata rasprava “Na 

patot na 21 vek" na Socijalisti~kata internacionala, na koja e donesen i 

dokument so naslov "Pariska deklaracija na socijalisti~kata 

internacionala vo 21 vek" odràna vo noemvri 1999 godina. @ospen 

istaknuvaj}i deka go prifa}a pazarnoto stopanstvo }e dodade: "... postojat i 

pova`ni sferi od op{testveniot ìvot, kakvi {to se zdravstvoto, 

kulturata, obrazovanieto i okolinata, koi vo nikoj slu~aj ne smeat da bidat 

smesteni i tretirani spored zakonite na pazarot i profitot". Citat od: 

Puls, Skopje, 19.11.1999, s. 44. 

18 Za temelnite karakteristiki na procesot na integraciskata ekspanzija koj 

dovede do sozdavawe na EU: Arah Metka: Europska Unija. Vizija politickog 

udruzivanja., Arah Consulting, d.o.o., Ljubljana, 1995. 

12

valuta vo mehanizmot na deviznite kursevi na evropskite 

monetarni sistemi. 

(Neo)Liberalizmot ja pretstavuva i temelnata 

struktura na konstitucijata i funkcioniraweto (odnosno 

nivnoto teleolo{ko bitie) na Breton - Vudskite bliznaci" - 

MMF i SB; kako i na STO. 

(Neo)Liberalizmot (zna~i, ideolo{kite premisi i 

prakti~nata politika na MMF i SB, kako i STO), vo svoeto 

ideolo{ko prosede pri modeliraweto na ekonomskite sistemi 

i na konkretni ekonomski politiki se opredeluva za primat na 

ekonomski celi koi po svojata priroda se dlaboko monetarani, 

poto~no monetaristi~ki. Tie celi, popoznati kako 

determinanti (ili sidra) na makroekonomskata politika treba 

da obezbedat makroekonomska stabilnost, primarno sfatena i 

definirana kako monetarna stabilnost. Ovaa opredelba 

svojata geneza ja ima so (neo)liberalniot ideolo{ki tretman 

na inflacijata kako vrv na monetarna i, voop{to, na 

ekonomska nestabilnost, odnosno kako najgolemo mo`no 

op{testveno zlo. I, za da se eliminira toa najgolemo 

op{testveno zlo, ako e toa nu`no, dozvolivo e i sosema e 

prifatlivo vo opredelen racionalno dolg vremenski period 

da se podnese (kako pomalo op{testveno zlo), eventualno, i 

`rtvata na recesijata, kako i na zgolemuvaweto na 

nevrabotenosta i, voop{to, na socijalno - ekonomskata 

depresija. 

Su{tinata na ovaa makroekonomska platforma, odnosno 

na nejzinata ideolo{ka matrica, se nao|a vo opredelbata deka 

monetaristi~ki odredenata makroekonomska stabilnost 

pretstavuva najplodonosna osnova za buren stopanski raste`. 

Zna~i, po ova gledawe, ne samo {to apsolutno nema nikakva 

potreba od svoevidno "dopinguvawe" na stopanskiot raste` 

preku "socijaldemokratskiot" koncept na "razvojna 

inflacija", tuku toj levo-kapitalisti~ki koncept ima tretman 

na najgolemo mo`no ekonomsko/stopansko, i voop{to, 

op{testveno zlo. (Neo)Liberalnata vistina kako svoja 

emanacija ja ima "dogmata" deka monetaristi~ki fundiranata 

makroekonomska stabilnost nu`no i imanetno (zna~i prirodno, 

bez kakvi bilo heteronomni ekonomski stimulansi) mora da 

13

producira stopanski razvoj, so koj potpolno }e bidat 

neutralizirani prvi~nite i kratkoro~ni negativni rezultati 

predizvikani kako "kolaterlana" {teta od sproveduvaweto na 

merkite (procesot) na vospostavuvawe na ("monetaristi~ka") 

makroekonomska stabilnost. 

Vo ovoj kontekst fakt e deka (neo)liberalisti~kata 

makroekonomska politika navistina rezultira{e so brz 

stopanski raste` i so namaluvawe na brojot na nevrabotenost. 

Taka, na primer, stapkata na nevrabotenosta vo Francija vo 

mart 2001 godina be{e namalena na 8,7% {to e najnisko nivo 

u{te od septemvri 1983 godina. 19 

Koga se zboruva, i toa strogo vo ideotipski ramki, za 

sovremenata dominantna ideolo{ka divergencija - 

(neo)liberalizam nasproti socijaldemokratija, mora da se 

notira deka fundamentalnata razlika me|u niv treba da se 

bara vo nivnoto prifa}awe i nivniot tretman na principite 

na individualizmot na kolektivizmot, odnosno taa 

fundamentalna ideolo{ka razlika treba da se bara vo 

definiraweto ne tolku na funkciite na dràvata kolku vo 

nivnoto dimenzionirawe. I, vo krajna linija, site sovremeno - 

kapitalisti~ki teoriski i prakti~no - politi~ki divergencii 

i kolizii se sveduvaat / se sublimiraat vo razli~noto 

sfa}awe i opredeluvawe vo odnos na (neo)liberalisti~kiot 

teoriski i politi~ko - prakti~en diktat na seop{ta 

op{testvena liberalizacija i individualizacija, odnosno 

privatizacija (a pred sé, vo oblasta na ekonomskata 

op{testvena sfera), emanirana preku odzemawe ili 

reducirawe na dràvnite funkcii i prerogativi i nivno 

transponirawe na raznovidni "nedràvni" / privatizirani / 

privatni organi, tela, institucii, dru{tva i sl. Seto ova na 

odreden na~in moè da se sublimira vo "dogmata" za "evtina" 

dràva, dràva koja nema da ima potreba (blagodarenie na 

redukcijata na nejzinite funkcii, i kako paket na funkcii i 

kako dimenzioniranost na nadle`nosti na sekoja dràvna 

funkcija poodelno) preku fiskalniot sistem i fiskalnata 

politika da ja dekuraìra privatnata / individualanta 

inicijativnost i aktivnost, tuku naprotiv niv }e gi stavi vo 

19 Podatok od: Puls, Skopje, 04.05.2001,30. 

14

sredi{teto na celokupnata socijalna dinamika i, posebno, }e 

gi definira kako osnovni i re{ava~ki demijurzi na 

progresivniot op{testven razvoj. 

Na toj na~in celosno respektiraj}i ja i implementiraj}i 

ja liberalisti~kata "dogma" za mestoto, ulogata i funkcijata 

na do krajni mo`ni granici razvienite (dopu{tenite) 

mo`nosti na liberaliziraniot pazar, i toa ne samo vo 

granicite na ona {to se narekuva nacionalna ekonomija / 

nacionalno stopanstvo, tuku, u{te pove}e, seto toa locirano 

vo eden globalen / planetaren kontekst. Vpro~em, tokmu toa e i 

edna od najsu{testvenite komponenti / dimenzii na procesot 

na globalizacija / mondijalizacija / vesternizacija. 20 

Su{tinata na toj proces go pretstavuva agresivnata teorisko - 

20 Vo ovoj kontekst interesno bi bilo da se naglasi deka ima razli~ni 

gledawa na prirodata na procesot na globalizacijata, pri {to se sudruvaat 

konceptite na "integralniot multilateralizam, is~eznuvaweto na naciite i 

vospostavuvaweto na eden svet bez granici" i na "regionalizacijata, 

kontinentalizacijata". Za toa: analiza vo " Le monde ", prenesena vo "Nova 

Makedonija", 22.09.1998, s.14. 

Interesno e i kako procesot na globalizacija go opredeluva, vo edno 

intervju za "Corriere della sera" - Milano, preneseno vo "Nova Makedonija", 

17.10.1998, s.19, Renato Ruxero, porane{en (prv) direktor na STO, 

istaknuvaj}i deka globalizacijata ne treba da se gleda samo kako "sloboden 

protok na stoka i kapital", tuku treba da se podrazbiraat i "pra{awata za 

ambientot, za socijalnite i za ~ovekovite prava, za zdravjeto, za danocite, 

za bezbednosta", voedno naglasuvaj}i deka e "potreben forum za sinteza na 

site ovie aspekti...". 

Voedno, zna~ajno e da se navede i stavot na pretsedatelot na SB 

Xejms D. Volfenson koj{to vo eden svoj tekst se zaloì za formirawe na 

"Koalicija za promeni". Se raboti za istaknuvaweto na va`nosta na 

negativnite efekti od procesite na globalizacija / modijalizacija 

fokusirani primarno niz problemot na "eden podobar svet". Volfenson 

istaknuva deka ne smeat da se zaobikoluvaat tie negativnosti, i vo taa 

smisla predlaga uspe{nosta na ovie procesi da se ceni "... ne spored 

prosperitetot na malcinstvoto, tuku spored potrebite na mnozinstvoto ...". 

Volfenson predlaga, kako baza na re{enieto na problemot, da se stavi 

naglaska na nu`nosta da se "...reformiraat sistemot na vladeewe, 

regulativata i instituciite". I ponatamu potencira deka se nu`ni i 

"...globalni pravila i globalno odnesuvawe vo nao|aweto efikasni i trajni 

re{enija...", "Ni treba nova me|unarodna razvojna arhitektura za da í parira 

na novata globalna finansiska arhitektura". Odnosno, vnesuvawe na "... 

human i moralen aspekt" vo procesite na globalizacija / mondijalizacija. 

Tekstot e objaven vo: Dnevnik, Skopje, 06.11.1999, s.9. 

15

filozofska, ideolo{ka i politi~ko - prakti~na difuzija na 

modernata "zapadnata" globalno - op{testvena paradigma, 

pokonkretno na (neo)liberalizmot. 21 

Koga stanuva zbor za funkciite na dràvata i za 

nivnata dimenzioniranost vo uslovi na (neo)liberalna 

ekonomija, najgeneralno zboruvaj}i, bi rekle deka toj 

funkcionalen kompleks bi moèl nekako da se sublimira na 

ovoj na~in (fakti~ki preslikuvaj}i ja realnosta, ne 

zaboravaj}i ja nejzinata su{tinska ideologiziranost): 

odr`livo vospostavuvawe na (neo)liberalisti~ki 

(fundamentalno monetaristi~ki) definirana makroekonomska 

stabilnost; konstituirawe i optimalno potrebno 

funkcionirawe na praven poredok vrz baza na celosno 

po~ituvawe na (neo)liberalisti~kite funkcii na pazarot i 

21 

Na problemot na Zapadnata globalizacija (mondijalizacija, 

vesternizacija) na dosta spektakularen i provokativen na~in se osvrnuva i 

Semjuel Hantington so svojata teorija za" Sudirot (ili, vojnata) na 

civilizaciite". Hantington, vo odredena smisla i "strani~no" ja osporuva 

teorijata na Fukujama. No, moè da se kaè deka istovremeno, na 

najekspliciten na~in se nadovrzuva na Fukujaminite tvrdewa, silno 

potenciraj}i go seriozniot i dostoen rival na "zapadnata" civilizacija 

olicetvoren vo edna nova (namesto starata, onaa komunisti~ko - 

socijalisti~kata) "isto~na" globalno - op{testvena paradigma. Toa bi bile 

civilizaciski paradigmi koi{to su{tinski se fundiraat na adekvatni 

religisko - verski sistemi (katolicizam i protestantizam - "zapadnata 

civilizacija" nasproti pravoslavieto, islamot, konfu~ijanstvoto, 

hinduizmot - "isto~nata civlizacija"). 

Huntington P. Samuel: Cash of Civilizations?, Forign Affairs, 

volume 72, summer, 1983. 

Hantingtonovata teorija (i, ideologija), sosema jasno, naide na 

izrazit kriti~ki odnos i stav vo krugovite na "isto~nata" paradigma. Vo ovoj 

kontekst, posebno interesno i zna~ajno e da se istakne promocijata i 

zalo`bata od strana na noviot iranski pretsedatel (liberalniot 

sve{tenik, za iranski priliki) Muhamed Katami na konceptot (teorijata, 

ideologijata) za "dijalog na civilizaciite", se razbira, so naglaska na 

nivniot ramnopraven tretman. Vo sekoj slu~aj, "isto~nite civilizacii" ne 

prifa}aat, vo koj bilo vid i koja bilo forma, svoj inferioren status. 

Na najekspliciten, i voedno najelementaren na~in svojata teorija (i 

ideologija, sekako) Katami ja izloì vo svoeto obra}awe na godi{nata sesija 

na UNESKO, vo Pariz, oktomvri, 1999 godina. 

Celosno e preneseno vo: "Iranska revija", Ambasada na IR Iran - 

Skopje, br. 36, noemvri 1999. 

16

pazarnite zakonitosti, i kreirawe na dràvni institucii 

nu`ni za obezbeduvawe na seto toa; racionalen i pragmati~en 

(zna~i krajno nuèn) dràven intervencionizam za 

obezbeduvawe na nu`noto nivo na socijalna za{tita 

(solidarnost), toga{ i tamu kade {to negativnite efekti na 

(neo)libaralisti~kata ekonomija (i voop{to celokupniot 

op{testven ìvot) vo zna~ajna mera realno }e se zakanat kon 

op{testvenata integracija i kohezija, odnosno realno }e se 

zakanat vo nasoka na deligitimirawe na 

(neo)liberalisti~kite op{testveni vrednosti. 

Vo ovoj kontekst na problematizirawe na relacijata 

me|u funkciite i mo}ta na dràvata i na (neo)liberalnata 

ekonomija, odnosno (neo)liberalniot pazar, mora da se istakne 

deka se prisutni specifi~ni razmisluvawa i sfa}awa koi vo 

stvarnost vo dobra merka gi devalviraat (neo)liberalnite 

vrednosti i principi. Toa devalvirawe, poprecizno 

zboruvaj}i, se odnesuva na odredeno anticipirawe na mo`nite 

krizi, t.e. disfunkcionalnost, na (neo)liberalnata ekonomija, 

odnosno koga nejzinite negativni efekti vo zna~ajna merka }e 

vlijaat vrz socijalnata integracija i kohezija. Toga{, po ovie 

sfa}awa i razmisluvawa, na scena mora da stapi dràvata so 

svoite funkcii, koi vsu{nost ne pretstavuvaat ni{to drugo 

tuku samo suspenzija na funkciite na (neo)liberalniot pazar, 

poto~no nivno vremeno prezemawe od strana na dràvnite 

organi, so cel da se eliminira kriznata sostojba. Toa nekako 

bi zna~elo deka (neo)liberalniot pazar, sepak, "pametno e" da 

bide "nadgleduvan" od strana na dràvata. 22 

Zaklu~ok 

22 

Taka, na primer, doskore{niot generalen direktor na MMF Mi{el 

Kamdesi zboruva za vra}awe na politi~kata uloga na Privremeniot komitet 

na Fondot vo uslovi koga toa }e bide nu`no da se nadminat negativnite 

efekti koi gi producira (neo)liberalniot model. (Intervju za "Le Monde", 

preneseno vo "Nova Makedonija", 05 - 06.12.1998, s. 25). 

Potoa, germanskiot kancelar Gerhard [reder, koj pokraj toa {to 

zboruva za "imperativot na fleksibilnosta" ne propu{ta da konstatira i 

deka "politikata gi prezema svoite prava koga se pojavuva krizata". 

(Preneseno od "Nova Makedonija", 11 - 12.04.1998, s.18. 

17

Privatizacijata svojata primarna op{testvena smisla 

ja gradi kako eden od fundamentalnite elementi na 

(neo)liberalnata ideolo{ka matrica, vo organsko edinstvo so 

monetarizmot, kako i so liberalizacijata i deregulacijata, 

odnosno deetatizacija. 

Idejno - teoriskiot i ideolo{ko - politi~ki status na 

(neo)liberalizmot kako kraj na ideologijata i kraj na 

istorijata na specifi~no relevanten na~in se izrazuva i 

dokaùva i preku nespornata praktika / realnost koja se 

odnesuva na nu`nosta i zapadnite vladi koi gi formiraat, ili 

vo koi glaven nose~ki stolb se, socijaldemokratski (ili 

socijalisti~ki) partii svojata ekonomska politika da ja 

koncipiraat i da ja modeliraat preku celosen respekt na 

(neo)liberalista~kata ideolo{ko - politi~ka paradigma. 

Privatizacijata i svetosta na privatnata sopstvenost, 

bezdrugo, e vrvnata ideolo{ko - politi~ka "ikona" na 

(neo)liberalizmot. Vo toj kontekst "tvrd" fakt e deka denes 

nitu edna levo - kapitalisti~ka vlada (formalno ideolo{ko - 

politi~ki deklarirana, pred sé, preku poziciite na modernata 

socijaldemokratija) i ne pomisluva da modelira prakti~no - 

politi~ka platforma na klasi~nite socijaldemokratski 

temeli: nacionalizacija i me{ovita ekonomija (so dominanten 

privaten, no i dosta razvien dràven stopanski sektor) i 

razviena "dràva na blagosostojba" ("skapa" i lesno 

intervencionisti~ka dràva). 

Na ovie pozicii e modelot na t.n. tret pat, ili nov 

centar, koj, vsu{nost, primarno funkcionira kako politi~ko - 

prakti~en obid po sekoja cena nekako da se napravi organsko 

spojuvawe na mo`nite komplementarni svojstva i 

karakteristiki na (neo)liberalizmot i socijaldemokratijata, 

no prvenstveno go konotira prifa}aweto na 

(neo)liberalisti~kiot monetarizam, pri {to proizleguva deka 

se "`rtvuvaat" radikalnite dimenzii na "socijalnata dràva 

". 

No, istovremeno mora da se potencira i deka od 

sprotivniot pol, od polot na (neo)liberalizmot, se 

zabeleùva izvesno olabavuvawe na krajno "zategnatite" 

(neo)liberalisti~ki ideolo{ko - politi~ki pozicii i koe se 

18

iskaùva kako reterirawe od izrazito dlabinsko 

potkopuvawa na temelite na zateknatoto nivo na socijalni 

prava (najzna~aen takov slu~aj e ideolo{ko - politi~koto 

pozicionirawe na noviot amerikanski pretsedatel Xorx Bu{ 

Junior, dosta efektno definirano kako "So~uvstvitelen 

konzervativizam"). 

Potenciranata dominantna moderna ideolo{ko - 

politi~ka divergencija emanira preku razli~niot priod kon 

principite na individualizmot i na kolektivizmot, odnosno 

fundamentalnata moderna ideolo{ka razlika treba da se 

bara vo definiraweto na funkciite na dràvata i, u{te 

pove}e, vo nivnoto dimenzionirawe. Finalno, su{tinata na 

site sovremeni kapitalisti~ki teoriski i prakti~no - 

politi~ki divergencii e locirana vo razli~noto 

opredeluvawe kon (neo)liberalisti~kiot idejno - teoriski i 

prakti~no - politi~ki magistralen trend na globalno - 

op{testvena liberalizacija i individualizacija, odnosno 

privatizacija, konotirana preku odzemaweto ili 

reduciraweto na dràvnite funkcii / jurisdikcii i nivno 

prefrlawe na oddelni privatizirani / privatni (pazarno 

orientirani) subjekti. 

Ovaa opredelba na odreden na~in moè da se sublimira 

i vo "dogmata" za "evtina" dràva, dràva koja nema da ima 

potreba preku fiskalniot sistem i fiskalnata politika da ja 

dekuraìra privatnata / individualanta inicijativa, tuku, 

sosema sprotivno, niv }e gi stavi vo sredi{teto na 

celokupnata socijalna dinamika i, osobeno, }e gi definira 

kako osnovni i re{ava~ki demijurzi na progresivniot 

op{testven razvoj. 

19

n.s. d-r Спартак Керемидчиев 

Икономически институт на БАН 

ПОЛИТИЧЕСКИЯТ КОНТРОЛ ВЪРХУ ПРИВАТИЗАЦИЯТА В 

БЪЛГАРИЯ 

Може би изглежда странно, когато един икономист се 

занимава с политическите проблеми на приватизацията, при 

толкова много интересни икономически предизвикателства, 

свързани с тази тема. Понякога се случва в процеса на 

изследване на един проблем да се достигнат до неочаквани 

резултати. Подобно нещо се получи при осъществено от мен 

изследване на провежданата политика на приватизация в 

България. Постигнатите при това изследване резултати 

надхвърляха чисто икономическите мащаби и пряко водеха към 

политическите аспекти на процеса. 

Приватизацията, навсякъде където се осъществява се 

характеризира с висока политическа чувствителност. Дори едно 

от много известните определения на този процес, предложено от 

Р. Ът (R. Utt) е, че тя е: "... преди всичко и най-вече политически 

акт с икономически последици...". 23 

Като всяка публична политика, приватизацията преминава 

през етапи на подготовка и осъществяване. Тези етапи ще ни 

послужат, за да се покаже как беше наложен политическия 

контрол върху приватизацията в България. 

Политическият контрол при подготовката за 

приватизация 

Приватизацията много трудно и със закъснение си проби 

път сред реформите, осъществявани в България. Липсата на 

23 Доклад върху проекта за икономически растеж и преход към пазарна 

икономика в България, под редакцията на Р. Ран и Р. Ът, С., 1990 г., гл. 4, с. 1. 

20

политическа стабилност, воля и ясна политика за проектиране и 

прокарване на структурните реформи, в т. ч. и на приватизацията 

забавиха легалното начало на този процес. 

През 1991 г. беше създадена първата Агенция за 

приватизация и беше направен опит за прокарване през 

Великото народно събрание (ВНС) на закон за стартиране на 

малката приватизация, което се оказа неуспешна стъпка на 

правителството. То успя само да приеме наредба за търговете 

през 1991 г., която започна да се прилага предимно за продажба 

на бензиностанции и дребни търговски обекти. 24 Поради 

неуредени проблеми с правния статут на продаваните обекти 

бяха възбудени няколко съдебни дела, след което този процес 

беше спрян. 

Така задачата за приемане на закон за приватизацията бе 

оставена за решаване от следващото правителство и парламент. 

То обаче даде приоритет на реституцията пред продажбите на 

държавно имущество. Така преди нормативната база на 

приватизацията бяха разработени и приети основните закони за 

реституция. 

Следващото правителство успя да разработи и под натиска 

на международните финансови институции през април 1992г. 

парламентът успя да приеме закон за приватизация. Ако 

страната ни не беше зависима от тях, законът за приватизация 

сигурно щеше да бъда приет още по-късно. Интересите и 

съотношението силите между главните политически актьори и 

бизнес - лобита беше такова, че никой нямаше интерес от 

приватизацията. Държавната собственост и процесът на 

преобразуването на предприятията в търговски дружества 

откриваха многобройни възможности за първоначално 

натрупване на капитал чрез източване на държавните 

предприятия. Тези позиции се очертаха още по-ясно след 

началото на приватизационния процес и бяха една от причините 

за блокирането му. 25 

24 Вж. Реалната икономика – анализ и програма за ускоряване на 

икономическата реформа, С., МИТУ, 1991 г., 40 с. 

25 Keremidtchiev Sp., Les privatisations en Bulgarie: mecanismes et interets, Revue 

francaise d’administration publique, no. 74, 1995, pp. 211-217. 

21

Така България се оказа сред страните в преход, които найкъсно 

приeха закон за приватизация. 26 Водещите реформаторски 

страни от Централна Европа - Унгария, Полша, Чехия и 

Словакия, основно формираха приватизационното си 

законодателство през 1990-1991 г. и веднага започнаха да го 

прилагат, докато в България тези години бяха пропилени. Така 

страната ни се присъедини към групата на икономики със 

закъснял старт на приватизацията. Към тази група спадат 

страни, в които съществуват сериозни проблеми с 

икономическата реформа и преход като част от бившите 

съветски републики - Беларус, Украйна и др. 

Приетият закон за преобразуване и приватизация на 

държавни и общински предприятия (ЗППДОП) имаше рамков 

характер и се нуждаеше от много допълнителни подзаконови 

акта, за да може да се прилага оперативно. Трябваше да се 

създават нови институции за осъществяване на процеса. 

Необходимо беше време за подготовката на консултанти, както и 

за настройване на публичната администрация към новите 

закони. Целият този процес на подготовка за приватизацията 

отне около една година. Практически тя успя да стартира едва 

през 1993 г. 

С приемане на закона за приватизация политическият 

контрол върху държавният сектор беше раздвоен и беше 

допълнен с възможности за налагане на политически контрол 

върху раздържавяването. Този контрол приемаше различни 

форми, които се различаваха във времето. 

Подготвителният период на приватизацията не приключи с 

приемане на закона за приватизация и свързаните с прилагането 

му подзаконови актове. Един от най-често използваните начини 

за налагане на политически контрол върху процеса беше честата 

промяна на нормативната рамка на приватизацията според 

интересите на управляващите. И тъй като те често се сменяха, 

приватизационното законодателство се оказа много нестабилно. 

26 Trends and Policies in Privatisation, vol. I and vol. II, No. 2, OECD, 1995. 

22

За времето от 1992 г. до 2000 г. бяха направени 56 

изменения в основните й нормативни актове, като в три години 

те са над 9. При тази статистика не са отчетени множество други 

нормативни актове, които са били приети и отменени, както и 

актове, които са приети но никога не са прилагани, също и 

промените в нормативната рамка в резултат от изменение и 

допълнение на други закони и постановления. С тях вероятно 

броят на измененията на актовете на приватизационното 

регулиране надхвърля числото 100. Освен това тук не се отчитат 

отделните изменения на членовете и параграфите на 

съответните нормативни актове. При тази статистика не са взети 

предвид и закъсненията при приемане на различни подзаконови 

документи, които също оказват влияние върху качеството на 

приватизационния процес. 

Често променящата се нормативна рамка е един от найчесто 

критикуваните елементи на приватизационната политика в 

България. По този начин осъществяването на приватизацията 

беше прехвърлен на политически контролираната публична 

администрация. Тази ситуация беше благоприятна и за 

вътрешните купувачи, защото засилваше асиметрията в 

информацията. 

Политическият контрол при осъществяването на 

приватизацията 

Анализът на теоретичните подходи на приватизация в 

страните в преход показа, че политиката на приватизация трябва 

да направи сложния избор между скорост и приходи, между 

масова и касова приватизация, между различни техники на 

приватизация, които могат да се характеризират като прозрачни 

и непрозрачни, между преференции и равнопоставеност, които 

привличат или отблъскват участниците в този процес. 

Практиката на решаване на тези проблеми показа, че те са 

реални и те не могат да бъдат оставени нерешени. 

23

ГРАФИКА 1: ПЕТТЕ ДИЛЕМИ НА ПОЛИТИКАТА НА ПРИВАТИЗАЦИЯ 

приходи 

касова 

непрозрачни 

техники 

равнопоста 

веност 

вътрешни 

купувачи 

непрозрачни 

Политика 


на 

приватизация 

външни 

купувачи 

преференции 

прозрачни 


масова 

скорост 

В извършеното от мен изследване се приема, че тези 

алтернативи образуват пет основни дилеми на политиката на 

приватизация в България. Визуално те са представени на 

графика 1. На тази основа бе анализирана политиката на 

приватизация в рамките на периода 1993-1999 г. Какво показват 

резултатите от изследването във връзка с политическия контрол 

върху приватизацията? 

През 1993 г. в условията на силна политическа 

конфронтация и слабо правителство приватизацията стартира с 

големи трудности и се характеризира с малък брой сделки, чиито 

процедури са сравнително прозрачни. През 1994 г. на власт идва 

ново правителство, избрано с мандата на Българската 

социалистическа партия, която има пълно парламентарно 

мнозинство. Промените в приватизационното законодателство, 

направени през същата година увеличават преференциите за 

вътрешните купувачи, чиито лице са мениджърите на 

24

държавните предприятия, които са политически назначени 

фигури. През тази година, новосъздадените преференции не 

могат да се изконсумират, поради все още малкия брой сделки. 

Едва през следващата 1995 г. вече рязко е нарушен балансът 

между купувачите и се слага началото на период на 

изключително доминиране на вътрешните за сметка на 

външните купувачи. През тази година външните купувачи 

практически не присъстват в приватизационния процес в 

страната (вж. графика 2). 

През 1996 г. при управлението на същото правителство 

тенденцията на намаляване на прозрачността на продажбите не 

прекъсва и този елемент на приватизационната политика достига 

до най-ниската си стойност. Също така на високото равнище се 

запазват преференциите в приватизацията. 

ГРАФИКА 2: ОЦЕНКА НА ПРИВАТИЗАЦИОННАТА ПОЛИТИКА 

ПРЕЗ 1995 ГОДИНА 

1995 

Вътрешни купувачи 

Непрозрачни 

Приходи 

10 

9 

8 

7 

6 

5 

4 

3 

2 

1 

0 

Касова 

Равнопоставеност 

Преференции 

Външни купувачи 

Масова 

Скорост 

Прозрачни 

25

През 1997 г. правителството на БСП е заменено 

първоначално от служебен кабинет, доминиран от Съюза на 

демократичните сили (СДС), а след това от съставено от почти 

изцяло от него правителство. През тази година качеството на 

продажбите е най-високо. В сравнение с предходните години 

приходите от продажби достигат пик, което е съпътствано с не 

толкова голяма динамика на скоростта на продажби. За първи 

път през тази година външните купувачи преобладават над 

вътрешните, което води до по-високи приходи и по-добро 

качество на сделките (вж. графика 3). 

Направените нови промени в приватизационното 

законодателство през 1997 г. рефлектират в качеството на 

приватизацията през следващите 2 години. Провежданата през 

1998 г. приватизационна политика има няколко важни особености 

(вж. графика 4): 

• Забелязва се отново увеличение на използването на 

непрозрачни техники на приватизация, чиито стойности 

достигат пика си за целия анализиран период; 

• Едновременно с това се увеличават и преференциите, които 

достигат до върховите си стойности през анализирания 

период, а равнопоставеността между купувачите на практика 

не съществува; 

• Делът на вътрешните купувачи рязко нараства в сравнение с 

предходната година и е с един бал по-нисък от 

кулминационната си точка, достигната през 1995 година; 

• Приходите и скоростта достигат до равни бални оценки, което 

показва влошаване на качеството на приватизацията, в 

сравнение с 1997 година. 

26

• 



1997 





10 

8 

6 

4 

2 

0 

Касова 



Масова 



Подобно на 1998 г. е изображението на фигурата на 

приватизационната политика през следващата 1999 година. 

27



1998 



10 

8 

6 

Касова 


4 

2 

0 




Масова 



Изводи и заключения 

Един от важните уроци от приватизацията в България е, че 

силният политически контрол води до сериозни загуби на 

обществено богатство. Тези загуби бяха установени при анализа 

на политиката на приватизация. Какъв е механизмът на 

създаване на тези загуби? 

В условията на остра политическа конфронтация и честа смяна 

на правителства и управляващи елити, която бе характерна в 

България от началото на прехода до 1997 г. не можаха да се 

установят общи принципи на приватизационна политика, които 

да се следват независимо кой управляващ елит е на власт. 

Уникалността на прехода от друга страна също затрудни тази 

задача. Липсваха модели и опит, които да се адаптират към 

28

българските условия. Дори водещите страни в преход 

експериментираха различни решения и принципи на 

приватизационната си политика. Всичко това правеше много 

трудно осъществимо формулирането на общи принципи на 

приватизационната политика. Поради уникалността на прехода 

се изискваше приватизационната политика да бъде гъвкава, но и 

консистентна и бързо да абсорбира опита, който се натрупваше с 

разгръщане на процеса. 

В България приватизационната политика беше често 

променяна, не беше консистентна и по-скоро беше 

безпринципна, а процесът на приватизация често беше 

блокиран. Нестабилната политическа среда, която се 

изразяваше в честа смяна на управляващите правителствени 

екипи в условията на липса на принципи на приватизационна 

политика тласкаше управляващите към максимално бързо 

превръщане на политическата си власт в икономическа. Пътят 

към тази цел беше чрез облагодетелстване на тесни групи от 

обществото, към които се преразпределяше създаденото 

богатство за сметка на цялото общество. 

Процесът на преразпределяне на общественото богатство 

към тези тесни групи, близки до управляващите в процеса на 

приватизация се осъществяваше по два начина. Първият начин 

бе чрез разрастване на системата от преференции, а вторият бе 

самата практика на приватизация. 

Преференциите в приватизацията, които бяха създавани на 

принципа на постоянното надграждане, стигнаха до толкова 

неадекватна система, че в крайна сметка беше оставено в 

ръцете на приватизиращите органи сами да преценяват кои 

преференции да прилагат и кои – не. Освен това преференциите 

поставиха в крайно неравностойно положение външните 

купувачи, които само по изключение можеха да спечелят някоя 

приватизационна сделка. 

Политизирането на приватизационната политика в 

България намери изражение и в поставяните й цели. 

Приватизацията трябва да се стреми да постигне преди всичко 

ясни икономически цели. У нас тя бе натоварена и с множество 

социални (или псевдосоциални) цели. В повечето случаи те са 

29

само рафиниран продукт на социалната демагогия на 

управляващите елити. Приватизацията се оказа удобно средство 

в ескалацията на обещания, а натоварването й с нови социални 

цели се оказа лесен път в търсенето на политическа подкрепа на 

реформите. Преангажирането на приватизацията със социални 

цели игнорира икономическата същност на процеса и създаде 

условия за лесното му блокиране. Друга причина за блокиране 

на приватизацията у нас беше институционалната среда, която 

се разглежда в следващото изложение. 

Елемент от политическата среда на приватизация е 

системата от мониторинг и контрол върху процеса. В България 

тази система бе изградена много късно и не по най-добрия 

начин. От самото начало процесът на приватизация бе поставен 

под контрола на Министерския съвет и Народното събрание, а 

едва по-късно бяха изградени вътрешни структури в 

приватизиращите органи, които да се занимават със 

следприватизационния контрол. В отрасловите министерства 

това се случи в началото на 1997 г., а в Агенцията за 

приватизация около една година и половина по-рано. 

Вътрешноведомственият характер и подчиненост на структурите 

за следприватизационен контрол не им позволява да 

наблюдават безпристрастно изпълнението на 

следприватизационните ангажименти на купувачите, както и да 

предприемат релевантни мерки спрямо тях в случай на 

неспазването им. 

Самата Агенция за приватизация на практика бе изолирана 

от по-широк граждански контрол. Това се извърши и 

благодарение на крайно ограничителния режим, наложен върху 

разпространението на информацията за извършените сделки, 

което се отнася в още по-голяма степен за отрасловите 

министерства. Годишните отчети за хода на приватизационния 

процес и изпълнението на годишната приватизационна програма 

не се публикуват в публичното пространство, а са предназначени 

за ползване само от ограничен кръг от потребители. 

Начинът на съставяне и на функциониране на Надзорния 

съвет на Агенцията за приватизация също създаваше проблеми 

за осъществяване на контрол върху процеса. Вместо да бъде 

30

контролиращ орган на приватизацията, Надзорният съвет се 

превърна в изпълнителен орган на Агенцията за приватизация. В 

него се вземаха решения за избор на купувач, дискутираха се 

методически документи на самата Агенция, а на по-заден план 

остана контролът върху осъществяването на приватизационните 

процедури. 

Поради изолиране, приватизационният процес остана 

извън контрола на гражданското общество и неговите структури. 

Липсата на граждански контрол върху приватизацията бе една от 

основните причини за корумпиране на процеса, както и за 

създаване на негативно публично отношение към 

приватизацията. В обществото не можа да се изгради доверие, 

че приватизацията се извършва по честен, прозрачен начин и че 

печели най-добрата оферта. Напротив на приватизацията се 

гледа като на средство за осъществяване на политически 

намерения, като на корумпиран и непрозрачен процес, от който 

се облагодетелстват управляващите политически елити. Ето 

защо политическата среда на приватизация трябва да съдържа 

предпоставки за отваряне на процеса на приватизация към 

гражданския, който да замести политическия контрол, както и за 

достатъчна информираност на обществото за хода и проблемите 

на приватизацията. 

31

D-r JORDE JAKIMOVSKI 

Institut za sociolo{ki i politi~ko-pravni 

istraùvawa-Skopje 

PROTIVRE^NOSTI NA PRIVATIZACIJATA 

U{te vo 1983 godina Agnes Hiller, Fether i Gyorgy Mourus, 

avtori na poznatata kniga “Diktatura nad potrebata” ne go 

gledaat liberalniot kapitalizam kako alternativa na 

socijalizmot. 

Sudej}i spored promenite koi deneska se odvivaat vo 

Isto~na Evropa, pove}e ne se postavuva pra{aweto dali ili ne 

“treba da se restavrira kapitalizmot”, tuku kako toa da se 

napravi i da bide sprovedlivo. 

Gromoglasnosta za privatizacija na op{testveniot 

kapital e beleg na politi~kiot ìvot vo Republika Makedonija. 

Me|utoa, bez razlika na razli~nite modeli i postapki na 

privatizacijata, samata potreba na privatizacijata malku koj ja 

ima dovedeno vo pra{awe. Zna~itelni negativnosti vo 

privatizacijata se pojavuvaat pri primena na zakonskata 

regulativa vo praktikata: Zakonot za transformacija na 

pretprijatijata so op{testven kapital (1993), Zakonot za 

prestruktuirawe na del od pretprijatijata koi vo svoeto 

rabotewe pokaàle zagubi (1995), Zakonot za transformacija na 

pretprijatijata i zadrugite koi stopanisuvaat so zemjodelsko 

zemji{te (1996) i Zakonot za privatizacija na dràvniot 

kapital vo pretprijatijata (1996). Vo postapkata na konkretniot 

model na platena privatizacija za nekoi strukturi, li~niot 

interes stanuva pozna~aen od op{testveniot interes. Primatot 

na li~niot nad {irokiot op{testven interes te{ko moè da se 

usoglasi so principite na pazarnata ekonomija. 

1. Demokratijata i pazarot 

32

Istoriski pogledano, nekoi mnogu uspe{ni op{testva 

postoele mnogu godini so ogromno neravenstvo vo raspredelbata 

na ekonomskite resursi - dreven Egipet, imperiski Rim, 

klasi~na Kina i drugi. Ovie op{testva imale politi~ki i 

socijalni problemi koi soodvestvuvale na nivnata ekonomska 

realnost. Nikoj ne veruval vo ravenstvoto vo koja i da bila 

smisla, nitu vo politi~koto, nitu vo socijalnoto, nitu vo 

ekonomskoto. Vo dreven Rim, golem del od naselenieto bile 

robovi i oficijalnata politika ja poddrùvala tezata 

“ropstvoto e ne{to dobro”. Spravedlivosta se opredeluvala 

preku socijalniot proces, pri {to vo centarot na ~uvstvata za 

nespravedlivost bile sporedbenite i etabliranite grupi. 

Drevnite uslovi gi terale ropstvoto da izgleda sprovedlivo kako 

vo o~ite na golemite misliteli kako Aristotel, taka i na 

robovite koi bile donesuvani vo tie op{testva (J.L.Barter 1993) . 

Spored toa, demokratite imaat problem so narasnatite 

ekonomski neravenstva, imeno zatoa {to odat vo politi~koto 

ravenstvo ”eden ~ovek-eden glas”. Demokratijata poddrùva takvi 

ubeduvawa i kontrolni grupi, koi ne odgovaraat na golemite 

neravenstva. Na kapitalizmot mu e te{ko da poddrùva 

neravenstva koi se sozdavaat od eden protivre~en sistem so 

ubeduvawe deka tie neravenstva se pravilni i spravedlivi. 

Sistemot moè da tvrdi deka ekonomskite procesi se 

spravedlivi, me|utoa toj treba da se odnesuva agnosti~ki kon 

”spravedlivosta i pravednosta” na sekoj konkreten rezultat. 

Ako ~ovekot veruva deka rezultatite od procesot se 

nespravedlivi i odi da pobara opravduvawe za da ne gi prifati, 

vedna{ e vozmo`no da otkrie nekoe mesto deka procesot ne 

soodvetstvuva so teoriite za konkretnite pazari. Osobeno za 

narodot se isti ne{tata koga dejstvuvaweto ne odgovara na 

o~ekuvawata (pa|aweto na realnite plati od edna strana, koga se 

o~ekuva poka~uvawe na realnite plati od druga strana) i koga 

pravilata za uspeh se neizvesni i se menuvaat ({to treba da 

napravi ~ovek za da ja zgolemi platata koga realnite plati 

pa|aat). 

Vo siroma{tija, na{iot gra|anin e poln so podobni 

nesigurnosti pri {to nedoslednostite se o~ekuvaat. 

33

Alternativa na toa e da se natera vlasta da zastane na 

stranata na narodot, kon nevrabotenite i ste~ajnite rabotnici i 

da gi otstrani ekonomskite slabosti od op{testvoto. 

Eden ekonomist od XIX vek Herbert Spenser, formiral 

koncepcija koja ja narekol ”Kapitalizam za opstojuvawe na 

najpogodnite”. Spored nego ne e nu`na nikakva socijalna 

pretpazliva mreà, imeno ako naselenieto se pribliì ili e pod 

socijalnata pretpazliva mreà, vo toj slu~aj nikoj nema da vleze 

vo ekonomska kriza. Ako narodot bide prinuden da se ispravi 

pred realnosta od gladuvawe, sekoj }e se obide da se zafati da 

raboti. Stravot }e gi natera da rabotat tolku dobro za da ne 

ispadnat od taa grupa. 

Spenserovite pogledi deka individualnite nedostatoci 

vodat do ekonomski nesoodvetnosti koi ne moàt da bidat 

popraveni so socijalnite merki i aktivnosti denes se prikaàni 

vo studiite kako "kambanovodnata kriva". Od edna strana lu|eto 

koi se na dnoto na ekonomskiot sistem zasluùvaat da bidat tamu, 

a od druga strana nim ne moè da im se pomogne poradi li~nata 

neadekvatnost (Hrichard A:Charles M, 1994). 

Istorijata né u~i na toa deka zemjite koi imaat varijanti 

na opstojuvawe na najpogodnite ne se ìvotosposobni, slobodnata 

pazarna ekonomija koja se razvivala pred 20 godini odela vo 

golema depresija i trebalo povtorno da se gradi od dràvnata 

vlast. 

Vo sega{niot razvien socijalen sistem, dobivaweto na 

politi~kata vlast ne osiguruva bogatstvo, a dobivaweto na 

bogatstvo ne osiguruva politi~ka vlast. 

Me|utoa vo sekoe op{testvo, ekonomskata i politi~kata 

vlast odele raka pod raka. Ako takvata nesoodvetnost ìvee, 

lu|eto od ekonomskata vlast imat mo`nost da gi potkupat onie so 

politi~ka vlast, so cel da se donesat zakoni i pravila koi se 

neophodni za da stanat u{te pobogati, dodeka lu|eto so politi~ka 

vlast imaat stimul da gi ubedat onie od ekonomskata vlast da gi 

napravat bogati taka {to i tie da moàt da se raduvaat na 

materijalniot standard na koj se raduvaat nivnite mo}nici vo 

ekonomskata sfera. 

34

Spored toa, vo XX-ot vek kapitalizmot i demokratijata 

mirno ìveat zaedno, zatoa {to toa na teoretski pat ne be{e 

razre{eno i vo praktikata ode{e po zaobikolni pati{ta. 

Ne slu~ajno vo Makedonija se konstituira politi~ka vlast 

koja ekonomskoto bogatstvo go transformira vo politi~ka vlast. 

Denes tie dejstvija se pojavuvaat preku davaweto za izbornite 

kampawi koi kupuvaat grupi so specijalni interesi na politi~ko 

vlijanie (gra|ani so ekonomska mo}). Proporcionalnoto 

neizleguvawe na izborite so opa|aweto na standardot ja namaluva 

dihotomijata me|u dvata sistema. 

Imeno, ako siroma{nite ne moàt da se organiziraat da 

glasaat, toa zna~i deka ne se vo sostojba da se organiziraat za da 

se sprotistavat na nepravednoto bogatewe. 

Vo zemjite kade golem broj na siroma{ni se organizirani 

da glasaat, vlasta e daleku poagresivna zatoa {to baraat 

zgolemuvawe na platite i namaluvawe na bogatstvoto i stremat 

kon vrvot. 

Vo parlamentarnite demokratii ne se praktikuva da se 

biraat bogati pretstavnici, osobeno od levite partii, bidej}i 

tie se zalagaat za poegalizirani danoci i sistemi za 

preraspredelba. 

Za da se pomine od socijalisti~ka vo kapitalisti~ka 

ekonomija treba da se opredelat privatno-sopstveni~kite prava 

nad, dosega, op{testvenata sopstvenost, a poznato e deka 

kapitalizmot ne moè da raboti vo op{testva vo koi gospodari 

korupcijata i mitoto. 

Zna~i, daleku poefikasno e da se apsorbiraat vo umot 

onie socijalni cenzuri koi baraat narodot da ne krade. Vo toj 

slu~aj agresivniot pobrzo socijalno se smiruva otkolku fizi~ki 

da se ograni~uva (L. Rose). 

35

2. Privatizacija 

Privatizacijata pretstavuva daleku posloèn proces otkolku 

{to se pretpostavuva{e na po~etokot i toa bara pove}e vreme 

osobeno ako treba da se dovede do efikasno rabotewe na 

pretprijatijata. 

Celta na privatizacijata e sozdavaweto na "efikasna" 

ekonomija, odnosno sozdavawe na ekonomska struktura koja moè 

da proizvede normalen porast na realniot ìvoten standard za 

vkupnata populacija. 

Vo taa struktura treba{e da bide vklu~ena i "efikasna" 

socijalna politika t.e. socijalna politika koja moè da 

pridonese za op{tata cel- postignuvawe na polnite predimstva 

od procesot na transformacija na op{testveniot kapital. 

Vo redica zna~ajni nasoki (neravenstvo, siroma{tija, 

nevrabotenost) privatizacijata pridonese do zna~itelno 

opa|awe na blagosostojbata. 

Privatizacijata na pretprijatijata vo funkcija na 

oblikuvaweto na ekonomskiot i socijalniot sistem soglasno so 

demokratskite i pazarnite elementi na op{testvoto izvr{ija 

golemo vlijanie vrz ~ovekoviot razvoj. 

Privatizacijata involvira mnogu promeni koi se 

ostvaruvaat. Taka na primer, vo strukturata na pretprijatijata na 

stopanskite subjekti dominiraat malite i srednite 

pretprijatija, se zamenuva prikrienata so otvorena 

nevrabotenost, se prenesuvaat delovi od socijalnata za{tita na 

pretprijatijata na dràvata, odnosno na sistemot za socijalno 

osiguruvawe i drugo. 

Modelot na platena privatizacija predizvika 

isklu~uvawe na gra|anite vo Republika Makedonija preku: 

- favorizirawe na stranskite investicii; 

- favorizacija na menaxerskiot otkup; 

- namaluvawe na cenata na kapitalot; i, 

- proda`ba na akciite so pritisoci i so ucena. 

Procent na privatizacijata vo Republika Makedonija, 

iako e vo zavr{na faza, ne gi dade o~ekuvanite rezultati vo 

efikasnosta na raboteweto na privatiziranite pretprijatija. 

36

Pretprijatijata (malite biznisi) ovozmoùvaat preìvuvawe na 

sopstvenikot i na negovoto semejstvo pri {to za niv treba da se 

vodi posebna dano~na i kreditna politika za opstanok na nivniot 

biznis. Neizgradenosta na ekonomskiot i socijalniot sistem 

nepovolno se odnesuvaat vrz sigurnosta na rabotnikot. Osobeno 

necelosnata regulativa vo oblasta na rabotnoto zakonodavstvo 

uslovuvaat brojni pojavi na eksploatacija na vrabotenite i 

nepla}awe na pridonesite za zdravstveno i penzisko osiguruvawe. 

Privatizacijata sekojdnevno se sretnuva so problemi, osobeno 

koga kontrolata vrz privatizacijata na nekoi stopanski subjekti 

}e padne vo racete na razni interesni grupi koi go 

kompromitiraat i go blokiraat celiot proces. Dràvata ne 

uspea da vospostavi efikasna kontrola na privatizacionite 

procesi i da intervenira pri zloupotrebata. 

Bitni propusti vo privatizacijata: 

- So metodologijata za procenka na vrednosta na 

pretprijatijata so op{testven kapital ne se 

otslikuva{e pravata vrednost na kapitalot vo 

pretprijatijata. 

- Privatizacijata zapo~na bez berza, so namalena 

javnost, dosta pokakazateli za finansiskata sostojba 

na pretprijatijata ne bea poznati na potencijalnite 

akcioneri pri {to se sozdadeni mo`nosti za 

manipulacija. 

- Vrabotenite ne se redovno informirani za tekovnoto 

rabotewe na pretprijatieto. 

- Menaxmentot odlu~uva{e koga treba{e da zapo~ne 

privatizacijata i ~esto se bira{e moment koga 

pretprijatieto ima{e najniski ekonomski 

performansi. 

- Direktorite odlu~uvaa za otpu{tawe na rabotnicite 

vrz osnova na tehnolo{ki i ekonomski vi{ok bez 

primena na kriteriumi za vrednuvawe na rabotniot 

rezultat. 

Vo uslovi koga vo Republika Makedonija postoi 

kontinuirano osiroma{uvawe na naselenieto, realno 

37

namaluvawe na platite i penziite i armija na ste~ajni 

rabotnici, obezbeduvaweto na socijalnata sigurnost na gra|anite 

e najzna~ajno za natamo{niot razvoj na Republika Makedonija. 

Golem del od vrabotenite vo Republika Makedonija 

ostvaruvaat prihodi pod egzistencijalniot minimum, okolu 150 

evra vo ~etiri~leno semejstvo ili dve tretini od vrabotenite se 

nezadovolni od platata. 

Ispituvaj}i gi individualnite stavovi na gra|anite za 

idniot razvoj na Republika Makedonija, pobaravme mislewe 

tokmu za ovoj zna~aen segment. Na pra{aweto "[to, spored Va{e 

mislewe, e najzna~ajno za natamo{niot razvoj na Makedonija?" 

Vo najgolem broj, ispitanicite (43%) ocenuvaat deka e potrebno 

da se obezbedi socijalna sigurnost na gra|anite, 26% smetaat 

deka e potrebno po~ituvawe na zakonite na pazarna ekonomija, a 

19% po~ituvawe na principite na politi~ka demokratija. 

3. Zatvorawe na pretprijatijata zagubari 

Pazarnoto stopanstvo podrazbira priroden proces na 

selekcija, vo koj se formiraat novi pretprijatija ili se 

pro{iruvaat postoe~kite, no istovremeno odreden broj na 

pretprijatija ne uspevaat da ja ostvarat stopanskata logika da 

obezbedat profit i vo toj slu~aj dotoga{niot sopstvenik ili go 

prodava ili go zatvora. 

Tranzicijata vo Makedonija, prvenstveno so procesot na 

privatizacija, proizvede dosta vakvi primeri. 

Me|utoa, sledeweto na ekonomskata logika deka 

pretprijatijata koi namesto zarabotuva~ka proizveduvaat zagubi 

treba da se zatvorat, e proces koj re~isi sekoga{ vo pogolema 

ili pomala mera predizvikuva odredeni socijalni potresi. Vo 

vakvi slu~ai e nu`na stopanska logika, vo zavisnost od redica 

aktuelni uslovi, vo pogolema ili pomala mera, dràvata da vodi 

grià za socijalnite problemi. Ottuka, odnosot kon pra{aweto 

dali pretprijatijata koi proizveduvaat zagubi treba da se 

zatvoraat ili ne, moè da se zeme i kako indikator za 

podgotvenosta na javnosta "da se stegne remenot", odnosno da se 

pokaè podgotvenost ili nepodgotvenost za odrekuvawe. 

38

Zna~i, vo zavisnost od "socijalnata cena", dràvata ja 

odreduva dinamikata i intenzitetot na primenata na 

ekonomskata logika. Imeno, ponekoga{ se pokaùva 

poisplatliva i primenata na skapi "ekonomski lekovi" vo 

sporedba so pla}aweto na "socijalnata cena". Ovaa teza se 

potvrduva i so edno na{e istraùvawe. Na pra{aweto "Dali 

treba da se prifati zatvorawe na pretprijatijata zagubari? 63% 

od ispitanicite odgovorile so ne". 

Transformacijata na pretprijatijata zagubari vo golema 

mera go okupira vnimanieto na politikata i javnoto mislewe, 

pri {to se zanemareni socijalnite i drugite problemi na 

vrabotenite. Ovie se rezultat i na nenadminato nasledstvo od 

prethodnite godini, no treba da se ima predvid deka problemite 

na ovie pretprijatija proizleguvaat i kako reperkusii od 

sega{nata ekonomska tranzicija. 

KORISTENA LITERATURA 

1. Agnes Hiller, Feher and Gyorgy Mourus, Diktatura nad 

potrebata. 

2. J.L.Bxter “Behavioral Foundations of Economics” New York, 

St. Martin’s Press, 1993. 

3. Lewontin Rose and Kamin, Not in Our Genes. 

4. Lester C.Thorow, “The Future of Capitalism”. New Today’s 

Economic Forces shape Tomorrowis World, Copyiyhl 1996. 

5. Richard J. Hermstein and Charles Murray ”The Bell Curve: 

Intellegence and Class Structure in American life”, New York, 

Free Press, 1994. 

39

D-r Георги Шопов 


СОЦИАЛНИТЕ ПОСЛЕДИЦИ ОТ ПРИВАТИЗАЦИЯТА 

(ПОГЛЕД КЪМ РАВНИЩЕТО НА НАУЧНО ПОЗНАНИЕ И 

ОЦЕНКИ НА ПОЛИТИКИТЕ) 

Докладът представя някои от основните резултати, получени при 

изследване, възложено от Световната банка и осъществено през 

миналата година. Целите на това (малко необичайно за българската 

практика) изследване бяха: 

• Да обобщи съществуващото ниво на научна 

осведоменост за социалното въздействие на приватизацията в 

България; 

• Да идентифицира “белите петна” в знанията, които 

биха могли да бъдат проучени в едно последващи изследвания; 

• Да оцени съществуващите политики и програми за 

социална защита и създаване на заетост (правителствени, 

донорски, частни/НПО); 

• Да идентифицира потенциалните възможности за 

укрепване на тези програми. 

За постигането на тези цели бе необходимо да се решат следните 

основни задачи: 

1. Документиране на установените политики и предприетите 

мерки за преструктуриране и/или приватизация на промишлени и 

селскостопански предприятия. 

2. Преглед на социалните последици от преструктурирането и 

приватизацията върху различни социални групи с акцент върху 

преглед на публикувана литература, налични държавни и 

недържавни източници на информация, и компилация на доклади 

и информация от донори и НПО. 

40

3. Оценяване на съществуващите “бели петна” в 

документирането на социалните последици от преструктурирането 

на предприятия, приватизацията и реформите в селското 

стопанство по сектори, региони и социални групи. 

4. Идентифициране на сфери за по-нататъшно проучване, както и 

сфери за възможни намеси в политиката. 

Предвид ограничения обем на доклада, в него се редставят резултатите 

и изводите, направени относно (а) неформалния сектор като източник 

на заетост и на доходи; (б) политиките за омекотяване на 

отрицателните последици върху заетостта от приватизацията и 

преструктурирането (в) белите полета в изследването на тези две 

области; (г) възможни насоки на бъдещи изследвания. 

I. Неформалният сектор като източник на заетост и на 

доходи 

Аналитичният преглед и заключенията за състоянието на социалноикономическите 

изследвания и публичната информираност в тази 

сфера се базира на три изследвания и публикации, които до известна 

степен разкриват ролята на неформалния сектор като източник на 

заетост. 

В разглежданите изследвания проблемите за ролята на неформалния 

сектор като източник на заетост са централна тема в изследването, 

ръководено от Йордан Христосков, посветено на 

неинституционализираната заетост и самонаетост (1996-97 г., memo). 

Те също са водещи в книгата Социални предизвикателства пред 

икономиката в сянка на К. Стоянова и А. Кирова. За И. Стойков и П. 

Димитрова, които са автори на изследването ”Скритата икономика – 

измерване и влияние” (публикувано в поредицата “Икономически 

изследвания” на Икономическия институт (година VІІІ, 1999, 1) тези 

проблеми имат по-периферен и съпътстващ характер. 

Въпреки различните изследователски цели в тези изследвания могат да 

бъдат очертани сходни проблеми, свързани с ролята на неформалния 

сектор като източник на заетост. 

41

Първо, дефиниране на концепцията. Не е достигнато до единно 

мнение и единен концептуален апарат. Термините “скрита икономика”, 

“икономика в сянка”, “нелегална (черна) икономика” са използвани 

като синоними в един или друг смисъл. Въпреки различията в гледните 

точки, повечето автори считат, че генерирането и разпределението на 

доходи извън публичния контрол чрез икономически дейности и 

отношения в нелегални и/или скрити форми са присъщи черти на 

неформалния сектор (Христосков и др.; Стойков – Димитрова). Според 

други автори (Стоянова и Кирова) икономиката в сянка съдържа 

неформалната, сивата и черната икономики, като отличителният 

показател е дали те се отнасят до легални, полулегални или напълно 

нелегални дейности. Тази различителна нишка (легалността, 

законността) е предложена за пръв път през 1996 година в изследването 

на екипа, ръководен от Христосков. 

Второ, фактори, пораждащи скрита икономика. Мненията се 

обединяват около идентифициране на следните основни групи фактори: 

политически, икономически, социални, правни и институционални, 

генериращи престъпност. 

Стойков и Димитрова използват следните оценки, представени от 

интервюираните от тях експерти по отношение на значимостта на 

факторите, влияещи върху развитието на скритата икономика: 

състояние на националната икономика (48%); законодателна рамка 

(28%); забавяне на приватизационния процес (12%). 

В изследването на екипа на Й. Христосков ниските доходи доминират 

като основен мотив за неинституционализирана заетост и самонаетост 

(НЗС) – за около 60% от наемните работните, за 10% от безработните и 

60% от самонаетите. 

Трето, форми на проявление. Има различно групиране на формите на 

проявление на икономиката в сянка. Въпреки слабите различия, общата 

идея в отделните мнения е, че неинституционализирана заетост и 

самонаетост се проявяват в следните основни форми: без 

формализиране на трудовите отношения между работодател и 

служител чрез подписване на трудов договор, чрез формализиране на 

трудовите отношения между работодател и служител чрез подписване 

на трудов договор, чийто параметри са формални и без да 

42

кореспондират с реалната ситуация; без регистрация като едноличен 

търговец по установения законов ред и изплащане на социалните 

осигуровки (като работник в семейна фирма, който не получава 

заплата). 

Четвърто, идентифициране и квантифициране на ефектите от 

икономиката в сянка и от заетостта в нея. Тези ефекти се 

разглеждат не само като отрицателни, но и като положителни. Като 

положителни ефекти се посочва ролята на скритата икономика като: 

“смекчаваща кризите, безработицата и бедността”; източник на 

дефицитно стоки за потребление и самозадоволяване на основни 

потребности на домакинствата; източник на допълнителна заетост и 

доходи; фактор за повишаване на икономическия потенциал на 

страната. Отрицателните последици са свързани с ниската цена на 

труда; лоши условия на труд и незадоволителни условия на трудова 

безопасност; възможности за експлоатиране на наетите работници; 

тяхната деквалификация; намаляване на приходите в държавния 

бюджет и в осигурителните фондове; влошаване качеството на 

продукцията, нелоялна конкуренция. 

Някои от по-важните заключения в изследването на екипа, ръководен 

от Й. Христосков, направени на базата на резултатите от 

представително за страната социологическо изследване и 

допълнителни дълбочинни интервюта с повече от 30 работодателя са 

следните: 

• Почти една-трета от заетата работна сила в страната е наета при 

условията на черна (напълно скрита) или сива (частични скрита) 

икономика. Всеки трети човек получава допълнително 

възнаграждение от работодателя си, който се укрива от двете 

страни; 

• Доходите от допълнителна икономическа дейност остават 

почти изцяло скрити за официалната статистика – 73% от лицата, 

имащи допълнителна икономическа дейност не декларират 

доходите, получавани от нея, и други 6% частично декларират 

доходи; 

43

• Основният сектор, където се развива НЗС, е частния – 60% от 

самонаетите лица в този сектор не декларират доходите си; тук в 

87% от случаите работникът е нает без да бъде подписан договор; 

• Основните отрасли, в които се развива НЗС, са селското 

стопанство (80% от самонаетите), както и търговията и 

строителството. Наетите работници като правило имат 

допълнителни “черни” дейности извън тяхното основно работно 

място или на друго работно място. Сезонната и епизодичната 

заетост преобладава при безработните лица. 

