Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije - Zadarska županija

d.o.o.
10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša
Plan gospodarenja otpadom
Zadarske županije
član HEP grupe

Naručitelj:
Zadarska županija
Ugovor: 10-07-4032/07
Broj dokumenta: 25-08-1311/07
Projekt izradio:
A P O d.o.o. usluge zaštite okoliša
Vrsta dokumentacije:
studija
Naziv projekta:
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Voditelj projekta: mr. sc. Antun Schaller ____________________
Suradnica:
Staša Zovko Ćeramilac, prof. biologije. i kemije
Pregledao: dr. sc. Vladimir Lokner __________________
Odobrio: mr. sc. Damir Subašić, direktor _________________
Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 Revizija 2
APO-OB/0502-01
1998-04-27

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
S A D R Ž A J
1. Uvod i polazne osnove .................................................................................. 1
1.1. Uvod .............................................................................................................. 1
1.2. Europski trendovi u gospodarenju otpadom ....................................................... 2
1.3. Svrha i načela „Strategije gospodarenja otpadom RH“ ...................................... 2
1.4. Ciljevi „Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. g.“ ............ 3
1.5. Očekivano ustrojstvo i prioriteti u sustavu gospodarenja otpadom ....................... 5
1.6. Županijski planovi gospodarenja otpadom ........................................................ 6
1.7. Priprema planova gospodarenja otpadom ......................................................... 6
1.7.1. Opći okvir ........................................................................................... 6
1.7.2. Opće postavke ……………………………………………………………..8
1.7.3. Opis sadašnjeg stanja ......................................................................... 9
1.7.4. Postavljanje ciljeva i izbor načina djelovanja ..................................... 10
1.8. Institucionalni okvir(i) ....................................................................................... 11
1.9. Opći podaci ....................................................................................................... 13
1.9.1. Opis razmatranog područja ................................................................. 13
1.9.2. Stanovništvo i kućanstva…………………………………………………..13
1.9.3. Komercijalne djelatnosti ...................................................................... 14
1.9.4. Industrijske djelatnosti ......................................................................... 14
2. Zakonodavni i pravni okvir Republike Hrvatske ......................................... 17
2.1. Važeće domaće zakonodavstvo ..................................................................... 17
2.1.1. Pregled važećih strategijskih, zakonskih, podzakonskih i
operativnih akata .............................................................................. 17
2.1.2. Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa
opasnog otpada i njegovu odlaganju (93/98/EEC):
Zakon o potvrñivanju Baselske konvencije o nadzoru
prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju ........... 18
2.1.3. Zakon o zaštiti prirode ...................................................................... 19
2.1.4. Zakon o zaštiti okoliša ...................................................................... 19
2.1.5. Zakon o prostornom ureñenju i gradnji ............................................. 20
2.1.6. Zakon o otpadu .................................................................................. 20
2.1.7. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada
s katalogom otpada i listom opasnog otpada ...................................... 23
2.1.8. Pravilnik o gospodarenju otpadom ................................................... 24
2.1.9. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagališta otpada ................................................... 25
2.1.10. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom ....................... 27
2.1.11. Pravilnik o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom
životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju ................................. 27
2.1.12. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu ........................................ 28
2.1.13. Pravilnik o postupanju otpadnim gumama .......................................... 28
2.1.14. Pravilnik o postupanju otpadnim uljima ............................................. 29
2.1.15. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ......... 30
2.1.16. Pravilnik o postupanju otpadnim vozilima ........................................... 31
2.1.17. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom ................................. 32
2.1.18. Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim
ureñajima i opremom .......................................................................... 33
2.1.19. Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom ................................... 35
2.1.20. Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada ..................... 36
2.1.21. Zakon o prijevozu opasnih tvari ......................................................... 37
2.1.22. Zakon o komunalnom gospodarstvu ................................................ 38
2.1.23. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa
naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave ...... 39
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
i

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
2.2. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ...................................... 40
2.2.1. Uvod ................................................................................................ 40
2.2.2. Elementi „Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ ...... 40
2.2.3. Usvojeni strateški ciljevi i usklañivanje s praksom EU kao
pretpostavka izrade nacionalnog Plana gospodarenja otpadom ........ 42
2.3. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. ............................ 44
2.3.1. Sadržaj Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ................ 44
2.4. Zakonodavni okviri Europske unije ………………………………………………..46
2.4.1. Okvirni aspekt …………………………………………………………….46
2.4.2. Pregled propisa EU o gospodarenju otpadom …………………………48
2.4.3. Načela EU o gospodarenju otpadom …………………………………...50
2.4.4. Smjernice (direktive) EU o gospodarenju otpadom ……………………52
2.4.4.1. Okvirna smjernica o otpadu (75/44/EEC) ……………………52
2.4.4.2. Smjernica o opasnom otpadu (91/689/EEC) ……………….54
2.4.4.3. Smjernica o odlagalištima otpada (1999/31/EC) …………….54
2.4.4.4. Smjernica o mehaničko-biološkoj obradi otpada (prijedlog)...56
2.4.4.5. Smjernica o spaljivanju otpada (2000/76/EC) ………………56
2.4.4.6. Smjernica o spaljivanju opasnog otpada (94/67/EEC) ……..57
2.4.4.7. Smjernice o onečišćenju zraka iz postojećih i budućih,
tj. novih spalionica u jedinicama lokalne samouprave
(89/369/EEC; 89/429/EEC) …………………………………..57
2.4.4.8. Smjernica o postupanju otpadnim uljima (75/439/EEC) ……57
2.4.4.9. Smjernica o postupanju otpadom koji sadrži PCB/PCT
(70/403/EEC) ………………………………………………….58
2.4.4.10. Smjernica o ambalažnom otpadu (94/62/EC) ……………….58
2.4.4.11. Smjernica o otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima
i opremi (2002/96/EC) ………………………………………...59
2.4.4.12. Smjernica o otpadnim vozilima (2000/53/EC) 60
2.4.4.13. Smjernica o baterijama i akumulatorima (91/157/EEC) 60
2.4.4.14. Smjernica o nadgledanju i kontroli pošiljki otpada unutar i
izvan Europske Unije (259/93/EEC) …………………………60
2.4.4.15. Smjernica o stjecanju društvenih „eko-markica“
(880/92/EEC) …………………………………………………...60
2.4.5. Ostali relevantni zakonodavni akti EU …………………………………..60
3. Postojeće stanje ……………………………………………………………….......63
3.1. Republika Hrvatska ........................................................................................... 63
3.1.1. Opće napomene ................................................................................. 63
3.1.2. Proizvodnja otpada ............................................................................. 64
3.1.3. Sanacija odlagališta otpada ................................................................ 65
3.1.4. Investicije i izvori financiranja ............................................................ 66
3.1.5. Postupci gospodarenja otpadom ........................................................ 67
3.2. Zadarska županija ............................................................................................. 68
3.2.1. Opis sadašnjeg stanja ........................................................................ 68
3.2.2. Institucionalno i organizacijsko ureñenje ............................................ 68
3.2.3. Sustav za postupanje otpadom ........................................................... 70
3.2.4. Troškovi gospodarenja otpadom ........................................................ 71
3.2.5. Postojeća odlagališta otpada .............................................................. 71
3.2.5.1. Odlagalište „Diklo“ Zadar .................................................... 72
3.2.5.2. Odlagalište „Baštijunski brig“ Biograd na moru ..................... 72
3.2.5.3. Odlagalište „Kljakovača“ Obrovac ........................................ 73
3.2.5.4. Odlagalište „Sv. Kuzam“ Pag .............................................. 73
3.2.5.5. Odlagalište „Stražbenica 2“ ................................................. 73
3.2.5.6. Odlagalište „Dračevac“ Jasenice ........................................ 73
3.2.5.7. Odlagalište „Zarabaniž“ ...................................................... 73
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
ii

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
3.2.5.8. Odlagalište „Čelinka“ Polača ............................................... 74
3.2.5.9. Odlagalište „Vulina draga“ Povljana .................................... 74
3.2.5.10. Odlagalište „Samograd“ Starigrad ...................................... 74
3.2.5.11. Odlagalište „Tri luke“ Tkon .................................................. 74
3.3. Grad Zadar……………………………………………………………………………..74
3.3.1. Gradsko odlagalište otpada „Diklo“...................................................... 74
3.3.2. Komunalno poduzeće „Čistoća“ d.o.o. Zadar……………………………75
3.3.3. Zbrinjavanje otpada s otoka Grada Zadra .......................................... 76
3.4. Podaci o količinama otpada …………………………………………………………77
3.4.1. Uvod ………………………………………………………………………..77
3.4.2. Prethodni podaci o količinama otpada ………………………………… 77
3.4.3. Podaci o godišnjim količinama otpada u Zadarskoj županiji ……….....78
3.4.4. Usporedba podataka …………………………………………………….80
4. Ciljevi i mjere ……………………………………………………………………….83
4.1. Republika Hrvatska …………………………………………………………………...83
4.1.1. Strateški ciljevi .................................................................................... 83
4.1.2. Kvantitativni ciljevi…………………………………………………………..83
4.1.3. Mjere za ostvarivanje ciljeva ............................................................... 84
4.1.4. Koncept gospodarenja otpadom .......................................................... 84
4.1.5. Potrebne aktivnosti za pojedine tokove otpada ................................... 85
4.1.6. Sanacija odlagališta i „crnih točaka“ ……………………………………..90
4.1.7. Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti ..................................... 92
4.1.8. Instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti ...................................... 93
4.1.9. Tijela nadležna za gospodarenje otpadom ……………………………...93
4.2. Zadarska županija …………………………………………………………………….94
4.2.1. Ciljevi regionalnog gospodarenja otpadom .......................................... 94
4.2.1.1. Izbjegavanje nastanka i smanjenje količina otpada
na izvoru nastanka ............................................................... 95
4.2.1.2. Smanjenje količina otpada za odlaganje .............................. 95
4.2.1.3. Poboljšanje odlaganja otpada na odlagalištima ................... 96
4.2.1.4. Poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima .................. 99
4.2.1.5. Ostvarenje suradnje izmeñu jedinica lokalne
samouprave ......................................................................... 99
4.2.1.6. Poboljšanje praćenja (monitoringa) okoliša u sustavu
gospodarenja otpadom ..................................................... 100
5. Plan djelovanja u razdoblju 2008.-2016. g. ……………………………………103
5.1. Analiza scenarija budućeg razvoja................................................................... 103
5.2. Izbor dugoročne strategije ............................................................................... 103
5.3. Budući sustav gospodarenja otpadom ............................................................. 105
5.3.1. Pregled planiranih aktivnosti ............................................................. 105
5.3.2. Uobičajen način sakupljanja otpada ................................................. 106
5.3.3. Odvajanje otpada na mjestu nastanka i reciklaža ............................. 107
5.3.4. Postrojenja za gospodarenje otpadom ........................................... 109
5.4. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije ............................ 109
5.5. Opis lokacija i objekata u sastavu Županijskog centra za
gospodarenje otpadom ................................................................................... 110
5.6. Scenariji razvoja i kapacitet odlagališta ........................................................... 112
5.7. Centar za gospodarenje otpadom u svjetlu zahtjeva utvrñenih „Planom
gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. g.“................................. 115
5.8. Sustav sakupljanja i recikliranja otpada .......................................................... 118
5.8.1. Sustav sakupljanja otpada .............................................................. 118
5.8.2. Reciklažno dvorište ......................................................................... 118
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
iii

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
5.8.3. Pretovarne stanice („transfer-stanice“) u svjetlu zahtjeva utvrñenih
„Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. g.“ .... 119
5.8.4. Uspostava pretovarnih stanica u Županiji ........................................ 120
5.8.5. Udaljenosti središnjih naselja gradova/općina i pretovarnih
(„transfer“) stanica od Županijskog centra za gospodarenje
otpadom .......................................................................................... 121
5.8.6. Upravljanje pretovarnim stanicama ................................................ 123
5.8.7. Prijevoz otpada od pretovarnih stanica do Županijskog centra za
gospodarenje otpadom ................................................................... 124
5.8.8. Kapacitet pretovarnih stanica .......................................................... 124
5.9. Zatvaranje postojećih odlagališta otpada ......................................................... 125
5.10. Pozajmište mineralne sirovine ....................................................................... 127
5.11. Mjere za ostvarivanje ciljeva ......................................................................... 128
5.11.1. Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada
na izvoru ........................................................................................ 128
5.11.2. Mjere za smanjenje količina otpada za odlaganje ............................ 130
5.11.2.1. Uobičajeni način sakupljanja otpada ................................. 131
5.11.2.2. Odvajanje otpada na mjestu nastanka i reciklaža otpada 131
5.11.2.3. Obrada ostalog komunalnog otpada ................................ 131
5.11.3. Mjere za poboljšanje odlaganja otpada na odlagalištima .................. 132
5.11.4. Mjere za poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima ................ 133
5.11.5. Mjere za ostvarenje suradnje izmeñu jedinica lokalne samouprave .. 135
5.11.6. Mjere za poboljšanje praćenja (monitoringa)
u gospodarenju otpadom ................................................................ 135
6. Organizacija budućeg sustava gospodarenja otpadom
u Zadarskoj županiji ...................................................................................... 139
6.1. Uspostava regionalne suradnje ..................................................................... 139
6.2. Tumačenja „Zakona o otpadu“ i „Plana gospodarenja otpadom u RH“ ............ 139
6.3. Upravljanje sustavom gospodarenja otpadom ............................................... 141
6.4. Postojeći sustav gospodarenja otpadom ....................................................... 142
6.5. Administrativne i operativne aktivnosti ........................................................... 137
6.6. Postupak ureñenja imovinsko-pravnih odnosa .............................................. 145
6.7. Predmet poslovanja tvrtke „EKO“ d.o.o. ........................................................ 146
7. Financijski aspekti Županijskog plana gospodarenja otpadom ................ 149
7.1. Uvod .......................................................................................................... 149
7.2. Troškovi i prihodi ............................................................................................ 150
7.3. Sredstva uložena u Projekt uspostave sustava gospodarenja otpadom
u 2006. g. ........................................................................................................ 151
7.4. Sredstva uložena u Projekt uspostave sustava gospodarenja otpadom
u 2007. g. ..................................................................................................... 152
7.5. Planirana sredstva za provedbu Projekta u 2008. i 2009. g. ........................... 153
7.5.1. Iskaz planiranih aktivnosti ............................................................... 153
7.5.2. Okvirna procjena troškova .............................................................. 154
7.5.3. Terminski plan razvoja ................................................................... 155
7.6. Procjena troškova izgradnje i zatvaranja Županijskog centra
za gospodarenje otpadom .............................................................................. 155
7.7. Troškovi izgradnje pretovarnih stanica ........................................................... 157
7.8. Troškovi sanacije i zatvaranja odlagališta otpada u Županiji ........................... 158
7.9. Troškovi gospodarenja otpadom .................................................................... 161
7.10. Troškovi provedbe Programa i prihodi Centra za gospodarenje otpadom ....... 163
7.10.1. Izračun cijene zbrinjavanja otpada .................................................. 163
7.10.2. Operativni troškovi rada Županijskog centra za gospodarenje
otpadom ......................................................................................... 164
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
iv

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
7.10.3. Prihodi od rada Centra .................................................................... 165
7.10.4. Troškovi odlaganja otpada .............................................................. 165
7.11. Procjena investicija i izvori financiranja ........................................................... 166
7.11.1. Procjena investicija za modernizaciju i usklañivanje sustava
gospodarenja otpadom RH s propisima i praksom ….........................166
7.11.2. Izvori financiranja ............................................................................ 167
7.12. Financijski aspekti izgradnje i rada Centra za gospodarenje otpadom ............ 168
7.12.1. Ulaganja ......................................................................................... 168
7.12.1.1. Javni fondovi ................................................................... 168
7.12.1.2. Meñunarodni fondovi ...................................................... 169
7.12.1.3. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) ..................... 169
7.12.2. Poslovanje ...................................................................................... 170
7.13. Preliminarna financijska analiza izgradnje i rada Županijskog centra
za gospodarenje otpadom .............................................................................. 170
7.13.1. Financijska izvedivost i isplativost ..................................................... 170
7.13.2. Načela „onečišćivač plaća“ i „povrat troškova“ ................................ 170
7.13.3. Prihod kućanstava ............................................................................. 171
7.13.4. Ostale pretpostavke .......................................................................... 171
7.13.5. Financijske projekcije ........................................................................ 172
7.13.6. Alternativni scenariji financiranja ....................................................... 173
7.14. Ekonomska i socijalna korist domicilne jedinice lokalne samouprave ............. 174
DODATAK «A» Utvrñivanje količina otpada u Zadarskoj županiji
DODATAK «B» Postojeća odlagališta otpada u gradovima i općinama Zadarske
županije (kartogram)
DODATAK «C» Koncept izbjegavanja nastanka i smanjenja nastalih količina otpada
s osvrtom na Zadarsku županiju
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
v

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
1. Uvod i polazne osnove
1.1. Uvod
Nacionalna strategija zaštite okoliša (Narodne novine broj 46/02.), Nacionalni plan
djelovanja za okoliš (Narodne novine broj 46/02.) i Mišljenje Europske komisije od 20. travnja
2004. o prijavi Hrvatske za prijem u članstvo Europske unije jednim od najznačajnijih izazova
daljnjeg razvoja Hrvatske, uključujući i aspekt prijema u Europsku uniju (EU), ističu
gospodarenje otpadom. Ono u doba objave spomenutih akata nije bilo na potrebnoj razini, ali
se u posljednjih nekoliko godina uspješno poduzimaju značajne i sveobuhvatne sustavne
aktivnosti (od zakonodavstva do organizacijskih mjera i financijskih aspekata) da se stanje
što prije dovede do željene razine. Ukratko, postupanje s otpadom danas predstavlja naš
nacionalni prioritet u području zaštite okoliša.
U tom smislu potrebno je, prije svega, naglasiti da je još u prosincu 2004. g. Sabor
Republike Hrvatske donio Zakon o otpadu (Narodne novine broj 178/04.). Tim se zakonom
utvrñuju odgovornosti u gospodarenju različitim vrstama i kategorijama otpada, a koje su
podijeljene izmeñu jedinica lokalne i regionalne samouprave te Vlade RH.
Godinu dana kasnije, Sabor RH je na sjednici, održanoj 14. listopada 2005. g., donio
Strategiju gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj 130/05.).
Pored prethodno već donesenih regulativnih akata, kao što su Pravilnik o uvjetima za
postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/97. i 112/01) i Uredba o uvjetima za
postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/98.), na području zbrinjavanja
otpada, uključujući i njegovo odlaganje, u novije su vrijeme donesena dva značajna propisa:
Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 23/07.) i Pravilnik o načinima i
uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (Narodne
novine broj 117/07). Tim se pravilnicima, izmeñu ostaloga, odreñuju uvjeti organiziranog
zbrinjavanja otpada, neophodna razina tehničko-tehnološke opremljenosti prostora, opreme i
grañevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada, kategorije odlagališta, tehnički uvjeti
njihove gradnje, način rada, zatvaranje odlagališta, rokovi saniranja postojećih odlagališta i
stručna oprema za obavljanje poslova postupanja s otpadom. U tom smislu definirano je da
se komunalni otpad mora odlagati na odlagalištima I. kategorije.
Odlukom Vijeća Europske unije br. 2004/648/EC od 13. rujna 2004., utvrñeno je da su
najvažnije zadaće Hrvatske na području gospodarenja otpadom:
u nastupajućem kratkoročnom razdoblju (1-2 godine) donijeti, odnosno usvojiti i
početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom, kao i razviti i primijeniti horizontalnu
legislativu te ojačati mehanizme nadzora (inspekcije)
u srednjoročnom razdoblju (3-5 godina) osigurati integraciju zahtjeva iz sustava
gospodarenja otpadom u druge sektore, implementirati horizontalnu legislativu,
nastaviti rad na prenošenju pravnog reda s naglaskom na gospodarenje otpadom,
kakvoću vode i zraka i sl., te povećati ulaganja u infrastrukturu, s osobitim naglaskom
na skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.
Glavna svrha Strategije gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj 130/05.) jest
uspostaviti realan okvir unutar kojega će se u Hrvatskoj moći smanjiti količina otpada koji
nastaje, a nastalim otpadom održivo gospodariti.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 1

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Na temelju Strategije gospodarenja otpadom RH, a u skladu sa Zakonom o otpadu
(Narodne novine broj 178/04. i 111/06.), članak 9., stavak 4., Vlada Republike Hrvatske je
na sjednici održanoj 19. srpnja 2007. g. donijela Plan gospodarenja otpadom u Republici
Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (Narodne novine broj 85/07.).
Donošenje Strategije gospodarenja otpadom RH i Plana gospodarenja otpadom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine od posebne je važnosti za Hrvatsku, jer
se na temelju tih dokumenata pokreću promjene kojima će se postupno rješavati postojeće
teškoće,5 unapreñivati sustav postupanja s otpadom u našoj zemlji prema željenom
konceptu održivog gospodarenja otpadom.
1.2. Europski trendovi u gospodarenju otpadom
Politikom gospodarenja otpadom EU nastoji se ostvariti sljedeći ciljevi:
zajednički i istoznačni pojam otpada u svim državama-članicama
poticanje čistije proizvodnje i korištenje čistih proizvoda
poticanje korištenja gospodarskih instrumenata
reguliranje prijevoza otpada
zaštita okoliša i unutrašnje tržište.
U okviru općeprihvaćenog koncepta izbjegavanja nastajanja otpada, novi sustav
gospodarenja otpadom ima za cilj postići značajno smanjenje:
količine otpada koji se konačno/trajno odlaže (do 2010.g. oko 20% količine iz 2000.g.)
količine nastalog opasnog otpada (do 2010.g. oko 20% količine iz 2000.g.).
Sasvim je razumljivo da se kao glavna težnja u svakom trenutku prepozna nastojanje za
izbjegavanjem nastajanja otpada, a koja i samim tvorcima politike EU predstavlja jedan od
najizazovnijih aspekata na području postupanja s otpadom i neizostavno pretpostavlja prekid
postojeće prakse praćenja količina nastalog otpada kao upravno-razmjernog pokazatelja
gospodarskog rasta pojedine društvene zajednice.
1.3. Svrha i načela Strategije gospodarenja otpadom RH
Svrha Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, na temelju općih načela EU
na području gospodarenja otpadom, treba uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati
smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti.
Obaveza donošenja Strategije propisana je Zakonom o otpadu (Narodne novine broj
178/04. i 111/06.), članak 8. Ova Strategija sastavni je dio Nacionalne strategije zaštite
okoliša (Narodne novine broj 46/02.), donesene u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša
(Narodne novine broj 110/07.), članak 18. Strategija se posebno odnosi na relevantne
sadržaje kao što su ocjena postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovni ciljeve i mjere
gospodarenja otpadom, mjere gospodarenja opasnim otpadom te smjernice za oporabu i
zbrinjavanje otpada.
Ustrojena kao dugoročni dokument, Strategija pretpostavlja stalno praćenje ostvarivanja
postavljene vizije te, prema potrebi, podliježe reviziji i promjenama. Na temelju Strategije, a u
skladu sa Zakonom o otpadu, članak 9., i praksi EU, Vlada RH je 2007. g. donijela Plan
gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. godine kao provedbeni dokument u
spomenutom osmogodišnjem razdoblju.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 2

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Donošenje Strategije i Plana posebno je značajno za našu zemlju, budući da se na temelju
tih dokumenata ostvaruju pretpostavke za pokretanje promjena, kojima će se postupno
riješiti postojeći problemi, unaprijediti sustav i usmjeriti buduća praksa u RH prema željenom
cilju - održivom gospodarenju otpadom i usuglašavanju na tom području s postojećom
praksom u zemljama EU.
Oblikovanje Strategije, osobito u pogledu izbora mjera za ostvarivanje predviñenog
sustava gospodarenja otpadom, temelji se na nastojanju za postizanjem visokog stupnja
usklañenosti s općim načelima EU te u nastavku navedenim pravnim odredbama, sadržanim
u Zakonu o otpadu:
hijerarhija gospodarenja otpadom (izbjegavanje nastanka te smanjivanje količina i
štetnosti otpada; ponovno korištenje otpada uz provedbu njegove materijalne i/ili
energetske oporabe; odlaganje samo inertnog otpada)
korištenje najboljih dostupnih tehnologija u odnosu na neizbježne troškove i ekološku
prihvatljivost
odgovornost fizičke i/ili pravne osobe čijim djelovanjem otpad nastaje
neovisnost i blizina.
Pored navedenoga, Strategija vodi računa i o načelima kao što su podupiranje
približavanja i priključivanja EU, uklanjanje nedostataka dosadašnje politike i prakse
gospodarenja otpadom, obveza da onečišćivač plati troškove zbrinjavanja otpada, pravo na
pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuñu, uloga odgoja i
obrazovanja, priprema za nastup na otvorenom tržištu te etapni pristup.
1.4. Ciljevi Plana gospodarenja otpadom u RH u razdoblju 2007.-2015. godine
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. (u daljnjem
tekstu: Plan) osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH u navedenom razdoblju.
Plan je pripremljen na temelju prethodno donesene Strategije gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (Narodne novine broj 130/05 - u daljnjem tekstu: Strategija), a u okviru
postojećih zakonskih propisa i smjernica Europske Unije (EU).
Strategija, kao sastavni dio Nacionalne strategije zaštite okoliša (Narodne novine broj
46/02.), sadrži ocjenu postojećeg stanja u gospodarenju otpadom, strateške i kvantitativne
ciljeve i mjere za postizanje tih ciljeva, smjernice, procjenu investicija te izvore financiranja.
Temeljni zadatak Plana u razmatranom razdoblju je organiziranje provoñenja glavnih
ciljeva Strategije, a koja se odnosi na gospodarenje otpadom u RH u razdoblju 2005.-2025.
g. Ti su ciljevi:
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta
sanacija »crnih točaka«, tj. onih lokaliteta koji su visoko opterećeni otpadom
razvoj i uspostava regionalnih, odnosno županijskih centara za gospodarenje
otpadom, opremljenih postrojenjima za (pred)obradu otpada prije njegovog
konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i
uspostava potpune „informatizacije“ sustava gospodarenja otpadom.
Vlada RH je donijela Plan za razdoblje od 2007.–2015. g. koji se, suglasno Zakonu o
otpadu (Narodne novine broj 178/04. i 111/06.), sadrži sljedeće sadržaje:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 3

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
vrste, količine i porijeklo otpada za koji treba osigurati sustav gospodarenja
uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada
razmještaj lokacija, odnosno mreže grañevina i ureñaja za oporabu i zbrinjavanje
otpada te rokove njihove izgradnju
opće tehničke zahtjeve za grañevine i ureñaje u sustavu gospodarenja otpadom i
procjenu mogućih izvora sredstava neophodnih za provoñenje zadanih ciljeva u
sustavu gospodarenja otpadom.
Nadzor provedbe Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i
graditeljstva (MZOPUG), koje je dužno o tome jednom godišnje podnositi Vladi RH izvješće o
izvršenju utvrñenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana.
Opći i tehnički zahtjevi za grañevine i ureñaje u sustavu gospodarenja otpadom u ovom su
Planu gospodarenja otpadom Zadarske županije obrañeni u sklopu pojedinih poglavlja, a ne
kao zasebna cjelina.
Planovi gospodarenja otpadom svih razina (županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski)
moraju biti usklañeni sa Strategijom i Planom. Plan gospodarenja otpadom županije/Grada
Zagreba, donosi Županijska skupština/Gradska skupština Grada Zagreba za razdoblje od 8
godina, a nadležno upravno tijelo županije/Grada Zagreba nadzire njegovu provedbu.
Plan gospodarenja otpadom grada/općine donosi gradsko/općinsko vijeće za razdoblje od
8 godina, a njegovu provedbu nadzire nadležno upravno tijelo.
U skladu sa Zakonom o otpadu (Narodne novine broj 178/04. i 111/06.), članak 10., Plan
gospodarenja otpadom županije, odnosno Grada Zagreba, sadrži osobito:
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva
previsoke troškove
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja
otpada
4. plan gradnje grañevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju
uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže grañevina za zbrinjavanje otpada
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera
8. rokove za izvršenje utvrñenih mjera.
Plan gospodarenja otpadom županije donosi županijska skupština, odnosno Gradska
skupština Grada Zagreba. Nadležni ured nadzire provedbu planova gospodarenja otpadom.
Nadležni ured dužan je jednom godišnje, do 31. svibnja tekuće godine, za prethodnu godinu,
podnositi županijskoj skupštini, odnosno Gradskoj skupštini Grada Zagreba izvješće o
provedbi Plana – poglavito o izvršenju utvrñenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.
Usvojeno izvješće nadležni ured dostavlja MZOPUG-u i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan i
Izvješće objavljuju se u službenom glasilu županije, odnosno Grada Zagreba.
Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine sadrži osobito:
1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada
2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad
3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta
4. redoslijed aktivnosti sanacije neureñenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša
5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 4

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko, odnosno općinsko
vijeće. Nadležni ured nadzire provedbu planova gospodarenja otpadom. Poglavarstva grada
i općine dužna su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu,
podnositi gradskom, odnosno općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o
provedbi utvrñenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno Izvješće nadležni ured
dostavlja MZOPUG-u i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan i Izvješće objavljuju se u službenom
glasilu grada, odnosno općine.
Očekuje se da se provedbom ovog Plana ostvari:
uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom,
odnosno županijskom konceptu
povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada
recikliranje i ponovna oporaba otpada
prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja
smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu
izdvajanje goriva iz otpada (GIO)
smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima
smanjenje štetnih utjecaja otpada na okoliš
samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.
1.5. Očekivano ustrojstvo i prioriteti u sustavu gospodarenja otpadom
Očekivano ustrojstvo sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, sukladno konceptu
sadržanom u Strategiji, temelji se na provedbi:
postupnog organiziranja centara za gospodarenje otpadom s postrojenjima za
obradu, odlagalištima otpada i drugim sadržajima (centri će se formirati u Zagrebu te
u znatnom broju županija, uz napomenu da će se neke županije udružiti i organizirati
zajedničke, regionalne centre za gospodarenje otpadom), a uz postupnu sanaciju i
zatvaranje većine postojećih odlagališta
zabrane odlaganja otpada na otocima i gradnji pretovarnih (transfer) stanica s
odvojenim sakupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada te osiguranim
prijevozom u centre za gospodarenje otpadom na kopnu
posebne zaštite podzemnih voda u području krša od eventualnog prodora procjednih
voda iz odlagališta i drugih grañevina u sustavu gospodarenja otpadom
sprečavanja ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke
realizacije centra za gospodarenje opasnim otpadom, koji će djelovati unutar
sustava/mreže sabirališta opasnog otpada
kontroliranih prioritetnih tokova otpada
značajnog sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima
gospodarenja otpadom, kao i na doprinosu smanjenju nezaposlenosti i deficita
vanjskotrgovinske bilance
angažmana stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i
potpora zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva, a u okviru
integriranih mjera sprečavanja nastanka i nadzora eventualno nastalih onečišćenja
(IPPC) i najboljih dostupnih tehnologija (BAT)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 5

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
jačanja postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanja meñuresorske
koordinacije za gospodarenje otpadom, čime bi se osigurala suradnja relevantnih
ministarstava za pojedine tokove otpada
edukacije javnosti, stručnjaka i upravnih struktura (programi i aktivnosti namijenjeni
podizanju razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup).
U cilju ostvarenja očekivanog ustrojstva sustava gospodarenja otpadom, Strategijom su
odreñeni sljedeći prioriteti:
usklañivanje domaće zakonske regulative s regulativom EU i osiguravanje provedbe
usklañivanja
odgoj i obrazovanje o okolišu i gospodarenju otpadom
izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih svojstava otpada
povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša otpadom
povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom
povećavanje odvojenog skupljanja otpada
sanacija postojećih odlagališta
povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i tokovima otpada
gradnja grañevina i ureñaja za (pred)obradu otpada
povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada.
1.6. Županijski planovi gospodarenja otpadom
Prema Zakonu o otpadu (Narodne novine broj 178/04. i 111/06.) županije su bile obvezne
donijeti Planove gospodarenja otpadom u utvrñenom roku, i to do kraja 2007. g. Županijski
plan gospodarenja otpadom je planski dokument s područja gospodarenja otpadom, koji
mora biti usklañen sa Strategijom gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj 130/05.)
i Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.–2015. godine (Narodne novine broj
85/07.), Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (Narodne novine broj 46/02.) te programima
zaštite okoliša.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2007.–2015. godine usvojen je od
strane Vlade RH u lipnju 2007. g. To je osnovni dokument o gospodarenju otpadom u RH za
navedeno razdoblje. Okvir za pripremu Plana su Strategija gospodarenja otpadom RH,
postojeći zakonski propisi i smjernice EU.
U izradi Plana gospodarenja otpadom županija surañuje s gradovima i općinama na svom
području. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički Plan gospodarenja otpadom.
Županijski plan gospodarenja otpadom donosi županijska skupština, a provedbu nadzire
nadležno upravno tijelo županije.
1.7. Priprema planova gospodarenja otpadom
1.7.1. Opći okvir
Prema zahtjevima zakonodavnog sustava EU, mjerodavno tijelo svake države-članice
dužno je izraditi jedan ili više planova gospodarenja otpadom, a u skladu s odgovarajućim
smjernicama EU. Primjena načela koja proizlaze iz tih smjernica obveza je svake državečlanice
prigodom uspostave Državnog sustava gospodarenja otpadom. U tom smislu ovaj je
sustav postao stalan element javnog planiranja u svim državama-članicama EU.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 6