• Доходите на лицата със следния профил - нает работник без 

договор, получаващ възнаграждението си “на ръка” и имащ 

допълнителна НЗС, са три пъти по-високи в сравнение със средния 

доход на член на домакинство, според статистиката за 

домакинските бюджети. 

• Мъжете преобладават сред лицата, упражняващи НЗС, докато 

жените са по склонни към легално икономическо поведение (те 

представляват 2/3 от лицата, които напълно или частично 

декларират доходи от допълнителна дейност). Обаче, от друга 

страна, жените са по-често наемани без договор, само на базата на 

устно споразумение – и на основното работно място (32% спрямо 

21% за мъжете), и на допълнителното работно (около 40% спрямо 

39% за мъжете). 

Пето, изготвяне на предложения за политики, ограничаващи 

мащаба на отрицателните ефекти на скритата икономика и на 

заетостта там. Тези предложения обикновено разглеждат мерки, 

насочени към фактори, които отделните автори са идентифицирали, 

като пораждащи този феномен. Като нереалистично се посочва 

очакването за пълно спиране, а по-скоро – ограничаване на мащаба им. 

Шесто, следните изводи за състоянието на изследователската 

дейност и на информираността относно сферата на скритата 

икономика и заетост могат да бъдат предложени: 

• През първата половина на 90-те години на ХХ век 

изследователите в България се насочваха към проучвания с потеоретичен 

характер, свързани с изясняването на концепцията, 

представяне на информация от други страни и възможни 

44

методологически подходи за измерване на обхвата на скритата 

икономика. През втората половина на десетилетието се 

извършваха изследвания, целящи качествено измерване на 

скритата икономика, на заетостта там и на различните ефекти на 

тази икономика. По този начин изследванията придобиха не само 

теоретичен характер, но станаха също прагматични и 

ориентирани към политиките в по-голяма степен. 

• Засега има само един широко-мащабен опит (от 1996) за 

квантифициране на заетостта в скритата икономика и нейните 

ефекти на базата на представително за страната социологическо 

проучване, комбинирано с анализ на обективна статистическа 

информация. Основната ограничаваща причина за наличието на 

повече систематични изследвания с подобна насоченост и 

методологически инструменти е, че те са скъпи и е трудно да се 

намерят вътрешни (национални) източници. 

• Има изследователски натрупвания и потенциал за 

провеждане на систематични изследвания в сферата на 

икономиката в сянка и заетостта в нея. 

• Наличността на изследователски потенциал оформя 

нуждата от търсене на възможности за провеждане на посистематичен 

мониторинг на развитието и ролята на 

икономиката в сянка като източник на заетост. 

IІ. Политики за омекотяване на отрицателните последици от 

приватизацията и преструктурирането 27 

1. Политики за омекотяване на отрицателните последици на пазара 

на труда от приватизацията и преструктурирането в 

промишлеността и селското стопанство 

На тези отрицателни последици от приватизацията и 

преструктурирането на предприятията бе отговорено със следните 

действия: 

27 - тази част на доклада се базира на изследването, проведено от 

Й.Христосков. 

45

• Въвеждане на схеми за осигуряване при безработица, 

изплащане на помощи при безработица и подпомагане на 

безработни лица; 

• Въвеждане на възможности за ранно пенсиониране на 

съкратени работници; 

• Въвеждане на активна политика за стимулиране на 

заетостта (субсидиран лихвен процент за откриването на нови 

работни места, стмулиране на териториалната подвижност на 

работната сила, стимулиране на работодателите да наемат млади 

хора и инвалиди и пр. 

• стартиране на Програми за временна заетост в 

общополезни дейности; 

• създаване на дружества за заетост в общини, където 

пазара на труда е бил силно засегнат от приватизацията и 

преструктурирането на икономиката. 

Повечето от посочените политики бяха включени в Закона за закрила 

при безработица и насърчаване на заетостта. В този закон бяха 

допълнително включени следните мерки за неутрализиране на 

отрицателните последици за пазара на труда от приватизацията и 

преструктурирането: 

• политики за обучение и преквалификация на 

безработните и на заетите в предприятия, които са обект на 

приватизация и преструктуриране. 

• Механизми за разработване и реализиране на 

програми за заетост (национални, браншови, регионални, 

общински за алтернативна заетост) бяха одобрени от 

Министерския съвет. На тази основа бяха разработени от МТСП 

Методически указания за разработване на регионални програми 

за заетост. 

•Обезщетения за лицата, които са уволнени във връзка със 

структурните реформи. От април 1998 г. сумата на тези 

обезщетения е 1000 лв. За двете години след това около 35 хил. 

души са получили такива обезщетения. 

46

• Програми за ограмотяване, обучение и заетост бяха 

въведени за безработни с ниско образование и квалификация. 

• За безработните от малцинствените групи – фондът за 

регионални инициативи финансира проекти, които осигуряват 

заетост за цигани – събиране и обработка на пластмасови 

отпадъци в общините Русе, Враца, Пловдив, Ст.Загора, за 

отглеждане и събиране на билки – в Елхово и пр. 

От 1998 г. започна да функционира т.нар. Фонд за регионални 

инициативи, а от тази година – Социалният инвестиционен фонд 

(СИФ), който осигурява заетост чрез изграждане на обекти на 

социалната и техническа инфраструктура. Нормативната рамка на СИФ 

е определена в специален закон, а японското правителство отпусна 

дарение от 370 хил. долара (управлявано от Световната банка) за 

реализирането на проекти в 25 най- бедни общини в страната. В помощ 

и в допълнение към активните национални програми за заетост са и 

финансираните от ЕС програми и проекти за заетост в райони, 

засегнати от преструктурирането на минната и стоманодобивната 

промишленост. 

2. Политика на Националната служба по заетостта за насърчаване 

на предприемачеството 

Един от начините за неутрализиране на отрицателните последици от 

приватизацията и преструктурирането е да се насърчи създаването на 

работни места чрез развиване на предприемачеството. Това е важен 

приоритет в дейността на Националната служба по заетостта. За да 

изпълни тази задача Националната служба по заетостта осъществи 

комплексни дейности в следните посоки: 

1. Националната служба по заетостта е партнираща институция (чрез 

регионалните бюра по труда и местните бюра по труда) при 

учредяването на звена за подкрепа на малките и средни предприятия: 

бизнес центрове, инкубатори, регионални агенции за развитие и т.н. 

Това се прави чрез съвместни действия с тези структури чрез 

предоставяне на: информация, консултация и адекватна квалификация 

на заинтересованите хора, помощ при разработването на бизнес 

47

планове, формуляри за кандидатстване и т. н., както и участие в 

разработването на инициативи за насърчаване на малкия бизнес. 

2. Националната служба по заетостта стимулира безработните лица да 

стартират собствен бизнес: 

2.1. Местните бюра по труда информират, мотивират и консултират 

безработните лица за стартиране на малък бизнес. Предоставя се 

консултация при разработването на бизнес планове, както и се 

предоставя специализирана литература, материали и наръчници, 

отнасящи се до знанията и уменията за управление на малките фирми. 

2.2. Безработните с право на помощи при безработица, които желаят да 

стартират самостоятелно или съвместно бизнес за производство на 

стоки и/или услуги, могат да получават наведнъж техните помощи след 

одобрение на техният бизнес проект от бюрото по труда. Ако проекта 

предоставя заетост за друг член на семейството или семействата с 

право на помощи при безработица, тогава всеки човек може да се 

възползва от това право. Тези лица могат да участват в професионално 

обучение, финансирано от Фонда за професионална квалификация и 

безработица. 

През 1999г. общия брой на безработните лица в страната, които са 

стартирали бизнес е 2,966, при 843 за предходната 1998г. Броят на 

жените, които са стартирали собствен бизнес е 1,179 (което е 40% от 

общия брой), при 386 за 1998г. Това е добър показател за активността 

на жените при търсенето на възможности за алтернативи на 

безработицата. 

Факторите, ограничаващи използването на стимули от безработните 

лица са следните: 

• недостатъчни средства, предоставени на тях, сравнени с 

необходимия първоначален капитал за всички, стартиращи 

собствен бизнес; 

• липса на достъп до източници на допълнителни парични 

ресурси поради неефективно опериране на банковите институции; 

• липса на преференции при използването на кредити; 

48

• много ограничено потребителско търсене на стоки и услуги в 

страната; 

• бюрокрация при легализирането и оперирането на бизнес 

дейността. 

2.3. Във връзка с изпълнението на структурната реформа, хората, 

съкратени от фирми с 50 и повече процента държавно участие, обявени 

в ликвидация или несъстоятелност до 30 юни 1999г. и за които са 

предприети действия по Закона за финансово оздравяване на 

държавните предприятия, освен обезщетението могат да получат и 

допълнителна сума от 1, 000 лева, ако стартират самостоятелна или 

съвместна дейност за производството на стоки и/или услуги. През 

1999г. 6,521 души се възползваха от възможността да получат 

допълнително 1,000 лева, като доминираха лицата, които стартираха 

бизнес в селското стопанство. 

3. Националната служба по заетостта стимулира откриването на 

работни места от работодателите в малките предприятия.. 

За работодателите еднолични търговци, Фондът за професионална 

квалификация и безработица изплаща 12 месечни вноски за Фонда за 

социално осигуряване и Фонда за професионална квалификация и 

безработица за първите пет наети безработни лица, ако техните работни 

места са подсигурени за 24 месеца. Стимулът за малките предприемачи 

е недостатъчно използван, като се вземе предвид общия брой на 

регистрираните еднолични търговци. Някои от причините за това са: 

• продължителността на подсигуряването на работното място – 

24 месеца. При условията на нестабилна икономика частните 

предприемачи не биха гарантирали заетост за такъв дълъг период. 

• Съществуването на икономика в сянка, която е главно в малкия 

сектор, е благоприятна среда за избягване на закона, включително и 

на закона за труда. Затова работодателите предпочитат да наемат 

персонал по нерегулиран път и не са заинтересовани от 

използването на облекчения. 

4. Националната служба по заетостта организира обучение за 

стартиране и управление на малък бизнес. Тя така също провежда и 

49

специализирани пилотни програми за професионално обучение и 

преквалификация на работната сила. 

III. Идентифицирани “бели полета” и оценка на политиките 

1. В областта на скритата икономика и заетостта могат да се посочат 

следните “дупки”: 

• Липсва система за постоянен мониторинг и оценка на 

социалните последици от сенчестата икономика и за поведението 

на икономическите актьори от този сектор. Не се осъществява 

т.нар. “социална оценка на въздействието” от провеждани 

икономически и социални проекти и програми. 

• Изследванията на скритата икономика и на социалните 

последици от нея досега имаха за главна цел да определят и да 

обяснят този феномен. В много малка степен те съдържат 

алтернативи и политически предложения за неговото ограничаване. 

2. Анализът на политиката на държавните институции за 

неутрализиране на неблагоприятното социални последици от 

преструктурирането и приватизацията насочва към следните оценки: 

• Реактивен (нестистематичен и непревантивен) подход на 

политиката за неутрализиране на тези неблагоприятни 

въздействия. Въвеждането на някакви мерки зависи от 

политическата ситуация, а не от действителните нужди на пазара на 

труда. Ограничаването на социалните последици от приватизацията 

и преструктурирането не са водещ елемент от политиката на 

приватизация и преструктуриране. 

• Липсва институционално взаимодействие между 

държавните и недържавните структури при воденето на 

политиката за неутрализиране на социалните последици от 

приватизацията и преструктурирането. Разработването и 

управлението на програмите обикновено се осъществява от 

държавните институции – най- често Националната служба по 

заетостта. Няма пълно взаимодействие между неправителствените и 

частните пазарни структури. Повече от ясна изглежда 

необходимостта от въвеждането на нови практики, включващи 

50

по- широко участие на външни организации от частния и от 

третия сектор в разработването и управлението на прокти и 

програми за заетост и квалификация. 

• Непълен “жизнен икъл” на програмите и мерките, свързани 

с политиката на пазара на труда. Много от програмите се раждат 

и умират още в началния (пилотния) стадий, без да бъдат широко 

разпространени. Други пък програми и мерки се поддържат, 

независимо, че са загубили своята значимост и ефикасност. Липсва 

синхран между времето и обхвата на приватизационната 

политика и палитиката на пазара на труда, която (следва да) е 

насочена към неутрализиране на неблагоприятните социални 

въздействия от приватизацията. Това – в по- общ план е проява 

на липсата на връзка между икономическа и социална 

политика, между икономическо и социално развитие. Връзка, 

която по презумпция предполага подчинено място и роля на 

социалната политика спрямо икономическата политика. 

• Не се извършва предварителна социална оценка на 

въздействието на промените в политиките, респ. – от едни или 

други програми и проекти. 

• Не се разработват целенасочени стратегии за управление на 

промяната в различните сектори на социалната политика. 

• Несигурни и недостатъчни са финансовите ресурси за 

програми и мерки срещу неблагоприятните социални 

последици. В повечето случаи се разчита само на един източник – 

фонд ПКБ, който обаче разполага с твърде ограничени финансови 

средства. Когато пък се ползват външни източници (заеми или 

грантове) тогава пък липсва устойчивост и 

алтернативни/допълващи вътрешни източници. Принципът на 

съфинансиране се прилага много рядко. Поради тази причина, 

много от програмите остават само на хартия и се прилагат 

спорадично. 

• Непълен отраслови и териториален обхват на визираната 

политика. Обикновено обхватът на програмата се предопределя от 

силата на обществената реакция в даден отрасъл или регион 

(протести, стачки, активност на общинското ръководство или друг 

51

суективен фактор), а не – от реалните нужди. Поради тази причина, 

например, почти нищо не е направено за да се смекчат 

отрицателните последици от промяната на собствеността в селското 

стопанство. 

• Политиката за насърчаване на заетостта в малките и средни 

предприятия е реактивна, несъгласувана и хаотична. Има много 

силни административни бариери пред регистрацията и 

дейността на МСП. Бариери, които също се нуждаят от проучване, 

систематизиране и набелязване на мерки за преодоляването им. 

• Липсва независим мониторинг и оценка на водената 

политика за неутрализиране на негативните последици от 

приватизацията и преструктурирането върху заетостта. 

Наличието на трипартитни надзорни структури и на социално 

партньорство не може да замести професионалния мониторинг и 

оценка, извършвани от независими организации. Следователно, 

спешното разширяване на практиката да се възлага на НПО да 

осъществяват подобен мониторинг е повече от необходимо. 

• Информационната политика относно провежданата 

политика на пазара на труда, с огед да се привлече вниманието 

на общини, работодатели, НПО, заети и безработни е много 

слаба. Много от мерките и политиките изглеждат слабо познати 

даже и на тези, за които те са създадени, което намалява 

обществената подкрепа за провежданата публична политика. 

IV. Възможни насоки за бъдещи изследвания 

За нуждите на формулиране на активна политика за смекчаване на 

социалните последици от приватизацията би следвало да се проведе 

изследване, което да идентифицира мащаба и дълбочината на 

проблема, както и да предложи идеи за решаването му. От настоящето 

изследване могат да се изведат приоритетните проблемни области, 

чието проучване е най-неотложно: 

• Следприватизационните ангажименти по спазване на 

заетостта; 

52

• Индустриалните отношения, управление на човешките 

ресурси, мотивация и заплащане в приватизираните 

предприятия; 

• Отражение на прехода на предприятия от сивата в 

нормалната икономика и обратно върху заетостта; 

• Възможности на МСП за създаване на заетост. 

Възможни са различни разрези за проучване на тези проблемни 

области. Най-важните, които изпъкват са разрезът по техники на 

приватизация, отрасли и региони. Кръстосването на проблемните 

области с посочените разрези ще даде възможност да се определят 

критичните точки в неготивните социални последици от 

приватизацията, както и да се търсят точно насочени политики и 

стратегии за преодоляването или смекчаването им. 

Изследването аргументира и нуждата от оценка на жизнеспособността 

на всяка от прилаганите програми и бъдещи политики и мерки, 

свързани със смекчаване на социалните последици от приватизацията и 

преструктурирането. Това изследване ще предложи дизайн за жизнения 

цикъл на по-важните политики, като ги хармонизира с реалната 

ситуация на пазара на труда, породена от приватизацията и 

преструктурирането. Важен раздел от това изследване следва да бъде 

анализа на “финансовата защита” на тези програми и политики, които 

са осигурявали техното изпълнение. Разработването на параметрите на 

бъдещи страегии за управление на промяната, както и извършването на 

системни оценки на социалното въздействие изглеждат като други 

перспективни направления за научноизследователска работа. 

53

Doc. d-r QUBICA ÔNEVA 

Institut za sociolo{ki i politi~ko-pravni 

istraùvawa - Skopje 

SOCIJALNIOT KONTEKST NA 

PRIVATIZACIJATA 

proces 

1. Osnovi na privatizacijata kako reformski 

Privatizacijata kako reformski proces vo izminatata 

decenija kaj nas, so pove}e ili pomalku uspeh, izvr{i zna~ajni 

institucionalni, pravni i strukturni promeni vo stopanstvoto. 

Taa, isto taka, sozdade osnovni pretpostavki za sproveduvawe 

na sopstveni~ka transformacija i vospostavuvawe na slobodni 

pazarni odnosi. 

Napu{taweto na socijalisti~ko- ekonomskoto ureduvawe 

ima{e za cel so sredstvata za proizvodstvo da se ostvaruva 

pogolema efikasnost i postepeno i pocelosno da se prifa}a 

pazarnata logika i promovirawe na pretpriema~kiot duh. 

Paralelno so ovie procesi privatizacijata treba da ovozmoì 

kontinuiran porast na op{testveniot proizvod, {to }e 

pretstavuva pridones za soodveten socijalen progres na zemjata 

vo celost. 

Iako kaj nas privatizacijata se javuva vo ponovo vreme, vo 

ekonomskata nauka kako doktrina i praktika e prisutna mnogu 

poodamna. Se tvrdi deka vo razvienite zemji taa glavno e 

motivirana od ideolo{ki i pragmati~ni pri~ini (Grizo, 1993; 

Davitkovski, 1994). Me|u pozna~ajnite se naveduvaat slednite : 

54

- privatnite pretprijatija se inherentno poefikasni 

od javnite; 

- javnata sopstvenost ja zagrozuva ekonomskata 

sloboda; 

- postoi ubedenost za pregolemo vlijanie na 

Sindikatot; 

- so proda`ba na dràvnite pretprijatija se 

obezbeduva zna~aen prihod na dràvata. 

Privatizacijata se definira kako "proces na 

prenesuvawe na pogolemiot del od sopstvenosta od dràvnite 

pretprijatija vo privatniot sektor, preku proda`ba na rabotite 

ili imotot za koi sleduva likvidacija" (Sunita Kikearis, 1994). 

Op{to e prifateno stojali{teto deka sozdavaweto na 

silen i dinami~en privaten sektor e klu~ za ostvaruvawe na 

uspe{na tranzicija i pazaren tip na stopanstvo. Isto taka, nema 

primeri na stopanstvo so dominantno dràven sektor, koi moàt 

uspe{no da se natprevaruvaat so onie zemji vo koi dominantna e 

privatnata sopstvenost, nitu po dinamika na rastot, nitu po 

tehnolo{koto usovr{uvawe. 28 Vo taa smisla logi~no, sekade se 

postavuva pra{aweto: Kako da se pottikne rastot na privatniot 

sektor? 

Na samiot po~etok na tranzicijata, vo porane{nite 

socijalisti~ki zemji na Centralna i Isto~na Evropa 

prevladuva{e uveruvaweto i na nego baziranata praksa, deka 

najupatno e da se privatizira dràvniot sektor i toa {to e 

mo`no pobrzo, i po sekoja cena. Vo pooddelni zemji se trgna so t. 

n. masovna privatizacija po pat na vau~eri koi se delea na 

naselenieto, pove}e ili pomalku besplatno. No, iskustvoto po 

prvite 3-4 godini od sproveduvaweto na istata pokaà deka duri 

i vo zemjite kade privatizacijata e sproveduvana mnogu brzo, 

pove}e od polovinata na prikaàniot porast na privatniot 

sektor e rezultat na formiraweto na novi firmi. Taka dojde do 

otkaùvawe od dinamikata "skok vo pazaren sistem so seta brzina 

i po sekoja cena". Me|utoa, programite za privatizacija ne se 

28 Dragana Mitrovi}, Neki problemi tranzicije u svetu, iskustva evropskih 

postsocijalisti~kih zemaqa, vo zbornikot"Procesi tranzicije", Fakultet 

politi~kih nauka, Beograd, 1997 god. str.75. 

55

napu{teni. Nivnoto sproveduvawe se svede na smaluvawe i 

transformirawe na ulogata na dràvata vo stopanskiot sistem, 

obezbeduvawe na op{ti pravila na ekonomskiot ìvot pogodni za 

razvoj na pazarnoto stopanstvo, obezbeduvawe na dràvata po pat 

na proda`ba na dràvniot imot, iznajduvawe na poefikasni 

na~ini na upravuvawe so stopanstvoto od prethodnoto plansko i 

sl. Pogolemiot broj od ovie celi se pokaàa inkopatibilni, ili 

samo so del od onie koi zagovornicite na privatizacijata na 

dràvniot sektor sakaa da gi postignat. 

Porano visokocentraliziranite planski ekonomii se 

najdoa vo vakuum, bidej}i nitu pravnata nitu fiskalnata ramka, 

neophodno potrebna za postoewe 

na pazarno orientirani ekonomii, ne be{e lesno da se sozdadat 

preku zapo~natite sloèni i su{tinski reformi. Brojnite 

socijalni i politi~ki zna~ajni pojavi bea objasnuvani preku 

najvrednite primeri na porane{nata dràvna sopstvenost so 

informacii i kontakti. Vo isto vreme, pogolem del od 

naselenieto trpe{e i sî u{te trpi, pomalku ili pove}e, silni 

udari od tranzicionata recesija. 

Argumentite na onie koi se zalagaa za dràvna kontrola na 

procesot na privatizacijata bea deka taa se sproveduva pod 

patronat na dràvata, sposobna da obezbedi mehanizmi za nejzina 

kontrola. Vo sprotivno, anarhi~nata i nefer postapka koga 

edna{ }e po~ne, legalno ili ne, sopstveni~kata preobrazba na 

dobrata vo sekoj slu~aj }e se sprovede. 

Osnovnata cel na prestruktuiraweto na sopstvenosta, 

odnosno privatnosta na dràvnite pretprijatija, e da go 

izedna~at po~etokot na deluvawe preku eliminirawe na 

privilegiite za pristap do krediti, osloboduvawe od 

upravuva~kite strukturi na dràvnite pretprijatija i od 

netrgovski celi. Sekako deka tuka spa|a i li{uvaweto na 

Vladata od donesuvawe na odluki, planovi i dogovori za 

razvivawe na mehanizmi za odgovornost za nivno izvr{uvawe. 

Od druga strana, zna~ajniot aspekt za zgolemeniot interes 

za privatizacijata kaj nas e poradi nemo`nosta da se finansira 

raboteweto na dràvnite pretprijatija, a mnogu pomalku poradi 

56

veruvaweto deka niv }e gi pretvorat vo profitabilni 

organizacii. No, isto taka i razvojot na tehnologijata odi vo 

prilog na pomasovna privatizacija. 

2. Sostojbi i problemi vo sproveduvawe na 

privatizacijata kaj nas 

Sopstveni~koto prestruktuirawe na stopanstvoto vo 

zemjite so pove}edeceniska dogovorna ekonomija vo izminatite 

pet decenii vo preminot 

vo noviot op{testveno-ekonomski sistem, se ocenuva kako mo{ne 

sloèn proces, koj bara analiti~ko, nau~no i prakti~no 

prou~uvawe. 

Diskusiite za toa koja od ekonomiite e popopularna, dali 

ekonomijata od nepazaren ili pazaren tip, se ~ini deka e 

zavr{ena so samiot fakt {to sistemot koj be{e izgraduvan vrz 

na~elata na komandnata ekonomija propadna. Ova poradi faktot 

{to edna od pogolemite pridobivki od privatizacijata vo osnova 

treba da gi prenese sopstveni~kite prava vo racete na profitno 

orientiranite sopstvenici, koi }e bidat motivirani da go 

unapredat proizvodstvoto. 

Pra{aweto za na~inot na premin kon pazarna ekonomija vo 

Makedonija zasluùva celosno vnimanie barem od nekolku 

pri~ini, koi proizleguvaat od ekonomijata, no i socijalnte 

uslovi za sigurnost i dobrobit na rabotnicite. 

Od tuka logi~no se postavuva pra{aweto, {to e ona {to ovie 

transformacii gi pravi te{ki za realizacija, osobeno od aspekt 

na o~ekuvanite efekti koi treba da gi dava privatizacijata, {to 

~esto se prosleduva preku tezata: visoka e cenata na 

privatizacijata. 

Prviot problem e vo nejzinata sloèna tehni~ka i 

politi~ka sprovedlivost vo postojnite uslovi, {to u{te od 

samiot po~etok i pokraj dobro podgotvenata programa doìvuva 

neuspeh. 

Vtoriot problem, pak, se odnesuva na otsustvo na 

neophodnite postapki koi treba da ja pomognat privatizacijata. 

Primerot na razvienite zemji pokaùva deka bez postoewe na 

57

{iroki pazari, politika na konkurencija i regulatorni agencii 

nema uspe{na privatizacija. Toa go potvrduvaat i prou~uvawata 

deka ekonomskite institucii vo pomalku razvienite zemji 

funkcioniraat mnogu polo{o otkolku vo razvienite. 29 

Sega so pravo se postavuva pra{aweto: [to moè da se 

zaklu~i od dosega{noto iskustvo od privatizacijata na 

dràvnata sopstvenost kaj nas? 

1. Rezultatite od izminatite nekolku godini 

pokaùvaat deka privatizacijata pretstavuva daleku 

posloèn proces otkolku {to se misle{e vo 

po~etokot i deka taa bara pove}e vreme, osobeno koga 

treba da dovede do poefikasno rabotewe i 

prestruktuirawe na stopanstvoto; 

2. Vo procesot na privatizacijata vo Makedonija kako i 

na~inot na koj taa se sproveduva{e, so golema 

serioznost se nametna i problemot na racionalno 

koristewe na rabotnata sila, zgolemuvaweto na 

nevrabotenosta, pri {to dojde do otpu{tawe na 

vi{okot vraboteni. 

Zadrùvaweto pak na rabotnicite vo pretprijatijata 

koi imaa poseben tretman od dràvata (25-te 

pretprijatija t.n. zagubari), ne zna~e{e re{avawe na 

problemot na nivno efikasno iskoristuvawe. Imeno, 

vrabotenite ostanaa so minimalni plati koi, ili 

neredovno gi dobivaa, ili voop{to ne gi dobivaa, pri 

{to masovna stana pojavata na nepla}awe na 

pridonesite za zdravstveno, penzisko i socijalno 

osiguruvawe; 

3. Nevrabotenosta kako eden od najalarmantnite 

problemi na tranzicijata kaj nas ima strukturen 

karakter, i se provlekuva vo site godini na ovie 

reformski procesi. Negativnite posledici na ovaa 

pojava osobeno se odnesuvaat na golemiot broj mladi i 

{koluvani kadri, kako i na drugite nepovolni 

29 N. Grizo, Privatizacijata vo svetot, Prosveta, Kumanovo, 1994. 

58

eperkusii na socijalnata i politi~kata sostojba i 

stabilnost na zemjata. 

4. Op{ta e ocenkata deka vo zemjite vo tranzicija 

javnite rashodi se relativno visoki, {to osobeno e 

prisutno vo Makedonija, poradi faktot {to 1/3 od 

ovie sredstva otpa|a na socijalnite transferi i 

subvencii zaradi ublaùvawe na posledicite od 

privatizacijata i reformite. Poradi toa vo 

politikata za ekonomska stabilizacija treba da se 

predvidat merki za smaluvawe i racionalizacija na 

javnite rashodi i podobruvawe na nivnata 

celeishodnost; 

5. Vo preobrazbata na centralnoplanskite vo pazarni 

sistemi preku prezemenite reformi, pogolem broj 

analiti~ari konstatiraat deka nivniot pat e 

relativno dolg i teòk, i deka ekonomskite i 

socijalnite tro{oci za nivnoto sproveduvawe se 

mnogu pogolemi od anticipiranite, od kade 

proizleguva dilemata dali materijalnite zagubi 

moraa da dostignat takvi razmeri, i dali zaedno so 

opa|aweto na li~niot standard moraa da bidat tolku 

dramati~ni; 

6. Nepovolnite rezultati povrzani so privatizacijata 

se odnesuvaat na "tranziciskata recesija", koja e 

rezultat na nepovolnite dvièwa na ponudata, poradi 

opa|awe na proizvodstvoto i na op{testveniot 

proizvod, no i na pobaruva~kata, iskaàna kako niski 

i neredovni plati i pad na ìvotniot standard do 

granica na osiroma{uvawe; 

7. Na globalen plan postoi nesporna interakcija me|u 

makroekonomskite, institucionalnite i sistemskite 

promeni od edna strana, i politi~kiot razvoj od 

druga. Me|utoa, ona {to e najaktuelno i zagriùva~ki 

faktor e politi~kata nestabilnost predizvikana so 

upadi na teroristi~ki elementi i agresijata od 

Kosovo, {to ovie neminovni procesi reformite gi 

stavija nadvor od sekoja aktuelnost. Spored toa, 

59

politi~kata nestabilnost vo Makedonija go dovede vo 

pra{awe i uspehot na privatizacijata, {to za 

posledica ima zagrozuvawe na politi~kite i 

ekonomskite reformi; 

3. Socijalnite reperkusii na privatizacijata vo 

Makedonija 

Koga se posmatra brzinata na sproveduvaweto na 

reformite na pretprijatijata, se naiduva na razbirlivo 

kolebawe i na firmite i na Vladata poradi problemot na 

socijalnite posledici na ovoj proces. Vo vakvata konstelacija na 

odnosi vo celokupniot ekonomski ìvot vo zemjata, ne moè{e a 

da ne dojde do poseriozni problemi na socijalen plan. Taka 

namesto afirmacija na pazarot, procesot na tranzicijata dovede 

do zgolemuvawe na dràvnata arbitraà vo reguliraweto i na 

socijalnite procesi vo zemjata. Krajna rezultanta na ovie 

procesi, barem dosega, be{e zgolemenata marginalizacija i 

osiroma{uvawe na ~ovekot vo op{testvoto i negovo tonewe 

poradi ekonomskata degradacija. 

[to se odnesuva do tranzicionata strategija, vrednosnite 

kategorii bea a priori isklu~eni, taka {to celiot proekt be{e 

sveden na opredeluvawe na instrumentite i merkite, bez da se 

vodi smetka za posledicite vrz ~ovekot. Vo osnova stanuva zbor za 

"~esna- ne~esna igra" koja se odviva so mnogu skandali i koja gi 

prodlabo~uva op{testvenite razliki. 

Protivre~ni se i samite celi na privatizacijata od aspekt 

na nejzinata socijalna dimenzija. Imeno, od edna strana se bara da 

se vovede pazar i moderna tehnologija, no od druga se 

zanemaruvaat problemite so infrastrukturata i rabotnata sila 

koja ostanuva bez rabota. 30 Moè da se kaè deka socijalnata 

politika vo ovie uslovi se odviva me|u dva kontradiktorni 

sistemi na akcii. Od edna strana se nastojuva da se lekuvaat 

negativnite efekti od sopstveni~kata transformacija na 

op{testvoto, a od druga strana postoi èlba za napreduvawe na 

30 V. Puljiz, Socijalnata politika vo postsocijalisti~kite zemji, 

zbornik"Socijalnata politika vo tranzicijata", Skopje, 1995, str.11 

60

novata {ema na socijalnata sigurnost na rabotnikot 

prisposobena kon pazarnata ekonomija. Vo ovaa faza koga sme 

daleku od eden sovremen civilizaciski model za obezbeduvawe na 

socijalna sigurnost na naselenieto, poedinecot i semejstvoto 

samite nosat golem del od odgovornosta za tekovnite uslovi na 

ìveewe i za socijalnata sigurnost za vreme na rabotniot sta`, 

potoa, no i vo vreme na nevrabotenosta. 

Vo na{ite sega{ni vlo{eni ekonomski i socijalni 

uslovi, koga stopanstvoto ne dostigna razvoj vo vistinska smisla 

na ekonomskite parametri, a u{te pomalku so negov pazaren 

karakter, vrabotenite se soo~uvaat so sopstvena nesigurnost. Vo 

toj kontekst, najbiten segment na sigurnosta na vrabotenite e 

visinata na nivnata mese~na plata i dali ja primaat redovno. 

Vo osvrtot na ovie pra{awa, spored podatocite na Zavodot 

za statistika sostojbite se slednite: 

Tab.1 Vraboteni spored neto plata vo Makedonija 

Neto plata 

Vraboteni 

(broj) 

Vraboteni 

(%) 

Vkupno 545221 100,00 

Ne primile plata 56926 10,4 

Do 3.000 denari (100DEM) 38601 7,1 

3001- 5000 (do150 DEM) 95318 17,5 

5001-8000 (do 250 DEM) 180794 33,2 

8001-12000 (do379 DEM) 116623 21,4 

12001-16000 (do 500 DEM) 33198 6,1 

16001-20000 (do 610 DEM) 13228 2,4 

20001-30000 (do 920DEM) 5999 1,1 

30001- 40000 (do1225DEM) 1547 0,3 

40000 i pove}e (1225DEM+) 2992 0,5 

Izvor: Zavod za statistika na Makedonija, Anketa na 

rabotna sila( 2000) 

Prezentiranite podatoci pokaùvaat deka golem del od 

vrabotenite vo Makedonija ostvaruvaat prihodi od plata pod 

egzistencijalniot minimum opredelen od dràvata, koj vo avgust 

61

2000 godina iznesuva{e 9317 den. (300 DEM) za ~etiri~leno 

semejstvo. Imeno vrabotenite od prvite ~etiri grupi so plati do 

8.000 denari na koi pripa|aat 68,2% od vkupniot broj vraboteni, 

kako i del od grupata so plati od 8000- 12000 denari na 21,4%, 

imaat osnovi za zagriènost za svojata sigurnost. Ova od pri~ina 

{to nevrabotenosta vo Republika Makedonija e okolu 32, 4% 

spored Zavodot za statistika, a duri 36,0% spored evidencijata na 

nevrabotenite vo Zavodot za vrabotuvawe. Toa pretpostavuva 

deka najgolemiot broj semejstva vo Makedonija imaat po eden 

vraboten, a posebno vo gradskite doma}instva, i ovaa 

konstatacija povrzana so podatokot za visinata na platite, dava 

jasna slika deka se raboti za egzistencijalna nesigurnost i na 

vrabotenite lica i na nivnite semejstva. Potvrda na ova dobivme 

i so na{ite sociolo{ki istraùvawa za socijalno-ekonomskata 

polo`ba i socijalnoto raslojuvawe na naselenieto vo 

Makedonija, preku anketata so koja ispitanicite bea pra{ani: 

Kolku ste zadovolni od platata {to ja primate? 

Tab. 2. Iskaàno zadovolstvo od platata 

Odgovori 

Vkupno 

% 

1. Plata voop{to ne primam,iako rabotam 1,5 

2. Platata koja ja primam e niska i neredovna 16,6 

3. Platata koja ja primam e dobra,no neredovna 2,1 

4. Platata koja ja primam e redovna, no niska 54,1 

5. Platata koja ja primam e dobra, no ne odgovara na 12,9 

trudot koj go vloùvam 

6. Zadovolen sum od platata {to ja primam 8,6 

7. Bez odgovor 4,0 

Izvor: Istraùvawe na ISPPI (2001) 

Odgovorite na anketiranite vraboteni jasno go izrazuvaat 

nezadovolstvoto od platata {to ja primaat, bidej}i duri edna 

tretina (33,6) se krajno nezadovolni, a drugi 23,7% se 

62

nezadovolni, nasproti samo 10,8% od niv koi se zadovolni od 

svoite primawa po osnova na rabota. 

Privatizacijata na pretprijatijata vo tranzicijata ~esto 

se povrzuva i so nesigurnost za za~uvuvawe na dobienata rabota. 

Rabotodavcite toa go povrzuvaat so ekonomskoto stopanisuvawe i 

rentabilnosta, i ~estoto otpu{tawe na "vi{okot rabotnici", 

{to pri enormno visokata nevrabotenost 

pretstavuva postojana zagriènost na vrabotenite vo 

privatiziranite pretprijatija. Potvrda na vakviot stav dobivme 

preku postavenoto pra{awe na anketiranite vraboteni: Dali 

~uvstvuvate nesigurnost za Va{eto rabotno mesto, odnosno 

mo`nost da bidete otpu{ten? 

Tab. 3. ûvstvo na sigurnost za rabotnoto mesto 

Odgovori % 

1. ûvstvuvam golema nesigurnost 33,6 

2. ûvstvuvam izvesna nesigurnost 23,7 

3. ûvstvuvam mala nesigurnost 28,4 

4. Ne ~uvstvuvam nesigurnost 9,5 

5. Bez odgovor 1,2 

Vkupno 100,0 

Izvor: Istraùvawe na ISPPI (2001) 

Prezentiranite podatoci vo kontekst na napred 

navedenata konstatacija zna~at u{te edna potvrda deka postoi 

zna~itelna nesigurnost kaj golem del od vrabotenoto naselenie 

vo Makedonija, vo pogled na za~uvuvawe na rabotniot status. Eve 

i slu~uvawata vo poslednite meseci vo odreden broj (5) golemi 

stopanski kapaciteti koi poradi nemo`nosta da se 

restruktuiraat se ispraveni pred likvidacija, a nivnite okolu 

6.000 vraboteni }e ja iskusat sudbinata na ste~ajnite rabotnici. 

Prezentiranite sostojbi za privatizacijata na 

pretprijatijata vo tranzicioniot period vo Makedonija 

pokaùvaat deka se slu~ija zna~ajni dvièwa vo socijalnata 

struktura na vrabotenite, so golema distanca na visinata na 

platata i nejzinoto redovno ispla}awe i nesigurnost vo 

63

za~uvuvaweto na rabotniot status, {to povlekuva sî pogolema 

stagnacija na ekonomskata sigurnost kaj ovoj del od aktivnoto 

naselenie.Ovie sostojbi nametnuvaat potreba od izgraduvawe 

na koncept na socijalna politika spored koj }e se unapreduva 

socijalnata polo`ba i kvalitet na ìveewe na vrabotenite, a 

pretpriema~ot-sopstvenik na kapitalot }e prezema i del od 

socijalnite rizici na rabotnata sila, {to }e bide vo funkcija 

na zgolemuvawe na socijalniot input i profitabilnosta na 

pretprijatieto. 

64

M-r Katarina No{paloska 

Dipl. pravnik Stojan Trajanov 

Praven fakultet - Skopje 

PRIVATIZACIJATA I NEJZINIOT ODRAZ VRZ 

REGULATIVATA I 

SOSTOJBATA VO SOCIJALNIOT SEKTOR VO 

REPUBLIKA MAKEDONIJA 

Voved 

Tranzicionite procesi vo Republika Makedonija koi 

zapo~naa od poslednata decenija na dvaesetiot vek, 

istovremeno kako i vo drugite zemji od Centralna i Isto~na 

Evropa, se odvivaa so razli~no tempo poradi razlikite vo 

startnite osnovi na ekonomskiot, politi~kiot, socijalniot i, 

voop{to, vo op{testveniot razvoj i razlikite vo reformskata 

orientacija i razvoj na zemjite vo periodot pred tranzicijata. 

Tranzicionite procesi opfa}aat pet segmenti i toa tranzicija 

na: sopstvenosta, pazarot, pretprijatijata, makroekonomskoto 

opkruùvawe i politi~koto ureduvawe so koi{to treba{e da 

se izvr{i ekonomska i politi~ka probrazba vo zemjite na 

tranzicija. 

Od site ovie tranzicioni procesi vo ovie zemji 

najvidlivi rezultati bea ostvareni vo oblasta na politi~koto 

ureduvawe. [to se odnesuva do ekonomskata preobrazba na 

zemjite vo tranzicija, taa se odviva{e i se odviva bavno i so 

mnogu te{kotii i protivre~nosti vo ostvaruvaweto na ovie 

procesi. 

Privatizacijata kako eden od osnovnite uslovi za premin 

kon pazarna ekonomija, bez razlika na modelot i na~inot na 

transformacija na kapitalot, se ostvaruva so mnogubrojni 

problemi i te{kotii. 

65

Vo Republika Makedonija ovie tranzicioni procesi se odvivaa 

bavno i sî u{te se vo tek na realizacija, iako procesot na 

privatizacija e pri kraj. 

Spored efektite od realizacijata na ovie procesi vo 

Republika Makedonija istite ne moàt da se ocenat kako mnogu 

uspe{ni vo re~isi site segmenti na tranzicionite procesi. 

Vakvata konstatacija se dolì na namalenata investiciona 

aktivnost poradi malata stapka na akumulacija na zemjata, 

namaluvaweto na proizvodstvoto i izvozot, postoeweto na 

siva ekonomija i drugoto, a pridonesoa i za zgolemuvaweto na 

brojot na nevraboteni lica, brojot na licata na koi im 

prestana rabotniot odnos poradi ste~aj i tehnolo{ki vi{ok, 

brojot na rabotnici na prinuden odmor i brojot na rabotnici 

koi ne primaat plata, nadomestoci i pridonesi od plata. 

Seto ova ima{e svoj odraz i vrz sostojbite, dvièweto i 

razvojot na socijalniot sektor vo Republika Makedonija. 

Celta na ovoj trud e vo ovoj postprivatizacionen period 

da napravi osvrt na regulativata i promenite na istata, na 

sostojbite i dvièwata vo socijalniot sektor, a so cel da se 

ukaè na merkite od socijalnite reformi. 

I. Regulativata od oblasta na trudot - promeni i sostojbi 

Vo postprivatizacioniot period vo Republika 

Makedonija bea ostvareni aktivnosti i na planot na 

donesuvawe i usoglasuvawe na propisite od oblasta na trudot. 

Za taa cel be{e donesen nov Zakon za rabotni odnosi vo 1993 

godina, bea sklu~eni pove}e kolektivni dogovori na razli~ni 

nivoa i e donesen nov Zakon za vrabotuvawe i osiguruvawe vo 

slu~aj na nevrabotenost vo 1997 godina. 

Osnovnata cel na ovie propisi be{e da se ovozmoì 

nepre~eno ostvaruvawe na ekonomskite reformi, 

prilagoduvawe na propisite za reformi na pazarot na trudot, 

kontinuitet na ostvaruvaweto na pravata od oblasta na trudot 

i za{tita na pravata na rabotnicite od rabotniot odnos. 

66

Vo ovoj trud }e se osvrneme posebno na del od propisite 

od oblasta na trudot koi se odnesuvaat na: za{titata i 

pravata na rabotnicite pri prestanok na rabotniot odnos 

poradi ekonomski, tehnolo{ki, strukturalni i sli~ni promeni 

kaj rabotodavecot, i na za{titata po prestanokot na rabotniot 

odnos po ovaa osnova. 

1. Zakon za rabotni odnosi ("Slu`ben vesnik na RM" br. 

80/93) 

So ovoj Zakon, pokraj drugoto, uredeni se i pra{awata 

za prestanok na rabotniot odnos poradi ekonomski, 

tehnolo{ki, strukturalni i sli~ni promeni. Vo istiot se 

utvrdeni uslovite i na~inot na prestanok na rabotniot odnos 

po ovaa osnova, kako i pravata koi im sleduvaat na 

rabotnicite na koi }e im prestane rabotniot odnos. 

Na rabotnikot na koj }e mu prestane rabotniot odnos 

spored ovoj Zakon, rabotodavecot e dolèn da im obezbedi 

edno od slednite prava: 

- vrabotuvawe kaj drug rabotodavec bez oglasuvawe na 

rabotnoto mesto so 

prezemawe i sklu~uvawe na dogovor za rabota, na rabotno 

mesto koe odgovara na negovata stru~na podgotovka, odnosno 

kvalifikacija; 

- stru~no osposobuvawe, prekvalifikacija ili 

dokvalifikacija za rabota kaj 

ist ili koj drug rabotodavec; i, 

- ednokraten nadomest vo vid na ispratnina, vo visina na 

ednomese~na plata na rabotnikot za sekoi dve godini raboten 

sta` navr{en kaj rabotodavecot kaj kogo mu prestanuva 

rabotniot odnos, a najmnogu 12 mese~ni plati, ostvareni vo 

prethodniot mesec od denot na prestanokot na rabotniot 

odnos. 

67

Rabotnicite na koi im prestanal rabotniot odnos se 

dol`ni da se prijavat vo Zavodot za vrabotuvawe, zaradi 

evidentirawe kako nevraboteni lica i koristewe na prava po 

osnova na nevrabotenost. 

2. Zakon za vrabotuvawe i osiguruvawe vo slu~aj na 

nevrabotenost ("Slu`ben vesnik na RM" br. 37/97) 

So ovoj Zakon, pokraj drugoto, se uredeni i pra{awata 

vo vrska so pravata od osiguruvawe vo slu~aj na 

nevrabotenost, a toa se: 

- pari~en nadomestok; 

- podgotovka za vrabotuvawe (obuka, prekvalifikacija 

ili dokvalifikacija); 

- pravo na zdravstvena za{tita, vo soglasnost so 

propisite za zdravstvena za{tita; 

- pravo na penzisko i invalidsko osiguruvawe, spored 

propisite za penzisko i invalidsko osiguruvawe; i, 

- prava na invalidni lica za vrabotuvawe so povolni 

uslovi soglasno Zakonot. 

Zakonot podetalno gi ureduva pra{awata vo vrska so 

uslovite i na~inot na steknuvawe, koristewe i gubewe na 

pravoto na pari~en nadomest po osnova na nevrabotenost, 

visinata na pari~niot nadomestok i drugo. 

Procesot na privatizacija ima{e odraz i vrz 

zgolemuvaweto na brojot na nevraboteni lica preku 

otpu{taweto na rabotnicite, kako tehnolo{ki vi{ok, poradi 

ste~aj na pretprijatijata ili poradi prestanokot na vr{ewe na 

opredelena dejnost. Ova pridonese da se zgolemi u~estvoto na 

ovie lica vo vkupniot broj na nevraboteni lica so {to se 

promeni i strukturata na nevrabotenite lica. Sî ova 

vlijae{e i na zgolemuvawe na brojot na nevraboteni lica 

korisnici na pari~en nadomestok po osnova na nevrabotenost, 

{to ja nametna potrebata od obezbeduvawe na pogolem iznos na 

68

potrebni sredstva za ovaa namena od Buxetot na Republikata i 

od pridonesot za vrabotuvawe. Posebno treba da se ima 

predvid i faktot deka ovie lica spa|aat vo kategorijata na 

dolgoro~ni korisnici na pari~en nadomestok. Ovde stanuva 

zbor za lica so nad 25 godini raboten sta` ili nad 55 godini 

vozrast, koi imaat pravo na pari~en nadomestok do nivno 

povtorno vrabotuvawe ili penzionirawe. Za niv se 

obezbeduva sega, a i vo idnina e potreben pogolem iznos na 

sredstva i za obezbeduvawe na pravoto na zdravstvena 

za{tita i penzisko i invalidsko osiguruvawe, {to }e zna~i 

dolgoro~no optovaruvawe na buxetskite sredstva. 

3. Zakon za prestruktuirawe na del od pretprijatijata koi 

vo svoeto rabotewe iskaùvaat zagubi ("Slu`ben vesnik na 

RM" br. 2/95) 

Vo funkcija na zabrzuvawe na procesot na 

privatizacijata se donese ovoj Zakon, so koj se reguliraat 

uslovite i na~inot na organizaciono i finansisko 

prestruktuirawe na del od pretprijatijata koi pokaùvaat 

zagubi vo svoeto rabotewe. 

Ovie pretprijatija bea opredeleni od strana na 

Vladata na Republika Makedonija, a nivnoto prestruktuirawe 

se vr{e{e spored posebna programa donesena od Vladata 

poddràna od Me|unarodnata banka za obnova i razvoj. 

Na rabotnicite na koi im prestana rabotniot odnos 

spored ovoj Zakon im se isplatija neisplatenite plati ili 

nadomestoci, kako i nadomest vo vid na ispratnina od Buxetot 

na Republikata. Ispratninata se isplatuva{e spored 

odredbite na Zakonot za rabotni odnosi, a so isplatata na 

ispratninata ovie rabotnici imaa pravo vedna{ da se prijavat 

vo Zavodot za vrabotuvawe, zaradi koristewe prava po osnova 

na nevrabotenost. 

Ovoj Zakon ima{e va`nost i primena samo edna godina, 

odnosno vaè{e do krajot na 1995 godina. So nego bea 

opfateni 25 pretprijatija zagubari i kaj niv rabotniot odnos 

im prestana na 13.235 rabotnici. 

69

4. Zakon za na~inot i uslovite na koristewe sredstva za 

isplata na ispratnini spored Dogovorot za kredit po 

proektot za itna socijalna pomo{ na Republika Makedonija 

("Slu`ben vesnik na RM" br. 81/99) 

So ovoj Zakon se ureduvaat uslovite i na~inot na 

koristewe na sredstva za isplata na ispratnina spored 

Dogovorot za kredit od proektot za itna socijalna pomo{, za 

isplata na ispratnina na rabotnicite vo dru{tvata so 

dominantna dràvna sopstvenost na koi }e im prestane 

rabotniot odnos poradi ekonomski, tehnolo{ki, strukturalni 

i sli~ni promeni. 

Ovie sredstva, spored Zakonot, ne moàt da se koristat 

za isplata na zaostanati plati i pridonesi na rabotnicite. 

Ovie dru{tva korisnici gi opredeluva Vladata vrz 

osnova na prethodno podgotvena programa za prestruktuirawe, 

koja ja odobruva Agencijata za privatizacija na Republika 

Makedonija. Ispratninata na rabotnicite opfateni so ovoj 

Zakon se vr{i spored Zakonot za rabotni odnosi, a po 

prestanokot na rabotniot odnos ovie lica gi imaat site prava 

po osnova na nevrabotenost. 

So ovoj Zakon do mesec juni 2001 godina bea opfateni 

dve pretprijatija i na 1.283 rabotnici koi bile vraboteni vo 

niv im prestanal rabotniot odnos i im bilo obezbedeno pravo 

na ispratnina. 

Sostojbite i dvièwata vo postprivatizacioniot 

period vo Republika Makedonija na brojot na nevraboteni lica 

i korisnici na pari~en nadomestok vo slu~aj na nevrabotenost 

moàt da se sogledaat od tabelata br. 1 i 2. 

70

Tabela 1. Broj i stapki na nevrabotenost vo Republika 

Makedonija za periodot 

1996 - 2000 god. 

Godina 

Broj na nevraboteni 

Anketa za 

rabotnat 

a sila 

Zavod za 

vrabotuva 

we 

Stapki na 

nevrabotenost 

Anketa za 

rabotnat 

a sila 

Administra 

tivni 

izvori 

1996 251.489 235.135 31.9 38.8 

1997 288.213 250.508 36.0 40.6 

1998 284.064 275.232 34.5 46.6 

1999 261.452 332.812 32.4 51.5 

2000 

* 

257.485 361.323 32.1 53.4 

* prethodni podatoci 

Izvor na podatoci : Dràven zavod za statistika na 

Republika Makedonija : "Vrabotenosta 

i nevrabotenosta vo Republika 

Makedonija", Skopje 29.11.2000 godina, 

strana 9 i 10. 

Od tabelata br. 1 proizleguva deka vo celiot ovoj 

period od 1996 do 2000 godina vo Republika Makedonija postoi 

tendencija na zgolemuvawe na brojot i stapkite na 

nevrabotenite lica. Iako ima razliki vo brojot i stapkite na 

nevrabotenite lica, odnosno nevrabotenosta, poradi 

razlikite vo metodologijata na presmetuvawe na 

nevrabotenosta kaj Dràvniot zavod za statistika i kaj 

Zavodot za vrabotuvawe, spored ovie podatoci stapkata na 

nevrabotenost vo Republika Makedonija e me|u najvisokite vo 

evropskite zemji. 

71

Nevrabotenosta vo Republika Makedonija e strukturna, 

od dolgoro~en karakter i te{ko moè da se o~ekuva deka }e se 

re{i za pokratok period, bidej}i za toa e potrebna 

podinami~na investiciona aktivnost, {to vo sega{ni uslovi 

na kriza realno e nemo`no. 

Seto ova pridonese da se zgolemat problemite i da se 

vlo{uvaat sostojbite i vo socijalniot sektor, {to pokraj 

drugoto moè da se vidi i od sostojbite na korisnicite na 

pari~en nadomestok po osnova na nevrabotenost. 

Tabela 2. Korisnici na pari~en nadomestok vo slu~aj na 

nevrabotenost vo 

fevruari 1998, 1999, 2000 i 2001 godina 

Nevraboteni - 

korisnici na pari~en 

nadomestok po osnova 

na: 

Broj na korisnici 

II - 

1998 

II - 

1999 

II - 

2000 

II - 

2001 

Ste~aj 24.080 14.313 8.694 8.195 

Sezonci 1.967 1.347 1.289 1.393 

Tehnolo{ki vi{ok od 

firmi zagubari (25) 

6.384 5.959 5.357 4.847 

Tehnolo{ki vi{ok od 

firmi 12 zagubari 

- - - - - - - - - 2.277 

Povtorno vraboteni 

ste~ajci 

2.108 548 111 26 

VKUPNO : 48.346 37.265 33.382 37.025 

Izvor : Zavod za vrabotuvawe (administrativen 

izvor), Skopje, 2001 god. 

Od tabelata br.2 se gleda deka vo ovoj period postoi 

zgolemuvawe na brojot na korisnici na pari~en nadomestok po 

osnova na nevrabotenost vo 1998 godina, negovo namaluvawe vo 

72

1999 i 2000 godina, do povtorno negovo zgolemuvawe vo 2001 

godina. 

Zgolemeniot broj na korisnici na pari~en nadomestok 

po osnova na nevrabotenost ja nametnuva{e potrebata od 

zgolemuvawe na iznosot na sredstvata od Buxetot na 

Republikata za ostvaruvawe na ova pravo, a so toa se 

zgolemuva{e i iznosot na potrebnite sredstva i za pridonesot 

za penzisko i invalidsko osiguruvawe i pridonesot za 

zdravstveno osiguruvawe na nevrabotenite lica. 

II. Regulativa od oblasta na socijalnata za{tita 

Vo postprivatizacioniot period vo Republika 

Makedonija bea ostvareni aktivnosti na normativen plan i vo 

oblasta na socijalnata za{tita. Vo toj kontekst be{e donesen 

nov Zakon za socijalna za{tita i nekolku drugi podzakonski 

akti. So negovoto donesuvawe se vospostavi poseben sistem 

na socijalna za{tita, a so toa dojde i do razgrani~uvawe i 

definirawe na sistemot na socijalnata za{tita od drugite 

sistemi na socijalnoto osiguruvawe vo koi porano bea 

sodràni institucii, prava i oblici na za{tita od socijalen 

karakter. 

Regulativata za socijalnata za{tita e koncipirana vrz 

osnova na normite i iskustvata na me|unarodnoto pravo vo 

evropskite zemji. 

1. Zakon za socijalna za{tita ("Slu`ben vesnik na RM" br. 

50.97) 

Vo Republika Makedonija se utvrduvaat i isplatuvaat 

pove}e vidovi na socijalna pomo{ koi se utvrdeni so posebni 

zakonski propisi. 

So Zakonot za socijalna za{tita utvrdeni se slednite 

vidovi na socijalni beneficii : 

73

- Postojana pari~na pomo{ koja se obezbeduva za lica 

nesposobni za rabota i socijalno neobezbedeni i toa 

kako osnovna pari~na pomo{ na nositelot na pravoto i 

dodatok na drugite ~lenovi na semejstvoto nesposobni 

za rabota (souìvateli na pomo{ta) ; 

- Socijalna pari~na pomo{ koja se obezbeduva na lica 

sposobni za rabota, no socijalno neobezbedeni, odnosno 

lica {to ne moàt da obezbedat sredstva za 

egzistencija ; 

- Pari~en nadomestok za pomo{ i nega so koj se 

steknuvaat lica koi ne moàt da gi vr{at osnovnite 

ìvotni potrebi, odnosno liceto e nepodvi`no, 

potpolno slepo, zaboleno od distrofija, lica so te{ki 

i najte{ki pre~ki vo psihi~kiot razvoj i dr. ; 

- Ednokratna pari~na pomo{ koja se obezbeduva na lica 

ili semejstva koi se na{le vo opredelen socijalen 

rizik, poradi pretrpeni prirodni nepogodi, podolgo 

lekuvawe vo zdravstveni ustanovi ili drug vid 

socijalna potreba. 

2. Odluka za uslovite, kriteriumite, visinata, na~inot i 

postapkata za utvrduvawe i ostvaruvawe na pravoto na 

socijalna pomo{ ("Slu`ben vesnik na RM" br. 15/98) 

So ovaa Odluka se utvrduvaat pobliskite uslovi, 

kriteriumi, visinata, na~inot i postapkata za utvrduvawe i 

ostvaruvawe na pravoto na socijalna pari~na pomo{ na 

gra|anite koi se izloèni na socijalen rizik. 

Visinata na socijalnata pomo{ se utvrduva spored 

relativna linija na siroma{tija i obezbedenite sredstva za 

ovaa namena. Visinata na relativnata linija na siroma{tija 

na godi{no nivo iznesuva 36.000 denari, odnosno 3.000 denari 

mese~no. Socijalnata pomo{ za edno~leno doma}instvo se 

opredeluva vo visina od 57% od presmetanata relativna 

linija na siroma{tija. 

74

Visinata na socijalnata pomo{, zavisno od brojot na 

~lenovite na doma}instvoto, soglasno ovaa odluka iznesuva : 

- 1.700 denari za edno~leno doma}instvo; 

- 2.200 denari za dvo~leno doma}instvo; 

- 2.800 denari za tri~leno doma}instvo; 

- 3.600 denari za ~etiri~leno doma}instvo; i, 

- 4.200 denari za pet~leno i pove}e~leno doma}instvo. 

3. Pravilnik za opredeluvawe na visinata na pravoto na 

ednokratnata pari~na pomo{ ("Slu`ben vesnik na RM" br. 

53/2000) 

So ovoj Pravilnik se opredeluva visinata na pravoto 

na ednokratna pari~na pomo{. Taa se opredeluva od 

prose~nata mese~na neto plata po rabotnik vo nestopanstvoto 

na Republika Makedonija, ostvarena vo poslednite tri meseci 

i toa vo visina do 30% za zadovoluvawe na potrebite na lica 

ili semejstvo koe se na{lo vo polo`ba na socijalen rizik ili 

druga socijalna kriza koja ne ostava trajni posledici; do 

100% za zadovoluvawe na potrebite na lica ili semejstvo koe 

se na{lo vo polo`ba na socijalen rizik ili druga socijalna 

kriza koja moè da ostavi posledici (vo slu~aj na dolgo 

lekuvawe vo zdravstvena ustanova i dr.); do iznosot na dve 

prose~ni mese~ni neto plati za zadovoluvawe na potrebite na 

lica ili semejstvo koe se na{lo vo polo`ba na socijalen 

rizik ili druga socijalna kriza koja moè da ostavi trajni 

posledici (pretrpeni prirodni nepogodi i dr.). 

Potro{eni sredstva za oddelni prava od socijalna za{tita se 

: 

1994 god. - 2.133.231.900 denari; 

1995 god. - 2.215.282.825 denari; 

1996 god. - 2.562.139.392 denari. 

75

Sredstvata za ostvaruvawe na pravata od socijalna 

za{tita se obezbeduvaat od Buxetot na Republikata, a 

sredstvata vo Buxetot se od taksi, danoci, carini, akcizi i sl. 

U~estvoto na pravata od socijalna za{tita vo bruto 

doma{niot proizvod po godini iznesuva : 

1994 god. - 1.6%; 

1995 god. - 1.4%; 

1996 god. - 1.6%. 

Brojot na korisnici na oddelni prava od socijalnata 

za{tita prose~no godi{no iznesuva : 

Tabela 3. 

Korisnici na socijalni beneficii 

Godi 

na 

1994 

1995 

1996 

Postojana 

pari~na pomo{ 

5.179 nositeli 

2.885 

souìvateli 


2.715 

souìvateli 


2.800souìvate 

li 

Korisnici na : 

Socijalna Nadomest 

pari~na pomo{ ok za 

pomo{ i 

nega 

45.000 

doma}instva 

53.000 

doma}instva 

54.000doma}ins 

tva 

Civilna 

invalidn 

ina 

2.694 663 

6.362 650 

6.500 620 

Izvor : Ministerstvo za trud i socijalna politika 

(administrativni izvori). 

Tabela 4. Korisnici na socijalna pomo{, postojana pari~na pomo{ 

i tu|a nega i pomo{ 

76

Godi 


Korisnici na 

socijalna 

pomo{ 

Korisnici na 

postojana pari~na 

pomo{ 

Korisnici na tu|a 

nega i pomo{ 

1997 65.703 4.562 10.105 

1998 63691 6.391 11.853 

1999 73.469 4.792 13.395 

Izvor : 

Ministerstvo za trud i socijalna politika 

(administrativen podatok). 

Od tabelata se gleda deka kaj site kategorii korisnici 

na socijalni prava ima zgolemuvawe na brojot na korisnicite, 

a toa zna~i i vo ovoj period e zgolemena potrebata od 

zafa}awe na dodatni sredstva od Buxetot na Republika 

Makedonija. 

IV. Aktivnosti i merki vo reformite na socijalniot 

sektor 

Vo ramkite na Proektot za prilagoduvawe na 

socijalniot sektor vo podkomponentata - Socijalna pomo{ bea 

ostvareni pove}e aktivnosti. Glavnata cel na ovie aktivnosti 

be{e vo nasoka na obezbeduvawe na efikasnost i pravilnost 

vo sistemot na socijalna pomo{ so razvoj na objektivni 

kriteriumi za razvoj na siroma{tijata vo ekonomijata i da se 

razvie podobar model za isporaka na uslugite. Vo pogled na 

linijata na siroma{tija da se konstruira linija na 

siroma{tija bazirana na minimalna potro{uva~ka ko{nica i 

da se razvie sistem na monitoring na siroma{tijata vo 

Ministerstvoto za trud i socijalna politika, podobruvawe na 

merkite za efikasnost i ednakvost na sistemot na socijalnata 

za{tita, zajaknuvawe na kapacitetot i evolucijata na sistemot 

na socijalna pomo{, obuka na personalot i drugo, so pove}e 

definirani pokonkretni preporaki i merki so indikatori i 

dinamika na izvr{uvawe: 

77

- vo vrska so linijata na siroma{tija, a vrz baza na 

anketata na potro{uva~ka na doma}instvata, 

presmetana e apsolutna linija na siroma{tija za 

urbani podra~ja i linija na siroma{tija za ruralni 

podra~ja, kako osnova za utvrduvawe na nivoto na 

socijalnata pomo{ na razli~ni nivoa; 

- vo aktivnostite za monitoring na siroma{tijata 

presmetani se indeksite na siroma{tijata kako 

glavni indikatori za sledewe na siroma{tijata; 

- vo pogled na efektivnosta/ednakvosta na 

podobruvawe donesena e Odluka vo koja se utvrdeni 

kriteriumite, nivoata, na~inot i postapkata za 

utvrduvawe i ostvaruvawe na socijalnata pomo{; 

- vo podobruvawe na centrite za socijalna pomo{ 

vospostaven e pilot-proekt za podobruvawe na 

institucionalniot kapacitet na slu`bite preku 

zgolemuvawe na efikasnosta na administrativnite 

postapki; 

- vo pogled na obukata na personalot vo socijalnite 

ustanovi napravena e obuka za podobruvawe na 

metodot na rabota za doizgraduvawe na sistemot. 

Vo ramkite na proektot za reformite na pazarot na 

trud bea ostvareni aktivnosti i merki koi treba da bidat vo 

funkcija na namaluvawe na nevrabotenosta i obezbeduvawe na 

za{tita po osnova na nevrabotenost. 

Celta na reformite vo pazarot na trudot e 

podobruvawe na fleksibilnosta na pazarot na trudot preku 

namaluvawe na ograni~uvawata za vrabotuvawe i otpu{tawe 

na rabotnici, namaluvawe na zadolìtelnite minimalni 

beneficii i dozvoluvawe na konkretnoto opredeluvawe na 

platite preku soodvetni izmeni i dopolnuvawe na zakonskata 

regulativa, a osobeno preku: 

- dozvoluvawe da se vr{i vrabotuvawe i bez pomo{ na 

Zavodot za vrabotuvawe; 

78

- barawe i obvrska za nevrabotenite lica aktivno da 

baraat rabota za da imaat pravo na nadomestoci po 

osnova na nevrabotenost; 

- ograni~uvawe na traeweto na nadomestocite i na 

zamenskite stapki; 

- prifa}awe na revidiran sistem na dodeluvawe na 

zdravstveni kartoni za zdravstveno osiguruvawe na 

nevrabotenite lica; 

- promeni vo rabotnoto zakonodavstvo vo nasoka na 

finansisko rastovaruvawe na rabotodavecot pri 

priem na rabotnici; 

- mo`nost rabotodavcite da primaat rabotnici bez 

oglas i poednostavuvawe na postapkata za izbor na 

rabotnici i po àlba; 

- poednostavuvawe na postapkata za otpu{tawe na 

rabotnici; 

- podobruvawe na fleksibilnosta na kolektivnoto 

dogovarawe; 

- merki vo nasoka na podobruvawe na redovnosta vo 

isplatata na beneficiite po osnova na 

nevrabotenost i namaluvawe na brojot na 

korisnicite na pari~en nadomest za nevrabotenost; 

- vospostaven e sistem i Edinica za evaluacija na 

politikite od oblasta na trudot, so formirawe na 

baza na podatoci, vospostavuvawe i razvoj na 

buxetski model za identifikacija na informaciski 

jazovi za podobruvawe na buxetskite procesi vo 

programata na nevrabotenite, analiza na 

socijalnite i fiskalnite vlijanija vrz programite 

na nevrabotenite i za socijalna pomo{. 

Ovie merki, zaedno so promocija, implementacija i 

finansiska poddr{ka na 

aktivni politiki pri vrabotuvaweto, }e pridonesat za 

pro{iruvawe i zgolemuvawe na efektite i celite na proektot 

za reformi vo pazarot na trudot i socijalniot sektor. 

79

ZAKLUÔK 

Tranzicionite procesi vo Republika Makedonija se 

ostvaruvaa bavno, so problemi i protivre~nosti, iako e pri 

kraj procesot na privatizacijata. Toa pokraj drugoto se dolì 

na dinamikata na ostvaruvaweto na ekonomskite reformi. 

Ovie procesi vlijaea i predizvikaa problemi i vrz tekot i 

dinamikata na reformite vo socijalniot sektor. 

Vo ovoj trud e napraven obid da se dade prikaz na 

regulativata, sostojbite i aktivnostite od oblasta na trudot i 

socijalnata za{tita. 

Imaj}i gi predvid obemot, sloènosta i kompleksnosta 

na regulativata, na sostojbite i ostvarenite aktivnosti vo 

reformite vo pazarot na trudot i socijalnata za{tita, 

delovite od regulativata, oddelni institucii ili oddelni 

pra{awa od ovaa oblast moè da bidat predmet na po{iroka i 

podlaboka analiza {to poradi ograni~eniot prostor vo ovoj 

trud e objektivno nemo`no, a {to zna~i deka moè da bide 

predmet i na drugi analizi i sogleduvawa. 

80

LITERATURA 

1. MANU: Ekonomska tranzicija 

- sostojba, problemi,perspektivi,Skopje, 1999 

2. Ekonomski institut: 

Ekonomski institut, Skopje 

"Ekonomski razvoj" 

spisanie na 

br. 1 i 2, 1999 godina 

3 3. Ekonomski 

institut i 

" Ekonomski i socijalni 

aspekti na nevrabotenosta 

vo 

RRepublika Makedonija i vo 

Republika Bugarija i 

predpostavki za nejzino 

namaluvawe", 

Skopje, april 2000 godina 

4. Dràven zavod za statistika "Vrabotenost i 

nevrabotenost vo 

na Republika Makedonija 

naRepublikaMakedonija", 

Skopje, 29.XI.2000 godina 

81

D-r Лилия Чанкова 


РЕАЛИЗАЦИЯ НА ПРОДУКЦИЯТА НА ПРЕДПРИЯТИЯТА В 

ПОСТПРИВАТИЗАЦИОННИЯ ПЕРИОД В БЪЛГАРИЯ 

1. Условия и фактори, влияещи върху 

реализацията 

на продукцията на предприятията 

Реализацията на продукцията на предприятията в 

постприватизационния период в България е израз на степента на 

тяхната адаптация към формиращите се пазарни условия в страната и 

към високите изисквания и стандарти на европейския и на световния 

пазар, т.е. на техните възможности за постигане на по-висока 

конкурентоспособност. Реализацията на продукцията се характеризира 

с показателя обем на продажбите, в който се отразява 

взаимосвързаното влияние на много условия и фактори с различна сила 

и насока на въздействие. С особено важно значение сред тях се 

открояват: 

• Стабилността на макроикономическата рамка, при която отделните 

предприятия да имат възможност да вземат решения в условия на 

по-висока степен на предвидимост. Инвестиционната активност за 

преструктуриране на предприятията в пазарно-продуктов и 

технологичен аспект, с което е свързана възможността за по-голяма 

реализация на тяхната продукция, силно се влияе от наличието на 

такава стабилност. В още по-голяма степен това важи за 

потенциалните чуждестранни инвеститори със стратегически 

намерения за осъществяване на стопанска дейност в страната. 

Интересът към тях е продиктуван не само от възможността да се 

внесат капитали и осигурят пазари, но и да се пренесат знания и 

опит в технологичното усъвършенстване на производството и в 

прилагането на нови концепции на управление, които осигуряват 

82

по-висока конкурентоспособност, съответно условия за по-добра 

реализация на продукцията. 

• Степента на изграденост и устойчивост на бизнес средата, в която 

предприятията осъществяват стопанската си дейност. В това 

отношение силно влияние оказва състоянието степента на 

съгласуваност на данъчната, пазарната, социалната и 

административната системи на страната и техните инфраструктури. 

Този фактор също има важно значение за интереса на 

потенциалните вътрешни и чуждестранни инвеститори към 

развиване на стопанска дейност с цел постигане на по-големи 

конкурентни предимства на вътрешния и международния пазар и 

съответно на по-висока реализация на произведената от тях 

продукция. 

• Сигурността на микроикономическата среда, характера на 

вътрешния пазар и на потребителското търсене в страната. 

Изграждането на дълготрайни стопански взаимоотношения с 

основните бизнес партньори (доставчици и клиенти) както в 

страната, така и в чужбина има непосредствено положително 

въздействие върху реализацията на продукцията на предприятията. 

Този процес засега в България не може да се осъществи така бързо, 

поради загубата на традиционни пазари, нарушените 

производствени връзки, тежкото финансово състояние, високата 

кредитна задлъжнялост на предприятията, забавения процес на 

приватизация и преструктуриране. Ниската покупателна 

способност на населението, формирала се в резултат на 

наследените и придобити икономически и социални проблеми и 

трудности в преходния период, доведоха до силно ограничаване на 

потребителското търсене в страната. Заедно с допуснатия 

нерегламентиран и съответно нелоялен конкурентен внос това се 

отразява крайно неблагоприятно върху реализацията на 

продукцията на предприятията на вътрешния пазар. 

• Съществуващият технологичен и управленски потенциал на 

предприятията, степента на неговото използване и съответно 

тяхното финансовото състояние. От това непосредствено зависи 

създаването на възможности за формиране и привличане на 

финансови ресурси за инвестиране в нови технологии, продукти и 

съвременни концепции за управление в цел завоюване на нови 

83

пазари и постигане на по-големи приходи от продажби. В тази 

връзка като особено актуален изпъква въпросът за манталитета, 

подготовката и уменията на управленските кадри на предприятията, 

които трябва да са адекватни за пазарните условия. От тях до 

голяма степен се определя резултатността на провежданите 

организационни промени, приложимостта на съвременни 

управленски модели, подходи и методи с цел повишаване 

конкурентоспособността на произвежданата продукция. 

• Мотивацията на собствениците на предприятията и на избраните от 

тях управленски екипи да изграждат стратегия, да провеждат 

политика за бъдещо конкурентоспособно развитие и във връзка с 

това да осигуряват възможности за формиране на собствен ресурс 

за инвестиране, за ползване на банкови кредити при сравнително 

приемливи условия, да привличат интереса на потенциални 

инвеститори в страната и чужбина. В това отношение характерът на 

провеждания в страната процес на приватизация (продължителност, 

критерии при продажба и спазване на договореностите с 

осъществяването на следприватизационен контрол, форма на 

провеждане - касова, масова) има решаващо значение. Като правило 

при мажоритарен собственик мотивацията е към засилване на 

стратегическите аспекти на управление с цел провеждане на 

политика за конкурентоспособно развитие на предприятията и 

съответно по-висока реализация на неговата продукция. При 

раздробена собственост за тях е характерен краткосрочния 

(оперативен) тип управление, подчинен на политиката за оцеляване, 

което има своето негативно влияние върху реализацията на 

продукцията. Пред изградените, в резултат на проведената масова 

приватизация, корпорации и техните дъщерни предприятия стои 

въпроса за тяхното ефективно управление, който е свързан с 

решаването на проблемите за баланса на интересите на 

участващите в корпоративните отношения, структурата на 

собствеността, системата на корпоративен контрол. 

• Състоянието на мениджмънта на предприятията, от което в голяма 

степен се определя ефективността на тяхната дейност и съответно 

конкурентоспособността им. Този фактор много пряко 

коренспондира с предходните два. Поради натрупаните отпреди 

проблеми, промените в собствеността и в обкръжаващата среда, 

84

формирали се вследствие на провежданата икономическа реформа, 

управлението на повечето български предприятия на този етап има 

някои особености, в които се проявяват наследените стереотипи на 

управленско мислене и поведение от предходния период. Тяхното 

поведение е към оцеляване и запазване на своите структури, 

изчаквайки по-благоприятен момент за разширяване на дейността. 

Като правило при тях отсъства стратегическият тип управление, 

преобладават традиционните за централизираната икономика 

организационни структури, забавен е процеса на преориентиране 

към съвременни управленски подходи и методи, съвсем начален е 

етапът на компютъризация на управленските процеси. 

• Промените в политическата и икономическата обстановка в света, 

региона и страната, в състоянието на инфраструктурата, в 

конюнктурата на международните пазари, във външнотърговските 

режими на страните. Те са свързани с военни конфликти, особено в 

бивша Югославия и вследствие на това с разрушенията на 

инфраструктурата в Балканския регион, с въвеждане на ембарго, с 

рецесия в страните от Европейския съюз в периода 1998-1999 г., със 

засилващия се процес на либерализация на международния 

стокообмен и динамично развитие на глобализацията на 

производството, пазара и конкуренцията. Посочените събития и 

свързани с тях последици имат пряка връзка с реализацията на 

продукцията на предприятията, главно по линия на износа. 

Целият този комплекс от фактори, с по-голяма или по-малка 

степен на взаимодействие, определя равнището и динамиката на 

обема на продажбите в страната в постприватизационния период. 

Разкриването на силата и насоката на тяхното действие дава 

възможност да се посочат причините и потърсят пътищата за 

решаване на проблемите в тази област. 

С въвеждането на паричния съвет в България през 1997 г. и 

стриктното спазване на неговите правила бе постигната 

макроикономическа стабилност, която създаде предпоставки за 

активизиране на стопанската дейност. Те се изразяват в по-високата 

степен на предвидимост на очакванията на предприятията при 

вземането на съответни управленски решения, което ги подпомага при 

планирането на дейността им в текущ и дългосрочен аспект. За тяхното 

бъдещо конкурентоспособно развитие, което е свързано с активизиране 

85

на инвестиционната им дейност и съответно с привличането на поголям 

финансов ресурс, осигуряването на макроикономическа 

стабилност не е достатъчно условие, особено за реалностите в страната. 

Постигането на по-висока степен на балансираност, рационалност и 

стабилност на данъчната, правната и административната системи има 

също така важно значение за засилване интереса на потенциалните 

вътрешни и външни инвеститори и тяхното по-нататъшно поведение за 

осигуряване на потенциал за конкурентоспособно развитие и по-висока 

реализация на продукцията. 

Следва да се отбележи, че периодът на реформи бе съпътстван 

от постоянни промени в стопанското и данъчното законодателство, във 

външнотърговския режим, които създадоха условия на несигурност и 

недисциплинираност в икономическите взаимоотношения на 

стопанските субекти, чести прояви на нелоялна конкуренция. 

Намаляването на инвестиционния риск, което е сериозен мотив за 

потенциалния инвеститор е свързано с успеха на борбата с корупцията 

и с постигането на политическа и стопанска стабилност. Важно 

значение за това има ускоряване изграждането на правно-нормативната 

и институционалната база, постигане на по-голяма стабилност и подобра 

координация между законодателната, изпълнителната и 

съдебната власт. 

В резултат на проведената приватизация, която стартира през 

1993 г. и в по-широки мащаби започна да се осъществява от 1997 г., в 

края на 2000 г. вече са раздържавени 51,4% от дълготрайните 

материални активи. Предстои приватизацията на големи и значими за 

икономиката на страната предприятия. В резултат на това е формиран 

частен сектор, чието участие в БВП през 2000 г. е в размер на близо 70 

% и бележи увеличение с 14,2 % в сравнение с предходната година. 31 

Най-силна е динамиката на този показател (относителен дял в БВП) в 

сектора на услугите. Прирастът на произведената от него продукция 

свидетелства за започнал процес на приспособяване към пазарните 

условия. 

В началото 2001 г. близо 90% от дълготрайните материални 

активи в промишлеността вече са приватизирани, като практически е 

завършено раздържавяването на малките и средни предприятия в този 

отрасъл. Напълно приватизирани са предприятията в отраслите “Черна 

31 Годишен отчет на БНБ, 2000 г. 

86

металургия”, “Целулозно-хартиена промишленост”, “Стъкларска и 

порцеланово-фаянсова промишленост”. Голям дял е делът на 

приватизираните дълготрайни материални активи (над 95%) в 

химическата, нефтопреработващата, шивашката, текстилната, 

трикотажната промишленост и цветната металургия. 32 Повечето от 

тези отрасли имат силно участие в експорта на страната за последните 

две години, което е показател за успешното им технологично и 

продуктово-пазарно преструктуриране и съответно адаптиране към 

високите изисквания на международните пазари. 

І. Тенденции в продажбите на промишлените предприятия 

Проследявайки динамиката на обема на продажбите на 

промишлените предприятия в периода януари 1999 г. – март 2001 г. се 

откроява тенденция към слабо подобрение, макар и колеблива по 

отделните тримесечия. (фиг.1). През първата половина на 1999 г. 

рецесията в страните от Европейския съюз доведе до намаляване на 

търсенето на продукцията на българските промишлени предприятия на 

техния пазар. Заедно с кризата в Косово, това се отрази крайно 

неблагоприятно върху обема на продажбите на промишлената 

продукция на страната от износ. Близо 60% от експорта на България 

преминава през Югославия и разрушената транспортна инфраструктура 

повлия за чувствително намаляване обема на износа за европейските 

страни, а използването на алтернативни, по-дълги маршрути доведе до 

увеличаване на транспортните разходи. В резултат на това износът на 

промишлената продукция на България отбеляза спад, който по данни на 

НСИ е в размер на 17%. 

През втората половина на 1999 г., поради участието на 

български фирми в следвоенния възстановителен процес в Косово, бе 

увеличан обемът на поръчките и съответно нарастна износът на 

продукция на преработващата промишленост на страната за 

Югославия. Това увеличение бе съпроводено с общо намаляване на 

обема на промишлената продукция за експорт през годината. 

Причините за това са свързани с ограниченото външно търсене, поради 

32 Икономиката на България през 2000 г. (годишен доклад). АИАП. 

87

рецесията в Европейския съюз и с трудностите при транспортирането 

на продукцията, поради разрушената сухоземна и водна 

инфраструктура на Балканите. 

Фиг.1 

2001г. 

1999г. 

През 2000 г. обемът на продажбите нарастна с 4, 6% в 

сравнение с 1999 година, за което най-голям дял, поради благоприятна 

конюнктура, има преработващата промишленост и по-конкретно - 

металургичният подотрасъл и производството на кокс и рафинирани 

нефтопродукти (таблица 1). Производството и разпределението на 

електроенергия, топлоенергия, газ и вода също има принос за растежа 

на продажбите на промишлеността. Добивната промишленост бележи 

спад от 7,4%. 33 

Таблица 1 

33 Годишен отчет на БНБ, 2000 г. 

88

Индекси на продажбите на промишлените предприятия 

спрямо същия период на предходната година 

Години 

1999 2000 Януари-май 2001 

Промишленост – общо 89,5 104,6 105,1 

Добивна промишленост 89,7 92,6 91,7 

Преработваща промишленост 88,3 105,5 105,5 

Производство и разпр. на ел.ен., 

тoплоен., газ и вода 

91,4 104,5 107,7 

*Източник: Текуща стопанска конюнктура, НСИ (декември 1999 г.,, 

декември 2000 г. и май 20001 г.) 

Очертаната положителна тенденция в обема на промишлените 

продажби се подкрепя и от анализа на изменението в натоварването на 

производствените мощности на промишлеността, което от второто 

тримесечие на 1999 г. бележи, макар и колеблива тенденция, на 

повишаване (фиг.2). За това свидетелстват и резултатите от направени 

анкетни проучвания от Националния статистически институт за 

мнението на стопанските ръководители на промишлените предприятия. 

Според тях стопанската конюнктура в промишлеността се подобрява от 

началото на 1999 г., като продължава и през 2000 г. Отбелязва се 

намаляване на затрудненията с недостатъчно търсене на промишлената 

продукция поради конкурентния внос и несигурната икономическа 

среда, като се подобрява нивото на осигуреност с поръчки. 

Оптимистични са в това отношение очакванията в бъдеще, но все още 

стои проблемът, свързан с неплатежоспособността на клиентите. 

Фиг.2 

89

1998 1999 2000 

* По данни на НСИ 

Изводът, който се налага от анализа на статистическата 

информация е, че положителната тенденция в динамиката на 

продажбите на промишлените предприятия се формира главно под 

влияние на засиленото външно търсене, което може да има и 

конюнктурен характер. Независимо от това допускане обаче фактът, че 

основният принос за тази положителна тенденция е на преработващата 

промишленост, говори за адаптацията на нейните предприятия и 

съответните производства към изискванията и стандартите на 

международния пазар и по-точно на европейския, който заема над 

половината от българския износ. 

Определяща роля за ръста на обема на продажбите на 

промишлените предприятия през 2000 г. в сравнение с предходната 

година, има износът, който неутрализира спада на реализираната 

продукция на вътрешния пазар. Нарастването на обема на продажбите 

за износ е с 26, 1%. 34 

Анализът на структурата на износа на България по отделни 

раздели и глави на хармонизираната система разкрива определени 

благоприятни тенденции, които се проявяват в последните две години 

34 Пак там. 

90

(1999 и 2000). Нараства относителният дял на обема на продажбите на 

промишлена продукция за износ с по-висока степен на преработка и 

съответно по-голяма добавена стойност. Типични представители в това 

отношение са продуктите на трикотажната, шивашаката, обувната, 

мебелната и електротехническата промишленост (таблица 2). 

Таблица 

2 

Участие на структуроопределящите раздели на 

хармонизираната система н общия износ (%) 

Раздели 1999 г. 2000 г. Раздели 1999 г. 2000 г. 

І 1,84 1,77 ІХ 2,50 2,00 

ІІ 6,00 3,00 ХІ 17,50 17,30 

ІV 7,30 4,80 ХІІ 2,80 2,50 

V 11,30 16,80 ХV 16,30 20,60 

VІ 9.20 10,30 ХVІ 9,80 8,90 

VІІ 3,20 2,70 ХІХ 2,00 1,90 

*Източник: Износ и внос, НСИ, № 4 от 2000 г. 

В направени изследвания се отчита, че върху стойностния обем 

на изнесената промишлена продукция през 2000 г. допълнително 

влияние оказва повишението на международните цени, т.е. неговият 

ръст е следствие донякъде на пазарна конюнктура. Такива са главно 

продуктите на металургията, нефтопреработването и химическата 

промишленост, като черните, цветните метали и торовете, които 

традиционно присъстват в експортната листа на страната. 35 Продуктите 

на някои подотрасли на т.нар. лека промишленост (текстилен, 

шивашки, трикотажен, мебелен, обувен) бележат траен ръст в общия 

обем на износа в последните две години. В това отношение влияе 

характерът на този тип продукция (с висока трудоемкост), 

конюнктурата на трудовия пазар в отделни региони на България и 

35 Икономиката на България през 2000 г., АИАП. 

91

ниското равнище на заплащане, от което се възползват някои чужди 

инвеститори, развивайки такъв род производства с осигурени пазари. 

Ниското ниво на доходите в България, което е в основата на 

ограниченото потребителско пърсене, предопределя спада на 

продажбите на промишлените изделия на вътрешния пазар. В 

сравнение с 1999 г. те са намалели със седем процента. 36 Доказателство 

за въздействието на тази причина за намаляване обема на продажбите 

на вътрешния пазар са резултатите от анкетните проучвания, проведени 

от НСИ сред бизнесмени за затрудненията в производствената дейност 

на промишлеността (фиг 3). Най-голям е броят на предприятията, 

посочили като затруднение недостатъчното търсене в страната. За 

ролята на износа за ръста на промишлените продажби говори и 

сравнително много по-малкия брой бизнесмени, които посочват като 

затруднение недостатъчното търсене от чужбина. 

Фиг.3 

Aпpил 2001 г. 

36 Годишен отчет на БНБ за 2000 г. 

92

Maй 2001 г. 

Източник: Текуща стопанска конюнктура, април 2001, НСИ 

Сравняването на резултатите от анкетните проучвания на НСИ 

за причините за затрудненията в производствената дейност на 

промишлените предприятия през месец май на 2001 г. и на 1998 г. 

показва, че няма съществени изменения в тяхното подреждане по 

значимост (фиг.4). За този период трудностите в производствената 

дейност и съответно в реализацията на продукцията произтичат от 

недостатъчното търсене от страната, неплатежоспособността на 

клиентите и наличието на финансови проблеми. 

Анализът показва, че най-съществените проблеми в 

производствената дейност в промишлеността и съответно в 

реализацията на продукцията на вътрешния пазар все още не са 

преодоляни. Те са свързани основно със слабата покупателна 

способност на населението, произтичаща от неговите ниски доходи и 

безработицата, със затруднения от финансов характер. 

93

Затруднения в производствената дейност на промишлените предприятия 

(отн. дял на предприятията %) 

60 

53 

50 

50 

40 

35 

39 

40 

37 

30 

29 

30 

20 

17 

16 

10 

0 

неплатежеспособност на 

финансови проблеми 

затруднения в конкурентен 

недостатъчно търсене от 

недостатъчно търсене от 

клиентите 

внос 

чужбина 

страната 

Май.98 

Май.01 

Общият извод, който може да се направи е, че реализацията на 

промишлената продукция е сериозен проблем, чието решаване все още 

не е постигнато. Както беше отбелязано, тя е следствие от действието 

на комплекс от фактори от икономически и социален характер. 

Решаването на този проблем е свързано с преодоляване на 

традиционните за преходния период трудности и решаването на 

концептуални въпроси на икономическата реформа. Ръстът в обема на 

продажбите на промишлените предприятия през 2000 г. се дължи 

основно на благоприятната външна конюнктура и засиленото търсене 

на международния пазар. 

94

Prof. d-r Aleksandar Petroski 

Ekonomski institut - Skopje 

OSTVARUVAWETO VO OBLASTA NA 

PROIZVODSTVOTO VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 

VO POSTPRIVATIZACIONIOT PERIOD 

Goleminata i dinamikata na ostvaruvawata vo oblasta na 

proizvodstvoto vo osnova e uslovena od raspolo`livite faktori 

na proizvodstvoto i nivnata angaìranost. Faktorite na 

proizvodstvoto vo osnova moàt da se podelat na rabotna sila 

(~ove~ki del) i materijalen del. ôvekot (proizvoditelot) so 

svoeto iskustvo, rabotnite naviki, obrazovanieto, stru~nite 

kvalifikacii i sl. pretstavuva primaren faktor vo procesot na 

proizvodstvo. Toj e sozdava~ na materijalnite faktori vo 

porane{nite procesi na proizvodstvo i gi stava vo funkcija vo 

sega{nite procesi na proizvodstvo. Spored toa, ako svesniot, 

~ove~kiot del ne postoi, ne dejstvuva kon odnapred definirana 

cel, materijalnite faktori na proizvodstvoto ne }e moàt da 

funkcioniraat vo toj proces. 

Ponatamu, od goleminata, strukturata i kvalitativnite 

karakteristiki na materijalniot del od proizvodstvenite 

faktori zavisi obemot i kvalitetot na proizvodstvoto. Vo 

uslovi na pogolema opremenost na trudot i so koristewe na 

kvalitetni inputi, vo proizvodstvoto moè da se o~ekuva 

zgolemuvawe na produktivnosta, a ottamu i zgolemuvawe na 

proizvodstvoto. Spored toa, modernizacijata na sredstvata za 

rabota i koristeweto na kvalitetni surovini pozitivno vlijae 

vrz za{tedite, olesnuvaweto i skratuvaweto na procesot na 

proizvodstvo. Vsu{nost, seto toa pretstavuva primena na 

sovremenite tehni~ko - tehnolo{ki dostignuvawa kako osnovna 

pretpostavka za zgolemuvawe na obemot i na kvalitetnite 

karakteristiki na proizvodstvoto. 

95

Vo postprivatizacioniot period, ostvaruvawata vo 

domenot na proizvodstvoto vo Republika Makedonija vo 

osnova gi imaat istite karakteristiki kako i ostanatite 

ostvaruvawa vo makedonskata ekonomija vo ovoj period. 

Imeno, ostvarenoto proizvodstvo e rezultat na 

raspolo`livite faktori na proizvodstvo i nivnata 

angaìranost vo toj proces, odnosno nivnata iskoristenost. 

Ponatamu, zna~ajno vlijanie na ostvaruvaweto na 

proizvodstvoto ima{e zgolemuvaweto i modernizacijata na 

materijalniot del (opremata) od faktorite na 

proizvodstvoto, soglasno sovremenite tehni~ko - 

tehnolo{ki dostignuvawa. Pobaruvawata na doma{niot i 

stranskite pazari i konkurentskata sposobnost na 

makedonskoto stopanstvo kako i ostvaruvaweto na procesot 

na proizvodstveno prestruktuirawe, soglasno barawata na 

pazarot, isto taka neposredno vlijae{e vrz obemot i 

dinamikata na ostvaruvawe na proizvodstvoto. Pokraj ovie, 

postojat i drugi mo`nosti i ograni~uvawa so koi se 

soo~uva makedonskoto stopanstvo vo tranzicioniot period. 

Vo analiziraniot period ostvarenoto 

proizvodstvo vo Republika Makedonija vo osnova 

pokaùva edna nadolna linija. Gledano po godini, 

proizvodstvoto stagnira ili se namaluva. Dokolku 

ostvarenoto proizvodstvo (bez vklu~uvawe na 

zemjodelskoto proizvodstvo) vo 1994 god. go ozna~ime 

kako 100, toa vo narednite godini e namaleno. Taka, 

indeksot na fizi~kiot obem na ostvarenoto 

proizvodstvo se dviì pome|u 95 i 89. Najgolemoto 

namaluvawe od 11% e ostvareno vo 2000, a najmaloto 

od 5% vo 1998 godina. 

Indeksi na ostvarenoto proizvodstvo 

(1994=100) 

S t o p a n s k i d e j n o s t i g o d i n i 

1995 1996 1997 1998 1999 2000 

1.Proizvodstvo bez zemjodelstvo 91 94 93 95 92 89 

2. Industrisko proizvodstvo 90 92 93 98 95 99 

96

3. Zemjodelsko proizvodstvo 104 102 103 108 109 102 

4. Eksploatacija na {umi 97 112 105 91 101 99 

5.Efektivni ~asovi vo grade`ni{tvoto 97 99 83 75 74 70 

Izvor: Na{i presmetuvawa vrz baza na izvornite 

podatoci od Dràvniot zavod za statistika, mese~en 

statisti~ki izve{taj, 1.2.1.05 Skopje 2000. 

Ostvaruvaweto na industriskoto proizvodstvo 

vo periodot 1995-2000 godina sporedeno so 1994 

godina, isto taka e zna~ajno ponisko. Imeno, 

indeksot na fizi~kiot obem na industriskoto 

proizvodstvo po godini se dviì me|u 90 i 99%. Ako 

se zeme predvid deka ostvarenoto industrisko 

proizvodstvo vo 1999 godina iznesuva samo 51 % od 

ostvarenoto industrisko proizvodstvo vo 1990 

godina, toga{ zaklu~okot sam po sebe se nametnuva za 

negovoto zna~ajno namaluvawe. 

Zemaj}i ja predvid 1990 godina kako bazna, vo 

narednite godini indeksite na industriskoto 

proizvodstvo vo Republika Makedonija iznesuvaat: 

Indeksi na industriskoto proizvodstvo (1990 = 100) 

Godini 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 

Indeksi 83 70 60 54 48 49 50 53 51 

Izvor: SGM/95;99;2000. 

Sporeduvaweto ukaùva deka industriskoto 

proizvodstvo vo Republika Makedonija vo prvite pet 

godini od analiziraniot period zna~ajno e namaleno. 

Taka, vo 1995 godina ostvarenoto proizvodstvo 

iznesuva samo 48% sporedeno so istoto vo 1990 

godina. Vo narednite tri godini ostvareno e 

nezna~itelno zgolemuvawe, taka {to vo 1999 godina 

toa iznesuva samo 51% od ona vo 1990 godina. 

Postojat pove}e pri~ini za namaluvawe na 

fizi~kiot obem na industriskoto proizvodstvo vo 

97

na{ata zemja. Me|u niv pozna~ajni se: 

prestanuvaweto so rabota na oddelni kapaciteti 

kako rezultat na ostvaruvaweto na procesot na 

transformacija; gubewe na porane{nite pazari i 

namaluvawe na mo`nostite za plasman na 

industriskoto proizvodstvo; nedovolnata 

iskoristenost na aktivnite industriski kapaciteti 

i sl. Taka, vo periodot 1991-1997 godina (za 

ostanatite godini ne se objaveni oficijalni 

statisti~ki podatoci) iskoristenosta na 

raspolo`livite industriski kapaciteti vo 

Republika Makedonija iznesuva: 

Iskoristuvawe na kapacitetite vo industrijata 

Vo ramkite na proekt, vreme za 

rabota na kapacitetot 

Vo ramkite na tehni~ko - 

tehnolo{koto mo`no vreme za 

rabota na kapacitetot 

godini 

~ista 

dejnost 

org. 

princip 

~ista 

dejnost 

org. 

princip 

1991 73,8 74,8 63,6 63,9 

1992 52,8 56,2 42,5 45,4 

1993 48,4 53,0 37,7 41,5 

1994 49,7 53,9 38,3 42,5 

1995 44,5 47,9 34,3 37,5 

1996 45,9 50,1 35,4 39,0 

1997 39,4 39,7 31,6 32,7 

Izvor: SGM/1993 - 1999 

Iskoristuvaweto na kapacitetite vo 

industrijata vrz osnova na mo`noto i ostvarenoto 

proizvodstvo vo analiziraniot period vo osnova se 

dviì po edna nadolna linija. Intenzitetot na 

98

namaluvawe na iskoristenosta na raspolo`livite 

proizvodstveni kapaciteti posebno e prisuten vo 

poslednite godini, koga iskoristenosta ne iznesuva 

pomalku od 50%. Vo 1997 godina, spored 

proektiranoto vreme za rabota na kapacitetite, 

nivnata iskoristenost iznesuva okolu 39%. Dodeka 

pak, spored tehni~ko - tehnolo{koto vreme za rabota 

na kapacitetite nivnata iskoristenost iznesuva 

okolu 32%. 

Spored iznesenite podatoci (indeksi na 

fizi~kiot obem), zemjodelskoto proizvodstvo vo 

Republika Makedonija vo periodot 1994-2000 godina 

beleì porast. Ako zemjodelskoto proizvodstvo vo 

1994 godina go ozna~ime kako 100, negovoto 

zgolemuvawe se dviì od 2% do 9%. Dokolku pak, 

ostvarenoto zemjodelsko proizvodstvo vo 1990 godina 

go ozna~ime kako baza, negovoto zgolemuvawe vo 

narednite godini iznesuva: 

Indeksi na zemjodelskoto proizvodstvo (1990 = 100 ) 

Godini 1993 1994 1995 1995 1997 1998 1999 

Indeksi 94 101 105 104 104 109 110 

Izvor: SGM/99; 2000. 

Vo prvata godina od analiziraniot period 

(1993) ostvarenoto zemjodelsko proizvodstvo e 

pomalo za 6% od ona vo 1990 godina. Vo narednite 

godini zgolemuvaweto na zemjodelskoto proizvodstvo 

iznesuva od 1% do 9%. Spored toa, koga se govori za 

proizvodstvoto, vo ovaa stopanska dejnost ostvareni 

se popovolni rezultati za razlika od onie vo 

industrijata i rudarstvoto. 

Eksploatacijata na {umite vo Republika 

Makedonija vo periodot 1994-1999 godina, sporedeno 

so 1994 godina, vo tri godini e namalena, a vo tri e 

99

zgolemena. Namaluvaweto na eksploatacijata na 

{umite se dviì od 1-9%, a zgolemuvaweto od 1-12%. 

Vo grade`ni{tvoto ostvarenite efektivni ~asovi vo 

analiziraniot period 1993-2000 godina, sporedeni so 1994 godina, 

se zna~ajno namaleni. Namaluvaweto po godini iznesuva od 1% vo 

1996 godina, duri do 30% vo poslednata godina od ispituvaniot 

period. 

Iznesenite soznanija za ostvaruvawata vo 

proizvodstvoto vo Republika Makedonija 

nedvosmisleno upatuvaat na zaklu~ok deka vkupnoto 

proizvodstvo (bez zemjodelskoto) vo 

privatizacioniot period, vo koj spored izve{tajot 

na Agencijata na Republika Makedonija za 

privatizacija vo industrijata se privatizirani 481 

pretprijatie, vo zemjodelstvoto 403 i vo 

grade`ni{tvoto 118 pretprijatija, e namaleno. 

Pozna~ajno namaluvawe e ostvareno kaj 

industriskoto proizvodstvo, {to zna~ajno vlijae vrz 

namaluvaweto na vkupnoto proizvodstvo, bidej}i 

ovaa stopanska dejnost e nose~ka vo makedonskoto 

stopanstvo. Imeno, spored podatocite na Zavodot za 

platen promet za 2000 godina. od vkupno vrabotenite 

vo makedonskoto stopanstvo 48,0% se angaìrani vo 

industrijata i rudarstvoto. Dodeka pak, vkupnata 

aktiva (od bilansot na sostojbata) na ovaa stopanska 

dejnost iznesuva 41,6% od aktivata na vkupnoto 

stopanstvo, a vo ostvareniot vkupen prihod na 

makedonskoto stopanstvo u~estvuvaat so 35,4% vo 

predmetnata godina. 

Pogore iznesenite indeksi za ostvarenoto 

proizvodstvo vo makedonskoto stopanstvo, isto taka 

ukaùvaat na namalena proizvodstvena aktivnost vo 

{umarstvoto i grade`ni{tvoto. Za razlika od 

proizvodstvoto vo ovie stopanski dejnosti, 

zemjodelskoto proizvodstvo vo Republika Makedonija 

beleì opredeleno zgolemuvawe. 

100

Postojat pove}e pri~ini za namaluvawe na 

ostvaruvawata vo oblasta na proizvodstvoto vo 

makedonskoto stopanstvo. Osnoven dvigatel vo 

razvojot na stopanstvoto i zgolemuvaweto na 

proizvodstvoto, kako i podobruvaweto na negovite 

performansi soglasno barawata na doma{niot i 

stranskite pazari, se goleminata, strukturata i 

naso~uvaweto na investiciite. Spored goleminata na 

ostvarenite investicii vo postranzicioniot period, 

Republika Makedonija se vbrojuva vo zemjite so 

mo{ne mala investiciona potro{uva~ka. Imeno, 

ostvarenite investicii vo periodot 1992 - 2000 

godina gledani po godini se dviàt me|u 19,4% i 

13,4% od bruto doma{niot proizvod. Najvisoko 

u~estvo na investiciite vo bruto doma{niot 

proizvod e ostvareno vo 1992 godina, a najnisko vo 

1994 godina. Vo po~etokot na tranzicioniot period 

vo na{ata zemja ima pojava i na dezinvestirawe, 

podatok koj neposredno ukaùva na mo{ne maliot 

obem na investirawe. 

Ako se zeme predvid naso~uvaweto na i onaka 

maliot obem na investicii po dejnosti, toga{ mnogu 

pojasni stanuvaat soznanijata za pri~inite za 

prisutnite dvièwa so negativen predznak vo 

sferata na proizvodstvoto vo makedonskoto 

stopanstvo. Vo strukturata na ostvarenite 

investicii vo periodot 1992-1998 godina, po godini, 

industrijata kako nose~ka proizvodstvena dejnost vo 

makedonskoto stopanstvo u~estvuva od 17,0%(1995) do 

25,4%. Kako rezultat na mo{ne maliot obem na 

ostvareni nvesticii vo ovaa stopanska dejnost, vo 

osnova vo celiot tranzicionen period ostvaren e 

proces na dezinvestirawe. Pri ova da istakneme deka 

pogolemiot del od ostvarenite investicii vo ovaa 

stopanska dejnost se realizirani vo 

elektrostopanstvoto. 

101

Ostvarenite investicii vo zemjodelstvoto 

gledani po godini iznesuvaat me|u 4,1% i 8,8%, vo 

{umarstvoto me|u 0,3% i 0,6% i vo grade`ni{tvoto 

me|u 0,9% i 2,4% od vkupno ostvarenite investicii. 

Zaedni~koto u~estvo na investiciite od ovie tri 

dejnosti i od industrijata vo vkupno ostvarenite 

investicii vo Republika Makedonija vo 

tranzicioniot period se dviì pome|u 24,9%(1995) i 

35,1% vo 1992 godina. Ostanatite investicii vo 

na{ata zemja vo osnova se odnesuvaat za izgradba na 

infrastrukturni objekti. 

Pokraj investicioniot faktor, nepovolnite 

dvièwa vo koristeweto na raspolo`livite resursi 

(proizvodstveni kapaciteti, golem broj na 

nevraboteni lica i sl.) neposredno vlijaat vrz 

namaluvaweto na proizvodstvoto. Vo osnova vakvite 

dvièwa se rezultat i na novite uslovi na 

stopanisuvawe vo tranzicioniot i 

posttranzicioniot period. Stopanskite subjekti od 

proizvodstvenata sfera svoite aktivnosti vo ovoj 

period vo golema mera gi imaa naso~eno kon 

ostvaruvaweto na procesot na transformacija na 

op{testveniot i dràvniot kapital, zapostavuvaj}i 

go re{avaweto na problemite i pra{awata koi se 

odnesuvaa na proizvodstvenoto prestruktuirawe i 

intenzivirawe na proizvodstvoto preku racionalno 

iskoristuvawe na raspolo`livite potencijali. 

Ponatamu, raspadot na porane{na Jugoslavija i 

vojnite {to se vodea na oddelni delovi od nejzinata 

teritorija predizvikaa prekini vo sorabotkata me|u 

stopanskite subjekti voop{to i oddelno vo sferata 

na proizvodstvoto. Pri ova da istakneme deka 

proizvodstvenite kapaciteti od makedonskoto 

stopanstvo se gradeni vo ramkite na strukturata na 

jugoslovenskoto stopanstvo. Taka, so prestanokot na 

sorabotkata me|u stopanskite subjekti od 

porane{nite jugoslovenski republiki, vo golem broj 

102

na proizvodstveni kapaciteti od makedonskoto 

stopanstvo proizvodstvoto se namali, a nekoi od niv 

prestanaa da funkcioniraat. Isto taka, vakvite 

promeni neposredno vlijaea makedonskoto stopanstvo 

da gi izgubi pazarite na porane{na Jugoslavija na 

koi gi plasira{e proizvodite, a i se snabduva{e so 

oddelni surovini i repromaterijali. Embargata 

postaveni od me|unarodnata zaednica kon na{iot 

severen sosed, kako i blokadata kon Republika 

Makedonija postavena od na{iot juèn sosed vo 

oddelni godini od tranzicioniot perid isto taka 

vlijaea vrz ostvaruvaweto na stopanskite 

aktivnosti, iskoristuvaweto na raspolo`livite 

proizvodstveni potencijali i zgolemuvaweto na 

proizvodstvoto. 

Seto pogore izneseno nedvosmisleno ukaùva 

deka vo tranzicioniot period makedonskoto 

stopanstvo se soo~uva{e so brojni ograni~uva~ki 

faktori vo ostvaruvawata vo domenot na 

proizvodstvoto. Ograni~uvawata, pred sé, se 

odnesuvaat na domenot na mo`nostite za 

pro{iruvawe i modernizacija na proizvodstvenite 

kapaciteti soglasno sovremenite tehni~ko - 

tehnolo{ki dostignuvawa i sozdavawe uslovi za 

iskoristuvawe na raspolo`livite potencijali. Toa e 

rezultat na maliot obem na investicii vo 

proizvodstveniot del od stopanstvoto vo 

tranzicioniot period, a koj proizleguva od niskoto 

nivo na razvienost na makedonskoto stopanstvo i 

negovata niska akumulativna i reproduktivna 

sposobnost, niskoto nivo na {tedewe na stopanskite 

subjekti i na naselenieto, negativnoto vlijanie na 

vojnite {to se vodea vo opkruùvaweto i nivniot 

pridones Republika Makedonija da stane rizi~no 

podra~je za investirawe, kako za doma{ni, taka i za 

stranski investitori i sl. 

103

Vo postprivatizacioniot period 

zgolemuvaweto na proizvodstvoto i negovoto 

prestruktuirawe soglasno izostrenite barawa na 

doma{niot i stranskite pazari za Republika 

Makedonija pretstavuva primarna zada~a. 

Geografskata mestopolo`ba i faktot {to na{ata 

zemja ne izleguva na more i ne e vo mo`nost da gi 

razviva onie stopanski dejnosti i uslugi (trgovija, 

soobra}aj , turizam i sl.) karakteristi~ni za 

primorskite zemji, nedvosmisleno upatuva na 

neophodnosta od davawe prioritet na razvojot na 

proizvodstvenata dejnost vo makedonskoto 

stopanstvo. Vakvata orientacija vo razvojot na 

makedonskoto stopanstvo }e pridonese za 

zgolemuvawe na izvozot i namaluvawe na prisutniot 

deficit vo me|unarodnata razmena, {to ne e slu~aj 

vo izminatiot tranzicionenen period, koga 

proizvodstvoto be{e zapostaveno, a akcentot be{e 

staven vrz formirawe na trgovski i uslu`ni pravni 

subjekti, daleku pove}e od potrebite na 

dvomilionskoto naselenie. Poradi toa se nametnuva 

neophodnosta pokraj zgolemuvaweto na obemot na 

investiciite i nivnoto naso~uvawe vo proizvodnata 

sfera za pro{iruvawe i modernizacija na postojnite 

proizvodstveni kapaciteti i izgradba na novi, 

soglasno sovremenite tehni~ko - tehnolo{ki 

dostignuvawa. So vakvoto naso~uvawe na 

investiciite }e se sozdavaat uslovi za ostvaruvawe 

na novi rabotni mesta i vrabotuvawe na del od 

golemiot broj na nevraboteni lica, odnosno 

pogolemo angaìrawe na ovoj raspolo`liv faktor na 

proizvodstvoto vo na{ata zemja. 

Imaj}i go predvid niskoto nivo na 

iskoristenost na raspolo`livite proizvodstveni 

kapaciteti, vo postprivatizacioniot period treba 

da se posveti posebno vnimanie od strana na 

stopanskite subjekti i od strana na dràvata (vo 

104

smisla na sozdavawe uslovi od nejziniot domen) za 

iskoristuvawe na postojnite zna~ajni rezervi vo ovoj 

faktor na proizvodstvoto. So iskoristuvaweto na 

vakvite rezervi }e se zgolemi proizvodstvoto bez 

ili so nezna~itelni investicii (za otklonuvawe 

tesni grla), {to e mo{ne zna~ajno za makedonskoto 

stopanstvo koe te{ko moè da obezbedi sopstveni 

sredstva za finansirawe na investiciite. 

Vo postprivatizacioniot period, isto taka, se nametnuva 

neohodnosta od pointenzivno proizvodstveno prestruktuirawe na 

makedonskoto stopanstvo soglasno potrebite i kriteriumite na 

doma{niot i stranskite pazari. So poadekvatna proizvodstvena 

struktura i podobri performansi na proizvodstvoto, se 

zgolemuva konkurentskata sposobnost i se sozdavaat uslovi ne 

samo za zadrùvawe na postojnite, tuku i za osvojuvawe na novi 

pazari za plasman na zgolemeniot obem na proizvodstvo kako 

primarna aktivnost na makedonskoto stopanstvo vo 

postprivatizacioniot period. 

105

проф. д-р ик. н. Илия Георгиев, 

н.с. д-р Спартак Керемидчиев 


ФИНАНСОВО СЪСТОЯНИЕ И ПРОБЛЕМИ НА 

ПРЕДПРИЯТИЯТА 

В БЪЛГАРИЯ В ПОСТПРИВАТИЗАЦИОНИЯ ПЕРИОД 

Реалното развитие на частния сектор в България 

започна след политическите промени в края на 80-те 

години. През 1989 г. в частния сектор на страната се 

създаваше около 7% от БВП, а доминиращата негова част 

- в държавния и полудържавния кооперативен сектор. 

С демонополизацията, която започна да се 

извършва през 1991 г., бяха разформировани големите 

държавни структури в областта на индустрията и 

търговията и създадени стопански субекти, които имаха 

пълни права да осъществяват самостоятелно 

производствена и търговска дейност. В процеса на 

преобразуване на държавните предприятия в търговски 

дружества този формален статут беше законово утвърден. 

В повечето случаи децентрализираните държавни 

търговски дружества поради липсата на конкурентни 

структури представляваха местен (регионален) монопол, 

а липсата на стимули правеше тяхната дейност твърде 

неефективна. 

Едва след началото на приватизацията през 1993 г. 

и особено след реалния й старт през 1997 г. чрез този 

процес се получи по-чувствително динамизиране на 

частния сектор в страната. В приватизационното 

законодателство бяха създадени специални привилегии 

за пряко изкупуване и разсрочено изплащане на малки 

търговски и производствени обекти от техните наематели 

106

и заетия в тях персонал. Освен това беше уредена 

възможността да се изкупуват обособени части от 

държавните предприятия (цехове, магазини, отделни 

технологично несвързани производства, почивни станции, 

магазини, ресторанти и др.), които често представляваха 

най-атрактивната част от тях. През 1995 г. и 1996 г. 

динамиката на продадените обособени части беше поголяма 

от тази на продадените цели предприятия. До 

края на 1999 г. общият брой на продадените от началото 

на процеса предприятия и обособени части е 

приблизително равен – 1989 цели предприятия и 1959 

обособени части. Проведените три кръга на масова 

приватизация в България през 1996 г. и 1997 г. 

допринесоха за бързо прехвърляне на държавна 

собственост от 1040 предприятия в частно притежание. 

Моделът на реституция създаден през 1991 г. и 

1992 г. предвиждаше връщане в натура на запазеното 

национализирано имущество на бившите му собственици 

и техните наследници. Реституционните закони засягаха 

предимно обекти от рода на магазини, работилници, 

автосервизи, административни сгради, малки 

предприятия и апартаменти. До края на 1995 г. са 

подадени заявления за реституиране на 66 443 такива 

обекта с обща площ 36 460 хил. кв. м. Тези обекти бяха 

материалната основа за започване на малък и среден 

бизнес от наследниците на бившите собственици. 

През последните 3 години от всички предприятия в 

страната МСП заемат около 98-99% от общия им брой. 

Делът на големите предприятия е около 1-2% и има 

тенденция за намаляване. През 1998 г в частния сектор 

на икономиката МСП заемат 99,3%, а в публичния сектор 

- 72,34%. В публичния сектор има тенденция за 

намаление дела на големите предприятия за сметка 

нарастване дела на малките и средни предприятия. В 

частния сектор се наблюдават обратна тенденция - 

107

увеличение дела на малките и средни предприятия и 

намаление дела на големите предприятия. През 

последните години делът на брутната добавена стойност, 

създавана от МСП е около 25%. 

Българската статистика публикува обобщени 

финансови данни за 60 086 предприятия. От тях 57 678 

предприятия или 96% са в частния сектор. 

Разпределението на предприятията от нефинансовия 

сектор по краен финансов резултат (нетна печалба) е 

представено в Таблица 1. 


Разпределение на предприятията от нефинансовия 

сектор 

по краен финансов резултат към 31.12. 1999 година 

Показатели Общо 

в т.ч. в частния сектор 

брой хил. лв. Ср.хил. 

лв. 

на 

предпр. 

брой хил. лв. Ср.хил. 

лв. 

на 

предпр. 

1.Предприятия 34 064 1 639 472 48,129 33 063 959 510 29,021 

с печалба 

2.Предприятия 17 277 2 665 719 154,292 16 310 1206 892 74,000 

със загуба 

3.Предприятия 8 745 8 305 

с нулев 

финансов 

резултат 

Общо 60086 -1 026 247 17,08 57678 -247382 -4,29 

О тези данни могат да бъдат направени няколко 

важни изводи: 

1. Общо предприятията от нефинансовия сектор 

през 1999 г. допускат загуба от 

1 026 247 лв. или средно по 17,08 хил. лв. на 

предприятие. Общо предприятията в частния сектор 

също допускат загуба в размер на 247 382 хил.лв. или 

средно по 4, 29 хил. лв. на предприятие. 

108

2.Общо в нефинансовия сектор 34 064 предприятия 

или 56,7% през 1999 г. реализират 1 639 472 хил. лв. 

печалба. В частния сектор 33 063 предприятия или 

57,32% реализират 959 510 хил. лв. печалба т.е . 

броят на предприятията в частния сектор, които 

реализират печалба е по-голям с 0,63% в сравнение 

общо с предприятията от нефинансовия сектор, но 

реализираната печалба е по-малка с 679 962 хил. лв. или 

с 41,47%. 

3. Общо в нефинансовия сектор 17.277 

предприятия или 28,75% допускат 2 665 719 хил. лв. 

загуба за дадената година. В частния сектор 16 310 

предприятия или 28,28% допускат 1 206 892 хил. лв. 

загуба т.е . броят на предприятията в частния 

сектор, които допускат загуба е по-малък с 0,47% в 

сравнение общо с предприятията от нефинансовия 

сектор, а допусната загуба е по-малка с 1.458.827 

хил. лв. или с 54,73%. 

4. Общо в нефинансовия сектор реализираната 

през 1999 г. печалба средно от едно предприятие е 

48,19 хил. лв., а в частния сектор е 29,021 хил. лв. 

или с 39,78% по-малко. Аналогично стои въпроса и с 

допусната загуба - средно за предприятие от 

нефинансовия сектор тази загуба е 154,292 хил. лв., а в 

частния сектор е 74,00 хил. лв. т.е. с 52,00% помалко. 

Това е естествено, тъй като в частния сектор са 

главно малки и средни предприятия (МСП). С това се 

обяснява и факта, че първите 100 предприятия от 

частния сектор осигуряват 46% от реализираната 

печалба в този сектор, докато първите 100 

предприятия от обществения сектор – 96% от 

реализираната печалба в този сектор. Загубата на 

първите 100 предприятия от частния сектор 

съставлява 43% от общата загуба в този сектор, 

докато загубата на първите 100 предприятия от 

109

обществения сектор съставлява 95% от общата 

загуба в този сектор. 

5.Общо в нефинансовия сектор 8 745 предприятия 

са с нулев финансов резултат, а в частния сектор – 8 305 

предприятия. 

Основните показатели, характеризиращи 

финансовото състояние на предприятията от 

нефинансовия сектор към 31.12.1998 г и 31.12.1999 г. са 

представени в Таблица 2. От приведените в Таблица 2 

данни за основните показатели, характеризиращи 

финансовото състояние на предприятията произтичат 

следните по-важни изводи: 

1.Общата ликвидност (краткотрайни активи към 

краткосрочни задължения) средно за предприятията от 

частния сектор е много ниска (1,05). Тя е почти на 

границата, под която предприятията стават неликвидни и 

е двойно далеч от оптималната граница, която е около 

2,00. Коефициентът на обща ликвидност е по-нисък с 

0,02 пункта от този средно за предприятията от 

обществения сектор и намалява с 0,02 пункта в 

сравнение с 1998 година. В нито един от отраслите на 

частния сектор общата ликвидност не е и не се 

приближава да оптималната граница. В 10 от тях (от 

всичко 29) коефициентът на обща ликвидност е под 1,00, 

което означава, че в множество предприятия от частния 

сектор краткотрайните активи не могат да покрият 

краткосрочните задължения т.е. те се намират в ликвидна 

криза . 


Основни показатели за финансовото 

състояние на предприятията от нефинансовия 

сектор 

Основни 

показатели 

мярка 

1998 г. 1999 г. 

общо сектори общо Сектори 

110

обществен частен 

Общест 

вен 

Частен 

1.Обща 

ликвидност 

коеф. 1,07 1,08 1,07 1,10 1,20 1,05 

2.Бърза 

ликвидност 

коеф. 0,59 0,59 0,58 0,62 0.68 0,60 

3.Задлъжнялост коеф. 1,06 0,78 1,49 1,21 0,76 1,74 

4.Нетна 

рентабилност на % -0,09 -0,70 0,31 -2,40 -,5,99 -0,83 

продажбите 

5.Рентабилност/с 

обствен капитал 

% -0,22 -1,10 1,16 -6,02 -8,45 -3,15 

6.Нетна 

рентаб./краткоср % -0,79 -4,95 3,27 -19,61 -37,66 -7,82 

. задълж. 

7.Нетна 

рентаб./дългоср. % -0,28 -1,99 1,02 -6,65 -15,67 -2,36 

задълж. 

8.Оперативна 

рентабилност 

% 3,77 4,69 3,16 2,41 2,88 2,20 

9.Ефективност 

на разходите 

% 101,70 101,94 101,53 99,13 96,90 100,21 

10.Финансова 

автоном. на 

пасивите 

-краткосрочна коеф. 1,28 1,80 0,88 1,11 1,85 0,75 

-дългосрочна коеф. 3,65 4,49 2,83 3,26 4,46 2,48 

2.Бързата ликвидност (вземания +парични 

средства/краткосрочни задължения) средно за 

предприятията от частния сектор, макар да се увеличава 

с 0,02 пункта през 1999 г. в сравнение с 1998 г, остава 

ниска (0,60) т.е. тя е далеч от оптималната граница 

(около1,00) и твърде близо до границата, под която 

предприятията стават неликвидни. Коефициентът на 

бърза ликвидност е по-нисък с 0,10 пункта от този средно 

за предприятията от обществения сектор. Само в един от 

отраслите на частния сектор (отрасъл ”Съобщения”) 

бързата ликвидност е на оптималната граница. В 7 от тях 

(от всичко 29) коефициентът на бърза ликвидност е под 

0,50, което означава, че паричните средства плюс 

вземанията средно за предприятията от частния сектор не 

111

могат да покрият краткосрочните задължения, а 

множество от тези предприятия са в ликвидна криза. 