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u postizanju održivosti gospodarenja
otpadom. Njihova glavna svrha je dati smjernice o dinamici nastanka, vrstama i
mogućnostima obrade nastalog otpada. Uloga tih planova u okviru pojedinih aspekata
planiranja gospodarenja otpadom ogleda se u sljedećem:
s aspekta politike gospodarenja otpadom i postignutim ciljevima Planovi na svim
svojim razinama važan su instrument u ostvarenju željene primjene i dostizanja
politike i ciljeva postavljenih na području gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini
i razini Europske Unije
s aspekta karakteristika otpada i kapaciteta za gospodarenje otpadom Planovi daju
naznaku o dinamici nastanka i tokovima otpada te količinama otpada kojima će se
moći gospodariti te pridonose osiguranju takvog kapaciteta i načina sakupljanja
otpada te sustava za njegovu pred(obradu) koji će biti u sprezi s osobinama otpada
za obradu
s aspekta kontrole tehnoloških mjera prikaz o vrsti otpada, obuhvaćen Planom,
omogućuje identifikaciju područja u kojima tehnološkim mjerama trebaju biti uklonjeni
ili bitno smanjeni odreñeni tipovi otpada
s aspekta ekonomskih i investicijskih zahtjeva Plan omogućuje aktiviranje i analizu
financijskih zahtjeva za upravljanje sakupljanjem, obradom otpada i dr. Na tim
temeljima, u Planu će se moći odrediti potrebe za buduća ulaganja.
Rješenje mnogih problema u gospodarenju otpadom zahtijeva uključenost nekoliko
sudionika (predstavnika vlasti), suvislo planiranje kao pomoć u izbjegavanju nepotrebnog
udvostručavanja napora, a time i pružanje koristi svim sudionicima koji surañuju.
Rastuća kompleksnost u gospodarenju otpadom i standardi postavljeni direktivama EU u
velikoj su mjeri utjecali na povećanje potreba primjene odgovarajućih, tj. prikladnih
postrojenja za obradu otpada. Često se to svodi na uvoñenje većih i složenijih postrojenja za
obradu otpada, a neizravno i na suradnju nekoliko regionalnih jedinica pri osnivanju i
upravljanju postrojenjima. Da bi se iskoristile prednosti većih pogona, koji funkcionalno
pokrivaju količine otpada nastale na većim područjima, nerijetko se uključuju meñuopćinske
jedinice ili privatni poduzetnici. To je posebno važno iz razloga što gospodarenje otpadom,
kao i metode obrade otpada, zahtijevaju skupu opremu (npr. spalionice).
Iz okvirne smjernica o otpadu proizlazi nekoliko zahtjeva za izradu Plana gospodarenja
otpadom. U skladu s time, uobičajeni sadržajni (tematski) integrativni elementi Plana
gospodarenja otpadom su:
A. Opće postavke
1. Opći sadržaji gospodarenja otpadom
2. Pregled zakonodavstva EU
3. Pregled nacionalnog zakonodavstva
4. Opis državne politike i glavna načela u vezi gospodarenja otpadom
5. Opis ciljeva za specifične sredine (područja)
6. Podaci dobiveni savjetovanjem („konzaltingom“)
B. Postojeće stanje
1. Količina otpada
a) izvori otpada
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 7

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
b) tokovi otpada
c) mogućnosti gospodarenja otpadom
2. Sakupljanje i obrada otpada
3. Gospodarski i financijski aspekti
4. Procjena prethodno postavljenih ciljeva
C. Ciljevi i djelovanje
1. Pretpostavke za planiranje
2. Odabir ciljeva
a) izvori otpada
b) tokovi otpada
c) mogućnosti gospodarenja otpadom
3. Akcijski plan s mjerama za postizanje postavljenih ciljeva
a) sustavi sakupljanja otpada
b) objekti/grañevine u sustavu gospodarenja otpadom
c) odgovornosti
d) gospodarski i financijski aspekti
Proces planiranja sustava gospodarenja otpadom je neprekidan proces, u kojemu se plan
ili strategija iterativno korigira u pravilnim vremenskim razmacima. Taj se proces uvjetno
sastoji od šest faza: (1) opća razmatranja; (2) trenutno stanje; (3) postavljanje ciljeva i tijeka
djelovanja; (4) savjetovanje („konzalting“); (5) primjena Plana gospodarenja otpadom i (6)
revizija Plana gospodarenja otpadom.
Opći uvodni dio Plana gospodarenja otpadom uključuje razmatranja povezana s načelima
gospodarenja otpadom u zemljama EU te pregled trenutno važećih i neposredno očekivanih
novih direktiva EU.
U drugoj fazi svi prikupljeni, odnosno raspoloživi podaci i informacije o trenutnom stanju na
području gospodarenja otpadom se analiziraju. Zatim se ocjenjuje trenutni sustav
gospodarenja otpadom na području na koje se Plan odnosi (npr. identifikacija problema u
vezi trenutno djelujućeg sustava postupanja s otpadom) i naznačuju moguća rješenja.
Treća faza tematski obuhvaća utvrñivanje ključnih ciljeva i akcijskog plana gospodarenja
otpadom, a obično se priprema u skladu sa zahtjevima EU i nacionalnog zakonodavstva.
Središnji element u ovoj fazi predstavlja utvrñivanje strateško-operativnih ciljeva, kao što su
npr. tokovi i (pred)obrada otpada te – ukoliko su ciljevi poznati - determinacija indikatora
(kriterija) za nadzor/kontrolu. Pored toga, u ovoj je fazi vrlo važno ispravno utvrditi ili, barem,
predvidjeti način ustrojstva sustava primjerenog učinkovitoj realizaciji postavljenih ciljeva.
1.7.2. Opće postavke
Potrebno je u razmatranje uključiti tokove otpada te odrediti izvore, kretanje i količine
nastalog otpada, trenutni način sakupljanja, transport i obradu te istaknuti način na koji se
postojeće stanje može u bližoj budućnosti poboljšati. Pri tome je posebno važno dobro
definirati tokove otpada, kao i pojedine dijelove tog procesa koji su prepoznati kao prioritet.
Koncept o željenom budućem toku otpada, koji čini bitan dio Plana, u značajnoj mjeri može
utjecati na razinu i kvalitetu uključenja gospodarskog sektora u sustav gospodarenja
otpadom. U većini zemalja tijela lokalne samouprave odgovorna su samo za gospodarenje
komunalnim otpadom. Meñutim, u nekim zemljama tijela lokalne samouprave mogu odabrati
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 8

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
i mogućnost da u Plan gospodarenja otpadom uključe i gospodarenje proizvodnim
(industrijskim, tehnološkim), pa čak i sveukupno nastalim otpadom.
Raspoloživo razdoblje za provedbu planiranja ovisi o nekoliko čimbenika. U tom smislu
Plan gospodarenja otpadom može se sastojati od dva dijela: u prvom se razmatraju
neposredne, tj. kratkoročno izvedive aktivnosti, a u drugom se osmišljava dugoročna
perspektiva.
Utvrñivanje dugoročne perspektive gospodarenja otpadom u Planu je uvjetovano
činjenicom što se identifikacija odgovarajućih lokacija ili objekata za odlaganje otpada, mora
prilagoditi drugim prostorno-planskim aspektima, kao što je npr. porast broja stanovnika ili
širenje urbanih zona, koje u tom svom širenju ne bi smjele biti prostorno ograničene ili čak
onemogućene lokacijama velikih centara za gospodarenje otpadom. Stoga će biti neophodno
uložiti znatan stručni napor pri izboru lokacija velikih odlagališta otpada i postrojenja za
obradu otpada, procjenu utjecaja na okoliš i provedbu javnog savjetovanja (rasprave), kao
preduvjeta za ishoñenje dozvole za gradnju tih objekata. Naime, pri tome je potrebno imati
na umu da objekti za obradu otpada predstavljaju veliku investiciju, koja se može
gospodarski, odnosno financijski opravdati tek kroz dulje razdoblje.
Nasuprot navedenome, troškovi sakupljanja otpada kratkoročnije su prirode i zahtijevaju
manja investicijska ulaganja. Glavne elemente ovog, kratkoročnog planiranja, predstavljat će
najvjerojatnije ugovorni odnosi s poduzetnicima, a koji se obično sklapaju na rok do pet
godina. Meñutim, istovremeno se ne bi smjela zanemariti okolnost da bi vrijeme izrade Plana
ipak trebalo biti dovoljno dugačko, kako bi se mogla donijeti valjana prosudba o razini
ispunjenja u Planu zadanih ciljeva. Iz tog je razloga praktički nemoguće dati novu procjenu
stupnja izvršenosti Plana u roku koji bi bio kraći od tri godine. Odreñenu važnost može imati i
vrijeme izrade Plana, budući da se u Planu mogu odražavati mišljenja proistekla iz date
političke scene ili političkog trenutka, naročito kad su u pitanju kampanje za lokalne ili
regionalne izbore. Zbog toga čini se razumnim da bi vrijeme od 3-5 godina bilo dostatno za
reviziju akcijskog dijela Plana gospodarenja otpadom.
Uključenost različitih sudionika i šire javnosti u proces planiranja trebača bi rezultirati
donošenjem uravnoteženijeg koncepta i politike gospodarenja otpadom te dati značajan
doprinos prema postignuću utvrñenih ciljeva. Pri tome treba uzeti u obzir osjetljivost
odlučivanja s obzirom na različite razine relevantnih upravno-političkih tijela, kulturnotradicijske
vrijednosti i ustrojstvo političkih i nevladinih institucija i organizacija.
1.7.3. Opis sadašnjeg stanja
Da bi se odredili ciljevi ovog Plana gospodarenja otpadom te procijenilo ispunjenje ciljeva
prethodnog plana (ukoliko ovaj postoji), potrebno je nešto reći o trenutnom stanju. Trenutno
stanje predstavlja odrednicu i identificira potrebu za daljnji razvoj sustava. Osim toga,
dokumentiranje trenutnog stanja neophodno je kako bi se utvrdila razina uspješno ostvarenih
ciljeva i usporedila s prije definiranim ciljevima.
Trenutno zbrinjavanje, uključujući i postojeće načine obrade otpada opisuju se u fizičkom,
financijskom i organizacijskom smislu. Stoga se pri analizi trenutnog stanja treba ustanoviti
da li se ono podudara s postavljenim ciljevima (npr. u pogledu ostvarenog napretka u stupnju
primjene recikliranja, sakupljanja odreñenih vrsta otpada ili postignutih ekološki relevantnih
standarda vezanih za djelovanje objekata u sustavu gospodarenja otpadom i sl.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 9

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Za odredbu trenutnog stanja neophodno je prikupiti sve raspoložive podatke o izvorima,
količinama, vrstama, načinima sakupljanja, prijevozu, obradi i odlaganju otpada, kao i
strukturi trenutnog sustava gospodarenja otpadom. To se trenutno stanje razlikuje ili se može
razlikovati s aspekta upravno-prostorne razine promatranja: od državne, preko regionalne
(županijske) do lokalne. Podaci prikupljeni na nacionalnoj, odnosno državnoj razini svakako
imaju odreñenu važnost, ali za Županijski plan gospodarenja otpadom neosporno će od
većeg značaja biti podaci koji se odnose na regionalnu (županijsku), pa i lokalnu razinu.
Regionalni (županijski) i lokalni izvještaji o gospodarenju otpadom sadrže podatke o
količinama i tipovima sakupljenog otpada u različitim sektorima djelatnosti i obrañenog u
različitim tvornicama, pogonima ili postrojenjima, kapacitetu tih tvornica (postrojenja) u
kontekstu regionalnih, odnosno lokalnih osobitosti u odnosu na postojeće poslovne strukture
i potencijale te prirodne pojave.
Prikupljanje podataka (informacija) predstavlja prvi korak biti u izradi spomenutog
Izvještaja. U drugom koraku, a s ciljem poboljšanja sustava gospodarenja otpadom, slijedi
opis trenutno djelujućeg sustava, uključujući identifikaciju pojedinih dijelova razmatranog
prostora i njihovih specifičnosti. Konačno, treći se korak odnosi na ocjenu provedbe trenutno
postojećeg sustava gospodarenja otpadom.
1.7.4. Postavljanje ciljeva i izbor načina djelovanja
Postavljanje ciljeva i izbor načina djelovanja bit će izvedeni prema nacionalnom
zakonodavstva i u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj
130/05.), a koji mogu uključivati i ciljeve postavljene za specifična područja, te podacima o
trenutnom stanju.
Elementi koji se mogu koristiti u procesu postavljanja ciljeva i načina djelovanja u sustavu
gospodarenja otpadom, prikazani su u tablici 1.7.4-1.
Tablica 1.7.4-1. Mogući elementi planiranja sustava gospodarenja otpadom
A k t i v n o s t
E l e m e n t i p l a n i r a n j a s u s t a v a
1. Utvrñivanje i analiza
očekivanih parametara
važnih za nastanak
otpada i identifikacija
mogućnosti (opcija) u
gospodarenju otpadom
Količina i sastav otpada povezani s:
- porastom broja stanovnika
- promjenama u gospodarskom stanju prostora (poboljšanje/recesija)
- promjenama u zahtjevima i prirodi potrošne robe
- promjenama u načinima proizvodnje
- novim metodama obrade otpada
- promjenama zakonodavstva
2. Odreñivanje ciljeva Ciljevi se odnose na:
- zaštitu, recikliranje, povrat i sigurno odlaganje otpada
- vrste otpada (npr. utvrditi važne vrste otpada)
- izvore otpada (npr. industrija, domaćinstva i sl.)
3. Plan djelovanja budućeg
sustava gospodarenja
otpadom
- sakupljanje otpada (struktura sustava, mjesta sakupljanja)
- objekti za upravljanje otpadom (recikliranje, spalionice s povratom
energije, odlagališta)
- podjela odgovornosti izmeñu lokalnih vlasti i industrije (komunalni
otpad /proizvodni otpad, odgovornosti i sl.)
- gospodarske posljedice i način financiranja sustava
- ukupni troškovi sustava gospodarenja otpadom
- naplata troškova, poreza i prireza
- mjere provedbe Plana gospodarenja otpadom
4. Dugoročni razvoj sustava - buduća ulaganja u nove objekte u sustavu gospodarenja otpadom
- dodatna istraživanja i potrebne studije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 10

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Pri postavljanju ciljeva i djelovanju treba postupati u skladu sa sljedećim aspektima:
budućim političkim ciljevima, uključujući željene vrijednosti i indikatore
promjenama potrebnim za poboljšanje razine zaštite okoliša, očuvanja zdravlja ljudi i
sigurnosne izvedbe sustava gospodarenja otpadom
promjenama vezanim za željene kapacitete i fizičku izvedbu sustava gospodarenja
otpadom
promjenama potrebnim za poboljšanje učinkovitosti i organizacijske strukture sustava
gospodarenja otpadom.
Na vrste i količine otpada može se učinkovito djelovati uključivanjem nekoliko parametara u
proces planiranja. U svrhu realnog planiranja sustava potrebno je identificirati dominantne
parametre, a njihov učinak na sustav gospodarenja otpadom treba zapisati i ocijeniti. Pri
tome, u plan primjene potrebno je već tijekom procesa planiranja predvidjeti uključivanje
potrebnih mjera za eventualno protudjelovanje ili kontrolu neželjenih trendova.
1.8. Institucionalni okvir(i)
Institucionalni okviri sustava gospodarenja otpadom obuhvaća, u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom i Strategijom gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj 130/05.),
sljedeće subjekte:
Hrvatski Sabor, koji donosi zakone i Strategiju gospodarenja otpadom
Vladu Republike Hrvatske, koja donosi Plan gospodarenja otpadom u RH i Uredbe te
preko Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva koordinira sve
djelatnosti gospodarenja otpadom i provodi mjere postupanja s opasnim otpadom i
termičku obradu otpada
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji sufinancira realizaciju mjera
relevantnih za djelovanje sustava gospodarenja otpadom
Agenciju za zaštitu okoliša (AZO) koja je, izmeñu ostaloga, zadužena i za izgradnju i
održavanje informatičkog sustava zaštite okoliša, uključujući i sadržaje vezane za
gospodarenje otpadom, kao i suradnju sa sličnim agencijama u inozemstvu,
prvenstveno u europskim zemljama
Državni zavod za mjeriteljstvo, koji akreditira laboratorije i ostvaruje standardizaciju
mjera i sustava
Županije RH (20) i Grad Zagreb, koji skrbe o provedbi mjera i postupanju sa svim
vrstama otpada, osim opasnog otpada te spaljivanja otpada
gradove i općine RH, koji vode brigu o gospodarenju komunalnim otpadom
druge sudionike (proizvoñače otpada i uvoznike proizvoda i otpada, poduzeća
nadležna za gospodarenje otpadom, konzultantska poduzeća, strukovne organizacije
i udruge).
Odgovornost u procesu unapreñenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom podijeljena
je na sve sudionike u sustavu gospodarenju otpadom. U Strategiji gospodarenja otpadom
RH naglašava se značaj osnaženja horizontalne i vertikalne koordinacije izmeñu upravnih
struktura, uz odgovarajuću stručnu podršku.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 11

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
HRVATSKI
SABOR
HRVATSKA
VLADA
AZO
FOND
KOORDINACIJSKO TIJELO ZA
GOSPODARENJE. OTPADOM
MZOPUG
SREDIŠNJA DRŽAVNA
UPRAVNA TIJELA
ŽUPANIJE
REGIONALNI UREDI
DRŽAVNE UPRAVE
ODJELI ZA
ZAŠTITU OKOLIŠA
OPĆINE
GRADOVI
AZO AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
FOND FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST
MZOPUG MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREðENJA I GRADITELJSTVA
NOVO TIJELO
Slika 1.8-1. Tijela nadležna za gospodarenje otpadom
Izvor: „Strategija gospodarenja otpadom RH“ (Narodne novine broj 130/05)
Prema Zakonu o otpadu (Narodne novine broj 178/04. i 111/06.), članak 13.,
gospodarenje otpadom je od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Država je odgovorna
za gospodarenje opasnim otpadom te za spaljivanje otpada. Vlada Republike Hrvatske
osigurava uvjete i propisuje mjere gospodarenja opasnim otpadom i spaljivanja otpada u
skladu s odredbama istog Zakona. Županija i Grad Zagreb dužni su na svom području
osigurati provedbu propisanih mjera gospodarenja opasnim otpadom i spaljivanja otpada.
Županija i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za
opasni otpad i spaljivanje otpada. Poglavarstvo županije i poglavarstvo Grada Zagreba dužni
su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja opasnim
otpadom i spaljivanja otpada u skladu s odredbama istog Zakona. U provedbi mjera
gospodarenja opasnim otpadom i spaljivanja otpada, županija je dužna surañivati s
jedinicama lokalne samouprave. Više županija ili županija i Grad Zagreb mogu sporazumno
osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja opasnim otpadom i spaljivanja otpada.
Odgovornost jedinica područne (regionalne) samouprave (županije) u procesu unapreñivanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uključuje sljedeće:
donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, usklañene s Planom
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i općinama
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 12

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
prostornim planovima utvrñivati lokacije za grañevine i postrojenja za gospodarenje
otpadom
uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i
gradovima, uz mogućnost udruživanja s drugim županijama
provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz
sufinanciranje
prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima
stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda
sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo.
1.9. Opći podaci
1.9.1. Opis razmatranog područja
Zadarska županija zauzima ukupnu površinu od 7.854 km 2 , od čega 3.643 km 2 (ili 6,4%)
nacionalnog kopnenog teritorija i 3.633 km 2 (12%) jadranskog akvatorija Hrvatske. Ukupna
površina otoka Zadarske županije iznosi 580 km 2 . Središnje gradsko naselje i sjedište
Županije je Zadar, veličinom (brojem stanovnika) treći najveći grad na obali hrvatskog
Jadrana, odnosno peti najveći grad u zemlji. Urbano područje Zadra uglavnom je smješteno
na području Ravnih kotara i priobalnog pojasa. Županija je podijeljena na 28 općina i 6
gradova. Osim županijskog središta Zadra, gradovi Županije su Biograd, Benkovac, Pag, Nin
i Obrovac.
1.9.2. Stanovništvo i kućanstva
Prema najnovijem popisu stanovništva iz 2001. g., na području Zadarske županije živi
162.045 stanovnika u 52.359 kućanstava.
GRAD / Općina
Tablica 1.9.2-1. Stanovništvo i kućanstva Zadarske županije
Osobine
područja *
Stanovništvo
(popis 2001.)
Broj
kućanstava
(popis 2001.)
Broj
kućanstava u
obiteljskim
kućama
Broj
kućanstava u
višekatnim
zgradama
BENKOVAC R, M 9.786 3.074 3.074 0
BIOGRAD NA MORU U, T, C 5.259 1.661 1.162 499
NIN R, T, C 4.603 1.401 1.401 0
OBROVAC U, M 3.387 1.213 849 364
PAG U, T, I 4.350 1.577 1.103 474
ZADAR U, T, C 72.718 23.960 16.768 7.192
Bibinje U, T, C 3.923 1.061 742 319
Galovac R, M 1.190 335 335 0
Gračac U, M 3.923 1.523 1.066 457
Jasenice U, M 1.329 440 308 132
Kali R, T, I 1.731 601 601 0
Kukljica U, T, I 650 235 165 70
Lišane Ostrovičke R, M 764 253 253 0
Novigrad R, T, C 2.368 774 774 0
Pakoštane R, T, C 3.884 1.135 1.135 0
Pašman R, T, I 2.004 652 652 0
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 13

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
GRAD / Općina
Osobine
područja *
Stanovništvo
(popis 2001.)
Broj
kućanstava
(popis 2001.)
Broj
kućanstava u
obiteljskim
kućama
Broj
kućanstava u
višekatnim
zgradama
Polača R, M 1.434 445 445 0
Poličnik R, M 4.664 1.273 1.273 0
Posedarje R, T, C 3.513 1.112 1.112 0
Povljana R, T, I 713 243 243 0
Preko U, T, I 3.871 1.249 874 375
Privlaka R, T, C 2.199 701 701 0
Ražanac U, C 3.107 994 696 298
Sali R, T, I 1.820 685 685 0
Stankovci R, M 2.088 628 628 0
Starigrad U, T, C 1.893 670 469 201
Sukošan R, T, C 4.402 1.255 1.255 0
Sveti Filip i Jakov U, T, C 4.482 1.344 940 404
Škabrnja R, M 1.772 500 500 0
Tkon R, T, I 707 228 228 0
Vir U, T, I 1.608 565 396 169
Zemunik Donji R, M 1.903 572 572 0
Kolan (vidi: PAG) R, T, I 0 0 0 0
Vrsi (vidi: NIN) R, C 0 0 0 0
U k u p n o 162.045 52.359 41.405 10.954
Tumač: U – urbano; R – ruralno; T – turizam; M - kopno (unutrašnjost); C – priobalje; I – otok.
1.9.3. Komercijalne djelatnosti
U komercijalne djelatnosti ubrajaju se proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, meñu kojima je na
razmatranom području od posebnog je značaja turizam. U turističkim objektima Zadarska
županija je 2006. g. raspolagala s oko 110.000 kreveta, od čega 7.519 krevet u hotelima. Iste
je godine u Županiji zabilježeno 977.395 turističkih posjetitelja, koji su ukupno ostvarili
5.447.600 noćenja. Po djelatnostima u Županiji prevladavaju uslužni obrti, a zatim slijede
trgovina, ugostiteljstvo i turizam te prijevoz, ribolov, marikultura te proizvodni obrti. Krajem
2007. g. u Županiji je u obrtničkim djelatnostima bilo zaposleno oko 12.600 osoba.
1.9.4. Industrijske djelatnosti
Na području Zadarske županije statistički su zabilježene sljedeće djelatnosti: prehrambena
i metalno-proizvoñačka industrija, proizvodnja gume i plastike, rudarenje i vañenje kamena,
tiskarska i nakladnička industrija te proizvodnja nemetalnih proizvoda.
Prehrambena industrija čini 50% ukupne industrijske proizvodnje u Županiji. Najznačajnija
poduzeća prehrambene industrije su Maraska, Sojara d.d. (dio grupe Agrokor), Lura d.d. -
Mljekara (samo distribucijski centar), Vinarija Benkovac, Agroprodukt d.d. Benkovac,
Tvornica kruha Zadar, Paška sira d.d., Solana Pag d.d., Solana Nin d.d. te poduzeća za
preradu ribe Adria i Mardešić.
Od drugih industrijskih pogona, na području Županije treba istaknuti poduzeća SAS
Strojogradnja d.o.o. Zadar (proizvodnja strojeva), SAS HSTEC d.d. (proizvodnja
elektromotora i velikih alata), SAS VEKTOR d.d. (proizvodnja plastičnih čamaca), METALNI
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 14

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
LIJEV - TCG d.o.o. Benkovac (proizvodnja aluminijskog lijeva), BAGAT Precizna mehanika
d.d. (nije u pogonu), ALATNICA BAGAT d.d. Zadar (proizvodnja alata i automatskih ureñaja),
Elka Zagreb - pogon Zadar (proizvodnja aluminija, čelika i užadi). Na otoku Ugljanu nalazi se
poduzeće za popravak brodova Nauta Lamjana. U Zadarskoj županiji 2006. g. sveukupno je
bilo zaposleno 50.433 osoba, od čega 33.100 ljudi u poduzećima i obrtima.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 15

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 16

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
2. Zakonodavni i pravni okvir Republike Hrvatske
2.1. Važeće domaće zakonodavstvo
2.1.1. Pregled važećih strategijskih, zakonskih, podzakonskih i operativnih akata
Najvažniji važeći strategijski, zakonski, podzakonski i operativni akti te odluke kojima su
regulirani sadržaji vezani uz postupanje/gospodarenje otpadom i poslove relevantne za
postupanje otpadom na području Republike Hrvatske, su (kronološkim redoslijedom prema
datumu donošenja):
Zakon o potvrñivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa
opasnog otpada i njegovu odlaganju (Narodne novine – Meñunarodni ugovori broj
3/94.)
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/97. i 112/01.)
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/98.)
Pravilnik o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog
podrijetla te o njihovom uništavanju (Narodne novine broj 24/03.)
Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i
mjerilima za utvrñivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (Narodne novine
broj 71/04.)
Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja
okoliša otpadom (Narodne novine broj 95/04.)
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika obveznika plaćanja naknade
na opterećivanje okoliša otpadom (Narodne novine broj 120/04.)
Zakon o otpadu (Narodne novine broj 178/04., 111/06. i 60/08.)
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada (Narodne novine broj 50/05.)
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine broj 97/05. i 115/05.)
Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (Narodne novine broj 155/05., 24/06. i
28/06.)
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine broj 130/05.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (Narodne novine broj 40/06.)
Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja
u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave
djelatnošću izvoza neopasnog otpada (Narodne novine broj 51/06.)
Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (Narodne novine broj 59/06.)
Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (Narodne novine broj 69/06. i
17/07.)
Pravilnik o postupanju otpadnim uljima (Narodne novine broj 124/06.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (Narodne novine broj
133/06.)
Pravilnik o postupanju otpadnim vozilima (Narodne novine broj 136/06.)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 23/07.)
Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe
u 2007. g. (Narodne novine broj 37/07.)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 17

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (Narodne novine broj 45/07.)
Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine broj 72/07.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim ureñajima i opremom
(Narodne novine broj 74/07.)
Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07.)
Zakon o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine broj 79/07.)
Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 26/03., 82/04. i 178/04.)
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine
(Narodne novine broj 85/07.)
Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 110/07.)
Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada (Narodne novine broj 117/07.)
Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom (Narodne novine broj 38/08.)
Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (Narodne novine broj
45/07.).
Pored navedenih, postoji još niz propisa koji neizravno utječu na način gospodarenja
otpadom ili ga reguliraju, kao npr. Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj
26/03., 82/04. i 178/04.), Zakon o kemikalijama (Narodne novine broj 150/05.), Zakon o
prijevozu opasnih tvari (Narodne novine broj 97/93. i 151/03.) itd.
Osim navedenih akata, pojedine aspekte gospodarenja otpadom ureñuju i drugi sektorski
propisi.
U nastavku slijedi kraći pregled sadržaja ili relevantnih odredbi nekih od najznačajnijih
zakonskih i podzakonskih akata.
2.1.2. Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i
njegovu odlaganju (93/98/EEC): Zakon o potvrñivanju Baselske konvencije
o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju
(NN-MU 3/94)
Baselska konvencija usvojena je u Baselu 1989. g., a stupila je na snagu 1992. g. U
Republici Hrvatskoj potvrñena je posebnim Zakonom 7. kolovoza 1994. g.
Ovom je Konvencijom meñunarodna zajednica dobila praktično i djelotvorno sredstvo za
kontrolu prekograničnog prometa opasnog otpada izmeñu država članica. Broj zemalja
potpisnica Baselske konvencije (uključujući i zemlje Europske unije) danas je 131, što joj
daje uistinu svjetski značaj. Njenom primjenom nastoji se na najmanju moguću mjeru
smanjiti prekogranični promet opasnog otpada, obrañivati i odlagati opasni otpad na način
najprikladniji za okoliš i zdravlje ljudi i što bliže izvoru nastajanja, kao i smanjiti nastajanje
opasnog otpada. Konvencijom je uspostavljen postupak nadzora izvoza, uvoza i provoza
opasnog otpada (uključujući notifikaciju koja sadrži odgovarajuće deklaracije i informacije o
otpadu). Aneksima (I.-VI.) definirane su kategorije otpada na koje se odnosi Konvencija,
kategorije otpada koje zahtijevaju posebna razmatranja, popis opasnih svojstava otpada,
metode obrade otpada, podaci potrebni za notifikaciju i prateće dokumente u
prekograničnom prometu otpadom te postupci arbitraže. Odlukom 97/640/EC 1 izvoz opasnog
otpada u svrhu njegove konačne obrade i odlaganja u zemlje u razvoju zabranjen je za sve
zemlje EU.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 18

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Konvencija se pokazala korisnom za pomoć zemljama u razvoju pri razvijanju vlastitih
kapaciteta za prevladavanje teškoća u gospodarenju i prevenciji opasnog otpada. Takoñer,
bitno je doprinijela smanjivanju protuzakonitog i neodgovornog odbacivanja opasnog otpada.
Zahvaljujući brzom donošenju i primjeni odluka u zemljama-potpisnicama, poboljšane su
meñunarodne norme i meñunarodni carinski propisi u postupanju s opasnim otpadom.
Tijekom prvog desetljeća primjene Baselske konvencije, nastojanja su se usredotočila na
izgradnju globalnog sustava nadzora prekograničnog prometa opasnim otpadom, a u
sljedećem desetljeću teži se zakonskim, tehničkim i institucionalnim mjerama osigurati daljnji
razvoj i unaprijediti njena primjena.
2.1.3. Zakon o zaštiti prirode
Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine broj 70/05.) zabranjuje se korištenje prirodnih
dobara na način koji bi uzrokovao dugoročno oštećenje prirodnih vrijednosti (članak 13.).
Grañevinska dozvola može se izdati, a izvoñenje drugih radova dopustiti, ako nadležna tijela,
svako u svom djelokrugu, izdaju potvrdu da je glavni projekt ili druga odgovarajuća
dokumentacija izrañena u skladu s uvjetima zaštite prirode. Nadležna tijela dužna su izdati
potvrdu u roku od trideset dana (članak 22.).
U članku 150. ovog Zakona popisane su zaštićene prirodne vrijednosti. Zaštićenim
područjima smatraju se i regionalni parkovi, kao i značajni krajobrazi. Definirane su zaštićene
prirodne vrijednosti (članci 151.–162.), opisan je postupak proglašavanja zaštićenih područja
(članci 164.–168.), utvrñeno je upravljanje zaštićenim područjima (članci 171.-179.) te se
razmatraju načini provedbe zaštite u zaštićenim područjima (članci 180.–184.). Zakon
regulira oblike i načine korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti (članci 185.–191.),
izvlaštenje i ograničenje vlasničkog prava (članci 196.-197.) te naknadu počinjene štete
(članci 198.-204.).
Nadalje, ovim se Zakonom propisuje da se koncesijom stječe pravo gospodarskog
korištenja prirodnih dobara ili pravo obavljanja djelatnosti od interesa za RH, kao i pravo na
izgradnju i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti u
zaštićenim područjima na kojima je to dopušteno (članak 206.). U člancima 208-217
odreñuju se područja i uvjeti za dobivanje koncesije, a člancima 218. i 219. propisana su
koncesijska odobrenja.
U člancima 255.-271. propisuju se nadležnosti inspekcijskog nadzora nad zaštićenim
dijelovima prirode i uvjeti koje u pogledu obrazovanja i stečenog iskustva mora zadovoljiti
inspektor zaštite okoliša.
Novčane kazne za nepoštivanje odredbi ovog Zakona kreću se od 1.000 -1.000.000 kn za
pravne ili fizičke osobe, a od 7.000-70.000 kn za odgovorne osobe u pravnoj osobi.
2.1.4. Zakon o zaštiti okoliša
Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 110/07.) ureñuju se načela zaštite okoliša i
održivog razvoja, zaštita svih sastavnica okoliša i zaštita okoliša od opterećenja, subjekti
zaštite okoliša, dokumenti održivog razvoja i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša,
praćenje stanja u okolišu, primjena informacijskog sustava u zaštiti okoliša, osiguranje
pristupa informacijama u okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava
1 OJ L 272, 04.10.1997., str. 45
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 19

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
na pristup pravosuñu, odgovornost za počinjenu štetu, financiranje i instrumenti opće politike
zaštite okoliša te upravni i inspekcijski nadzor.
U pogledu gospodarenja otpadom, u Zakonu se (članak 32.) navodi da gospodarenje
otpadom obuhvaća mjere za sprečavanje nastanka i smanjivanje količina otpada, bez
uporabe postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te mjere za sprečavanje
štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš.
2.1.5. Zakon o prostornom ureñenju i gradnji
Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07.) ureñuje se sustav
prostornog ureñenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski
nadzor. Sustav prostornog ureñenja čine subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se
osigurava praćenje stanja u prostoru, odreñivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i
provoñenja dokumenata prostornog ureñenja te ureñenje grañevinskog zemljišta. Prostornim
ureñenjem se ostvaruju pretpostavke za unapreñenje gospodarskih, društvenih, prirodnih,
kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske kao osobito
vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom
planiranju. Gradnjom u smislu ovoga Zakona smatra se projektiranje, grañenje, uporaba i
uklanjanje grañevina koji se obavljaju prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih
na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na
temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije
odreñeno. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove grañevine na
odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, uklanjanje i održavanje grañevine, ako
ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije odreñeno.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na projektiranje, grañenje, uporabu i uklanjanje
rudarskih objekata i postrojenja odreñenih posebnim zakonom.
Na osnovu Strategije prostornog ureñenja RH i Programa prostornog ureñenja, svaka
županija je (bila) u obvezi pripremiti Prostorni plan županije do kraja 1999. g., dok su tijela
lokalne samouprave svakog grada i općine trebali izraditi Prostorni plan ureñenja
grada/općine do kraja 2000. g.
Poglavarstvo Zadarske županije je usvojilo izmjene i dopune Prostornog plana Zadarske
županije krajem 2006. g., na temelju kojih se lokacijom budućeg Županijskog centra za
gospodarenje otpadom odreñuju dosadašnja eksploatacijska polja tehničkog i grañevinskog
kamena Busišta 2 i Busišta 3, nedaleko od naselja Biljane Donje na teritoriju Grada
Benkovca.
2.1.6. Zakon o otpadu
Zakonom o otpadu (Narodne novine broj 178/04., 111/06. i 60/08.) ureñuje se način
gospodarenja otpadom: načela i ciljevi, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti,
troškovi, informacijski sustav, uvjeti za grañevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom,
način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad
gospodarenjem otpadom.
Gospodarenje otpadom (članci 4.-5.) definirano je kao skup aktivnosti, odluka i mjera
usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog
štetnog utjecaja na okoliš te obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 20