3. Нетната рентабилност на продажбите (финансов 

резултат/нетни приходи от продажби) средно за 

предприятията от частния сектор е повече от 7 пъти повисока 

от рентабилността в обществения сектор (- 

5,99%), но е отрицателна величина (-0,83%) и с 

негативно развитие (0,31% в 1998 г.). Това е естествен 

резултат от реализирания отрицателен финансов 

резултат през 1999 година.Само в 5 отрасъла на частния 

сектор (от всичко 29) нетната рентабилност на 

продажбите е положителна величина, докато в 

останалите 24 отрасъла на този сектор рентабилността е 

отрицателна величина, което означава, че предприятията 

в тези отрасли като цяло генерират загуба. 

4. Нетната рентабилност на собствения капитал 

(финансов резултат/собствен капитал) средно за 

предприятията от частния сектор е 2,7 пъти по-висока от 

рентабилността в обществения сектор (-8,45%), но е 

отрицателна величина (-3,15%) и е с определено 

негативно развитие (1,16 % през 1998 г.). Само в 5 

отрасъла на частния сектор (от всичко 29) нетната 

рентабилност на собствения капитал е положителна 

величина, а в останалите 24 отрасъла на този сектор 

рентабилността е отрицателна величина. Това означава, 

че собственият капитал на предприятията от частния 

сектор създава съществена загуба. 

5. Нетната рентабилност на краткосрочните 

задължения (финансов резултат/краткосрочни 

задължения) средно за предприятията от частния сектор 

е 4,8 пъти по-висока от рентабилността в обществения 

сектор (-37,66 %), но е твърде висока отрицателна 

величина (-7,82%) и също е със силно негативно 

развитие (3,27% в 1998 г.). Само в 5 отрасъла на частния 

сектор (от всичко 29) нетната рентабилност на 

112

краткосрочните задължения е положителна величина, 

докато в останалите 24 отрасъла на този сектор 

рентабилността е отрицателна величина. Това означава, 

че общо предприятията от сектора и в по-голямата част 

от неговите отрасли натрупват краткосрочни задължения, 

без да могат да генерират положителен финансов 

резултат. 

6. Нетната рентабилност на дългосрочните 

задължения (финансов резултат/дългосрочни 


е 6,6 пъти по-висока от рентабилността в обществения 

сектор (-15,67 %), но също е отрицателна величина (- 

2,36%) и е негативно развитие (1,02% в 1998 г.). Само в 

5 отрасъла на частния сектор (от всичко 29) нетната 

рентабилност на краткосрочните задължения е 

положителна величина , в останалите 24 отрасъла на този 

сектор рентабилността е отрицателна величина. Това 

означава, че общо предприятията от сектора и в поголямата 

част от неговите отрасли натрупват дългосрочни 

задължения, без да могат да генерират положителен 

финансов резултат. 

7. Оперативната рентабилност на продажбите 

(оперативна печалба/приходи от продажби) средно за 

предприятията от частния сектор е с 23,60% по-ниска от 

рентабилността в обществения сектор, но е положителна 

величина (2,20%), която намалява през 1998 г. (3,16%). 

В 25 отрасъла на частния сектор (от всичко 29) 

оперативната рентабилност на продажбите е положителна 

величина като цяло за предприятията за тези отрасли. 

Това означава, че общо предприятията от частния сектор 

и в много по-голямата част от отраслите на този сектор 

генерират положителен оперативен маржин. 

Обстоятелството, че финансовият резултат е отрицателна 

величина за частния сектор като цяло и за по-голямата 

част от неговите отрасли се обяснява главно с направени 

113

съществени финансови и извънредни разходи. 

8. Ефективността на разходите (приходи/разходи) 

средно за предприятията от частния сектор е 

положителна величина - 100,21% и е малко по-висока от 

ефективността на разходите в обществения сектор 

(96,90%)), но има известен спад в сравнение с 1998 г. 

(101,53%). Това означава , че общо предприятията от 

частния сектор реализират приходи, по-големи от 

разходите и осигуряват оперативна печалба. 

9. Коефициентът на задлъжнялост (краткосрочни 

задължения + дългосрочни задължения към собствен 

капитал) средно за предприятията от частния сектор е 

1,74 и се увеличава с 0,25 пункта в сравнение с 1998 

година.Той е по-висок от този на обществения сектор с 

0,96 пункта. В 21 отрасъла (от всичко 29) на частния 

сектор коефициентът на задлъжнялост е по-голям от 

единица. Това означава, че собственият капитал е 

значително по-малък от задълженията, им. Очевидно. 

множество предприятия в частния сектор са 

декапитализирани. 

10. Коефициентът на краткосрочна финансова 

автономност (собствен капитал/краткосрочни 


е по-малък от единица и намалява (0,88 през 1998 г.). В 

12 отрасъла (от всичко 29) на частния сектор 

краткосрочна финансова автономност на предприятията е 

по-малък от единица Това означава,че предприятията от 

частния сектор и значително част от отраслите на този 

сектор са натрупали съществени краткосрочни 

задължения и са силно зависими от своите кредитори т.е. 

те са загубили своята финансова автономност. 

11. Коефициентът на дългосрочна финансова 

автономност (собствен капитал/дългосрочни задължения) 

средно за предприятията от частния сектор е 2,48, но е 

по-малък с 1,98 пункта от същия в обществения сектор и 

114

намалява (2,83 през 1998 г.). Това означава, че 

предприятията от частния сектор са натрупали и 

съществени дългосрочни задължения и са твърде 

зависими от своите кредитори. 

Общ извод: като цяло предприятията от частния 

сектор в България в пост приватизационния период се 

намират в лошо финансово състояние: те генерират 

загуба, имат отрицателна рентабилност, много близо са 

до границата, под която ще станат неликвидни, 

натрупали са значителни задължения, загубили са своята 

финансова автономност и са съществено зависими от 

своите кредитори;значителен брои предприятия са между 

фалита и оцеляването. 

Множество са проблемите, които са 

обусловили лошото финансово състояние на 

предприятията от частния сектор в 

постприватизационния период. Няколко от тях 

заслужават специално внимание и ще бъдат 

разгледани в следващото изложение. 

Първо, ограничен пазар за продукцията на 

предприятията, лимитиран от няколко фактора: 

- загубването на пазара в страните от бившия Съветски 

съюз; 

- загубването на арабския пазар; 

- слабата конкурентноспособност на българските 

предприятия, поради което имат ограничен износ 

на взискателния западен пазар; 

- извънредно ниските цени за продуктите на 

българските предприятия, което прави неефективен 

техния износ. 

Поради тези причини главно по-големите и много 

малка част от малките и средните предприятия изнасят 

продукция и услуги на външния пазар. Голямата част от 

предприятията работят за вътрешния пазар. Като се има 

предвид, че основният им вътрешен пазар е 

115

потребителския, то динамиката на развитието им е в 

пряка зависимост от него. Сривовете на вътрешния пазар 

определят спада на производството на българските 

предприятия и обратно. Ето защо като цяло 

предприятията от частния сектор натоварват само част от 

производствения капацитет, който много често е 

недостатъчен за преминаване на критичната точка на 

рентабилност. 

Второ, неблагоприятна външна среда за 

развитието на българските предприятия, а именно: 

- непрекъснато нарастват цените на енергоносителите, 

суровините и материалите, повишава се курса на 

долара, расте инфлацията, повишава се 

безработицата, остават високи данъчните ставки и 

лихвените проценти по кредитите. 

- силно свито потребление, поради много ниските 

доходи на голяма част от населението, редуване на 

стагнация с много нисък ръст на пазара. 

- извънредно нелоялна конкуренция в резултат на 

нерегламентиран внос, неспазване на българските и 

европейските стандартни от вносителите и т.н. 

Тези много съществени външни заплахи, съчетани 

с ниската конкуретноспособност на продуктите са много 

съществен проблем за ефективното функциониране и 

развитие на българските предприятия. 

Бързото адаптиране на предприятията от частния 

сектор към условията на външната среда е ключов 

фактор за техния растеж и ефективност. Без съмнение е 

нужно съществено подобряване на външната среда и 

провеждане на стимулираща растежа макроикономическа 

политика. Но използването на външните условия би било 

възможно и пълноценно, ако успоредно с нейното 

подобряване се извършат и промени на равнище на 

предприятието, а именно: 

- повишаване на качеството на продуктите и услугите. 

116

- намаляване на разходите. 

- използване на конкурентни цени. 

- развитие на продуктовия портфейл съобразно 

изискванията на пазара. 

- подобряване на организацията на всички равнища на 

управление. 

Това би повишило общата конкуретноспособност на 

предприятията от частния сектор и би подобрило тяхното 

финансово състояние. 

Трето, липса на недостатъчно собствените средства за 

покриване на краткосрочните задължения към 

кредиторите и предизвикване на всеобща задлъжнялост 

по веригата на свързаните предприятия, а така също 

много трудният достъп на предприятията до банкови 

кредити. 

Проблемът с финансирането на предприятията 

придобива много сериозни измерения на етапа на 

развитие от жизнения им цикъл. Това важи особено за 

МСП. Над 60% от тях посочват проблема с финансиране 

на дейността им като една от трите най-важни спирачки 

на развитието. 

Банковият сектор в България изживя два коренно 

различни етапа на развитие. Първият етап с 

продължителност до края на 1996 г. се характеризираше 

с бурно развитие на нови банки, кредитна експанзия и 

ниска степен на регулиране на кредитната дейност на 

търговските банки от страна на Централната банка. Този 

етап логично завърши с разтърсваща финансова криза, в 

резултат на което бяха затворени 19 търговски банки и от 

1 юли 1997 г. беше въведен валутен борд, който замени 

старата парична политика. 

Валутният борд установи твърд обменен курс на 

българския лев към германската марка, изолира 

Централната банка като играч на паричната политика и я 

превърна в технически емисионен център, но рязко 

117

увеличи ролята на банковия надзор върху дейността на 

търговските банки. Бяха разработени нови банкови 

наредби, беше въведена наказателна отговорност при 

неспазването им от банкерите, които логично свиха 

кредитната експозиция на търговските банки, особено 

рисковите кредити и рязко завишиха изискванията за 

обезпечаване на отпусканите кредити. Едновременно с 

това основните държавни банки бяха продадени на чужди 

финансови институции, които нямаха опит за работа в 

страната. Всички това определи посоката на капиталите 

на българските банки: събиране на вътрешните 

спестявания и другите свободни финансови средства и 

инвестирането им на капиталовите пазари в чужбина. 

Поради високия инвестиционен риск разликата 

между лихвите по депозитите и кредитите се запазва 

висока. Докато годишните левови депозити се олихвяват 

годишно с около 3,5-4%, то годишните лихви по 

отпусканите депозити достигат 16-18%. Към този процент 

банките добавят още 1-2% за банково обслужване, 

поддържане на сметки и други такси и комисионни, които 

още повече оскъпяват предприемаческите кредити. 

Поради все още съществуващото недоверие в 

банковата система и ниското равнище на спестявания, 

депозитите в банките са предимно краткосрочни, което 

налага банките да поддържат високо равнище на 

ликвидност и да отпускат основно краткосрочни кредити. 

Така общият размер на отпуснатите дългосрочни 

кредити за частния сектор в края на 1999 г. е едва 

26,9 млн. лв. (26,9 млн. г. марки), което е нищожно 

за икономика с БВП от около 11 млрд. щ. д. 

Основен проблем, който съществува при 

отпускане на кредити е за обезпеченията им. Поради 

слабото развитие и високата чувствителност на някои 

пазари, обезпечения като селскостопански земи, горски 

фонд и други почти не се използват. Оценките на 

118

недвижимото имущество, което се приема като 

обезпечение на кредита се правят от оценители на 

банката, които ги подценяват с около 25-30% под 

реалната им пазарна цена. Липсата на единен регистър 

на направените ипотеки внася несигурност в кредитните 

институции за това дали недвижимите имоти не са 

ипотекирани на друго място. Дори, ако се стигне до 

използване на обезпечението, законодателството и 

практиката в страната е такава, че в по-голяма степен са 

защитени интересите на кредитополучателя, отколкото на 

кредитодателя. 

Акции или други ценни книжа също не могат да 

бъдат използвани като обезпечения, поради това, че 

регистърът на особените залози не предоставя 

информация дали акциите на едно търговско дружество 

вече са заложени. Централният депозитар предоставя 

информация за учреден залог на публичните предприятия 

върху парични средства, стоки и машини, но не и върху 

акциите им. 

В България досега не е създаден гаранционен 

фонд, които да се занимава с гарантиране на кредитния 

риск по отпусканите кредити. Едва наскоро бе разработен 

проект за създаване на такава институция специално за 

МСП. 

В България има четири действащи инвестиционни 

фонда и около 10 чуждестранни и международни 

програми за финансиране развитието на МСП. Външните 

програми за МСП са организирани под формата на 

фондации, кооперации или работят чрез български 

банки. Когато тези програми се реализират чрез 

фондации, предоставените средства са малки по размер и 

са безвъзмездни. Програмите, които се реализират чрез 

български банки се сблъскват с общите проблеми по 

кредитиране, защото се подчиняват на общите банкови 

разпоредби в страната. Това определя ниската им 

119

ефективност. Програмата на Европейския съюз за 

развитие на МСП, която е отворена от 1992 г. за България 

има отпуснати до сега кредити в размер на 2,2 млн. евро 

от предоставените 5 млн. евро. Инвестиционните 

фондове, които функционират в страната работят на 

принципа на финансиране чрез дялово участие в 

собствеността на дружеството. Това е твърде деликатна 

форма на кредитиране в условията на неразвит фондов 

пазар и има твърде големи рискове и за двете участващи 

страни. 

От другата страна на кредитния пазар стоят 

проблемите на самите предприятия. МСП посочват като 

първа причина за не ползване на банкови кредити 

усложнената процедура и изискванията на банките. 

Голяма част от този проблем се намира в МСП. Повечето 

МСП работят на ръба на данъчното законодателство, 

водят двойно счетоводство, по всякакъв начин крият 

печалбите си и не могат да представят реални данни за 

бизнеса си. Традиционният финансов анализ дори на 

проспериращи МСП би показал, че те са на ръба на 

оцеляването. Това прави бизнес плановете, дори и тези 

от тях, които са подготвени от професионални 

консултанти прекалено оптимистични за кредитните 

институции. Затова те държат повече на обезпечението 

на кредита, отколкото на идеята, заложена в бизнес 

плана. 

Друг важен критерий, по който се ориентират 

банките при вземане на решение за отпускане на кредит 

е дали кредитоискателят е редовен техен клиент, които 

без проблеми си обслужва задълженията. По този начин 

за новосъздадените фирми категорично отпада 

възможността за получаване на кредити, което ги 

принуждава да търсят други начини за достигане да 

кредити. Един от начините е в даването на подкупи на 

банкови служители или търсенето на политически 

120

протекции за отпускане на кредити срещу определено 

заплащане. Другият път е за използване на 

възможностите, които предоставя нелегалното и 

полулегалното банкиране в страната. Тази форма на 

банкиране е много либерална, защото не изисква никакви 

или почти никакви обезпечения, но цената на кредита е 

много голяма и предприемачът гарантира кредита с 

живота си. 

Втората трудност за получаване на кредити, която 

посочват предприемачите са обезпеченията по кредита. 

Особено за стартиращите МСП този проблем е трудно 

решим, защото те не разполагат с необходимия капитал 

или имущество за обезпечаване на заема. Трудности те 

срещат и при намиране на средства за осигуряване на 

собственото си участие в инвестиционните проекти. 

Очаква се това да бъде една от трудностите и при 

използване на предприсъединителните фондове на ЕС, 

които изискват пълният размер на инвестицията да бъде 

направена от предприемача и след това да се рембурсира 

частта, която идва безвъзмездно по линия на тези 

фондове. 

За много от фирмите ползването на кредити е 

много рисковано и скъпо занимание, поради което те 

въобще не се занимават с него. Динамиката на вътрешния 

пазар е много нестабилна и е под влияние на множество 

фактори, които твърде трудно могат да бъдат оценени. 

Повечето МСП работят с индивидуални и краткосрочни 

договори, които не им осигуряват търсене в средно 

срочна перспектива. Затова те често са затруднени да 

представят договори или да направят анализи за 

развитието на пазара си и търсенето на продукция и 

услуги, които биха създавали след реализация на 

инвестиционните си намерения. 

Институционалната среда, която съществува в 

страната все още не подпомага развитието на МСП. Едва 

121

през 1999 г. бе приет закон за МСП и бе създадена 

Агенция за МСП. През същата година бе учредена и 

Насърчителна банка за финансиране изключително на 

МСП, чийто проект за създаване съществува от преди 6-7 

години. Въпреки че, в страната е изградена мрежа от 

агенции за регионално развитие, стопански камари, 

бизнес-инкубатори, техният реален потенциал е много 

малък, а и те са откъснати от капиталовия пазар. 

Съществуващите чуждестранни и български фирми, които 

имат добър потенциал оказват услуги срещу цени, които 

са непосилни за дребните и средни предприемачи, 

поради което те рядко са ползвани. 

Решението, което намират МСП за финансиране на 

развитието си при тези условия се състои в използване на 

вътрешни средства – реинвестиране на печалбата си, 

авансово плащане от купувачите, използване на 

амортизациите, отлагане на плащания към Националния 

осигурителен институт, към държавния бюджет, 

доставчици и персонал. 

Вторият основен източник на финансиране са 

собствени средства на предприемача и заеми от приятели 

и роднини. Този източник е често използван поради това, 

че размерът на необходимите средства не е много голям, 

не се изискват обезпечения, а само доверие и цената на 

кредита е по-ниска от търговската или е равна на нула. 

Финансирането на МСП е един от основните 

ограничители за развитието на дребното и средно 

предприемачество. Необходими са промени както сред 

кредитните институции, така и в самите МСП. Трябва да 

се създадат посреднически организации и 

институционална среда, която да намалява разходите по 

сделката при отпускане на кредити. 

Първата стъпка, която би трябвало да се направи е 

да се промени бизнес средата в България в посока на 

намаляване на данъчното бреме върху МСП, въвеждане 

122

на умерени данъчни и не данъчни преференции, 

намаляване или премахване на множеството лицензионни 

и регистрационни режими, намаляване на бариерите на 

навлизане и излизане от бизнеса, изтегляне на 

държавата от икономиката и усъвършенстване на 

“правилата на играта”, така че поведението на държавата 

да бъде прогнозируемо от бизнеса. 

Необходими са промени в регулирането на 

кредитната дейност като създаване на публични 

регистри, в които да се съхранява информация за 

всички залози, ипотеки и други направени 

обезпечения. Трябва да се промени 

законодателството, така че да дава възможност за 

бърза реализация на обезпеченията в случаи на 

неизправни длъжници. Създаването на 

гаранционен фонд, който да обезпечава част от 

кредитния риск и на система за застраховане на 

отпуснатите кредити би раздвижило кредитния 

пазар. 

Кредитните институции би трябвало да разгледат 

политиката си по отношение на МСП и да заделят повече 

усилия и средства за улесняване на вътрешните си 

процедури по отпускане на кредити, за подготовка на 

свои специалисти, които да познават проблемите на тези 

предприятия. 

Необходимо е МСП трябва да подобрят 

финансовата си отчетност, да изкарат на светло част от 

доходите си, които реализират в сенчестата част на 

бизнеса и да се опитат да планират по-дългосрочно 

бизнеса и нуждите си от външни капитали. От съществена 

важност е да се повиши икономическата култура на 

предприемачите, за да не се получава разминаване в 

комуникациите между банкерите и индустриалците. 

Четвърто, ниска степен на зрялост на 

мениджмънта в значителна част от предприятията: 

123

- управленската системата бавно се привежда в 

съответствие с пазарните условия. Все още са твърде 

неразвити функциите: “маркетинг”, “входяща 

логистика”, “ изследване и развитие”, “управление на 

персонала” и “опазване на околната среда”. 

- не е се осъществява достатъчно ефективно 

взаимодействието между основните функции на 

мениджмънта - планиране, организиране, 

ръководство, контрол, а така също и взаимодействието 

между основните му подсистеми – маркетинг, 

иновации, логистика, производство, финанси, 

персонал и т.н. 

- счетоводството бързо се привежда към 

международните стандарти, но не е достатъчно 

развита системата на финансовото планиране, не се 

спазват строго “златните” правила на финансовия 

мениджмънт. 

- неразвита е функция на портфейлния менижмънт. 

- липса ясна визия в собственици и мениджъри, поради 

което е слабо развито и недостатъчно зряло 

стратегическото управление. Съществуват сериозни 

диспропорции между стратегическото формулиране и 

стратегическото изпълнение. 

- не е внедрен контролинга като система за целево 

ориентирано координиране, поради което не е 

достатъчно усъвършенствувана производствената 

функция и насочена към подобряване обслужването 

на клиентите, намаляване на себестойността, 

повишаване на качеството и конкурентната способност 

на предприятието. 

- Управленските кадри от всички равнища на 

управление на предприятието, не са достатъчно 

пазарно ориентирани и не притежават необходимите 

124

управленски знания и умения да се справят със 

съвременните предизвикателства на пазарната 

икономика. 

Незадоволителното равнище на тактическия и 

стратегическия мениджмънт обуславя слабата 

конкурентна сила на предприятията от частния сектор и 

слабата управленска способност да бъдат пълно 

използвани техните възможности за растеж, което 

естествено води до лоши финансови резултати. 

Развитието на мениджмънта на предприятията от 

частния сектор в съответствие със съвременните 

изисквания на пазара е целесъобразно да бъде 

извършено в следните направления: 

- осигуряване на необходимата степен на 

взаимодействие между основните функции и 

подсистеми на управлението. 

- развитие в достатъчна степен на функциите 

планиране, ръководство и контрол. 

- развитие на стратегическото управление , привеждане 

в съответствие на стратегическото формулиране и 

стратегическото изпълнение. 

Това ще способства за повишаване на общата 

конкуретноспособност, растежа и ефективността на 

предприятията от частния сектор. 

Пето, самият модел на приватизация в България 

създаде условия за влошаване на финансовото състояние 

на предприятията. Основните аргументи за това 

твърдение са следните: 

- вместо да бъдат затворени и ликвидирани, много 

безжизнени предприятия бяха продадени с надеждата, 

125

- 

че частните собственици успешно ще ги 

преструктурират. Това не се получи и на практика 

тези предприятия се оказаха във финансова криза 

след приватизацията си. 

Въпреки че държавната собственост бе прехвърлена в 

частни ръце, мотивацията на част от мениджърите 

остана предишната. Те продължават да 

декапитализират приватизираните предприятия, било 

с цел да искат облекчаване на дължимите от тях 

плащания по приватизационния договор, било за да 

осребрят съществуващите активи, с които да погасят 

тези плащания. 

- широко разпространената практика на продажба на 

държавните предприятия на работническомениджърски 

дружества ги лиши от външен свеж 

финансов ресурс от който те се нуждаеха, за да могат 

да се преструктурират. Според проведени изследвания 

предприятията, приватизирани по този начин изпитват 

най-големи затруднения за привличане на финансови 

средства, необходими за осъществяване на дейността 

им и за инвестиции. 

126

D-r Blagoja Nanevski 

Ekonomski institut-Skopje 

FINANSISKA SOSTOJBA I PROBLEMI NA 

PRETPRIJATIJATA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 

VO 


Stopanstvoto vo Republika Makedonija, vo periodot po 

sopstveni~kata transformacija na najgolemiot broj pretprijatija i 

ponatamu se soo~uva so mnogubrojni problemi koi nastanaa so 

promenata na stopanskiot sistem i voveduvaweto na pazarnata 

ekonomija. Mnogubrojnite problemi vo tekot na tranzicijata 

ostavija zabeleìtelni tragi vrz raboteweto na pretprijatijata za 

~ie nadminuvawe }e bidat potrebni vreme, dopolnitelni napori i 

li{uvawa. 

Po 1996 godina vo Republika Makedonija se ostvaruvaat 

realno pozitivni stapki na porast na BDP. Nadminata e 

recesionata faza i realno e da se o~ekuva zabrzuvawe na 

ekonomskata aktivnost vo naredniot period (vo 2000 godina 

ostvarenata realna stapka na porast na BDP se procenuva na 5,1%). 

Treba da se odbeleì deka ostvareniot porast na BDP vo 2000 

godina ne proizleze od zavr{enite strukturni reformi vo 

stopanstvoto i rastot na fizi~kiot obem na proizvodstvoto, tuku 

porastot vo najgolem del e rezultat na ostvarenite rezultati vo 

uslu`nite dejnosti. Vo ovoj materijal ne se analiziraat 

posledicite {to }e gi nanese vojnata vo 2001 godina, a koi, spored 

prvi~nite procenki, }e imaat pove}ekratni posledici vrz 

stopanstvoto na Republika Makedonija. 

Brojot na pretprijatijata {to se zanimavaat so stopanski 

aktivnosti e zna~itelno zgolemen vo periodot po 1992 godina. 

Me|utoa, pogolem broj od novosozdadenite pretprijatija ne 

funkcioniraat, a od onie koi se vo funkcija najgolemiot broj se 

trgovski pretprijatija ili pretprijatija od oblasta na uslugite. 

Brojot na proizvodstvenite pretprijatija e relativno mal, a taa 

127

ojka go otslikuva nepovolnoto opkruùvawe. Imeno, 

vloùvawata vo proizvodni aktivnosti nalagaat angaìrawe na 

pogolemi iznosi na kapital, {to zna~i deka rizikot e povisok, a so 

toa i atraktivnosta za vakvi vloùvawa e poniska. 

1.Prihodi i rashodi na makedonskoto stopanstvo 

Stopanstvoto na Republika Makedonija vo 2000 37 godina 

ostvari pozitivni finansiski rezultati koga se meri odnosot na 

ostvarenata dobivka so obemot na zagubata. Vakviot pozitiven 

trend e karakteristi~en za 2000 godina, dodeka vo prethodnite 

godini obemot na ostvarenata zaguba na pretprijatijata be{e 

pogolem od dobivkata. Pozitivnite rezultati vo raboteweto na 

pretprijatijata vo 2000 godina, se manifestiraat vo ostvarenata 

dobivka po odano~uvaweto koja e za 174 milioni denari pogolema od 

iskaànata zaguba (tabela 1) 38 . 

Vakvata sostojba vo vrska so performansite na 

makedonskoto stopanstvo vo dobar del e rezultat i na zapo~natata 

ste~ajna postapka na del od golemite zagubari koi{to pove}e 

godini go tovarea stopanstvoto vo visoki iznosi na nepokrieni 

zagubi. So otstranuvaweto na ovoj izvor na sozdavawe na zagubi 

dojdoa do izraz pretprijatijata koi uspe{no stopanisuvaat i 

koi{to moàt da go izvle~at stopanstvoto od stagnacija. 

37 

Vo analizata na finansiskata sostojba na pretprijatijata se 

koristeni podatoci i konstatacii od Informaciiite za ostvarenite 

finansiski rezultati vo stopanstvoto na Republika Makedonija, broj 3396 i 

3351. Zavod za platen promet Skopje, 1999 i 2000. 

38 

Na krajot na 2000 godina, vo Zavodot za platen promet, ìro smetki 

imaat otvoreno 109.661 pravni subjekti od koi 74.118 se stopanski pravni 

subjekti. Na Zavodot se dostaveni i obraboteni 33.269 ìro smetki na 

stopanski pravni subjekti. Od vkupniot broj pravni subjekti 34.186 pravni 

subjekti nemale delovna aktivnost vo tekot na 2000 godina. 

Od stopanskite subjekti koi dostavile ìro smetki 118 se golemi, 

453 se sredni, a 32.698 se mali pretprijatija. Od vkupniot broj subjekti ~ii 

{to podatoci se obraboteni vo 2000 godina, 1.120 se transformirani 

pretprijatija koi {to vrabotuvaat 147.650 lica, 31.298 se pretprijatija 

osnovani so privaten kapital koi vrabotuvaat 85.791 lice, a ostanatite 851 

pretprijatie so 57.083 vraboteni se subjekti kade {to sopstveni~kata 

transformacija e vo tek ili se javni pretprijatija koi se izzemeni od 

sopstveni~kata transformacija. 

128

Me|utoa, koga se nabquduva strukturata na ostvarenata dobivka 

po nositeli se zabeleùva deka najzna~ajni nositeli na 

pozitivniot finansiski rezultat se pretprijatijata od 

uslu`nite dejnosti. Kaj proizvodstvenite dejnosti vkupniot 

finansiski rezultat i ponatamu e negativen, {to zna~i deka vo 

oblasta na industrijata i nekoi pozna~ajni proizvodstveni 

dejnosti zagubata {to ja ostvaruvaat pretprijatijata e pogolema 

od iznosot na dobivkata. 

a) Dinamika i struktura na prihodite. Prihodite i 

rashodite {to gi ostvarija pretprijatijata vo Republika 

Makedonija pokaùvaat zabeleìtelna dinamika. Vo tekot na 

analiziraniot period 1998-2000 godina, vkupnite prihodi beleàt 

nominalen indeks na porast od 126,1 poeni (tabela 1). Pritoa, vo 

2000 godina prihodite se pogolemi za 20,0% vo odnos na 1999, vo 

1999 godina se za 10,8% pogolemi vo sporedba so 1998, a vo 1998 

godina se pogolemi za 18,3% vo sporedba so 1997 godina. Vo istiot 

period (1998-2000 godina) inflacijata iznesuva 5,1%, {to zna~i 

deka vo tekot na ovie tri godini prihodite na stopanstvoto 

ostvarija relativno visok realen porast od 7% prose~no godi{no. 

Zabeleìtelniot porast na prihodite koj e ostvaren vo 2000 

godina se javuva kako rezultat na vlijanieto na nekolku ~initeli. 

Najgolemo e vlijanieto na porastot na cenite na malo koi porasnaa 

za 10,6% vo sporedba so prethodnata godina i na porastot na cenite 

na proizvoditelite koi ostvarija porast od 8,9%. Vtor po zna~ewe 

~initel e porastot na industriskoto proizvodstvo od 3,5%, a 

vlijanie vrz porastot na prihodite predizvikaa i zgolemenata 

nadvore{notrgovska razmena i pogolemiot broj na pravni subjekti 

(vo 2000 godina se opfateni 33.269 pravni subjekti, odnosno 1.474 

pove}e vo sporedba so prethodnata godina). Vo 2000 godina 

prihodite na pretprijatijata vo najgolem del (99,3%) se ostvareni 

od redovnoto rabotewe, dodeka samo 0,7% se vonredni prihodi. 

Vo formiraweto na vkupnite prihodi na stopanstvoto vo 

2000 godina, pretprijatijata od industrijata i rudarstvoto i 

trgovijata imaat pribli`no ednakvo u~estvo (35,4% i 33,5%), 

dodeka zemjodelstvoto (u~estvo od 3,0%), grade`ni{tvoto (u~estvo 

od 8,1%) i turizmot (u~estvo od 1,8%) zaedno formiraat 12,9% od 

vkupnite prihodi. Prethodnoto ja potvrduva iznesenata 

129

konstatacija deka zgolemuvaweto na prihodite {to go ostvarija 

pretprijatijata vo tekot na 2000 godina vo pomala mera se javuva 

kako rezultat na zgolemenoto proizvodstvo, {to zna~i deka 

makedonskata ekonomija e optovarena so zna~itelni slabosti i deka 

ne e zavr{en procesot na prestruktuirawe. Ovaa konstatacija ja 

potvrduvaat i podatocite za poniskiot porast na prihodite od 

prose~niot porast {to go ostvari vkupnoto stopanstvo na 

industrijata i rudarstvoto (17,%), zemjodelstvoto i ribarstvoto 

(14,4%), grade`ni{tvoto (17,4%) i stanbeno-komunalnata dejnost 

(12,8%). 

Vkupnite rashodi na stopanskite pretprijatija vo periodot 

1998-2000 godina, beleàt nominalen indeks na porast od 125,4 

poeni. Vo 2000 godina, vo sporedba so prethodnata, vkupnite rashodi 

beleàt porast od 20,9% {to e za 0.4% pove}e od porastot na 

vkupnite prihodi. Me|utoa, koga se nabquduva odnosot na vkupnata 

masa na ostvarenite prihodi i rashodi, pozitivnata razlika na 

prihodite ima tendencija na porast. Imeno, vo 2000 godina vkupnite 

prihodi se pogolemi od vkupnite rashodi za 2,5 milijardi denari, vo 

1999 godina pozitivnata razlikata iznesuva 1,5 milijardi, dodeka vo 

1998 godina, pak, vkupnite rashodi se pogolemi od vkupnite prihodi 

za 0,14 milijardi denari. 

Koga se nabquduva obemot na razlikata pome|u vkupnite 

prihodi i vkupnite rashodi po stopanski dejnosti, kaj pogolemiot 

del od proizvodstvenite dejnosti ostvarena e negativna razlika, 

dodeka kaj uslu`nite dejnosti, op{to zemeno, obemot na vkupnite 

prihodi e pogolem od rashodite. Vakvata sostojba ja potvrduva 

prethodno iznesenata konstatacija deka pretprijatijata od oblasta 

na proizvodstvenite dejnosti sî u{te se nao|aat vo nepovolna 

sostojba i pobavno se prilagoduvaat na novite sostojbi, vo sporedba 

so pretprijatijata koi izvr{uvaat uslu`ni aktivnosti. Taka, na 

primer, vo industrijata i rudarstvoto, zemjodelstvoto i 

ribarstvoto, vodostopanstvoto i trgovijata prihodite se pomali od 

vkupnitte rashodi za 4,7 milijardi denari vo 2000 godina. Za 

razlika od ovie stopanski dejnosti, vo ostanatite dejnosti vkupnite 

prihodi se pogolemi od vkupnite rashodi za 7,2 milijardi denari 

(od ovoj iznos 4,7 milijardi denari se ostvareni vo oblasta na 

soobra}ajot i vrskite). 

130

Vo strukturata na vkupnite prihodi od proda`ba i drugite 

delovni prihodi formiraat najgolem del od prihodite od 

redovnoto rabotewe na pretprijatijata vo Republika Makedonija. 

Ovie prihodi beleàt relativno visoka stapka na raste` od 127,2 

indeksni poeni vo tekot na periodot 1998-2000. Prihodite, pak, od 

vloùvawa, od kamati i od kursni razliki se mali (iznesuvaat od 

1,9-2,5%) i imaat negativna stapka na raste`. Ovie prihodi se 

niski poradi niskata likvidnost na pretprijatijata, nerazvieniot 

finansiski pazar i malite vloùvawa {to pretprijatijata gi 

imaat vo finansiski instrumenti, dodeka niskite kursni razliki 

se rezultat na niskite stapki na inflacija. Vonrednite prihodi na 

stopanskite pretprijatijata vo Republika Makedonija se mo{ne 

mali i iznesuvaat pomalku od eden procent od vkupnite prihodi 

{to tie gi ostvaruvaat (vo tekot na analiziraniot period ovie 

prihodi beleàt negativna stapka na raste`). 

b) Dinamika i struktura na rashodite. Vo strukturata na 

tro{oci od redovno rabotewe (indeks na porast vo periodot 1998- 

2000 od 125,9 poeni) dominantno e u~estvoto na materijalnite 

tro{oci i na platite koi formiraat okolu 90% od ovie tro{oci. 

Materijalnite tro{oci se najobemen tro{ok so u~estvo od ne{to 

pomalku od 80% od vkupnite tro{oci od redovnoto rabotewe, a vo 

tekot na analiziraniot period ostvaruvaat i mo{ne brz porast od 

128,3 indeksni poeni. 

Tro{ocite za vraboteni se vtora po zna~ewe stavka vo 

tro{ocite od redovno rabotewe so u~estvo od okolu 11-12% vo 

nivnata struktura. Karakteristi~no e {to u~estvoto na ovoj vid na 

tro{oci vo strukturata na vkupnite tro{oci od redovno rabotewe 

ima tendencija na namaluvawe i {to beleì relativno pospora 

dinamika na porast vo sporedba so onaa na vkupnite i na 

materijalnite tro{oci (indeks 115,2). 

Toa pokaùva deka masata na platite na vrabotenite vo 

stopanstvototo na Republika Makedonija relativno posporo raste 

od masata na vkupnite tro{oci, {to sekako pridonese da se ostvari 

pogolem obem na prihodi nad obemot na rashodite. Vakvoto 

dvièwe go potvrduva i niskiot porast na vkupniot broj na 

vraboteni vo stopanstvoto (indeks 102,6 vo periodot 1998-2000), 

131

kako i dinamikata na porast na neto platite (indeks 111,6 vo tek na 

istiot period). 

Pogolem broj stopanski pretprijatija se sudiraat so 

problemot na neredovno ispla}awe na platite. Taka, na primer, vo 

tekot na 2000 godina, samo 72% od vkupniot broj vraboteni vo 

stopanstvoto redovno primale neto plati. Neredovno primaat 

plati glavno nesolventnite pretprijatija i onie so blokirani 

ìro-smetki. Prose~nata plata vo stopanstvoto vo 2000 godina 

iznesuva 8.455 denari po vraboten, dodeka vo industrijata i 

rudarstvoto, kade {to e vraboten blizu polovina od vkupniot broj 

vraboteni, prose~nata plata po vraboten e poniska i iznesuva 8.145 

denari. 

Vo formiraweto na vkupnite prihodi i rashodi na 

stopanstvoto najgolem e pridonesot {to go ostvarija malite 

stopanski subjekti so u~estvo od okolu 40% vo prihodite i 

rashodite (malite pretprijatija formiraat 98,3% od vkupniot broj 

na stopanski subjekti). Pritoa, treba da se zabeleì deka vo 

ramkite na malite pretprijatija, onie {to se osnovani so privaten 

kapital imaat ostvareno mo{ne visoka efikasnost vo raboteweto. 

Ovaa konstatacija ne se odnesuva na transformiranite 

pretprijatija, kade {to poradi neostvarenite strukturni promeni, 

efikasnosta e zna~itelno poniska. So poniska efikasnost vo 

raboteweto se karakteriziraat i netransformiranite 

pretprijatija. 

2. Sredstva i izvori na sredstvata na pretprijatijata 

a) Sredstva na pretprijatijata od stopanstvoto. 

Stopanskite pretprijatija vo Republika Makedonija vo tekot na 

analiziraniot period beleàt realen porast na sredstvata i 

izvorite. Nominalniot porast na vkupnite sredstva vo tek na 

analiziraniot period iznesuva 114,4 indeksni poeni (tabela 2), 

dodeka realniot porast iznesuva 109,3 poeni, {to pretstavuva 

prose~en godi{en porast od 3,1%. Vakvite dvièwa ukaùvaat deka 

stopanstvoto na Republika Makedonija zazdravuva i deka e na dobar 

pat u{te pove}e da ja zabrza dinamikata na rastot. Kako {to e 

istaknato, nositeli na porastot se uslu`nite stopanski dejnosti i 

132

toa od soobra}ajot i vrskite, finansiskite uslugi, kako i od 

grade`ni{tvoto. 

Postojanite sredstva formiraat okolu 53-55% od vkupnata 

aktiva na pretprijatijata od stopanstvoto. Vo ramkite na 

postojanite sredstva materijalnite sredstva se najzna~ajni so okolu 

50% u~estvo vo vkupnata aktiva (ovie sredstva imaat pribli`no 

ista dinamika na porast so onoj na aktivata i beleàt indeks na 

porast od 114,6 poeni vo periodot 1998-2000 godina). Ovde treba da 

se zabeleì deka stopanstvoto na Republika Makedonija se 

odlikuva so visoka otpi{anost na materijalnite sredstva, a pred sî 

na opremata (otpi{anosta na materijalnite sredstva vo 2000 godina 

iznesuva 47,5%, vo 1999 godina 46,8%, a vo 1998 godina 46,7%)). 

Vakvata sostojba ukaùva na potrebata od golemi vloùvawa koi se 

neophodni za podobruvawe na opremenosta, {to e pretpostavka za 

podobruvawe na konkurentnosta i za pogolemi delovni rezultati. 

Vo ramkite na tekovnite sredstva zalihite i 

kratkoro~nite pobaruvawata se najzna~ajni komponenti. Ovie 

dve komponenti vo tekot na analiziraniot period u~estvuvaat so 

okolu 40% vo strukturata na aktivata, dodeka u~estvoto na 

ostanatite tekovni sredstva vo vkupnata aktiva iznesuva okolu 

4%. Pritoa, kratkoro~nite finansiski vloùvawa formiraat 

pomalku od 3% od aktivata, a na pari~nite sredstva i hartiite od 

vrednost otpa|a okolu 1% od vkupnatata aktiva. 

Prethodno iznesenoto ukaùva deka kvalitetot na 

vrte`nite sredstva e nepovolen i deka prodolùva tendencijata 

na vlo{uvawe na strukturata na ovie sredstva. Toa zna~i deka 

skromnite tekovni sredstva na stopanstvoto vo najgolem del se 

vrzani za kratkoro~ni pobaruvawa i zalihi, sostojba {to ima 

nepovolni posledici vrz plate`nata sposobnost na 

pretprijatijata i uspe{noto odvivawe na delovnite aktivnosti. 

Imeno, okolu 90% od vkupnite tekovni sredstva na stopanskite 

pretprijatija se sostojat od kratkoro~ni pobaruvawa i zalihi, 

pri {to kratkoro~nite pobaruvawata u~estvuvaat so 52-55% vo 

vkupnite tekovni sredstva, a zalihite so 33-38%. Pritoa, 

kratkoro~nite pobaruvawa rastat so pozabrzana dinamika 

(indeks 121,0 vo periodot 1998-2000 godina, od porastot na 

zalihite indeks 98,5). Pobrziot porast na kratkoro~nite 

133

pobaruvawa ukaùva na natamo{noto namaluvawe na likvidnosta 

na stopanskite pretprijatija i na vlo{uvaweto na mo`nostite da 

gi monetiziraat pobaruvawata od raboteweto. 

b) Izvori na sredstvata. Kapitalot i rezervite, zaedno so 

dolgoro~nite i kratkoro~nite obvrski se najzna~ajni komponenti 

na izvorite na sredstva na pretprijatijata od stopanstvoto so okolu 

99% u~estvo vo vkupnata pasiva. Kapitalot i rezervite formiraat 

47-49% od vkupnata pasiva vo tek na 1998-2000 godina, {to zna~i 

deka so kapitalot se finansiraat pomalku od 50% od sredstvata vo 

aktivata. 

Vo tekot na analiziraniot period, kapitalot i rezervite 

ostvaruvaat pozabrzan porast vo sporedba so porastot na obvrskite 

od raboteweto. Toa pridonesuva u~estvoto na kapitalot i rezervite 

vo strukturata na pasivata da se zgolemuva (kapitalot i rezervite 

ostvarija porast od indeks 116,1 vo periodot 1998-2000 godina, 

dodeka dolgoro~nite i kratkoro~nite obvrski indeks 113,9). 

Me|utoa, obemot na kapitalot i na rezervite vo golema mera e 

opredelen od golemite preneseni zagubi i zagubite od tekovnata 

godina koi zaedno pridonesoa vo 2000 godina da se namali obemot na 

kapitalot i na rezervite za 17,2%. 

Pobrziot porast na kapitalot na pretprijatijata od onoj na 

dolgoro~nite i kratkoro~nite obvrski ovozmoì vo 2000 godina 

negativnata razlika pome|u kapitalot (326,8 milijardi denari) i 

vkupnite obvrski (330,0 milijardi denari) da se namali i da 

iznesuva 3,2 milijardi denari, dodeka ovaa razlika vo 1999 godina 

iznesuva{e 24,4 milijardi denari. Vo 2000 godina, so kapitalot 

moè da se pokrijat 71,4% od postojanite sredstva i zalihite, 

dodeka vo 1999 godina moèa da se pokrijat 67,8%. 

Obvrskite od raboteweto se mo{ne visoki i zafa}aat okolu 

50% od vkupnite izvori na sredstvata na stopanskite pretprijatija. 

Visokiot obem na obvrskite ukaùva na niskata plate`na 

sposobnost na pretprijatijata i nivnata nesposobnost navreme da gi 

podmiruvaat. Visokite obvrski treba da se nabquduvaat vo kontekst 

na kratkoro~nite pobaruvawa kade {to se vrzani zna~itelni 

tekovni sredstva, a od koi pogolem del ne }e moè da se naplati. 

Dolgoro~nite i kratkoro~nite obvrski se zna~itelno 

pogolemi od tekovnite sredstva (vo 1998 godina tie se pogolemi za 

134

28.020 milioni denari, vo 1999 godina za 10.933 milioni, a vo 2000 

godina za 31.414 milioni denari). Toa zna~i deka tekovnite sredstva 

moàt da pokrijat 89,1% od vkupnite dolgoro~ni i kratkoro~ni 

obvrski vo 1998 i 1999 godina, a 89,6% vo 2000 godina. Ovaa sostojba 

}e go optovaruva raboteweto na pretprijatijata i vo naredniot 

period. Vo ramkite na obvrskite od raboteweto treba da se 

zabeleì deka relativno golem broj pretprijatija (23.718 

pretprijatija so 116.521 vraboten), kako posledica na niskata 

likvidnost, ne se solventni i ne se vo sostojba da gi ispolnat 

nivnite delovni obvrski. 

3. Dobivka i zaguba na stopanskite pretprijatija 

Prethodno e navedeno deka vo 2000 godina pretprijatijata vo 

Republika Makedonija ostvarija pogolema dobivka po odano~uvawe 

od zaguba za 174 milioni denari. Za razlika od 2000 godina, vo 1999 

i 1998 godina, zagubata po oddano~uvawe e pogolema od ostvarenata 

vkupna dobivka za 594, odnosno 1.733 milioni denari. 

Pozitivnite dvièwa vo 2000 godina se rezultat na 

ostvaruvawata vo uslu`nite dejnosti (soobra}ajot, finansiskite 

uslugi i grade`ni{tvoto) koi zaedno ostvarija pogolema dobivka 

od zagubata vo vkupen iznos od 7,1 milijarda denari. Za razlika od 

ovie stopanski dejnosti vo oblasta na industrijata i rudarstvoto i 

trgovijata, koi pretstavuvaat nose~ki stopanski dejnosti, 

ostvarenata zaguba e pogolema od dobivkata za vkupno 2,5 milijardi 

denari. Pritoa, kako {to prethodno e istaknato, visokiot 

nominalen porast na prihodite (najgolem vo poslednite pet 

godini), vo golem del, se dolì na vlijanieto na eksterni faktori 

(zgolemenite ceni na malo i na proizvoditelite na industriski 

proizvodi, na porastot na industriskoto proizvodstvo, na porastot 

na nadvore{notrgovskata razmena i na zgolemeniot broj na pravni 

subjekti). 

Op{ta karakteristika na dvièwata vo oblasta na 

dobivkata i zagubata e {to rezultatite na pretprijatijata {to 

rabotat so dobivka se podobruvaat, dodeka rezultatite na onie 

pretprijatija {to rabotat so zaguba se vlo{uvaat. Podatocite 

pokaùvaat deka vo 2000 godina vkupno 17.807 pretprijatija (53,5% 

135

od vkupniot broj), kade {to se vraboteni 181.725 lica, ostvarija 

dobivka vo raboteweto. Ovie pretprijatija ostvarija 81% od 

vkupnite prihodi na stopanstvoto, kako i 78% od vkupnite 

tro{oci. Kaj ovie pretprijatija ostvarenite prihodi vo 2000 

godina beleàt porast od 27% vo sporedba so prethodnata godina, a 

tro{ocite porast od 26%. 

Kaj grupata na pretprijatija {to pokaùvaat zaguba vo 

raboteweto se javuva obratna tendencija. Imeno, kaj ovie 

pretprijatija prihodite beleàt pozabaven porast, dodeka 

tro{ocite rastat so pozasilena dinamika. Toa pridonesuva 

soodnosot pome|u prihodite i rashodite kaj ovie pretprijatija da se 

vlo{uva, a nepokrienosta na tro{ocite da se zgolemuva. 

Na primer, koga se nabquduvaat rezultatite na vkupnoto 

stopanstvo, vo 2000 godina, na 100 denari tro{oci se ostvareni 

100,5 prihodi. Kaj pretprijatijata koi uspe{no stopanisuvaat na 

100 denari rashodi se ostvareni 104,8 denari prihodi (vo 1999 

godina na 100 denari tro{oci bea ostvareni 104,1 denari prihodi), 

dodeka pretprijatijata koi ostvarija zaguba vo raboteweto na 100 

denari tro{oci imaat ostvareno 85,4 denari prihodi. 

Vo 2000 godina, zaguba vo raboteweto pokaàa 15.462 

pretprijatija kade {to se vraboteni 108.709 lica ili pove}e od edna 

tretina od vkupno vrabotenite. Prenesenata nepokriena zaguba od 

prethodnite godini vo 2000 godina iznesuva 52,3 milijardi denari, 

koja zaedno so nepokrienata zaguba od 2000 godina formira iznos od 

67,5 milijardi denari. Za ovoj iznos na vkupnata zaguba (za 17,2%) e 

namalen sopstveniot kapital na stopanstvoto. Nositeli na 

zagubite, so u~estvo vo vkupnata zaguba na stopanstvoto od 78,2% vo 

2000 godina, se 231 pretprijatie so 60.529 vraboteni, a so ostvarena 

poedine~na zaguba pogolema od 10 milioni denari. Nositeli na 

zagubite vo raboteweto se stopanskite dejnosti: industrija i 

rudarstvo, zemjodelstvo, trgovija, vodostopanstvo i, vo pomala mera, 

zanaet~istvoto (tabela 3). 

Brojot na pretprijatijata formirani so privaten kapital 

vo 2000 godina iznesuva 29.773 i vo niv se vraboteni 80.726 lica ili 

27,5% od vkupniot broj vraboteni. Ovie pretprijatija ostvaruvaat 

42.4% od vkupnite prihodi na stopanstvoto, odnosno 42.0% od 

rashodite. Ovie pretprijatija u~estvuvaat so 29,5% vo dobivkata 

136

pred oddano~uvawe na vkupnoto stopanstvo, so 31,5% vo vkupnata 

dobivka za finansiskata godina i so 18,1% vo vkupno ostvarenata 

zaguba. Razlikata pome|u obemot na vkupnite prihodi i vkupnite 

rashodi kaj ovie pretprijatija vo 2000 godina iznesuva 2,0 milijardi 

denari. 

Treba da se odbeleì deka podobrite finansiski rezultati 

na pretprijatijata osnovani so privaten kapital, pokraj 

pouspe{niot menaxment, vo dobar del se ostvareni i poradi 

poniskite plati {ti gi primaat vrabotenite. Imeno, platite {to 

gi primaat vrabotenite vo privatniot sektor iznesuvaat 6.154 

denari po vraboten, {to pretstavuva 72,8% od prose~nata plata na 

vrabotenite na nivo na vkupnoto stopanstvo. 

Vo javnite i op{testvenite pretprijatija se vraboteni 

vkupno 21,2% od vrabotenite vo stopanstvototo i se ostvareni 

pozitivni finansiski rezultati (vo 2000 godina prihodite se 

pogolemi od rashodite za 2,1 milijarda denari). Ovie pretprijatija 

ostvarija 31,5% od vkupnata dobivka za finansiskata godina na 

stopanstvoto, odnosno 18,1% od zagubata vo tekovnata godina. 

Transformiranite pretprijatija se nositeli na najgolemiot 

del od zagubite {to gi ostvari stopanstvoto. Ovie pretprijatija na 

krajot na 2000 godina, vrabotuvaa 51,3% od vkupno vrabotenite, a 

ostvarija 34,7% od dobivkata za finansiskata godina, odnosno 

58,9% od zagubata vo tekovnata godina. Pozabeleìtelno 

vlo{uvawe na ekonomskata sostojba na ovie pretprijatija zapo~na 

vo 1998 godina, so tendencija na zgolemuvawe na razlikata pome|u 

ostvarenite vkupni prihodi i vkupni rashodi koja vo 2000 godina 

dostigna 3,7 milijardi denari. Nepovolnite finansiski rezultati 

i golemata zaguba predizvika zabeleìtelno namaluvawe na 

kapitalot na transformiranite pretprijatija. 

Optovarenosta na pretprijatijata so danok na dobivka e 

nepromeneta i iznesuva 15%. Pretprijatijata koi ostvarija 

dobivka vo raboteweto po osnova na danok na dobivka i pridones za 

zdravstveno osiguruvawe (za povreda na rabotnoto mesto) izdvoija 

12,1% od dobivkata vo 2000 godina, odnosno 13,1% od dobivkata vo 

1999 godina (namaluvaweto vo 2000 godina e rezultat na 

ukinuvaweto na obvrskata za pla}awe pridones za socijalno 

osiguruvawe). Izdvoeniot danok na dobivka i pridones iznesuva 

137

0,48% od vkupnite prihodi vo 2000 godina, a 0,52% vo 1999 godina. 

Koga na izdvojuvawata za danok na dohod se dodadat obvrskite za 

plati, toga{ vkupnite izdvojuvawa na pretprijatijata za buxetot na 

dràvata i za fondovite iznesuva 5,1% od prihodite vo 2000, 

odnosno 5,4% vo 1999 godina. 

4. Zaklu~ok 

Vo tekot na privatizacijata eden zna~itelen broj na 

pretprijatija koi{to postoeja i funkcioniraa vo prethodniot 

stopanski sistem se zatvoreni, brojot na vrabotenite zna~itelno 

e namalen, a eden del od pretprijatijata e pod ste~aj. Toa 

predizvika bruto doma{niot proizvod na Republika Makedonija 

vo 2000 godina da iznesuva okolu 65-70% od onoj {to stopanstvoto 

go ostvaruva{e vo predtranzicioniot period. 

Analizata na finansiskite razultati na pretprijatijata od 

stopanstvoto pokaà deka najuspe{ni se onie stopanski edinki koi 

se formirani so privaten kapital. Uspehot kaj ovie pretprijatija 

se dolì na dobriot menaxment, na relativno pomaliot broj na 

vraboteni i tro{oci za plati, kako i na relativno poniskite plati 

na vrabotenite. Javnite pretprijatija, isto taka, spa|aat vo redot 

na uspe{nite, a kako rezultat, pred sî, na nivnata monopolska 

polo`ba na pazarot i na relativno povisokite ceni na nivnite 

proizvodi i uslugi. 

Najgolemi sozdava~i na zagubi se trasformiranite 

pretprijatija kade {to menaxmentot, op{to zemeno, e malku 

efikasen, a brojot na vrabotenite pogolem od potrebniot. Kaj 

golem broj od ovie pretprijatija o~igledno e deka ne e zavr{en 

procesot na prestruktuirawe i deka negativni finansiski 

rezultati treba da se o~ekuvaat i vo bliska idnina. Treba da se 

naglasi deka kaj najgolemiot broj na stopanski pretprijatija od 

oblasta na industrijata, koja e najzna~ajna stopanska dejnost, i 

ponatamu e prisutna golema zastarenost na opremata i na 

tehnolo{kite linii, visoki tro{oci vo raboteweto, golemi 

zagubi, nelikvidnost, neefikasen menaxment i sl. 

* * * 

138

SREDSTVA I IZVORI 

NA 

PRETPRIJATIJATA 

OD STOPANSTVOTO 

Tabela 

2 

-vo milioni denari i % 

-sostojba na krajot na 

godinata 

AKTIVA 

Struktur 

a 

Indeks 

i 

1998 1999 2000 1998 1999 2000 1998- 

2000 

A. Pobaruvawa za 

266 249 886 0.0 0.0 0.1 333.1 

zapi{an, a neuplaten 

kapital 

B.Postojani sredstva 317,677 290,260 361,421 54.6 53.3 54.3 113.8 

1.Nematerijalni 10,419 11,341 12,322 1.8 2.1 1.9 118.3 

sredstva 

2.Materijalni sredstva 287,609 260,288 329,549 49.4 47.8 49.5 114.6 

3.Dolgoro~ni 

19,649 18,631 19,550 3.4 3.4 2.9 99.5 

finansiski vloùvawa 

V.Tekovni sredstva 258,112 248,972 295,558 44.3 45.7 44.4 114.5 

1.Zalihi 98,728 93,400 97,263 17.0 17.1 14.6 98.5 

2.Kratkoro~ni 

135,408 130,309 163,806 23.3 23.9 24.6 121.0 

pobaruvawa 

3.Kratkoro~ni 

11,158 10,131 16,729 1.9 1.9 2.5 149.9 

finansiski vloùvawa 

4.Pari~ni sredstva i 12,818 15,132 17,760 2.2 2.8 2.7 138.6 

hartii od vrednost 

G.AVR 6,008 5,260 7,769 1.0 1.0 1.2 129.3 

D.Vkupna aktiva 582,063 544,741 665,634 100.0 100.0 100. 

0 

114.4 

PASIVA 

A. Kapital i rezervi 281,532 254,926 326,768 48.4 46.8 49.1 116.1 

1.Zapi{an kapital 304,778 275,972 343,225 52.4 50.7 51.6 112.6 

2.Premii na emitirani 2,969 901 869 0.5 0.2 0.1 29.3 

akcii 

3.Revalorizaciona 

0 47 3,337 0.0 0.0 0.5 0.0 

rezerva 

4.Rezervi 13,623 15,459 24,564 2.3 2.8 3.7 180.3 

139

5.Akumulirana dobivka 3,600 5,301 11,013 0.6 1.0 1.7 305.9 

6.Prenesena zaguba (-) -39,031 -40,567 -52,259 -6.7 -7.4 -7.9 133.9 

7.Dobivka za 

4,177 8,692 11,289 0.7 1.6 1.7 270.3 

finansiskata godina 

8.Zaguba za 

-8,584 -10,879 -15,270 -1.5 -2.0 -2.3 177.9 

finansiskata godina (-) 

B.Dolgoro~ni 

4,251 5,326 612 0.7 1.0 0.1 14.4 

rezervirawa za rizici i 

tro{oci 

V.Dolgoro~ni i 

289,657 279,327 330,007 49.8 51.3 49.6 113.9 

kratkoro~ni obvrski 

G.PVR 6,622 5,162 8,247 1.1 0.9 1.2 124.5 

D.Vkupna pasiva 582,062 544,741 665,634 100.0 100.0 100. 

0 

114.4 

* 

DOBIVKA PRED ODANOÛVAWE I ZAGUBA NA 

PRETPRIJATIJATA VO 2000 GODINA 

Tabela 3 

-vo milioni 

denari i % 

Dobivka pred 

odano~uvawe 

Zaguba za 

tekovnata 

godina 

Razlika U~estvo vo % 

Vkupno 

stopanstvo 

19,290 15,626 3,664 100.0 

Industrija i 

6,201 7,634 -1,433 -39.1 

rudarstvo 

Zemjodelstvo i 

294 1,136 -842 -23.0 

ribarstvo 

[umarstvo 12 4 8 0.2 

Vodostopanstvo 9 358 -349 -9.5 

Grade`ni{tvo 1,494 406 1,088 29.7 

Soobra}aj i vrski 5,679 831 4,848 132.3 

Trgovija 3,207 4,335 -1,128 -30.8 

Ugostitelstvo i 

452 380 72 2.0 

turizam 

Zanaet~istvo 209 214 -5 -0.1 

Stanbenokomunalna 

dejnost 

350 132 218 5.9 

140

komunalna dejnost 

Finansiski i 

drugi uslugi 

1,383 196 1,187 32.4 

Izvor:Presmetano vrz osnova na podatoci od Informaciite za ostvarenite 

finansiski rezultati vo stopanstvoto na Republika Makedonija, broj 3351 i 

broj 3396. Zavod za platen promet Skopje, 1999 i 2000 godina. 