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
djelatnosti u svezi s otpadom, uključujući i nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti. Jedan od
ciljeva gospodarenja otpadom je oporaba otpada, uključujući i iskorištavanje otpada u
energetske svrhe. Gospodarenje otpadom se temelji na načelu da je proizvoñač otpada
odgovoran je za odabir najprihvatljivijeg rješenja za okoliš prema svojstvima proizvoda i
tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne
tehnologije te da za nastali otpad treba osigurati mjesto oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koje
se nalazi u najbližoj odgovarajućoj grañevini ili ureñaju, uzimajući u obzir gospodarsku
učinkovitost i prihvatljivost za okoliš. Proizvoñač otpada dužan je izraditi Plan gospodarenja
otpadom ukoliko godišnje proizvede više od 150 t neopasnog otpada i/ili više od 200 kg
opasnog otpada. Plan gospodarenja otpadom se izrañuje za razdoblje od četiri godine na
propisanim obrascima i dostavlja nadležnom uredu i Agenciji za zaštitu okoliša, a sadržaj
Plana je propisan u članku 12. ovog Zakona. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju
se prema kriteriju količine i svojstvu otpada uz primjenu načela onečišćivač plaća (čl. 17.).
Prema članku 22. ovog Zakona, otpad se smije skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinjavati i u
grañevinama i ureñajima kojima to nije osnovna namjena, ako te grañevine i ureñaji
zadovoljavaju propisane tehničke uvjete i uz uvjet da je za takvo gospodarenje otpadom
pribavljena posebna dozvola (o kojoj se detaljno govori u članku 41. ovoga Zakona).
Tehničke uvjete, kategorije, način rada, zatvaranje i rok sanacije grañevina nakon prestanka
rada, propisuje nadležni ministar.
Osobe registrirane za djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja (obrade, odlaganja,
spaljivanja i drugih načina zbrinjavanja otpada), odnosno za djelatnost gospodarenja
posebnim kategorijama otpada, ne smiju početi obavljati djelatnost bez ishoñene dozvole,
koja se izdaje najduže na rok od pet godina. U članku 42. ovog Zakona propisuju se
neophodni uvjeti za ishoñenje dozvole za gospodarenje otpadom: registracija djelatnosti
gospodarenja otpadom, raspolaganje zakonito izgrañenim grañevinama za gospodarenje
otpadom koje udovoljavaju tehničko-tehnološki i uvjetima zaštite okoliša te zapošljavanje
osoba zadovoljavajuće stručne spreme. Dozvole za gospodarenje opasnim otpadom i za
termičku obradu otpada izdaje nadležno ministarstvo, a dozvole za gospodarenje
komunalnim otpadom i posebnim kategorijama otpada izdaje županijski ured nadležan za
poslove zaštite okoliša. Dozvolom je odreñena vrsta i količina otpada s kojima se posluje
obzirom na raspoloživi kapacitet, ispunjavanje propisanih tehničkih uvjeta za rad, postupak
oporabe i/ili način obrade te lokacija i mjesto odlaganja otpada (članci 41.-46.).
Uvjete za obavljanje prekograničnog prometa otpadom propisuju članci 47.-54. Zakona.
U Republiku Hrvatsku zabranjuje se uvoz otpada u svrhu odlaganja ili korištenja u
energetske svrhe (članak 47.)
U vezi grañevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada, Zakon o otpadu osvrće se
u člancima 21. i 22.:
Članak 21.
(1) Gradnja grañevina, namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada od
interesa je za Republiku Hrvatsku.
(2) Izrañivač dokumenata prostornog ureñenja dužan je predložiti lokacije za gradnju
grañevina iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Lokacije grañevina iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti i u proizvodnim
zonama u skladu s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz članka 9.
ovoga Zakona i ako je to u skladu s prostorno-funkcionalnim obilježjima tih zona.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 21

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
(4) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim prostornim
planovima ne odrede lokacije iz stavka 2. ovoga članka u roku odreñenom posebnim
propisom, odluku o tim lokacijama, na prijedlog Ministra, donijet će Vlada Republike
Hrvatske, najkasnije šest mjeseci po isteku toga roka.
Članak 22.
(1) Otpad se smije skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinjavati samo u grañevinama i ureñajima
odreñenima za tu namjenu.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, otpad se smije skladištiti, oporabljivati
i/ili zbrinjavati i u grañevinama i ureñajima, kojima to nije osnovna namjena, ako te
grañevine i ureñaji zadovoljavaju tehničke uvjete propisane propisom iz stavka 4.
ovoga članka i uz uvjet da je za takvo gospodarenje otpadom pribavljena dozvola iz
članka 41. ovoga Zakona.
(3) Grañevine iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u kategorije prema vrsti otpada
koji se u njima smije skladištiti, oporabljivati ili zbrinjavati.
(4) Tehničke uvjete, kategorije, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka
rada, za grañevine iz stavka 1. ovog članka, kao i tehničke i druge uvjete za ureñaje
iz istoga stavka ovoga članka propisuje Ministar.
Sredstva za financiranje gradnje grañevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada
osiguravaju se u državnom proračunu (opasnog otpada), u proračunu županije (ostalih
kategorija otpada), u proračunu gradova i općina (komunalni otpad) i iz drugih izvora, u
skladu sa zakonom.
Ovim Zakonom uvedena je mogućnost dodjele koncesija za obavljanje djelatnosti
gospodarenja otpadom na rok od 5 do 30 godina, ovisno o vrsti otpada (članci 55.-62.).
Koncesijom se može steći pravo obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom te pravo
gradnje i korištenja grañevina i ureñaja namijenjenih obavljanju tih djelatnosti, i to za
skupljanje, oporabu i zbrinjavanje otpada. Koncesija se dodjeljuje na rok:
do 30 godina za opasni otpad i termičku obradu otpada te za gradnju grañevina i
obavljanje djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada
do 10 godina za posebne kategorije otpada
do 5 godina za komunalni otpad.
Poslove inspekcijskog nadzora obavlja inspekcija zaštite okoliša (članci 65.-87.). U
provedbi inspekcijskog nadzora inspektor osobito nadzire ispunjavanje propisanih uvjeta za
obavljanje djelatnosti iz područja gospodarenja otpadom te voñenje očevidnika u vezi s
gospodarenjem otpadom i dostavljanje propisanih izvješća i podataka nadležnim tijelima
(članak 66.). Tijekom inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten zatražiti i pregledati isprave
na temelju kojih može utvrditi identitet pravne ili fizičke osobe i odgovorne osobe za
gospodarenje otpadom u pravnoj osobi te pregledati grañevine, zgrade, prostorije i prostore,
poslovne spise, ureñaje i opremu u svezi s gospodarenjem otpadom (članak 67.). Inspektor
rješenjem nareñuje otklanjanje nedostataka u primjerenom roku (članak 73.), zabranu
obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, ako se djelatnost obavlja u nezakonitoj
grañevini ili poslovnom prostoru bez dozvole, te privremenu obustavu obavljanja djelatnosti
gospodarenja otpadom, ako skladišni prostor (proizvoñača/posjednika otpada) u kojem
skladišti otpad, ne ispunjava propisane uvjete (članak 77.).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 22

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
U člancima 88.-94. ovog Zakona propisane su kaznene odredbe, na temelju kojih kazne za
pravnu osobu mogu iznositi od 100.000-700.000 kn (ovisno o utvrñenom prekršaju), a za
odgovornu osobu u pravnoj osobi od 25.000-100.000 kn ili kazna zatvora do 60 dana.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (Narodne novine broj 60/08.) u članku
3., točka 5., donosi izmjenu kojom se utvrñuje da „nadležno upravno tijelo jest tijelo županije,
odnosno Grada Zagreba, koje, prema nadležnostima ureñenim ovim Zakonom, obavlja
poslove vezano za gospodarenje otpadom, a prema posebnom zakonu obavlja poslove u
području zaštite okoliša.“ Odmah u nastavku, u točki 16. navodi se da „skupljanje otpada jest
prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza na skladištenje, obradu,
oporabu i/ili zbrinjavanje“. Konačno, u točki 18. odreñuje se da „nadležni upravni odjel jest
upravni odjel grada, odnosno općine koji, prema nadleženostima ureñenim ovim Zakonom,
obavlja poslove vezane za gospodarenje otpadom, a prema posebnom zakonu obavlja
poslove u području zaštite okoliša.“
U članku 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpada utvrñeno je da se članak 7.,
stavak 2. Zakona o otpadu mijenja i glasi: „Županijski plan gospodarenja otpadom, odnosno
Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, mora biti usklañen sa Strategijom i Planom
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom održivog razvitka Republike
Hrvatske, Planom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programom zaštite okoliša županije,
odnosno Programom zaštite okoliša Grada Zagreba“, dok novi stavak 3. glasi: „Planovi
gospodarenja otpadom grada i općine moraju biti usklañeni sa županijskim planom
gospodarenja otpadom te sa programom zaštite okoliša županije, kao i s programom zaštite
okoliša grada, odnosno općine ako se takvi programi donose sukladno zakonu kojim se
ureñuje zaštita okoliša“.
Isti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, članak 8., utvrñuje da se članku 15.
Zakona o otpadu dodaje stavak 4., koji glasi: „Grad Zagreb, grad i općina dužni su na svojem
području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za
odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnog otpada sukladno ovom Zakonu i
planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za
grañevinski otpad“.
2.1.7. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada
Uredbom o kategorijama,vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada (Narodne novine broj 50/05.) odreñuju se kategorije, vrste i klasifikacija otpada
ovisno svojstvima i mjestu njegovog nastanka te se utvrñuje katalog otpada, lista opasnog
otpada i popis otpada u prekograničnom prometu. Prema članku 2. ove Uredbe otpad je
odreñen jednom od kategorija Q1-Q16 (npr. ostaci iz proizvodnje, proizvodi koji ne
odgovaraju normama, proizvodi kojima je istekao vijek trajanja itd.), a temeljem kojih se, s
obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš, razvrstava kao opasni, neopasni i
inertni otpad.
Opasni otpad je otpad koji sadrži jedno ili više od svojstava, utvrñenih Listom opasnog
otpada (eksplozivnost, oksidirajuće djelovanje, zapaljivost, nadražujuća svojstva, štetna
svojstva, otrovnost, kancerogenost, nagrizajuće djelovanje, infektivnost, toksičnost za
reprodukciju (teratogenost), mutagenost, otpuštanje otrovnih plinova u kontaktu s vodom,
zrakom ili kiselinom, ekotoksičnost). Neopasni otpad je svaki otpad koji nema niti jedno od
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 23

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
spomenutih svojstava. Inertni otpad nije ni topljiv ni zapaljiv, a fizikalno ili kemijski ne reagira
te nije biorazgradiv. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i
ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije niti
u jednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda.
U Katalogu otpada otpad je razvrstan u 20 skupina ovisno o svojstvima i mjestu nastanka,
odnosno prema djelatnostima koje ga stvaraju. Pojedine vrste otpada označene su
šesteroznamenkastim ključnim brojem. Otpad označen zvjezdicom (*) smatra se opasnim
otpadom kad ispunjava uvjete utvrñene Listom opasnog otpada. Sastavni dio Kataloga
otpada su i preporučeni postupci zbrinjavanja (članci 5. i 7.), koji se odnose na otpad koji se
nije mogao izbjeći i čija se korisna materijalna ili energetska svojstva ne mogu ponovo
iskoristiti, odnosno upotrijebiti. Kada je u Katalogu uz odgovarajuću vrstu otpada preporučeni
način obrade označen sa (+), obrada se mora provesti sukladno propisanom postupku.
U prekograničnom prometu otpada, uključujući i otpad koji se predaje na recikliranje,
dokumentacija svih pošiljki otpada mora obvezno sadržavati i identifikacijske oznake otpada
iz Liste otpada u prekograničnom prometu (članak 8.), koja je sastavni dio Uredbe: zelena
lista (Prilog III.), žuta lista (Prilog IV.), crvena lista (Prilog V.) te popis »A« i »B« otpada
(Prilog VI. ovog Zakona).
2.1.8. Pravilnik o gospodarenju otpadom
Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 23/07) propisuje postupke
oporabe i zbrinjavanja otpada, tehničko-tehnološke uvjete za grañevine za skladištenje
otpada, stručnu spremu radnika koji obavljaju skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada te
način voñenja i dostave podataka o otpadu.
Skladišta otpada s obzirom na vrstu otpada dijele se na skladišta opasnog, neopasnog i
inertnog otpada, a s obzirom na agregatno stanje otpada na skladišta krutog, tekućeg i
plinovitog otpada. Tehničko-tehnološki uvjeti skladištenja otpada propisani su člancima 8.-10.
ovog Pravilnika.
Za obavljanje djelatnosti obrade, oporabe i zbrinjavanja otpada potrebno je imenovati
odgovornu osobu VII./I. stupnja stručne spreme tehničkog, biološkog, zdravstvenog ili sličnog
smjera i godinu dana radnog iskustva u struci ili VI. stupanja stručne spreme istog smjera sa
minimalno tri godine radnog iskustva u struci. Pomoćne poslove može obavljati radnik nižeg
stupnja obrazovanja uz adekvatnu poduku o opasnostima, mjerama sigurnosti i zaštite na
radu od strane odgovorne osobe o čemu se mora voditi zapisnik (članak 15.).
Proizvoñači otpada moraju ispuniti obrazac Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 4
godine te, prema članku 16. ovog Pravilnika, isti dostaviti Agenciji za zaštitu okoliša (obrazac
Plana gospodarenja otpadom propisan je u Dodatku I. ovog Pravilnika). Obveza je
pravne/fizičke osobe koja proizvodi, posjeduje, skuplja, prevozi, skladišti, obrañuje,
oporabljuje ili zbrinjava otpad voñenje očevidnika o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu
otpada. Očevidnik o nastanku i toku otpada čine: (a) obrazac očevidnika ONTO (nalazi se u
Dodatku II. ovog Pravilnika) i (b) prateći listovi (obrasci pratećih listova propisani su Dodatku
III. ovog Pravilnika). Podatke iz očevidnika potrebno je jednom godišnje dostavljati
nadležnom uredu na obrascu Prijavnog lista (prijavni listovi propisani su u Dodatku IV. ovog
Pravilnika).
Sukladno članku 18., proizvoñač ili posjednik otpada obvezan je uz svaku pošiljku otpada
koju predaje osobi ovlaštenoj za skupljanje, prijevoz, obradu, oporabu ili zbrinjavanje otpada,
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 24

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
predati ispunjeni odgovarajući obrazac pratećeg lista. Ako je godišnja količina otpada
namijenjenog obradi, odnosno zbrinjavanju veća od 1 t, proizvoñač, odnosno posjednik
otpada uz popunjen prateći list mora dostaviti deklaraciju u obliku izvješća o ispitivanju
fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, koja nije starija od godinu dana, a izdana je od strane
akreditiranog laboratorija. Za godišnju količinu otpada manju od 1 t proizvoñač, odnosno
posjednik otpada mora pod materijalnom i krivičnom odgovornošću predati potpisanu i
ovjerenu deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada na propisanom obrascu
(Deklaracija je dana u Dodatku V. ovog Pravilnika).
2.1.9. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada
za odlagališta otpada
Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada (Narodne novine broj 117/07.) se propisuju kategorije odlagališta otpada,
postupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod
odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem
odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja.
Svrha ovog Pravilnika je smanjiti moguće štetne utjecaje odlagališta otpada na okoliš
tijekom čitavog njihovog radnog vijeka, kao i nakon zatvaranja. Pri tom se osobito misli na
smanjenje onečišćenja površinskih i podzemnih voda, tla i zraka, uključujući i negativno
djelovanje stakleničkih plinova, kao i na smanjenje rizika za ljudsko zdravlje. Pravilnikom se
propisuju postupci i drugi uvjeti za prihvat otpada u odlagališta otpada. Pravilnik se
primjenjuje na sva odlagališta, bez obzira na vrstu otpada koji se na njima odlaže.
Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na sljedeće slučajeve odlaganja otpada:
prekrivanje tla muljem, uključujući mulj od obrade otpadnih voda, kao i mulj koji je
nastao jaružanjem te slični materijali na tlu, a u svrhu gnojidbe tla prema posebnom
propisu koji regulira unos opasnih tvari i biljnih hranjivih tvari u ili na tla
korištenje inertnog otpada na odlagalištima koji je pogodan za radove na obnovi
(rekonstrukciji), za nasipanje terena ili za potrebe u graditeljstvu prema posebnom
propisu koji regulira opterećenje tla otpadnim materijalima
odlaganje neopasnih i inertnih materijala koji nastaju kod iskapanja tla/zemlje prilikom
grañevinskih radova, ako se obavlja prema posebnom propisu koji regulira opterećenje
tla otpadnim materijalima
odlaganje mulja na obali vodotoka, ako je bio uzet iz njegova vodnog terena i ima
svojstva otpada koji se prema uvjetima iz ovog Pravilnika može odlagati na odlagalištu
za neopasni otpad, prilikom čega se poštuju samo anorganski parametri onečišćenja i
eluata
odlaganje neonečišćene zemlje ili neopasnog inertnog otpada koji je nastao traženjem
rude, vañenjem preradom i skladištenjem mineralnih sirovina, te radom kamenoloma
prema posebnim propisima koji reguliraju rudarstvo.
Prema ovom Pravilniku odlagališta otpada se dijele na sljedeće kategorije:
odlagališta za opasni otpad
odlagališta za neopasni otpad
odlagališta za inertan otpad
Pravilnikom se nalaže da je na odlagališta otpada zabranjen prihvat:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 25

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
tekućeg otpada
otpada koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan, korozivan, oksidirajući, lako zapaljiv ili
zapaljiv prema odredbama posebnih propisa
komunalnog otpada ako je masa biorazgradivog dijela veća od 35% od ukupne mase
bolničkog i drugog kliničkog otpada koji nastaje u medicinskim i/ili veterinarskim
ustanovama i ima svojstva opasnog, infektivnog i potencijalno infektivnog otpada
prema posebnim propisima
otpadnih guma
animalnog i klaoničkog otpada, životinjskih trupla i životinjskih prerañevina ukoliko nisu
termički obrañeni prema posebnim propisima
otpadnih industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora
otpadnih motornih vozila i njihovih neobrañenih sastavnih dijelova, koji nastaju u
postupku obrade i oporabe otpadnih vozila
otpadnih električnih i elektroničkih ureñaja i opreme
sve druge vrste otpada koji ne ispunjavaju kriterije za prihvat otpada na odlagališta
prema Dodatku 3. ovog Pravilnika.
Pravilnik utvrñuje da se u podzemna odlagališta otpada (kakva će se graditi na
predviñenim županijskim/regionalnim centrima za gospodarenje otpadom) dozvoljeno je
odlaganje inertnog, opasnog i neopasnog otpada, osim posebnih vrsta otpada koji bi tijekom
odlaganja mogao doživjeti fizikalne, kemijske ili biološke promjene koje bi mogle ugroziti
tijelo podzemnog odlagališta ili dodatno ugroziti okoliš.
Na odlagališta otpada dozvoljeno je odlaganje samo prethodno obrañenog otpada.
Bez prethodne obrade može se odobriti odlaganje samo inertnog otpada, i to kada njegova
obrada nije tehnički izvediva, te drugog neopasnog otpada, ako se njegovom obradom ne
smanjuje količina ili mijenjaju za na okoliš ili zdravlje ljudi štetna svojstva otpada.
U Pravilniku se, u Dodatku 3, navode kriteriji za odlaganje otpada na odreñenim
kategorijama odlagališta. U tom smislu propisuje se da je:
na odlagalište za inertni otpad dozvoljeno odlagati samo inertni otpad.
na odlagalište za neopasni otpad dozvoljeno je odlaganje
- komunalnog otpada prema kriterijima za prihvat u Dodatku 3. ovoga Pravilnika
- neopasnog otpada bilo kojeg podrijetla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na
odlagališta za neopasni otpad prema Dodatku 3. ovog Pravilnika
- stabilnog i nereaktivnog, predhodno obrañenog opasnog otpada ukoliko granične
vrijednosti onečišćenja u otpadu i eluatu ne prelaze granične vrijednosti za prihvat
neopasnog otpada na odlagališta iz Dodatka 3. ovog Pravilnika.
Djelatnost odlaganja otpada na odlagalištima odlagatelj smije obavljati samo ukoliko
posjeduje dozvolu prema Zakonu o otpadu i uvjetima iz ovog Pravilnika.
Troškovi odlaganja otpada sukladno načelu »onečišćivač plaća« uključuju troškove
projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i procjenjene
troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora tijekom 30 godina nakon zatvaranja.
Odlagatelj koji upravlja odlagalištima opasnog i neopasnog otpada mora osigurati kontrolu
za vrijeme rada odlagališta. Kontrola uključuje mjerenja meteoroloških parametara,mjerenja
emisija odlagališnog plina, mjerenja emisija procjedne vode i oborinske vode s površine
odlagališta, mjerenje parametara onečišćenja podzemne vode opasnim tvarima, ako se
nalazi u području utjecaja odlagališta i kontrolu stabilnosti tijela odlagališta.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 26

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Odlagalište ili dio odlagališta može se zatvoriti i/ili prestati s radom kada su se ostvarili
uvjeti za zatvaranje propisani u dozvoli iz članka 15. ovog Pravilnika i nakon odobrenja
nadležnog tijela.
Nakon zatvaranja odlagališta odlagatelj je odgovoran za održavanje odlagališta, provedbu
propisanih mjera za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš te kontrolu nakon zatvaranja,
odreñenim u dozvoli. Odlagatelj zatvorenog odlagališta dužan je u vremenskom razdoblju
utvrñenom u dozvoli ili Odluci o zatvaranju osigurati:
održavanje i zaštitu zatvorenog odlagališta
redovite preglede stanja tijela odlagališta
obavljanje kontrole i nadzora odlagališta
izradu godišnjeg izvješća o stanju odlagališta i provedbi propisanih mjera.
Za postojeća odlagališta koja zadovoljavaju uvjete koji su utvrñeni ovim Pravilnikom,
odlagatelj je dužan nadležnom tijelu u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog
Pravilnika podnijeti zahtjev za dobivanje dozvole prema uvjetima iz ovoga Pravilnika.
Za postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom,
odlagatelj je dužan u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika izraditi plan
sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz ovoga Pravilnika i dostaviti ga
nadležnom tijelu na suglasnost. Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta
utvrñenih ovim Pravilnikom, postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim
Pravilnikom moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. godine.
2.1.10. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/98.)
odreñuje uvjete o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora opreme ili grañevina za
obrañivanje ili odlaganje opasnog otpada. Grañevine za obradu opasnog otpada razmatraju
se u člancima 14. i 15., a grañevine za odlaganje opasnog otpada (tj. odlagališta opasnog
otpada) u člancima 24.-41.
Donošenjem Pravilnika o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 23/07.) prestali su
važiti članci 3.-13. i 42.-50. ove Uredbe. Isto tako, donošenjem Pravilnika o načinima i
uvjetima termičke obrade otpada (Narodne novine broj 45/07.) prestali su važiti članci 16.-23.
ove Uredbe.
2.1.11. Pravilnik o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom
životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju
Pravilnik o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te
o njihovom uništavanju (Narodne novine broj 24/03.) propisuje:
način postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla
veterinarsko-sanitarni uvjeti kojima moraju udovoljavati prostorije i oprema za prihvat,
sabirališta za privremeno odlaganje, objekti za toplinsku preradu životinjskih lešina i
otpada životinjskog podrijetla te objekti za spaljivanje životinjskih proteina i životinjske
masti
veterinarsko-sanitarni uvjeti koje moraju zadovoljavati prijevozna sredstva za skupljanje
i prijevoz životinjskih lešina i otpada životinjskog podrijetla.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 27

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
2.1.12. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu
Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine broj 97/05.) ureñuje način
postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom, a osobito:
obveze proizvoñača, uvoznika, ambalažera i prodavatelja u proizvodnji, na tržištu i
uporabi ambalaže i ambalažnog otpada
obavješćivanje proizvoñača i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže
način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad
prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom
povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu
isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda
namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni
otpad.
Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na svu ambalažu i na sav ambalažni otpad. Iznimno,
odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se i na gospodarenje ambalažnim otpadom od opasnih
tvari.
2.1.13. Pravilnik o postupanju otpadnim gumama
Pravilnikom o postupanju otpadnim gumama (Narodne novine broj 40/06.) propisano da se
otpadnim gumama smatraju gume osobnih automobila, autobusa, teretnih cestovnih vozila,
radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica te drugi slični proizvodi
koje radi oštećenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih razloga posjednik ne može ili
ne želi upotrebljavati, pa ih odbacuje ili namjerava odbaciti.
Pravo ovlaštenog skupljača/oporabitelja za gospodarenje otpadnim gumama stječe se
temeljem dozvole za gospodarenje otpadnim gumama i koncesijom za skupljanje/oporabu
sukladno odredbama „Zakona o otpadu“. Otpadne gume ovlašteni sakupljač preuzima bez
naplate od posjednika guma, a posjednik otpadnih guma prilikom predaje otpadnih guma
dužan je ovlaštenom skupljaču predati ispunjen prateći list. Ovlašteni sakupljač je dužan
otpadne gume predati ovlaštenom oporabitelju otpadnih guma.
Proizvoñači ili uvoznici guma obvezni su Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
plaćati naknade za gospodarenje otpadnim gumama, a ovlašteni skupljači i oporabitelji imaju
pravo na naknadu troškova skupljanja, odnosno prijevoza te recikliranja guma, odnosno
njihovog korištenja u energetske svrhe.
Naknada za gospodarenje otpadnim gumama iznosi 1.500 kn/t uvezenih ili proizvedenih
guma. Naknada za gospodarenje otpadnim gumama se naplaćuje i u slučaju uvoza vozila
koja imaju kotače, a iznosi 10-205 kn/guma, ovisno o vrsti vozila.
Naknada za recikliranje otpadnih guma iznosi 600 kn/t recikliranih guma u materijalne
svrhe, a 120 kn/t za korištenje guma u energetske svrhe.
Dozvoljeni udio otpadnih guma, koji se smije koristiti u energetske svrhe, u 2006. g. je
iznosio 50%, a u 2007. g. 30% skupljenih guma. Koncesiju za skupljanje otpadnih guma do
sada je ishodila 21 tvrtka, od čega 2 tvrtke imaju koncesiju za područje cijele RH a ostalih 19
za pojedine županije.
Koncesiju za obavljanje djelatnosti oporabe otpadnih guma dobile su četiri tvrtke, i to
Gumiimpex-GRP d.o.o. Varaždin i Sirovina odlagalište d.o.o. Zadar u materijalne svrhe te
Holcim d.o.o. i Našicecement d.d. u energetske svrhe.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 28

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
2.1.14. Pravilnik o postupanju otpadnim uljima
Pravilnik o postupanju otpadnim uljima (Narodne novine broj 124/06.) propisuje
gospodarenje otpadnim mazivim i jestivim uljima, definira pojmove i sudionike u sustavu
gospodarenja te način i rokove obračunavanja i plaćanja naknada.
Otpadno mazivo ulje je svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko (ulje koje
se rabi u elektroenergetskim sustavima) i/ili termičko ulje (ulje koje se rabi u sustavima za
grijanje ili hlañenje) koje više nije za prvobitnu uporabu: rabljena motorna ulja, strojna ulja,
ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za
turbine i hidraulička ulja (osim ulja koja se primješavaju benzinima kod dvotaktnih motora s
unutrašnjim izgaranjem). Otpadna maziva ulja mogu se oporabiti na dva načina:
materijalnom oporabom, odnosno procesima uklanjanja nečistoća i aditiva iz rabljenih
ulja te dobivanjem baznih ulja koja se mogu koristiti kao sirovina za proizvodnju svježih
mazivih ulja.
termičkom obradom, odnosno korištenjem kao nadomjesno (dodatno) goriva u
postrojenjima snage veće od 3 MW. Pri termičkoj obradi otpadnih ulja moraju se
zadovoljiti propisane granične vrijednosti emisija, a ostaci (pepeo, mulj) zbrinuti na
propisan način. Materijalna oporaba ima prednost pred termičkom obradom, tj.
korištenjem u energetske svrhe.
Otpadno jestivo ulje je svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke
djelatnosti, u industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim
djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Otpadna jestiva ulja mogu se
koristiti kao sirovina za dobivanje biodizela (rafinacija).
U svježa maziva ulja ne svrstavaju se svježa maziva ulja i tekućine i njima srodni proizvodi
koji su biljnog ili životinjskog podrijetla i razgradljivost čijih je sastavnih dijelova i dodataka
najmanje 60%, što se dokazuje odgovarajućim certifikatom ili analizom akreditiranog
laboratorija za analizu svojstava ulja biljnog ili životinjskog podrijetla.
Iz prikupljenih naknada, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaća ovlaštenim
skupljačima otpadnih mazivih ulja 1 kn/l skupljenog otpadnog ulja, a ovlaštenim skupljačima
otpadnih jestivih ulja 0,40 kn/l. Otpadna ulja posjednik predaje ovlaštenom skupljaču, a
skupljač osobi ovlaštenoj za oporabu i/ili zbrinjavanje uz ispunjen i ovjeren prateći list, bez
naknade.
Prilikom gospodarenja otpadnim uljima ne smije se dovoditi u opasnost ljudsko zdravlje i
okoliš, a zabranjeno je (članak 5):
ispuštanje otpadnih ulja u površinske vode, podzemne vode, priobalne vode i drenažne
sustave
odlaganje/ispuštanje otpadnih ulja koje šteti tlu te svako nekontrolirano ispuštanje
ostataka od obrade otpadnih ulja
oporaba/zbrinjavanje otpadnih ulja koji uzrokuju onečišćenje zraka iznad propisane
razine i utječu na zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet
skupljanje otpadnih ulja u spremnike koji nisu propisano opremljeni za prihvat otpadnih
ulja.
Spremnici za skupljanje otpadnog mazivog ulja moraju biti nepropusni i zatvoreni te
označeni s ključnim brojem otpadnog ulja i oznakom kategorije otpadnog ulja. Pri skupljanju
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 29

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
je dozvoljeno miješanje otpadnih ulja I. i II kategorije (u odgovarajućim spremnicima) koja se
predaju ovlaštenom skupljaču za otpremu na termičku obradu, ali ne i ostalih kategorija, niti
otpada koji sadrži PCB (članci 6.-8.).
Otpadna jestiva ulja skupljaju se odvojeno, a spremnici za skupljanje tih ulja moraju biti
nepropusni i zatvoreni te nositi oznaku ključnog broja otpadnog jestivog ulja (članak 9.).
Posjednik otpadnih ulja dužan je voditi propisanu dokumentaciju (članci 15. i 18.).
2.1.15. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima
Svrha Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (Narodne novine
broj 133/06.) je uspostava sustava skupljanja, obrade i visoke razine recikliranja otpadnih
baterija i akumulatora. Propisuje obveze sudionika sustava, naknade za skupljanje, obradu i
recikliranje te način obilježavanja baterija i akumulatora. Primjenom ovog Pravilnika do rujna
2012. g. treba se postići najmanje 25%-tna, a do rujna 2016. g. čak 45%-tna stopa
skupljanja.
Od 01. lipnja 2007. g. zabranjuje se stavljanje na hrvatsko tržište baterija i akumulatora
koje sadrže više od 0,0005% (mase) žive, a od 26. rujna 2008. g. prijenosnih baterija ili
akumulatora koji sadrže više od 0,002 % kadmija po masi.
Baterija ili akumulator je svaki izvor električne energije proizvedene izravnim pretvaranjem
kemijske energije koji se sastoji od jedne ili više primarnih baterijskih ćelija/članaka (koje se
ne mogu puniti) ili jedne ili više sekundarnih baterijskih ćelija/članaka (koje se mogu puniti).
Otpadna baterija ili akumulator je baterija ili akumulator koji se ne može ponovno koristiti te
je namijenjena za obradu i/ili recikliranje.
Proizvoñač baterija i akumulatora dužan je financirati sve nastale troškove informiranja
javnosti o mogućim učincima koje tvari iz baterija i akumulatora imaju na okoliš i ljudsko
zdravlje, obvezi odvojenog skupljanja otpadnih baterija i akumulatora u cilju olakšavanja
obrade i recikliranja; programima skupljanja i recikliranja te o značenjima simbola za
odvojeno prikupljanje baterija i oznakama za baterije koje sadrže teške metale (Hg, Cd i Pb).
Obveze prodavatelja/posjednika su: postaviti spremnike za odvojeno skupljanje otpadnih
baterija i akumulatora u svom poslovnom prostoru ili neposrednoj blizini i pružiti informaciju
krajnjem korisniku o mjestu i načinu skupljanja otpadnih baterija i akumulatora u svom
poslovnom prostoru, bez naknade preuzimati otpadne baterije i akumulatore kakve ima u
svom prodajnom programu i bez obzira na proizvoñača, uključujući i otpadne baterije i
akumulatore koje mogu biti sastavni dijelovi ureñaja koje prodaje ili servisira, a bez obveze
kupca da kupi nove.
Skupljači i oporabitelji su pravne osobe koje imaju dozvolu za obavljanje odgovarajuće
djelatnosti, ovlašteni su koncesionari i imaju ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost.
Obveze skupljača su: po pozivu prodavatelja i proizvoñača isprazniti napunjeni spremnik s
otpadnim baterijama i akumulatorima u roku od 24 sata i preuzeti ih bez naknade, preuzete
otpadne baterije i akumulatore predati osobi ovlaštenoj za obradu i/ili recikliranje ili ih izvesti
iz RH o vlastitom trošku.
Obveze oporabitelj su preuzeti skupljene otpadne baterije i akumulatore od skupljača bez
naknade. Prilikom preuzimanja otpadnih baterija i akumulatora od skupljača oporabitelj je
dužan ovjeriti prateći list. Oporabitelj mora imati skladište za prihvat skupljenih otpadnih
baterija i akumulatora u skladu s posebnim propisom te ispuniti minimum zahtjeva za obradu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 30