141

Ст. нс. ІІ ст. Роска Петкова 


ПОСТПРИВАТИЗАЦИОННИ ПРОМЕНИ В 

ПОВЕДЕНИЕТО НА ФИРМИТЕ В ОБЛАСТТА НА ЗАЕТОСТТА 

Въведение: 

Преобладаващата част от българската индустрия вече е в 

частни ръце. Банките и застраховането също. Подготвят се 

крупни приватизационни сделки в областта на инфраструктурата. 

Всичко това очертава началните контури на 

постприватизационния период в страната, характеризиращ се 

най-вече с промени в характера на основните субекти в 

икономиката, в техните взамоотношения, в бизнес-поведението 

им и на полето на труда. 

В настоящото изложение се прави опит да се 

характеризират основните промени в поведението на 

приватизираните индустриални фирми в областта на заетостта и 

управлението на работната сила, като се отчитат особеностите 

на българския приватизационен модел и специфична структура 

на агентите на собствеността, както и спецификата на 

икономическата среда, влияеща върху стратегиите и 

поведението на стопанските субекти. 

Нашата теза е, че постприватизационното поведение на 

фирмите е функция на характеристиката на агентите на 

собствеността (статут, структура на правата на собственост и 

т.н.), на икономическата среда, в която действат и на техния 

управленски потенциал. Неуспехът чрез приватизацията да се 

създадат достатъчно на брой реални, заинтересовани 

собственици, както и липсата на подходяща управленска 

подготовка и опит стоят в основата на негативните проявления в 

поведението на приватизираните фирми у нас 

Основните тенденции в заетостта и трудовите отношения 

са изведени на основата на конкретни наблюдения на множество 

142

приватизирирани фирми, (главно в региона на гр. Велико 

Търново), както и на информация от различни други източници: 

като Национален статистически институт, Световната банка, 

изследвания на други автори и т.н. 

Особеностите на българския приватизационен модел 

и основните групи субекти на собствеността в индустрията. 

Особеностите на българския приватизационен модел найобщо 

могат да се сведат до: 

Първо, отосително късен старт на приватизацията в 

България. Това, от една страна, означаваше, удължаване на 

агонията на държавните предприятия и значително влошаване 

на икономическото им и финансовото състояние преди 

продажбата, което затрудни не само приватизацията им, но и 

ревитализирането им от новите собственици. Продължителният 

предприватизационен период, от друга страна, се отрази погубно 

върху морала, квалификацията и мотивацията, както на 

изпълнителския персонал, така и на управленските кадри. 

Позицията на страната на. “late transformer” и намаляването на 

атрактивността на българските предприятия снижи критерия за 

подбор на новите собственици и позволи навлизането на капитал 

с неясен произход и интереси, а така също, създаде условия за 

натиск от страна на потенциалните купувачи върху българското 

правителство за допълнителни изгоди и специални преференции 

в режима на тяхната работа. Показателен пример в това 

отношение беше опитът на гръцко-датския консорциум през 

1999-2000 г. да купи българската телекомуникационна компания 

срещу държавни гаранции на определени елементи от 

финансовата стратегия на фирмата и промени в Закона, 

регулиращ дейността на този сектор. 

Късният старт на приватизацията, както се вижда, не само 

забави трансформирането на собствеността, но се превърна в 

носител на косвени ефекти и за постприватизационното 

поведение на предприятията. 

Второ, Сложност и непрозрачност на протичането на 

приватизационния процес. Относително бавните темпове на 

приватизация и стремежът към непременното й ускоряване роди 

143

многообразието на техниките и инструментите за участие в 

раздържавяването – резултат от съчетаването на касовата и 

масова приватизация. Екпериментирано беше използването на 

т.н. брейди облигации, издавани на основата на 

реструктурирането на външния ни дълг и търгувани на 

международните финансови пазари, ЗУНК облигациите, 

отнасящи се до натрупаните лоши кредити на предприятията и 

трансформирането им в държавен дълг с цел избягване на 

фалити, появилите се по-късно “компесаторни записи”, издавани 

като компенсация на индивидите за загуби, понесени от 

национализацията, бонове - типично средство за ваучерната 

приватизация и т.н. Всичко това обуслови сложни конфигурации 

и неясност в агентите на собствеността, което се отразява и 

върху поведението на приватизираните предприятия. 

Трето, фаворизиране на участието на “работническомениджърските 

дружества” в приватизацията, чрез 

осигуряването на изключително благоприятната схема на 

разсрочено плащане за период от 10 години, гратисен период и 

др. Особено широко тази схема се използва през последните 3-4 

години. За периода 1997 – 2000 г. 48% от приватизационните 

сделки са осъществени от работническо-мениджърски 

дружества. 

Формиралите се в резултат на приватизацията основни 

групи субекти на собствеността в индустрията могат да се 

групират по следния начин: 

Първо, относително малко на брой едри български 

предприемачи. В значителна си част едрият български капитал 

се насочи извън производствената сфера, главно в областта на 

финанси, застраховане, инфраструктура или контролира в скрита 

форма собствеността чрез финансовия сектор, както и чрез 

бившите приватизационни фондове (сега холдинги); 

Второ, чуждестранни инвеститори. Размерът на тези 

инвестиции през 2000 година достигна $ 3929 млн., като почти 

половината от тях (43%) са резултат на приватизационни 

сделки. 1 

1 За ролята на чуждестранните инвеститори в българската икономика поподробно 

виж: V.Mintchev, Gr. Gradev, Bulgaria: FDI and Labour Relations, in: 

144

Групата на чуждестранните собственици в 

българската индустрия не е еднородна. От гледна точка на 

техния размер, мотивация и стратегии за развитие можем да 

откроим основно три подгрупи сред тях: 

Първата подгрупа са т.н. стратегически инвеститори. Това 

са обикновено големи международни компании, инвестирали у 

нас с цел разширяване на тяхното влияние и утвърждаването им 

на международните пазари в съответния бранш, използвайки пониските 

разходи за ресурси (в т.ч. и човешки), относително добре 

квалифицирана работна сила и благоприятното географско 

разположение на страната. Голяма част от тези инвеститори 

успешно се приспособиха към условията на българската среда и 

имат добри резултати. Добър пример в това отношение са:. 

Union Minier and KNAUT GmbH, American Standard, Amilum, 

Solvey, Interbrew, ABB и др. 

Втората подгрупа включва т.н. “неясни инвеститори”. Това 

са компании, привлечени от ниската продажна цена на 

закъсалите български предприятия и слабия 

следприватизационнен контрол. Характеризират се с неясни 

финансови възможности и намерения за развитие на бизнес в 

България. Типичен пример в това отношение е руско-турския 

консорциум “Родопа Инвестмънт”, закупил рудодобивния 

комбинат “Горубсо”. 

Третата подгрупа включва главно инвеститори в дребния 

и среден бизнес, най-често ситуиран в текстилната, шивашката, 

отчасти дървообработването и обувната промишленост. В 

редица случай те се явяват крайни звена от големи 

дистрибуторски вериги, които организират производството на 

ишлеме, т.е. внасят основните материали и суровини, 

произвеждат стоката, ползвайки евтината работа сила в 

България и изнасят продукцията за съседни и други страни в 

Европа. Много от тези фирми използвайки противоречивата 

юридическа база, недостатъчен контрол и регулиране на 

икономическата дейност у нас, развиват своя бизнес на 

CEE Countries in the EU companies’ strategies of industrial restructuring and 

relocation, 2001, ETUI, Brussels, ed. By Gr. Gradev 

145

границата на Закона, за което свидетелства и широкото 

използване на операциите в кеш. 

Трето, бившите приватизационни фондове в различни 

коалиции по между си, с държавта, с работническо-мениджърски 

дружества, индивидуални собственици и дребни акционери. 

Разпръснатата собственост, както и възможностите за 

преразпределение на печалбата от приватизираните чрез 

масовата приватизация дружества към паралелните частни 

фирми на учредителите на тези фондове не насърчава реално 

собственическо поведение на новите стопански субекти. 

Четвърто, работническо-мениджърските дружества. 

Липсата на свеж финансов ресурс – основен проблем на тази 

група агенти на собствеността в практиката роди интересната 

комбинация на РМД с чуждестранен инвеститор, а така също с 

финансови гупировки и политически сили. 

Приватизацията в България, както се вижда не създаде 

ясен модел на разпределение на правата на собственост. Наред 

с групата на реалните, жизнеспособни и заинтересовани агенти 

на собствеността се формира и втори значителен кръг кръг от 

субекти на собственост с преходен характер, които са участвали 

в раздържавяването главно заради печалбата от сделката, а не 

от управлението на собствеността. Оформи се и трета група 

субекти на собствеността, реалният интерес от развитието на 

приватизираните фирми, на които, не е подкрепен с финансови 

ресурси и необходимия управленски потенциал. 

Икономическата среда и нейното влияние върху 

постприватизационното поведение на фирмите 

Два са основните фактори, определящи средата, в която 

функционират съвременните фирми у нас. Те са: 

Първо, въведеният през 1997 г. Валутен борд. Той, от 

една страна възстановявайки макроикономическата и финансова 

стабилност на страната, провокира развитието на дългосрочни 

стратегии за управление на бизнеса, но засилвайки, от друга 

срана, рестриктивния характер на средата чрез. реално 

увеличената данъчна тежест, снижен достъп до кредити, 

рестриктивна политика в областта на доходите и т.н. ограничи 

146

инвестиционното поведение на фирмите и тяхната активност по 

отношние на техническото и технологично обновяване на 

производството. 

Второ, подготовката на България за членство в 

Европейския съюз. Тя провокира засилване на динамиката на 

средата и отправя сериозни предизвикателства към 

конкурентността на българските фирми и способността им за 

адекватно преструктуриране и адаптация към новите условия. 

Очакванията са, че приватизираните фирми са почувствителни 

към промените в средата в която работят и 

реагират по-гъвкаво и адекватно на промените в тази среда. 

Практиката не отрича тази връзка, но заедно с това доказва, че 

поведението на фирмите е функция на по-широка съвкупност от 

фактори, управленският професионализъм, сред които не е за 

подценяване. “Не бива да очакваме твърде много от 

приватизацията” 2 предупреждават анализаторите от UNDP. 

Постприватизационният ни опит също учи, че не бива да 

разчитаме единствено на приватизацията. 

Постприватизационно поведение на фирмите в 

областта на заетостта 

промени в числеността и структурата на заетост в 

приватизираните фирми. 

Съкращаването на числеността на персонала е основната 

постприватизационна реакция на почти всички фирми, 

независимо от вида на техния собственик. След приватизацията 

и изтичането на срока на т.н. “социална клауза” 3 /в 

приватизационния договор, Union Minier и ABB Contact напр 

съкратиха повече от 50 % от работната си сила. Interbrew – 30% 

и т.н. По правило чуждестранните инвеститори са по-радикални в 

сравнение с българите в това отношение. 

Съкращенията на персонала не са задължително 

свързани с намаляване на обема на производството, а по-скоро 

2 UNDP. Human Development Report for Central and Eastern Europe and 

CIS, 1999, p.46 

3 Това клаузи, предвиждащи задължението на новия собственик да запази за 

известен период от време броя на наетата работна сила. 

147

с вътрешното преструктуриране на дейностите и 

усъвършенстването на организацията на заетостта в 

компаниятата. Приватизацията и свързаната с нея 

децентрализация на регулирането на заетостта увеличават 

значимостта и потенциалните възможности на компанията за 

експериментиране на нови практики и модели на заетост. Найчесто 

компанията концентрира своето внимание върху основната 

си дейност и се освобождава от тези които нямат достатъчно 

перспектива или биха стрували по-евтино, ако се извършваха 

срещу заплащане на други лица или фирми извън 

организацията. 

Съкращаването на числеността на персонала се 

извършва главно по линията на: 

- спиране на отделни производства и продажбата на 

излишното оборудване, съпроводено с освобождаването на 

излишната работна сила; 

- изваждането на част от спомагателните дейности 

извън предприятието и организирането на тези дейности на 

договорна основа; 

- подобряването на органицаията на труда и 

усъвършенстването на длъжностната структура. 

Радикални промени настъпват и в структурата на 

заетостта в приватизираните компании. Те се изразяват най-вече 

в намаляването на дела на постоянно заетите лица и все поширокото 

експериментиране на временната и частична заетост. 

Компаниите закриват неефективните и ненужни вече длъжности 

и откриват нови, твърде често нестандартни работни места със 

специфичен режим на работа и заплащане (т.е. без постоянен 

трудов договор – по часово, на хонорар, комисионна и т.н.). 

Макар и все още не типичен за масовата практика на 

фирмите, този вид заетост се разпространява бързо, като твърде 

често приема уродливата форма на нерегламентирана заетост, 

особено характерна за лица в неравностойно социално 

положение – непълнолетни, продължително безработни, 

самотни майки и т.н. 

Прииватизацията промени значително характера, както на 

националния, така и на вътрешно-фирмения трудов пазар. 

148

Първо, приватизираните фирми обособиха самостоятелен 

сегмент в националната трудова заетост, изграден за разлика от 

държавните фирми и организациите на бюджетна издръжка, на 

пазарни принципи, прилагани при наемането и заплащането на 

труда. Второ, постави се началото на сегментация на вътрешнофирмения 

трудов пазар. Оформят се най-общо две групи заети в 

компаниите. Първата, известна като “ядро” на работната сила - 

включва изпълнителите на ключови дейности във фирмата, 

заети на постоянен трудов договор, на които фирмата разчита и 

инвестира в тях, и получават съответно по-добро 

възнаграждение. Втората група, заемаща периферната част на 

вътрешно-фирмения трудов пазар, по правило включва 

временно, частично и нерегламентирано заетите. В масовата 

практика на българските фирми обаче към периферната работна 

сила все повече гравитират широк състав от редови изпълнители 

- специалисти, работници и служители от по-горните възрастови 

групи (над 45-50 години), поради по-малката им динамичност и 

адаптивност към промените в средата, както и най-младата част 

от работната сила, току що напуснала училища и университети, 

поради липса на трудов опит и необходимост от допълнително 

обучение; В периферната част на работната сила се включват 

същоо работници и специалисти с високо равнище на 

квалификация, но в области, неподходящи за характера на 

изпълняваните от тях дейности, както и лица загубили в годините 

на продължителната трансформация на собствеността своята 

квалификация, жизненост и вяра. 

Не разполагаме с точна информация относно 

създадената от приватизираните фирми нова заетост. Тя не е 

голяма обаче. Ограничен брой нови работни места се предлагат 

за изпълнителски кадри, предимно в дребния и среден частен 

сектор. Чуждестранните компании предлагат позиции за нисш и и 

среден мениджърски персонал, характеризиращи се с 

изключително високи изисквания към уменията и поведението на 

кандидатите. Твърде рано е все още да се очаква разширяване 

на заетостта в резултат на приватизацията. По- значимият 

резултат от нея на този етап би бил промяната в качеството на 

149

работната сила, в отношението на отделния индивид към 

неговата работата и поведението му на работното му място. 

б) промени в организационно-управленската схема и 

степента на използване на работната сила 

Приватизацията променя стратегията на фирмата, а 

изборът на нова стратегия неотменно влече след себе си 

промяна в организационно-управленската схема на компанията. 

Това обяснява масовата практика на реорганизации в 

приватизираните фирми като една от първите стъпки на новото 

им управление. 

Могат да се разграничат най-общо два типа промени в 

организационно-управленските схеми на приватизираните 

компании. Първият тип, радикални промени, характерни за 

компаниите на големите чуждестранни инвеститори. Те 

включват: 

а) Промени в приоритета на отделните функции. Нараства 

значимостта на търговската функция, която от обслужваща 

производството се превръща в стратегическа. Стратегически 

характер придобива и функцията по управлението на персонала, 

имаща преди това главно оперативен характер. Преосмисля се 

ролята на снабдяването и реализацията, от интегрирането на 

които се развива единната логистична функция. По-голямо 

внимание чуждестранните фирми обръщат на работата по 

създаването на благоприятен имидж на фирмата сред 

обществеността. 

б) Преразпределение на дейностите и отговорностите 

между отделните звена и равнища на управление. 

Чуждестранните фирми проявяват склонност към обособяване 

на отделни дейности в самостоятелни звена и тяхното 

относително автономизиране с оглед подобряването на тяхната 

заинтересованост и отчетност. Повишават се отговорностите и 

изискванията към средните и нисши мениджъри. Засилва се 

контрола върху съответствието между реализираната и 

необходима квалификация на всички заети. 

в) променя се стратегическата ориентация на фирмата в 

насока на по-голямото съобразяване на дейността на всички 

150

равнища с конкретните изисквания на пазара и отделните 

клиенти. В съотвествие с това се предприемат радикални 

промени в системата за вътрешнофирмена комуникация, 

организация на труд, стимулиране и т.н. 

Практиката на чуждестранните компании в областта на 

управленското преструктуриране е богат източник на идеи и 

заслужава специално внимание, както от страна на науката, така 

и на деловите среди. 

Втория тип промени имат “козметичен” характер и са 

характерни за по-голямата част от българските частни фирми. Те 

протичат под формата на сливане или/и обособяване на нови 

отдели, трансформиране на отдели в дирекции или обратно, без 

това да засяга обаче принципите на организационната схема и 

философията на управление. 

Българските фирми се страхуват от промяната, нямат 

стратегическа визия за насоките на тази промяна, поради което в 

повечето случаи те са формални. 

В практиката на приватизираните български фирми, напр. 

също се наблюдава повишаване на значимостта на търговската 

функция. Масово се доокомплектова състава на търговското 

звено преди всичко със специалисти по рекламата. В повечето 

случаи обаче търговската функция си остава пасивна, 

обслужваща, а не водеща производството. Маркетингът като 

управленска концепция не се познава достатъчно и не се 

прилага. 

Същото се отнася и за звеното по управление на 

персонала. Българските фирми не са осъзнали факта, че в 

условията на тотален дефицит на финансови ресурси за 

технологично обновяване на производството, единственият 

актив, с който разполагат те, са човешкият и организационен 

ресурс, т.е. мотивацията, активизирането и организацията на 

използване на човешкия потенциал. Преобладават 

традиционните фордистки методи на управление на персонала, с 

акцент върху дисциплината и количествените измерения на 

работата. А оцеляването и успеха на съвременната фирма 

зависи от стратегическата й преориентация към качеството на 

продукцията и удовлетворяването на изискванията на клиента. 

151

Това от своя страна предполага цялостно преориентиране на 

организационните и управленски структури, промени в характера 

на взаимоотношенията между отделните звена и равнища на 

управление, в системите за комуникация между мениджъри и 

работници, в организацията на труда, критериите за оценка и 

стимулиране и т.н. Управлението на персонала, както се вижда е 

интегрирана част от цялостната промяна в организационната 

схема и управление на фирмата. Формалното издигане отдела 

по персонала в ранг на “дирекция” малко променя нещата, ако 

дейността й се свежда до рутинната задача по изчисляване на 

работните заплати и упражняване на контрол върху 

дисциплината на работниците. 

Доиндустриални методи на управление на работниците се 

използват в някои от работещите на ишлеме, приватизирани от 

чуждестранни инвеститори, фирми. През 1999 г Конфедерацията 

на независимите синдикати разкри данни за условията на 

заетост в едно от многото шивашки предприятия, работещо на 

ишлеме, собственост на гръцки бизнесмен, които сами по себе 

си говорят за модела на управление на заетостта в него. В това 

предприятие заетите жени работеха по 10 часа на ден, често зад 

заключени врати, в помещение, предназначено за други цели, 

при основно възнаграждение на равнището на минималната 

заплата, без заплащане на извънредния труд. В по-мек вариант 

тези случаи са разпространени и в българския дребен бизнес, 

особено в регионите с висока безработица. 

Между другото съществува силна зависимост между 

методите за организация и управление на работната сила и 

равнището на развитие на самото производство. Модерното 

техническо оборудване и технологии, предполагащи съответното 

съдържание и условия на труд разширява кръга на възможните 

въздействия върху поведението на индивида и в този смисъл 

предпоставя в определена степен техниките и методите за 

управлене на заетите. 

Без да абсолютизираме тази връзка ще подчертаем само, 

че това е и един от факторите, които стоят в основата на 

авангардните модели за управление, демонстрирани от 

чуждестранни фими у нас. Това разбира се, далеч не 

152

омаловажава ролята нито на мотивацията, нито на 

компетентността и професионализма на управленските екипи на 

тези фирми. 

в) промени в областта на възнаграждението на труда 

В тази област могат да се откроят следните основни 

промени. 

Първо, съществува стремеж за по-пълно използване на 

възнаграждението на труда като фактор за мотивация на 

заетите. От тази гледна точка все повече работодатели се 

опитват да обвържат заплащането на труда с равнището на 

реализираната квалификация и изпълнение на трудовите 

задължения. Така приватизацията съдейства за прехода от 

диференциация в заплащането съобразно длъжността към 

диференциация съобразно индивидуалния принос. В това 

отношение работодателските организации отиват и по-далеч. Те 

предлагат премахване на заплащането за трудов стаж и 

обвързването му единствено с постигнатите резултати. 

Второ, засилва се равнището на диференциация в 

заплащането между “ядрото” и периферната работната сила. 

Трето, повишава се равнището на диференциация в 

заплащането в зависимост от финансовото състояние на 

фирмата. 

Четвърто, високата данъчна и осигурителна тежест на 

фирмите обуслови възникването на практиката на т.н. двойно 

равнище на работната заплата: първото - официално 

регистрираната заплата, обикновено на минималното равнище, 

второто – реално изплащаното “на ръка” възнаграждение. Тази 

практика в определена степен е еднакво удовлетворяваща и 

двете страни, доколкото работодателят намалява 

осигурителната тежест, а заетите – данъчното облагане и служи 

като основа за формиране на антисоциални коалиции, 

съдействащи за изпразването на социалните фондове. Заедно с 

това тя позволява обаче по-голяма фриволност в поведението 

на работодателя, а така също и измама на работнка 

г) промени във взаимоотношенията със синдикатите 

153

Приватизацията, най-общо нарушава баланса на 

интересите на двете основни страни в индустриалните 

отношения, тъй като отслабва позициите на синдикатите по 

няколко линии. 

Първо, деконцентрацията на производството, 

съпътстваваща приватизацията в България, като едно от 

условията за по-лесна продажба на обектите; 

Второ, съкращаването на заетостта пряко намалява 

членската маса на синдикатите; 

Трето, индивидуализация на трудовите отношения – израз 

на стремежа на работодателите към пряко договаряне на 

условията на заетост и равнище на заплащане, без 

посредничеството на синдикатите. 

Четвърто, агресивното отношение на работодателите (в 

т.ч. чуждестранните от дребния и среден бизнес) към 

синдикатите. 

По-добра е практиката на индустриалните отношения в 

големите чуждестранни компании. Приватизационните договори 

със стратегическите чуждестранни инвеститори обикновено 

предвиждат запазване на съществуващите синдикати, както и 

цялостната инфраструкура на ИД – колективно договаряне, 

социални програми. За тях като работотодатели също се оказва 

по-удобно да спазват стандартите и практиките в трудовите 

отношения на страната домакин, защото те са по-ниски от 

стандартите в техните страни. 

Случаи от практиката: 

Случай №1. AВВ Avangard, гр. Севлиево. 4 

Предприятието е създадено през 1962 г., с цел 

специализирано производството на нестандартно 

електрооборудване за енергетиката, транспорта и автоматични 

производствени линии. 

4 Случаят подробно е описан от V.Mintchev, Gr. Gradev, Bulgaria: FDI and 

Labour Relations, in: CEE Countries in the EU companies’ strategies of 

industrial restructuring and relocation, 2001, ETUI, Brussels, ed. By Gr. 

Gradev 

154

След един неуспешен за приватизация опит през 1992 г, 

през 1996 г.швейцарско-шведската фирма Asea Brown Boveri 

(АВВ) придобива 80% от активите на предприятието. Останалата 

част от собствеността се разпределя както следва: 15 % - 

работниците и служителите по линията на масовата 

приватизация и 5% - остатъчен дял на държавата. Компанията 

води политика на изкупуване на дяловете на работниците и 

служителите 

Сделката е за $ 1,9 млн. и включва задължението на 

инвеститори да поеме дълговете на предприятието в размер на 

$1,3 млн. и да направи инвестции от DM 1,7 млн. През 2000 г. 

общият размер на направените инвестиции е $ 3,2 млн. 

Интересът на инвеститора към предприятието е свързан преди 

всичко с уникалните му позиции на българския пазар, а така 

също относително ниските разходи за труд и материали. 

Първоначалната стратегия за развитие е насочена към 

националния пазар и преди всичко към националната 

електрическа компания (НЕК), машиностроителната 

промишленост и шведската компания АВВ. Проблемите, 

свързани с преструктурирането на НЕК, както и свиването на 

машиностроителния сектор в българската икономика 

преориентираха производството към вътрешните пазари на АВВ, 

а така също ползвайки името на шведската компания като 

гаранция за високо качество на продукцията, фирмата се насочи 

и към нови пазари в Балканския регион. 

През 1998 г. компанията претърпя пълна реорганизация, 

изразяваща се в: а) преодоляването на многозвенността на 

компанията и групирането на дейностите й в три направления: 

високоволтови продукти, електровъзли и детайли и инструменти; 

б) относителното автономизиране на дейността на трите 

направления, в т.ч обособяване на паричните потоци и 

счетоводство, с оглед по-голямата прозрачност на процесите и 

резултатите; в) реорганизация на организационно-управленската 

структура и засилване на стратегическия характер на търговския 

отдел, развивайки маркетинговата концепция, в резултат на 

което продуктовата структура плътно се доближи до 

потребностите на клиентите – предприятието се върна към 

155

основната си дейност – нестандартно електрооборудване и 

започна да се произвежда предимно по заявка на клиента, 

многократно разширявайки клиентите си; г) намаляване на 

числеността на персонала – от 370 души през 1996 г. на 300 

души през 2000 г.; д) техническо и технологично обновяване на 

производстдвения процес, съчетано с едномесечно обучение на 

група технически специалисти и работници в компанията-майка; 

е) системно обучение на работниците и служителите, съчетано с 

ротация на работните места; ж) в процес на разработване (с 

помощта на компанията-майка) е система за възнаграждение, 

отчитащо индивидулното равнище на изпълнение на трудовите 

задължения. 

Във предприятието има два синдиката, обхващащи 2/3 от 

състава на работната сила. Взаимоотношенията със синдикатите 

са изградени на принципа на взаимното информиране и 

консултации по основните проблеми на заетостта и 

икономическото състояние на фирмата. 

Случай №2 “Момина крепост” АД, гр. Велико Търново 

Предприятието е създадено през 1967 г. с цел 

производство на пластмасови изделия за бита и 

промишлеността. По-късно, то се специализира в 

производството на полимерни медицински изделия, а стоките за 

бита и промишлеността се превръщат в допълнително 

производство, осигурпяващо по-пълното използване на 

суровините и отпадните материали от основната му дейност. 

По настоящем полимерните медицински изделия 

(спринцовски за еднократна употреба, инжекционни игли, 

пръвопреливаащи и друти преливни системи и т.н.) съставляват 

80% от реализацията на продукцията, а изделята за бита – 20% 

Основното производство на предприятието е насочено 

преди всичко към вътрешния пазар, на който то има почти 

монополни позиции, тъй като главният му конкурент (Медкам АД, 

гр. Етрополе) е специализирано в хемодиализни полимерни 

изделия. Предприятието осъществява и износ в страни от ОНД , 

Македони и др. 

156

През 1997 г. фирмата е приватизирана по линията на 

масовата приватизация, като 67% от собстевостта имат два 

приватизационни фонда, 18 % - работническо-мениджърското 

дружество и 5% - остатъчен дял на държавата. 

Постприватизационните промени във фирмата включват: 

а) доизграждане и дооборудване на новострояща се площадка за 

производството на полимерни медицински изделия; б) 

съкращаване на производството на пластмасови изделия за бита 

и продажба на част от имуществото свързано с този вид 

производство. Като причина се посочва засилената конкуренция 

на такива изделия от внос и нерентабилност на производството; 

в) съкращаване на числеността на персонала от 450 души през 

1997 г на 220 души през 2000 година, поради намаляване на 

реализациите; г) промени в организационно-управленската 

структура на предприятието. 

Bibliography: 

1. CEE Countries in the EU Companies’ Strategies of Industrial 

Restructuring and Relocation, 2000, ed. by Gr. Gradev, 

Brussels 

2. Employment in Europe 2001, Recent trends and Prospects, DG 

for Employment and Social Affairs, Becsrin 

3. 2. National Stastistical Institute, 2000, Employment and 

Unemployment, № 3, Sofia 

4. Privatisation Agency, 2000, Report by the Privatisation Agency 

on the Implementation 0f the Bulgaria 2001 Program and of the 

Government Privatisation Programs for the Period 1997 –2000, 

Sofia 

5. UNDP, Human Development Resources for CEE and the CIS, 

1999 

157

D-r Vesna Stojanova 

Ekonomski institut-Skopje 

NEKOI EKONOMSKI ASPEKTI NA 

POSTRPIVATIZACIONIOT PERIOD - MENAXMENTOT, 

INTERNOTO PRESTRUKTURIRAWE I RABOTNATA SILA 

1. Internoto prestrukturirawe vo pretpirjatijata 

Sega{na sostojba i problemi 

Dosega{nite ve}e edinaesetgodi{ni reformi vo pravec 

na transformacija na ekonomskiot sistem na Republika 

Makedonija kon pazarno orientiran, ne gi dadoa o~ekuvanite 

efekti. Ova e osobeno izrazeno na mikro nivo vo odnos na 

izvr{enoto vnatre{no restruktuirawe, transfer na sovremenite 

tehni~ko-tehnolo{ki znaewa, menaxmentot i kooperativnoto 

povrzuvawe me|u stopanskite subjekti zaradi poefikasno 

stopanisuvawe, kako na doma{niot, taka i na me|unarodniot 

pazar. 

Razvojnata dinamika na oddelnite stopanski dejnosti vo 

Republika Makedonija vo periodot od 1947 do 1990 godina, beleì 

pozitivni promeni vo odnos na strukturnite karakteristiki na 

stopanstvoto. Blagodarenie na visokiot realen porast na 

op{testveniot proizvod vo industrijata, nejzinoto u~estvo se 

zgolemuva od 14,7% na 53,7% vo vkupniot op{testven proizvod, 

u~estvoto na zemjodelstvoto zna~itelno opa|a od 58,4% na 16,3%, 

a, isto taka, e zabele`liv i porastot na drugite (tercijarnite) 

dejnosti od 26,9% na 30,0%. 

Me|utoa, vo periodot 1974-1994 godina nastana propa|awe 

na klasi~niot industrijalizam vo strukturna smisla. Poradi 

promenite vo nivoto na dohodot i pobaruva~kata, vo rasporedot 

na faktorite na proizvodstvoto i relativnata produktivnost na 

sektorite, dojde do natprose~en porast na sektorot za uslugi i 

nivno dominantno u~estvo vo bruto doma{niot proizvod i 

vrabotenosta vo site razvieni pazarni ekonomii, pred s#, na 

158

smetka na industrijata. Taka, na primer, vo 1989 godina, sektorot 

za uslugi vo SAD u~estvuva so 68,8% vo sozdavaweto na bruto 

doma{niot proizvod i 70,5% vo vkupnata vrabotenost. 

Respektivnite podatoci za Velika Britanija se 63,0% i 58,2%, za 

Germanija 65,2% i 56,5%, za Avstrija 60,2% i 58%, za Japonija 

56,2% i 58,2% i za [vajcarija 60,9% i 59,3%. 

Vakvata sostojba i razliki vo strukturata na stopanstvoto 

na Republika Makedonija vo odnos na karakteristikite na 

razvienite pazarni ekonomii, se u{te poizrazeni vo 2000 godina, 

koga u~estvoto na zemjodelstvoto vo BDP se stabilizira na okolu 

10%, a industrijata vo 1999 godina u~estvuva samo so 23%, {to e 

posledica na golemite zagubi vo industrijata, {to delumno se 

dolàt i na prekinot na transfer na tehnologija. 39) Pritoa, 

bazi~nata industrija s# u{te ima golemo u~estvo vo industriskoto 

proizvodstvo. Sepak, pove}eto od ovie industrii bea 

stagnantni, osven crnata metalurgija koja po proda`bata na 

stranski investitori pokaùva podinami~ni razvojni tendencii. 

Drugi zna~ajni industrii se prehranbenata (stagnantna), 

industrijata na pijalaci (raste~ka) i tekstilnata (koja e vo silen 

pad po 1997 godina, koga proizvodstvoto iznesuva 50% od 

ostvarenoto vo 1991 godina). Vo 1998 godina raste u~estvoto na 

nekolku uslu`ni sektori vo BDP (javnata administracija, 

zdravstvenoto i socijalnoto osiguruvawe, obrazovanieto). 

Vo Republika Makedonija, zaklu~no so 31.12.2000 godina, se 

izvr{i transformacijata na vkupno 1.467 pretprijatija. 

Najzastapen model na privatizacija (spored brojot na 

vrabotenite i vrednosta na sopstvenosta) e menaxerskiot otkup 

so koj se privatizirani 249 pretprijatija. Na vtoro mesto e 

modelot so otkup na pretprijatijata vo 149 pretprijatija, dodeka 

na treto mesto (spored istite parametri) e privatizacijata na 73 

pretprijatija preku konverzija na dolgot kon vrabotenite 

(voobi~aeno dolg poradi neisplateni plati) vo sopstvenost na 

akcii. Preku dominantnite tri modeli na privatizacija se 

opfateni 73% od sopstvenosta (equity), 65% od vrabotenite i 32% 

od vkupno privatiziranite pretprijatija. Vo po~etokot na 1996 

39) 

Economic and Trade Policy Profiles of the SEECS: Study on 

Trade Policy in South East Europe, TDI Spetember 1999, Anex 3.1, str.5-6. 

159

godina zapo~na privatizacijata na zemjodelskite kombinati i 

zadrugite i do 2000 godina se privatizirani 336 pretprijatija od 

agrarot so vrednost na sopstvenosta od 742.400.769 evra i so 

vkupno vraboteni 15.324 lica. 

Spored podatocite za finansiskite rezultati od 

izvr{enata transformacija 40) stepenot na ostvarenata 

privatizacija (spored vidot na kapital za proda`ba spored 

Zakonot za transformacija na pretprijatijata so op{testven 

kapital - ZTPOK) iznesuva 88,62%, od koj u~estvoto na dràvniot 

kapital, javnite pretprijatija, Agencijata za sanacija na bankite 

(ASB) i Fondot za penzisko i invalidsko osiguruvawe (FPIO) 

iznesuva 12,62%, dodeka op{testveniot kapital za proda`ba 

opfa}a 33,22% od evidentiraniot vkupen kapital. Vkupniot 

iznos na rezidualni akcii (koi po koja bilo osnova & se preneseni 

na Agencijata kako prioritetni ili obi~ni) vo vkupnata 

proceneta vrednost na site transformirani pretprijatija 

mereno kako relativno u~estvo, ne e mnogu golemo (11,35%), 

me|utoa, apsolutnata vrednost iznesuva okolu 258 milioni evra 

so tendencija za natamo{no zgolemuvawe. Dokolku na ova se 

dodadat i sogleduvawata za rizi~nosta na ovie t.n. rezidualni 

akcii/udeli, treba da se napravi napor da se “podobri 

kvalitetot” preku nivno prodavawe vo paket so onie vo 

sopstvenost na FPIO i na dràvata, {to prakti~no }e ovozmoì 

dostignuvawe na vrednosta na t.n. upravuva~ki paket, {to, pak, }e 

go olesni i iznao|aweto na strate{ki investitori. 

Osven promenata na karakterot na sopstvenosta, moè da 

se kaè deka procesot na privatizacijata ne gi dade o~ekuvanite 

efekti, a pred s# efektot koj se odnesuva{e na privlekuvawe na 

stranski kapital, nitu pak za vnatre{no restrukturirawe na 

stopanstvoto, podobruvaweto na menaxmentot i 

revitaliziraweto na privatiziranite pretprijatija. Vakvata 

sostojba rezultira{e so faktot {to dosega{nata privatizacija 

ne pridonese za podigawe na efikasnosta na vkupnata makedonska 

ekonomija. Privatizacijata ne pridonese da se razvie pazarot na 

40) 

Izve{taj vo periodot 01.1.-10.06.1999, Agencija na Republika 

Makedonija za privatizacija , str.5. 

160

kapital i ne pomogna vo negovoto zaìvuvawe, nitu, pak, pomogna 

vo dinamiziraweto na ekonomskite tekovi. 

Primenetata koncepcija vo priodot kon procesite na 

tranzicija (preku stavawe na dominanten akcent prvenstveno na 

procesot na privatizacija, bez istovremeno pottiknuvawe na 

procesite na soodvetna institucionalizacija i implementacija 

na pazarni mehanizmi), gi dade tokmu onie rezultati koi{to 

edinstveno i moè{e da gi dade. Odnosno, se obezbedi pluralizam 

na sopstvenosta {to ne implicira funkcionirawe na pazarno 

stopanstvo. 

Sostojbata vo odnos na ekonomskata efikasnost na 

stopanstvoto na Republika Makedonija e daleku od potrebnoto 

nivo. Imeno, vkupnite nepokrieni zagubi na stopanstvoto vo 2000 

godina dostignaa 59,2 milijardi denari, odnosno pove}e od edna 

milijarda evra. Toa e za okolu edinaeset pati pove}e od 

ostvarenata neto-dobivka. Isto taka, spored podatocite od 

Zavodot za platen promet, vkupnite dolgovi na pretprijatijata 

iznesuvaat okolu 833 milioni evra, {to sporedeno so rezultatite 

od prethodnata, 1999 godina, ukaùva na postojano raste~ki 

negativen trend. Konsekventno na vakvata sostojba raste i brojot 

na blokirani ìro-smetki na okolu 23 iljadi firmi, {to 

pretstavuva dve tretini od vkupno registriranite pretprijatija 

vo ZPP. Drug problem e {to dostasanite nepodmireni obvrski na 

pretprijatijata se kumuliraat so godini, a toa najmnogu 

proizleguva od sevkupnata distorzija na stopanstvoto, kako i od 

enormno visokite bankarski kamati. 

Postojnata sostojba vo odnos na izvr{enite promeni ukaùva na 

nekoi s# u{te nere{eni pra{awa: 

(1) dràvata e zna~aen sopstvenik i doveritel vo 

stopanstvoto; 

(2) upravuvaweto e uslo`neto poradi rascepkanata i 

netransparentna sopstveni~ka struktura, a ne pomalku i 

poradi inferiornosta na postojnite menaxerski strukturi; 

(3) zakonskata i regulativnata ramka, kako i sposobnosta da se 

obezbedi po~ituvawe i primenuvawe na postojnata 

legislativa se daleku pod neophodnoto nivo potrebno za 

efikasno funkcionirawe na pravniot sistem na zemjata; 

161

(4) iako direktnite subvencii vo ekonomijata se namaleni i 

supervizijata na bankite e zajaknata za da se ograni~i 

kreditiraweto na onie pretprijatija {to lo{o rabotat, 

potrebni se natamo{ni aktivnosti, osobeno za spre~uvawe 

na evazijata na danocite, a ne pomal e i problemot na 

pogolemite kapaciteti koi s# u{te rabotat i sozdavaat 

zagubi (osobeno onie koi, iako bea opfateni so vladinata 

programa za restruktuirawe i privatizacija, ne bea 

likvidirani ili privatizirani); 

(5) poseben problem pretstavuva nedostatokot na delovni 

informacii vo zemjata, nivnata neusoglasenost so 

me|unarodnite standardi; 

(6) nedovolna finansiska poddr{ka za sledewe na potrebite na 

stopanskite subjekti,; 

(7) nedovolen razvoj na malite i srednite pretprijatija; 

(8) nedovolna finansiska mo} na pretprijatijata i dr. 

Seto toa pokaùva deka nedostigaat mehanizmite na pazarnoto 

stopanisuvawe, soodvetno institucionalizirani i konzistentno 

efektuirani niz pravniot sistem na zemjata, {to evidentno se 

reflektira vrz s# poizrazenite politi~ki vlijanija i voluntarizam 

vo stopanisuvaweto, osobeno na onie pretprijatija koi {to s# u{te 

ne se celosno privatizirani ili se vo javniot sektor. 

Dominantni problemi so koi se soo~uvaat stopanskite 

pretprijatija vo Republika Makedonija i novite pretpriema~i 

se: 

- Nedostig na koherentnost i koordiniranost na 

razli~nite programski aktivnosti na razvojnata 

politika za stimulirawe na malite i sredni biznisi; 

- Nesoodvetni finansiski uslugi za malite biznisi 

(kamatnite stapki se previsoki, a mo`nostite za 

finansirawe preku u~estvo vo sopstvenosta se mnogu 

ograni~eni. Postapkata za dobivawe finansiska 

poddr{ka e sloèna i skapa za potencijalnite 

korisnici, a poseben problem pretstavuva i 

nedostapnosta na garancii za obezbeduvawe sredstva od 

stranski izvori na finansirawe itn.); 

162

- Nepostoewe na biznis-infrastruktura, kako na primer, 

delovni centri, nau~no-tehnolo{ki inkubatori, 

industriski parkovi, kooperativni mreì itn., koi bi 

gi obezbedile kvalitativnite pretpostavki za 

poefikasno stopanisuvawe na novite biznisi; 

- Barierite za razvoj na sektorot na malite biznisi 

variraat od makro do lokalno nivo (kompliciranost na 

postapkata za inicirawe sopstven biznis, 

neefikasnost i bavnost na dràvnata administracija 

vo procesot na registracija na novite firmi, 

prirodnite i geografskite razliki na oddelnite 

podra~ja vo zemjata, razli~nata infrastruktura vo 

raznite regioni, nedovolno definiranite nadle`nosti 

na edinicite na lokalnata samouprava nadopolneta so 

~esto manifestiraniot problem na nedovolni izvori 

za poddr{ka na sektorot na stopanstvoto na nivnata 

teritorija); 

- Postojano prisutniot problem na parcijalen pristap vo 

doizgraduvaweto na zakonskata regulativa pridonese 

mnogu od zakonite neophodni za promovirawe na razvojot 

na privatniot sektor i za strukturno prilagoduvawe 

(Zakon za trgovski dru{tva, Zakon za lokalna samouprava, 

Zakonite za rabotni odnosi, za hartii od 

vrednost, za socijalno osiguruvawe itn.), da se ili vo 

proces na modificirawe ili da se analiziraat za idno 

menuvawe, pri {to ostanuvaat nivni delovi ili 

paragrafi, koi ne samo {to se neusoglaseni tuku se i vo 

kolizija. 

Sistemski preduslovi za efikasno stopanisuvawe 

Sistemskite strukturni slabosti koi se prisutni vo 

stopanstvoto na Republika Makedonija, prvenstveno na mikro 

nivo, ne moè da se eliminiraat ili nadminat samo so merkite na 

makro-ekonomskata politika, koja vo slu~ajov pretstavuva eden 

vid higienski-nadvore{en faktor (odnosno, go obezbeduva 

opkruùvaweto za soodvetno restrukturirawe, a ne e determinira~ki 

za voveduvawe na neophodnite promeni na mikro nivo). 

163

Osnovnata orientacija za reformirawe na sektorot na 

stopanstvoto na mikro nivo, prvenstveno za zgolemuvawe na 

negovata efikasnost, treba{e da se obezbedi preku: 

- Zgolemuvawe na sposobnosta na pretprijatijata da se 

adaptiraat na barawata na pazarot (doma{en i 

stranski), odnosno preku internoto prestrukturirawe. 

Ona {to moè da se sogleda od istraùvawata 41 e deka 

vnatre{noto prestrukturirawe e mnogu malku 

zastapeno. Imeno, novoosnovanite biznisi se 

karakteriziraat so nedovolna specijaliziranost na 

oddelnite delovni funkcii, isti izvr{iteli na razni 

funkcii i visoka centralizacija na site odluki vo 

racete na sopstvenikot-obi~no i generalen direktor na 

pretprijatieto. Osnovna delovna strategija im e 

ostvaruvawe na {to pogolema ekonomi~nost vo 

raboteweto, ~esto i na {teta na prekumernoto 

iskoristuvawe na raspolo`livite resursi 

(prvenstveno na rabotnata sila). Vo privatiziranite, 

uslovno re~eno “stari” pretprijatija, osven prethodno 

napravenite masovni otpu{tawa na t.n. vi{ok na 

vraboteni, drugi strukturni promeni nema, osven 

postojanite promeni na sopstveni~kite, a konsekventno 

i na menaxerskite kadri vo niv. Vlijanieto na 

politikata vrz kadrovskiot menaxment i delovnata 

strategija na pretprijatijata e enormno, taka {to 

vnatre{ni strukturni promeni, vo funkcija na 

revitalizacija na postojnite kapaciteti, osven vo 

retki isklu~oci, ne se evidentirani. 

- Standardizacija na proizvodstvoto spored 

me|unarodnite tehni~ko-tehnolo{ki standardi, obi~no 

e poprisutno vo “starite” privatizirani pretprijatija, 

i toa prvenstveno kaj onie koi{to takvata adaptacija 

na sopstvenite proizvodno/uslu`ni programi ve}e gi 

zapo~nale u{te vo periodot pred tranzicijata. Za 

41 Barriers to the development of SME’s in Macedonia, Slovenia and Bosnia 

and Herzegovina, Phare –Ace, 2001, Istraèn primerok na 300 mali i sredni 

pretprijatija vo Republika Makedonija 

164

novoosnovanite, standardizacijata pretstavuva mnogu 

skap zafat, a so ogled na nedovolnata finansiska 

poddr{ka {to moàt da ja dobijat vo postojnoto 

opkruùvawe, re~isi nevozmoèn (barem dodeka ne 

obezbedat sopstveni sredstva). Imeno, spored 

rezultatite od istraùvawata, novoosnovanite biznisi 

vo 82% slu~ai se finansiraat od sopstveni izvori 

(sopstveni sredstva, so pozajmuvawa od semejstvoto i od 

prijatelite), a mnogu malku od stranski donatorski 

programi i u{te pomalku od bankarski krediti. 

- Zgolemuvawe na efikasnosta na menaxmentot vo 

pretprijatijata. Nepovolnoto opkruùvawe, 

prvenstveno sfateno kako nepostoewe na pazarni 

uslovi na stopanisuvawe, negativno se reflektira i 

vrz kvalitetot na menaxmentot. Od edna strana ne 

postoi t.n. pazarna prinuda za ostvaruvawe na 

komparativni prednosti vo odnos na konkurentite, a od 

druga strana ne postojat nitu soodvetno osposobeni 

menaxerski kadri. Spored misleweto na sopstvenicite 

na novoosnovanite pretprijatija, dodeka da osposobat 

rakovodni kadri za potrebite na svojot biznis, 

potrebni im se 5-6 godini, a postojnata ponuda na 

pazarot na rabotna sila e daleku pod nivoto na nivnite 

potrebi (spored kvalifikuvanost, ume{nost i 

sposobnost). Od druga strana, menaxerskite strukturi 

se nezadovolni od nivoto na samostojnost {to 

rabotodava~ite im go davaat, od nedovolnata 

stimulativnost na platite {to gi obezbeduvaat i sl. 

Taka {to na kraj site se dviàt vo “nekoj krug” na takvo 

nivo na stopanisuvawe koe im ovozmoùva relativno 

skromen opstanok, bez poizrazeni ambicii za 

pro{iruvawe na doma{niot pazar, kako i na izvozot, 

preku zgolemuvawe na u~estvoto na stranskite pazari, 

prvenstveno na pazarot na EU, ili pak preku razvoj na 

proizvodno/uslu`nite programi i sli~no. 

- Zgolemuvawe na iskoristenosta na postojnite resursi 

na rabotna sila. Iako o~ekuvawata od tranziciskite 

165

promeni bea daleku pogolemi, osobeno vo odnos na 

zgolemuvawe na nivoto na vrabotenost od 

raspoloìvite humani resursi, sepak desetgodi{niot 

period na tranzicija s# u{te ne gi dade o~ekuvanite 

efekti. Imeno, spored poslednite statisti~ki 

podatoci , re~isi polovina od rabotosposobnoto 

naselenie e nevraboteno. Isto taka, del od onie {to se 

evidentirani kako vraboteni, ne se vraboteni vo 

pravata smisla na zborot (so redovni primawa, plateni 

pridonesi i sl.), taka {to objektivno gledano, pove}e 

od polovinata rabotosposobno naselenie e 

nevraboteno. No, od druga strana, pak, postoi i 

problemot na rabotewe vo t.n. “siva” ekonomija, 

koja{to vsu{nost e i edinstvenoto razumno objasnenie 

kako pri tolkav procent na nevrabotenost, sepak 

naselenieto “preìvuva”. 

Nasoki na dejstvuvawe za ovozmoùvawe na tranzicijata kon 

pazarno orientirano stopanstvo 

Merkite koi treba da se donesat vo funkcija na 

strukturno i razvojno dinamizirawe na stopanstvoto na 

Republika Makedonija treba da opfatat promeni vo strukturata 

na stopanstvoto vo korist na tercijarnite dejnosti i 

industriskoto proizvodstvo. Osven toa, neophodno e 

zgolemuvaweto na konkurentnosta na pretprijatijata, 

konsolidacija na sopstvenosta, revitalizacija na 

pretprijatijata, olesnuvawe i stimulirawe na sektorot na mali i 

sredni pretprijatija (MSP). Odnosno, s# ona {to se o~ekuva{e 

deka }e se slu~i so iniciranite tranzicioni procesi, prakti~no 

duri doprva }e treba da se realizira. No, ovoj pat, logi~niot 

redosled na prvenstvo na potrebnite institucionalni promeni, 

nesomneno treba da prethodi na internite adaptacii (vo pravec 

na revitalizacija na stopanskite subjekti, unapreduvawe na 

menaxmentot i iskoristuvawe na rabotnata sila). Sekako, pritoa 

ne treba da se gubi od vid faktot deka nekoi zakonski solucii i 

merki, politiki i razvojni dokumenti, ve}e se doneseni, no sepak 

nekoi od niv ili ne se primenuvaat, ili ne se sinhronizirani i 

kompatibilni so ostanatata postojna regulativa, ili pak se 

166

premnogu op{ti, taka {to nitu moè da se operacionaliziraat 

vo praksa. Tokmu zatoa, imperativna e potrebata za usoglasuvawe 

i unapreduvawe na legislativata i strate{kite razvojni 

dokumenti, prvenstveno vrz osnova na nivnata celosna 

konzistentnost, kompatibilnost i dosledna primena. Vo taa 

smisla nesomneno }e treba da se dejstvuva vo nasoka ili na 

zajaknuvawe na primenata na pravoto i pravniot sistem vo 

zemjata, ili na nivno nadograduvawe i osovremenuvawe: 

(a) Natamo{no poednostavuvawe na Zakonot za ste~aj. 

Izmenite na Zakonot za zalog i Zakonot za izvr{na 

postapka }e pomognat vo namaluvaweto na obvrskite na 

sudovite, a potrebna e regulativa zaradi obezbeduvawe 

na pravata na doveritelite; 

(b) Konstituirawe na stopanski sudovi za stopanski 

sporovi, so {to zna~itelno }e se zabrza postapkata na 

nivnoto re{avawe; 

(v) Zajaknuvaweto na sudskiot sistem e neophodno osobeno 

vo domenot na obukata na ste~ajnite sudii i ste~ajnite 

upravnici, kako vo odnos na ograni~uvaweto na 

zakonskiot rok za realizacija na ste~ajnata postapka, 

taka i vo odnos na kvalifikuvanosta na ste~ajnite 

upravnici za vodewe na ste~ajot i to~noto definirawe 

na ste~ajnata postapka; 

(g) Etablirawe na efikasen pazar na kapital, a osobeno 

re{avawe na manifestiranite problemi vo sferata na 

hartiite od vrednost (preku nadopolnuvawe i 

doprecizirawe na Zakonot za izdavawe i trguvawe so 

hartiite od vrednost); 

(d) Primena na Zakonot za konkurencija so koj }e se 

nadminat mnogubrojni problemi vo funkcioniraweto 

na pazarot i postojnite monopolski distorzii. 

Zgolemuvawe na konkurentnosta na makedonskite pretprijatija 

Za zgolemuvaweto na konkurentnosta na makedonskite 

pretprijatija neophodno e ostvaruvawe na slednite celi: 

(1) za povisoka stapka na rast na proizvodstvoto; 

167

(2) za zgolemen dotok na direktni investicii (doma{ni i 

stranski); 

(3) za povisok povrat na investiciite; 

(4) za zgolemeno u~estvo na privatniot sektor vo 

procentot na ostvarenite investicii, a so toa 

zgolemuvawe na u~estvoto na vkupnite investicii vo 

osnovni sredstva vo BDP; 

(5) za sniùvawe na tro{ocite na raboteweto (preku 

zgolemuvawe na produktivnosta i podobrata 

organizacija). 

Ostvaruvaweto na vakvite opredelbi prvenstveno e 

determinirano so osnovnite kvalitativni faktori, kako {to se: 

(1) tehnolo{kata modernizacija i inovacii, a zaradi 

zgolemuvawe na sofisticiranosta i tehnolo{kata 

produktivnost; 

(2) adaptacijata na doma{nite proizvodi/sektori na 

uslovite na vnatre{niot pazar na EU, obezbeduvaweto 

na kvalitetot preku primena na standardite na EU za 

kvalitet na najrazli~ni proizvodi i uslugi; 

(3) afirmacijata na proizvodstvenata diferencijacija 

(tehnologija na proizvodstvoto, proizvodstvenata 

programa, promocijata i distribucijata na 

makedonskite proizvodi na evropskiot pazar); 

(4) zgolemuvaweto na kvalitetot na menaxmentot i 

efikasnosta na organiziraweto i donesuvaweto na 

odluki vo procesot na rabotewe; 

(5) intenziven i organiziran nastap na stranskite pazari; 

(6) poracionalnata mreà na proda`ba i marketin{ki 

mreì za nastap na stranskite pazari; 

(7) internacionalizacijata na pretprijatijata preku 

ostvaruvawe na strate{ki spojuvawa, prezemawa i 

sli~no, za oddelni fazi od procesot na rabotewe ili, 

pak, za gradewe na multinacionalni kompanii. 

Vo ovaa nasoka na sreden rok treba da se donese kompleks 

na merki za zgolemuvawe na konkurentnosta (vtemeleni vrz 

industriskata politika na Evropskata unija, definirana vo 

168

dokumentot pod naslov “Politika na industriska konkurentnost 

za EU”), preku programi za: 

- jaknewe na konkurentnosta prvenstveno preku 

internacionalizacija na pazarot i ednovremeno 

olesnuvawe na vlez/izlez na novi/stari pretprijatija na 

doma{niot pazar; 

- modernizacija na pretprijatijata, preku nivna 

optimalna specijalizacija i obezbeduvawe na 

standardiziran kvalitet; i, 

- stimulirawe na kvalitativnite faktori na 

raboteweto (osovremenuvawe na proizvodnata 

tehnologija, diferencijacija po proizvodi, itn.) i 

unapreduvawe na kvalitetot na menaxmentot. 

Ovie politi~ki opredelbi moè da se svedat na slednite 

grupi na merki: 

Modernizacija na pretprijatijata. Modernizacijata na 

pretprijatijata treba da se ostvaruva preku voveduvawe na 

me|unarodnite standardi za kvalitet, zaedni~ki istraùvawa na 

pazarot (doma{en i stranski), celosen marketin{ki pristap i 

soodvetni metodi na proda`ba, kofinansirawe na zaedni~ki 

nastap na pazarot na EU, voveduvawe na kvalitetot vo 

proizvodnite sistemi na pretprijatijata i ekolo{kite 

standardi, voveduvawe na sovremeni metodi na menaxment i 

kontrola na raboteweto, kako pri voveduvaweto na novi 

proizvodi, taka i pri realizacija na postojnite proizvodni 

programi. Osven toa, potrebno e obezbeduvawe na sovremena 

biznis logistika, voveduvawe na me|unarodnite smetkovodstveni 

standardi i metodi za kontrola na tro{ocite na raboteweto, 

kofinansirawe na tro{ocite za sertifikacija bilo na 

proizvodnata tehnologija, bilo na kvalitetot na proizvodot, ili 

pak, na organizacijata na raboteweto. 

Vakvata modernizacija e mo`na edinstveno dokolku se 

obezbedi modernizacija na tehnologijata vo pretprijatijata 

preku razvojot na tehnologijata na proizvodite i proizvodnite 

procesi, razvojot na soodvetna tehno-struktura vo firmite i 

obezbeduvaweto na soodvetna finansiska poddr{ka za tehni~kotehnolo{ka 

modernizacija. Vo taa nasoka }e dejstvuva i 

169

unapreduvaweto na istraùvawata i razvojot vo funkcija na 

modernizacija na industrijata, preku subvencionirawe na 

istraùvawata do opredelena faza, stimulativno nagraduvawe na 

istraùva~ite, povolni krediti ili garancii zaradi obezbeduvawe 

na kreditna poddr{ka na istraùvawata, zaedni~ko finansirawe 

od pove}e pretprijatija na perspektivni razvojnoistraùva~ki 

programi, poddr{ka za razvoj na razvojni centri, 

tehnolo{ki parkovi i sozdavawe na tehnolo{ki razvoen fond. 

Razvoj na malite i srednite pretprijatija. Sozdavawe na 

uslovi za razvoj na sektorot na malite i sredni pretprijatija 

preku sinhronizirani merki na ekonomskata politika: dano~ni 

olesnuvawa za razvoj na mali i sredni pretprijatija, prvenstveno 

tehnolo{ki dinami~ni i izvozno orientirani; deregulacija i 

stabilizirawe na legislativata, formirawe na rizi~ni fondovi 

za poddr{ka na malite biznisi vo doma{nite i stranski banki; 

stimulirawe na raznite oblici na delovno povrzuvawe me|u 

doma{nite i stranskite pretprijatija (preku zaedni~ki 

vloùvawa, proizvodno povrzuvawe, fran{iza i lizing), potoa, 

formirawe na zdruènija-kooperacii-konzorciumi bilo za 

proizvodstvo, bilo za marketing, bilo za izvoz, bilo za 

istraùvawe i razvoj, za voveduvawe na integralen kvalitet na 

proizvodstvoto i menaxmentot, razvoj na biznis inkubatori, 

slobodni zoni za MSP itn. 

Modernizacija na obrazovanieto. Mo{ne va`na sfera na 

dejstvuvawe pretstavuva modernizacijata na obrazovanieto na 

rakovodnite strukturi i na rabotnata sila, kako vo redovnoto 

taka i vo domenot na t.n. permanentno obrazovanie. Pritoa, }e 

treba da se dejstvuva na dve nivoa: 

(1) Vo redovniot sistem na obrazovanie so implementacija na 

biznis specijalizacija u{te vo srednoto obrazovanie (so 

voveduvawe na specifi~ni kursevi za mladi pretpriema~i 

kako {to se evropskiot Yuong Enterprise, odnosno 

amerikanskiot Junior Achievement) i osobeno preku razvoj na 

me|unarodni interdisciplinarni i fleksibilno kombinirani 

studii za biznis (na nivo na univerzitetsko 

obrazovanie), soglasno nastavno-obrazovnite programi 

zastapeni vo Evropskata unija, SAD, Japonija i sl.; i, 

170

(2) Preku razvoj na posebno osmislen sistem za permanentno 

obrazovanie na razni nivoa i vo razni funkcionalni 

oblasti (obuka na menaxerite, profesionalcite vo 

strate{kiot menaxment, finansiskiot menaxment i 

kontrola, integralnoto upravuvawe so kvalitetot, tekovno 

doobrazuvawe zaradi novi tehnologii/proizvodi itn., 

sovremeni metodi na sledewe, kontrola i redukcija na 

tro{ocite na rabotewe, organizacija na proizvodstvenite 

procesi i nivnata standardizacija itn.). 