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
u skladu s Pravilnikom. Oporabitelj je dužan dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost podatke o preuzetim i obrañenim i recikliranim otpadnim baterijama i
akumulatorima iz pratećeg lista na propisanom obrasacu.
Sustav gospodarenja otpadnih baterija i akumulatora financira se iz naknada koje od 1.
siječnja 2007. g. plaćaju svi uvoznici i proizvoñači baterija i akumulatora Fondu za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost, i to u iznosu od 0,65 kn/kg startera, 12,00 kn/kg prijenosnih
baterija i akumulatora te 1,00 kn/kg za industrijske baterije i akumulatore.
Skupljači i oporabitelji imaju pravo na naknadu troškova skupljanja od posjednika (oporabe):
skupljači u iznosu od 12,00 kn/kg za preuzete otpadne prijenosne baterije te 0,50 kn/kg
za preuzete otpadne startere, industrijske baterije i akumulatore
oporabitelji-reciklažeri u iznosu od 100,00 kn/t obrañenih/recikliranih baterija.
2.1.16. Pravilnik o postupanju otpadnim vozilima
Svrha Pravilnika o postupanju otpadnim vozilima (Narodne novine broj 136/06.) je
uspostava sustava skupljanja otpadnih vozila radi njihove ponovne uporabe i recikliranja.
Pravilnik se primjenjuje na osobne automobile (motorna vozila kategorije M1), teretne
automobile (motorna vozila kategorije N1) i motorna vozila na tri kotača (vozila kategorije
L5). Ovim se Pravilnikom propisuje:
a) način gospodarenja otpadnim vozilima, koji predviña obvezu predaje otpadnog vozila od
strane njegovog posjednika ovlaštenom skupljaču bez naplate
Posjednik otpadnog vozila svoje otpadno vozilo mora u cijelosti (sa svim sastavnim
dijelovima vozila: motor i karoserija, kotačima, automobilskim gumama, baterijama i
akumulatorom) zajedno sa preslikom prometne dozvole iz koje je vidljiv broj šasije,
težina, tip i izvedba motornog vozila ili zapisnikom komunalnog redara predati
ovlaštenom skupljaču koji mu prilikom preuzimanja otpadnog vozila isplaćuje
naknadu u iznosu od 0,40 kn/kg (uključujući PDV) ako sam doveze otpadno vozilo u
skladište skupljača, odnosno 0,10 kn/kg (uključujući PDV) ako pozove skupljača da
preuzme otpadno vozilo (članak 29.). Posjednik potpisom na pratećem listu za opasni
otpad potpisuje da je predao vozilo i preuzeo naknadu. Pravo na isplatu naknade
gubi se ako vozilo nije predano u skladu s opisanim postupkom. Ovlašteni skupljač
privremeno skladišti otpadno vozilo u privremenom skladištu, u kojemu nije
dozvoljeno rastavljanje vozila, kao ni ispuštanje tekućina. Skupljač preuzima od
posjednika i otpadno vozilo koje ne sadrži osnovne dijelove kao što su kotači, motor
ili baterije i akumulatori, ali u tom slučaju posjednik nema pravo na isplatu naknade (o
preuzimanju vozila koje nije predano u cijelosti ovlašteni skupljač i obrañivač su
obvezni sastaviti poseban zapisnik).
b) vrsta naknade i iznos naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknada na otpadna
vozila, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada
Obveznici plaćanja naknade za gospodarenje otpadnim vozilima su proizvoñači, tj.
pravne ili fizičke osobe koje uvoze ili proizvode motorna vozila i stavljaju ih na tržište
u RH. Naknada se plaća Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prilikom
stavljanja motornog vozila na tržište, u iznosu od 0,85 kn/kg (osobni automobil
prosječno teži oko 1 t).
c) zabrana stavljanja na tržište motornih vozila koja sadrže opasne tvari
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 31

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Prosječno vozilo sastoji se od 40 vrsta različitih materijala i 10.000 sastavnih dijelova. Oko
70% mase motornog vozila sastavljeno je od željeznih i neželjeznih kovina koje je moguće
reciklirati i ponovno koristiti u proizvodnom procesu. Vozila se sastoje i od tvari meñu kojima
ima i opasnih (npr. olovo, živa, kadmij, 6''-krom, ulje, gorivo, kiseline iz akumulatora itd.
d) obveza ispunjavanja obrazaca koji su sastavni dio ovog Pravilnika (obrasci se ne odnose
na posjednika otpadnog vozila).
2.1.17. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom
Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine broj 72/07.) ureñuju
se načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom, koji nastaje prilikom pružanja
zaštite zdravlja ljudi i životinja te iz srodnih istraživačkih djelatnosti. Gospodarenje
medicinskim otpadom u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva odvojeno skupljanje i
privremeno skladištenje medicinskog otpada na mjestu nastanka, a u okviru djelatnosti
gospodarenja medicinskim otpadom skupljanje i prijevoz te privremeno skladištenje, obradu,
oporabu i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada, kao i oporabu i/ili zbrinjavanje otpada koji
nastaje obradom, oporabom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada.
Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na gospodarenje radioaktivnim medicinskim
otpadom te ostalim vrstama otpada koje nastaju u zdravstvenoj djelatnosti koje se ureñuje
posebnim propisima. Odredbe ovoga Pravilnika takoñer se ne odnose na postupke
sterilizacije uzgojenih mikroorganizama te tkiva i opreme, koji spadaju u djelatnost redovitog
radnog procesa mikrobioloških i sličnih laboratorija, kao i kirurških i sličnih odjela i ordinacija,
koji se ne smatraju djelatnošću gospodarenja otpadom i obavljaju se sukladno pravilima
medicinske struke.
Prema agregatnom stanju, medicinski otpad je: (a) kruti; (b) tekući i (c) skupljeni plinoviti
otpad.
Prema svojstvima, medicinski otpad je: (a) opasan proizvodni otpad ili (b) neopasan
proizvodni otpad.
Opasan medicinski otpad s obzirom na opasna svojstava definirana posebnim propisom,
dijeli se na: (a) infektivni; (b) kemijski otpad koji sadrži opasne tvari; (c) oštre predmete; (d)
citotoksike i citostatike; (e) amalgamski otpad iz stomatološke zaštite i (f) ostali opasan
otpad, tj. svaki ostali otpad medicinskog porijekla za koji se pretpostavlja da ima neko od
opasnih svojstava.
Neopasan medicinski otpad je onaj medicinski otpad koji nema ni jedno od prethodno
navedenih opasnih svojstava.
Proizvoñač medicinskog otpada je dužan proizvedeni medicinski otpad predati samo
ovlaštenoj osobi. On ima pravo obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje vlastitog medicinskog
otpada obavljati i samostalno samo ukoliko raspolaže odgovarajućom opremom i uz
pribavljenu dozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom. Ovlaštena osoba za skupljanje i
prijevoz medicinskog otpada, mora imati zaključen ugovor o preuzimanju skupljenog otpada
s ovlaštenom osobom za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada.
Proizvoñač opasnog medicinskog otpada dužan je propisno pakirati i ovlaštenoj osobi
predati otpad kojeg je proizveo, uz odgovarajući prateći list.
Obrada infektivnog medicinskog otpada obavlja se fizikalnim postupcima dezinfekcije,
odnosno sterilizacije, a u nedostatku ureñaja može se primijeniti i kemijski postupak
dezinfekcije (sterilizacije), kao što su fumigacija ili ostali odobreni postupci kojima se postiže
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 32

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
uklanjanje opasnih svojstava infektivnog medicinskog otpada. Termički postupci fizikalne
obrade prihvatljiviji su od kemijske obrade i fumigacije, zbog manje štetnosti i emisija u
okoliš. Samo u slučaju da su termički postupci obrade neizvedivi, potrebno je izabrati
kemijski postupak ili obradu plinovitim fumigantima kao što je formaldehid ili ostalim
metodama obrade postupcima koji su priznati i posjeduju odgovarajuće certifikate.
Neobrañeni infektivni otpad mora se predati ovlaštenoj osobi za materijalnu oporabu ili
energetsku oporabu opasnog medicinskog otpada postupcima spaljivanja i/ili suspaljivanja.
Zbrinjavanje medicinskog otpada spaljivanjem, dopušteno je samo u slučaju kad na prostoru
županije i njoj susjednih županija ne postoji ovlaštena osoba s postrojenjem za energetsku
oporabu medicinskog otpada. Oporaba i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada postupcima
spaljivanja ili suspaljivanja, mora se obavljati isključivo u ovlaštenom postrojenju s
kontinuiranim mjerenjem emisija štetnih plinova sukladno posebnom propisu, pri čemu
emisije dioksina i furana ne smiju prijeći graničnu vrijednost sukladno posebnom propisu.
Proizvoñač medicinskog otpada, dužan je sukladno Zakonu o otpadu i posebnim propisima
kojima je ureñeno gospodarenje otpadom i meñunarodni promet otpadom, izvozom osigurati
oporabu i/ili zbrinjavanje i onih vrsta i kategorija medicinskog otpada koje u Republici
Hrvatskoj nije moguće obraditi, oporabiti i/ili zbrinuti.
Nije dopušteno zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada odlaganjem na odlagališta
otpada.
Gospodarenje patološkim otpadom kao što su dijelovi ljudskog tijela i slično, mora se
provoditi pod posebnim uvjetima spaljivanjem u krematorijima ili zakapanjem u groblja, a
gospodarenje patološkim otpadom životinjskog porijekla obavlja se u skladu s posebnim
propisima.
Gospodarenje korištenim oštrim predmetima zahtjeva poduzimanje mjera za prevenciju
ozljeda i infekcije za vrijeme rukovanja. Takav se otpad mora se skupljati i zbrinjavati
odvojeno od ostalog otpada. Spremnici za skupljanje oštrih predmeta moraju biti otporni na
probijanje ili otjecanje tekućine.
Oporaba i/ili zbrinjavanje farmaceutskog, citotoksičnog te kemijskog i sličnog opasnog
medicinskog otpada, obavlja se u postrojenju ovlaštenom za oporabu i/ili zbrinjavanje
opasnog otpada spaljivanjem.
Ovlaštena osoba za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada,
novonastalom otpadu mora odrediti novi ključni broj po posebnom propisu te osigurati
materijalnu ili energetsku oporabu korisnih svojstava otpada koji nastaje obradom
medicinskog otpada.
Energetsku oporabu otpada koji nastaje obradom medicinskog otpada, obrañivač je dužan
obaviti predajom ovlaštenoj spalionici otpada ili nekom drugom energetskom postrojenju
ovlaštenom za spaljivanje ili suspaljivanje neopasnog otpada.
Ukoliko u županiji i županijama koje graniče sa županijom na čijem prostoru je obrañeni
medicinski otpad nastao, ne postoji spalionica otpada ili ovlaštena osoba koja upravlja
energetskim postrojenjem za oporabu predmetnog otpada, ovaj je otpad dopušteno odložiti
na odlagalište otpada, sukladno posebnom propisu.
2.1.18. Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima i
opremom
Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima i opremom
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 33

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
(Narodne novine broj 74/07.) propisuju se obveze i odgovornost proizvoñača električnog i
elektroničkog (EE) otpada, odnosno otpadne električne i elektroničke opreme i ureñaja, način
obilježavanja, način gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, vrste i iznosi naknada
koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada,
iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i oporabu
električnog i elektroničkog otpada te druga pitanja u svezi gospodarenja električnim i
elektroničkim otpadom u svrhu postizanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom.
Cilj je ovog Pravilnika uspostavljanje sustava odvojenog skupljanja električnog i
elektroničkog otpada radi njegove oporabe, zbrinjavanja, zaštite okoliša i zdravlja ljudi.
Proizvoñač je dužan osigurati da je EE oprema koju stavlja na tržište proizvedena na
način: (a) da je uporaba opasnih tvari smanjena na najmanju moguću mjeru; (b) da je
moguće rastavljanje i oporaba, a posebno ponovna uporaba i recikliranje njezinih
komponenata i materijala; (c) da su u najvećoj mogućoj mjeri uporabljeni reciklirani materijali;
(d) da kada proizvod postane otpad, ne predstavlja opasnost ni štetu po ljudsko zdravlje i
okoliš, kao ni zapreku ili poteškoću pri gospodarenju otpadom.
Proizvoñač svojim proizvodnim postupcima ne smije sprečavati ponovnu uporabu otpadne
EE opreme, osim ako ti postupci ne predstavljaju osobite prednosti u pogledu zaštite okoliša
i/ili sigurnosnih zahtjeva.
Gospodarenje EE otpadom je skup mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, obradu,
ponovnu uporabu dijelova EE otpada, oporabu i zbrinjavanje novonastalog otpada.
Osobe ovlaštene za skupljanje, obradu i oporabu EE otpada stječu pravo skupljanja,
obrade i oporabe na temelju koncesije.
Posjednik mora EE otpad odvajati od komunalnog i ostalih vrsta otpada.
Skupljanje i prijevoz EE otpada od posjednika mora se obavljati tako da se omogući
ponovna uporaba, rastavljanje i oporaba, uključujući i recikliranje EE otpada.
EE otpad koji se predaje skupljaču mora biti u stanju iz kojeg je vidljivo da nije prethodno
rastavljan radi vañenja zasebnih komponenti. Takvim otpadom smatraju se i prethodno
nerastavljeni dijelovi opreme koja se sastoji od više cjelina (ekrani kompjutora, elektromotori
crpki ili kompresora i sl.)
EE otpad iz kućanstva skupljač je dužan preuzeti unutar 30 dana od poziva.
EE otpad podrazumijeva hladnjake, zamrzivače, perilice i sušilice rublja, perilice posuña,
štednjake, električne radijatore, termoakumulacione peći, klima-ureñaje, TV prijamnike i drugi
EE otpad mase veće od 30 kg.
Skupljanje i prijevoz EE otpada obavlja se bez naplate.
Posjednik je dužan skupljaču predati EE otpad i ispunjeni prateći list.
Posjednik u kućanstvu, prilikom predaje EE otpada skupljaču, potvrñuje primopredaju EE
otpada potpisom na obrascu PPEEO iz Dodatka V. ovog Pravilnika.
U slučaju kada EE otpad predstavlja zdravstvenu ili sigurnosnu opasnost posjednik je o
tome dužan obavijestiti skupljača.
Posjednik, skupljač i obrañivač dužni su voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO)
prema posebnom propisu.
Skupljač je obvezan voditi evidenciju o količini i vrsti skupljenog EE otpada iz kućanstva na
obrascu PPEEO iz Dodatka V. ovoga Pravilnika te na obrascu ISOEEO o ukupnoj količini i
vrsti EE otpada kojeg je predao obrañivaču.
Skupljač je dužan sav skupljeni EE otpad predati ovlaštenom obrañivaču uz prateći list.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 34

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Skupljač je dužan od posjednika preuzeti EE otpad u cijelosti i takvog ga predati
obrañivaču.
Skupljač je dužan podatke o prikupljenom EE otpadu jednom mjesečno dostaviti Fondu za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ukupne podatke Agenciji za zaštitu okoliša
jedanput godišnje do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu.
Obrañivač je dužan preuzeti skupljeni EE otpad od skupljača bez naplate te mu ovjeriti
prateći list.
Obrañivač mora imati grañevinu za skladištenje i obradu EE otpada u skladu s posebnim
propisom te ispuniti zahtjeve iz Dodatka III. ovog Pravilnika.
Obrada EE otpada uključuje izdvajanje svih tekućina i plinova te obradu sukladno Dodatku
II. ovog Pravilnika.
Ukoliko u RH ne postoje radni i tehnički kapaciteti za obradu i oporabu dijelova EE otpada
ili ostataka nakon obrade, obrañivač će ih izvesti iz Republike Hrvatske o vlastitom trošku i
Fondu dostaviti dokaz da je otpad izvezen na oporabu ili zbrinjavanje, oporabljen i/ili zbrinut,
što dokazuje obrascem IIKOEEO iz Dodatka V. ovog Pravilnika i ovjerenim obrascem
dokumenta o prekograničnom prometu otpadom, sukladno posebnom propisu.
Obrañivač je dužan podatke o količini otpada preuzetog od skupljača, obrañenog i
izvezenog dostaviti na obrascima IOOEO i IIKOEEO jednom mjesečno Fondu i ukupne
podatke Agenciji jedanput godišnje do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu.
2.1.19. Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom
Pravilnikom o gospodarenju grañevnim otpadom (Narodne novine broj 38/08.) propisuje se
način gospodarenja grañevnim otpadom koji nastaje grañenjem, a koje je regulirano
posebnim zakonom.
Pravilnik se ne primjenjuje na: (a) gospodarenje grañevnim otpadom koji sadrži azbest i (b)
iskope kojima se gospodari prema posebnim propisima, koji ureñuju gospodarenje
mineralnim sirovinama.
Gospodarenje grañevnim otpadom podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju
odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje grañevnog otpada. Grañevni otpad ne smije se
odložiti na mjestu nastanka, kao niti na lokacijama koje nisu za to predviñene.
Posjednik grañevnog otpada dužan je snositi sve troškove gospodarenja grañevnim
otpadom, kao i osigurati uvjete za odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje grañevnog
otpada. Odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje grañevnog otpada posjednik
grañevnog otpada mora povjeriti ovlaštenoj osobi. Ovlaštena osoba obavlja djelatnost
gospodarenja grañevnim otpadom u reciklažnim dvorištima na stacionarnim ureñajima za
oporabu, odnosno na gradilištu gdje nastaje grañevni otpad pomoću mobilnog ureñaja.
Posjednik grañevnog otpada koji je izvoñač može na gradilištu na kojem nastaje grañevni
otpad taj otpad i oporabiti u okviru registrirane djelatnosti i odgovarajuće dozvole za
gospodarenje otpadom. Posjednik grañevnog otpada može obavljati oporabu grañevnog
otpada na mjestu njegova nastanka u ureñajima za materijalnu oporabu otpada. Takvi
ureñaji moraju udovoljavati uvjetima propisanim posebnim propisom. Ovlaštena osoba može
obavljati oporabu grañevnog otpada u ureñajima za materijalnu i/ili energetsku oporabu
otpada. Takvi ureñaji moraju udovoljavati uvjetima propisanim posebnim propisom.
Posjednik grañevnog otpada i ovlaštena osoba dužni su osigurati konačno zbrinjavanje ili
oporabu iz grañevnog otpada izdvojenog i odvojeno skupljenog opasnog otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 35

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Grañevni proizvod nastao materijalnom oporabom grañevnog otpada može se ponovo
uporabiti u grañevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima propisanim posebnim
propisom. Odlaganje grañevnog otpada može se obavljati u slučajevima kada ga nije
moguće materijalno i/ili energetski oporabiti i ponovno uporabiti u skladu s odredbama ovoga
Pravilnika, kao i u slučaju kad grañevni otpad nastaje uklanjanjem bespravno izgrañenih
grañevina ili njihovih dijelova u provedbi inspekcijskog rješenja. Grañevni otpad predviñen za
odlaganje predaje se ovlaštenim osobama koje upravljaju odlagalištima otpada sukladno
uvjetima propisanim posebnim propisom.
Svaka pravna i fizička osoba (obrtnik) koja ima dozvolu, odnosno koncesiju prema Zakonu
o otpadu (NN 178/04; 111/06) za pojedinu ili više djelatnosti gospodarenja otpadom, u
slučaju gospodarenja grañevnim otpadom dužna je voditi očevidnike o nastanku i tijeku
grañevnog otpada te prijavljivati nadležnim tijelima podatke o tom otpadu sukladno posebnim
propisima.
Ključne odredbe Pravilnika uključene su u članku 11. Pravilnika, a koje glase:
(1) „Županije i Grad Zagreb dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Pravilnika odrediti lokacije za gospodarenje grañevnim otpadom na svojem području.
(2) Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave dužni su putem reciklažnih dvorišta osigurati
preuzimanje grañevnog otpada sa svojeg područja.
2.1.20. Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada
Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (Narodne novine broj 45/07.) se
odnosi na sva postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada, uključujući postrojenja za
pirolizu otpada te postrojenja i ureñaje koja spaljuju otpad u svrhu proizvodnje energije.
Spalionica, tj. postrojenje za termičku obradu otpada je svaka nepokretna ili pokretna
tehnička jedinica u kojoj se spaljuje otpad s iskorištavanjem topline proizvedene izgaranjem.
Suspalionica, odnosno postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretno ili pokretno
postrojenje čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili materijalnih produkata i koje
otpad koriste kao svoje redovno ili dopunsko gorivo, ili u kojem se otpad termički obrañuje
radi konačnog zbrinjavanja. Pojmovi spalionice i suspalionice podrazumijeva i zemljište te
sve ureñaje, linije, dimnjake, skladišta i sustave postrojenja.
Pravilnikom se propisuju uvjeti za početak i prekid rada te uvjeti rada, način ulazne kontrole
otpada, način zaštite zraka, tla i voda te gospodarenje ostacima iz procesa termičke obrade
otpada. Cilj ovog Pravilnika je sprečavanje ili ograničavanje emisija štetnih tvari u zrak, tlo,
površinske i podzemne vode kao i sprečavanje i ograničavanje rizika za ljudsko zdravlje,
prouzročenih spaljivanjem i suspaljivanjem otpada.
Spalionica i suspalionica mogu započeti operativnim radom nakon dobivanja dozvole za
obavljanje djelatnosti termičke obrade otpada, a prema Zakonu o otpadu.
U člancima 9.-12. propisani su postupci ulazne kontrole i prihvata otpada u spalionice i
suspalionice. Spalionice i suspalionice kao obrañivači moraju voditi očevidnik o primljenim
količinama, vrsti i kategoriji otpada. Otpad mogu primiti samo uz ispunjen prateći list i
Deklaraciju o svojstvima otpada i/ili Izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava
otpada prema Zakonu o otpadu. Pri tome, Izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih
svojstava otpada mora minimalno sadržavati utvrñenu točku paljenja otpada, njegovu
toplinsku vrijednost te udio halogena, vode, sumpora, pepela, polikloriranih bifenila PCB i
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 36

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
teških metala (Cr, Cd, Hg, Pb, Ni, V) u otpadu. Kod prihvata otpada obrañivač mora
provjeriti, odgovara li otpad pratećoj dokumentaciji, te uzeti reprezentativne uzorke koje čuva
najmanje mjesec dana (osim ako svojstva otpada to onemogućuju). Obrañivač ne smije
preuzeti pošiljku otpada koja ne odgovara podacima iz pratećeg lista ili ako je prateća
dokumentacija nepotpuna, odnosno može otpad vratiti pošiljatelju i zahtijevati provjeru
(ponovno ispitivanje i slično).
Spalionica i suspalionica moraju udovoljavati svim propisima o zaštiti zraka, tla i voda te
gospodarenja otpadom. Ukoliko posebnim propisom o zaštiti voda nisu odreñene strože
vrijednosti graničnih koncentracija onečišćujućih tvari u otpadnim vodama od pročišćavanja
dimnih plinova spalionica otpada, za iste su u ovom Pravilniku (članak 19. i tablica 1.3.11.-1)
navedene granične vrijednosti.
2.1.21. Zakon o prijevozu opasnih tvari
Zakonom o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine broj 79/07.) propisuju se uvjeti za
prijevoz opasnih tvari u pojedinim granama prometa, obveze osoba koje sudjeluju u
prijevozu, uvjeti za ambalažu i vozila, uvjeti za imenovanje sigurnosnih savjetnika te prava i
dužnosti, nadležnost i uvjeti za provoñenje osposobljavanja osoba koje sudjeluju u prijevozu,
nadležnost državnih tijela u vezi s tim prijevozom te nadzor nad provoñenjem zakona. Svrha
je ovoga Zakona siguran prijevoz opasnih tvari. Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na
prijevoz opasnih tvari u Oružanim snagama Republike Hrvatske, kao i na prijevoz opasnih
tvari na teritoriju Republike Hrvatske koji obavljaju meñunarodne vojne organizacije ili vozila
oružanih snaga drugih država na temelju ugovora. Propis o prijevozu opasnih tvari u
Oružanim snagama RH donosi ministar obrane.
Ovaj se Zakon primjenjuje na prijevoz opasnih tvari: (a) u cestovnom prometu; (b) u
željezničkom prometu; (c) u prometu unutarnjim vodama te (d) u zračnom prometu.
Za opasne tvari dopušteno je upotrebljavati samo ambalažu: (a) koja prema kvaliteti i izradi
odgovara količini i posebnostima opasnih tvari koje se u njoj prevoze; (b) u kojoj je u skladu s
ovim Zakonom dopušten prijevoz opasnih tvari; (c) koja je provjerena i odobrena sukladno
odredbama ovoga Zakona i (d) koja ima znakove upozorenja, natpise, oznake i listice za
označavanje opasnosti te druge podatke o opasnim tvarima i ambalaži sukladno odredbama
ovoga Zakona.
Odobrenje za ambalažu za prijevoz radioaktivnih tvari izdaje Državni zavod za zaštitu od
zračenja.
Odobrenje za ambalažu za prijevoz nuklearnih materijala izdaje Državni zavod za
nuklearnu sigurnost.
Odobrenje za ambalažu za prijevoz tekućih zapaljivih tvari i plinova, cisterni, fiksno
pričvršćenih za vozilo, u cestovnom prometu izdaje pravna osoba koju ovlasti ministar
nadležan za promet.
Odobrenje za ambalažu za prijevoz ostalih opasnih tvari izdaje pravna osoba koju ovlasti
ministar nadležan za gospodarstvo.
Za prijevoz opasnih tvari može se upotrebljavati vozilo koje:
je proizvedeno i opremljeno sukladno odredbama ugovora iz članka 3. ovoga Zakona;
ima važeću Potvrdu o udovoljavanju vozila za prijevoz odreñenih opasnih tvari, ako je
to odreñeno odredbama ugovora iz članka 3. ovoga Zakona i
je označeno sukladno odredbama ugovora iz članka 3. ovoga Zakona.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 37

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Prijevoznik smije prevoziti opasne tvari ako: (a) je to dopušteno odredbama ugovora iz
članka 3. ovoga Zakona; (b) posjeduje odobrenje za prijevoz opasnih tvari za koje je
potrebno odobrenje za prijevoz iz članka 22. ili 25. ovoga Zakona; (c) su opasne tvari
pakirane u ambalaži koja udovoljava uvjetima iz članka 5. ovoga Zakona; (d) su ispunjene
odredbe o načinu prijevoza, zajedničkom utovaru, rukovanju i osiguranju opasnih tvari te
čišćenju, otplinjavanju i dekontaminaciji teretnih prostora, te druge odredbe ugovora iz članka
3. ovoga Zakona; (e) vozilo udovoljava uvjetima iz članka 10. ovoga Zakona i tehnički je
ispravno; (f) je vozilo pravilno natovareno i opterećeno u skladu s najvećim dopuštenim
količinama opasnih tvari u skladu s odredbama ugovora iz članka 3. ovoga Zakona, (g)
posjeduje dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama; (h) su
poštivane i druge mjere sigurnosti u skladu s odredbama ugovora iz članka 3. ovoga Zakona
i drugim propisima kojima se ureñuje sigurnost prijevoza.
Obveze primatelja su: (a) u najkraćem mogućem roku preuzeti opasne tvari; (b) očistiti
vozilo i/ili teretni prostor te obaviti otplinjavanje ili dekontaminaciju i pobrinuti se da se nakon
čišćenja, otplinjavanja ili dekontaminacije s vozila uklone znakovi upozorenja, natpisi, oznake
i listiće za označavanje opasnosti, ako je to propisano odredbama ugovora iz članka 3.
ovoga Zakona; (c) istovariti opasne tvari samo na za to odreñenom i posebno opremljenom
mjestu za istovar; (d) poštivati i druge mjere sigurnosti u skladu s odredbama ugovora iz
članka 3. ovoga Zakona i drugim propisima kojima se ureñuje sigurnost prijevoza.
Prijevoznik je dužan opasne tvari koje su se za vrijeme prijevoza prosule ili istekle
osigurati, prikupiti ili odstraniti, odnosno smjestiti na za to odreñeno mjesto ili ih na drugi
način učiniti bezopasnim te o tome obavijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje.
Ako prijevoznik nije u mogućnosti postupiti sukladno odredbama ovoga Zakona, dužan je
pozvati pravnu ili fizičku osobu koja je ovlaštena za postupanje u slučaju nezgoda ili nesreća
s opasnim tvarima, na račun prijevoznika. Prosute ili istekle opasne tvari i kontaminirani
predmeti se moraju zbrinuti u skladu s posebnim propisima.
2.1.22. Zakon o komunalnom gospodarstvu
Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 26/03., 82/04. i 178/04.)
odreñuju se načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala
pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti.
Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje
komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne
osobe, te financiranje grañenja i održavanje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture kao
cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave (općine, gradovi, Grad Zagreb),
kao i županija kada je to odreñeno ovim Zakonom. Komunalne djelatnosti obavljaju se kao
javna služba.
Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti
obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa: (a) osigurati trajno i kvalitetno
obavljanje komunalnih djelatnosti; (b) osigurati održavanje komunalnih objekata i ureñaja u
stanju funkcionalne sposobnosti; (c) osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima
održivog razvoja i (d) osigurati javnost rada.
Komunalne djelatnosti u smislu ovoga Zakona su (a) opskrba pitkom vodom; (b) odvodnja i
pročišćavanje otpadnih voda; (c) opskrba plinom; (d) opskrba toplinskom energijom (e)
prijevoz putnika u javnom prometu; (f) održavanje čistoće; (g) odlaganje komunalnog otpada;
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 38

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
(h) održavanje javnih površina; (i) održavanje nerazvrstanih cesta; (j) tržnice na malo; (k)
održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova; (l) obavljanje dimnjačarskih
poslova i (m) javna rasvjeta.
Pod održavanjem čistoće razumijeva se čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz
komunalnog otpada na ureñena odlagališta utvrñena prema posebnim propisima.
Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrañivanje i trajno odlaganje
komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta,
na temelju posebnih propisa.
Komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona:
trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave
javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave
služba – vlastiti pogon, koju osniva jedinica lokalne samouprave
pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji
pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.
Obavljanje komunalnih djelatnosti mogu zajednički organizirati više jedinica lokalne
samouprave na jedan od načina propisanih u prethodnom tekstu. Jedinica lokalne
samouprave koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti,
odlukom svoga predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici
lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. Ako se
sustav komunalne infrastrukture proteže na području više jedinica lokalne samouprave
unutar jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, jedinice
lokalne samouprave obvezne su organizirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti
putem trgovačkih društava u svom suvlasništvu. Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije
organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje
pojedinih objekata i ureñaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti,
županija na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje
pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i ureñaja komunalne
infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave.
Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje
objekata i ureñaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja niza komunalnih djelatnosti,
meñu kojima i skupljanje i odvoz komunalnog otpada te odlaganje komunalnog otpada.
Koncesiju dodjeljuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pravnoj ili fizičkoj osobi
registriranoj za obavljanje te djelatnosti. Koncesija u smislu ovoga Zakona može se dati do
30 godina. Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proračuna jedinice lokalne
samouprave – davatelja koncesije, a koristi se za grañenje objekata i ureñaja komunalne
infrastrukture.
2.1.23. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade
vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave
Pravilnikom o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (Narodne novine broj 59/06.) utvrñuju se mjerila,
postupak i način odreñivanja iznosa te način uplate i isplate naknade vlasnicima nekretnina
koje se nalaze u zoni utjecaja grañevine čija je isključiva namjena zbrinjavanje otpada, kao i
Gradu Zagrebu, odnosno jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi grañevina
kojoj je isključiva namjena zbrinjavanje otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 39

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Odluku o mjerilima, postupku i načinu utvrñivanja naknade donose jedinice lokalne
samouprave, koje su u propisanom roku dužne odrediti granicu od 500 m od grañevine za
zbrinjavanje otpada. Temeljem rješenja upravnog tijela jedinice lokalne samouprave
nadležnog za poslove zaštite okoliša, vlasnik ili nositelj prava na grañevini namijenjenoj
zbrinjavanju otpada obvezan je svaki mjesec uplaćivati naknadu. Iznos naknade ne može biti
veći od 30% iznosa po toni zbrinutog otpada.
Pravo na naknadu za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnine (stambena ili stambenoposlovna
grañevina) ostvaruju vlasnici nekretnine pod uvjetima propisanim člankom 4., tj.
ako:
je vlasnik nekretninu stekao prije početka gradnje/sanacije ili rekonstrukcije grañevine
namijenjene zbrinjavanju otpada
je grañevina, namijenjena zbrinjavanju otpada, zakonito izgrañena
se nekretnina nalazi na udaljenosti do 500 m od grañevine namijenjene zbrinjavanju
otpada.
U članku 5. ovog Pravilnika propisan je način izračunavanja razlika izmeñu tržišne
vrijednosti nekretnine i umanjene vrijednosti nekretnine te je propisan koeficijent umanjenja
tržišne vrijednosti nekretnine, a koji iznosi 0,15. Meñusobni odnosi izmeñu vlasnika
nekretnine i jedinice lokalne samouprave ureñuju se ugovorom. Utvrñena razlika izmeñu
tržišne vrijednosti nekretnine i umanjene vrijednosti nekretnine isplaćuje se tijekom pet
godina u tromjesečnim obrocima. Pravo na ovu vrstu naknade vlasnik nekretnine može
ostvariti samo jedanput.
2.2. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
2.2.1. Uvod
Hrvatski Sabor donio je na sjednici, održanoj dana 14. listopada 2005. g., Strategiju
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, a na temelju članka 8. Zakona o otpadu
(Narodne novine broj 178/04). Svrha ove Strategije je da se na temelju općih načela EU s
područja gospodarenja otpadom, uspostavi realan okvir unutar kojega će se u Hrvatskoj
smanjiti količine otpada koji nastaje, a već nastalim otpadom će se gospodariti na
postavkama održivog razvoja.
Strategija gospodarenje otpadom RH je sastavni dio Strategije zaštite okoliša, koja je
donesena sukladno članku 18. Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 82/94, 128/99;
važeći tekst: Narodne novine broj 110/07), a sadrži ocjenu postojećeg stanja na području
gospodarenja otpadom, kao i osnovne ciljeve i mjere gospodarenja otpadom, a posebno
mjere gospodarenja opasnim otpadom, te smjernice za uporabu i zbrinjavanje otpada. Na
temelju ove Strategije, a sukladno članku 9. Zakona o otpadu i praksi EU, Vlada RH donijela
je u meñuvremenu i Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2007.-2015.
(Narodne novine broj 85/07).
2.2.2. Elementi Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sadrži sljedeća poglavlja, relevantna
za područje gospodarenja otpadom:
1. Uvod i polazne osnove
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 40