Sozdavawe i razvoj na izvozna strategija na makedonskite 

proizvodi. Ovaa strategija treba da se sozdava preku: 

(a) sozdavawe na izvozen konzorcium koj bi obezbeduval 

uslugi vo domenot na osiguruvaweto, refinansiraweto 

na izvozot, istraùvawata na stranskiot pazar, 

logisti~kata poddr{ka na izvozot na stranskite 

pazari-distribucija, promocija itn.; 

(b) zaìvuvawe na bankata za poddr{ka na izvozot, koja bi 

obezbeduvala povolni krediti i garancii; i, 

(v) zaedni~ki prezentacii na stopanstvoto vo stranstvo i 

vo zemjata (bilo preku posebno organizirana dràvna 

slu`ba, bilo preku izvozni konzorciumi, preku 

saemski i drugi stopanski manifestacii itn.). 

Promocija i stimulirawe na investiciite vo zemjata 

(doma{ni i stranski). Promocijata i stumiliraweto na 

investiciite da se ostvaruva preku dano~ni olesnuvawa, 

unapreduvawe na raznite formi na lizing, podobruvawe na 

uslovite za investirawe, stimulirawe na formiraweto na 

interen kapital za investirawe vo pretprijatijata, opse`no 

informirawe na menaxerskite strukturi za mo`nostite i 

oblicite na stranski vloùvawa i sl. 

Informatizacija na pretprijatijata. 

Informatizacijata na stopanstvoto e eden od bitnite faktori 

koi }e vlijaat vrz negovata konkurentnost, bidej}i 

informaciskata tehnologija pretstavuva infrastruktura za 

efikasen menaxment kako na makro, taka i na mikro nivo. Za taa 

cel neophodno e: 

(a) da se vospostavi nacionalna informaciska 

171

infrastruktura, unificirana i povrzana so postojnata 

vo svetot; 

(b) informatizacija na pretprijatijata preku gradewe na 

soodvetna infrastruktura vo niv; 

(v) obezbeduvawe na soodvetno informacisko obrazovanie 

(vo redovnoto i vo permanentnoto obrazovanie); 

(g) gradewe na informaciski mreì dostapni na site 

potencijalni korisnici (poedinci, kompanii, vladini 

institucii i me|unarodni mreì). 

Ekolo{kiot pristap pri stopanisuvaweto e eden od 

prioritetite vo svetski ramki.Vo taa smisla treba da se 

implementiraat merkite koi gi primenuvaat razvienite zemji za 

svojata industrija, kako, na primer, za zagaduvaweto na vozduhot, 

koristeweto na vodata, reciklaàta na sekundarni surovini i 

otpadni materijali. Vo ista nasoka }e dejstvuvaat i dano~nite 

olesnuvawa pri implementacija na ekolo{kite standardi, 

odnosno progresivnoto odano~uvawe (t.n. ekolo{ki danoci) za 

zagaduva~ite, preku finansirawe od strana na dràvata i 

lokalnata samouprava na ekolo{ki proekti, zadolìtelno 

voveduvawe na ekolo{kite standardi ISO 14000 vo 

stopanisuvaweto na pretprijatijata itn. 

Harmonizacija na zakonskata i tehni~ka regulativa vo 

Republika Makedonija so onaa na Evropskata unija i razvienite 

zemji i regioni vo svetot.. Toa treba da se ostvari preku 

implementacija na zakonski re{enija i sistemska koordinacija 

so tehni~kata regulativa (na makro i mikro nivo). Na nivo na 

zakonski re{enija potrebno e donesuvawe i/ili usoglasuvawe na 

zakonskite re{enija za za{tita od nefer konkurencija i 

monopolsko odnesuvawe, za{tita na industriskata sopstvenost i 

na investiciite, za{tita na rabota (spored standardite za 

rabotni uslovi i zdravstveno obezbeduvawe) i za{tita na 

prirodata od zagaduvawe. Posebno podra~je na dejstvuvawe 

pretstavuva harmonizacijata na zakonskata regulativa so 

tehni~kite standardi na razli~nite pazari vo svetot, gradewe na 

unificirana baza na podatoci za tehni~ki standardi. 

Postojnata sostojba na stopanstvoto vo Republika 

Makedonija ja determinira i potrebata od natamo{na 

172

involviranost na dràvata vo procesot na rehabilitacija na 

pretprijatijata. Razvienite zemji vo svetot toa go pravat preku 

obezbeduvawe na razni vidovi poddr{ka i pomo{ za rabotewe na 

stopanstvoto. Zaradi toa, treba da se postavi soodvetna dràvna 

struktura vo vid na razni slu`bi za osnovawe novi biznisi, za 

nau~no-istraùva~ka i razvojna poddr{ka na tehnolo{kite 

unapreduvawa, centri za obuka, resursni centri za stavawe na 

vremeno raspolagawe na obu~eni menaxerski kadri, za 

organiziran nastap na stranskite pazari, za organizirana 

prezentacija na stopanskite subjekti vo zemjata i stranstvo. 

Osven toa, potrebna e dano~na poddr{ka na izvozno orientirani 

ili propulzivni doma{ni pretprijatija, finansiska poddr{ka 

(povolni krediti i garanacii), posreduvawe na nivo na 

trgovski/ekonomski pretstavni{tva za povrzuvawe so strate{ki 

partneri i investitori, centri za razvoj na kooperacii vo razni 

dejnosti (za inicijalna pomo{ pri kooperativnoto povrzuvawe 

me|u doma{nite pretprijatija za proizvodstvo, izvoz, proda`ba, 

tehnolo{ki razvoj itn.). 

Konsolidacija na sopstvenosta. Pokraj proda`bata na 

delot od pretprijatijata {to e ostanat vo vid na op{testvena ili 

dràvna sopstvenost, vakvata konsolidacija treba da se odviva vo 

nasoka na okrupnuvawe na dominantniot akcionerski kapital do 

nivo na kontrolen paket na akcii. Fakti~ki treba kone~no da se 

ovozmoì dejstvuvawe na pazarnite zakonitosti za promena na 

karakterot ili vidot na sopstvenosta preku berzata na hartii od 

vrednost (bez dosega{nite ograni~uvawa). Zatoa treba da se 

otstranat nesoodvetnite re{enija vo Zakonot za hartii od 

vrednost koi go inhibiraat ne samo razvojot na kapitalot, tuku i 

investiraweto, kako i da se razvijat investicioni fondovi. 

Upravuvawe na pretprijatijata preku obezbeduvawe na 

soodvetni nadzorni tela i soodvetno obu~eni menaxerski 

timovi. Spored dosega{nite istraùvawa 42) utvrdeno e deka vo 

Republika Makedonija pretpriema~ite se generiraat od tri 

osnovni grupi: 

42) 

Makro-ekonomski proekti: Strate{kiot menaxment vo stopanstvoto na 

Republika Makedonija, Ekonomski institut Skopje, 1997 i Menaxmentot vo 

uslovi na tranzicija, Ekonomski institut Skopje, 1995. 

173

(a) prvata e od porane{niot zanaet~iski sektor, koj odigra 

zna~ajna uloga vo razvojot na MSP vo tekot na 80-te 

godini; 

(b) vtoro, golem del od privatnite MSP, koi se pojavija vo 

periodot od 1989 do 1990 godina, bea inicirani od 

strana na porane{nite direktori i specijalizirani 

kadri vo op{testvenite pretprijatija; 

(v) treto, po periodot na prilagoduvawe kon 

novonastanatite uslovi, pokraj ste~ajnite postapki vo 

niza pretprijatija se pojavija i individualni 

pretpriema~i koi osnovaa mali biznisi, pred s#, vo 

sferata na trgovijata i uslugite (53,7% se vo 

trgovijata, a samo 9,1% od registriranite novoosnovani 

mali pretprijatija se vo domenot na proizvodstveniot 

sektor). 

Indikatorite za ocenka na tehnolo{kiot razvoj vo 

Republika Makedonija pokaùvaat zna~itelno zaostanuvawe, koe 

vo nekoi proizvodni sektori se meri so dve do tri decenii. Vo 

nejzinata proizvodnata struktura prevladuvaat granki so niska i 

sredna tehnolo{ka intezivnost, potpreni vrz klasi~nite 

tehnologii-natprose~ni potro{uva~i na energija i surovini. 

Po~nuvaj}i od krajot na {eesettite godini, pa s# do denes, iako so 

razli~na dinamika, zaedno so tehni~kata opremenost, 

kontinuirano opa|a produktivnosta na trudot, sposobnosta za 

investicii i op{tata efikasnost na razvojot. 

Po 1990 godina sredstvata na trud vo industrijata na 

Republika Makedonija beleàt zagriùva~ki pad. Nadvor od ovie 

negativni dvièwa ne moè{e da ostane nitu nivoto na 

efikasnosta na osnovnite sredstva. Osobeno zagriùva stepenot 

na istro{enost na istite. Celosno zastarenata industriska 

oprema predizvikuva konkuretna inferiornost na stopanstvoto i 

gi osuduva na neuspeh site nastojuvawa za izvozen probiv. 

Vo najlo{a tehnolo{ka kondicija se golemite firmi vo 

mati~nite i akceleratorski granki-nositeli na tehnolo{kiot 

progres. Stepenot na istro{enost na osnovnite sredstva i 

orudijata za rabota vo metaloprerabotuva~kata dejnost i vo 

174

drugite zna~ajni razvojni granki se nad industriskiot prosek, koj 

vo 1994 godina iznesuva{e 57,7%, odnosno 74,8%. 

Izdvojuvaweta od op{testveniot proizvod za 

nau~noistraùva~ka rabota e pod 0,5%. Na 10.000 ìteli doa|aat 

10 istraùva~i (bez istraùva~ite vo pretprijatijata koi nemaat 

registrirano istraùva~ki centri). Rezultat na vakviot 

op{testven tretman na nau~noistraùva~kata aktivnsot e re~isi 

celosno zapostavenata patentna aktivnost i mnogu niskoto nivo 

na inovacii. 43) 

Ova ukaùva deka Republika Makedonija treba da izgradi 

strategija na tehnolo{ki razvoj vo koja }e bide opfaten i 

transferot na tehnologija. Bez toa nejzinoto pribliùvawe kon 

EU }e bide zabaveno. Transferot na tehnologija i osvojuvaweto 

na novi tehnologii vo svetot imaat prioritetno zna~ewe vo 

gradeweto na konkurentskata sposobnost. Uspe{nite zemji vo 

razvoj ja pomestija svojata politika od kontrola na transferot 

na tehnologija kon razvoj na doma{nata sposobnost za nejzinoto 

prifa}awe i adaptirawe i kon pridobivawe {to posovremena 

tehnologija, koja se dobiva so transfer od razvienite zemji. 

3. ZAKLUÔK 

Gledano od aspekt na napravenite promeni vo 

postprivatizacioniot period, moè da se zaklu~i deka, vsu{nost, 

vakvite promeni ni pretstojat da gi realizirame vo nekoja 

dogledna idnina. Osven promenite vo sopstveni~kata struktura 

na kapitalot vo stopanstvoto, i prvite nikulci na noviot 

ambient vo vid na pretpriemni~ko odnesuvawe vo novoosnovanite 

mali i sredni pretprijatija, ne moè da se zboruva za nekoi 

pokoreniti reformi ili napredok kon razvoj na pazarno 

orientirano stopanstvo. Vnatre{noto prestruktuirawe, 

unapreduvaweto na menaxmentot i iskoristuvaweto na 

rabotosposobniot potencijal vo zemjata, }e treba da “po~ekaat” 

sozdavawe na strukturni uslovi vo makroekonomskoto i 

43) 

Nacionalna strategija za ekonomski razvoj na Republika Makedonija, 

MANU, Skopje, 1997, str. 204-208. 

175

politi~ko-pravno opkruùvawe, za da moè voop{to da se 

o~ekuva deka }e se slu~at. 

176

D-r Mitko Dimitrov 


ПРЕДПРИЕМАЧЕСТВОТО В БЪЛГАРИЯ В 

ПОСТПРИВАТИЗАЦИОННИЯ ПЕРИОД 

1.Обхват на анализа 

Анализът обхваща 211.329 фирми, за които НСИ е събрал 

информация за 1999 г. В съвкупността от изследвани предприятия не са 

включени част от финансовите предприятия – банки, застрахователни и 

инвестиционни дружества и инвестиционни посредници. 

Една част от показателите се предоставят само от 

предприятията, които водят двустранно счетоводство – активите (без 

дълготрайните материални активи), задълженията и заемите. Затова 

анализа по тази показатели се разпростира само върху тази част от 

предприятията. 

Размерните групи са определени съобразно онази част от 

дефиницията за МСП, дадена в Закона за МСП, която се отнася до броя 

на заетите. С цел да се получи съпоставимост с анализите на МСП, 

които се правят в страните-членки на ЕС, както и при предишния 

доклад е добавена междинна групировка – фирми със заети от 101 до 

250 лица. 

177

Таблица 1.1. Брой на фирмите, обхванати от анализа 

Годи 

на 

Всич 

ки 

фирм 

и 

Микр 

о 

фирм 

и 

Малк 

и 

фирм 

и 

Средн 

и 

фирми 

МСФ – 

общо 

Фирми със 

101 до 250 

заети лица 

Големи 

фирми 

1996 17800 16409 9109 2076 175277 1786 937 

0 2 

1997 18936 17510 9825 2040 186966 1626 775 

7 1 

1998 20564 19000 11129 2153 203290 1555 798 

3 8 

1999 21132 

9 

19531 

3 

11761 2104 209178 1412 739 

Източник: НСИ 

През 1999 г. се потвърждават всички тенденции за промяната на 

броя на фирмите, обхванати в анализа. Увеличава се общият брой на 

фирмите. Причина на това е нарастването на броя на микрофирмите и 

малките фирми. Броят на средните фирми продължава да се колебае 

около 2100 броя. Намалява броят на фирмите със 101-250 заети и на 

големите фирми. 

Продължава да бъде актуален въпроса за пълния обхват на 

действащите фирми в България. Твърде голяма е разликата между 

броя на регистрираните в Булстат фирми и тези, за които НСИ успява 

да събере информация. Част от разликата се дължи на това, че много 

фирми са прекратили дейността си или са регистрирани, но през 

отчетната година не са били икономически активни. Друга част са 

юридически лица, които имат регистрация в Булстат, но по същество не 

упражняват стопанска дейност. Въпреки това остава възможността една 

част от фирмите да не са били обхванати от НСИ. Това не е само 

български проблем. Дори в страни с установени институции и 

традиции в събирането на информация не могат да бъдат обхванати 

абсолютно всички фирми. Необхванатите фирми са обикновено 

микрофирмите и затова статистическите институти на редица държави 

178

предпочитат дори да не предоставят официални данни за предприятия с 

по-малко от 5 заети лица. 

Логично е да се предположи, че необхванатите фирми в 

България също са микрофирми и че техния брой е по-голям отколкото в 

страните с развита пазарна икономика. Този факт трябва да се има 

предвид, когато се правят напр. международни сравнения за броя на 

фирмите на 1000 души от населението или за гъстотата на фирмите, 

или когато се оценяват показателите за дейността на микрофирмите 

като размерна група. Извадката, с която разполагаме обаче е 

достатъчно пълна за другите размерни групи, както и за групата на 

МСП общо, особено за показателите, които не са свързани с броя на 

предприятията, а със заетите и дейността на фирмите. 

2. Структура на фирмите според техния размер, форма на 

собственост и отраслова принадлежност 

На пръв поглед размерната структура на предприятията 

изглежда неизменна. Промените в рамките на една година водят до 

увеличение или намаление с десети или дори стотни от процента. След 

първоначалните бързи и драстични промени в размерната структура 

вследствие на масовото, взривообразно създаване на микро- и малки 

предприятия, тези две групи надхвърлиха 98% от общия брой на 

предприятията в България, в т.ч. над 92% само за микропредприятията. 

Таблица 2.1. Структура на изследваните фирми по големина и 

форма на собственост (%) 

Обществен 

сектор 

Частен 

сектор 

Всичк 

и 

фирми 

Мик 

ро 

фирм 

и 

Малки 

фирми 

Средни 

фирми 

1996 

МСФ 

– 

общо 

Фирми 

със 101 

до 250 

заети 

лица 

Големи 

фирми 

100 11,35 30,18 18,73 60,26 24,21 15,53 

100 94,49 4,40 0,67 99,56 0,34 0,10 

179

Общо 100 92,19 5,12 1,17 98,48 1,00 0,53 

1997 

Обществен 100 17,04 34,33 18,17 69,54 19,29 11,17 

сектор 

Частен 100 94,04 4,58 0,72 99,34 0,47 0,18 

сектор 

Общо 100 92,47 5,19 1,08 98,74 0,86 0,41 

1998 

Обществен 100 19,59 34,82 17,93 72,34 17,04 10,61 

сектор 

Частен 100 93,57 4,94 0,78 99,29 0,49 0,22 

сектор 

Общо 100 92,40 5,41 1,05 98,86 0,76 0,39 

1999 

Обществен 100 24,76 34,33 15,11 74,20 14,36 11,47 

сектор 

Частен 100 93,24 5,21 0,83 99,28 0,68 0,22 

сектор 

Общо 100 92,42 5,56 1,01 98,99 0,67 0,35 

Източник: НСИ и собствени изчисления 

При толкова голяма тежест само на една размерна група 

наистина промените изглеждат незначителни от гледна точка на 

статистическия анализ. Повече резултати в този случай могат да се 

постигнат, ако акцента в анализа се насочи към групите с малка тежест. 

Останалите три размерни групи имат 1% или дори по-малък 

относителен дял и при тях дори най-малките промени имат 

относително важно значение. 

Данните от табл. 2.1. показват, че всички тенденции в 

промяната на размерната структура на предприятията запазват 

валидността си и през 1999 г. Увеличен е броя и относителния дял на 

микрофирмите и на малките фирми. Все пак при първата група тази 

тенденция е съвсем слаба, по-скоро можем да говорим за стагнация що 

се отнася до относителния им дял. При останалите три групи и през 

180

1999 г. наблюдаваме намаление с 0,04 до 0,09 процентни пункта, но 

относително това прави 5% до 10% годишно, което съвсем не е за 

подценяване. 

Причините за посоченото намаление са две. Първо, част от 

фирмите с над 101 заети отпаднаха поради изпълнението на програмата 

за изолация и преструктуриране на губещите държавни предприятия. С 

по-голяма тежест е втората причина – продължава съкращаването на 

заети основно в държавните предприятия, което за една част от тях 

означава преминаването им в по-ниска размерна група. 

Източникът на промени са главно държавните предприятия. Те 

представляват една 1.14 % от всички фирми в страната, но промените в 

тях се отразяват върху размерната структура главно чрез средните и 

големи предприятия, където техния относителен дял все още е 

значителен. (Вж. фигура 2.1) 

Фигура 2.1. Дял на обществения и частния сектор по групи 

предприятия 

100% 

90% 

80% 

70% 

60% 

50% 

40% 

30% 

20% 

10% 

0% 

Микрофирми Малки фирми Средни фирми Фирми със 100 до 250 


Големи фирми 

Обществен сектор 

Частен сектор 


Интересни са структурните промени вътре в държавния и частния 

сектор. Относителният дял на частните микрофирми намалява през 

целия период, което е противно на общата тенденция. Причината не е в 

това, че техният брой намалява, а в това, че броя и относителния дял на 

предприятията от всички останали размерни групи се увеличава 

относително много по-бързо в резултат на приватизацията. Ако се 

181

сравни структурата на частния сектор с общата структура, се вижда, че 

все още частните микрофирми са с по-висок, а всички останали групи – 

с по-нисък дял, отколкото в икономиката като цяло. Това означава, че 

може да се очаква още известно време, до приключване на 

приватизацията на МСП, да се наблюдава процеса на разнопосочна 

промяна на структурата на предприятията от частния сектор. 

През 1999 г. в държавния сектор продължава да се наблюдава 

типичната за него размерна структура, при която относителният дял на 

микропредприятията е много по-малък, а този на всички останали 

групи – много по-голям в сравнение с икономиката като цяло. 

Много по-точна представа за важността на различните размерни групи 

предприятия дава техният относителен дял в заетите лица или в 

приходите от продажбите (Вж Фиг. 2.2). Тези показатели дават 

възможност да се преодолее потискащото на пръв поглед влияние на 

огромния брой микропредприятия и картината за размерната структара 

на икономиката да бъде по-реалистична. 

От Фигура 2.2 се вижда ясно, че сред предприятията, за които 

НСИ събира информация най-висок относителен дял имат големите 

предприятия (около 40%), на второ място са микропредприятията 

(малко над 20 %) и след тях малките предприятия, тези със 101-250 

заети и средните предприятия. Тези данни показват нормализация на 

размерната структура на българската икономика, изразяваща се в 

увеличаването на дела на микро- и малките предприятия и намаляване 

на дела на големите предприятия в броя на заетите и приходите от 

продажбите на предприятията. Като цяло подреждането по важност на 

размерните групи предприятия съвпада с това в ЕС, но все още делът 

на големите предприятия в България е доста по-висок, а дела на 

микропредприятия е доста по-малък от този в ЕС. 44 

44 Вж European Observatory for SME, EIM, 1996, p. 49. 

182

Фигура 2.2. Размерна структура на предприятията 

100% 

???????? ????????? ?? 

( ) 

80% 

60% 

40% 

20% 

?????? 

101-250 

?????? 

????? 

????? 

0% 

1 2 3 

1 ???? 2-??????? ?? ???????? 3- 


Промените в относителния дял на предприятията (Табл. 2.3.) 

може да се разглеждат като основен показател за икономическата 

активност в съответните отрасли. През целия 4 годишен период в два 

от отраслите – преработваща индустрия и строителство, относителният 

дял на предприятията намалява. Този факт е в съзвучие с общото 

състояние на двата отрасъла. Разликата е в това, че за индустрията полошите 

резултати в сравнение със средните за страната могат да се 

разпрострат върху целия 10-годишен преходен период, докато при 

строителството имаше един първоначален етап на повишена активност 

– особено в сектора, свързан с жилищното строителство бяха създадени 

много нови фирми. Освен това през 1999 г. намалението на 

относителния дял на фирмите в отрасъл “строителство” е минимално и 

можем да говорим за стабилизиране на относителния дял на 

строителните фирми. 

183

Таблица 2.3. Структура на фирмите по агрегирани отраслови 

групировки (%) 

Отрасъл 1996 1997 1998 1999 

Общо за страната 100,00 100,0 100,0 100,0 

0 0 0 

Селско, горско стопанство, лов и риболов 3,7 3,7 3,5 3,45 

Добивна индустрия 0,1 0,1 0,1 0,08 

Преработваща индустрия 13,4 12,7 12,5 11,83 

Производство и разпределение на 

0,1 0,1 0,1 0,07 

електроенергия, газ и вода 

Строителство 4,8 4,3 3,9 3,87 

Търговия, ремонт на автомобили и битова 49,1 51,3 50,7 50,64 

техника 

Хотели, общежития и обществено хранене 9,3 9,3 9,4 9,42 

Транспорт и съобщения, агенции за 

7,4 6,9 7,7 7,59 

пътуване и туризъм 

Финанси, кредит, застраховки 0,4 0,4 0,5 0,71 

Операции с недвижимо имущество, 

9,3 9,0 8,5 9,02 

наемодателна дейност 

Образование 0,6 0,6 0,6 0,67 

Здравеопазване и ветеринарна дейност 0,3 0,3 0,5 0,59 

Други услуги и дейност на неправителствени 

организации 

1,5 1,4 1,9 2,06 


Броят на фирмите от отрасъл “финанси, кредит и застраховки” 

нараства по-бързо, отколкото общия брой на фирмите в страната и 

относителния им дял нараства. Прави впечатление, че увеличението е 

съществено през последните 2 години и особено през 1999 г. - (+42 %). 

Почти всички отрасли, в които се предлагат лични или 

производствени услуги показват увеличение на относителния дял на 

фирмите през последните 2 години. В същото време в отрасъл 

“търговия” се наблюдава намаление или стабилизиране, но след като 

през 1997 г. е било наблюдавано чувствително увеличение с 2 

процентни пункта. Наблюдава се известна “щафетност” в реакцията на 

184

предприятията от различните отрасли на макроикономическата 

стабилизация. Най-бързо са реагирали фирмите от отрасъл “търговия”, 

след това от “транспорт и съобщения”, “туризъм”, “финанси” и др. 

услуги, докато промишлените предприятия ще реагират вероятно през 

следващите години. 

Структурата на предприятията по отрасли (Табл. 2.4.) показва 

няколко интересни зависимости и тенденции. Най-голям дял от всички 

фирми са създадени в отрасъл “търговия” – през последните 4 години 

около половината от всички фирми осъществяват дейността си в този 

отрасъл. Следващите отрасли по броя на фирмите са “преработващата 

индустрия”, “хотели и обществено хранене”, “операции с недвижимо 

имущество” и “транспорт, съобщения, агенции за пътуване и туризъм” 

– във всеки от тях действат от 7 до 13 % от всички предприятия. 

Другата крайност са отраслите “добивна индустрия” и “производство и 

разпределение на електроенергия, газ и вода”, в които действат помалко 

от 0.1 % от общия брой на предприятията. 

Таблица 2.4. Структура на фирмите по агрегирани отраслови 

групировки (Б16) и големина (%) 

Отрасъл 

Мик 

ро 

фирм 

и 

Малк 

и 

фирм 

и 

Сред 

ни 

фирм 

и 

Фирми 

със 101 

до 250 

заети 

лица 

Голе 

ми 

фирм 

и 

Общо за страната 92,42 5,57 1,00 0,67 0,35 

Селско, горско стопанство, лов 69,48 24,03 4,12 1,82 0,55 

и риболов 

Добивна индустрия 44,51 19,08 8,67 11,56 16,18 

Преработваща индустрия 78,81 12,97 3,47 2,87 1,88 

Производство и разпределение 41,30 15,94 7,97 9,42 25,36 

на електроенергия, газ и вода 

Строителство 80,13 14,12 3,02 2,11 0,61 

185

Търговия, ремонт на 

автомобили и битова техника 

96,50 3,10 0,27 0,11 0,02 

Хотели, общежития и 97,24 2,20 0,31 0,18 0,09 

обществено хранене 

Транспорт и съобщения, 95,30 3,12 0,79 0,52 0,29 

агенции за пътуване и туризъм 

Финанси, кредит, застраховки 92,27 7,13 0,40 0,13 0,07 

Операции с недвижимо 94,43 4,40 0,67 0,36 0,14 

имущество, наемодателна 

дейност 

Образование 96,04 3,33 0,35 0,21 0,07 

Здравеопазване и ветеринарна 96,77 2,83 0,32 0,08 0,00 

дейност 

Други услуги и дейност на 

неправителствени организации 

91,67 6,15 0,94 1,10 0,14 


Микропредприятията преобладават в отраслите “хотелиерство и 

обществено хранене”, “транспорт и събщения и агенции за пътуване и 

туризъм” и “операции с недвижимо имущество”. В отрасъл “финанси, 

кредит и застраховки” преобладават малките предприятия и 

микропредприятията. В “строителство” преобладават средните 

предприятия. В останалите отрасли – добивна и преработваща 

индустрия преобладават големите предприятия. 

Подобно разнообразие в преобладаващите размерни групи за 

различните отрасли е типично за пазарните икономики. По този 

признак отраслите в българската икономика също се приближават до 

състоянието в нормалните пазарни икономики. Сравнението със 

страните от ЕС показва, че различие съществува само в един отрасъл - 

“транспорт и съобщения”. В страните от ЕС в “транспорт” 

преобладават големите предприятия, а в “агенции за пътуване и 

туризъм” малките и средни предприятия. В България данните са за 

целия отрасъл и според тях преобладаващи са микропредприятията. 

Причината е в наличието на многобройни микрофирми, които 

186

предлагат услуги за пътуване и туризъм, които в бъдеще вероятно ще 

бъдат уедрени в резултат на вътрешната и външна конкуренция. 

Като цяло, резултатите от анализа на структурата на фирмите 

според техния размер, форма на собственост и отраслова 

принадлежност показва, че тези структури в голяма степен са 

нормализирани. Във всяка от тях съществуват частични 

диспропорции, чието преодоляване в основни линии ще определя 

насоките на промени в тях през следващите години. 

3. Приносът на МСП в брутната добавена стойност 

През 1999 г. малките и средни предприятия са създали 30,72% 

от брутната добавена стойност (БДС), създадена от всички фирми в 

България. (Вж. табл. 3.1.). 

Таблица 3.1. Дял на фирмите според тяхната големина и сектор в 

брутната добавена стойност (%) 

Микро 

фирми 

Малки 

фирми 

Средни 

фирми 

МСФ – 

общо 


101 до 250 


Голем 

и 

фирми 

1996 

Общо 9,81 11,37 6,11 27,29 11,04 61,67 

Обществен 3,61 4,25 3,54 11,40 9,72 78,87 

сектор 

Частен 

сектор 

26,43 30,45 13,02 69,90 14,58 15,51 

1997 

Общо 6,44 9,56 6,40 22,40 12,26 65,34 

Обществен 0,27 3,34 3,37 6,98 8,57 84,44 

сектор 

Частен 

сектор 

16,76 19,96 11,44 48,16 18,42 33,42 

1998 

Общо 9,08 9,94 6,36 25,38 12,20 62,43 

Обществен 0,39 2,58 3,55 6,52 7,72 85,76 

сектор 

Частен 18,95 18,31 9,55 46,81 17,29 35,91 

187

сектор 

1999 

Общо 13,35 10,77 6,6 30,72 12,04 57,24 

Обществен 1,76 3,75 2,33 7,84 6,44 85,72 

сектор 

Частен 23,14 16,69 10,2 50,03 16,76 33,21 

сектор 


Продължава тенденцията, започнала от 1998 г., на увеличаване на този 

дял като през 1999 г. беше надхвърлен най-високия, регистриран досега 

дял – 27,3% през 1996 г. Това е положителна тенденция, която отразява 

процеса на приближаване на размерната структура на българската 

икономика до тази на нормалните пазарни икономики. Ако вземем 

предвид дефиницията за МСП, която се използва в ЕС (до 250 заети 

лица), делът на брутната добавена стойност, създадена в МСП е още 

по-голям – 42,92%. Въпреки благоприятните тенденции на увеличения, 

този дял все още е по-нисък в сравнение със западноевропейските 

страни, където той надхвърля 50%. 

Основният принос за увеличаване на дела на МСП в създадената от 

всички фирми брутна добавена стойност имат предприятията от наймалките 

размерни групи - микропредприятията (+4,27 %) и в по-малка 

степен малките предприятия (+0,83 %). Стойностите за останалите 

размерни групи – средни предприятия и тези със заети от 101 до 250 

лица са близки до тези през 1997 и 1998 г. 

Увеличението се дължи основно на рязкото нарастване на отчетената 

брутната добавена стойност, която се пада на едно микропредприятие 

(+44,1 %), докато големите предприятия регистрират намаление (- 

0,4%), а предприятията от останалите размерни групи – сравнително 

слабо увеличение – малките предприятия (+3,2 %), средните (+6,8 %) и 

тези със 101-250 заети (+9,4 %). Тези подчертано положителни 

резултати за предприятията от по-малките размерни групи не са 

изненада. Потвърждават се установени вече зависимости и при другите 

икономики – при стабилизиране на макроикономическите условия в 

една страна малките фирми са тези, които първи се възползват от нея, 

реагират най-бързо и първи регистрират растеж. 

188

Интересен е анализът на приноса за посочените тенденции според 

собствеността на отделните размерни групи предприятия (вж. табл. 

3.2.). Най-голям е приносът на частните микрофирми (+4,19 процентни 

пункта), което е с 22% повече от 1998 г. Останалите групи показват 

резултати близки до тези от предишните години. Микрофирмите от 

обществения сектор имат най-голямо относително увеличение на 

приноса си (4,5 пъти), но увеличението е само 1,4 процентни пункта, 

тъй като относителният дял на тези групи предприятия е много малък. 

Таблица 3.2. Брутната добавена стойност, създадена от една фирма 

по групи фирми и сектори (хиляди лева по текущи 

цени) 

Всички 

фирми 

Микро 

фирми 

Малки 

фирми 

Средн 

и 

фирми 


101 до 250 


Големи 

фирми 

1996 

Общо 4803 511 10672 25175 52860 562716 

Обществен 126409 40253 17820 23867 50749 642146 

сектор 

Частен 

сектор 

1342 375 9277 26222 57106 209440 

1997 

Общо 42055 2931 77512 249685 600410 6714018 

Обществен 1288114 20704 125310 239189 5725956 9738571 

сектор 

Частен 

сектор 

16072 2864 70042 255205 623988 2904670 

1998 

Общо 42049 4130 77244 255378 678334 6764473 

Обществен 

сектор 

1414737 28178 104849 280211 640863 1143267 

0 

Частен 

сектор 

20000 4050 74118 246156 699071 3209225 

1999 

Общо 41,18 5,95 79,68 272,81 742,01 6741,55 

Обществен 1649,6 117,46 180,29 254,48 739,37 12328,0 

189

сектор 9 

Частен 22,59 5,61 72,05 276,65 742,87 3392,05 

сектор 


Повече от половината брутна добавена стойност през 1999 г. е 

създадена в предприятията от частния сектор. Създадената в 

предприятията от обществения сектор брутна добавена стойност 

преобладава единствено при големите предприятия (почти 70%). При 

останалите размерни групи от 75% до 95% от брутна добавена стойност 

се създава в предприятията от частния сектор на икономиката. 

Направеният анализ на приноса на МСП в създаването на 

брутна добавена стойност през 1999 г. дава основания за следните 

изводи: 

− 

− 

− 

МСП показват по-добра приспособимост и по-бързо се 

възползват от подобряването и стабилизирането на 

макроикономическите показатели на българската 

икономика; 

частните микропредприятия са с най-голям принос за 

нарастването на брутна добавена стойност през 

последната година; 

положителен, но не толкова висок е растежът на 

брутната добавена стойност в групите на малките и 

средни предприятия и тези със 100-250 заети лица. 

Резервите за по-нататъшно увеличаване на брутната 

добавена стойност могат да се очакват именно в 

ускоряване на растежа на тези предприятия, още повече, 

че като цяло те дават 3 пъти повече брутна добавена 

стойност от микропредприятията 

4. Принос на МСП в износа и вноса 

През последното десетилетие МСП започнаха активно да участват във 

външнотърговските отношения на страната. В резултат на 

децентрализацията на икономиката и отпадане на почти всички 

ограничения пред извършването на външнотърговска дейност, все 

повече МСП контактуват с външни партньори. 

190

Таблица 4.1. Принос на фирмите в българската външна търговия 

според тяхната големина и сектор (%) 

Сектор 

Микро 

фирми 

Малки 

фирми 

Средн 

и 

фирми 

МСФ – 

общо 


101 до 250 


Голе 

ми 

фирм 

и 

Дял в износа 

1996 

Икономика - 10,60 7,65 3,22 21,47 7,44 71,09 

общо 

Обществен 0,08 1,09 1,09 2,26 6,07 91,67 

сектор 

Частен 37,08 24,17 8,60 69,85 10,89 19,26 

сектор 

1997 

Икономика - 8,82 6,50 3,34 18,66 8,52 72,82 

общо 

Обществен 0,09 1,60 0,69 2,38 5,00 92,62 

сектор 

Частен 19,58 12,56 6,60 38,74 12,87 48,39 

сектор 

1998 

Икономика - 9,53 7,85 4,74 22,12 11,03 66,85 

общо 

Обществен 0,05 1,05 2,80 3,90 3,92 92,18 

сектор 

Частен 16,14 12,59 6,09 34,82 15,98 49,20 

сектор 

1999 

Икономика - 9,17 7,3 4,68 21,15 11,16 67,69 

общо 

Обществен 0,02 0,67 0,7 1,39 2,83 95,79 

сектор 

Частен 14,35 11,04 6,93 32,32 15,87 51,8 

191

сектор 

Дял във вноса 

1996 

Икономика - 21,96 12,52 3,45 37,93 6,76 55,29 

общо 

Обществен 15,57 0,36 0,92 16,85 3,38 79,77 

сектор 

Частен 33,09 33,58 7,82 74,49 12,61 12,89 

сектор 

1997 

Икономика - 11,37 13,96 3,34 28,67 10,86 60,47 

общо 

Обществен 0,43 7,84 0,50 8,77 1,98 89,26 

сектор 

Частен 23,46 20,73 6,48 50,67 20,68 28,65 

сектор 

1998 

Икономика - 15,13 17,70 5,69 38,52 11,36 50,12 

общо 

Обществен 0,40 7,95 1,21 9,56 1,73 88,71 

сектор 

Частен 23,30 23,10 8,17 54,57 16,70 28,72 

сектор 

1999 

Икономика - 14,49 17,28 5,42 37,19 11,34 51,47 

общо 

Обществен 0,13 0,83 1,11 2,07 1,25 96,68 

сектор 

Частен 21,33 25,12 7,47 53,92 16,15 29,93 

сектор 


Когато разглеждаме приноса на МСП във външната търговия, 

правят впечатление два факта (вж. табл. 4.1.). Първо, делът на малките 

и средни фирми във външнотърговския оборот е по-малък от дела им в 

192

икономиката, и второ, като цяло тяхното участие във вноса е поголямо, 

отколкото в износа. 

Общо делът на трите най-малки размерни групи в износа е 21%, 

и 38% в износа.Колебанията през последните 4 години са свързани 

повече със съотношението между приноса на отделните размерни 

групи, и по-малко със съвкупния принос на микро, малките и средните 

фирми. 

Съществени са различията, свързани с формата на собственост 

на предприятията. Участието на фирмите от обществения сектор както 

в износа, така и във вноса, е символично – около 2% общо за трите 

малки размерни групи. За разлика от тях, делът на МСП от частния 

сектор е много по-близък до дела им в икономиката на страната. 

Твърде големи са различията по отрасли за приноса на МСП 

във външнотърговските отношения, и специално в износа. Отраслите са 

разделени много ясно на две големи групи. В първата група влизат 

финанси и застраховане, търговия, строителство, селско стопанство и 

бизнес услуги. В нея преобладаващ дял в износа заемат МСП. Във 

втората група (добивна промишленост, преработваща промишленост, 

енергетика, транспорт и съобщения) с по-голям принос за износа са 

големите предприятия (вж. табл. 4.2.). 

Таблица 4.2. Относителен дял на фирмите в износа за 1999г. по 

отрасли според тяхната големина (%) 

Отрасъл 

Селско, горско 

стопанство, лов и 

риболов 

Добивна 

промишленост 

Преработваща 

промишленост 

Мик 

ро 

фир 

ми 

20.0 

2 

Малк 

и 

фирм 

и 

Средн 

и 

фирм 

и 

МСФ 

– 

общо 


101 до 250 


Голем 

и 

фирми 

32.19 6.54 58,75 20.25 21.00 

0.06 0.86 0.12 1,04 1.04 97.91 

1.67 3.57 3.65 8,89 11.13 79.98 

Строителство 14.1 35.56 16.06 65,72 5.28 29.00 

193

0 

Търговия и ремонт 50.2 24.91 11.24 86,36 10.91 2.73 

1 

Хотели и обществено 1.56 20.52 0.14 22,22 23.71 54.07 

хранене 

Транспорт и 25.7 27.86 0.93 54,53 0.74 44.73 

съобщения 

4 

Финанси, кредит, 0.45 4.41 0.27 5,13 3.19 91.68 

застраховки 

Операции с 

имущество и 

бизнесуслуги 

31.4 

8 

17.84 5.73 55,05 44.95 0.00 

Здравеопазване 0.06 0.63 3.46 4,15 45.44 50.41 

Други услуги 49.2 49.21 0.85 99,27 0.73 0.00 

1 


Различията в размерната структура на отраслите са само част от 

обяснението. При отраслите от втората група много силно влияние 

оказва фактът, че предприятията в тях са изцяло или в много голяма 

част държавна собственост, които в повечето случаи заемат монополно 

положение в икономиката. Затова очакванията са, че успоредно с 

разширяването на приватизацията най-напред размерната структура на 

производството ще се нормализира, а след това и структурата на износа 

ще се доближава до нея. 

По принцип по-големите фирми имат по-големи възможности 

да участват във външнотърговската дейност (вж. табл. 4.3.). Единствено 

големите фирми имат по-голям дял на приходите от износ (25,47%) в 

общите си приходи в този дял за всички фирми (14,45%), а показателят 

за фирмите със 101 до 250 заети е близък до средния за страната. При 

всички останали размерни групи приходите им от износ заемат помалък 

дял в общите им приходи в сравнение със средните за всички 

фирми. 

194

Таблица 4.3. Дял на приходите от износ в общите приходи от 

основна дейност на фирмите по групи според техния 

размер и сектор (%) 

Сектор 

Всички 

фирми 

Микр 

о 

фирм 

и 

Малки 

фирми 

Средни 

фирми 


101 до 250 


Голем 

и 

фирми 

1996 

Икономиката - 15,99 8,55 8,79 9,88 11,87 22,28 

общо 

Обществен 19,22 0,40 6,19 6,02 13,24 21,96 

сектор 

Частен сектор 11,23 9,69 9,23 12,40 10,36 27,02 

1997 

Икономиката - 19,25 9,43 8,63 9,28 15,23 28,15 

общо 

Обществен 22,42 5,30 6,08 4,70 14,20 25,16 

сектор 

Частен сектор 16,39 9,47 9,24 10,61 15,78 39,12 

1998 

Икономиката - 14,80 6,72 6,79 10,36 15,42 22,22 

общо 

Обществен 16,02 1,72 3,12 12,86 8,47 17,73 

сектор 

Частен сектор 14,06 6,76 7,29 9,76 17,94 33,18 

1999 

Икономиката - 14.45 5.22 6.04 8.55 14.93 25.47 

общо 

Обществен 17.83 0.15 4.09 4.98 9.29 19.64 

сектор 

Частен сектор 13.05 5.35 6.14 8.92 15.91 36.94 


Тенденцията също е много ясна – делът на приходите от износ 

нараства от 5,22% за микрофирмите до 14,93% за тези със 101-250 

195

заети лица. Затова, когато говорим за приближаване на структурата на 

износа до структурата на производство, не можем да очакваме пълно 

съответствие, а по-скоро приближаване на двете структури, при което в 

структурата на износа да преобладават по-високите размерни групи. 

Интерес представлява сравнението между дела на приходите от 

износ по форма на собственост на предприятията. Когато се вземат 

претеглените резултати, делът на фирмите от обществения сектор е поголям, 

тъй като тежестта на големите фирми е по-голяма. Във всяка 

отделна размерна група частните предприятия имат по-висок дял на 

приходите от износ в общите им приходи в сравнение с държавните. 

Разликата при отделните групи е 1,5 до 2 пъти, а при 

микропредприятията е многократно по-голяма. Това е тенденция, която 

се наблюдава от 1996 г. Изключенията са само две – средните фирми 

през 1998 г. и фирмите със 101 до 250 заети чрез 1996 г. Това показва 

при равни други условия по-голямата предприемчивост и активност на 

частните фирми. 

5. Оценка на бариерите пред дейността на фирмите 

Основен проблем пред МСП през 2000 г. остава заниженото 

търсене, следван от проблема на силните конкуренти. Тези проблеми са 

особено силно откроени в изостаналия селски район и сравнително послабо 

се възприемат в района в индустриален упадък. Въпреки, че 

фирмите от района за растеж по-често изтъкват съответните проблеми, 

то оценката за тяхната степен е приблизително еднаква. 

Следващите по честота на изброяването проблеми са 

държавната бюрокрация, нелоялната конкуренция, както и малкият 

капитал, с който фирмите разполагат. Според относителната тежест на 

проблемите, обаче, наличието на нелоялна конкуренция е далеч позначим 

проблем, отколкото държавната бюрокрация. 

Според резултатите от анкетата икономическите бариери имат 

по-голяма тежест пред тези с административно-правен характер, което 

се потвърждава от степенуваната оценка на проблемите. 

196

Фигура 2. 

на фирмите 

Основни проблеми на МСП през 2000 г. според броя 

100% 

90% 

80% 

70% 

60% 

50% 

40% 

30% 

20% 

10% 

Занижено търсене на 

стоки и услуги 

Малък капитал 

Високи данъци 

Нелоялни конкуренти 

Силни конкуренти 

Държавна бюрокрация 

Липса на дисциплина 

0% 

Район за 

растеж 

Район за 

развитие 

Район в 

индустриален 

упадък 

Изостанал 

селски район 

Общо 

Източник: Извадково изследване 

Основният проблеми пред фирмите, на етапа на стартиране на 

бизнеса (за фирмите стартирали през 1999 г. и 2000 г.), е създаването 

на клиентела. Сравнително малки са проблемите за стартиране на 

бизнес в района за развитие и района в индустриален упадък. 

Липсата на квалифицирана работна ръка е проблем, заявен само 

от фирми от изостаналия селски район и този за растеж. В същата, дори 

и малко по-висока степен, в тези райони е изразен проблема с бавната 

съдебна и данъчна регистрация. Почти по-подобен начин стои и 

въпросът с осигуряване на помещенията. 

Според броя на засегнатите фирми е видно, че 

инфраструктурата – почти във всички нейни измерения – транспорт, 

комуникации, електро- и водоснабдяване и пощенски услуги е найпроблемна 

в изостаналия селски район – факт, който е обясним с 

характеристиките на самия район. В този смисъл, следващ по 

проблемност е районът за растеж. Най-малко фирми са преценили 

състоянието на инфраструктурата като проблем в района в 

индустриален упадък. 

197

Между различните видове инфраструктури не може да се 

открият съществени диспропорции в степента им на изграденост и 

способност да обслужват бизнеса. Много по-силно са изразени 

регионалните различия. 

Според степента на значимост на проблемите, произтичащи 

от инфраструктурите е видно, че с изключение на изостаналия селски 

район, посочените степени са незначими. С други думи 

инфраструктурата не се възприема като сериозна пречка за 

създаването и развитието на МСП. Макар и предпазливо може да се 

заключи, че в основни линии, необходимата инфраструктура е вече 

налице. 

Направеното проучване в четирите типа региони показва все 

пак голямата важност на административни бариери. Така например в 

района за растеж над 60% от фирмите се чувстват засегнати, а в 

изостаналия селски район този процент е над 90. Сравнително по-добра 

е картината в районите за развитие и в индустриален упадък. 

От всички административни проблеми на първо място изпъква 

проблемът с бюрокрацията – и то в значително висока степен за 

всички типове райони. На второ място, но посочен от значително помалък 

брой фирми стои въпросът с корупцията. Като цяло като наймалък 

проблем е оценена законовата практика. Известна степен на 

тревожност представлява и некомпетентността на данъчната 

администрация. 

Проблемите на административната среда, степенувани според 

своята значимост, не могат да бъдат тълкувани като особено 

застрашителни – в повечето случаи степента им като проблем е под 

средната. 

Анализът на достъпа до външно финансиране показва, че над 

половината (над 50% в районите за развитие и растеж, и над 70% в 

района в индустриален упадък и изостаналия селски район) не са 

търсили банков кредит през 2000 г. Същевременно като основна 

причина за липсата на интерес към външно финансиране е посочено 

отсъствието на необходимост от подобно финансиране. Това е малко 

изненадващ резултат като се има предвид състоянието на МСП и 

острата нужда от външно финансиране. 

Търсенето на кредити е сравнително по-високо в районите за 

растеж и развитие, което би могло да се обясни както с по-висока 

198

икономическа активност в тези райони, така и с по-високата наситеност 

с финансиращи институции. 

Една съществена пречка за търсенето на кредите е твърде 

високото ниво на лихвите по кредите. С други думи за една значима 

част от предприемачите ползването на външно финансиране не е 

икономически изгодно. 

Следващ проблем пред търсенето на финансиране е времето, 

което отнема процедурата по отпускане на заем, често комбиниран с 

краткия период, за който се отпуска заема. По отношение на степента 

на проява на тези проблеми не може да се забележи значима разлика 

между типовете региони. 

Общият извод е, че в много голяма степен банките не са 

готови (или по-вероятно нямат значим интерес) да предлагат 

кредити и съпътстващи услуги в съответствие с потребностите на 

МСП. В много случаи тяхното поведение е и на обективна основа 

(слаби бизнеспланове, нереални представи на предприемачите, 

труднодоказуеми управленски умения в тях и т.н.) 

Причините, поради които са били отказани исканите кредити 

са: на първо място несигурният пазар в изостаналия селски район и 

района за развитие, и недостатъчното лично участие/гаранция в района 

за растеж и района в индустриален упадък. Значим е делът е на 

посочените други причини за отказ на кредит, но основно те се свеждат 

до твърде високите изисквания към кредитоискателите, наложени с 

регулациите на дейността на търговските банки. 

Проведеното проучване показа, че само една пета от всички 

анкетирани фирми са използвали консултантски услуги през 2000 г. 

При това тази пропорция не варира съществено според типа на 

изследвания регион. 

Най-често МСП от всички изследвани региони са ползвали 

консултантски услуги в областта на счетоводството. На второ място по 

честота на използване от МСП са консултантските услуги в областта на 

българското законодателство. Сравнително високата честота на 

ползване на юридическа помощ е обективно обусловена както от 

голямото разнообразие от случаи, в които те са необходими, така и от 

невъзможността на повечето от фирмите да наемат на постоянна 

длъжност специалисти по правните проблеми на бизнеса им. 

199

Ползването на този род услуги почти не се различава по отделните 

региони. 

Както може да се очаква, най-често използваният източник на 

информация от МСП във всички изследвани региони са неформалните 

контакти с познати, близки и приятели. Неформалните източници са 

най-използвани в районите в индустриален упадък. Търговските 

камари, бизнес центровете и сходните на тях организации в подкрепа 

на бизнеса са сравнително рядко използвани и в четирите региона. 

Видът информация, от която се нуждаят най-често 

българските МСП е информация за българските пазари, данъчна 

информация, информация за доставчици и счетоводна информация. 

6. Профил на предприемача 

В тази част на доклада са анализирани някои от основните 

личностни характеристики на предприемачите от изследваните 

региони. Широко разпространено е схващането, че личността на 

предприемача е ключов фактор за успеха на МСП. 

Общо за четирите изследвани региона 70,7% от предприемачите 

са мъже. (Промяната в сравнение с 1999 г. е незначителна.) По 

отделните региони не се забелязват големи различия в половата 

структура на предприемачите. Най-високи са процентите на жените 

предприемачи в районите за растеж – 36,1% и в районите в 

индустриален упадък – 33,3%. Районите в индустриален упадък 

демонстрират сравнително силно присъствие на жените в 

предприемаческата активност и през 1999 г. Това състояние на нещата 

може да бъде обяснено със заетостта на голяма част от мъжкото 

население в големите (доскоро) държавни индустриални предприятия, 

необходимостта в редица случаи жената да “поеме нещата в свои ръце”, 

както и появата на типични, “женски ниши” за бизнес. 

Анкетираните предприемачи попадат в мнозинството си във 

възрастови групи от 35 г. до 44 г. и от 45 г. до 54 г. В районите за 

развитие и изостаналите селски райони доминират предприемачите от 

първата група, а в районите за растеж и изостаналите селски райони 

доминират тези от втората група. Тези и други 45 данни доказват, че 

предприемачеството в България е активност, изискваща високо ниво 

на опитност и наличие на добре развити мрежи от контакти. Това не 

е нелогично, имайки предвид сложната политическа, социална и 

45 Вж. раздела за динамичните предприемачи. 

200

икономическа среда в страната – особено преди 1997 г., както и 

влиянието на културно-психологическите традиции. 

Повече от половината (51,4%) от всички изследвани 

предприемачи са с висше образование. В сравнение с 1999 г. е налице 

увеличение с около 10 процентни пункта. Най-висок е делът на 

висшистите в районите за развитие, а най-нисък в районите в 

индустриален упадък. В отраслов разрез, делът на висшистите е найвисок 

в промишлеността и строителството (съответно 72% и 56,4%). 

Това най-вероятно се дължи на сравнително по-големите изисквания 

към предприемачите в тези отрасли от гледна точка на квалификации и 

познания, както и на освободените лица от тези отрасли. 

Високото образователно ниво на българските предприемачи 

като цяло, се дължи основно на два фактора. Първият от тях е 

преструктурирането на българската индустрия и по-конкретно 

затварянето или значителното свиване на дейността на много 

индустриални предприятия. На второ място, в момента е налице 

известен дисбаланс между броя на търсенето на специалисти в 

икономиката и предлагането от страна на образователната система. 

Наличието на предишен опит е съществен фактор за успеха на 

предприемачите. Резултатите показват, че българските предприемачи 

са натрупали своя опит преди всичко в държавни предприятия – в 49% 

от случаите. Също така, в 13,9% от случаите те са работили в 

държавната/общинската администрация. Сравнително малък е 

процентът на предприемачите, които са били безработни преди да 

стартират – 9,6%. 

Процентът на предприемачите, които се имали вече един или 

повече собствени бизнеси е сравнително малък – 7,2%. 

Собствените спестявания са доминиращият източник на 

първоначален капитал – 55,6% от предприемачите са се възползвали 

от него. На второ място са заемите от приятели и роднини с 20,1% и на 

трето – банковите заеми с 16,2%. Най-висок е процентът на ползване на 

банкови кредити в районите за развитие и за растеж, съответно 37% и 

28,3%. Обратно, най-нисък е този процент в районите в индустриален 

упадък – едва 13%. Това е логично като се има предвид спада на 

доходите в тези райони и увеличаващата се безработица и съответно 

рестриктивното поведение на банките. Инструментите и мерките за 

финансово подпомагане на МСП е необходимо да отчитат тези 

201

регионални различия и по-възможност да акцентират в районите в 

индустриален упадък. 

Редица изследвания доказват, че предприемачите, движени от 

мотиви като желание за независимост, желание за реализация, 

амбициозност и други, е по-вероятно да реализират бизнес растеж. 

Резултатите от проведеното изследване потвърждават тези виждания. 

Водещ мотивационен фактор е желанието за независимост – срещано 

при 44,6% от предприемачите, следвано от “липсата на други 

алтернативи” – при 41,8% от тях. 

Потвърждава се и установената в миналогодишния доклад 

разлика в структурата на мотивацията при микро фирмите и 

респективно при останалите МСП. При собствениците на микро 

фирми основният движещ фактор е липсата на алтернативи – 48,6%, 

докато при собствениците на останалите МСП това е желанието за 

независимост – 47,7%. 

Налице са мотивационни различия и в регионален аспект. В 

районите в индустриален упадък изпъква желанието за получаване на 

по-високи доходи, срещано при 15,5% от предприемачите – очакван 

резултат с оглед на спада на жизнения стандарт в тези райони. В 

същото време, в сравнение с другите райони, желанието за 

независимост там е най-слабо изразено. Противоположно на това, 

желанието за независимост изпъква в районите за растеж и за развитие, 

съответно 40,2% и 39%. 

202

Фигура 3. Основни мотиви за стартиране на самостоятелен бизнес 

по размерни групи 

Над 10 души 

24,30% 

47,70% 20,70% 

Липса на друга 

алтернатива 

По-високи приходи 

Под 10 души 

48,60% 

43,30% 

0% 20% 40% 60% 80% 100% 

Източник: Извадково проучване 

Възможност за 

реализация 

Желание за 

независимост 

Друго 

Тези резултати са доказателство, че предприемачите от 

различните региони не само работят при различни условия, но и имат 

различни ценностни системи и нагласи, или общо казано – различна 

предприемаческа култура. В този смисъл, бъдещите програми и мерки 

за стимулиране на МСП би трябвало по възможност да отчитат 

тези различия с оглед на повишаване ефекта от изразходваните 

средства. 

Обществената нагласа/отношение към предприемачите и към 

предприемачеството като цяло оказват значително влияние върху 

неговата интензивност и потенциал за развитие. Резултатите от 

проучването показват, че според предприемачите негативното 

отношение към тях все още преобладава. Едва 24% от анкетираните 

считат, че общественото мнение към тях е положително. За 52% от 

анкетираните негативното отношение доминира. В този смисъл, 

необходимо е сериозно и целенасочено въздействие върху ценностната 

система на българина в посока утвърждаване и развитие на 

предприемаческото начало в нея. Формирането на това отношение е 

необходимо да започне още в началното и средното училище. 

203

7.Препоръки за политика към МСП 

Препоръки за държавна политика 

• Законът за МСП да се усъвършенства в посока дефиниране на 

важни, специфични групи МСП (по браншов, технологичен и 

регионален признак), за които да се приложат конкретни регулации 

(преди всичко под формата на данъчни преференции) с цел да се 

подобри тяхната конкурентоспособност и възможности за растеж; 

• На национално равнище да се изгради системата за one-stop-shop 46 – 

при която задачите изпълнявани от споменатите в главата държавни 

институции ще могат да вървят в комплект. Пример, при желание 

за намиране на вносител от чужбина, малкото предприятие да бъде 

обслужено и за осъществяването на контакта и за застраховките на 

експорта и за участието си в международни изложения само от една 

институция; 

• Да се развие подкрепата за Насърчителната банка в няколко 

направления: По-широко представяне на банката и нейната дейност 

в регионален и локален мащаб; създаване на условия за провеждане 

на схема от целенасочени действия, т.е. собствена банкова 

политика, а не както досега фрагментарно кредитиране на отделни 

(малък брой) предприятия. 

Препоръки за данъчна политика 

• Стартиралите предприятия от специфични приоритетни групи (и 

региони) да формират, но да не внасят данък върху печалбата за 

първите три години от своето регистриране; 

• Режимът за регистрация по патентен данък и ДДС да се 

либерализира – предприятията подлежащи на тази регистрация да 

избират дали са на този режим или при общовалидния режим на 

данъчо облагане; 

• Да се запази неутралната ставка на ДДС към всички сектори на 

икономиката и да се уеднаквят ставките по данък печалба (чрез 

снижаване на по-високата от 20% на 15%); 

46 Място за комплексно обслужване на МСП. 

204

• Да се даде инициатива на местно ниво (равнище общини) да се 

прилага диференцирана данъчна политика; 

Препоръки за кредитна (банкова) политика 

• Да се преразгледат и променят в посока намаляване на 

рестрикциите в наредбите на БНБ по отношение на банките. 

• Необходимо е изграждане на нормативна база за създаването на 

национална гаранционна схема за кредитиране на новосъздавани и 

особено на растящи (динамични) предприятия; 

• Необходимо е изграждането на нормативна база, стимулираща 

рисковото финансиране посредством предвиждане на данъчни 

облекчения както за самите рискови фондове, така и на лицата 

инвестиращи в рискови фирми (business angels); 

• Наложително е създаването на Гаранционен фонд, който да 

обезпечава оценените като перспективни проекти на МСП, които 

кандидатстват за кредити пред Насърчителната банка или другите 

търговски банки; 

• Привличане на дългосрочен и евтин ресурс от европейски фондове 

и банки за МСП, особено за тези, които експортират/импортират от 

ЕС и имат потенциал за създаването на смесени предприятия с 

фирми от Евросъюза; 

• Подпомагане обучението на банковите кредитни инспектори 

(особено от по-малките общини и населени места), както по 

отношение на оценката на специфични кредитни искания, така и по 

отношение оценката на предприемаческия потенциал (в огромна 

част от случаите кредитните инспектори вземат решение от гл.т. 

само на банката). 