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
1.1. Svrha i opseg Strategije
1.2. Osnovna načela
1.3. Zakonodavni okvir
1.4. Europski trendovi u gospodarenju otpadom
1.5. Vizija i prioriteti u gospodarenju otpadom
2. Postojeće stanje
2.1. Ocjena stanja, problemi i zapreke
2.2. Sudionici u gospodarenju otpadom
2.3. Tokovi otpada
2.3.1. Komunalni otpad
2.3.2. Grañevinski otpad i otpad od rušenja
2.3.3. Proizvodni i rudarski otpad
2.3.4. Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad
2.3.5. Opasni otpad
2.3.6. Ambalažni otpad
2.3.7. Otpadna vozila
2.3.8. Otpadne gume vozila
2.3.9. Otpadna električna i elektronička oprema (EE otpad)
2.3.10. Komunalni mulj
2.3.11. Otpad životinjskog porijekla
2.3.12. Otpadna ulja
2.3.13. Otpadne baterije i akumulatori
2.3.14. Postojana organska zagañivala
2.3.15. Medicinski otpad
2.4. Postupci gospodarenja otpadom
2.4.1. Izbjegavanje nastanka otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada
2.4.2. Sakupljanje i prijevoz otpada
2.4.3. Vrednovanje – oporaba otpada
2.4.4. Konačno odlaganje
2.5. Grañevine i postrojenja za gospodarenje otpadom
2.6. Sanacija odlagališta i «crnih točaka»
2.6.1. Odlagališta otpada
2.6.2. «Crne točke» (stara opterećenja u okolišu)
2.7. Aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva
(MZOPUG) u 2004. g. i u prvom tromjesečju 2005. g.
3. Ciljevi i mjere
3.1. Strateški ciljevi
3.2. Kvantitativni ciljevi
3.3. Mjere za ostvarivanje ciljeva
3.3.1. Opće mjere
3.3.2. Posebne mjere
4. Smjernice
4.1. Koncept gospodarenja otpadom
4.2. Aktivnosti po pojedinim tokovima otpada
4.2.1. Komunalni otpad
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 41

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
4.2.2. Grañevinski otpad i otpad od rušenja
4.2.3. Proizvodni i rudarski otpad
4.2.4. Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad
4.2.5. Opasni otpad
4.2.6. Ambalažni otpad
4.2.7. Otpadna vozila
4.2.8. Otpadne gume vozila
4.2.9. Otpadna električna i elektronička oprema i ureñaji (EE-otpad)
4.2.10. Komunalni mulj iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda
4.2.11. Otpad životinjskog porijekla
4.2.12. Otpadna ulja
4.2.13. Otpadne baterije i akumulatori
4.2.14. Postojana organska zagañivala
4.2.15. Medicinski otpad
4.3. Sanacija odlagališta otpada i «crnih točaka»
4.4. Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti
4.5. Instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti
4.6. Tijela nadležna za gospodarenja otpadom
5. Procjena investicija i izvori financiranja
6. Zaključak
2.2.3. Usvojeni strateški ciljevi i usklañivanje s praksom EU kao pretpostavka
izrade nacionalnog Plana gospodarenja otpadom
U okviru pristupnih pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je na području gospodarenja
otpadom još prije nekoliko godina preuzela obvezu izraditi i nacionalni Plan gospodarenja
otpadom, a koji će biti pripremljen u skladu s važećom Direktivom EU o odlagalištima otpada
91/31/EC. Provedba ove Direktive za našu je zemlju zahtjevan projekt i uključuje značajna
ulaganja u tri područja:
sanacija, zatvaranje i održavanje odlagališta otpada koja više nisu u upotrebi
izbor lokacija, izgradnja i puštanje u rad novih odlagališta otpada, projektiranih prema
najnovijim tehničkim i tehnološkim standardima
izbor lokacija, izgradnja i puštanje u rad postrojenja za iskorištavanje i preradu,
odnosno obradu otpada radi smanjenja količina biorazgradivog otpada za odlaganje
(lokacije ovih postrojenja mogu se poklapati s lokacijama novih odlagališta otpada u
okviru budućih županijskih i/ili regionalnih centara za gospodarenje otpadom).
Očekuje se da koordinacija i suradnja jedinica lokalne samouprave meñusobno, kao i
prema nadreñenim tijelima regionalne uprave i samouprave (županije), predstavlja važnu
sastavnicu budućeg sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
O važnosti i osjetljivosti stanja gospodarenja otpadom u RH, posebno s aspekta
vrednovanja te problematike od strane EU, jasno govori mišljenje Europske komisije o molbi
Hrvatske za članstvo u EU od 20. travnja 2004. g.: “Gospodarenje otpadom je pojedinačno
najveći problem u sektoru zaštite okoliša u Hrvatskoj. Ne samo da se zakonodavni okviri
države moraju uskladiti sa zahtjevima i standardima EU, nego se ni postojeći hrvatski propisi
još adekvatno ne provode. U tom smislu, potrebno je što prije donijeti i usvojiti nacionalni
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 42

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Plan gospodarenja otpadom. Postrojenja ili grañevine za povrat, reciklažu (oporabu) i
odlaganje otpada su malobrojna i značajno zaostaju za standardima EU. Potrebno je
uspostaviti sustave povrata i sakupljanja. Veći dio nastalog otpada se odlaže na
odlagalištima, koja su daleko češće smještena na neovlaštenim lokacijama nego na
službenim, i to u odnosu od najmanje 8:1 (pri čemu čak i mnoge službene lokacije nisu
uspostavljene ni verificirane u skladu sa Zakonom o otpadu. U zemlji ne djeluje niti jedno
odlagalište namijenjeno pohrani opasnog otpada. Ukratko, ovaj sektor predstavlja veliki
izazov za Hrvatsku i bit će potreban veliki napor da se on uskladi s acquisom”.
U skladu s navedenim, u Hrvatskoj je 2004. g. utemeljen Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, koji redovito financijski pomaže verificirano utvrñene projekte
sanacije i zatvaranja dosadašnjih (neureñenih) odlagališta otpada i crnih točaka te aktivno
sudjeluje u procesu karakterizacije lokacija te verifikacije, izgradnje i opremanja budućih
županijskih (regionalnih) centara za gospodarenje otpadom. U tom smislu, prepoznati su i
usvojeni strateški, a posebno kratkoročni ciljevi, čije je ostvarenje u meñuvremenu već
započelo:
Strateški ciljevi
utemeljenje sistematičnog i opsežnog pristupa prema gospodarenju otpadom,
uključujući preventivne mjere i popravne akcije.
smanjenje nastanka otpada na razumno ostvarivoj razini
ponovna upotreba otpada u što većoj mjeri
što manji udio nastalog otpada pohranjivati na odlagalištima
primjena kriterija EU na području gospodarenja otpadom
primjena teritorijalnog i hijerarhijski razgranatog pristupa za odvojeno sakupljanje,
skladištenje i odlaganje otpada
usvajanje metodologije i kriterija za izbor lokacija budućih odlagališta otpada.
jačanje suradnje s drugim državama na području gospodarenja otpadom,
uključujući primjenu propisa o prekograničnom kretanju otpada, pristupanje
konvencijama za prijevoz i kontrolu otpadnih tvari, zajedničku kontrolu uvoza i
izvoza otpadnih materijala, uvoñenje poticaja za uspostavu tržišnih mehanizama u
prekograničnom gospodarenju otpadom, kao i poticanje prerade sekundarnih
materijala
organiziranje takvog sustava za gospodarenje otpadom u kojemu će jasno biti
definirani sudionici, njihove obaveze i prava, kao i sustavi institucionalne podrške
te informacijski sustav
stvaranje upravnih odbora u svrhu uspostave kontrole i savjetničke funkcije u
procesu odlaganja otpada
formuliranje obrazovnih programa, koji osiguravaju mogućnost stjecanja
prihvatljive razine educiranosti, a s ciljem omogućenja ravnopravne komunikacije i
informiranja svih sudionika.
usmjeravanje glavnine troškova u sustavu gospodarenja otpadom na subjekte koji
stvaraju otpad ili su njegovi vlasnici
oporavak, odnosno sanacija lokacija/područja devastiranih otpadom, i to prema
prioritetima definiranim sanacijskim programima.
Kratkoročni ciljevi
usvajanje i donošenje nacionalne “Strategije gospodarenja otpadom“
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 43

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
formuliranje i usvajanje kratkoročnog implementacijskog programa
donošenje novog „Zakona o otpadu“ i odgovarajućih podzakonskih akata (uredbe,
pravilnici i sl.)
ocjenjivanje prikladnosti cjelokupnog teritorija RH s obzirom na izbor lokacija za
odlaganje otpada različitih kategorija, odnosno smještaj županijskih/regionalnih
centara za gospodarenje otpadom
podrška osnivanju Kataloga otpada
identificiranje područja devastiranih otpadom i odreñivanje prioriteta za sanaciju
(oporavak) tih područja
osiguranje pretpostavki za financiranje specifičnih akcija na području gospodarenja
otpadom
utemeljenje organizacije za izradu i uspostavu Programa gospodarenja otpadom i
pobuda za uspostavu informacijskog sustava
pokretanje poticajnih mehanizama za učinkovit program gospodarenja otpadom
uspostaviti financiranje javnih poduzeća koja se bave zbrinjavanjem otpada
razraditi sadržaje za obrazovne programe s područja gospodarenja otpadom.
2.3. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine
2.3.1. Sadržaj Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
Na temelju Zakona o otpadu (Narodne novine broj 178/04. i 111/06.), članak 9., stavak 4.,
Vlada RH je na sjednici održanoj 19. srpnja 2007. g. usvojila Plan gospodarenja otpadom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (Narodne novine broj 85/07.). Plan
ima sljedeću tematsku strukturu:
1. Osnovni ciljevi Plana gospodarenja otpadom 2007. – 2015.g.
2. Zakonodavstvo RH za područje gospodarenja otpadom
2.1 Obveze iz postojeće i nove zakonske regulative
2.1.1 Procjena utjecaja na okoliš i gospodarenje otpadom
3. EU okvir
4. Analiza stanja u gospodarenju otpadom u RH
4.1. Odvojeno sakupljanje otpada
4.2. Praćenje tokova otpada i izvješćivanje
4.2.1. Sadržaj info sustava i postojeće stanje
4.3. Komunalni otpad
4.3.1. Procjena količina komunalnog otpada
4.3.2. Sastav komunalnog otpada
4.4. Neopasni proizvodni otpad
4.4.1. Prijavljene i odložene količine i vrste neopasnog proizvodnog otpada
4.5. Opasni otpad
4.5.1. Prijavljene količine i vrste opasnog otpada
4.5.2. Procjena količina opasnog otpada
4.5.3. Postojeća infrastruktura za gospodarenje opasnim otpadom
4.5.4. Izvoz opasnog otpada
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 44

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
4.6. Posebne kategorije otpada
4.6.1. Medicinski otpad
4.6.2. Otpadna ulja i ostali zauljeni otpad
4.6.3. Otpadne baterije i akumulatori
4.6.4. Otpad koji sadrži PCB
4.6.5. Otpad koji sadrži azbest
4.6.6. Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
4.6.7. Grañevinski otpad
4.6.8. Nusproizvodi životinjskog porijekla
4.6.9. Otpadni mulj iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda
4.6.10. Ambalaža i ambalažni otpad
4.6.11. Otpadne gume
4.6.12. Otpadna vozila
4.6.13. Električki i elektronički otpad
4.7. Odlagališta
4.8. Crne točke
4.8.1. Ostale lokacije
4.9. Gospodarenje otpadom na otocima i u morskim lukama
5. Plan organizacije sustava gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
5.1. Postupci gospodarenja komunalnim otpadom
5.1.1. Prevencija nastajanja otpada
5.1.2. Edukacija i komunikacija s javnošću
5.1.3. Odvojeno prikupljanje
5.1.4. Prevencija i smanjenje otpada koji nastaje u proizvodnim procesima
5.2. Komunalni i neopasni proizvodni otpad
5.2.1. Projekcija količina komunalnog otpada
5.2.2. Smanjenje udjela biorazgradivog otpada
5.2.3. Projekcije količina neopasnog proizvodnog otpada
5.2.4. Sustav organiziranog sakupljanja komunalnog otpada
5.2.5. Centar za gospodarenje otpadom (CGO)
5.2.6. Reciklažno dvorište (RD)
5.2.7. Pretovarna stanica (PS)
5.2.8. Tehnološki postupci obrade i iskorištavanja komunalnog otpada prije
konačnog zbrinjavanja
5.3. Opasni otpad
5.3.1. Projekcija količina opasnog otpada
5.3.2. Centar za obradu opasnog otpada
5.4. Posebne kategorije otpada
5.4.1. Medicinski otpad
5.4.2. Otpad koji sadrži azbest
5.4.3. Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
5.4.4. Grañevinski otpad i otpad od rušenja
5.4.5. Nusproizvodi životinjskog porijekla
5.4.6. Otpadni mulj iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda
5.4.7. Ambalaža i ambalažni otpad
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 45

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
5.4.8. Otpadne gume
5.4.9. Otpadna vozila
5.4.10. Otpadna ulja
5.4.11. Otpadne baterije i akumulatori
5.4.12. Električki i elektronički otpad
5.4.13. Otpad iz industrije titanovog dioksida
5.5. Odlagališta otpada
5.5.1. Podjela odlagališta
5.5.2. Zatvaranje odlagališta te održavanje i nadzor nakon zatvaranja
5.5.3. Dozvola za zbrinjavanje otpada
5.5.4. Troškovi odlaganja otpada
5.5.5. Kontrola i nadzor za vrijeme aktivnog korištenja odlagališta
5.6. Centri za gospodarenje otpadom – lokacije
5.6.1. Županijski koncept zbrinjavanja otpada
5.6.2. Regionalni koncept zbrinjavanja otpada
6. Plan financiranja sustava gospodarenja otpadom RH
6.1. Izvori financiranja
6.1.1. Sredstva državnog proračuna
6.1.2. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
6.1.3. Sredstva JLS i JRS i sredstva komunalnih društava i krediti
6.1.4. Europski fondovi
6.1.5. Privatna ulaganja
6.2. Procjena potrebnih sredstava za sanaciju odlagališta, crnih točaka i ostalih
lokacija
6.3. Procjena potrebnih sredstava za izgradnju CGO i uspostavu sustava
gospodarenja neopasnim (komunalnim i proizvodnim) otpadom
6.3.1. Polazne pretpostavke
6.3.2. Odabir tehnologije za procjenu troškova sustava gospodarenja
komunalnim otpadom
6.4. Pripremni radovi za izgradnju i uspostavu sustava
6.4.1. Uvjeti sufinanciranja
6.4.2. Dinamika sufinanciranja
6.5. Strategija sufinanciranja izgradnje CGO i uspostave sustava
6.6. Upravljanje sustavom
6.7. Troškovi i prihodi
6.7.1. Izračun cijene zbrinjavanja otpada
7. Plan aktivnosti i provedbe plana u razdoblju 2007. – 2015. g.
2.4. Zakonodavni okviri Europske unije
2.4.1. Okvirni aspekt
Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji Vijeća EU o
Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01), a koja se temelji na tada važećoj okvirnoj
Direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja
otpadom. U tom pogledu, postoje sljedeća tri ključna europska načela:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 46

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
sprečavanje nastajanja otpada
reciklaža (oporaba) i ponovno korištenje i
poboljšanje kvalitete konačnog zbrinjavanja i nadzora otpada.
U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti,
(Strateške smjernice zajednice, 2007.-2013.), zemlje-članice zajednički nastoje maksimalno
povećati svoju ekonomsku dobit i smanjiti troškove tako da onečišćenje okoliša onemoguće
na samom njegovom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje
prevenciji (sprečavanju) nastanka, reciklaži (oporabi) i biološkoj razgradnji otpada. Sve te
mjere su jeftinije i osiguravaju veću zaposlenost stanovništva u odnosu na metodu
spaljivanja i praksu odlaganja otpada.
U kontekstu pristupanja RH u EU, usvajanje i početak provedbe Plana gospodarenja
otpadom RH 2007.-2015. godine jedan je od kratkoročnih prioriteta, definiranih u Pristupnom
partnerstvu. Pristupno partnerstvo glavni je instrument pretpristupne strategije zemljekandidata
i EU, kojim se zajednički odreñuju kratkoročni i srednjoročni prioriteti na putu k
punopravnom članstvu. Sukladno tome, usvajanje i početak provedbe Plana je prioritet, za
kojega se utvrñuje financijska pomoć EU zemlji-kandidatu, a u cilju ispunjavanja Plana i
uvjeta vezanih uz tu financijsku pomoć.
Direktive EU za područje gospodarenja otpadom podijeljene su u četiri skupine, i to ovisno
o tome propisuju li:
okvir gospodarenja otpadom (Okvirna direktiva o otpadu i Direktiva o opasnom
otpadu)
posebne tokove otpada (Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktiva o
zbrinjavanju otpadnih ulja, Direktiva o otpadu iz industrije, u kojoj se koristi titandioksid,
Direktiva o otpadnim vozilima, Direktiva o mulju iz ureñaja za pročišćavanje
otpadnih voda, Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i ureñajima,
Direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrže odreñene opasne tvari, Direktiva o
zbrinjavanju polikloriranih bifenila /PCB/ i polikloriranih terfenila)
pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (Uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada
unutar područja, na području i s područja Europske Unije) i
grañevine za obradu i odlaganje otpada (Direktiva o odlagalištima otpada, Direktiva o
spaljivanju otpada, Direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja).
Tri direktive EU – Okvirna direktiva o otpadu, Direktiva o opasnom otpadu i Direktiva o
ambalaži i ambalažnom otpadu izravno propisuju obvezu planiranja gospodarenja otpadom,
i to tako da se od nadležnih tijela traži izrada planova gospodarenja otpadom. Meñutim,
tijekom izrade planova gospodarenja otpadom potrebno je u obzir uzeti i
druge europske propise (direktive) koji se odnose na posebne tokove otpada te na objekte
za obradu i odlaganje otpada. Najvažnije europske direktive u sektoru gospodarenja
otpadom su:
Okvirna direktiva o otpadu 2006/12/EC
Direktiva o odlagalištima otpada 1999/31/EC
Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC s dodacima 94/31/EC i 166/2006
Direktiva o mulju s ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda 86/278/EEC
Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC
Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu 94/62/EC s dodacima 2005/20/EC,
2004/12/EC i 1882/2003.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 47

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Šesti akcijski plan EU Okoliš 2010. g. - naša budućnost, naš izbor, usvojen 2001. godine,
utvrñuje aktivnosti prevencije i gospodarenja otpadom kao jednog od četiri glavna prioriteta,
a s primarnim ciljem razdvajanja procesa nastajanja otpada od gospodarskih aktivnosti.
2.4.2. Pregled propisa EU o gospodarenju otpadom
Kao što je vidljivo iz slike 2.4.2-1., smjernice ili direktive EU su organizirane u četiri
skupine: (a) Okvirni dokumenti sa Smjernicom o otpadu i Smjernicom o opasnom otpadu;
(b) Posebni tokovi otpada; (c) Postrojenja za obradu i odlaganje otpada (d) Prijevoz, uvoz i
izvoz otpada. Okvirna smjernica o otpadu (75/442/EEC) ujedno predstavlja i dio krovne
regulative EU. Ova Smjernica utvrñuje osnovne zahtjeve za sve tipove otpada, osim ukoliko
oni nisu posebno regulirani kroz druge smjernice. Drugi dio zakonodavstva o otpadu odnosi
se na Smjernicu o opasnom otpadu (Hazardous Waste Directive), koja se odnosi na
gospodarenje, sanaciju i pravilno odlaganje otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 48

Naručitelj: Zadarska županija Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Posebni tokovi otpada Okvirni dokumenti
Postrojenja za obradu i
odlaganje otpada
Smjernica o odlaganju
otpadnih ulja (75/439/EEC)
Smjernica o otpadu iz
proizvodnje titanovog
dioksida (78/176/EEC)
Smjernica o muljevina iz
otpadnih voda (86/228/EEC)
Smjernica o baterijama i
akumulatorima koji sadrže
opasne tvari (91/157/EEC)
Smjernica o ambalaži i
ambalažnom otpadu
(94/62/EC)
Smjernica o odlaganju
PCB/PCT (96/59/EC)
Smjernica o otpadnim
vozilima (2000/59/EC)
Smjernica o prihvatnim
postrojenjima u lukama
(2000/59/EC)
Smjernica o otpadnoj
električnoj i elektroničkoj
opremi (2002/96/EC)
Okvirna smjernica o
otpadu (75/442/EEC)
Smjernica o opasnom
otpadu (91/689/EEC)
Prijevoz, izvoz i uvoz
otpada
Uredba o nadzoru i
kontroli prekograničnog
prometa otpada
(Reg./EEC/259/93)
Smjernica o spaljivanju
komunalnog otpada
(89/429/EEC; 89/369/EEC)
Smjernica o spaljivanju
opasnog otpada (94/67/EC)
Smjernica o spaljivanju
otpada (2000/76/EC)
Smjernica o integriranom
sprečavanju i kontroli
onečišćenja (96/61/EC)
Slika 2.4.2-1. Pregled važećih direktiva Europske unije o otpadu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 49
Treatment and disposal
facilities
Municipal waste incineration
(89/429/EEC &89/369/EEC)
Hazardous waste incineration
(94/67/EC)
Incineration of waste
(2000/76/EC)
(repeals the three directives
above)
Landfill of waste
(99/31/EC)
Integrated pollution
prevention and control
(96/61/EC)
(covers some recovery

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Pored krovne, Okvirne smjernice o otpadu (75/442/EEC), znatnim brojem smjernica
regulira se postupanje drugim, specifičnim vrstama otpada. Tako su npr. regulirana pitanja
otpada od titan-dioksida, ambalažnog otpada, otpadnih ulja, PCB i PCT, baterija i
akumulatora, kanalizacijskih muljeva, starih automobila (olupina) te električnog i
elektroničkog otpada. Posebne smjernice reguliraju opremu za prihvat otpada s brodova i
ostatke brodskog tereta (cargo) u lukama. Naposljetku, posebna skupina smjernica ureñuje i
upravljanje obradom otpada - spaljivanje komunalnog i opasnog otpada te odlaganje otpada
na odlagališta. Prema Smjernici 96/61/EC za integriranu prevenciju i kontrolu onečišćenja, za
pojedine je zahvate na području gospodarenja otpadom potrebne ishoditi posebne dozvole.
Obveza za države-članice EU o izradi Plana gospodarenja otpadom postavljena je u
Smjernici 75/442/EEC od 15. srpnja 1975. g. Ova se regulativa odnosi bilo na koju tvar ili
objekt, kojeg posjednik odbaci ili namjerava odbaciti, a što obuhvaća sve vrste otpada.
Meñutim, zakonodavni akti EU pri tome ne uključuju plinovite otpadne vode, kao i neke druge
vrste otpada (npr. radioaktivni otpad i otpadne vode).
Nadležno tijelo dužno je izraditi Plan gospodarenja otpadom, koji se posebno odnosi na:
vrstu, količinu i porijeklo otpada koji se oporabljuje ili odlaže
opće tehničke zahtjeve
svaki od mogućih posebnih uvjeta za odreñenu vrstu otpada i
odgovarajuća mjesta za odlaganje ili objekte u sustavu gospodarenja otpadom.
Takav se Plan npr. može odnositi na:
fizičke ili pravne osobe, ovlaštene za provedbu aktivnosti gospodarenja otpadom
procijenjene troškove sanacije i odlaganja; i
odgovarajuće mjere potpore racionalizaciji prikupljanja, razvrstavanja i obradi
otpada.
Pored općih zahtjeva za planiranje poslova u sustavu gospodarenja otpadom, u Smjernici
za opasni otpad propisuje se da su države-članice obvezne izraditi posebne planove za
gospodarenje opasnim otpadom. Pored toga, na temelju Smjernice za ambalažni otpad
zahtijeva se od država-članica da u Plan gospodarenja otpadom dodaju posebno poglavlje o
gospodarenju ambalažnim otpadom.
2.4.3. Načela EU o gospodarenju otpadom
Načela utvrñena u Smjernici 75 442/EEC i Strategiji EU o gospodarenju otpadom vrlo su
značajna za planiranje gospodarenja otpadom te se mogu sažeti na sljedeće:
zbog osiguranja i očuvanja prirode i resursa, proizvodnja otpada mora biti minimizirana
i a njegov nastanak izbjegnut gdje god je to moguće
osigurati smanjenje utjecaja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš, a posebno smanjiti
količinu opasnih tvari u otpadu, i to primjenom načela poduzimanja mjera opreza
osigurati da proizvoñači otpada ili onečišćivači okoliša plaćaju punu cijenu njihovih
aktivnosti, i to primjenom načela onečišćivač plaća i proizvoñač odgovara.
izgradnjom integrirane i prikladne mreže odlagališta otpada i drugih objekata u sustavu
gospodarenja otpadom, a na temelju načela blizine i samodostatnosti, osigurati
izgradnju adekvatne infrastrukture.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 50

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Uključivanje i primjena navedenih načela predstavlja značajnu evoluciju u sustavu
gospodarenja otpadom, počevši od davanja najvišeg prioriteta tim aktivnostima do aspekata
opremljenosti i infrastrukture. Pored toga, bitno su u razmatranje uključeni i aspekti zaštite
zdravlja ljudi i očuvanja stanja okoliša te, napokon, integriranje skrbi o očuvanju prirode i
prirodnih bogatstava (zaliha).
U Smjernici 75/442/EEC definirani su različiti načini obrade otpada. Istaknuta je razlika
izmeñu pojma „oporavak”, a koji se odnosi na oblike obrade otpada kojima se osigurava
korištenje (npr. recikliranje i spaljivanje pomoću energije dobivene „oporavkom” otpada) i
odlaganje otpada (način odlaganja otpada kod kojega se resursi od otpada – poput npr.
spaljivanja bez energije dobivene „oporavkom” otpada i odlaganja ne primjenjuju.
Izbjegavanje nastanka (prevencija) otpada kao strateški element u politici otpada EU,
postaje sve važnija. Očito je da se u zemljama EU povećava količina otpada koji se proizvodi
svake godine, i to brže od prosječnog rasta gospodarstva. Budući da je jedan od glavnih
ciljeva EU osigurati gospodarski rast i blagostanje, važno je odvojiti odnos, tj. korelaciju
izmeñu gospodarskog rasta i proizvodnje otpada.
Inicijative sprečavanja nastanka otpada obuhvaćaju industrijski sektor, i to promoviranjem
upotrebe čišćih tehnologija, privatnih kuća, škola i dr. akcijama podizanja razine educiranosti
stanovništva i, posljedično, formiranja javne svijesti.
Budući da izbjegavanje nastanka otpada, tj. prevencija ima najviši prioritet meñu načelima
gospodarenja otpadom u EU, potrebno je učiniti dodatne napore da bi se ostvarilo smanjenje
količine proizvedenog otpada. Dva najčešće korištena pojma, vezana za ovo područje su
„prevencija otpada” i „smanjenje količina otpada”.
Smanjenje količina nastalog otpada ipak je značenjem nešto širi pojam nego prevencija.
Naime, “prevencija otpada” u našem smislu obuhvaća sprečavanje nastanka, tj. ”smanjivanje
količina u samom izvoru” i “ponovnu upotrebu otpada”. “Smanjenje količina nastalog otpada”
takoñer uključuje primjenu mjera gospodarenja otpadom i odgovarajuća “kvalitetna
poboljšanja”, kao što je to npr. smanjenje udjela opasnih tvari i “recikliranje”.
Odlagališta otpada rangirana su hijerarhijski najniže zbog toga što se odlaganjem otpada
onemogućuje sekundarno iskorištavanje sirovina u otpadu. Meñutim, odlagališta otpada i
dalje se u zemljama EU koriste kao najčešći način obrade otpada.
Potrebno je izdvojiti nekoliko vrsta utjecaja kojima odlagališta otpada djeluju na okoliš.
Jedan od tih utjecaja je emisija "stakleničkih" plinova, meñu kojima posebno značenje ima
plin metan (CH 4 ). Osim toga, procjedne vode mogu izazvati neugodne mirise oko odlagališta.
Neke smjernice EU uključuju odreñene ciljeve značajne za “oporavak”, recikliranje i
ponovnu upotrebu. To su smjernice za ambalažu i ambalažni otpad, smjernice za stara
vozila i smjernice za otpadnu električnu i elektroničku opremu i ureñaje. Ciljevi tih smjernica
navedeni su u tablici 2.4.3-1.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 51

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Tablica 2.4.3-1. Smjernica EU za ambalažu i ambalažni otpad: postojeći i predloženi ciljevi
Predmet Ciljevi 94/62/EC Novi ciljevi Prijedloga
Krajnji cilj sanacije minimalno 50%; maksimalno 65% minimalno 60%
Krajnji cilj recikliranja minimalno 25%; maksimalno 45% minimalno 55%; maksimalno 80%
Ciljevi recikliranja po vrsti otpadnog materijala:
- staklo 15% 60%
- papir / karton 15% 60%
- metali 15% 50%
- plastika 15% 22,5%
- drvo - 15%
Godina ostvarivanja cilja 30. lipnja 2001. 31. prosinca 2008.
Nekoliko je razloga zašto se Smjernica o odlagalištima (99/31/EC) temelji na smanjenju
količine biorazgradivog komunalnog otpada, koji će se trajno pohraniti na odlagalištu. Naime,
do 2016. g. potrebno je smanjiti udio biorazgradivog otpada za odlaganje na 35% ukupne
količine otpada proizvedene 1995. g. To, uz pretpostavku da se ukupne količine otpada neće
ubuduće povećavati, odgovara smanjenju od oko 70 milijuna t biorazgradivog komunalnog
otpada u zemljama EU 2016. g.,
Tablica 2.4.3-2. Biorazgradivi komunalni otpad: ciljevi za smanjenje otpada za odlaganje
Rok
ostvarenja cilja
U skladu s količinom biorazgradivog komunalnog otpada
proizvedenog 1995. g., otpad za odlaganje mora se smanjiti na:
26. srpnja 2006. 75%
16. srpnja 2009. 50%
16. srpnja 2016. 35%
Države-članice koje su do sada odlagale više od 80% svog komunalnog otpada na
odlagališta, mogu odgoditi predložene ciljeve za razdoblje od najviše 4 godine.
2.4.4. Smjernice (direktive) EU o gospodarenju otpadom
2.4.4.1. Okvirna smjernica o otpadu (75/442/EEC)
Predmet ove Smjernice (a koja predstavlja nadopunu Smjernice 91/156/EEC) je osnivanje
ispravnog režima kontrole otpada. U skladu s time, imenovana nacionalna nadležna tijela
obvezuju se izraditi Plan gospodarenja otpadom. Revidirana Smjernica 75/442/EEC iz 1991.
g. pruža zakonsku podlogu za postupke izbjegavanja, gospodarenja i odlaganja otpada, a
suglasno prethodno donesenoj Strategiji gospodarenja otpadom iz 1989. g.
U skladu s Okvirnom smjernicom o otpadu, države-članice EU moraju poticati sprečavanje
nastanka ili smanjenje nastalih količina (redukciju) otpada i razine njegove štetnosti, i to
poticanjem razvoja čistih tehnologija te poboljšanjem tehničkih i tehnoloških rješenja u
postupanju otpadom, a posebno njegovom odlaganju. Nadalje, nužno je poticati recikliranje
otpada, uključujući njegovu upotrebu kao izvora energije, a zabraniti nekontrolirano
odbacivanje i odlaganje otpada. Osnivanje primjerene mreže odlagališta i drugih postrojenja
u sustavu postupanja otpadom zadatak je koji proizlazi iz aktivne suradnje država-članica, pri
čemu se očekuje primjena najboljih raspoloživih tehnologija u okvirima razumno predviñenih
troškova.
Ova se Smjernica smatra okvirnim propisom u smislu što njezinom primjenom države
članice mogu kontrolirati postupanje s otpadom na području cijele države, a ne samo u
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 52

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
lokalnim okvirima, kako je to pretežno bilo prije, te predstavlja model gospodarenja otpadom
u EU. Smjernica zahtijeva od svih zemalja-članica da se otpad zbrinjava uz postupke
oporabe i recikliranja te da se odlaže bez ugrožavanja ljudskog zdravlja i nanošenja šteta
okolišu, uz zabranu bacanja i nekontroliranog odlaganja otpada. U skladu s postavljenim
zahtjevima, prednost je dana prevenciji ili smanjenju otpada i njegove štetnosti. Takoñer je
postavljen zahtjev državama-članicama da rade na djelotvornijem sprečavanju nastanka,
reciklaže i prerade otpada. Dopuna Smjernice 91/156/EEC potiče mjere za smanjenje
proizvodnje otpada i ponovnu uporabu („recovery“) otpada i zahtjeva od svih onih koji rukuju
s otpadom (proizvoñači, skupljači i obrañivači) da čuvaju podatke o količinama, porijeklu i
vrsti otpada, posebnim uvjetima rukovanja, destinaciji, načinu prijevoza i metodama obrade,
kao i izvješća za potrebe ovlaštenih institucija. Gdje god je to moguće, prednost u obradi
otpada potrebno je dati metodama oporabe uz recikliranje, dok je odlaganje i spaljivanje
otpada bez oporabe energije na najnižem mjestu hijerarhije u postupanju s otpadom.
Osnovna svrha ove Smjernice je da se u postupanju otpadom potakne prevencija i
recikliranje otpada, utvrde planovi za njegovo sigurno zbrinjavanje, osiguraju odgovarajuće
administrativne mjere za kontrolu postupanja otpadom te da se osigura uspostava sustava
ovlaštenih tvrtki (tj. stvore pretpostavke za davanje ovlaštenja i kontrolu takvih tvrtki), a koje
se bave skupljanjem, recikliranjem/regeneriranjem i/ili odlaganjem otpada. Ovom su
Smjernicom definirani i osnovni relevantni pojmovi iz područja gospodarenja otpadom.
Smjernica sadrži i četiri dodatka, kojima se odreñuje kategorija otpada i postupci postupanja
s otpadom.
Od država-članica se zahtijeva da uspostave integriranu i adekvatnu mrežu ureñaja za
obradu otpada, kako bi se cijeloj EU omogućilo da postane samodostatna na području
postupanja otpadom. Stoga se i od zemalja-članica takoñer zahtijeva da i se one razvojno
okrenu prema samodostatnosti.
Neiscrpan popis ključnih brojeva otpada i njihova klasifikacija, poznat kao Europski katalog
otpada, koji sadrži i integrirani popis opasnog otpada, usvojen je odlukom Komisije
2000/532/EC 2 i dopunjen odlukom 2001/537/EC 3 od 23.07.2001. g., koja se primjenjuje od
01. siječnja 2002. g. (a koja ukida i zamjenjuje sve ranije odluke: 94/3/EC 4 i 94/904/EC 5
odvojena lista opasnog otpada). Otpad koji se nalazi na popisu identificiran je sa 6 brojevnih
znakova. Uvrštenje u popis otpada mjerodavno je samo u slučaju da je prethodno
zadovoljena definicija pojma „otpad“ iz članka 1. Smjernice o otpadu, a koja glasi: “Otpad je
svaka tvar ili predmet, naveden u kategorizaciji prema Aneksu I., koje vlasnik odlaže,
namjerava odložiti ili zahtijeva da bude odloženo.” Popis kategorija otpada sastoji se od 20
velikih skupina, izdvojenih prema specifičnim djelatnostima u kojima otpad nastaje.
U Smjernici se, pored navedenoga, utvrñuje da se u planovima gospodarenja otpadom
trebaju identificirati sljedeći sadržaji: (a) oporaba, odnosno odlaganje otpada; (b) tehničke
mjere za oporabu ili odlaganje; (c) posebni načini postupanja za pojedine vrste otpada i (d)
prikladne lokacije za smještaj odlagališta otpada i/ili drugih postrojenja za obradu otpada.
2 2000/532/EC, OJ L 226, 06.09.2000., str. 4
3 2001/537/EC, OJ L 203, 28.07.2001., str. 18
4 94/3/EC, OJ L 5, 07.01.1994., str. 15
5 94/904/EC, OJ L 356, 31.12.1994., str.14
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 53

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
2.4.4.2. Smjernica o opasnom otpadu (91/689/EEC)
U smislu primjene ove Smjernice, države-članice EU dužne su osigurati identifikaciju svih
odlagališta opasnog otpada te obveznu primjenu standarda EU i drugih meñunarodnih
standarda označavanja opasnog otpada tijekom njegova sakupljanja, prijevoza, skladištenja i
odlaganja. Nadležna državna tijela se obvezuju pregledati proizvodne linije i tokove nastanka
opasnog otpada te kontrolirati proizvodne pogone u kojima se opasni otpad (privremeno)
skladišti i prijevozna sredstva u kojima se on prevozi na mjesto daljnje obrade ili odlaganja.
Ova Smjernica zamjenjuje raniju Smjernicu o toksičnom i opasnom otpadu (78/319/EEC 6 ),
koja je prestala važiti s 27. lipnja 1995. g. Ovom se Smjernicom utvrñuju mjere koje se
moraju primjenjivati pri postupanju s opasnim otpadom (slično kao i u Okvirnoj smjernici o
otpadu 75/442/EEC, ali znatno strože). Detaljan popis opasnog otpada, naveden u Odluci
Vijeća 94/904/EC, proizašloj iz Europskog kataloga otpada, uključen je od početka 2000. g. u
zajednički Katalog otpada (2000/532/EC), u kojemu su ključni brojevi opasnog otpada
označeni zvjezdicom.
Gospodarenje opasnim otpadom zahtijeva posebne i stroge dozvole te postupke nadzora:
zemlje članice se obvezuju voditi katastar svih mjesta nastanka opasnog otpada s njegovom
identifikacijom. Neophodno je osigurati voñenje podataka o vrstama i količinama opasnog
otpada od strane svih sudionika u procesu postupanja s otpadom, zabranjeno je miješanje
opasnog otpada s neopasnim, kao i miješanje različitih kategorija opasnog otpada
meñusobno. Za svako postupanje opasnim otpadom, uključujući i oporabu, moraju se ishoditi
dozvole izdane od nadležnih tijela. Svi sudionici u procesu postupanja opasnim otpadom
podliježu periodičkim provjerama inspekcije. Neophodno je uspostaviti nacionalna pravila za
točno utvrñivanje i klasifikaciju opasnog otpada, kao i postaviti zahtjeve i izraditi smjernice
vezane uz njihovu oporabu i odlaganje koje će neće biti štetne za okoliš i zdravlje ljudi.
Nadležna državna tijela obvezuju se provesti tehničke ekspertize, a u svrhu ispitivanja razine
opasnosti otpada. Zbog poboljšanja učinkovitosti postupanja s opasnim otpadom, u
zemljama EU se u redovitu praksu uvode precizni i ujednačeni nazivi pojedinih vrsta
opasnog otpada. Takoñer, moraju se razviti tehničke sposobnosti i odgovarajuća
infrastruktura kako bi se izbjegao rizik od neadekvatne oporabe i odlaganja. U postupku
izgradnje je Središnja baza podataka o opasnom otpadu, pomoću koje će se ostvariti
pretpostavke za ispunjavanje obveze davanja informacija od strane Europske komisije, a u
svezi s javno objavljenim planovima gospodarenja opasnim otpadom, izdanim od strane
nadležnih državnih tijela.
2.4.4.3. Smjernica o odlagalištima otpada (1999/31/EC)
Odlaganje otpada na odlagalištima otpada sve je veći problem, budući da svakim danom
nastaje sve više otpada, a prostora za odlaganje je sve manje. S tim je razlogom Smjernica o
odlaganju otpada (1999/31/EC) nakon 8 godina izmjenjivanja i dopunjavanja stupila na
snagu 1999. g., izazvavši u državama-članicama EU i ostalim europskim državama
kandidatima za primanje u EU velike promjene u gospodarenju otpadom. Naime ova
Smjernica predstavlja snažan poticaj rekultiviranju i obradi otpada zbog postupnog
smanjivanja količine “neobrañenog” otpada, koji se izravno odlaže na odlagališta otpada.
6
78/319/EEC, OJ L 84, 31.03.1978., str. 43
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 54

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Ova Smjernica ima za cilj primjenom strogih pogonskih i tehničkih zahtjeva na odlagalištima
otpada osigurati mjere, postupke i upute za sprečavanje ili, u što je većoj mjeri moguće,
smanjenje negativnih utjecaje odlagališta otpada na sve sastavnice okoliša (površinske i
podzemne vode, tlo zrak) i zdravlje ljudi, a što se nalaže postavljanjem strogih tehničkih
zahtjeva za otpad i odlagališta. Smjernica se primjenjuje za odlaganje komunalnog, opasnog,
neopasnog i inertnog otpada, a prema definicijama danim u članku 2., i odnosi se na sve
vrste odlagališta, osim onih namijenjenih za: (a) otpad koji nastaje iskopavanjem, obradom i
skladištenjem mineralnih sirovina i (b) odlagališta neopasnog ili inertnog otpada, kapaciteta
manjeg od 15.000 t ili s godišnjim prihvatom neopasnog ili inertnog otpada na otocima, čija
količina nije veća od 1000 t.
Bitno je naglasiti da odlagališta otpada, kako su definirana u ovoj Smjernici, obuhvaćaju i:
(a) lokacije internog odlaganja otpada na mjestima, na kojima proizvoñači otpada odlažu
vlastiti otpad iz svojih proizvodnih procesa (dakle, na mjestu nastanka) i (b); stalne lokacije
koje se koriste za privremeno skladištenje otpada (npr. više od godine dana), ali se ne
odnose na mjesta na kojima se otpad istovaruje ili priprema za prijevoz i daljnju preradu,
obradu ili odlaganje na drugoj lokaciji; te skladišta otpada u kojima se otpad pohranjuje prije
obrade ili konačnog odlaganja u razdobljima manjim od jedne, odnosno tri godine.
U Smjernici se definiraju različite kategorije otpada (komunalni, opasni, neopasni, inertni),
a razmatraju se s aspekta pohrane na sve vrste odlagališta, bilo nadzemna ili podzemna.
Odlagališta otpada su podijeljena u tri skupine: (a) odlagališta opasnog otpada; (b)
odlagališta neopasnog otpada i (c) odlagališta inertnog otpada.
Standardni postupak prihvata otpada na odlagalište temelji se na načelu izbjegavanja bilo
kakvih rizika za okoliš i zdravlje ljudi, a što uključuje: (a) obradu otpada prije odlaganja na
odlagalište; (b) odlaganje opasnog otpada isključivo na ureñena odlagališta opasnog otpada;
(c) korištenje odlagališta neopasnog otpada samo za prihvat komunalnog i drugog
neopasnog otpada; (d) korištenje odlagališta inertnog otpada samo za inertni otpad i (e)
usvajanje svih mjera predviñenih za prihvat otpada prema klasifikaciji odlagališta, kako ih je
definirala Komisija prema općim smjernicama iz Dodatka II. ove Smjernice.
Ovom se Smjernicom na odlagalištima zabranjuje prihvat tekućeg, zapaljivog, eksplozivnog
ili oksidirajućeg, medicinskog i drugog, zaraznog kliničkog otpada, starih guma (uz neke
iznimke) te drugih vrsta otpada koji ne zadovoljavaju kriterije navedene u Dodatku II. ove
Smjernice. Smjernicom se regulira i sustav izdavanja uporabnih dozvola za odlagališta.
Prijave za ishoñenje dozvola moraju sadržavati sljedeće podatke i dokumente: (a) identitet
pravne osobe-kandidata i, u nekim slučajevima, upravitelja te pravne osobe; (b) vrste i
ukupna količina otpada predviñenog za odlaganje; (c) kapacitet odlagališta; (d) opis
odlagališta; (e) prijedlog mjera za sprečavanje, odnosno smanjenje razine onečišćenja
okoliša; (f) prijedlog plana izvedbe i nadzora odlagališta otpada; (g) plan zatvaranja
odlagališta i popis smjernica koje će se primjenjivati nakon zatvaranja; (h) financijska
pouzdanost pravne osobe-kandidata i (i) Studiju o utjecaju na okoliš, kojom se zahtijeva
pridržavanje Smjernice Vijeća 85/337/EEC, a suglasno procjeni posljedica odgovarajućih
javnih i privatnih projekata na okoliš.
Države-članice moraju jamčiti, odnosno osigurati da postojeća odlagališta otpada neće
nastaviti radom, ukoliko u najkraćem mogućem vremenu ne udovolje svim relevantnim
propisima i zahtjevima. Države-članice su takoñer dužne svake tri godine izvještavati
Komisiju o primjeni propisa. U skladu s tim izvještajima, Komisija je obvezna objaviti javni
izvještaj o primjeni propisa.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 55

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
2.4.4.4. Smjernica o mehaničko-biološkoj obradi otpada (prijedlog)
U svojem radnom dokumentu iz listopada 2000. g., Komisija EU je prikazala prijedlog
Smjernice o mehaničko-biološkoj obradi otpada. S ciljem ispunjenja Uredbe o odlagalištima,
ovim se Propisom promovira biološka obrada biorazgradivog otpada (tj. kompostiranje,
anaerobna razgradnja i raspršivanje na odlagalištu). Ova Smjernica odnosi se ne samo na
komunalni i sličan otpad, već i na biorazgradive ostatke proizvoda iz poljoprivrede,
proizvodnje hrane i pića, prerade drva, papira, kože, tkanine i ambalažne industrije,
uključujući gospodarenje otpadnim vodama i muljevima, nastalim tijekom procesa
gospodarenja otpadom.
Smjernicom se, takoñer, državama-članicama preporučuje da uspostave praksu odvojenog
sakupljanja biorazgradivog otpada, kako bi se što više povećali kapaciteti za kompostiranje i
anaerobnu razgradnju. Urbana područja, u kojima živi više od 100.000 stanovnika, trebaju
uspostaviti takve sustave u razdoblju od tri godine.
2.4.4.5. Smjernica o spaljivanju otpada (2000/76/EC)
Smjernicom 2000/76/EC ukida i zamjenjuje raniju Smjernicu 94/67/EC, a primjenjuje se na
postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada. Njezin temeljni cilj je spriječiti ili ograničiti
onečišćenje uzrokovano emisijama u zrak, tlo, i vode, kao i rezultirajuće rizike vezane uz
ljudsko zdravlje od spaljivanja i suspaljivanja otpada (čija je osnovna namjena proizvodnja
energije), na način da su Smjernicom postavljeni strogi uporabni uvjeti i tehnički zahtjevi za
postrojenja, koji će se postići kroz propisane stroge granične emisijske vrijednosti za
pojedine onečišćujuće tvari. Stroži mehanizmi kontrole nameću se spalionicama u sastavu
jedinica lokalne samouprave. Smjernica se primjenjuje u pogonima za spaljivanje
komunalnog otpada, kanalizacijskog mulja i medicinskog otpada, kao i nekih manjih
spalioničkih postrojenja.
Postrojenja za suspaljivanje otpada definicijom obuhvaćaju stacionarna ili pokretna
postrojenja čija je glavna namjena proizvodnja energije ili odreñenih proizvoda, a koja koriste
otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojima se otpad termički obrañuje sa svrhom
zbrinjavanja. Prema danoj definiciji, takvo postrojenje podrazumijeva ukupnu lokaciju koja
uključuje: linije za suspaljivanje, mjesto za prihvat otpada, skladištenje, objekte i sustave za
prethodnu obradu otpada, goriva i zraka, kotlove, jedinice za obradu dimnih plinova, objekte
na lokaciji za obradu i skladištenje ostatnog otpada i otpadnih voda, dimnjak i sustav za
kontrolu procesa spaljivanja te opremu za praćenje uvjeta spaljivanja. Pod postojećim
postrojenjima za suspaljivanje podrazumijevaju se postrojenja koja su u radu i imaju važeću
dozvolu za rad izdanu prije 28. prosinca 2002. g., a prema svim postojećim odredbama
legislative EU.
Postrojenja u kojima se spaljuje otpad moraju ishoditi uporabne dozvole za rad od strane
nadležnih tijela. Uporabnom dozvolom propisuju se kategorije otpada i količine koje se mogu
spaljivati/suspaljivati u postrojenju prema ukupnom kapacitetu postrojenja za kojeg je izdana
dozvola, uz navoñenje minimalnih i maksimalnih masenih protoka vrsta opasnog otpada,
njihovih najnižih i maksimalnih kaloričnih vrijednosti i maksimalnog sadržaja onečišćujućih
tvari (npr. PCB, PCP, klora, fluora, sumpora, teških metala). Doprema i prihvat otpada treba
slijediti propisane postupke dane u Smjernici: potrebno je odreñivati količinu za svaku
kategoriju otpada, po mogućnosti prema Europskom katalogu otpada prije preuzimanja
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 56

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
otpada na obradu; otpad se preuzima samo uz prateću dokumentaciju koja se obavezno
provjerava, uzimaju se reprezentativni uzorci da bi se potvrdili podaci navedeni u pratećoj
dokumentaciji otpada, koji se moraju čuvati najmanje mjesec dana nakon spaljivanja otpada.
Za postrojenja koja spaljuju/suspaljuju otpad iz vlastitih proizvodnih procesa, iznimno se
može odrediti da analize ne treba provoditi.
Ovom su Smjernicom definirani i radni uvjeti, kao i granične emisijske vrijednosti za izlazne
dimne plinove. Otpad se u postrojenjima za suspaljivanje spaljuje pri temperaturi od 850 o C s
vremenom zadržavanja od dvije sekunde, a slučaju opasnog otpada sa sadržajem većim od
1% halogeniranih organskih tvari (izraženih kao klor) pri temperaturi od 1.100 o C. Postrojenja
moraju biti projektirana, opremljena, izgrañena i upravljana tako da se nastali plinovi nastali
(su)spaljivanjem mogu kontrolirati, čak i pri radu postrojenja u najnepovoljnijim uvjetima.
Spalionica otpada i/ili stacionarni izvor u kojem se suspaljuje otpad smije raditi pri
poremećaju ili prekidu rada sustava za pročišćavanje otpadnih plinova i/ili mjeriteljskog
sustava najviše 60 sati godišnje, odnosno kod suspaljivanja otpada ne više od 5% ukupnog
razdoblja suspaljivanja otpada godišnje, a najviše 4 sata neprekidno. Unutar tog razdoblja
prosječna polusatna vrijednost emisije ukupnih krutih čestica ne smije biti veća od 150
mg/m 3 .
2.4.4.6. Smjernica o spaljivanju opasnog otpada (94/67/EEC)
Ova Smjernica opisuje operativne standarde i granice emisija postojećih i budućih (novih)
spalionica otpada, koje u svim državama-članicama mogu djelovati samo ako posjeduju sve
potrebne dozvole. Spalionice opasnog otpada moraju biti voñene tako da bude omogućeno
spaljivanje što veće količine otpada.
2.4.4.7. Smjernice o onečišćenju zraka iz postojećih i budućih, tj. novih spalionica
u jedinicama lokalne samouprave (89/369/EEC; 89/429/EEC)
Ove smjernice se odnose na poduzimanje odgovarajućih mjera protiv onečišćenja zraka iz
industrijskih postrojenja. Smjernicama se ureñuju dozvole, izgled, oprema te način
upravljanja i izvještavanja o spalionicama komunalnog otpada.
Obim se smjernicama zabranjuje izgaranje (spaljivanje) kanalizacijskog mulja, kemikalija,
otrova te opasnog i medicinskog otpada u spalionicama. Smjernicama se utvrñuju granice
dozvoljenih emisija prašine, teških metala, hidroklorne kiseline, hidrofluorične kiseline i
sumpor-dioksida iz tvornica koje procesiraju isključivo s komunalni otpad. Spalionicama se
mogu dati dozvole za spaljivanje opasnog otpada samo u slučaju da su za tu namjenu
projektirane, opremljene i voñene te uz uvjet da su za sve tvari koje se spaljuju definirane
granice emisija i kontrola upravljanja.
2.4.4.8. Smjernica o postupanju otpadnim uljima (75/439/EEC)
Odredbama ove Smjernice iscrpno su definirani termini vezani uz postupanje s otpadnim
uljima: definicija otpadnih ulja, obnova, skupljanje i spaljivanje otpadnih ulja. U Smjernici se
zahtijeva od država-članica da poduzmu potrebne mjere kojima će se osigurati sigurno
skupljanje, obrañivanje, skladištenje i zbrinjavanje otpadnih ulja na državnom teritoriju.
Smjernica ima za cilj stvoriti usklañen i prikladno nadziran sustav prikupljanja, skladištenja i
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 57

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
obrade otpadnih ulja, sa svrhom da se spriječe moguće štete koje mogu nastati za okoliš
zbog nekontroliranog postupanja otpadnim uljima. Odreñuje se pribavljanje i izdavanje
posebnih dozvola za pravne i fizičke osobe koje se bave zbrinjavanjem otpadnih ulja,
zabranjuje se ispuštanje ulja u površinske i podzemne vode i kanalizaciju te njihovo
odlaganje ili ostavljanje na tlu. Zabranjuje se i spaljivanje otpadnih ulja, pri kojem bi moglo
nastati onečišćenje zraka. Smjernicom o postupanju s otpadom koji sadrži PCB/PCT
(70/403/EEC) zabranjeno je njihovo miješanje ulja koja sadrže PCB/PCT s ostalim otpadnim
uljima, a sa svim otpadnim uljima koja imaju sadržaj PCB/PCT iznad odreñene granice mora
se postupati prema posebnim uputama. Državama-članicama je dozvoljeno da tvrtkama
nadoknade štetu za nepokrivene troškove skupljanja i obrade otpadnih ulja.
Osnovno načelo ove Smjernice je da se u postupanju s otpadnim uljima najveća prednost
dana recikliranju otpadnog ulja, a u slučaju tehničkih, ekonomskih i organizacijskih zapreka
recikliranju, njihovu iskorištavanju kao goriva te - tek na kraju - njihovom sigurnom
spaljivanju. Reciklirana ulja koja se koriste kao gorivo ne smiju sadržavati više od 50 ppm
PCB/PCT.
2.4.4.9. Smjernica o postupanju otpadom koji sadrži PCB/PCT (70/403/EEC)
Ovom se Smjernicom od država-članica zahtijeva da poduzmu potrebne mjere kontrole
postupanja s PCB/PCT, kao i odreñivanja ovlaštenih skupljača i obrañivača tih vrsta otpada.
Uspostavljeni su specifični standardi vezani uz zbrinjavanje PCB/PCT. Sva oprema koja
sadrži PCB/PCT mora se zbrinuti na ekološki prihvatljiv način najkasnije do 2010. g. Državečlanice
dužne su uspostaviti i voditi katastar opreme koja sadrži PCB/PCT za svu opremu
zapremine veće od 5 dm 3 , a podatke iz Katastra dostavljati Komisiji na uvid. Svaki komad
dekontaminirane opreme mora se jasno označiti naljepnicom, koja sadrži podatke o
dekontaminiranoj PCB opremi, a prema zahtjevima iz Aneksa ove Smjernice: naziv tvari
kojom je zamijenjen fluid koji sadrži PCB-e, datum zamjene i identifikaciju izvršitelja zamjene,
kao i koncentracije PCB u masenim udjelima (%) za stari i novi fluid.
2.4.4.10. Smjernica o ambalažnom otpadu (94/62/EC)
Ovom Smjernicom je postavljen cilj da se skupi i obradi 65% ukupne mase ambalažnog
otpada svake vrste, od čega u 2005. g. od svake vrste pakiranja mora biti reciklirano
najmanje 15% ukupne mase. U razdoblju od 10 godina, spomenuti udjeli će se postupno
povećavati. U početnoj fazi su od obvezne kvote reciklaže izuzeti drvo i višeslojni ambalažni
materijal. Glavna namjera Smjernice je uskladiti postupanje ambalažnim otpadom sa
zakonodavstvom svake države-članice, kao i sa svim drugim smjernicama EU. To znači da
svaka država-članica mora izraditi prijedlog vlastitog zakonodavstva u skladu sa smjernicom
i vlade država-članica se obvezuju osigurati sustav koji će omogućiti povratak i skupljanje
upotrebljene ambalaže. Smjernicom je propisana obveza označavanja posuda za odvojeno
skupljanje različitih vrsta ambalažnog otpada, označavanja različitih vrsta polimernih
materijala te dopuštene količine teških metala u ambalažnom otpadu. Odreñena je količina
ambalaže, proizvedena tijekom godine, na osnovu koje se proizvoñač i uvoznik ambalaže
obvezuju na uključivanje u sustav postupanja ambalažnim otpadom, a što podrazumijeva
preuzimanje povratne ambalaže te postavljanje i rukovanje spremnicima za ambalažu.
Ciljevi uvoñenja oporabe/recikliranja ambalažnog otpada u lipnju 2001. g. bili su: (a) povrat
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 58

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
od najmanje 50% ukupne mase ambalažnog otpada i (b) recikliranje najmanje 25% od
ukupne mase pakirnog materijala sadržanog u ambalažnom otpadu, s utvrñenim
minimumom od 15% ukupne mase svakog pojedinog pakirnog materijala. Države-članice se
obvezuju dati potporu upotrebi materijala nastalih recikliranjem ambalažnog otpada za rad i
pakiranje drugih proizvoda.
U prosincu 2001. g. predložen je prijedlog izmjena 7 ove Smjernice, koji donosi nova
pojašnjenja definicija iz izvornog teksta i temelji se na novim smjernicama za sljedećih pet
godina, tj. do 2006. g.
Novim prijedlogom postavljen je i novi cilj oporabe ambalažnog otpada od 60-75% ukupne
mase, kao i nove odredbe za potreban stupanj recikliranja od 55-70%, ukupne mase, a što je
znatno više u odnosu na postavljeni cilj iz 2001. g., koji je iznosio 25-40% ukupne mase.
U reviziji Smjernice o ambalaži ambalažnom otpadu predlaže se povećanje broja
elemenata za recikliranje i povratak. Savjetuje se da postojeći elementi koji se recikliraju,
odnosno oporabljuju, trebaju predstavljati minimalnu vrijednost za buduću praksu
recikliranja/oporabe u svim zemljama-članicama od 2006. g. nadalje. Na taj je način utvrñeno
da stopa recikliranja ambalažnog otpada ne smije biti manja od 45%, a stopa povrata od
65% ulazne mase. U revidiranoj Smjernici utvrñuje se, takoñer, minimalna stopa recikliranja
za svaki ambalažni materijal, a koja ne smije biti manja od 25%.
2.4.4.11. Smjernica o otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima i opremi
(2002/96/EC)
Ovom se Smjernicom utvrñuje postupanje s otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima
i opremom, koji obuhvaćaju velike i male kućanske aparate i ureñaje te različite električne i
elektroničke alate, igračke, nadzorne instrumente, automatske dozatore, potrošačku,
rasvjetnu i medicinsku opremu.
Prijedlozi Smjernice odnose se na ograničenja ukupne količine ovog otpada koji zahtijeva
konačnu obradu, a zahtijeva se od proizvoñača da prihvaća elektronički otpad u sve većoj
količini na recikliranje. Predlaže se zabrana upotrebe odreñenih opasnih tvari u električnom i
elektroničkom otpadu, a s ciljem smanjenja proizvodnje opasnog otpada. Tako se od 01.
siječnja 2008. g. propisuje da se u novoj elektronskoj opremi teški metali i bromirani zapaljivi
spojevi (olovo, živa, kadmij, šesterovalentni krom, polibrominirani bifenili i poli brominirani
difenileteri) moraju zamijeniti manje opasnim spojevima.
Države-članice bit će obvezne uspostaviti sustave odvojenog prikupljanja električnog i
elektroničkog otpada te ispuniti odreñene predložene stope recikliranja za pojedine vrste
navedenog otpada do 01. siječnja 2006. g. te o tome izvještavati Komisiju.
Aneksima prijedloga novih smjernica detaljno su definirane kategorije električnog i
elektroničkog otpada te je odreñeno uvoñenje obveznog izdvajanja PCB, žive, baterija,
tonera, azbestnog otpada, katodnih cijevi, freona i tekućih kristala iz prikupljenog električnog
i elektroničkog otpada, koji zahtijeva posebnu obradu. Pored toga, predviña se i posebno
označavanje električne i elektroničke opreme i ureñaja.
7 COM/2001/0729 final, OJ C 103 E, 30.04.2002., str. 17
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 59

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
2.4.4.12. Smjernica o otpadnim vozilima (2000/53/EC)
Ovom se Smjernicom utvrñuju i preporučuju sljedeći postupci u zbrinjavanju otpadnih
vozila: prevencija, sakupljanje; obrada, popravak i ponovna upotreba. Na taj se način
sprečava da opasne tvari, izvučene iz otpadnih vozila, ne dospiju na odlagališta otpada.
2.4.4.13. Smjernica o baterijama i akumulatorima (91/157/EEC)
Primjenom ove Smjernice uvedene su mjere kontrole oporabe i zbrinjavanja istrošenih
baterija i akumulatora koji sadrže opasne tvari. Od 01. siječnja 1999. g. u državamačlanicama
je zabranjeno stavljanje na tržište baterija i akumulatora koji sadrže više od
0,0005% masenih udjela žive. Države-članice dužne su uspostaviti programe kojima će se
smanjiti sadržaj teških metala u baterijama i akumulatorima, a potaknuti odvojeno skupljanje
istrošenih baterija i akumulatora s ciljem mogućeg recikliranja ili konačno zbrinjavanja.
Ureñaji koji sadrže baterije i akumulatore moraju biti propisno označeni tako da bude istaknut
zahtjev za odvojenim skupljanjem i, po mogućnosti recikliranjem, s označenim sadržajem
teških metala. Odredbe ove Smjernice odnose se na baterije i akumulatore koji su stavljeni
na tržište nakon 18. rujna 1992. g., a sadrže: (a) više od 25 mg žive po ćeliji (osim alkalnih
Mg baterija); (b) više od 0,025% masenog udjela kadmija i (c) više od 0,4% masenog udjela
olova, kao i alkalne Mg-baterije s više od 0,025% masenog udjela žive.
2.4.4.14. Smjernica o nadgledanju i kontroli pošiljki otpada unutar i izvan Europske
Unije (259/93/EEC)
Smjernicom se utvrñuju režimi upravljanja tijekom prijevoza pošiljki otpada unutar zemalja
EU, kao i prigodom uvoza i/ili izvoza otpada. Potrebno je navesti da li je otpad predviñen za
recikliranje ili odlaganje, a što, prije svega, ovisi o vrsti otpada. Ovim se propisom utvrñuje
označavanje pojedinih kategorija otpada odgovarajućim bojama, i to iznimno opasni otpad
jantarnom i crvenom, a neopasni otpad zelenom bojom.
2.4.4.15. Smjernica o stjecanju društvenih „eko-markica“ (880/92/EEC)
Društvena „eko-markica“ je dobrovoljni tržišni mehanizam za promoviranje onih proizvoda
koji imaju manji negativni učinak na okoliš, a namijenjena je izravnim proizvoñačima.
Proizvodu se dodjeljuje „eko-markica“ tek kad proñe cijeli ciklus proizvodnje te se njegovi
učinci na okoliš mogu ispravno ocijeniti. Odobreni proizvodi mogu biti uvjetovani načinom
pakiranja (npr. oblaganje papirom), pranjem strojeva u proizvodnom procesu te upotrebu
rasvjetnih tijela.
2.4.5. Ostali relevantni zakonodavni akti EU
Pored legislative koja je izravno povezana s gospodarenjem otpadom, u procesu planiranja
gospodarenja otpadom u obzir se uzimaju i neke druge relevantne smjernice, koje mogu
imati utjecaja na donošenje odluka, posebno u pogledu odreñivanja i karakterizacije lokacija
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 60

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
te procesa upravljanja objektima u sustavu gospodarenja otpadom. To se, prije svega,
odnosi na sljedeće smjernice:
Okvirna smjernica o vodama 2000/60/EC, u kojoj se utvrñuju okviri djelovanja na
području zaštite voda
Smjernica o procjeni utjecaja na okoliš 85/337/EEC, nadopunjena Smjernicom o
procjeni učinaka nekih javnih i privatnih projekata na okoliš 97/11/EU
Smjernica o procjeni učinaka nekih planova i programa na okoliš 2001/42/EU, koja
razmatra i regulira pitanja strateške procjene na okoliš
Smjernica o staništima (habitatima) 92/43/EEC, koja razmatra i regulira pitanja
očuvanja flore, divlje faune i prirodnih staništa.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 61

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 62

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
3. Postojeće stanje
3.1. Republika Hrvatska
3.1.1. Opće napomene
Na temelju članka 8. Zakona o otpadu (Narodne novine broj 178/04. i 111/06.), Sabor RH
je na sjednici održanoj 14. listopada 2005. g. donio Strategiju gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (Narodne novine broj 130/05.). Ovom je Strategijom utvrñeno 15
prioritetnih tokova otpada, u skladu s praksom EU-a, kao i grañevine te postrojenja za
gospodarenje otpadom, a dan je i osvrt na sanaciju većeg broja odlagališta komunalnog
otpada.
Gospodarenje otpadom razmatrano je na svim razinama uprave: nacionalnoj, regionalnoj,
lokalnoj i mjesnoj. Uključena su gotovo sva područja gospodarske proizvodnje, potrošnje i
aspekti svakodnevnog života. Utemeljena na općim načelima EU na području gospodarenja
otpadom, Strategija daje realan okvir za uspostavu više razine održivog gospodarenja
otpadom u Hrvatskoj do 2025. g.
Jedan od nezaobilaznih sudionika u sustavu gospodarenja otpadom, a koji pripada skupini
upravnih struktura, je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond svojim
aktivnostima sudjeluje u pripremi i provedbi projekata i programa sanacije odlagališta
komunalnog otpada u cijeloj Hrvatskoj (trenutno je u fazi sanacije 161 odlagalište otpada),
kao i u uspostavi novih regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom.
Procjenjuje se da će ukupna ulaganja u provedbu Strategije gospodarenja otpadom RH za
razdoblje 2005.-2025. g. premašiti 24 milijardi kuna te da će - uz državni i lokalni proračun te
inozemna ulaganja - sredstva Fonda predstavljati nezaobilazan faktor u ostvarivanju ciljeva
Strategije.
Procijenjeno je da se godišnje u Hrvatskoj proizvede ukupno oko 13,2 milijuna t otpada,
odnosno, 2,97 t po stanovniku. Prema raspoloživim podacima, u Hrvatskoj postoji oko 250
službenih neureñenih odlagališta otpada, koja je potrebno sanirati.
Važni problemi u našoj su zemlji i “divlja odlagališta otpada” kojih je, prema raspoloživim
podacima, više od 3.000, te otpad s brodova (godišnje oko 13.000 m 3 krutog otpada te
24.000 m 3 zauljene i kaljužne vode; otpad s brodova trebalo bi organizirano skupljati na
kopnu). Financiranje gospodarenja otpadom ni približno ne odgovara stvarnim potrebama.
Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 9. stavka 4. Zakona o otpadu (Narodne
novine broj 178/2004. i 111/2006.), je na sjednici održanoj 19. srpnja 2007. g. donijela Plan
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007.–2015. g. Okvir za pripremu ovog plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine broj 130/05.), postojeći
zakonski propisi i smjernice Europske Unije (EU).
Osnovni zadatak Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. g. je
organiziranje provoñenja glavnih ciljeva Strategije, postavljene za razdoblje 2005.-2025. g.
na području gospodarenja otpadom u RH, i to:
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta otpada
sanacija „crnih točaka“, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 63

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
razvoj i uspostava regionalih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.
Vlada RH donosi Plan za razdoblje od 2007.–2015. koji, sukladno Zakonu o otpadu, sadrži
sljedeće:
vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje
uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada
razmještaj lokacija (mreža) grañevina i ureñaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i
rokove za njihovu gradnju
opće tehničke zahtjeve za grañevine i ureñaje za gospodarenje otpadom i
procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provoñenje ciljeva u gospodarenju
otpadom.
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i
graditeljstva (MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje, podnositi Vladi RH izvješće o
izvršenju utvrñenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana.
Opći i tehnički zahtjevi za grañevine i ureñaje za gospodarenje otpadom u ovom su Planu
obrañeni u sklopu pojedinih poglavlja, a ne kao zasebna cjelina.
Planovi gospodarenja otpadom (županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski) moraju biti
usklañeni sa Strategijom i Planom. Plan gospodarenja otpadom županije, odnosno Grada
Zagreba donosi županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za
razdoblje od osam godina, a nadležni ured županije, odnosno Grada Zagreba nadzire
njegovu provedbu.
Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za
razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured.
U svjetlu navedenoga, u Planu se posebno i detaljno razmatraju:
analiza stanja u gospodarenju otpadom u RH
o odvojeno sakupljanje otpada
o praćenje tokova otpada i izvješćivanje
o komunalni otpad
o neopasni proizvodni otpad
o opasni otpad
o posebne kategorije otpada
o odlagališta otpada
o „crne točke“
o gospodarenje otpadom na otocima i u morskim lukama
plan organizacije sustava gospodarenja otpadom RH
plan financiranja sustava gospodarenja otpadom RH i
plan aktivnosti te provedbe Plana u razdoblju u razdoblju 2007.-2015. g.
3.1.2. Proizvodnja otpada
U okviru ukupne količine nastalog otpada u Republici Hrvatskoj (oko 13,2 milijuna t/god. ili
oko 2,97 t/stan./god.), procijenjene su godišnje količine nastalog otpada po vrstama, i to:
komunalnog otpada oko 1,2 mil. t (9,1% ukupnog otpada) ili 270 kg po stanovniku
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 64