Препоръки за чуждестранни инвестиции в МСП 

• Да се поощрят българските и чуждестранните МСП (на първо място 

от ЕС) да реализират по-сложни стратегии и форми на коопериране 

като смесени предприятия, като в повечето случаи чуждестранният 

партньор играе ролята на инвеститор; 

• Да се набележат мерки за привличането на МСП като 

субконтрактори (подизпълнители) на сериозни чуждестранни 

205

инвеститори, включително многонационални корпорации, в 

известна степен и като алтернатива на досегашната система на 

“ишлеме”, която решава краткосрочни, но не и стратегически 

проблеми на МСП; 

• Да се подпомогнат българските МСП при достигането на 

критериите за сертифициране по качество по европейските 

стандарти; 

• Активно да бъдат поощрявани българските МСП при изпълнение 

на износните квоти за страните от ЕС (пресен е случаят с 

млекопреработващите фирми, формално одобрени, но практически 

в невъзможност да изнасят); 

Препоръки за регионална политика за МСП 

• Формиране на селективни стратегии към отделните региони и 

райони, съгласно тяхната специфика и абсорбционни възможности 

за усвояването на подкрепа; 

• Насочване на усилията за създаване на "центрове за 

взаимодействие" между местните ръководства, бизнеса, 

подкрепящите организации, кредитиращи организации, браншови 

организации, университети, донори, и др., като постоянна политика, 

а не само в рамките на определени проекти; 

• Подпомагане развитието на т.нар. предприемачески мрежи между 

МСП в конкретни райони (основани на допълване на техните 

интереси и специфични предимства), които в бъдеще с помощта на 

"центровете за взаимодействие" биха могли да станат основата на 

т.нар. "индустриални клъстери"; 

• Стимулиране на кооперирането на граничните региони – на база на 

традициите и опита на трансграничното регионално 

сътрудничество на страните от ЕС и възможностите на 

предприсъединителните програми и фондове с перспектива да да се 

създадат трансгранични кластери на МСП; 

• Необходимо е на общинско ниво да се предоставят преференциални 

условия – помещения, наеми, офисобудване, и субсидиране на 

предоставяните услуги, на консултанти или организации, готови да 

предоставят консултантски услуги на МСП. 

206

207

D-r Dejan Pendev 


PRETPRIEMNI[TVOTO VO REPUBLIKA MAKEDONIJA VO 


Voved 

Procesite na privatizacija vo Republika Makedonija 

glavno se zavr{eni. Procesite na privatizacija ne bea 

rezultat na procesi na revolucija nitu na procesi na 

ekonomski razvoj, tuku tie bea rezultat na procesi na 

tranzicija vo transformacijata na sopstvenosta na kapitalot. 

Op{tite tranzicioni procesi se karakterizirani so slednite 

tri kompleksi pra{awa: vremetraeweto na tranzicijata, 

traektoriite po koi se "dviì" tranzicijata i najva`noto 

pra{awe e dali procesot na tranzicija od edna do druga 

sostojba e stabilen ili pak nestabilen. Odnosno, dali 

"dvièweto" se oddale~uva ili pribliùva vo odnos na 

celnata sostojba (na primer, zgolemuvawe na efikasnosta i 

produktivnosta na raboteweto). 

Ovie op{ti pra{awa za postprivatizacioniot period 

vo Republika Makedonija se od su{tinsko zna~ewe za 

sozdavaweto na pretpriemni~kata ekonomija. So 

zavr{uvaweto na postprivatizacioniot period treba da se 

kreiraat razni tranzicioni procesi vo oblasta na 

pretpriemni{tvo vo Republika Makedonija. Zna~i treba da se 

odredi kvalitetot na pretpriemni{tvoto, celite kon koi 

sakame pretpriemni{tvoto da tranzitira, pati{tata po koi 

toa }e se ostvaruva, vremeto za koe toa }e se ostvari i 

stabilnosta na procesite na tranzitirawe. 

Zatoa pri kreiraweto na temata "Pretpriemni{tvoto 

vo Republika Makedonija vo postrprivatizacioniot period" }e 

si dozvolime pogolem stepen na sloboda vo razmisluvaweto. 

Pretpriemni{tvo i sozdavawe na pretpriemni~ka 

ekonomija 

208

Vo novite ekonomii {to neminovno se zafateni so 

procesite na globalizacijata, terminot pretpriemni{tvo 

asocira na razli~ni pretstavi za pretpriemni~kata ekonomija. 

No preciznata definicija naj~esto e nedofatliva. [to e toa 

pretpriemni{tvo? Menaxerite pod terminot pretpriemni{tvo 

podrazbiraat inovativnost, fleksibilnost, dinami~nost, 

prezemawe rizik, kreativnost i orientiranost kon rast. Od 

druga strana, vo popularnite spisanija pretpriemni{tvoto se 

opi{uva kako podgotovka za startirawe i funkcionirawe na 

novi rizi~ni potfati. Nitu edna od ovie dve osnovi za 

definirawe na pretpriemni{tvoto ne e dovolno precizna, 

nitu opfatna. Sekoj saka da bide inovativen, fleksibilen i 

kreativen. Mnogu restorani, du}ani, picerii, modni 

konfekcii, frizernici, razni novi proizvodstva, biznisi so 

visoki tehnologii se trudea da bidat inovativni, da rastat i 

da pokaàt poinakvi karakteristiki na pretpriemni{tvo, no 

sepak tie propadnaa. Drugi uspeaja. Ottuka, 

pretpriemni{tvoto e pra{awe za toa kako da se postigne 

inovativno, fleksibilno i kreativno startirawe i/ili 

funkcionirawe na mali biznisi. So cel da se pomogne pri 

razvojot na pretpriemni{tvoto, pred sî, treba da se istraùva 

pretpriemni~koto odnesuvawe. Taka vo spektarot na 

individualnoto odnesuvawe najdragoceni prednosti se 

inteligencijata, energijata na li~nosta, nejzinoto iskustvo i 

nejzinoto poteklo. Toa ponatamu treba da se oblikuva so: 

"Tesnata vrska pome|u mo`nostite za biznis i individualnite 

potrebi. No, za da se oblikuva pretpriemni~kata mo`nost vo 

perspektivna {ansa potrebno e da se ovozmoì da se 

presretnat slednite dve poimawa: mora da se opi{e idnato 

nivo vo koe e vklu~en rastot ili barem promenata, i vtoro, 

individuata mora da veruva deka e vozmo`no da go dostasa toa 

nivo." 47 Zna~i se raboti za procesi na tranzitirawe kon 

odredeni celi i vtoro potrebni se "silni" li~nosti koi toa 

moàt da go realiziraat. 

47 Howrd H. Stevenson: "The heart of Enterpreneurship – The 

Enterpreneurial Venture"; Harvard Business School; Boston; 1992. 

209

Za pretpriemni{tvoto vo Republika Makedonija moè 

da se razmisluva vrz osnova na tri razli~no segmentirani 

vremenski periodi. 

Vo porane{niot vremenski period (do 1989 god.) malite 

i srednite pretprijatija nastanuvaa i se razvivaa vo ambient 

koj be{e malku pazaren, odnosno od stranata na dràvata 

premnogu planski reguliran. Vo toj period sigurnosta na 

razvojot na ekonomskite subjekti {to ja obezbeduva{e 

dràvata be{e od najvisok prioritet. So taka regulirana 

sigurnost ne moè{e vo soglasnost so pazarnite kriteriumi i 

zakonitosti da se pravi selekcija na uspe{ni i neuspe{ni 

pretprijatija. Dràvata ima{e dominantna uloga vo 

reguliraweto na site ekonomski tekovi. Toa be{e model vo koj 

pazarot be{e sosema potisnat za smetka na "kvazi" sigurnosta 

na stopanskite subjekti. Vo toj vremenski period razvojot na 

pretpriemni{tvoto so zakon be{e ograni~eno do stepen na 

zanaet~istvo so ograni~en broj vraboteni i bez nikakvi 

mo`nosti da se sozdava i da se razviva privatna sopstvenost 

vo oblasta na biznisot. Me|utoa, privatnata sopstvenost e 

osnovna pretpostavka na pretpriemni{tvoto. Zatoa toj model 

skoro da nema nikakva povrzanost so pretpriemni{tvoto. 

Osven, da se stavi vo kontrastni istraùvawa za toa kako ne 

treba da se razviva pretpriemni{tvoto. 

Sega{niot vremenski period e period na tranzicii (od 

1991 do 2001 i bliskata idnina). Nekoi tranzicii se re~isi 

zavr{eni, kako {to e primerot so privatizacijata, a idniot 

vremenski period vo taa oblast se narekuva post-, na primer 

postprivatizacionen period. Ova e vreme vo koe ne samo {to 

se menuvaat strukturite na materijalniot sektor tuku se 

menuvaat i strukturite na vrednosnite sistemi i toa na nivo 

na poedinec, organizacija i na nivo na dràvata vo celina. 

Vo idniot vremenski period }e se dade najgolemo 

zna~ewe na pazarnata logika i pazarnite funkcii. Pazarot }e 

bide osnoven regulator na pojavata, opstanokot, razvojot ili 

propa|aweto na pretpriemni{tvata, malite i srednite 

pretprijatija. Sigurnosta i rizikot kako ekonomski kategorii 

}e bidat prepu{teni na individualni odluki ili odluki koi 

}e se pravat na nivo na malite pretpriemni~ki firmi. 

210

Individualnite pretpriema~i }e prezemaat mnogu pogolemi 

rizici, a toa }e se temeli na sî pogolemi koli~estva ve{tini, 

znaewa i iskustva. Sigurnosta nema da bide prioritetna cel. 

Prioritetna cel }e bide pazarot, konkurencijata i vrz osnova 

na tie mehanizmi }e se sozdava individualno i op{testveno 

bogatstvo. Toa e dobra pretpostavka za razvoj na 

pretpriemni{tvoto. No }e treba da se razvivaat i drugi 

suptilni pretpostavki, kako {to se, na primer, sozdavawe 

{ansi za biznis, razvoj na sposobnosti kaj pretpriema~ite so 

cel da gi prepoznavaat {ansite za biznisi, zgolemuvawe na 

sposobnosta da se prezemaat rizici i sli~no. So eden zbor, se 

ra|a novata ekonomija- ekonomijata na znaewe. 

Na vakov na~in imame tri modeli koi se organizirani 

vrz osnova na: plansko regulirana ekonomija, kade 

obezbeduvaweto na nekakva "kvazi" ekonomska sigurnost na 

poedinecot, organizacijata, no pred sî, na celinata na 

dràvnata ekonomija e dominantno; tranziciona ekonomija, vo 

koja mnogu zabrzano i reformski se napu{taat porane{nite 

ekonomski postulati i se prifa}a pazarnata logika kako 

osnoven dvigatel na ekonomijata.; i, model na pazarna 

ekonomija, vo koja pazarot i konkurencijata vo biznisot ve}e e 

prifaten i praktikuvan mehanizam od golem broj u~esnici. 

U~esnicite i poddrùva~ite na ovie tri sporedbeni 

modeli porano ili podocna }e osoznaat i }e prifatat deka 

osven nivnite poedine~ni vrednosni stavovi za sopstveniot 

model postojat i drugi vrednosni stavovi. Vo toj kontekst 

idejata ne e da se analiziraat sostojbite na koja bilo 

organiziranost na op{testvoto, zatoa {to na krajot, analizite 

}e rezultiraat samo vo poznati fakti koi se temelat na 

individualnite poimawa za vrednostite. Od toj aspekt 

problemite se jasni. Ona {to sî u{te ne e dovolno jasno i 

prifateno e deka treba da se razviva pretpriemni~ka 

ekonomija. Fakt e deka takva ekonomija ne moè da se razviva 

vrz osnova na model {to se odnesuva na prviot vremenski 

period, modelot na periodot na tranzicija e samo premin kon 

modelot na novata pretpriemni~ka ekonomija. Zna~i se 

pojavuva potreba za kreirawe na nov model za idniot 

vremenski period. 

211

Vo ramkite na ova gledi{te, a vo vrska so pra{awata za 

pretpriemni{tvoto postojat dva vida instruktivni "igri". 

Prvata e da se pra{aat lu|eto koi{to poddrùvaat 

nekoj od trite ekonomski modeli, {to mislat tie deka }e se 

slu~i koga }e osoznaat deka ponatamo{niot tek na razvojot na 

rabotite e neminoven. Vo toj kontekst, prvo, treba da se 

istraì kako sekoja grupa privzanici }e reagira na stavovite 

na privrzanicite od drugite grupacii? Tie soznanija }e nî 

informiraat za toa kakvi se percepciite za stvarnosta na 

lu|eto od grupite, a koi se vtemeleni na nivnite iskustva za 

realniot svet, za nivnite posebni interpretacii na 

istorijata, ekonomijata i prirodata na ~ovekot. Pritoa sekoja 

individua nema da se soglasi za pra{awata vo vrska so ona 

{to e najverojatno ili najsigurno. 

Vo vtorata porazli~na "igra" lu|eto moè da se 

pra{aat ne za toa kako tie razmisluvaat deka vo realnosta }e 

zavr{i "prikaznata", tuku kako tie bi sakale da zavr{i 

prikaznata. Ovaa igra }e ni kaè za normativnite preferenci 

na lu|eto, za nivnite aspiracii, za nivnite idei za ona {to kaj 

niv konstituira sre}en kraj. Vo osnova lu|eto razli~no gi 

rangiraat prioritetite za vrednostite i sigurnosta, za 

bogatstvoto i socijalnata harmonija, za razli~nosta na 

prioritetite na potrebata za pravedno i pravno op{testvo, i 

kone~no za prezemawe rizici vo sozdavaweto biznis. 

Vo toj kontekst parafraziranite pra{awa za sigurnosta 

i rizikot na pretpriemni{tvoto i biznisot se slednite 

bazi~ni pra{awa: Koj na kogo mu obezbeduva sigurnost? Protiv 

koi zabeleèni zakani se obezbeduva sigurnost? Koi se 

formite i cenata {to treba da se iznudi za takvata sigurnost? 

Videno od drugata strana, od stranata na "konzumentite" 

(pretpriema~ite i biznisite) na sigurnosta, pra{awata se 

razlikuvaat i se vo pravec na: Od kogo pretpriema~ite i 

malite biznisi baraat pogolema sigurnost? Koj stepen na 

sigurnost da se obezbedi? I, povtorno, vo kakvi formi i po 

koja cena? 48 

Su{tinata na pretpriemni{tvoto vo "novata" ekonomija 

e: "Rezultatite od istraùvawata identifikuvaat deka 

48 Susan Strange; "States and Markets"; Wellington House, London; 1997 

212

pretpriemni~kiot proces e sostaven od {ansata, resursite i 

pretpriemni~kiot tim (tri komponenti). Iako, za noviot 

potfat kriti~ni se site (tri) komponenti, {ansata e 

najsu{tinska. Prepoznavaweto i procenkata na {ansata e 

su{tinskoto jadro na sekoe pretpriemni{tvo i toa bez razlika 

dali se planira biznis vo po~etok ili se planira 

pro{iruvawe na ve}e postojniot biznis. Pretpriema~ite treba 

da imaat èlba i sposobnost da bidat "opsednati" od {ansata, 

no i ve{tina da se spravuvaat so taa {ansa. Iskustvata 

pokaùvaat deka najdobrite pretpriema~i neprekinato gi 

procenuvaat i oblikuvaat {ansite za biznisi i toa kako 

reakcija na dinami~no promenliviot ambient (Toa e potvrdeno 

i so studiskite intervjua na uspe{nite ili neuspe{nite 

pretpriema~i vo Republika Makedonija) ". 49 

Studijata "Monitoring na globalnoto pretpriemni{tvo" 

(MGP) vo koja se istraùvaat pretpriemni~kite aktivnosti vo 

10-te najrazvieni ekonomii e utvrdeno deka iako kaj site tie 

zemji pretpriemni{tvoto e podignato na vrvot na nivnite 

nacionalni politi~ki programi, toa se razlikuva pome|u 

zemjite i toa vo pojavata (startiraweto) na novite biznisi. 

Zemji koi imaat najvisoko nivo na iskustva vo 

pretpriemni{tvoto se: SAD, Kanada, Izrael, sledeni od 

Italija i Anglija. Zemji so najnisko nivo na pretpriemni~ki 

aktivnosti (spored azbu~en red) se: Danska, Finska, Francija, 

Germanija i Japonija. Taka vo najpretpriemni~kata zemja (SAD) 

se startira eden biznis na sekoi 12 ìteli, dodeka vo 

najmalku pretpriemni~kata zemja (Finska) se startira eden 

biznis na sekoi 67 ìteli. 50 Vo zemjite koi imaat visok rang vo 

pretpriemni~kata ekonomija, pretpriemni{tvoto e integralna 

i prifatena karakteristika vo ekonomskiot i li~niot ìvot. 

Vo tie zemji retkost e da se sretne li~nost koja ne poznava 

nekogo od svojata okolina, a taa li~nost da ne se obiduva da 

startira biznis. Me|utoa, vo pomalku aktivnite zemji, 

pretpriemni{tvoto niz pretpriemni~kata kreacija i ponatamu 

49 Dejan Pendev "Vodi~ za pretpriemni{tvo i mal biznis"; Ekonomski institut, 

Skopje; 2000. 

50 WWW.fe.doe.gov 

213

ostanuva strukturna i kulturna anomalija. Vo tie zemji e te{ko 

da se pronajde li~nost, a taa da poznava nekogo od svojata 

okolina koja se obiduva da startira biznis. 

Spored studijata, lociraweto na ulogata na dràvata 

vo razvojot na pretpriemni~ka ekonomija i faktorite {to 

vlijaat na pretpriemni~kite aktivnosti se vo domenite na: 

- Nivo na sposobnost za zabeleùvawe na 

pretpriemni~ki {ansi; 

- Pretpriemni~ki kapacitet ili motivacija i ve{tina 

da se prifati prednosta na {ansata; 

- Infrastruktura, definirana vo naj{irok opseg kako 

finansiska raspolo`livost, zemji{te, instalacii, 

rabotnici, snabduva~i, vladina asistencija, transport, 

danoci i drugo; 

- Demografija, vklu~uvaj}i vozrast, prirast, rod i 

sli~no; 

- Obrazovanie; i, 

- Pretpriemni~ka kultura, posebno vo ekspanzijata i 

participacijata na ènite vo startirawe novi biznisi, 

prifa}awe na golemi razliki na prihodi na individualno 

nivo i respekt kon pojavata (startirawe) na novi biznisi. 

Orientiri za tranzitirawe na pretpriemni{tvoto 

vo Republika Makedonija vo postprivatizacioniot period 

Vo ramkite na razmislite za osnovite i orientirite za 

tranzitiraweto na pretpriemni{tvoto vo Republika 

Makedonija }e prezentirame izvadoci od dokumenti za 

pretpriemni{tvoto vo SAD i Evropskata unija. 

SAD 

AKT ZA MALI BIZNISI, Akt-PL 106-24, odobren 4/27/99, 

SAD. 

Ovoj akt (dokument) moè da se nare~e "Dokument za mali 

biznisi" 

Su{tinsko za amerikanskiot ekonomski sistem za 

privatnoto pretpriemni{tvo e slobodnata konkurencija. 

214

Slobodnite pazari moàt da navlezat slobodno vo biznisite i 

vo mo`nostite za izrazuvawe i rast na li~nite inicijativi, a 

voedno da bide obezbeden i individualniot sud edinstveno 

niz celosna i slobodna konkurencija. Za{titata i ekspanzijata 

na takvata konkurencija e bazi~na i toa ne samo za dobroto na 

ekonomijata tuku i za sigurnosta na na{ata nacija. Takvata 

sigurnost i dobrobit ne moè da se realizira sî dodeka ne se 

ohrabrat i razvijat aktuelnite i potencijalnite kapaciteti na 

malite biznisi. Ova e deklarirana politika na Kongresot, a 

Vladata treba da im pomaga, da gi konsultira, da asistira i da 

gi za{tituva malite biznisi sî dotoga{ dodeka za toa imaat 

potreba, a so cel da se za{titi slobodnoto konkurentno 

pretpriemni{tvo, pritoa da mu se obezbedi fer u~estvo vo 

vkupnite nabavki, dogovori i poddogovori za proizvodi i 

servisi za potrebite na Vladata (vklu~uvaj}i, no ne i 

ograni~uvaj}i se na dogovorite i poddogovorite za izgradbi, 

rekonstrukcii, odrùvawa i popravki), odnosno toa da bide 

dodeleno na malite pretpriemni~ki biznisi, i da se 

obezbeduva fer u~estvo na malite pretpriemni~ki biznisi vo 

vkupnite vladini proda`bi i da ja odrùva i zajaknuva 

globalnata nacionalna ekonomija. 

Pome|u drugoto vo ovoj dokument (160 strani) definirani se 

celite i merkite za zgolemuvawe na konkurentnata sposobnost 

na pretpriemni{tvoto i malite biznisi na me|unarodnite 

pazari niz: 

1. Zgolemuvawe na nivnata sposobnost za izvoz; 

2. Olesnuvawe na tehnolo{kite transferi; 

3. Zgolemuvawe na sposobnosta na malite biznisi efektno i 

efikasno da konkuriraat na uvozot; 

4. Porast na pristapot na malite biznisi do dolgoro~ni 

kapitali za kupuvawe na novi proekti i oprema {to se 

koristat vo proizvodstvoto na stoki i uslugi vo 

me|unarodnata trgovija; 

5. Rasprostranuvawe na informaciite niz dràvite i 

Federacijata niz privatni programi i inicijativi so cel 

da se pro{iri sposobnosta na malite biznisi da 

konkuriraat na me|unarodnite pazari; i, 

215

6. Da se obezbeduva interesot na malite biznisi da bide 

soodvetno pretstavuvan vo bilateralnite i 

multilateralnite trgovski pregovori. 

Evropska unija 

Pretpriemni{tvoto e fundamentalen preduslov za 

zgolemuvawe na potencijalite na Unijata za rast, konkurencija 

i kreirawe na rabota. Vo Unijata treba da se kreira mnogu 

poblagoprijaten ambient za biznis. Vo uslovi na rapidno 

promenliv globalen pazar, biznisite i gra|anite imaat 

potreba od regulativa i fiskalen ambient {to se jasni, 

ednostavni i delotvorni. Potrebni se merki so cel da se 

unapredi efikasnosta na javniot sektor i da se odredi 

"crvenata linija" so namera da se reducira optovaruvaweto na 

pretpriema~ite. Kako nikoga{ do sega se ~uvstvuva potreba za 

potpolna sloboda za ponatamo{ni akcii. Evropskite MSP sî 

u{te ~uvstvuvaat pre~ki i nedostatok za finasirawe na 

biznisi vo start, a isto taka se ~uvstvuvaat i problemite od 

limitiranite potencijali za rast na malite biznisi. Zatoa 

dràvite ~lenki na EU treba da: 

1. kreiraat biznis-prijatelski ambient: 

• ponatamo{no reducirawe na administrativnite 

optovaruvawa i barieri vo nastanuvaweto i razvojot na 

malite biznisi so voveduvawe ednostavni i 

potransparentni proceduri, "se na edno mesto" prodavnici 

nameneti za trgovski dru{tva {to imaat namera da 

startiraat i so poednostavuvawe na dano~nite sistemi; 

• zgolemuvawe na efikasnosta na javnite servisi, niz nivna 

transparentnost i zgolemuvawe na koristeweto na javni 

tenderi, obezbeduvawe uslovi da si konkuriraat javnite i 

privatnite subjekti vo procesite koga javniot sektor ili 

javno-privatnite partnerstva go snabduvaat pazarot so 

stoki i uslugi; i, 

216

• poednostavuvawe i obezbeduvawe na pogolema uniformnost 

na primenata na VAT sistemite. 

2. ohrabruvawe za prezemawe rizik niz podobruvawe na 

pristapot do finasiski resursi, a posebno za MSP. 

Tranzicijata na Unijata vo pravec na ekonomijata na 

znaewe e vo progres, no procesot treba da se zabrza dokolku se 

saka da se postignat lisabonskite celi. Biznisot i gra|anite 

treba da se ohrabrat da gi prezemat mo`nostite {to gi nudi 

ekonomijata temelena na znaewe. I pokraj progresot, Unijata e 

vo postojano docnewe vo odnos na US vo oblastite kako {to se 

istraùvaweto i razvojot, investiciite vo novi tehnologii i 

internet penetriraweto. Toa e mo{ne zna~ajno zatoa {to so 

zabrzuvaweto na ekonomskite reformi vo ìvot se voveduvaat 

konkurentski stokovi pazari i pazari na kapital {to }e 

pridonese vo poddr{kata na inovativen ambient i prezemawe 

na rizik, a so toa }e se ohrabri investiraweto. 

Pretpriemni{tvo, toa ne e edinstveno startirawe na 

novi firmi. Toa zna~i i prenaso~uvawe na biznisite i 

kreirawe na novi pazarni mo`nosti. Principielnata cel do 

2005 godina e da se postigne "Pretpriemni~ka Evropa" 

temelena vrz znaewe i inovacii. Vo toj kontekst e modeliran 

orientir za posebna takanare~ena "BEST procedura" (BEST, 

The Business Enviroment Simplification Task Force). Procedurata 

identifikuva 11 proekti. Op{tiot orientir za 

pretpriemni{tvo, odnosno gorespomnatite 11 proekti za 

najdobrata procedura se: 

1. Mreà na biznis angeli; 

2. Administrativen orientir za start na biznisi (start-ups); 

3. Procenuvawe na vlijanieto na biznisot; 

4. Transfer na biznisi; 

5. Evaluacija na ekonomskoto vlijanie vo prilagoduvaweto na 

procenetite proceduri; 

6. Promovirawe na pretpriemni{tvoto pome|u ènite; 

7. Edukacija i treninzi za pretpriemni{tvo; 

8. Ve{tini {to nedostasuvaat; 

9. Vrvna klasa na servisi za poddr{ka na biznisi; 

217

10. Orientir za menaxment na inkubatori; i, 

11. Nacionalen orientir za politiki za poddr{ka na e- 

komercija za MSP. 

Evropskiot Nacrt za malite pretpriemni{tva se donese na 

19-20 juni 2000 godina. Spored toj nacrt treba da se prezeme 

akcija za poddr{ka i ohrabruvawe na mikro pretpriema~ite vo 

slednite deset klu~ni oblasti: 

1. Edukacija i trening za pretpriemni{tvo; 

2. Poevtini i pobrzi startirawa; 

3. Podobra legislativa i regulacija; 

4. Raspolo`livost na ve{tini; 

5. Unapreduvawe na on-lajn priklu~ok; 

6. Da se "izvlekuva" pove}e od poedine~nite pazari; 

7. Oblastite za danoci i finansii; 

8. Zajaknuvawe na tehnolo{kiot kapacitet na mikro 

pretpriema~ite; 

9. Da se napravi uspe{no koristeweto na e-biznis modelite i 

da se razviva vrvna klasa za poddr{ka na mikro biznisite; 

i, 

10. Razvoj na posilna i poefektivna prezentacija na 

interesite na mikro pretpriemni{tvoto na nacionalno 

nivo i na nivo na Unijata. 

Spored ovaa ramka pretpriemni{tvoto }e se opremi, a so 

cel da pretstavuva najvetuva~ki izvor, za novi vrabotuvawa, 

inovacii, ekonomski dinamizam i za pogolemo socijalno 

vklu~uvawe i toa na takov na~in {to }e moè da gi iskoristi 

prednostite na digitalnata ekonomija. 

Vo april 2000 Evropskata komisija gi adaptira{e 

komunikaciite i predlogot za pove}e-godi{na programa za 

pra{aweto kako da se kreira pretpriemni~ka politika so koja 

}e moàt da se presretnat predizvicite na globalizacijata i 

novata ekonomija so znaewe upravuvana. Principielnata cel e 

da se postigne "Pretpriemni~ka Evropa", odr`liva ekonomija 

temelena vrz znaewe i inovacii i toa do 2005 godina. Vo 

celina pretpriemni~kata politika na Komisijata e 

prezentirana vo rabotna Bela kniga "Kon pretpriemni~ka 

Evropa-rabotna programa za pretpriemni~ka politika 2000- 

2005" 

218

Glavnite celi za pretpriemni~kata politika za 2001 

godina se definirani kako: 

• Ohrabruvawe na pretpriemni{tvoto; 

• Promovirawe na inovaciite i promenite; 

• Kako da se dobie pove}e od interniot pazar; 

• Analizirawe na evropskata konkurentnost i nejzino 

integrirawe so drugi politiki. 

Pretpriemni~kata politika treba da kreira klima na 

doverba pome|u pretpriema~ite. Startiraweto na biznisite vo 

Evropa treba da se napravi da bide polesno, poefektivno i da 

se namalat tro{ocite za pravewe biznis. Potrebni se i 

ponatamo{ni akcii za da se simplificira lansiraweto na 

novi proizvodi na poedine~nite pazari, a vo isto vreme 

sistemot na standardizacija treba da ja igra svojata potpolna 

uloga. Nekoi regulativni elementi treba da bidat soobrazeni 

so Generalniot pretpriemni~ki direktorium za da se za{titi 

intelektualnata sopstvenost. Za odredeni klu~ni sektori, 

kako {to se na primer telekomunikaciite, treba da se donesat 

specifi~ni merki so cel da se zabrza liberalizacijata. 

Na 30-ti septemvri 1998 godina se donese i predlog na 

"Akcionen plan za promocija na pretpriemni{tvoto i 

konkurencijata". Vo nego e vklu~ena i serija posebni akcioni 

celi so prioriteti vo slednite oblasti: 

• Edukacija za pretpriemni~ko op{testvo i trening; 

• Pristap do finasii za malite pretpriemni{tva i onie {to 

se nao|aat vo poranite fazi na rast, i finasirawe na 

razvojot na visoko-tehnolo{kite firmi; 

• Priklu~uvawe kon istraùvaweto i razvojot; Da se razvijat 

programi {to se po~uvstvitelni kon barawata na MSP i 

podobro koristewe na patentite od strana na MSP; 

• Unapreduvawe na vidlivosta na servisite za poddr{ka; 

• Unapreduvawe na javnata administracija; i 

• Unapreduvawe na vrabotuvaweto i rabotnite uslovi. 

"Pretpriemni~ka Makedonija", barieri i orientiri 

Izve{tajot na Komisijata za Republika Makedonija e 

podgotven so namera da se iznesat preporaki za 

219

implementacija na proektot "Integrirawe na programa za 

razvoj na mali i sredni pretprijatija vo Republika 

Makedonija". 

Vo ponatamo{niot tekst izlistani se nekoi elementi 

{to se vo vrska so restrikciite i orientirite za razvojot na 

MSP: 

• Dolgi, skapi i sloèni proceduri na dràvnite institucii 

i sudovi za vostanovuvawe, registrirawe i dobivawe 

dozvola za inicijativni aktivnosti na pretprijatijata; 

• Odredbite za dozvoli za biznis i dozvolite za oprema, 

kako i rabotnite dozvoli, na primer HTP; 

• Odredbite za finansirawe vo smisla na inicijativnite 

aktivnosti i kratkoro~nite provizii za oprema, a posebno 

za voveduvawe na novi tehnolo{ki procesi vo 

podocne`nite stadiumi na razvoj; 

• Razvoj na pazarni strategii, identifikacija na lokalnite 

i stranskite pazari za proda`ba na proizvodi i 

negativnoto vlijanie na "sivata ekonomija"; 

• Seriozni problemi za dolgotrajni sudski proceduri za 

obezbeduvawe i sobirawe na fondovite od kreditorite, so 

ogromno obeshrabruvawe na pretpriema~ite. Vo mnogu 

slu~ai ova rezultira so propa|awe na biznisot, zatvorawe 

na pretprijatija, dobrovolno ili ne, i so obeshrabruvawe 

na ponatamo{niot razvoj na etablirawe na novi biznisi; 

• Nekompetenten menaxment vo pretprijatijata i nesoodvetna 

poddr{ka na kompaniite, posebno vo administrativnata i 

finasiskata oblast. 

Spored tekovnata ekonomska politika, tekovnite reformi, 

kako i makroekonomskata politika na Vladata na Republika 

Makedonija, se o~ekuva sektorot na maloto i srednoto 

pretpriemni{tvo (MSP) da zapo~ne da funkcionira 

poefikasno i barem da se otstrani del od gorespomnatite 

barieri vo formiraweto i razvojot na MSP, kako i 

ottstranuvawe na barieri za ostvaruvawe na drugi vidovi 

poddr{ka. 

Spored razli~ni podatoci vo Republikata operiraat golem 

broj mali i sredni pretprijatija. Statistikata ne e dovolno 

doverliva, a spored nejzinite podatoci preku 94% od vkupniot 

220

oj pretpriemni{tva se vo sektorot na MSP. Avtonomnite 

MSP se finasirani od nivnite osnova~i, a najgolem del od niv 

se privatni. Ponekoga{ tie se finasirani od stranski 

pretpriema~i, a eden del e vostanoven za vreme na 

privatizacioniot period so transformacija na golemite 

dràvni pretprijatija vo pomali i sredni pretprijatija. Moè 

so sigurnost da se kaè deka golem broj od ovie pretprijatija 

se sî u{te vo faza na finalizacija na svojot praven status, 

definirawe na svoite razvojni pravci i zatoa e mnogu va`no 

da se obezbedi efikasna rabota na administracijata, 

sigurnost na uslovite za dolgoro~ni biznisi, kako i tehni~ka i 

finasiska poddr{ka od lokalni i stranski investitori i 

razli~ni donatori. Ova }e ohrabri mnogu pretpriema~i da 

zapo~nat da go razvivaat svojot biznis. 

Dràvata vo sorabotka so pretpriema~ite i malite 

biznisi vo kontinuitet treba da raboti na iznao|awe re{enija 

za problemi {to se prezentirani vo matricata 1, odnosno 

potrebni se tranzitirawa za: 

Matrica 1 Orientiri za tranzitirawe na 

pretpriemni{tvoto i malite biznisi vo Republika Makedonija 

OBLAST IDENTIFIKUVANI PROBLEMI KAJ 

MALITE BIZNISI 

Marketing i Nedostatok na znaewe/nedostatok na 

proda`ba znaewe za pazari, osobeno za stranski 

pazari; 

Slabi marketing znaewa, nedostatok na 

marketing sposobnosti (siroma{ni 

marketing ekspertizi, nizok kvalitet na 

pazarni analizi); 

Nedostatok na pazarni informacii (pazar, 

klienti, partneri); 

Pazarnata strategija ne funkcionira jasno; 

Silna konkurencija na doma{niot pazar 

poradi liberalnata uvozna politika (uvoz 

na evtini nisko- kvalitetni proizvodi); 

Slabosti na nacionalnata promocija na 

Makedonija na stranski pazari. 

221

Finasirawe Slaba finansiska disciplina i 

insolventnost na dol`nicite; 

Skapo finansirawe (visoki stapki na 

interes); 

Dolg rok na pla}awe na fakturite; 

Restriktiven pristap do stranski zaemi; 

Nedostatok na znaewe za razni finansiski 

opcii; 

Problemi so garanciite (posebno so 

hipoteki na nedvi`nosti); 

êsti promeni na regulativite; 

Nedostatok na kapital na neto vrednost. 

Menaxment 

znaewe i 

Nesodvetna menaxment edukacija i trening 

(posebno vo minatoto); 

ve{tini Formi na nedoverba pome|u menaxmentot i 

vrabotenite (politi~ki tenzii); 

Nedostatok na lu|e so sposobnost da 

prezemaat rizici; 

Nedostatok na ve{tini vo menaxmentot so 

~ove~ki resursi. 

Proizvodstvo Zastarena oprema; 

Neefikasna proizvodna organizacija i 

slaba kontrola (tesni grla); 

Slabosti vo prifa}awata (nedostatok na 

treninzi i ve{tini: problemi so 

kvalitetot, nedostatok na posebni 

ve{tini); 

Nesoodvetni premisi (premnogu mali, nema 

mo`nosti za ekspanzija); 

Mali serii i skapi alati; 

Nizok kvalitet na materijalite za 

proizvodstvo; 

Kusite rokovi za isporaka predizvikuvaat 

pritisok vrz vrabotenite. 

222

Kupuvawe 

logistika 

i 

Nedorazvieni izvori na mreì; 

Nedostatok na informacii i raspolo`livi 

resursi; 

Barawa za odnapred pla}awa na stranski 

snabduva~i; 

Skapi uvozi za mali iznosi na kupuva~ki 

(visoki logististi~ki tro{oci); 

Poplaki na visoki uvozno/izvozni 

proceduri; 

Monopolisti~ko odnesuvawe na 

energetskite snabduva~i (potreba za 

deregulacija). 

Izvozi Nedostatok na stranskite pazari i 

problemi za direktno priklu~uvawe na tie 

pazari; 

Problemi za soodvetni kvaliteti i 

dizajni; 

Imix na Makedonija kako visokorizi~na 

zemja; 

Finansirawe na pobaruvawata 

(osiguruvawa, dolg rok na pla}awe, skapi 

izvozni servisi) i mnogu dokumentacija 

(administrativna “papirologija”); 

Jaka makedonska valuta. 

Dano~en 

sistem 

politika 

i 

Visoki danoci, osobeno personalnite 

danoci, i socijalni pridonesi; 

Dano~niot sistem ne poddrùva kreacija na 

novi potfati, nitu za investicii vo fiksen 

kapital, nitu vo vrabotuvawe; 

Danokot za dodadena vrednost na profitot 

sî u{te vo potpolnost ne funkcionira. 

223

Istraùva~ko/ 

razvojni 

aktivnosti i 

inovacii 

Nedostatok na 

biznis servisi 

Slaba poddr{ka na I/R 

(istraùvawe/razvoj) aktivnosti pome|u 

vrabotenite; 

Nedostatok na specijalizirani 

konsultanstva (ekspertizi); 

I/R se prifa}a kako optovaruvawe (poradi 

nedostatok na resursi); 

Inovativnata klima ne se razviva dovolno 

brzo; 

Nedostatok na dano~no odvojuvawe za I/R 

iskustva; 

Nedostatok na I/R kultura (inovativna 

klima) vo Makedonija; 

Kusoglednost vo procesite na 

evaluacija/procenka vo inovativnosta; 

Golem broj otvoreni dilemi vo oblasta na 

industrisko/intelektualnata sopstvenost. 

Nesoodvetno pro{iruvawe na slu~uvawata 

(vo Makedonija) za priklu~uvawe kon 

razli~ni {ansi i za toa nesoodvetni 

servisi; 

Nesoodvetnost na nekoi kvalitetni servisi 

(dano~ni sovetodavci); 

Cenite na biznis servisite se relativno 

visoki. 

Matrica 2 Fokusi za merki za poddr{ka na MSP vo zavisnost 

od vidot i nivoto na razvoj 

startir 

a~ki 

biznisi 

(start 

ap) 

Raste~k 

i 

biznisi 

Inovati 

vni 

tehnolo 

gii 

Biznisi 

izvozno 

orienti 

rani 

Privati 

zira-we 

i 

restruk 

tuirawe 

224

225 

Inform 

acii 

Legalni 

statusi, 

registr 

acija,pr 

oceduri 

, 

pazarni 

podatoc 

i 

Razmen 

a 


pobaruv 

a~ka 

i 

ponuda, 

pravew 

e 


biznis 


stransk 

i zemji 

Patente 

n zakon, 

prava 


industr 

i-ska 

sopstve 

- nost 

Potenci 

jalni 

partner 

i 

Konsult 

an-stvo 

Biznis 

plan, 

marketi 

ng, 

finasi 

rawe 

Menaxm 

ent, 

planira 

we, 

marketi 

ng 

Kako da 

se 

komerci 

jaliziraat 

inovaci 

ite 

Izvozen 

marketi 

ng 

Korpora 

ci-ski 

rizi~ni 

potfat 

i 

Trening 

Bazi~ni 

ve{tin 

i, 


i, 

marketi 

ng, 

legisla 

tiva 

Menaxm 

ent, 

marketi 

ng 

i 


rawe, 

menaxm 

ent 


~ove~ki 

resursi 

Finasi 

rawe na 

izvozen 

marketi 

ng 

Biznis 

plan, 

menaxm 

ent 


vrteì 

Finasi 

rawe 

Grantov 

i, 

subsidij 

ari vrz 

osnova 


interes 

, 

garanti 

Bankars 

ki 

krediti 

, lizing 

garanti 

Istra` 

uva~ko/razv 

ojno 


rawe 

Izvozno 

krediti 

rawe, 

garanti

Premis 

i 

Inkubat 

ori 

Industr 

iski 

zoni 

Tehnolo 

{ki 

parkovi 

/ 

centri 

Zaklu~ok 

Dokolku se opredelime za strategija za razvoj na 

"Pretpriemni~ka Makedonija" potrebno e da se izvedat 

mnogudimenzionalni efikasni i efektni tranzicii. 

Literatura: 

1. Howard H. Stevenson: "The heart of Enerpreneurship"; Harvard 

Business School; Boston;1992. 

2. Susan Strange; "States and Markets"; Wellington House, 

London; 1997. 

3. Dejan Pendev "Vodi~ za pretpriemni{tvo i mali 

biznisi", Ekonomski institut, Skopje; 2000. 

4. www. europa.eu.int (Towerds Enterprise Europe-Enterprise policy 2000- 

2005). 

DISKUSII 

Kosta Jov~evski 


PREDLOZI I RE[ENIJA ZA SOPSTVENI^KATA 

TRANSFORMACIJA NA JAVNITE USTANOVI 

226

1. NORMATIVNO-PRAVNA SOSTOJBA 

VO SFERATA NA JAVNITE SLU@BI 

So osamostojuvaweto na Republika Makedonija se otpo~na 

procesot na intenzivno normativno-pravno zaokruùvawe na 

razli~nite sferi na op{testvenoto ìveewe. Doneseni se 

pove}e zakonski i podzakonski akti, a golem del od niv, vo 

izminatiot period, doìveaja edno ili pove}e inovirawa {to e 

dokaz za postojanoto tragawe po pousovr{eni modeli na razli~ni 

pravni potsistemi. 

Me|utoa, koga se zboruva za sistemot na javnite slu`bi, treba 

da se kaè deka tuka e, sepak, malku napraveno i toa ne od aspekt 

na brojnosta na zakonskite i podzakonskite propisi koi bea 

doneseni za regulirawe na poedini oblasti koi se vr{at kako 

javna slu`ba (Zakon za nau~noistraùva~kata dejnost, zakonite 

za osnovnoto, srednoto i visokoto obrazovanie, Zakon za 

zdravstvena za{tita, Zakon za kulturata i dr.), tuku od aspekt na 

potrebata za vospostavuvawe na unificiran i jasen model na ovie 

dejnosti. Vospostavuvaweto na vakov model e, se ~ini, 

edinstveniot moèn na~in za nadminuvawe na razli~nite 

pristapi vo reguliraweto na materijata koja, vo osnova, ima ista 

pravna priroda. Zna~i, donesuvaweto na sistemski zakon vo 

oblasta na javnite slu`bi e prioritet i toj, kako takov e 

identifikuvan vo najranata faza na normativno-pravnoto 

gradewe na na{iot praven sistem. No, bez ogled na toa {to ovaa 

potreba be{e predmet na razgleduvawe i na soodvetno pravnotehni~ko 

oblikuvawe na razli~ni relevantni subjekti vo 

dràvata, sepak, do denes ne e donesen zakon koj bi ja reguliral 

ovaa sfera. Imeno, zakonski proekt koj se odnesuva na javnite 

slu`bi e podgotven u{te vo 1992 godina, a kako podgotvuva~ na 

proektot se javi Ministerstvoto za trud i socijalna politika 

(?). Ovoj prv tekst be{e nasloven kako Nacrt na zakon za javnite 

slu`bi iako terminot "Nacrt" treba pove}e da se sfati kako 

prvi~na verzija, "skica" na ona {to e predmet na ureduvawe, 

bidej}i toj tekst ne vleze vo vladina ili sobraniska procedura 

tuku se rabote{e samo za rabotna verzija. 

227

Vo po~etokot na 2001 godina do ministerstvata be{e 

dostavena ~etvrtata rabotna verzija na zakonot naslovena pak 

kako nacrt, no ovojpat na zakon za javnite ustanovi. Podgotvuva~ 

na tekstot e Ministerstvoto za pravda, a terminot "nacrt" 

povtorno ima zna~ewe na "raboten tekst", "skica". Pove}e od 

o~igledno e deka se raboti za inovirana i pousovr{ena verzija na 

prvi~niot tekst od 1992 godina. Predmet na ureduvawe na 

poslednata zakonska verzija se uslovite i na~inot na vr{ewe na 

javnite uslugi kako javna slu`ba od javen interes, vidovite na 

oblicite i dejnostite vo koi se vr{at ovie javni uslugi, uslovite 

i postapkata za nivnoto osnovawe i statusnite belezi, davaweto 

i odzemaweto na licenci za vr{ewe na dejnosta, upravuvaweto, 

rabotovodeweto, nadzorot, statusnite promeni i prestanokot, 

razvojot i sredstvata za rabota, odnosno finansiraweto, 

vloùvaweto na sredstva, imotot, aktite, organizacionite 

edinici, formite na zdruùvawe i sorabotka, no i 

sopstveni~kata transformacija. 

Se razbira, i pokraj zna~itelniot napredok vo regulacijata 

na odnosite vo sferata na javnite slu`bi napraven so noviot 

tekst, i ovaa verzija ima o~igledni propusti koi vo golema mera 

go doveduvaat vo pra{awe sproveduvaweto na odredeni 

(su{tinski) odredbi na zakonot, a go doveduvaat vo pra{awe i 

obidot da se vospostavi koncizen model na javnite slu`bi. Ovde, 

jasno e, nema da se odi vo detali za (eventualnite) propusti na 

predloèniot propis, bidej}i toa i ne e predmet na ovoj tekst. 

Me|utoa, od golemo zna~ewe, tokmu za sopstveni~kata 

transformacija, e otsustvoto na precizno definirawe na 

"javniot interes" i "javnata slu`ba" kako dva osnovni poimi 

okolu koi se "vrti" celata problematika razrabotena, 

regulirana i sankcionirana so Zakonot. Poznato e deka i samiot 

Ustav na Republika Makedonija povr{no go spomenuva javniot 

interes (popatno go spomenuva vo samo eden ~len), a vrz osnova na 

takvoto spomenuvawe site zakoni vo sferata na javnite slu`bi 

koi podocna bea doneseni, operiraa so tie dva poima i, 

"mol~e{kum", be{e sozdadena pretstava i logika za niv. 

Me|utoa, seto toa ostana bez zakonska verifikacija koja i ovaa 

verzija ja prenebregnuva, pa ostanuva samo da se pretpostavuva 

228

{to se podrazbira pod niv iako celiot koncept treba da gi 

razrabotuva i podrazbira rabotite tokmu od aspekt i poradi 

javniot interes i javnata slu`ba. 

So drugi zborovi, Zakonot ne moè da razviva nikakvi tezi 

za osnovawe, finansirawe ili sopstveni~ki transformacii kaj 

javnite ustanovi ako ne se izjasni {to pretstavuva "javen 

interes", kako se doa|a do prioritetite (kriteriumi za 

sozdavawe na prioritetite) koi }e go karakteriziraat javniot 

interes, koj }e gi zadovoluva tie prioriteti, koga prestanuva ili 

se menuva i vo koi delovi "javniot interes" i sl. Ostanuvaj}i na 

sega{noto re{enie deka ministerot e toj {to }e predloì koja 

ustanova }e bide javna i }e zadovoluva javen interes, otvora 

dovolen prostor za politi~ki voluntarizam. Taka, vrz osnova na 

toa negovo ovlastuvawe, implicitno, toj samiot }e moè samo da 

go pretpostavuva javniot interes, no nema da postoi "prirodna" 

vrska za potrebata od osnovawe, postoewe, transformacija ili 

prestanok na javni ustanovi koi treba da go zadovoluvaat javniot 

interes, vo zavisnost od (prethodno) definiran takov interes, a 

vrz osnova na utvrdeni zakonski kriteriumi. 

2. PREDLOZI ZA SOPSTVENI^KA TRANSFORMACIJA 

Tekstot na Zakonot za javnite ustanovi posvetuva 

triesettina ~lenovi koi se odnesuvaat na sopstveni~kata 

transformacija na javnite ustanovi, {to e dovolen dokaz za 

va`nosta koja mu se pridava na ovoj, po sé izgleda, neminoven 

proces vo rastovaruvaweto na mreàta na institucii koi, 

glavno, podlegnuvaat na buxetskoto finansirawe. Navistina, 

predlaga~ot na Zakonot se trudi da iznajde pove}e formi preku 

koi moè da se izvr{i procesot na celosna ili delumna 

privatizacija na javnite ustanovi. Me|u ovie modeli, moème da 

gi nabroime slednive: 

1) Transformacija na javna ustanova vo ustanova od javna 

korist ili me{ovita ustanova. 

Treba da se o~ekuva deka ova }e bide eden od naj~estite, no, 

moèbi i eden od najprepora~livite, barem vo po~etniot 

transformacionen period, modeli na sopstveni~ka 

229

transformacija. Na toj na~in }e se stimuliraat vrabotenite za 

otkup na udeli vo ustanovata, a vo takov slu~aj }e se odrì i 

kontinuitetot na dotoga{nite aktivnosti. No, preku ovoj model 

}e se "predizvikaat" i drugi zainteresirani doma{ni i stranski 

pravni i fizi~ki lica da konkuriraat vo obezbeduvawe na 

pokvalitetni programi i finansiski sredstva za razvoj na 

ustanovata koja se privatizira. 

2) Preobrazba na javna ustanova vo dru{tvo so ograni~ena 

odgovornost ili akcionersko dru{tvo. 

I ovoj model treba da go zememe kako verojaten, so ogled na 

toa {to izvesen broj na javni ustanovi samo formalno go imaat 

zadràno statusot na "neprofitna", "buxetska" institucija, 

dodeka vo praksata ostvaruvaat, po razli~ni osnovi, zna~itelni 

sredstva. Na ovoj na~in samo }e se "ozakoni" fakti~kata sostojba 

so tie javni ustanovi. 

3) Organizirawe na delovi od javnata ustanova vo koi se 

izvr{uvaat trgovski dejnosti vo dru{tvo so ograni~ena 


Sli~no kako i vo prethodnite dva slu~ai, i tuka stanuva zbor 

za sosema vozmoèn na~in na koj moè da se izvr{i 

transformacija i toa na samo eden del od javnata ustanova koj, 

spored prirodata na svojata dejnost (finansiska, 

smetkovodstveno-knigovodstvena, pravna, administrativnotehni~ka 

i sl.) moè da se organizira vo dru{tvo so ograni~ena 


Me|utoa, ovoj na~in treba da dobie poinakva formulacija, 

odnosno da se izostavi sega{niot imperativen karakter, a ova 

re{enie da se ostavi samo kako mo`nost, dokolku e toa 

ostvarlivo vo poedini ustanovi. Imeno, nesporno e deka sekoja 

institucija funkcionira od nositelite na dejnosta, no i od onie 

koi stru~no i kompetentno gi opsluùvaat nositelite za tie da 

moàt normalno da funkcioniraat, pa taka, tie se, vsu{nost, dve 

strani na eden edinstven proces koj se ostvaruva vo taa ustanova. 

4) Davawe pod zakup na prostor, oprema i drugi sredstva na 

lica zaradi vr{ewe na javna usluga. 

5) Proda`ba na udel vo me{ovita ustanova. 

6) Proda`ba na del od prostor ili oprema. 

230

[to se odnesuva do ovie posledni tri modeli na privatizacija, 

niv treba da gi smetame kako dopolnitelni mo`nosti za 

ostvaruvawe na finansiski efekti. 

Od aspekt na subjektite na sopstveni~kata transformacija gi 

nao|ame onie institucii koi se osnovani i ja vr{at dejnosta so 

op{testven, odnosno dràven kapital vo oblastite na 

obrazovanieto, naukata, kulturata, zdravstvoto i socijalnata 

za{tita, za koi so zakon e utvrdeno deka vr{at dejnost od poseben 

op{testven interes, odnosno javna slu`ba, kako i na site onie 

subjekti koi se osnovani od Republikata, a ne se organizirani 

kako trgovski dru{tva. 

Pritoa, kako u~esnici vo privatizacijata se spomenuvaat 

doma{ni i stranski fizi~ki i pravni lica i vo toa moàt da 

u~estvuvaat pod ednakvi uslovi. Me|utoa, pravo na kupuvawe na 

udel vo ustanovata pod povlasteni uslovi imaat i vrabotenite na 

subjektot koj e predmet na privatizacijata, pod ednakvi uslovi. 

Dokolku vrabotenite gi kupat udelite vo ustanovata, toga{ tie 

stanuvaat soosnova~i na ustanovata. 

I, na krajot, sopstveni~kata transformacija e samo eden 

del od kampleksnata materija koja se odnesuva na javnite slu`bi. 

Potrebno e da se razgledaat i drugite delovi od ovoj proekt i 

dosledno da se vklopat vo normativniot akt. Zatoa treba vo 

najskoro vreme da se iznajde najsoodveten model za 

vospostavuvawe na unificiran sistem na javnite slu`bi koj }e ja 

odrazuva realnosta vo na{eto op{testvo, no i koj }e pretstavuva 

kompatibilen sistem vo me|unarodni ramki. 

231

D-r Boris Blaèvski 

Ministerstvo za finansii na Republika Makedonija 

PRESTRUKTUIRAWETO NA PROIZVODSTVOTO 

PRIORITETNA ZADAÂ VO 


1. Vo materijalite podgotveni za ovoj nau~en sobir, kako i 

vo uvodnite izlagawa, se elaboriraat aktuelni pra{awa od 

ekonomiite na Republika Makedonija i Republika Bugarija vo 

postprivatizacioniot period. Vo ovie ramki posebno vnimanie i 

interes zasluùvaat izlagawata svrzani so potrebata i 

mo`nostite za prestruktuirawe na proizvodstvoto. Prof. d-r 

Petroski so pravo naglasuva deka vo postprivatizacioniot 

period zgolemuvaweto na proizvodstvoto i negovoto 

prestruktuirawe soglasno izostrenite barawa na doma{niot i 

stranskiot pazar e od imperativno zna~ewe za natamo{niot 

razvoj na ekonomijata na Republika Makedonija. Od priloènite 

referati i od diskusijata na kolegite od Republika Bugarija se 

ocenuva deka prestruktuiraweto na proizvodstvoto e od posebno 

zna~ewe za razvojot i na ekonomijata na na{iot isto~en sosed. 

2. Pottiknat od oddelni izlagawa, vo ovaa prilika }e se 

zadràm na nekoi aspekti na neophodnoto proizvodstveno 

prestruktuirawe na ekonomijata na Republika Makedonija {to 

pretstavuva osnoven preduslov za razvoj vo naredniot 

srednoro~en i dolgoro~en razvoj na nacionalnata ekonomija. 

Stru~nite i nau~nite sogleduvawa i istraùvawa 

pokaùvaat deka osnovni pravci na proizvodstvenoto 

prestruktuirawe se: osvojuvaweto na proizvodstvoto so primena 

na sovremeni tehni~ko-tehnolo{ki procesi koi }e pridonesat za 

podobruvawe na kvalitetot na stokite i na uslugite soglasno 

me|unarodnite standardi, pogolemata diverzifikacija na 

strukturata so dominantna zastapenost na proizvodi so povisoka 

faza na prerabotka, zgolemuvaweto na konkurentskata sposobnost 

i pro{iruvaweto na ekonomskata sorabotka so stranskite 

partneri. 

232

Ova e neophodno da se ostvari so revitalizacija i 

modernizacija na postojnoto stopanstvo i pro{iruvawe na 

proizvodstvoto so novi, pred sî, izvozno orientirani proizvodi. 

So revitalizacijata }e se ovozmoì tehni~ko-tehnolo{ko 

inovirawe na osnovnite sredstva, }e se renoviraat 

raspolo`livite tehnologii i }e se ostvari procesot na nivna 

modernizacija. Ova e neophodno so ogled na amortiziranosta na 

osnovnite sredstva koja vo prosek se dviì od 20 do 25 godini i 

dominantnata zastapenost na zastareni tehnologii vo 

proizvodstvenite procesi. 

Nekoi istraùvawa ukaùvaat deka vo proizvodstvenite 

procesi na nacionalnata ekonomija zastarenite tehnologii 

u~estvuvaat so okolu 80%, dodeka samo mal del od proizvodstvoto 

(okolu 10%) se ostvaruva so koristewe na sovremeni tehnologii. 

Niska e zastapenosta na ISO standardite i drugite me|unarodni 

normi vo proizvodstvenite procesi. 

Poradi vakvite sostojbi, ekonomijata na Republika 

Makedonija se karakterizira so nedovolna izvozna orentiranost, 

slabo koristewe na kapacitetite, dominantna zastapenost na 

proizvodite so niski fazi na prerabotka, nekonkurentnost na 

proizvodstvoto, visoka uvozna zavisnost, tradicionalnost i 

sli~no. Sogleduvawata pokaùvaat deka postojnata 

proizvodstvena struktura e nefunkcionalna i taa ne moè da 

sozdava impulsi za razvoj na nacionalnata ekonomija, osobeno 

gledano na podolg period. 

Ova go potvrduvaat podatocite za namaluvaweto i 

stagnacijata na proizvodstvoto vo izminatite dve decenii, 

niskoto nivo na izvozot, visokiot deficit vo platniot bilans, 

sloènite sostojbi vo domenot na ìvotniot standard i sli~no. 

Ovie tendencii i sostojbi mnogu dobro se ilustrirani vo 

materijalite koi gi dobivme za ovoj nau~en sobir. 

Istraùvawata svrzani so srednoro~niot i dolgoro~niot 

razvoj na Republika Makedonija pokaùvaat deka 

proizvodstvenite strukturni promeni vo ekonomijata }e se 

postignat prvenstveno so primena na naukata i unapreduvawe na 

tehni~ko-tehnolo{kite procesi. Vrz ovie osnovi, sogleduvawata 

pokaùvaat deka }e se sozdadat uslovi za intenzivirawe na 

233

procesot na premin od ekstenzivno kon intenzivno 

stopanisuvawe. 

Strukturnite promeni }e se ostvarat so natamo{na 

industrijalizacija vrz kvalitativni osnovi, modernizacija i 

intenzifikacija na zemjodelskite proizvodi, a osobeno so pobrz 

razvoj na uslu`niot sektor. 

So tehnolo{kiot razvoj vo industrijata }e se ostvari 

povisoka finalizacija na pazarno kompatibilnoto izvozno 

orientirano proizvodstvo, pred sî, vo propulzivnite granki i 

dejnosti. Tuka prvenstveno spa|aat elektronikata, 

elektroindustrijata, ma{inogradbata, proizvodstvoto na 

soobra}ajni sredstva, hemisko-farmacevtskata industrija, 

ma{inoprerabotuva~kata industrija i agroindustriskiot sektor. 

Sogleduvawata pokaùvaat deka so tehnolo{kiot razvoj 

treba da bidat opfateni i tradicionalnite industriski granki 

(tekstil i koà), kako i proizvodstvoto na osnovni metali i na 

nemetali. Ova e so ogled na zna~eweto na tradicionalnite granki 

za zgolemuvawe na vrabotenosta, odnosno poefikasno koristewe 

na raspolo`livite proizvodstveni potencijali. 

So tehni~ko-tehnolo{kiot razvoj }e se sozdadat uslovi za 

poracionalno koristewe na zemjodelskite povr{ini, pobrz 

razvoj na industriskite kulturi, kako i na proizvodstvoto vo 

sto~arstvoto. Tehnolo{kiot razvoj vo ovoj del od ekonomijata 

treba da se ostvaruva vo dejnostite vo koi Republika Makedonija 

ima komparativni prednosti, po~ituvaj}i gi evropskite 

standardi za kvalitet. 

So modernizacija na grade`nata operativa }e se sozdadat 

uslovi za poefikasno gradewe. Istraùvawata svrzani so 

dolgoro~niot razvoj ukaùvaat deka treba da se ostvari premin 

od klasi~no grade`no proizvodstvo na industrijalizirano 

prefabrikuvano so poseben akcent na sovremenata monta`na 

gradba, tipizacijata, standardizacijata i modularnata 

kordinacija. Unapreduvaweto i moderniziraweto na grade`nite 

uslugi }e pridonese za pogolema izvozna orientacija {to e od 

osobeno zna~ewe za razvoj i za prosperitet na grade`ni{tvoto. 

So podigawe na tehni~ko-tehnolo{koto nivo na soobra}ajni 

uslugi }e se ovozmoì zgolemuvawe na brzinata na transportot i 

234

integrirawe na soobra}ajnite uslugi, kako i racionalizacija vo 

izvr{uvaweto na kompletni transportni uslugi. Sogleduvawata 

pokaùvaat deka tehni~ko-tehnolo{kiot razvoj so pogolem 

intenzitet treba da se ostvaruva vo èlezni~kiot soobra}aj. 