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
grañevinskog otpada i otpada od rušenja oko 2,6 milijuna t (19,7% ukupnog otpada ili
585 kg po stanovniku)
proizvodnog i rudarskog otpada 1,6 milijuna t ili 11,9% ukupnog otpada
poljoprivrednog i šumarskog otpada oko 7,1 milijuna t ili 53,8% ukupnog otpada
opasnog otpada 0,1 milijuna t ili 1,5% ukupnog otpada
odvojeno skupljenog otpada 0,2 milijuna t ili 1,3% ukupnog otpada i
ostalog otpada oko 0,4 milijuna t ili 3,0% ukupnog otpada.
Strategija gospodarenja otpadom RH se poziva na Katalog otpada, koji obuhvaća više od
800 vrsta otpada, pri čemu je detaljnije opisano 15 prioritetnih tokova otpada, i to
komunalnog, grañevinskog, proizvodnog i rudarskog, poljoprivrednog i šumarsko-drvnog,
opasnog i ambalažnog otpada te otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadne električne i
elektroničke opreme i ureñaja (EE-otpada), komunalnog mulja, otpada životinjskog podrijetla,
otpadnih ulja, otpadnih baterija i akumulatora, postojanih organskih zagañivala i medicinskog
otpada.
Predviña se da će do 2025. g. organiziranim skupljanjem biti obuhvaćeno 99%
stanovništva, reciklirat će se 25% otpada, a odlagati 35% biorazgradivog otpada.
Kvote oporabe (60% za ambalažni otpad, 85% za otpadna vozila, 70-80% za EE-otpad) i
recikliranja nekih prioritetnih tokova otpada (55-60% za ambalažni otpad, 80% za otpadna
vozila, 50-80% za EE-otpad) odreñene su na temelju odgovarajuće regulative EU, s
pretpostavljenim vremenskim pomacima rokova realizacije za Hrvatsku.
3.1.3. Sanacija odlagališta otpada
Sanacija odlagališta otpada (ukupno njih 252, od toga 161 u postupku) i starih opterećenja
vrlo je zahtjevan i skup posao, koji je u Hrvatskoj još uvijek u prvoj fazi. U posljednjih
tridesetak godina odbačeno je oko 100 milijuna t različitog otpada. Intenzivnije aktivnosti na
sustavnijoj sanaciji postojećih odlagališta započele su 2004. g. osnivanjem Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost, koji je u tom poslu ima izuzetno važnu ulogu.
Odlagališta otpada treba sanirati u skladu sa Smjernicom (direktivom) EU 1999/31/EC o
odlaganju otpada. Suglasno tome, odlagališta se svrstavaju u ona koja će se uskoro
definitivno zatvoriti i ona koja će i nadalje raditi kao županijski ili regionalni centri.
Odlagališta će se ubuduće klasificirati na kao odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog
otpada.
Smjernice za provedbu sanacije, utvrñene Strategijom i Planom gospodarenja otpadom
RH, postaju obveza za sve one dokumente koji će biti izrañeni u skladu sa Zakonom o
prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07.), Zakonom o zaštiti okoliša
(Narodne novine broj 110/07.), a odatle i državnim, odnosno županijskim izvješćima o stanju
okoliša i programima zaštite okoliša, te Zakonom o otpadu (Narodne novine broj 178/04. i
111/06.), a odatle, planovima gospodarenja otpadom na županijskoj, gradskoj i općinskoj
razini.
Odgovornost u procesu unapreñivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom pripada
svim subjektima u kreiranju i realizaciji politike gospodarenja otpadom u RH - Saboru i Vladi
RH, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, Fondu za zaštitu okoliša
i energetsku učinkovitost, Agenciji za zaštitu okoliša te drugim tijelima središnje državne
uprave, kao i jedinicama područne, odnosno regionalne samouprave (županije), jedinicama
lokalne samouprave (općine/gradovi), proizvoñačima otpada – kućanstvima, drugim
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 65

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
proizvoñačima otpada, uvoznicima, skupljačima i obrañivačima otpada te strukovnim,
poslovnim i ostalim udrugama.
3.1.4. Investicije i izvori financiranja
Za potrebe provedbe „Strategije gospodarenja otpadom RH“ (NN 130/05) daje se procjena
neophodnih početnih i dodatnih ulaganja te izvori financiranja za gospodarenje otpadom na
području cijele RH u razdoblju 2005.–2025. g., pri čemu nisu uključeni troškovi pogona i
održavanja, kao ni obveze državnog proračuna, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, županija i Grada Zagreba te gradova i općina (tab. 3.1.4-1).
Redni
Broj
Tablica 3.1.4-1. Procjena investicija potrebnih za modernizaciju i usklañivanje sustava
gospodarenja otpadom u Hrvatskoj s propisima i praksom EU
I n v e s t i c i j a
Predviñena svota
(milijuna kn)
1.
Opće mjere (istraživanje stvarnog stanja gospodarenja otpadom u RH,
izrada programa gospodarenja svim vrstama otpada, uspostava
informacijskog sustava gospodarenja otpadom, prilagodba propisa o
225
otpadu RH propisima EU i dr.)
2.
Izbjegavanje nastanka otpada (programi za odgoj i obrazovanje o
otpadu, programi promidžbe, poticanje čistije proizvodnje i potrošnje)
300
Ukupno 1.–2. 525
3. Centri za gospodarenje otpadom s biokompostanama 3.450
4. Skupljanje otpada – mehanizacija 3.255
5. Sabirališta otpada (reciklažna dvorišta, otpad na otocima i sl.) 720
6. Energana na otpad u Gradu Zagrebu (1. faza) 2.175
7. Energane na otpad u drugim dijelovima RH (2. faza) 3.292
8. Postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) 622
9. Pretovarne (transfer) stanice s baliranjem 480
10. Dogradnja odlagališta otpada 390
11. Sanacija odlagališta 2.581
Ukupno 3.–11.: komunalni otpad (1. i 2. faza) 16.965
12. Opasni otpad 937
13. Grañevinski otpad 712
14. Poljoprivredni i šumsko-drvni otpad 1.500
15. Drugi glavni tokovi otpada 1.875
16. Sanacija starih opterećenja 750
17. Proizvodni i rudarski otpad 1.125
Ukupno 12.–17. 6.899
S v e u k u p n o (1. i 2. faza) 24.389
Za učinkovito ostvarivanje investicija u sustavu gospodarenja otpadom Strategijom su
predviñeni svi javni i drugi izvori financiranja, i to:
javni izvori: državni proračun, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
županijski proračuni i proračun Grada Zagreba, proračuni općina/gradova
drugi izvori: komercijalni kapital - tržište 'leasinga' i vlasnički udjeli, koncesije i druga
javno/privatna partnerstva, vlastiti izvori, donacije, pretpristupni, kohezijski i strukturni
fondovi EU, meñunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima, kamatama i
razdobljem počeka.
Planira se da se iz javnih sredstava osigura najviše polovica potrebnih sredstava, što iznosi
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 66

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
12.195 milijuna kn (1.626 milijuna EUR), dok je preostali dio predviñen iz drugih izvora
financiranja. Financiranje iz javnih izvora u razdoblju 2006.-2015. g. predviñeno je u
sljedećim iznosima:
državni proračun: 7.317 milijuna kn (975 mil. EUR); 30% ukupno potrebnih ulaganja u
sustav gospodarenja otpadom ili 60% od sredstava javnih izvora, a pretežno za
sredstva potrebna za energane na otpad i opasni otpad
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: 2.439 milijuna kn (325 mil. EUR)
županijski proračuni i proračun Grada Zagreba: 1.223 milijuna kn (163 mil. EUR)
općinski/gradski proračun 1.222 milijuna kn (163 mil. EUR).
S obzirom na relativno niske naknade za otpad u Hrvatskoj, Strategijom se predviña njihov
stalni i postupni rast, koji će biti veći od stope inflacije, a vodeći računa o tome da se razine
naknada usklade s načelom onečišćivač plaća.
3.1.5 Postupci gospodarenja otpadom
Gospodarenje otpadom vrlo je složena djelatnost, koja zahvaća sve grane gospodarstva,
proizvodnje i potrošnje, a uključuje čitav niz postupaka i tehnologija. Velik dio njih već se u
RH u većoj ili manjoj mjeri primjenjuje, kao npr. izbjegavanje otpada i smanjivanje opasnih
svojstava otpada (čistija proizvodnja i čistiji proizvodi, djelovanje Hrvatske burze otpada,
odgoj i obrazovanje); skupljanje i prijevoz otpada; vrednovanje otpada (odvojeno skupljanje,
reciklaža i oporaba; mehanička, biološka, termička i kemijsko-fizikalna obrada otpada i sl.);
odlaganje otpada.
Tablica 3.1.5-1. Odlagališta otpada i količine odloženog otpada po županijama (stanje 2003. g.)
Broj odlagališta Veličina odlagališta Godišnje odloženo otpada (m 3 )
Županija
odloženo
% otpada po
ukupno aktivnih površina kapacitet
otpada (m 3 ukupno
)
u RH stanovniku
Zagrebačka 9 8 640.275 4.507.000 2.318.000 167.000 6,7 0,61
Krapinsko-zagorska 6 6 73.580 629.000 266.000 83.147 0,8 0,66
Sisačko-moslavačka 11 11 474.525 4.112.000 1.988.300 120.550 5,8 0,65
Karlovačka 9 7 289.312 1.434.500 715.900 138.170 2,1 0,85
Varaždinska 9 9 128.884 1.491.000 970.250 102.560 2,8 0,43
Koprivničko-križevačka 22 22 411.068 1.872.150 596.220 52.908 1,7 0,46
Bjelovarsko-bilogorska 16 15 632.652 1.511.050 549.300 84.920 1,6 0,66
Primorsko-goranska 17 15 365.620 5.575.500 2.820.625 277.510 8,2 0,89
Ličko-senjska 13 13 187.450 2.221.000 764.200 74.050 2,2 1,39
Virovitičko-podravska 13 11 204.800 869.500 380.550 49.388 1,1 0,60
Požeško-slavonska 2 2 70.080 708.520 128.000 38.000 0,4 0,45
Brodsko-posavska 16 14 439.760 2.205.700 933.178 112.335 2,7 0,68
Zadarska 20 15 408.650 2.283.500 1.295.000 156.000 3,7 1,06
Osječko-baranjska 17 16 736.400 5.250.000 1.867.150 247.750 5,4 0,74
Šibensko-kninska 10 9 282.000 3.121.000 1.287.000 125.450 3,7 1,09
Vukovarsko-srijemska 29 23 455.771 2.545.650 1.758.600 163.040 5,2 0,79
Splitsko-dalmatinska 18 18 598.963 8.565.000 5.446.000 415.150 15,8 1,19
Istarska 9 8 1.018.860 3.595.000 2.034.500 326.000 5,9 1,56
Dubrovačko-neretvanska 7 7 108.000 1.575.000 1.041.000 60.000 3,0 0,51
Meñimurska 27 22 323.950 1.350.600 307.660 57.920 0,9 0,55
Grad Zagreb 1 1 800.000 14.000.000 7.000.000 550.000 20,3 0,70
U k u p n o 281 252 8.649.600 69.422.670 34.467.433 3.401.848 - 0,79
U d i o (%) - 100 - 100 50 - 100,0 -
Izvor: Novelacija Katastra odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj (konačno izvješće), APO, siječnja 2005.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 67

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
3.2. Zadarska županija
3.2.1. Opis sadašnjeg stanja
Zadarska županija obuhvaća 3.643,33 km 2 ili 6,4% kopnene površine države. Jedna je od
većih i najraznolikijih županija u Republici Hrvatskoj. Geografski je položena tako da zahvaća
visoko gorsko zaobalje i primorje povezujući važne dijelove Hrvatskog primorja i Središnje
Hrvatske. Županiji pripada i oko 3.632,9 km 2 morske površine Jadrana (11,6% hrvatskog
mora) koji od najstarijih vremena ima važno prometno i gospodarsko značenje u razvoju
ovog prostora. Najveći grad i najznačajnije središte je Zadar (69.556 stanovnika), jedan od
najstarijih, i treći po veličini grad na obali hrvatskoga Jadrana.
Geografski se posebno ističu niski Ravni kotari s fasadno položenom obalom zadarskobiogradskog
primorja tj. zadarskom urbanom regijom. Ispred obale položeni su brojni otoci
zadarsko-biogradskog arhipelaga, od Kvarnerića do Murterskog mora. Izmeñu planina
Velebita i Plješevice te niskih Kotara, položena su pobrña i krške zaravni Bukovice i Like.
Velebit dijeli i spaja primorski dio Županije s gorskim i brdskim predjelima istočnog dijela
ličko-krbavskog prostora i gornjim (ličkim) Pounjem. Plješivica i rijeka Una graničnici su ovog
prostora sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.
Zadarska županija se najvećim dijelom prostire u Južnoj Hrvatskoj ili Dalmaciji, a manjim
dijelom u Gorskoj Hrvatskoj obuhvaćajući istočni dio ličko krbavskog prostora s Pounjem.
Zauzima središnji dio primorja zemlje i danas prometno važan dio ličkog prostora. Položaj na
Jadranu vrlo je važan jer omogućuje laku povezanost s gotovo cijelim svijetom. Važnim je
prometnicama Županija povezana s glavnim gradom Zagrebom, te Splitom, Rijekom i drugim
važnim gradovima Hrvatske.
U Zadarskoj županiji, upravno-teritorijalnim ureñenjem Republike Hrvatske, ustrojeno je 28
općina i 6 gradova, ukupno 34 jedinice lokalne samouprave. Grad Zadar je središte Županije
i peti grad po veličini u Hrvatskoj, dok Biograd na moru, Benkovac, Pag, Nin i Obrovac imaju
status grada. Naselja gradskog tipa, u smislu urbomorfologije su još Preko i Novigrad.
Na području Zadarske županiji, u gradovima i općinama poslove prikupljanja i odvoženja
otpada te održavanja odlagališta obavljaju komunalna poduzeća, registrirana za obavljanje
tih poslova. Neke općine su se samoorganizrale i povjerile odvoz pravnim osobama, što
zbog neopremljenosti potrebnom mehanizacijom, nije pokazalo dobre rezultate.
3.2.2. Institucionalno i organizacijsko ureñenje
Županijska tijela uključuju županijsku skupštinu (predstavničko tijelo), župana i županijsko
poglavarstvo (izvršno tijelo). Plan gospodarenja otpadom Županije donosi Županijska
skupština.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica područne (regionalne)
samouprave, kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice, ustrojavaju se upravni
odjeli i službe (upravna tijela).
U Zadarskoj županiji je za pitanja gospodarenja otpadom, izmeñu ostalih, zadužen i
Upravni odjel za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove.
Novousvojenim Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (Narodne novine, broj 35/08)
kao i Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 110/07), čl. 129., stavkom 2.,
propisano je da Registar onečišćavanja okoliša vodi županijsko upravno tijelo nadležno za
zaštitu okoliša.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 68

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Osnovna svrha donošenja Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša je uspostava novog,
jedinstvenog registra o ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari i otpada u okoliš,
u obliku javnosti dostupne baze podataka o onečišćivačima i ispuštanjima onečišćujućih tvari
i otpada u okoliš (zrak, tlo, otpad i vodu) iz pojedinačnih izvora.
Novim Pravilnikom omogućeno je unošenje i dostava podataka elektronskim putem (Excel
obrasci), uz potrebu ovjerene dostave podataka i poštom. Agencija za zaštitu okoliša,
trenutno je u izradi aplikacije koja će omogućiti dostavu podataka samo elektronskim putem.
Za obveznike dostave podataka bitne promjena je da je novim Pravilnikom propisana
dostava podataka jednom godišnje (za cjelogodišnje razdoblje) do 1. ožujka tekuće godine
za proteklu kalendarsku godinu.
Komunalne djelatnosti mogu obavljati, u skladu s odredbama Zakona o komunalnom
gospodarstvu (Narodne novine, broj 26/03.), članak 4., sljedeći subjekti:
trgovačko društvo, koje osniva jedinica lokalne samouprave
javna ustanova, koju osniva jedinica lokalne samouprave
služba – vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osniva jedinica lokalne
samouprave
pravna i fizička osoba, na temelju ugovora o koncesiji
pravna i fizička osoba, na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.
U daljnjem tekstu ovog Plana, za sve organizacijske oblike koji mogu obavljati komunalnu
djelatnost koristit će se zajednički naziv komunalno poduzeće.
Obavljanje komunalnih djelatnosti iz članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu
(Narodne novine, broj 26/03.), meñu kojima je i održavanje čistoće te odlaganje komunalnog
otpada, mogu zajednički organizirati više jedinica lokalne samouprave, i to na jedan od gore
navedenih načina. Jedinica lokalne samouprave (grad, općina) koja nije u mogućnosti
samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svog predstavničkog tijela
obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na području iste ili
druge županije, a na temelju pisanog ugovora. Ako se sustav komunalne infrastrukture
proteže na području više jedinica lokalne samouprave unutar jedne ili više županija, te čini
jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, jedinice lokalne samouprave obvezne su
organizirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgovačkih društava koje
osnivaju jedinice lokalne samouprave u svom suvlasništvu. Ukoliko jedinica lokalne
samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te
održavanje pojedinih objekata i ureñaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne
sposobnosti prema odredbama stavka 2., 3. i 4. članka 4. ovog zakona, županija na čijem se
području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju
komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture u
stanju funkcionalne sposobnosti, a na teret jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne
samouprave u trgovačkom društvu koje osniva jedinica lokalne samouprave, odnosno
jedinice lokalne samouprave u trgovačkim društvima koje djeluju u više jedinica lokalne
samouprave jedne ili više županija, drže većinski dio dionica, odnosno udjela.
Za obavljanje komunalnih djelatnosti u smislu članka 3. ovog Zakona, jedinice lokalne
samouprave mogu osnivati vlastite pogone. Vlastiti pogon nema svojstvo pravne osobe.
Vlastiti pogoni mogu obavljati komunalne djelatnosti i za druge jedinice lokalne samouprave
na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. U tom slučaju, ugovor o
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 69

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti sklapaju poglavarstva jedinica lokalne
samouprave. Vlastiti pogon je samostalan u obavljanju komunalnih djelatnosti sukladno
ovom Zakonu, na zakonu utemeljenim propisima i odluci o osnivanju. Vlastitim pogonima
upravlja upravitelja pogona, kojega imenuje i razrješava poglavarstvo jedinice lokalne
samouprave. Upravitelj organizira i vodi rad vlastitog pogona, odgovara poglavarstvu jedinice
lokalne samouprave za materijalno i financijsko poslovanje vlastitog pogona i za zakonitost
rada vlastitog pogona. Upravitelj na temelju ovlasti poglavarstva jedinice lokalne samouprave
sklapa ugovore s drugim fizičkim ili pravnim osobama.
Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje
objekata i ureñaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja komunalnih djelatnosti, meñu
kojima i skupljanja i odvoza komunalnog otpada te odlaganja komunalnog otpada. Odluku o
objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja donosi poglavarstvo jedinice lokalne
samouprave. Koncesiju dodjeljuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pravnoj ili
fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti. Koncesija u smislu ovog Zakona može
se dati na razdoblje do 30 godina. Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proračuna
jedinice lokalne samouprave – davatelja koncesije, a koristi se za grañenje objekata i ureñaja
komunalne infrastrukture.
Ugovor o koncesiji s odabranim podnositeljem ponude sklapa poglavarstvo jedinice lokalne
samouprave na temelju odluke o koncesiji. Koncesija prestaje: (a) istekom vremena na koje
je koncesija dodijeljena, (b) prestankom pravne ili smrću fizičke osobe korisnika koncesije,
(c) otkazom ugovora o koncesiji i (d) sporazumom stranaka.
Jedinica lokalne samouprave može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju
isključivo iz njezina proračuna povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi na temelju pisanog ugovora.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odreñuje komunalne djelatnosti te utvrñuje
uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za povjeravanje
odreñenih komunalnih poslova na temelju ugovora. Odluku o objavi prikupljanja ponuda ili
javnog natječaja donosi poglavarstvo jedinice lokalne samouprave. Nakon provedenog
prikupljanja ponuda ili javnog natječaja, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave
donosi odluku o izboru osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova na temelju
ugovora. Na temelju te odluke poglavarstvo sklapa ugovor o povjeravanju odreñenih
komunalnih poslova koji obvezatno sadrži: (a) djelatnosti za koju se sklapa ugovor, (b)
vrijeme na koje se sklapa ugovor, (c) vrstu i opseg poslova, (d) način odreñivanja cijene za
obavljanje poslova, te način i rok plaćanja i (e) jamstvo izvršitelja o ispunjenju ugovora.
Ugovor se može sklopiti najdulje na vrijeme od četiri godine. Protiv odluke o izboru osobe
kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih djelatnosti na temelju ugovora žalba nije
dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.
3.2.3. Sustav za postupanje otpadom
Sakupljanje. U Zadarskoj županiji je pokrivenost organiziranim sakupljanjem otpada vrlo
visoka. U većini gradova ona iznosi 100%. Otpad se odlaže na lokacijama odreñenim od
strane lokalne samouprave. Gospodarenjem otpadom bave se odgovarajuća poduzeća. U
Zadarskoj županiji postoji 21 komunalno poduzeće.
Reciklaža. Na području Zadarske županije još uvijek nema ureñaja za preradu/obradu
otpada. Sakupljeni otpad prevozi se izravno na odlagališta. Jedini raspoloživi podaci o
reciklaži i preradi otpada su podaci dobiveni putem upitnika od poduzeća Unijapapir d.d.
Zagreb, Reciklaža d.o.o. te zadarske tvrtke Sirovina odlagalište d.o.o. Prema podacima
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 70

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
dobivenim od tih tvrtki/poduzeća, u Županiji se redovno sakupljaju i prerañuju papir, PET,
staklo, željezo, bakar, mjed, aluminij, akumulatori i olovo.
Odlaganje. Uz izuzetak vrlo ograničene količine otpada za reciklažu, komunalni otpad
sakupljen u Zadarskoj županiji odlaže se na odlagalištima. Ilegalno odlaganje otpada,
posebno bijele tehnike te grañevinskog otpada i otpada od rušenja, sasvim je uobičajena
praksa. Otpad se trenutno odlaže na 11 službenih odlagališta za komunalni otpad (vidi
poglavlje 5.9.). Kako se vaganje i odvajanje otpada prije odlaganja ne provodi, sav se otpad
sakupljen na području Županije uglavnom odvozi na odlagališta kao komunalni otpad.
3.2.4. Troškovi gospodarenja otpadom
Troškovi odvoza i odlaganja otpada pokrivaju se utvrñenim cjenicima, odnosno naknadama
usluga. S najvećim poteškoćama u tom smislu suočavaju se komunalna poduzeća u
vlasništvu općina i gradova, koji svoje troškove moraju pokriti iz općinskog proračuna. U
svakom slučaju, troškovi gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji nisu pokriveni
sadašnjim naknadama od korisnika usluga. Postojeće su naknade nedovoljne, pa je – u
skladu s time – sektor gospodarenja otpadom na području Županije u cjelini nedovoljno
financiran. Taj problem je donekle povezan s nedostatkom spremnosti stanovništva kao
korisnika na plaćanje tih usluga.
Operativni troškovi za odvoz otpada su visoki zbog visokih troškova održavanja opreme i
prijevoza sakupljenog otpada na odlagališta. Oprema je na odlagalištima u lošem stanju,
ukoliko i gdje uopće postoji. Povrat troškova za gospodarenje otpadom na otocima u sastavu
Grada Zadra takoñer se ne ostvaruje na predviñen način.
Stvarni troškovi gospodarenja otpadom na području Županije nisu točno utvrñeni, iako se
opravdano procjenjuje da su troškovi rada i održavanja postojeće infrastrukture vrlo visoki.
To je, izmeñu ostaloga, rezultat korištenja stare opreme za sakupljanje i prijevoz otpada.
Osim toga, ne postoji ni sustavan i transparentan način izračuna naknada za izvršene
usluge, pa čak – budući da je način procjene troškova posve nepouzdan - nije poznata i
razina naplaćenosti provedenih usluga.
Uspostavom regionalne suradnje na području gospodarenja otpadom pridonijet će
smanjenju troškova gospodarenja otpadom, kao i korištenju prednosti koje bi mogle proizaći
iz gospodarski utemeljenog akcijskog plana i ujednačavanja troškova prijevoza u svjetlu
skore uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom, u čijem će se sastavu
nalaziti i sanitarno odlagalište otpada.
3.2.5. Postojeća odlagališta otpada
Zadarska županija, u kojoj je prema najnovijem popisu stanovništva 2001. g. živjelo
162.045 stanovnika (procjena za 2007. g.: oko 166.000 stanovnika), sastoji se od 34 jedinice
lokalne samouprave, koje trenutno odlažu svoj otpad na 11 službenih odlagališta za
komunalni otpad. Kako se ne provodi vaganje ni odvajanje otpada prije odlaganja, sav se
otpad na području Županije odvozi kao komunalni otpad.
U tablici 3.2.5-1. prikazana su odlagališta otpada prema svojim gravitacijskim područjima, s
pregledom gradova i općina koje otpad sa svog područja odlažu na pojedinom odlagalištu.
Prikazani su i podaci površinama i receptivnom kapacitetu djelujućih odlagališta otpada.
Sva odlagališta Zadarske županije, osim odlagališta Grada Zadra, Diklo i Grada Biograda
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 71

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
n/M, BaštijunskI brig, relativno su malog volumena (receptivnog kapaciteta), koji nije veći od
50.000 m 3 . U nastavku, nakon tabličnog pregleda, ukratko su opisana postojeća službena
odlagališta u Županiji.
Tablica 3.2.5-1. Općine i gradovi korisnici odlagališta otpada
Broj Odlagište GRADOVI / Općine
1 Diklo
2 Baštijunski brig
Nin, Zadar, Bibinje, Galovac, Kukljica,
Novigrad, Poličnik, Posedarje, Preko Privlaka,
Ražanac, Sukošan, Škabrnja, Vir, Vrsi
Zemunik Donji, Sali
Biograd, Pakoštane, Pašman,
Sv. Filip i Jakov
Broj
JLS*
Površina
(m 2 )
Kapacitet
(m 3 )
17 270.000 2.000.000
4 76.000 160.000
3 Kljakovača Obrovac 1 17.000 30.000
4 Sveti Kuzam Pag, Kolan 2 20.000 20.000
5 Stražbenica 2 Gračac 1 70.000 50.000
6 Dračevac Jasenice 1 20.000 2.500
7 Zarabaniž Kali 1 1.600 3.000
8 Čelinka Polača, Benkovac 2 10.000 1.200
9 Vulina Draga Povljana 1 20.000 25.000
10 Samograd Starigrad 1 8.000 40.000
11 Tri luke Tkon 1 5.000 20.000
* JLS = jedinica lokalne samouprave
Napomena: Općina Stankovci zbrinjava svoj otpad odvozom na šibensko odlagalište Bikarac, a Općina
Lišane Ostrovičke na odlagalište Grada Skradina.
3.2.5.1. Odlagalište Diklo (Zadar)
Odlagalište je u vlasništvu Grada Zadra, a njime upravlja i održava ga komunalno
poduzeće Čistoća d.o.o. Zadar, koje odvozom na ovog odlagalište zbrinjava oko 70%
sveukupno nastalog otpada na području Zadarske županije. Osim iz Grada Zadra, komunalni
i neopasni proizvodni otpad iz gospodarstva, ustanova i uslužnih djelatnosti prikuplja se i
dovozi na odlagalište iz općina Bibinje, Sukošan, Galovac, Škabrnja, Poličnik, Novigrad,
Kukljica, Preko, Zemunik Donji, Ražanac, Posedarje, Privlaka, Vir i Vrsi te iz Grada Nina. Na
ovo se odlagalište prevozi i otpad sa otoka Grada Zadra čija su službena odlagališta
nedavno sanirana i zatvorena. Na odlagalište, na koje se komunalni, proizvodni i grañevinski
otpad redovito dovozi šest dana tjedno, prosječno se dnevno dopremi oko 265 t otpada, što
godišnje daje količinu od oko 80.000 t ili oko 130.000 m 3 spomenutog otpada.
3.2.5.2. Odlagalište Baštijunski Brig (Biograd na moru)
Odlagalište se nalazi sjeveroistočno od gradskog naselja Biograda na Moru, a smješteno je
na šumom obrasloj blagoj padini izmeñu Parka prirode Vransko jezero i poljoprivrednog
dobra Vrana. Procjenjuje se da se na odlagalište dnevno doprema 3,68 t otpada (tj. 1.343 t
godišnje), a koji potječe iz Grada Biograda (5.259 stanovnika) te Općina Pakoštane, Sv. Filip
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 72

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
i Jakov i Pašman. Meñutim, budući da se otpad ne važe niti razvrstava, navedeni količinski
podaci relativno su nepouzdani. O odlagalištu, kao i sakupljanju i dovozu otpada skrbi se
komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. iz Biograda na Moru, dok se sakupljanju i dovozu
otpada s područja Općina Pakoštane i Sv. Filip i Jakov brine tvrtka Loši d.o.o. Iz Općine
Pašmana na istoimenom otoku otpad na odlagalište dovozi Javno komunalno poduzeće
Pašman iz Pašmana.
3.2.5.3. Odlagalište Kljakovača (Obrovac)
Odlagalište se nalazi kod naselja Bilišane, na lokaciji Kljakovača, oko 5 km istočno od
Obrovca, odnosno, oko 2 km jugoistočno od Jankovića buka na rijeci Zrmanji. Skupljanje i
dovoz otpada na odlagalište organizira Infra-grad d.o.o. u vlasništvu Grada Obrovca. Vozila
dovoze otpad i istovaruju ga na samom rubu sjeverne padine jame, odakle se on gravitacijski
akumulira u odlagališnoj depresiji. U načelu, glomazni otpad se odvaja i odlaže na prostore
prilagoñene pristupu pokretnih presa. Odlagalištem se koristi područje Grada Obrovca, na
kojemu živi oko 5.500 stalnih stanovnika, s time da je u ljetnim mjesecima zabilježeno čak
više od 15.000 korisnika. Procjenjuje se da se godišnje na odlagalište dopremi oko 6.000 t
komunalnog te 85 t glomaznog otpada.
3.2.5.4. Odlagalište Sv. Kuzam (Pag)
Odlagalište otpada Grada Paga nalazi se oko 500 m od crkve Sv. Kuzam na području
Grada Paga. Otpad se odlaže na sjevernoj padini vododerine, koja je udaljena oko 100 m od
morske obale (uvale). Skupljanje i dovoz otpada na odlagalište s čitavog područja Grada
Paga obavlja Komunalno društvo Pag, koje ujedno vodi brigu o odlagalištu.
3.2.5.5. Odlagalište Stražbenica 2 (Gračac)
Odlagalište se nalazi oko 4 km od Gračaca, na lokaciji Gola Glava, područje Katastarske
općine Deringaj, istočno od državne ceste D-1 (Zagreb-Karlovac-Plitvice-Korenica-Udbina-
Gračac-Obrovac). Skupljanje i dovoz pretežno komunalnog otpada organizira i o odlagalištu
se brine tvrtka Komunalno d.o.o. u vlasništvu Općine Gračac.
3.2.5.6. Odlagalište Dračevac (Jasenice)
Općina Jasenice je organizirala sakupljanje i odvoz otpada kroz vlastiti pogon. Otpad se
odlaže na odlagalištu Dračevac, koje se nalazi u napuštenom rudniku, odnosno iskopu
bivšeg rudnika boksita, iznad naselja Maslenica.
3.2.5.7. Odlagalište Zarabaniž (Kali)
Odlagalište otpada Općine Kali nalazi se na predjelu Zarabaniž. Skupljanje i odvoz otpada
organiziran je preko tvrtke Hripa d.o.o., koja ujedno vodi brigu o odlagalištu.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 73

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
3.2.5.8. Odlagalište Čelinka (Polača)
Općina Polača organizirala je sakupljanje i odvoz otpada kroz vlastiti pogon. Odlagalište
otpada nalazi se na lokalitetu Čelinka kod naselja Jagodnja Gornja.
3.2.5.9. Odlagalište Vulina draga (Povljana)
Odlagalište otpada Općine Povljana, nalazi se na neobraslom kamenitom terenu lokaliteta
Vulina draga, oko 3 km od naselja Povljana. Skupljanje i odvoz otpada na području Općine
Povljana organizira Komunalno društvo Povljana d.o.o., koje ujedno i vodi brigu o
odlagalištu.
3.2.5.10. Odlagalište Samograd (Starigrad)
Općina Starigrad je organizirala sakupljanje i odvoz otpada kroz vlastiti pogon. Otpad se
odlaže na odlagalištu Samograd, koje se nalazi na donjem dijelu primorske padine Velebita,
iznad Starigrada, na nadmorskoj visini od 300 m.
3.2.5.11. Odlagalište Tri luke (Tkon)
Odlagalište otpada Općine Tkon nalazi se iznad uvale Tri luke na šumskom zemljištu. Za
skupljanje i odvoz otpada te održavanje odlagališta brine se Javna komunalna udruga
Prvenj.
3.3. Grad Zadar
U sklopu Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije posebno je obrañeno
odlagalište otpada Diklo i komunalno poduzeće Čistoća d.o.o. Zadar. Na odlagalištu otpada
Diklo odlaže se oko 70% ukupnog otpada cijele Županije, što uključuje 17 od ukupno 34
jedinica lokalne samouprave. Komunalno poduzeće Čistoća d.o.o. najveća je komunalna
tvrtka na području Županije koja se bavi skupljanjem otpada. Zbrinjavanje otpada s otoka
Grada Zadra opisano je zbog svoje specifičnosti uključujući dosadašnje aktivnosti na sanaciji
i zatvaranju postojećih odlagališta otpada.
3.3.1. Gradsko odlagalište otpada Diklo
Službeno odlagalište otpada Grada Zadra Diklo nalazi se sjeverno od prigradskog
zadarskog naselja Diklo, neposredno uz cestu Zadar-Kožino. Radom je započelo 1963. g.
Odlagalište Diklo donedavno nije raspolagalo službenim dokumentom koji ga čini legalnim, a
nakon ishoñenja lokacijske dozvole započela je sanacija odlagališta, a u sljedeće 2-3 godine
– nakon otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom - odlagalište će biti
zatvoreno. Odlagalište zauzima ukupnu površinu od oko 650.000 m 2 (65 ha), od čega se na
nasuti dio odnosi oko 336.000 m 2 (33,6 ha), a na aktivni dio oko 200.000 m 2 (20 ha).
Prosječna visina odlagališta je 7-10 m. Ukupni opseg odlagališta iznosi oko 3.700 m, a
opseg aktivnog dijela oko 2.000 m. Procjenjuje se da je na odlagalištu do sada odloženo
preko 2,0 milijuna m 3 otpada. Otpad se redovito razastire i prekriva slojem inertnog materijala
(grañevinski otpad ili zemlja). Osim tog i neopasnog proizvodnog otpada na odlagalištu se
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 74