Vo trgovijata se ceni deka e neophodno da se osovremenuva 

funkcioniraweto na vnatre{niot promet i da se unapreduva 

realizacijata na nadvore{no-trgovskata razmena. Ova }e se 

ostvari so modernizacija i okrupnuvawe na nadvore{notrgovskite 

firmi, so ekonomska prinuda i so ostvaruvawe na 

specijalizacija na pretprijatijata. 

Vo turizmot i ugostitelstvoto so tehnolo{kiot razvoj }e se 

sozdadat uslovi za podobruvawe na kvalitetot na uslugite kako i 

zgolemuvawe na obemot i sodrìnata na turisti~kata i 

vonturisti~kata ponuda. 

So tehnolo{kiot razvoj }e se sozdadat uslovi za unapreduvawe 

na malite i srednite pretprijatija. Najnovite tehnolo{ki 

dostignuvawa vo ovoj del od ekonomijata }e se primenuvaat vo 

firmi od site oblasti na ekonomijata kade {to organiziraweto 

na proizvodstvoto ili pazarot bara mala visokoproduktivna 

organizaciona struktura, mo{ne brzo prilagoduvawe na 

pazarnite potrebi, a osobeno za snabduvawe na golemite 

pretprijatija so delovi i polufabrikati vrz subkontraktivna 

osnova vo finalizacijata na mali serii i specifi~ni potrebi. 

3. Na~inot na realizacija na strukturnite promeni vo osnova e 

usloven od obemot na sredstvata za investirawe. Sogleduvawata 

pokaùvaat deka vo uslovi na malo doma{no {tedewe i 

ograni~eni mo`nosti za koristewe sredstva po kreditni osnovi 

od stranstvo teì{teto vo strukturnite promeni treba da se dade 

na revitalizacijata na postojnite kapaciteti. Ova e i poradi toa 

{to postojanite kapaciteti poradi zastarenite tehnolo{ki 

procesi denes se koristat so okolu 40%. So revitalizacija }e se 

osovremenat osnovnite sredstva, }e se unapredat tehnolo{kite 

procesi i }e se prestrukturira proizvodstvoto soglasno 

barawata na stranskiot i doma{niot pazar. So izgradbata na 

novi prerabotuva~ki kapaciteti }e se ostvari proizvodstvo so 

235

visoka tehnologija, pred sî, za prerabotka na doma{ni surovini i 

repromaterijali i koe{to e izvozno orientirano. 

So revitalizacija i modernizacija na stopanstvoto }e se 

sozdadat uslovi za intenzifikacija na proizvodstvenite procesi. 

So ova }e jakne konkurentskata sposobnost na proizvodstvoto i 

}e se sozdavaat uslovi za poefikasno vklu~uvawe na 

nacionalnata ekonomija vo globalizacijata na svetskoto 

stopanstvo. 

Izborot na programite za unapreduvawe i prifa}awe na novi 

tehnologii i prestrukturirawe na proizvodstvoto nema da se 

ostvaruva so utvrduvawe na prioriteti, tuku so konkretni 

programi koi }e sodràt pove}e kriteriumski osnovi. 

Povisokata profitabilnost na oddelni dejnosti i sposobnosta za 

razmenlivost na proizvodot vo svetot na konkurentski osnovi, 

respektiraj}i gi ekolo{kite aspekti, }e pretstavuvaat glaven 

barometar za alokacija na kapitalot, odnosno za unapreduvawe na 

tehnolo{kite procesi. 

Poa|aj}i od ovie opredelbi se ceni deka vo naredniot period 

ponaglasen razvoj treba da se dade na informaciskokomunikaciskite 

tehnologii. Ovie tehnologii treba da bidat 

zastapeni vo tehnolo{ki procesi vo site stopanski dejnosti i 

granki. 

Sogleduvawata ukaùvaat deka ponaglaseno mesto treba da mu 

se dade i na razvojot na biotehnologiite koi }e pridonesat za 

ostvaruvawe na pogolemo i pokonkurentno proizvodstvo, osobeno 

vo domenite kade {to ekonomijata ima komparativni prednosti. 

Vrz osnova na kriteriumskiot pristap vo ekonomijata na 

Republika Makedonija neophodno e da se voveduvaat i drugi 

vidovi na tehnologii, kako na primer: fleksibilni tehnologii, 

tehnologii na novi materijali, energetski tehnologii i sl., so 

koi }e se ovozmoì osvojuvawe na novi proizvodi i na uslugi so 

povisoki fazi i so pogolema konkurentska sposobnost. 

4. Pogolemata primena na tehni~ko tehnolo{kiot progres }e 

se ostvari so pobrz razvoj na doma{nata nauka, so merkite na 

makroekonomskata i na razvojnata politika, kako i so 

natamo{no povisoko i poracionalno koristewe na svetskite 

236

dostignuvawa vo ovoj domen. Teì{teto na aktivnostite treba da 

mu se dade na podigaweto na obrazovanieto i nau~noto nivo na 

kadrite, unapreduvaweto na aplikativnite nau~ni istraùvawa, 

kako i na inovatorstvoto i negovata primena vo praksata. Za ovaa 

cel neophodno e stopanstvoto da se prisposobuva za pogolema 

aplikacija na tehnolo{kite dostignuvawa. 

Najgolemite svetski tehni~ko-tehnolo{ki dostignuvawa 

treba da se koristat so kupuvawe na licenci i drugi prava, i so 

vospostavuvawe na neposredna kooperacija so stranskite 

partneri. Pri ova, koristeweto na tehni~ko-tehnolo{kite 

dostignuvawa treba da bidat od "prva raka", a ne preku firmi od 

drugi zemji. 

Za unapreduvawe na istraùva~kite edinici neophodno e od 

dràvniot buxet da se obezbedi potrebniot obem na sredstva. 

Ovie sredstva so petgodi{nata programa treba da se bilansiraat 

vrz osnova na potrebite na ekonomijata, razvojnite prioriteti 

utvrdeni vo srednoro~nite planovi, a da se ima predvid 

iskustvoto na poodelni zemji vo Evropa. Neophodno e da se 

prilagoduvaat obrazovnite procesi za oformuvawe na kadri za 

potrebite na sovremenata organizacija, rakovodeweto i 

raboteweto na stopanskite subjekti. 

Vo politikata na carinskata za{tita treba da se namali 

carinata za oprema, a za onaa oprema koja ne se proizveduva vo 

zemjata tie da se svedat na najnisko nivo. 

Naglaseno mesto treba da mu se dade na unapreduvaweto na 

stranskite direktni investicii. Pri ova, teì{teto treba da se 

stavi na zgolemuvaweto na interesot na stranskiot investitor za 

vloùvawe vo zemjata so dano~ni i drugi olesnuvawa, 

poednostavuvawe na postapkata za registrirawe na investiciite, 

naglaseni promotivni aktivnosti vo zemjata i stranstvo i sl. 

So politikata na ekonomski odnosi so stranstvo treba da se 

unapreduva sorabotkata so site zemji, a pred sî, so zemjite koi 

ostvaruvaat primena na visoka tehnologija vo proizvodstvenite 

procesi. 

Merkite na ekonomskata politika za poddr{ka na 

tehnolo{kite procesi treba da bidat kompleksni i re~isi od 

site domeni na stopanskata aktivnost. 

237

Za unapreduvawe na tehni~ko-teholo{kite procesi vo 

ekonomijata na Republika Makedonija neophodno e naporite na 

stopanskite subjekti da se ohrabruvaat i poddrùvaat. Pri ova, 

osobeno treba da se poddrùvaat naporite koi se naso~eni kon: 

-zgolemuvawe na proizvodstvoto so koristewe na metodi 

na optimalizacija na tehnolo{kite postapki za maksimalno 

koristewe na postojnite kapaciteti, i so smaluvawe na 

normativnata i vkupnata potro{uva~ka na surovini i 

repromaterijali, a osobeno na energijata; 

-inovirawe na razvojot na tehnolo{ki postapki i 

koristewe na oprema so voveduvawe na novi tehnolo{ki 

re{enija, avtomatizacija na raboteweto, voveduvawe na novi 

asortimani na visokokvalitetno proizvodstvo, soglasno so 

barawata na pazarot; 

-inkorporirawe na firmite vo integracionite procesi vo 

svetskoto stopanstvo i sozdavawe na uslovi za sloboden protok na 

stoki, kapital, lu|e i znaewe; 

-zgolemuvawe na izvozot i drugite vidovi na sorabotka so 

stranskite partneri itn. 

Aktivnostite za unapreduvawe na tehni~ko-tehnolo{kite 

procesi treba da se ostvaruvaat vrz programski osnovi vo koi 

poblisku }e se utvrdat: vremenskata ramka, nositelite i 

koordinatorite. Ovaa programa se ceni deka treba da ja podgotvi 

nadle`noto ministerstvo vo sorabotka so drugi organi. 

Sogleduvawata pokaùvaat deka vo unapreduvaweto na 

tehni~ko-tehnolo{kite procesi teì{te treba da í se dade 

prvenstveno na revitalizacijata na postojnoto stopanstvo. 

Revitalizacijata }e pretstavuva dominantna forma na 

unapreduvawe na tehni~ko-tehnolo{kite procesi do 2005 godina. 

Po ovoj period, so zgolemuvawe na doma{noto {tedewe i 

sozdavawe na uslovi za vlez na stranskite kapitali, pred sî, 

preku direktni vloùvawa i drugi nekreditni formi, }e se 

ovozmoàt pointenzivni investicioni aktivnosti i 

pro{iruvawe na ekonomijata so novi tehnologii i proizvodi. 

238

Pri voveduvawe na novi proizvodi i tehnologii }e se 

nastojuva da se osovremenuvaat proizvodite so povisoki fazi na 

prerabotka so koristewe na doma{ni surovini i 

repromaterijali. 

Nositelite na tehni~ko-tehnolo{kite procesi treba da bidat 

razvojni istraùva~ki edinici. Inicijativite na stopanskite 

subjekti treba da se poddrùvaat so kompleksni merki na 

makroekonomska i razvojna politika. 

5. Na krajot sakam da dadam dva predloga: 

- vo zaklu~ocite od ovoj nau~en sobir pra{awata za 

prestruktuirawe na proizvodstvoto da najdat naglaseno mesto; i, 

- temata za razgleduvawe na slednata sredba, koja se planira 

da se odrì idnata godina, da bide prestruktuiraweto na 

ekonomiite na Republika Makedonija i Republika Bugarija. 

239

M-r Sneàna Kostadinoska-Milo{eska 

Ekonomski institut -Skopje 

ULOGATA NA PAZAROT NA KAPITAL VO 

MAKEDONSKATA PRIVATIZACIJA 

1. Op{to za pazarite na kapital vo zemjite vo tranzicija 

Privatizacijata na dràvnite pretprijatija be{e eden od 

osnovnite institucionalni preduslovi za izgradba na pazarite na 

kapital vo zemjite vo tranzicija. 

Kako direktna posledica na masovnite privatizacii, site 

zemji vo tranzicija, vo op{topoznatiot globalen ambient, so 

golemi o~ekuvawa pristapija kon izgradba na pazarot na 

kapital.Taka, za kratko vreme, site formiraa efektni berzi na 

koi pazarite na akcii zazemaa najzna~ajno ili dominantno mesto 

(zaradi inicijalnata ponuda na akcii od procesot na 

privatizacija),so sî u{te nezaìveani pazari na korporativni 

obvrznici. 

Pokraj ova inicijalno dejstvo, procesot na privatizacija 

ima{e i perspektivno vlijanie vrz stranata na ponudata na 

pazarot na kapital. Imeno, novite akcionerski dru{tva, zaradi 

raste~kite potrebi od kapital, restruktuirawe i ekspanzija, se 

o~ekuva{e da se pojavat kako emitenti na akcii i drugi hartii od 

vrednost (na~in na finansirawe koj bi trebalo da se preferira 

pred zadolùvaweto), so {to treba{e da se zbogati ponudata na 

pazarite na kapital. Istovremeno, procesot na privatizacija 

treba{e da ja obezbedi i pobaruva~kata, osobeno za zemjite koi go 

primenija modelot na masovna privatizacija i kade se postignaa 

pozitivni iskustva od poseduvaweto na hartii od vrednost (se 

razbira prioritetna zada~a na pazarot na kapital), kako i poradi 

zgolemeniot interes za investirawe vo hartii od vrednost. 

So izgradbata na pazarite na akcii voedno se o~ekuva{e i 

olesnuvawe na proda`bata na dràvnite pretprijatija (po 

ugledot na privatizacii sprovedeni vo odredeni visokorazvieni 

240

zemji), no praksata pokaà deka poradi nesoodvetniot kapacitet 

na vakvite pazari tie ne bea olesnuva~i na procesot na 

privatizacija. 

Za site zemji vo tranzicija, barem za po~etnite stadiumi 

od razvojot, e karkteristi~no {to pogolemiot del od prometot se 

realizira na neformalnite i neorganiziranite pazari. Poradi 

netransparentnost na transakciite na vakvite pazari, globalna 

ocenka e deka pazarite na kapital vo ovie zemji se nedovolno 

efikasni, no i kako takvi odigraa va`na uloga vo mobilizacijata 

na sve` kapital za finansirawe na pretprijatijata. Dotolku 

pove}e {to i vakvite pazari na ponaprednite ekonomii vo 

tranzicija so podobri makroekonomski performansi im 

ovozmoìja koristewe na dopolnitelni, dragoceni nadvore{ni 

izvori na kapital preku pristapot do me|unarodnite pazari na 

kapital i na toj na~in da go premostat jazot pome|u doma{nata 

akumulacija i obemot na investicii. 

Potoa, iako vo zemjite vo tranzicija zabrzano se forsiraa 

pazarite na akcii i obvrznici, kreditnite pazari }e go zadràt 

centralnoto mesto vo alokacijata na finansiskite sredstva, a 

bankite i vo dogledno vreme }e ostanat glavni finansiski 

institucii. 

Nasproti brziot podem, pazarite na kapital vo zemjite vo 

tranzicija sî u{te se mali po svojot obem, so pomala pazarna 

kapitalizacija, so ponizok stepen na likvidnost, 

netransparentni, so neefikasna regulativa i nerazviena 

institucionalna infrastruktura, no so mo`nosti za 

dinamizirawe na nivniot razvoj dokolku vospostavat i odrùvaat 

trajna stabilnost na nivnite ekonomii, go dinamiziraat 

stopanskiot rast i gi podobrat drugite makroekonomski 

performansi. 

2. Pazarot na kapital vo Makedonija 

Makedonija po osamostojuvaweto, kako i ostanatite zemji 

vo tranzicija opredeleni za pazarna ekonomija, mora{e da 

prezeme radikalni reformi vo finansiskiot sektor. Od tuka 

241

e{e neophodno da se napravat prvite ~ekori vo izgradba na 

pazar na kapital. 

Od pazarot na kapital, definiran kako organizirano 

sretnuvawe na ponuda i pobaruva~ka za dolgoro~ni finansiski 

sredstva i dolgoro~ni hartii za vrednost, vo Makedonija 

postoe{e samo klasi~niot pazar na kapital - kreditniot. Ovoj 

vid na pazar vo Makedonija u{te dolgo vreme }e bide dominanten. 

Potrebata od sozdavawe na finansiski pazar i posebno 

pazar na kapital, osven zaradi sproveduvaweto na strukturnite 

reformi, vo Makedonija be{e naglasena i poradi golemoto 

zna~ewe kako komplementaren institut na bankarskiot sektor, za 

koj e poznato deka vo prethodniot sistem be{e naplasten so 

brojni problemi i kako takov be{e ko~nica vo idniot razvoj na 

zemjata. 

Makedonija pristapi kon izgradba na organiziran pazar na 

kapital -efektna berza so golemo zadocnuvawe, duri po pet 

godini od osamostojuvaweto. 

Makedonskata Berza na dolgoro~ni hartii od vrednost, 

koja be{e osnovna institucija na pazarot na kapital, be{e 

osnovana na 13.09.1995 godina, vrz osnova na Pravilata za uslovi 

za rabota na efektna berza ("Sl.vesnik na RM" br.21/95 i 42/95). 

Osnova~i na Berzata bea 19 banki, {tedilnici i osiguritelni 

dru{tva. 

No, i po cela decenija, pazarot na kapital egzistira vo 

nezaokruèn globalen ambient, {to voedno se pokaà i kako 

pre~ka za negov podinami~en razvoj. 

Neposrednata zakonska regulativa na pazarot na kapital 

ja pretstavuva Zakonot za hartii od vrednost, donesen vo juli 2000 

godina. Prviot zakon za regulirawe na izdavaweto i trguvaweto 

so hartii od vrednost be{e donesen vo porane{nata SFRJ, vo 1989 

god., kako Zakon za hartii od vrednost. Po osamostojuvaweto na 

Makedonija dolgo vreme se primenuva{e ovoj propis. 

Noviot Zakon e praven naslednik na Zakonot za izdavawe 

i trguvawe so hartii od vrednost (od 1997 godina) i e usoglasen so 

evropskoto zakonodavstvo, a e donesen zaradi natamo{en uspe{en 

razvoj na akcionerstvoto. Ovoj Zakon voedno ja ~ini celata ramka 

vo koja funkcionira pazarot na kapital, a vo niza oblasti, 

242

poradi postoewe na praven vakuum, se nametnuva potrebata od 

donesuvawe na soodvetni propisi za oddelno regulirawe na site 

dejnosti. 

Potoa, zaostanuvaweto na razvojot na pazarot na kapital 

vo Makedonija se odnesuva i na institucionalnata 

infrastruktura koja e krajno siroma{na. Imeno, osnovnite 

institucii na pazarot na kapital vo Makedonija se: berzata na 

dolgoro~ni hartii od vrednost, brokerskite dru{tva i 

univerzalnite banki. Istovremeno, niza zna~ajni institucii na 

pazarot na kapital otsustvuvaat, a tuka se misli na 

investicionite fondovi i kompanii, centralniot registar (vo 

faza na konstituirawe), klirin{ko-depozitnite ku}i, rejting 

agenciite itn. 

So najnoviot Zakon za hartii od vrednost se sozdava 

legalna i institucionalna ramka za formirawe na moderno 

koncipirana i efikasna institucija Centralen depozitar za 

hartii od vrednost. So negovoto skore{no etablirawe se o~ekuva 

natamo{en dinami~en razvoj na pazarot na kapital. 

Bankite se najva`nite u~esnici na pazarot na kapital, 

sfaten vo po{iroka smisla na zborot. Tie, se sî u{te 

edinstveniot izvor za eksterno finansirawe na pretprijatijata 

i pogolemite emitenti na akcii, no pred sî, poradi 

obligatornosta na regulativnite organi. Imeno, zaradi 

poddr{ka na berzata, bankite so brojni propisi se obvrzani za 

izdavawe na akcii vo vrska so vr{ewe na drugi komercijalni 

aktivnosti. 

Vo Makedonija osnovnata ponuda na akcii be{e kreirana 

so prvite transformacii na akcionerskite dru{tva izvr{eni 

vrz osnova na Zakonot za op{testven kapital od 1990 godina so 

konceptot na "interni akcii". 

So donesuvaweto na Zakonot za transformacija na 

pretprijatijata so op{testven kapital vo juni 1993 godina, se 

o~ekuva{e dinamizirawe na pazarot na kapital. Me|utoa, 

nasproti site o~ekuvawa, do toa ne dojde. Prevladuva misleweto 

deka pri~inata za bavniot ravoj na pazarot na kapital ne e vo 

intenzitetot na privatizacijata, tuku vo izbraniot model na 

privatizacija. Poznato e deka, za razlika od pove}eto zemji vo 

243

tranzicija koi go odbraa modelot na masovna privatizacija, 

Makedonija se opredeli za modelot na platena privatizacija po 

sistem "slu~aj do slu~aj", a vo zavisnost od goleminata na 

pretprijatieto bea predvideni nekolku na~ini na privatizacija: 

otkup od vrabotenite, kupuvawe idealen del, menaxerski otkup, 

pretvorawe na pobaruvawata vo vlog itn. 

Taka, glaven problem so makedonskiot model na 

privatizacija be{e toa {to toj be{e insajderski orientiran. 

Insajderskata privatizacija ima{e nepovolno vlijanie i vrz 

ponudata i vrz pobaruva~kata na pazarot na kapital, a voedno go 

stimulira{e prometot na neformalnite pazari, {to ne samo {to 

ne pridonese za razvivawe na pazarnata etika, tuku naprotiv, 

pridonese za ru{ewe na doverbata na javnosta kon vospostaveniot 

pazar na kapital, fakt koj{to dolgoro~no }e ima negativni 

implikacii vrz razvojot na pazarot na kapital vo Makedonija. 

2.1.Karakteristiki na pazarot na kapital vo Makedonija 

Pazarot na kapital vo Makedonija se karakterizira so 

siroma{na struktura. Dominantno mesto vo mobilizacijata i 

alokacijata na resursite mu pripa|a na kreditniot pazar, dodeka 

pazarot so dolgoro~ni hartii od vrednost zazema skromni 

razmeri, pri {to celokupnata aktivnost se sveduva na akciite 

(dominantna e proda`bata na akcii vo dràvna sopstvenost), a 

obvrznicite sî u{te ne go na{le svoeto mesto. 

2.1.1.Makedonskata Berza 

Makedonskata Berza e osnovana za da obezbedi organiziran 

i kontroliran pazar na hartii od vrednost, kade {to moè javno 

da se trguva so dolgoro~ni hartii od vrednost, preku optimalna 

alokacija na sredstvata od neprofitabilni kon profitabilni 

firmi i proekti, Berzata treba{e da go pottiknuva stopanskiot 

razvoj vo Republika Makedonija i finansiskata liberalizacija 

na nacionalnata ekonomija. Berzata potoa treba da obezbedi 

diverzifikacija na rizikot kaj potencijalnite investitori i 

pretprijatija i da sozdade uslovi za optimalna za{tita na 

244

interesite na investitorite; preku ispolnuvaweto na obvrskite 

na kotiranite firmi za redovno objavuvawe na podatocite, 

berzata go pottiknuva procesot na korporativnoto upravuvawe, 

se sproveduva kontrola vo upravuvaweto i se zgolemuva 

efikasnosta vo raboteweto na pretprijatijata; Berzata 

obezbeduva uslovi za koristewe na instrumenti preku koi 

dràvata gi zadovoluva svoite finansiski potrebi so pomo{ na 

pazarni, a ne fiskalni i monetarni instrumenti. 

Vkupniot promet ostvaren preku Makedonskata berza za 

hartii od vrednost vo periodot 1996-2000 godina e prikaàn vo 

Tabela 1. 

Od tabelata e evidentno deka prvata godina od raboteweto 

na Berzata se ostvareni skromni rezultati. No, isto taka e 

evidentno deka vo 2000 godina e ostvaren zabeleìtelen porast 

vo prometot, kako po vrednost, taka i po broj na transakcii, taka 

{to prometot vo 2000 godina e za pet pati pogolem od prometot vo 

1996 godina i e ednakov na kumulativniot promet na Berzata za 

prvite 4 godini. 

Tabela 1. Promet na Makedonskata Berza vo period 1996-2000 

Godi 


Vkupen 

promet 


denari 

1996 34.798.43 

9 

1997 1.101.987 

.155 

1998 4.764.168 

.266 

199 1.552.771 

.067 

2000 7.780.523 

.404 

Vkupe 

n 

prome 

t vo 

SAD 

$ 

828.55 

6 

20.237 

.926 

87.495 

.078 

26.571 

.794 

118.15 

9.210 

Prom 

et vo 

HV 

Broj 


trans 

akci 

i so 

HV 

Prom 

et so 

obvrz 

nici 

Broj 


trans 

akcii 

so 

obvrz. 

12.378 449 - - 79 

8.030.3 

23 

8.505.4 

73 

4.289.8 

80 

161.78 

0.482 

Bro 

j na 

deno 

vi 


trg. 

6.525 - - 101 

3.392 - - 104 

2.480 - - 

103 

3.403 5.809. 1.379 103 

361 

245

Vku 15.234.24 253.29 182.61 16.29 5.809. 1.379 490 

pno 8.331 2.564 8.836 9 361 

Izvor: Kapital, pari i investicii, Komisija za hartii od 

vrednost, fevruari 2001 godina 

Od nejzinoto konstituiraweto e pominat relativno 

kratok period za da moè da se izvle~at definitivni zaklu~oci, 

no kako nejzini karakteristiki bi moèle da se navedat slednive: 

-apsolutna dominacija na trgovijata so akcii (nad 96%); 

-ograni~ena ponuda so kotirawe na mal broj na firmi; 

-niska pazarna kapitalizacija (izrazena kako procent od 

BDP) koja kon krajot od prvata godina na raboteweto na berzata 

be{e ne{to pove}e od 2%, nasproti kapitalizacijata vo nekoi 

pomali zemji vo tranzicija kade {to iznesuva 8% vo Slovenija i 

Slova~ka, 14% vo Hrvatska, 19% vo Litvanija i 24% vo 

Estonija. 51 

-niskata likvidnost, izrazena preku frekvencijata na 

trguvawe, rasponot pome|u kupovnite i proda`nite ceni i 

ostvareniot promet. 

-visoka koncentracija na mal broj firmi; i, 

-so golemi oscilacii vo aktivnosta. 

I pokraj postoeweto na Berzata za dolgoro~ni hartii od 

vrednost, neorganiziraniot, neformalen pazar na akcii 

prodolì i ponatamu da funkcionira so nesmalen intenzitet, 

duri i so poìva aktivnost vo odnos na oficijalnata trgovija so 

akcii. Iako ne postojat precizni podatoci za obemot na 

aktivnosta na ovoj pazar, bidej}i izvr{enite transakcii nikade 

ne se registriraat, sepak moè da se pretpostavi deka ovaj pazar 

pokaùva daleku poìva aktivnost vo sporedba so oficijalnata 

trgovija so akcii. 

Op{ta ocenka e deka formiraweto na Berzata ne 

pridonese za zaìvuvawe na primarniot pazar na koj se vr{i 

mobilizacija na sve` kapital so emisija na akcii. Na 

primarniot pazar sî u{te dominiraat bankite. Me|u drugoto, 

51 Nomura Equity Research,”The Romanian Stock Market 

Investors’Manual”,London,1997, p.19 

246

organiziraniot pazar na akcii sî u{te ne deluva privle~no na 

stranskiot kapital i ne e vo mo`nost da obezbedi nadvore{na 

akumulacija. 

I, najposle, pazarot na akcii ne pridonese ni vo 

mobiliziraweto na doma{nite finansiski sredstva, nitu pak vo 

postprivatizacionoto finansirawe i restruktuirawe na 

firmite. 

Sepak, berzanskite indikatori i manifestiranite 

pozitivni trendovi vo funkcioniraweto na pazarot na kapital 

vo Makedonija vo 2000 godina (zgolemen broj na hartii od 

vrednost so koi se trguva, brojot na berzanskite transakcii e za 2 

pati pogolem vo odnos na 1999 godina, prva kotacija i zna~ajno 

trguvawe na dràvni obvrznici za pokrivawe na staroto devizno 

{tedewe) moè da indiciraat deka pazarot na kapital se dviì 

po nagorna linija, osobeno po prezemaweto na niza merki od 

pravna i institucionalna priroda. 

Vrz berzanskoto trguvawe vo 2000 godina, treba da se ima 

vo vid deka povolno vlijanie ima{e makroekonomskata 

stabilnost, odrùvana vo tekot na 2000 godina preku niskata 

inflacija, stabilniot kurs na denarot, potoa povolnite 

vonekonomski faktori, izrazeni preku politi~koto 

opkruùvawe. 

Vo ovie ramki, Makedonskata Berza vo 2000 godina ostvari 

najdobri rezultati vo dosega{noto rabotewe.Taka, be{e 

realiziran vkupen promet od 7.780,5 milioni denari, odnosno 

prose~en dneven promet od 75,0 milioni denari. Pritoa, vo 2000 

godina se trguva{e so 161.780.482 hartii od vrednost vo 3403 

berzanski transakcii, dodeka vo 1999 godina predmet na trguvawe 

bea 4.289.888 hartii od vrednost, pri 2480 sklu~eni transakcii. 52 

I vo 2000 godina se zadrà osnovnata karakteristika, trguvawe 

na tretiot pazar, odnosno dominira{e prometot na 

neoficijalniot pazar, a vo strukturata na prometot, dominira 

proda`bata na akcii vo sopstvenost na dràvata (52% od 

vkupniot promet). 

52 NBRM 

247

[to se odnesuva do pazarot na obvrznici, moè da se kaè 

deka izgradbata na vistinski pazar na obvrznici pretstavuva 

zada~a koja doprva treba da se ostvaruva. Vo vrska so ovoj pazar, 

vo ovaj kontekst bi navele samo deka pazarot na dràvni 

obvrznici, koj vo tranzicionite zemji e dominanten, vo 

Makedonija sî u{te se nao|a vo za~etok. Imeno, nasproti 

ra{irenata praktika, do den-denes dràvata sî u{te nema 

emitirano obvrznici za finansirawe na buxetskite rashodi, i 

u{te ne se pojavila kako pozajmuva~ na me|unarodniot pazar na 

obvrznici (za koj se potrebni dva uslova: zemjata da gi ima 

regulirano svoite obvrski so stranskite privatni i javni 

kreditori, i da se ima obezbedeno rejting kaj renomiranite 

me|unarodni rejting agencii). 

Praksata pokaà deka dràvata se potpira{e glavno na 

krediti od me|unarodnite finansiski institucii, namesto 

koristewe na obvrznici za finansirawe na svoite proekti. Ova 

poradi toa {to stranskite krediti se pokaàa kako poevtin 

na~in za finansirawe na dràvnite proekti vo sporedba so 

doma{nata akumulacija. Kako pre~ki za razvojot na ovoj pazar bi 

gi navele u{te: negativnoto iskustvo so javnite zaemi koi 

dràvata gi raspi{uva{e vo minatoto, neizvesnosta okolu 

o~ekuvanite stapki na inflacija, problemot so staroto devizno 

{tedewe, i sekako nedovolnata razvienost na finansiskiot 

sektor i voljata na nositelite na vlasta za sproveduvawe na 

reformite. 

Kako {to be{e navedeno pogore, vo septemvri 2000 godina 

za prv pat se kotirani dràvni obvrznici za pokrivawe na 

staroto devizno {tedewe na gra|anite. Vo periodot od nivnata 

kotacija do krajot na 2000 godina na Prviot oficijalen pazar na 

Makedonskata Berza e ostvaren promet od 258.379.286 denari, {to 

predstavuva 3,3% od vkupniot promet vo 2000 godina, vo 1379 

transakcii, {to pretstavuva 29% u~estvo vo vkupniot broj na 

transakcii ostvaren vo 2000 godina. Karakteristi~no za 

obvrznicite e {to nivnata prose~na cena iznesuva{e 73,3% od 

nivnata nominalna vrednost. 

Ponatamu, pazarot na korporativni obvrznici u{te dolgo 

vreme }e ostane nerazvien. Ovaa konstatacija e potkrepena so 

248

iskustvoto na drugite tranzicioni ekonomii, kade {to duri i vo 

zemji so porazvieni pazari na kapital (so isklu~ok na ê{ka), 

korporativnite obvrznici sî u{te pretstavuvaat retkost. 

Osnovnite pri~ini koi ja ograni~uvat pojavata na 

korporativnite obvrznici se: notornata nedoverba kaj 

potencijalnite investitori, dolgata istorija na visoka i 

varijabilna inflacija, golem broj pretprijatija so finansiski 

te{kotii itn. 53 

2.1.2.Kreditniot pazar vo Makedonija 

I vo vrska so kreditniot pazar vo Makedonija, za koj{to 

ve}e rekovme deka be{e edinstveniot oblik na pazar na kapital, 

moè da se kaè deka voop{to ne pretstavuva{e pazar vo 

vistinska smisla na zborot. Vakvata konstatacija proizleguva od 

otsustvoto na pazarni kriteriumi pri alokacijata na kreditite 

od strana na bankite, kako edinstveni i dominantni finansiski 

posrednici, nivnata naklonetost kon kratkoro~ni i pomalku 

rizi~ni raboti, nepovolnata ro~na struktura na nivniot 

krediten potencijal, hroni~nata nelikvidnost, problemite so 

obezbeduvawe i naplata na kreditnite pobaruvawa itn. 

Makedonija, kako i site zemji vo tranzicija, se 

karakterizira so nedovolno razvien bankarski sektor. Vkupnite 

depoziti kaj bankite (vklu~itelno depozitnite pari, depozitite 

po viduvawe i oro~enite depoziti) na krajot od 2000 godina 

iznesuvaa dva pati pove}e vo odnos na BDP, dodeka u~estvoto 

samo na denarskite depoziti e nezna~itelno, od samo 7,9%, {to e 

daleku ponisko vo odnos na razvienite zemji. Bankite, iako se 

edinstveni finansiski institucii apsorbiraat samo skromen del 

od raspolo`liviot finansiski potencijal. 

Kreditnata aktivnost na bankite sî u{te e optovarena so 

visoki kamatni stapki, krajna vnimatelnost pri odobruvawe na 

53 

Mihail Petkovski, "Finansiskiot sektor vo Makedonija:slednite petnaeset 

godini”, MANU, Oddelenie za op{testveni nauki, XXVII 1,1996,str.78. 

249

kreditite poradi izostrenite supervizorski standardi, 

nedovolna ponuda na kvalitetni kreditni barawa itn. 

I vo pogled na ro~nosta na kreditite, analogno na 

iskustvoto na zemjite vo tranzicija, bankite glavno se 

orientiraat kon finansirawe na trgovski zdelki i del od 

obrtniot kapital. Imeno, od vkupnite krediti (devizni i 

denarski) odobreni na pretprijatijata kon krajot na 2000 godina, 

samo 29% otpa|aat na dolgoro~ni krediti. 

Koga se zboruva za idninata na pazarot na kapital, so 

sigurnost moè da se tvrdi deka bankite vo Makedonija u{te 

dolgo vreme }e ja zadràt svojata dominantna pozicija. 

Me|utoa, vo periodot {to sledi, bankarskiot sektor }e 

mora da pretrpi odredeni promeni. Merkite za reforma na 

finansiskiot sektor, globalno nabquduvani treba da se 

odnesuvaat na: unapreduvawe na efikasnosta i konkurencijata, 

natamo{no restruktuirawe, zajaknuvawe na superrevizijata i 

harmonizirawe na regulativata so soodvetnata vo EU. 

Z A K L U ^ O K 

Od prethodno navedenoto proizleguva deka, na ovaj stadium 

od razvojot pazarot na kapital ne e sposoben da go poddrì 

procesot na postprivatizacija, restruktuiraweto na ekonomijata 

i da go pottikne stopanskiot raste`. Poradi toa, kako klu~no se 

nametnuva pra{aweto za razvoj na pazarot na kapital do nivoto 

vo koe toj }e bide sposoben da sluì kako katalizator na 

ekonomskiot prosperitet na Makedonija. 

Seto toa bara otstranuvawe na ve}e navedenite pre~ki, 

t.e. ograni~uva~ki faktori. Pritoa, vo zavisnost od nivnata 

priroda, nekoi moàt da se otstranat vo relativno kratok period 

(donesuvawe na zakonski propisi, izgradba na nekoi pridru`ni 

institucii, edukacija na javnosta itn.), dodeka drugite, pak, se 

dlaboko vkoreneti i za nivno nadminuvawe e potrebno vreme 

(nadminuvawe na recesijata, otstranuvawe na defektite 

predizvikani od procesot na privatizacijata, rehabilitacija na 

250

ankarskiot sektor, izgradba na nebankarski finansiski 

institucii i dr.). 

Nasproti dejstvoto na ograni~uva~kite faktori, postojat 

i odredeni okolnosti koi ~inat potencijal za razvoj na pazarot 

na kapital. 

Tuka, vo prv red stanuva zbor za golemata potencijalna 

ponuda na akcii koi postojat kako rezultat na procesot na 

privatizacija i kaj akcionerite (okolu 150.000), i portfolioto 

na akcii koi go poseduvaat Agencijata za privatizacija i 

Agencijata za sanacija na banki. 

Ponatamu treba da se ima predvid dovr{uvaweto na 

procesot na privatizacija, osobeno na monopolskite 

pretprijatija od javniot sektor, koi moàt da dadat golem pottik 

vo razvojot na pazarot na kapital, kako i mo`nosta vo naredniot 

period dràvata da se orientira kon emitirawe na obvrznici so 

razli~na ro~na struktura. 

Mnogu va`no za razvojot na pazarot na kapital, kako i za 

razvojot na celokupnoto stopanstvo }e bide odrùvaweto na 

vospostavenata makroekonomska stabilnost, {to bi pridonelo za 

zgolemuvawe na finansiskata aktiva za smetka na materijalnite 

nedvi`ni dobra i bi go aktiviralo ogromniot finansiski 

potencijal koj se ~uva nadvor od oficijalniot finansiski 

sektor. 

Od druga strana, sega{nata kamatna politika na bankite 

moè da ja stimulira emisijata na korporativnite hartii od 

vrednost. Imeno, pretprijatijata koi imaat najvisok bonitet i 

koi uìvaat visok ugled vo javnosta, moàt da odlu~at da go 

mobiliziraat potrebniot kapital preku emisija na akcii ili 

obvrznici, namesto preku bankarski krediti na koi pla}aat 

visoki kamati. 

Imaj}i gi predvid ograni~uva~kite faktori i 

potencijalnite mo`nosti, (vo slednite pet godini) ne postojat 

mo`nosti za podinami~en razvoj na pazarite na akcii i 

obvrznici, taka {to tie nema da dadat pozna~itelen pridones vo 

restruktuirawe na ekonomijata i pottiknuvawe na stopanskiot 

raste`.Toa posebno se odnesuva na pazarot na obvrznici koj u{te 

dolgo vreme }e ostane vo svojata embrionalna faza, so 

251

zaìvuvawe na emisionata aktivnost na dràvata duri posle 2000 

godina. 54 

54 Mihail Petkovski, isto, str.78-79 

252

D-r Traj~e Doj~inovski 

Pretpriemni{tvoto vo agrarot vo Republika 

Makedonija 

vo postprivatizacioniot period 

Dozvolete mi da go pozdravam ovoj nau~en sobir i da 

izrazam iskrena blagodarnost {to sum pokanet da prisustvuvam i 

da ~ujam interesni razmisluvawa okolu postprivatizacijata vo 

Makedonija i Bugarija, a osobeno za menaxmentot i 

pretpriemni{tvoto vo dvete zemji. 

Imaj}i go predvid strate{koto zna~ewe na 

zemjodelstvoto vo Republika Makedonija, koe vo strukturata na 

op{testveniot proizvod u~estvuva so okolu 10,7 %, jas bi se 

osvrnal na nekoi aspekti na privatizacijata vo zemjodelstvoto, 

na procesite na navleguvaweto na pretpriemni{tvoto i 

pretpriemni~kite vloùvawa vo zemjodelstvoto, na gledawata na 

farmerite vo odnos na pretpriemni~kite vloùvawa, kako i na 

ulogata na dràvata i nadvore{nite opkruùvawa vo 

sozdavaweto na pretpriemni~ki ambient vo zemjodelskoto 

proizvodstvo. 

Denes zemjodelskoto proizvodstvo vo Republika 

Makedonija se odviva vo dva sektora i toa: taka nare~en 

porane{en op{testven sektor, vo koj vleguvaat zemjodelskite 

kombinati i zemjodelskite stopanstva i zadrugi, i privaten 

sektor, kade zemjodelstvoto se odviva vo ramkite na privatni 

farmi. 

So procesot na privatizacija op{testveniot sektor se 

transformira i organizira vo akcionerski dru{tva i dru{tva so 

ograni~ena odgovornost, taka {to denes se zboruva za zemjodelsko 

proizvodstvo vo : 

253

-privatizirani pretprijatija: akcionerski dru{tva i 

dru{tva so ograni~ena odgovornost; i, 

-individualni zemjodelski stopanstva ili privatni 

farmeri. 

Glavni nositeli na zemjodelskoto proizvodstvo vo 

Makedonija pretstavuvaat individualnite zemjodelski 

stopanstva, koi vo strukturata na obrabotlivata povr{ina 

u~estvuvaat so 78,6 %, vo strukturata na dobito~niot fond so 

89,5% i poseduvaat zemjodelska mehanizacija nad 96%. So 

zemjodelstvo, vo ovoj del, se zanimava nad 91.000 aktivno 

zemjodelsko naselenie. 

Za razlika od niv, privatiziranite pretprijatija 

u~estvuvaat so 21,4% od obrabotlivata povr{ina i poseduvaat 

10,5% od dobito~niot fond. Vo niv rabotaat okolu 14.000 lica. 

Od 1990 godina navamu, toj broj ima tendencija na postojano 

namaluvawe kako rezultat na odredeni strukturni promeni, 

namaleno zemjodelsko proizvodstvo vo ovoj sektor , namaleni i 

neredovni plati itn. 

So Zakonot za transformacija na pretprijatijata so 

op{testven kapital (1993 godina) zemjodelskite pretprijatija 

koi koristat zemjodelsko zemji{te bea izzemeni od 

privatizacijata poradi pove}e nere{eni pra{awa. 

Privatizacijata zapo~na podocna, vo 1996 godina, so poseben 

Zakon za zemjodelski pretprijatija. Predmet na privatizacija 

kaj zemjodelskite pretprijatijaso ovoj Zakon be{e samo 

op{testveniot kapital, a ne i zemjodelskoto zemji{te, koe 

preminuva vo dràvna sopstvenost i e predmet na koristewe 

daden pod dolgoro~en zakup od strana na pretprijatijata i 

privatnite farmeri, so odreden nadomestok. 

Vo izminatiot period bea privatizirani i 

transformirani vo akcionerski dru{tva ili dru{tva so 

ograni~ena odgovornost okolu 35 kombinati, koi se 

transformiraa vo 183 pomali pretprijatija.Od toa i so 

primarno zemjodelstvo se zanimavaat nad 125 pretprijatija. 

Procesot na privatizacija na zemjodelskite pretprijatija od 

formalna strana e vo zavr{na faza, me|utoa, otvoreno ostanuva 

pra{aweto kako }e se organizira natamo{niot razvoj na ovie 

254

privatizirani pretprijatija. I pokraj toa {to privatizacija e 

izvr{ena so nad 51% od kapitalot, ovie akcionerski dru{tva se 

sudruvaat so te{ki finansiski problemi- obvrski za otplata na 

kapitalot, {to kako cena na privatizacijata treba da se plati. 

Od ova zavisi i idninata na nivniot natamo{en razvoj, kako i 

procesot na nivnoto doprivatizirawe. 

Pretpriemni{tvoto vo farmerskoto proizvodstvo kaj 

nas se javuva relativno docna.Toa se dolì na postoewe na 

odredeni ograni~uvawa vo minatoto vo raspolagaweto so 

zemji{nite kapaciteti, kako i poradi procesot na 

poop{testvuvawe na privatnite proizvoditeli preku 

socijalisti~ka preobrazba na zemjodelcite vrz kolektivni 

osnovi. 

Vo za~etocite na privatizacijata vo zemjodelstvoto, 

osnovnoto sredstvo za rabota - zemjata be{e vo sopstvenost na 

farmerite. Postepenoto navleguvawe na pretpriemni{tvoto kaj 

farmerskoto proizvodstvo vo posledno vreme stana proces bez 

koj ne moè da se zamisli pazarniot na~in na stopanisuvawe. 

Vo periodot pred tranzicijata, pretpriemni{tvoto vo 

oblasta na zemjodelstvoto ne be{e razvieno. Negovoto 

pojavuvawe i postoewe inicira razvieno pazarno stopanstvo i 

privatna sopstvenost. Vo toj period, upravuvaweto se odviva{e 

kolektivno (preku rabotni~ki soveti), a so toa i odlukite koi se 

donesuvaa bea kolektivni, odgovornosta i rizikot bea vo 

funkcija na rabotniot kolektiv. Vo vakvi uslovi nema{e 

mo`nosti za kreirawe na pretpriemni~ki duh kaj poedincite. 

I pokraj egzistiraweto na privatnata sopstvenost 

vo zemjodelstvoto kako preduslov za razvoj na 

pretpriemni{tvoto kaj farmerite, toa bilo ograni~uvano od 

idejni pobudi. Takov e slu~ajot so agrarniot maksimum, so 

tendencija ovaa privatna sopstvenost postepeno da se 

prestruktuira vo op{testvena kako najvisok oblik na 

sopstvenost na sredstvata za proizvodstvo. Ovoj period go 

karakterizira zdruùvaweto na farmerite vo zemjodelski 

zadrugi ili kooperantski organizacii. 

So najnovite ustavni promeni od 1991 godina, 

posebno so razvojot na malite i srednite pretprijatija, se 

255

zgolemuva zna~eweto i ulogata na razvojot na 

pretpriemni{tvoto vo zemjodelskoto proizvodstvo. Posebno 

va`no pra{awe za negoviot razvoj pretstavuva soodvetnata 

dràvna poddr{ka {to treba da se dade preku optimalen sistem 

na kreditirawe i investirawe. 

Me|utoa, so pojavata na pazarnoto stopanisuvawe, 

privatnata sopstvenost, izedna~uvaweto na uslovite za 

stopanisuvawe na farmerite so op{testvenite pretprijatija 

(sega akcionerski dru{tva) i pojavata na konkurencijata, se 

sozdadoa preduslovi za pojava i ra|awe na pretpriemni~ki idei 

i nivno realizirawe. 

Pretpriemni{tvoto pretpostavuva razvieno pazarno 

stopanstvo i zajaknata konkurencija. Kaj nas, vo toj period, iako 

postoe{e pazar na stoki i uslugi, ne postoe{e pazar na kapital i 

rabotna sila. 

So procesot na tranzicija vo Republika Makedonija 

nastanaa golemi promeni koi se manifestiraat so promena na 

op{testveno - ekonomskiot sistem i izgradba na nov pazaren 

sistem. Kako {to spomnavme i porano, pretpriemni{tvoto se 

vrzuva so ne{to novo, posebno kaj privatnite farmi, koi{to so 

voveduvaweto na inovacii stanuvaat dosta uspe{ni na pazarot. 

Ovde sakam da se zadràm na osoznavawe i definirawe 

na pretpriemni~kata funkcija vo pazarnoto stopanstvo kaj 

farmerite i oblicite na nejzinoto manifestirawe vo na{iot 

stopanski sistem, potoa, pojavata na pretpriemni{tvoto vo 

zemjodelstvoto, motivite na pretpriema~ite, nivnite tendencii 

vo razvojot na biznisot, kako i relevantnosta na 

institucionalniot sistem za pottiknuvawe na 

pretpriemni{tvoto kaj nas, osobeno vo delot na 

pretpriemni~kite vloùvawa. 

I pokraj povrzanosta na pretpriemni{tvoto so malite 

i srednite pretprijatija, kako i vo farmerskoto proizvodstvo, se 

javuva tendencija na negovo pomestuvawe kon menaxerskite 

timovi vo golemite kombinati. Se javuva potreba dobrite 

menaxeri da bidat sposobni, energi~ni i ve{ti pretpriema~i 

(inovatori), koi se spremni da iniciraat novi profitabilni 

potfati vo zemjodelstvoto. 

256

Seto ova ukaùva na faktot deka pretpriemni{tvoto 

ne e pove}e privilegija samo na farmerite vo zemjodelskoto 

proizvodstvo, nitu samo na golemite kombinati. Toa e prisutno 

vo site sektori, t.e nasekade kade se pojavuva pretpriemni~ki duh 

i inicijativa. 

Pretpriemni{tvoto vo zemjodelstvoto pretstavuva 

karakteristika koja ja poseduvaat odredeni li~nosti {to se 

izrazuva preku inovativnost, kreativnost, inicirawe na novi 

re{enija, prifa}awe rizik, tretirawe te{kotii kako da se 

predizvici, energi~nost , entuzijazam itn. Spored toa, 

pretpriemni{tvoto ne e samo karakteristika na sopstvenicite 

na farmite, tuku pretpriemni{tvoto e u{te edna funcija na 

menaxmentot i vo golemite kombinati. 

Vklu~uvaweto na pretpriemni{tvoto i 

pretpriema~ite vo farmerskoto proizvodstvo go ovozmoùva 

polo`bata na farmerot, bidej}i toj e sopstvenik na farmata, a 

sopstvenosta e grià za za~uvuvawe na kapitalot i negovo 

umnoùvawe. Spored toa, pretpriema~ite vo farmite moàt da se 

nabquduvaat kako lu|e od maliot biznis, osobeno vo po~etniot 

period od razvojot na farmata. 

Kako vaèn ekonomski subjekt vo razvojot na 

zemjodelskoto proizvodstvo se javuvaat privatnite farmeri. Vrz 

osnova na postojnata struktura na ovie farmeri, 

predispoziciite vo naredniot period odat vo pravec na 

dominacija na familijarnite, selskite doma}instva. Vo 

ramkite na gorenavedenoto, potrebno e jasno da se definiraat 

celite na razvojot na semejnite zemjodelski farmi, da se 

stimulira nivniot pobrz ekonomski prosperitet so odredena 

steknata proizvodna reputacija, tradicija, pazarno iskustvo i 

so mlada rabotna sila oblagorodena so pretpriemni~ki duh i 

inicijativa. 

Vo ramkite na privatnoto zemjodelstvo, 

pretpriemni{tvoto po~nuva da se razviva so ukinuvawe na 

agrarniot maksimum kaj zemjodelcite, so sozdavawe mo`nosti 

privatnite zemjodelci slobodno da kupuvaat neograni~ena 

povr{ina zemja, so ukinuvawe na garantiranite otkupni ceni na 

257

zemjodelskite proizvodi i pazarno orientirawe na 

zemjodelskite proizvoditeli. 

Vo dene{ni uslovi na stopanisuvawe, koga 

zemjodelskoto zemji{te ve}e moè da se dobie na koristewe po 

pat na konkurs, farmerite se soo~uvaat so dva osnovni problema: 

1. Nedostatok na finansiski sredstva za investirawe i 

sledewe na farmerskoto proizvodstvo; i, 

2. Plasman na zemjodelskite proizvodi i nivna naplata, {to 

neminovno ja nalaga potrebata od poorganizirana 

marketing slu`ba, kako i definitivno aktivno 

prorabotuvawe na Agroberzata na Makedonija. 

Me|utoa, nepodgotveni vo novonastatite uslovi, 

farmerite se soo~uvaat so nedostatok na finansiski sredstva za 

nabavka na oprema, mehanizacija i repromaterijali, koi te{ko 

moàt da se obezbedat bez nadvore{na finansiska poddr{ka. 

Takvata sostojba bara od farmerite mnogu brzo da se prilagodat 

na novite uslovi na stopanisuvawe i da baraat pogolema pomo{ 

od nadle`nite institucii kako i od dràvata. 

Razvojot na pretpriemni{tvoto vo zemjodelskoto 

proizvodstvo treba da bide poddràn i so soodvetna agrarna, 

monetarno-kreditna i druga politika, so cel preku nea da se 

ovozmoì mobilizacija na slobodnite sredstva od stopanstvoto 

i nivno pravilno alocirawe vo konkretni investicioni 

programi vo zemjodelstvoto. So toa }e se obezbedi soodveten 

sistem na kreditirawe vo oblasta na zemjodelstvoto. 

Op{ta konstatatacija e deka, dràvata ima golema 

uloga i zna~ewe vo razvojot na pretpriemni{tvoto vo 

zemjodelstvoto i so merkite na makroekonomskata i monetarnokreditnata 

politika moè da vlijae vrz pretpriemni{tvoto. Vo 

taa smisla, mnogu e va`na ulogata na politikata za 

pottiknuvawe na razvojot na farmerskoto proizvodstvo. 

Samo pretpriemni~ki orientirana dràvna uprava 

moè da obezbedi pottik za masovno pojavuvawe na 

pretpriemni~ki idei i sposobnosti kaj farmerite. 

Pretpriemni~kiot menaxment i soodvetniot sistem na 

kreditirawe i investirawe kaj privatnite farmeri 

(individualnite zemjodelski stopanstva) treba da ovozmoì 

258

zgolemeno zemjodelsko proizvodstvo, revitalizacija na seloto, 

pozabrzan razvoj na krupnoto farmersko proizvodstvo, 

podobruvawe na uslovite za ìvot na selo, zgolemuvawe na 

vrabotenosta, vra}awe i zadrùvawe na naselenieto na selo, 

razvoj na ruralnata ekonomija, a so samoto toa razvoj i 

iskoristuvawe na neiskoristenite zemjodelski resursi. 

So cel da se sozdadat odredeni preduslovi za razvoj na 

pretpriemni{tvoto kaj farmerite, so Zakonot za zemjodelsko 

zemji{te izdvoen e po~eten zemji{ten fond za davawe 

zemjodelsko zemji{te pod zakup na konkurs. 

Po gorenavedenata osnova, vo Republikata odzemeni se 

nad 40.000 ha obrabotliva povr{ina od akcionerskite dru{tva 

od oblasta na zemjodelstvoto i e ovozmoèno nejzino davawe pod 

zakup na privatnite farmeri. 

Spored dosega napravenite analizi, ponudata na 

zemji{teto na privatnite farmeri treba da gi zadovoli 

po~etnite barawa na zainteresiranite pravni i fizi~ki lica. 

Denes, koga ìveeme vo uslovi na tranzicija, promena 

na op{testveno - ekonomskoto ureduvawe i vo ek na 

privatizacija i razvoj na pazarnoto stopanstvo, 

pretpriemni~kiot menaxment ima golema uloga i zna~ewe. Se 

javuva potreba pretpriemni{tvoto da bide vklu~eno vo realnot 

ìvot preku upravuvawe so privatnite farmi. Ova go 

nadopolnuva faktot {to samiot razvoj na pazarnoto stopanstvo, 

stokovnoto proizvodstvo i privatizacijata mu davaat osoben 

beleg na pretpriemni~kiot menaxment vo dene{ni uslovi na 

stopanisuvawe. 

Imaj}i go predvid gornoto, zemjodelskiot 

proizvoditel - farmer se javuva vo dvojna uloga. Prvo, kako 

menaxer, bidej}i na eden specifi~en na~in gi izvr{uva 

osnovnite menaxerski funkcii (planirawe, organizirawe, 

ekipirawe, rakovodewe i kontrolirawe). Vtoro, ima uloga na 

pretpriema~, prezemaj}i aktivnosti okolu odredeni potfati, 

idei, voveduvawe novi agrotehni~ki i zootehni~ki merki, 

opremuvawe, investirawe i sli~no. So spojuvaweto na ovie dve 

aktivnosti, toj ja prezema ulogata na pretpriema~-menaxer, 

izvr{uvaj}i aktivnosti na pretpriemni~kiot menaxment. 

259

So cel da se sogledaat odredeni karakteristiki na 

pretpriema~ite vo zemjodelskoto proizvodstvo, 

pretpriemni~kiot menaxment i ulogata na dràvata i 

nadvore{nite opkruùvawa, izvr{eno e anketirawe na 150 

farmeri vo pelagoniskiot del na Makedonija. 

Vrz osnova na izvr{enata anketa za karakteristikite 

na pretpriema~ite i mo`nostite za razvoj na pretpriemni{tvoto 

kaj privatnite farmeri vo Pelagonija, kako i sumiranite i 

obraboteni rezultati, dojdeno e do slednite soznanija: 

1.Najgolem del od ispitanicite poseduvaat zemja od 3,1- 

5 ha, zemjata e vo nivna sopstvenost, rabotat vo poledelskosto~arsko 

proizvodstvo, na vozrast se pome|u 41-50 godini, so 

zavr{eno sredno obrazovanie i prete`no nasledeno zemjodelsko 

zemji{te. 

2. Motivot za rabota proizleguva od tradicijata vo 

familijata (36,5%), idejata za rabota e li~na, na pretpriema~ite 

, za pro{iruvawe na biznisot najgolem interes postoi za 

investirawe vo govedarstvoto (37,3%) i rabotnoto iskustvo ima 

najpresudna uloga vo uspehot vo farmerstvoto (56%). Me|utoa, vo 

ramkite na toa, farmerite so zavr{ena V[S i VSS smetaat deka 

najpresudno za biznisot vo farmerskoto proizvodstvo e 

obrazovanieto, a onie so SSS i osnovno obrazovanie smetaat 

deka najpresudno za biznisot vo farmerskoto proizvodstvo 

pretstavuva iskustvoto. Nad 48% od ispitanicite baraat 

stru~na pomo{ od Agencijata za razvoj na zemjodelstvoto. 

Najgolem del ne koristat krediti (68,8%), a najpove}e koristat 

onie so golemina na posed od 5,1-10 ha. Tie farmeri {to koristat 

smetaat deka kamatite za farmerite treba da bidat do 5%, cenite 

na zemjodelskite proizvodi se niski (83,4%) i cenite na 

repromaterijalite se visoki (72,6%). Biznis planot, najpove}e, 

go izgotvuvaat farmerite so golemina na posed od 2,1-5 ha. 

Vo delot na investirawe, farmerite smetaat deka toa e so golem 

rizik (nad 74%) i najmnogubrojni se ispitanicite pome|u 41- 50 

godini. Potoa, farmerstvoto e semeen biznis kade {to e 

angaìrana cela familija (64,6%), nad 40% bi prodolìle 

povtorno so rabota vo farmite, a najgolemiot del (nad 54%) 

260

smetaat deka vo farmerskoto proizvodstvo ne postoi rabotno 

vreme . 

3. Mo`nosti za pretpriemni~ki biznis vo 

zemjodelstvoto sé u{te ne se celosno sozdadeni, me|utoa onie so 

V[S i VSS smetaat deka mo`nostite se dobri, dodeka onie so 

SSS i osnovno obrazovanie smetaat deka takvi mo`nosti ne 

postojat. Davaweto na zemjodelskoto zemji{te pod zakup go 

pottiknuva pretpriemni{tvoto vo zemjodelstvoto, no negova 

slabost e {to se davaat lo{i parceli i zakupninata dostignuva 

visoka cena. 

Naporite {to Vladata gi pravi za nadminuvawe na 

sostojbite kaj farmerite se nezadovolitelni. Treba da postoi 

garantiran i organiziran otkup vo zemjodelstvoto, obrazovniot 

sistem za zemjodelskite pretpriema~i treba da se menuva i 

transformira, dodeka inspekciskite slu`bi se subjektivni vo 

svoeto rabotewe kon pretpriema~ite. 

Op{testvenata klima sé u{te ne e dovolno povolna za 

pretpriema~ite vo farmerskoto proizvodstvo, nesoodvetna e 

danono~na politika, osobeno so voveduvawe na danokot na 

dodadena vrednost. Odnosot na bankite kon pretpriema~ite ne 

zadovoluva, me|utoa, onie so V[S i VSS smetaat deka odnosot na 

bankite za sorabotka so farmerite e dobar, a onie so osnovno 

obrazovanie smetaat deka bankite ne sakaat mnogu da 

sorabotuvaat so farmerite. Kako hipoteka na zemeniot kredit 

treba da se dava zemjodelskoto zemji{te i da se zgolemi rokot na 

otplata na kreditite. 

Vo delot na subvenciite, premiite i regresite, 

ispitanicite smetaat deka treba povtorno da se vovedat i da 

postojat, istovremeno so postoewe na garantiran otkup i 

garantirani ceni. 

Zemjodelskite zadrugi treba da postojat, a isto taka i 

{tedno-kreditnite slu`bi, dodeka iskustvata na pretpriema~ite 

so zdruènijata na zemjodelcite se takvi {to tie smetaat deka se 

potrebni, me|utoa vo ovoj period sluàt samo za potrebite na 

poedinci. 

Agencijata za pottiknuvawe razvojot na zemjodelstvoto 

treba da go menuva svojot stil na rabotewe i da bide poprisutna 

261

na terenot, tamu kade {to se izvr{uva farmerskoto 

proizvodstvo. 

Благодарам на вниманието. 

262

ekonomskite posledici na privatizacijata vo makedonija i bugarija

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?