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
odlaže i inertni grañevinski otpad. Deratizacija, dezinfekcija i dezinsekcija odlagališta provodi
se svaka dva mjeseca. Na ulazu u odlagalište stoji rampa, a uspostavljena je i stalna 24-
satna čuvarska služba. Odlagalište je opremljeno dvama cisternama s po 5.000 l
protupožarne vode te protupožarnom opremom. Oko odlagališta ureñen je protupožarni put.
Odlagalište nema mogućnosti daljnjeg širenja, praktički je popunjeno te se mora započeti
njegovim postupnim zatvaranjem. Postojeća tehnologija odlaganja otpada i ureñenje
odlagališta ne udovoljava važećim propisima o ureñenju sanitarnog odlagališta otpada.
Procjedne vode otječu nekontrolirano u podzemlje. Vjetar raznosi deponijski plin, a često i
dim od zapaljenja otpada, koji onečišćuje atmosferu i stalni je povod negodovanju okolnog
stanovništva. Širenju lakših frakcija otpada po lokalnom zemljištu i neposrednom okružju
odlagališta pridonosi i vjetar.
Odlagalište je u vlasništvu Grada Zadra, koji ga je dao na korištenje i održavanje
komunalnom poduzeću Čistoća d.o.o. Zadar. Ovo poduzeće svojom redovitom djelatnošću
zbrinjava oko 70% cjelokupno nastalog otpada Zadarske županije. Osim s područja Grada
Zadra, komunalni, kao i neopasni proizvodni otpad iz gospodarstva, ustanova i uslužnih
djelatnosti otpad na odlagalište se dovozi s područja općina Bibinje, Galovac, Kukljica
Novigrad, Poličnik, Posedarje, Preko, Privlaka, Sukošan, Ražanac, Škabrnja, Vir, Vrsi i
Zemunik Donji te iz Grada Nina (tab. 4.2.5-1). Isto tako, sa otoka u sastavu Grada Zadra
dovozi se otpad na odlagalište Diklo. Sva službena odlagališta otpada na otocima Grada
Zadra su nedavno zatvorena i sanirana, a zatečeni otpad je prevezen na odlagalište Diklo.
U neposrednom okružju odlagališta nema nadzemnih vodotoka koji bi izravno mogli biti
onečišćeni procjedima iz odlagališta, ali postoji mogućnost onečišćenja podzemnih voda.
Izvorište Zadarskog vodovoda u području Bokanjca nalazi se nešto više od 1 km zapadno od
odlagališta prema sjeveru, odnosno sjeveroistoku. Tijekom 45-godišnjeg rada odlagališta nije
bilo službeno registriranih slučajeva onečišćenja podzemne vode. Ipak, ovaj podatak treba
prihvatiti s rezervom, budući da su se u prošlosti provodila tek minimalna, gotovo nikakva
istraživanja i opažanja kvalitete podzemnih voda.
3.3.2. Komunalno poduzeće Čistoća d.o.o. Zadar
Komunalno poduzeće Čistoća d.o.o. uspostavilo je sustav upravljanja kvalitetom prema
meñunarodnoj normi EN ISO 9001:2000 te raspolaže odgovarajućim certifikatom, izdanim od
strane certifikacijske kuće BVQI Hrvatska.
Najviši organ Društva je Skupština, a čine je predstavnici Grada Zadra i 13 općina (Bibinje,
Galovac, Kukljica Novigrad, Poličnik, Posedarje, Preko, Privlaka, Sukošan, Ražanac,
Škabrnja, Vir, Vrsi i Zemunik Donji) te Grada Nina, koji imaju svoje udjele u Društvu.
Skupština odlučuje o svim bitnim pitanjima ustroja, organizacijskog i gospodarskog života
Društva.
Nadzorni odbor nadzire voñenje poslova Društva i zastupa Društvo prema Upravi. Sastoji
se od pet članova. Upravu Društva čini inokosno tijelo (direktor), a imenuje ga Skupština
Društva.
Čistoća d.o.o Zadar već dugi niz godina uspješno održava zbrinjavanje otpada i srodne
komunalne djelatnosti na području Grada Zadra i okolnom prostoru. Postavljeni zadaci
uspješno se rješavaju, učinjen je znatan napredak u sustavu radne organizacije,
modernizirana su sredstva rada, povećan je broj zaposlenika i vozila, a proširilo se i područje
djelovanja te pružanja usluga čišćenja i odvoza otpada. Danas je Čistoća d.o.o. Zadar
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 75

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
moderno i uspješno komunalno poduzeće koje predanim radom svojih djelatnika nastoji
zadovoljiti potrebe svih grañana te im omogućiti život u ljepšem, čišćem i zdravijem okolišu.
Poduzeće zapošljava ukupno 197 radnika. Čistoća d.o.o. Zadar u sklopu svog voznog
parka raspolaže sa 69 vozila različite namjene. U gradu i prigradskim naseljima prikupljanje
otpada vrši se kontejnerima zapremine 1.100 l te manjim posudama zapremine 240 l.
Deponiranje otpada za iskopani materijal se ne naplaćuje, dok je za odlaganje grañevinskog,
komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada cijena 35,00 kn/m 3 .
Ukupan prihod poduzeća u 2006. g. iznosio je 48.289.340 kn. Prihodi po kategorijama
korisnika usluga ostvareni su od pojedinih skupina korisnika po sljedećim udjelima:
gospodarstvo 21,6%
zanatstvo 4,6%
grañanstvo 18,8%
gradovi i općine 9,2%
Grad Zadar 9,9%
Otoci Grada Zadra 4,1%
ostalo 3,7%
sanacija odlagališta „Diklo“ i otočnih deponija 23,8%
Glavne aktivnosti tvrtke su čišćenje javnih površina, sakupljanje i odlaganje otpada,
održavanje gradskog odlagališta otpada, recikliranje otpada, prodaja recikliranog materijala,
laboratorijska ispitivanja i analize.
Čistoća d.o.o. Zadar opslužuje oko 26.000 domaćinstava te oko 800 srednjih i 1.000 malih
tvrtki. Osim u gradu Zadru, usluge gospodarenja otpadom, uključujući i čišćenje ulica, tvrtka
obavlja i na otocima Grada Zadra te u 13 okolnih općina. Mjesečna naknada za usluge
zbrinjavanja kućnog otpada iznosi 0,54 kn/m 2 , a 0,36 kn/m 2 za proizvodni otpad.
3.3.3. Zbrinjavanje otpada s otoka Grada Zadra
Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/05)
zabranjuje se odlaganje otpada na otocima. Stoga su postojeća odlagališta otpada na
otocima Grada Zadra sanirana i zatvorena, a na otocima su uspostavljene (ili se
uspostavljaju) pretovarne, odnosno transfer-stanice, na kojima je omogućeno odvojeno
sakupljanje otpada. Otpad će se odatle dijelom upućivati na recikliranje ili će „in situ“ biti
baliran, a njegova će se glavnina brodovima prevoziti u budući Županijski centar za
gospodarenje otpadom (danas se taj otpad brodovima prevozi na zadarsko odlagalište
komunalnog otpada Diklo).
Društvo Čistoća d.o.o. Zadar sakuplja, prevozi i zbrinjava sve vrste otpada nastalog na
području otoka Grada Zadra - Ižu, Silbi, Molatu, Olibu, Istu i Premudi. U svakom od otočnih
naselja uposlen je po jedan stalni djelatnik Društva (osim na Silbi, gdje rade dva djelatnika
kao i na otoku Ižu - po jedan u Velom i Malom Ižu), a na otocima je postavljena i
odgovarajuća oprema za sakupljanje i pripremu odvoza otpada na odlagalište Diklo.
Troškovi zbrinjavanja otpada na spomenutim otocima jednim su dijelom pokriveni
naknadom za odvoz otpada, koju plaćaju stanovnici otoka, a drugim dijelom sredstvima iz
Proračuna Grada Zadra, koje je Grad Zadar osigurao kroz program održavanja javne čistoće.
Odlukom Poglavarstva Grada Zadra prihvaćen je Program sanacije i zatvaranja svih
odlagališta na otocima Grada Zadra te odvoz otpada s otoka na odlagalište Diklo, a sve u
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 76

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
cilju zaštite prirode i okoliša na otocima, sukladno spomenutim odrednicama Zakona o
otocima (Narodne novine, broj 34/99; 149/99; 32/02; 33/06). Grad Zadar je uz pomoć Fonda
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uklonio službena odlagališta otpada sa otoka u
administrativnom sastavu Grada.
Temeljem Odluke Poglavarstva Grada Zadra, Čistoća d.o.o. Zadar je bila u obvezi izraditi
program postavljanja preskontejnera u svim naseljima spomenutih otoka. Prije toga bilo je
nužno izvršiti nabavku preskontejnera i urediti lokacije za njihov smještaj, uz osiguranje
priključka električnih instalacija i betoniranje odgovarajućih površina.
3.4. Podaci o količinama otpada
3.4.1. Uvod
Najnoviji podaci o nastalim količinama otpada u Zadarskoj županiji prikupljeni su putem
Upitnika tijekom siječnja 2007. g. Upitnik je dostavljen u 34 jedinice lokalne samouprave, 21
komunalno poduzeće i 3 tvrtke koje se bave recikliranjem sekundarnih sirovina. Razmotrene
su količine otpada po vrstama, i to za komunalni, proizvodni i grañevinski otpad.
U 34 jedinice lokalne samouprave Županije, prema procjenama iz 2007. g., živi oko
166.000 stanovnika, a aktivno djeluje 21 komunalno poduzeće.
Izvori o količinama otpada, nastalog u Županiji su:
Projekt CARDS (Okvir strategije gospodarenja otpadom za Republiku Hrvatsku)
Agencija za zaštitu okoliša Republike Hrvatske (Katastar otpada 2003. g.)
Ured državne uprave u Zadarskoj županiji (Katastar otpada 2003. g.)
MEMCI (Osnovna studija, listopad 2004. g.)
COWI (Plan gospodarenja otpadom i provedena ispitivanja; prosinac 2005. g.)
Navigator (Ispitivanja i studija Utvrñivanje količina otpada za Zadarsku županiju; veljača
2007. g.).
3.4.2. Prethodni podaci o količinama otpada
U svojem Završnom izvješću od 18. lipnja 2003. g. projekt CARDS (Okvir strategije
gospodarenja otpadom za RH s težištem na komunalni otpad) navodi podatke o godišnje
nastalim količinama otpada po stanovniku u Hrvatskoj i u tri države EU. Odatle proizlazi da
godišnje po stanovniku u RH nastane 279 kg; u Austriji 389 kg; u Danskoj 585 kg, a u
Sloveniji 400 kg.
U skladu s Katastrom emisija u okoliš, u Katastru otpada prijavljene količine nastalog
otpada u Zadarskoj županiji 2003. g. ne nude kompletan uvid u količinu proizvedenog i
obrañenog otpada u Županiji. Prema podacima iz Katastra otpada za Zadarsku županiju,
tijekom 2002. g. u Županiji je nastalo 52.469,82 tona neopasnog otpada.
U Osnovnoj studiji (MEMCI), koja je dovršena je u listopadu 2004. g. ukupna godišnja
količina krutog otpada koji nastaje na području Županije iznosi oko 110.000 t, od čega
80.397 t komunalnog otpada, 8.050 t proizvodnog otpada te 22.312 t ostalog otpada (tab.
3.4.2-1).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 77

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Tablica 3.4.2-1. Pregled procijenjenih godišnjih količina nastalog otpada u Zadarskoj županiji 2004. g.
Vrsta otpada Količina (t/god.)
Komunalni otpad 80.397
Proizvodni otpad 8.050
Ostali otpad 22.312
U k u p n o 110.759
Izvor: MEMCI, 2004.
Krajem 2005. g. danska tvrtka COWI pripremila je Plan gospodarenja otpadom za
Zadarsku županiju. Podaci dobiveni Upitnikom iz prosinca 2005. g. ukazuju na ukupnu
godišnju količinu nastalog komunalnog otpada od 120.531 t (tab. 3.4.2-2).
Tablica 3.4.2-2. Podaci dobiveni iz upitnika i procjena godišnjih količina komunalnog,
proizvodnog i grañevinskog otpada za 2004. g. (COWI, 2005. g.)
Vrsta otpada
Ukupna količina
(t/god.)
Jedinična količina
(kg/stan./god.)
Podaci dobiveni iz upitnika
"Komunalni otpad" 120.531 744
Najbolje procjene
Kućni otpad 43.500 268
Komercijalni otpad 14.700 91
Proizvodni otpad 17.800 110
Kućni, komercijalni i proizvodni otpad 76.000 469
Grañevinski otpad i otpad od rušenja 95.000 586
U k u p n o 171.000 1.055
3.4.3. Podaci o godišnjim količinama otpada u Zadarskoj županiji
Podaci dobiveni od jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća u siječnju i veljači
2007. g. ukazuju na približno nastalu količinu otpada u Zadarskoj županiji (tab. 3.4.3-1).
Podaci, primljeni od jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća, ne mogu
predstavljati potpun i konačan temelj za procjenu nastale količine otpada, budući da se
uglavnom radi o procjeni zasnovanoj na zapremini otpada, tj. na broju kamiona dovezenog
otpada na lokalna odlagališta.
Tablica 3.4.3-1. Pregled godišnjih količina otpada Zadarske županije (2006. g.)
GRAD / Općina
Broj
stanovnika
Komunalni
otpad
(t)
Proizvodni
otpad
(t)
Grañevinski
i otpad od
rušenja (t)
Komunalni
otpad
(kg/stan.)
BENKOVAC 10.000 1.460 320 1.848 146
BIOGRAD 5.246 11.145 0 994 2.124
NIN (s Vrsima) 4.603 4.165 0 5.000 905
OBROVAC 4.500 4.055 300 300 901
PAG 4.368 2.100 0 3.000 481
ZADAR 72.718 39.500 19.500 108.880 543
Bibinje 4.300 2.150 0 3.200 500
Galovac 1.172 1.112 0 0 949
Gračac 3.941 1.050 100 200 266
Jasenice 1.329 582 0 0 438
Kali 1.716 620 0 260 361
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 78

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
GRAD / Općina
Broj
stanovnika
Komunalni
otpad
(t)
Proizvodni
otpad
(t)
Grañevinski
i otpad od
rušenja (t)
Komunalni
otpad
(kg/stan.)
Kukljica 650 1.125 125 0 1.731
Lišane Ostrovičke 746 330 0 50 442
Novigrad 2.500 1.040 0 0 416
Pakoštane 3.891 3.888 0 0 999
Pašman 2.004 2.880 0 3.200 1.437
Polača 2.000 2.300 0 0 1.150
Poličnik 4.543 2.940 0 0 647
Posedarje 4.100 4.480 0 0 1.093
Povljana 717 2.500 0 0 3.487
Preko 3.900 4.500 0 0 1.154
Privlaka 2.172 1.820 0 250 838
Ražanac 3.107 1.200 150 150 386
Sali 1.829 3.000 0 0 1.640
Stankovci 2.080 400 0 200 192
Starigrad 1.893 500 0 275 264
Sukošan 5.000 2.660 0 0 532
Sveti Filip Jakov 4.500 2.448 0 0 544
Škabrnja 1.900 588 100 100 309
Tkon 709 190 10 20 268
Vir 1.608 20.000 0 22.000 12.438
Vrsi (pod NIN) 0 0 0 0 0
Zemunik Donji 1.903 832 0 230 437
U k u p n o 166.425 127.710 20.605 150.167 767
Izvor: Jedinice lokalne samouprave (Navigator, veljača 2007. g.)
Od ukupno 34 jedinice lokalne samouprave, podatke nije dostavilo njih 9, i to Galovac,
Novigrad, Pakoštane, Poličnik, Posedarje, Povljana, Sali, Sukošan i Vrsi. U skladu s
dobivenim rezultatima 2006. g., ukupna godišnja količina nastalog otpada na području
Županije iznosi 127.710 t komunalnog otpada, 20.605 t proizvodnog otpada i 150.167 t
grañevinskog otpada.
U Županiji godišnje po stanovniku nastaje od 146 kg u Gradu Benkovcu do 12.438 kg u
Općini Vir. Na području Grada Zadra prosječno nastaje 543 kg, dok su u većem broju
gradova i općina s razvijenim turizmom godišnje količine nastalog otpada veće su od 1.000
kg po stanovniku. Najveće godišnje količine grañevinskog otpada zabilježene su na području
Grada Zadra (108.880 t) i u Općini Vir (22.000 t).
Od ukupno 21 tvrtke koje se bave sakupljanjem komunalnog otpada, podatke je dostavilo
njih 20, tj. sve osim tvrtke Adriatik Blizna d.o.o. Dobiveni podaci pokazuju da ukupna
godišnja količina nastalog otpada u Županiji iznosi 113.658 t komunalnog, 9.680 t
proizvodnog i 163.403 t grañevinskog otpada (tab. 3.4.3-2).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 79

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Tablica 3.4.3-2. Pregled količina otpada za Zadarsku županiju za 2006. g.
Naziv komunalnog poduzeća
Količina
komunalnog
otpada (t)
Količina
proizvodnog
otpada (t)
Količina
grañevinskog
i otpada od
rušenja (t)
„Eko Flor Plus“ d.o.o. Jasenice 582 0 0
„Hripa“ d.o.o. Kali 620 0 260
„Komunalno“ d.o.o. Gračac 1.100 50 200
„Čistoća“ d.o.o. Zadar (za Grad Zadar) 28.000 9.000 108.000
"Loši" prijevoznički obrt Pakoštane 3.888 0 0
„Komunalno društvo Dugi Otok i Zverinac“ d.o.o. 3.000 0 0
„Čisti Otok“ d.o.o. Vir 20.000 0 22.000
„Otok Ugljan“ d.o.o. Preko 4.500 0 0
„Komunalno društvo Povljana“ 2.500 0 5.000
„Agryruntum“ d.o.o. Starigrad 500 0 275
„Komunalno društvo Pag“ d.o.o. 2.100 0 15.000
Javna komunalna ustanova "Prvenj" Tkon 190 10 20
Javna komunalna ustanova „Otok Pašman“ 2.880 0 3.200
„Benković“ d.o.o. Benkovac 1.460 320 18
„Sabuša“ d.o.o. Kukljica 1.125 0 0
„Infra-grad“ d.o.o. Obrovac 4.055 300 300
„Rivina Jaruga“ d.o.o. Lišane Ostrovičke 330 0 0
„Komio komunalije i održavanje“ d.o.o. Nin 4.165 0 5.000
„Adriatik Blizna“ d.o.o. Trogir-Split-Novigrad 1.040 0 0
„Polača“ (poduzeće u sastavu Općine Polača) 2.300 0 0
„Bošana“ d.o.o. Biograd 11.143 0 0
„Čistoća“ d.o.o. Zadar (za 9 općina)* 17.780 0 3.930
U k u p n o 113.658 9.680 163.403
* Bibinje, Galovac, Poličnik, Posedarje, Privlaka, Ražanac, Sukošan, Škabrnja, Zemunik
Izvor: podaci dobiveni od komunalnih poduzeća (Navigator, veljača 2007. g.)
3.4.4. Usporedba podataka
Pri teorijskoj procjeni nastalih količina otpada korišteni su podaci iz Strategije gospodarenja
otpadom RH (Narodne novine, broj 130/05.) i Prednacrta Plana gospodarenja otpadom
Zadarske županije, koje uključuju urbano područje s 300 kg otpada po stanovniku, ruralno
područje s 200 kg otpada po stanovniku, turističko područje s 1 kg otpada po noćenju, obrt s
400 kg otpada po zaposlenom, 600 kg proizvodnog otpada po zaposleniku te grañevinski
otpad s 586 kg po stanovniku (tab. 3.4.4-1).
Ukoliko se prihvati prosječna količina komunalnog otpada od oko 120.000 t/god.,
prosječna godišnja količina komunalnog otpada prijavljena po stanovniku, prema podacima
dobivenim iz Upitnika, iznosi 722 kg. Ukupna godišnja količina komunalnog otpada, dobivena
Upitnikom, koji je provela tvrtka COWI, iznosi 120.531 t, odnosno 744 kg po stanovniku, dok
godišnja količina istovrsnog otpada, prema Upitniku provedenom od strane MEMCI, ona
iznosi 80.397 t, tj. 493 kg po stanovniku.
Ono što se smatra komunalnim otpadom varira od jedne do druge jedinice lokalne
samouprave, budući da se ne provodi vaganje ni odvajanje otpada prije odlaganja, a
cjelokupan se otpad ma odlagališta uglavnom odvozi kao komunalni otpad. Ta značajna
razlika izmeñu prikupljenih podataka uzrokovana je činjenicom da trenutno ne postoji nikakav
pouzdani sustav, koji bi bilježio stvarnu dinamiku nastanka otpada po količinama.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 80

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Teorijska procjena godišnje količine nastalog komunalnog otpada na osnovu broja
stanovnika (166.425), broja turističkih noćenja (6.094.802) i broja zaposlenih u obrtima
(11.634) iznosi oko 57.525 t ili 346 kg po stanovniku.
Godišnja količina proizvodnog otpada u Upitniku varira od 9.680 t, koliko su prijavila
komunalna poduzeća i 20.605 t, koliko su prijavile jedinice lokalne samouprave. Prema
podacima MEMCI, ukupno je godišnje nastalo 8.050 t proizvodnog otpada.
Prema teorijskoj procjeni, godišnja količina nastalog proizvodnog otpada, dobivena na
osnovu broja zaposlenih u industriji i poljoprivredi (37.831) iznosi oko 22.699 t (136 kg/stan.).
Prosječna godišnja količina nastalog grañevinskog otpada iznosi 155.000 t ili 933 kg po
stanovniku. Upitnikom, kojega je obradila tvrtka COWI, ne daju se podaci o grañevinskom
otpadu. Godišnja količina grañevinskog i ostalog otpada, prema MEMCI, iznosi 23.312 t.
Teorijski procijenjena godišnja količina nastalog grañevinskog otpada i otpada od rušenja,
na osnovu broja stanovnika (166.425), iznosi oko 97.525 t ili 585 kg po stanovniku, a što je u
skladu s podacima iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Nedostatak kolosiječnih vaga na odlagalištima i osoblja koje bi prijavljivalo količine otpada,
čini procjenu količina nastalog otpada nedosljednom. Nepostojanje sustava za prijavljivanje
vrsta i količina nastalog otpada takoñer znači da vrste otpada, uključene pod terminom
„komunalni otpad“, uvelike variraju, ovisno o tome tko prijavljuje podatke.
Tablica 3.4.4-1. Sažetak podataka dobivenih iz Upitnika i teorijska procjena nastalih količina otpada
Komunalni Proizvodni Grañevinski
Komunalni Proizvodni Grañevinski
otpad / otpad / otpad /
Upitnik
otpad otpad otpad
stanovnik stanovnik stanovnik
(t/god.) (t/god.) (t/god.)
(kg/god.) (kg/god.) (kg/god.)
MEMCI (listopada 2004.) 80.397 8.050 22.312 493 50 136
COWI (prosinca 2005.) 120.531 0 0 744 0 0
„Navigator“ (veljače 2007.) /JLS/ 127.710 20.605 150.167 769 121 908
„Navigator“ (veljače 2007.) /KP/ 113.658 9.680 163.403 685 59 988
Teorijska procjena
Komunalni
otpad
(t/god)
Proizvodni
otpad
(t/god.)
Grañevinski
otpad
(t/god.)
Komunalni
otpad /
stanovnik
(kg/god.)
Proizvodni
otpad /
stanovnik
(kg/god.)
Grañevinski
otpad/
stanovnik
(kg/god.)
„Navigator“ (veljače 2007.) 57.525 22.699 97.525 346 124 585
Procjena
Ukupna
količina
(t/god)
Komunalni
otpad
(t/god)
Grañevinski
otpad
(t/god)
Proizvodni i
rudarski
(t/god)
Komunalni/
stanovnik
(kg/god)
Grañevinski/
stanovnik
(kg/god)
Strategija gospodarenja otpadom RH 13.200.000 1.200.000 2.600.000 1.600.000 270 585
Potrebno je napomenuti da stvaranje grañevinskog i otpada od rušenja u odreñenoj godini
uvelike ovisi o aktivnostima grañenja i rušenja u toj godini. Na primjer, izgradnja autoceste
Zagreb-Split uzrokovala je stvaranje velikih količina grañevinskog otpada. U nadolazećim se
godinama mogu očekivati manje količine nastalog grañevinskog otpada i otpada od rušenja.
Tijekom duljeg razdoblja od sljedećih 20 godina može se očekivati povećana aktivnost
izgradnje novih kuća, hotela, stambenih zgrada te infrastrukture (zbog razvoja turizma i
drugih sektora djelatnosti, u Zadarskoj županiji doći do povećanja takvih aktivnosti).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 81

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 82

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
4. Ciljevi i mjere
4.1. Republika Hrvatska
4.1.1. Strateški ciljevi
Polazeći od analize stanja i vizije održivog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom i
relevantnih strategija, Strategijom su definirani strateški ciljevi gospodarenja otpadom:
izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se
mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada
razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Izbjegavanje-
Vrednovanje-Odlaganje (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava)
smanjivanje rizika od otpada
doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema
gospodarenja otpadom
4.1.2. Kvantitativni ciljevi
Kvantitativni ciljevi predstavljaju konkretizaciju strateških, a odnosi se na količine
komunalnog otpada, odlagališta te kvote oporabe i recikliranja odreñenih tokova otpada.
Predviña se da će do 2025. g. organiziranim skupljanjem u RH biti obuhvaćeno 99%
stanovništva, uz stopu recikliranja od 25% ukupnog otpada i odlaganje 35% otpada
(biorazgradivi otpad).
Slika 5.1.2-1. Kvantitativni ciljevi gospodarenja komunalnim otpadom
Kvote oporabe (65% za ambalažni otpad, 85% za otpadna vozila, 70-80% za EE-otpad,
90% za otpadne gume vozila) i recikliranja nekih vrsta otpada do 2015. godine (55-60%
ambalažnog otpada, 80% otpadnih vozila, 50-80% EE-otpada, 70% za otpadne gume vozila)
odreñene su na temelju odgovarajuće regulative EU, uz pretpostavljene vremenske pomake
rokova realizacije za Hrvatsku.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 83

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
4.1.3. Mjere za ostvarivanje ciljeva
U opće mjere za ostvarivanja zadanih ciljeva realizacije sustava gospodarenja otpadom u
RH utvrñene su: (a) istraživanje i utvrñivanje stvarnog stanja gospodarenja otpadom; (b)
unapreñivanje informacijskog sustava i izvještavanja o otpadu; (c) prilagodba propisa o
otpadu EU-propisima; (d) razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu; (e) institucionalno jačanje i (f) doprinos zaposlenosti
Posebne mjere za ostvarivanje ciljeva su:
• za cilj 1 - izbjegavanje i smanjivanje količina otpada:
edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura za rješavanje problema
gospodarenja otpadom
provoñenje i širenje projekata i prakse čistije proizvodnje
unapreñivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada
donošenje programa i propisa u skladu sa smjernicama EU
smanjivanje pritisaka na okoliš od otpada na zaštićenim dijelovima prirode, kršu i
otocima
podupiranje i unapreñivanje rada Hrvatske burze otpada
donošenje Planova gospodarenja otpadom, unapreñivanje ekonomskih
instrumenata
• za cilj 2 - razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom – IVO
(izbjegavanje-vrednovanje-oporaba,odlaganje)
izrada programa gradnje i standarda grañevina i postrojenja i njihova unošenja u
prostorne planove
gospodarenje neopasnim otpadom
gospodarenje inertnim otpadom
gospodarenje opasnim otpadom.
• za cilj 3 - smanjivanje rizika od otpada:
provoñenje sanacije odlagališta otpada i starih opterećenja
poticanje termičke obrade otpada u postojećim kapacitetima
primjena drugih prihvatljivih metoda i načina gospodarenja otpadom u odnosu na
najbolje prakse razvijenih zemalja EU-a i svijeta
unapreñivanje gospodarenja opasnim otpadom, koji se obrañuje kemijskofizikalnim
postupcima
4.1.4. Koncept gospodarenja otpadom
Tri faze provedbe koncepta gospodarenja otpadom IVO shematski su navedeni prema
važnosti (sl. 4.1.4-1), a uključuju sljedeće glavne elemente:
izbjegavanje nastanka otpada (prevencija) ima najviši prioritet i uključuje
obrazovanje, čistiju proizvodnju, proizvode i potrošnju, smanjivanje količine
ambalaže, uvoñenje i jačanje Hrvatske burze otpada te odgovarajući način ponašanja
kupaca i potrošača, a rezultira maksimalnim smanjivanjem količine i opasnih
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 84

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
svojstava neizbježnog otpada na mjestu nastanka tako da u sljedeće faze
gospodarenja otpadom odlazi manje ukupnog, a osobito neškodljivog otpada.
vrednovanje - oporaba neizbježnog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i
energetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u
granicama tehničkih mogućnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti. Ova faza
započinje odvojenim skupljanjem korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim
prijevozom da mjesta iskorištavanja.
odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na ureñena kontrolirana odlagališta
(sanirana postojeća ili nova) kao najniže rangiranoga u hijerarhiji otpada. Tu su
uključene sanacije odlagališta i drugih starih opterećenja.
Slika 4.1.4-1. Shematski prikaz koncepta gospodarenja otpadom IVO
4.1.5. Potrebne aktivnosti za pojedine tokove otpada
U skladu s praksom i propisima EU, u nastavku se razmatraju aktivnosti potrebne za
gospodarenje pojedinim prioritetnim i relevantnim kategorijama otpada. Pored općih
aktivnosti poput npr. odgoja, obrazovanja i podizanja svijesti o otpadu te organizacijskim
aspektima sustava prikupljanja, za pojedine kategorije otpada u RH se predviña provedba
sljedećih aktivnosti:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 85

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
komunalni otpad
o usklañivanje hrvatskoga zakonodavstva o okolišu s propisima EU
o izraditi tehničke norme i smjernice prema Europskoj uniji
o uspostaviti odgovornost proizvoñača i uvoznika proizvoda za koje moraju
osigurati propisane načine gospodarenja kada postanu otpad
o donijeti nacionalni plan gospodarenja otpadom i planove gospodarenja otpadom
na razini jedinica regionalne i lokalne samouprave i gospodarskih subjekata
o prigodom izrade planova za gospodarenje otpadom stimulirati suradnju jedinica
lokalne i regionalne samouprave
o prostornim planovima utvrditi lokacije za mrežu grañevina i postrojenja za
gospodarenje komunalnim otpadom
o izraditi programe izobrazbe za ciljane skupine kao nacionalnu kampanju i
godišnje kampanje u jedinicama lokalne i regionalne samouprave
o učinkovito prikupljati i koristiti naknade za otpad koji se ponovno ne koristi već
odlaže, a naknade trebaju pokriti troškove sanacije, poslovanja i održavanja
odlagališta otpada
o osim mjera izbjegavanja nastajanja otpada na temelju studija i planova djelovanja
treba propisima i koncesijama poticati ponovno korištenje, recikliranje i oporabu
o propisima definirati obveznike i načine naknada troškova reciklaže
o unapreñivati i koristiti tržišna načela i kriterije
Kako bi se postigle glavne zadaće za unapreñivanje cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom treba:
o značajno osnažiti Agenciju za zaštitu okoliša te Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
o osnažiti županijske odjele za zaštitu okoliša potrebnom opremom i sigurnim
izvorima prihoda i organizacijski ih povezati s Agencijom i Fondom
o organizirati županijske centre za gospodarenje otpadom
o organizirati mrežu pretovarnih stanica (oko 25)
o organizirati pretovarne stanice na otocima i obali te ih opremiti s tehnologijom
baliranja ili prešanja
o organizirati mrežu sabirnih mjesta za odvojeno skupljanje otpada – zeleni otoci
(oko 3.000) i mrežu oporabišta/reciklažnih dvorišta (oko 100)
o sanirati smetlišta/odlagališta prema kriterijima EU-a i dinamici koju odreñuju
planovi gospodarenja otpadom
o zatvoriti smetlišta/odlagališta prema utvrñenim kriterijima i dinamici koju odreñuju
planovi gospodarenja otpadom
o prema potrebi, sanirati, te dograditi i opremiti postojeća odlagališta koja ostaju u
funkciji (vremensko trajanje utvrñuje se planovima gospodarenja otpadom, te
drugim dokumentima)
o sagraditi postrojenja za kompostiranje biorazgradivog otpada uz prethodno
izbjegavanje nastajanja i odvojeno skupljanje
o poticati iskorištavanja biomase i bioplina
o sagraditi energanu na otpad (ENO), u prvoj fazi u Zagrebu prema programu i
prijedlogu studije utjecaja na okoliš, a u drugoj, za gradnju drugih lokacije utvrditi
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 86

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i načinu gospodarenja
otpadom.
grañevinski otpad
o educirati i informirati sve sudionike u procesu gospodarenja grañevinskim
otpadom
o sprečavati nekontrolirano odlaganje grañevinskog otpada na komunalnim
odlagalištima i drugdje
o potpuno kontrolirati tokove grañevinskog otpada od mjesta nastanka do
konačnog rješavanja, uz unapreñivanje informacijskog sustava
o uvoditi sustave oporabe svih vrsta grañevinskog otpada do 80% ukupnih količina
o poticati uporabu grañevinskog materijala prihvatljivoga za okoliš
o provedbenim propisom urediti gospodarenje grañevinskim otpadom i to:
-propisati obvezu planiranja gospodarenja grañevinskim otpadom nakon što
grañevine budu uklonjene
-propisati obvezu planiranja sa zatečenim drugim grañevinskim otpadom na
grañevinskoj čestici
o na županijskoj razini pregledati sva odlagališta na kojima se odlaže grañevinski
otpad; na temelju analiza podataka o svim odlagalištima, odlagališta koristiti za
inertni grañevinski otpad, a druga sanirati i zatvoriti
o osigurati da se maksimalne količine grañevinskog otpada oporabe i/ili recikliraju
kao novi grañevinski materijal koji je ravnopravan s drugim grañevinskim
materijalom
o na području županija i Grada Zagreba otvoriti odlagališta inertnog otpada,
zasebno ili uz odlagališta komunalnog, otpada u pravilu, u okviru centara
gospodarenja otpadom, s postrojenjima za obradu, mobilnih ili stacionarnih; u
prijelaznom razdoblju mogu se koristiti dijelovi komunalnih odlagališta samo za
razvrstan i oporabljeni grañevinski otpad potreban za dijelove odlagališta
/odobreno od nadležne uprave/
o unapreñivati sustav odvojenog skupljanja i recikliranja pojedinih vrsta
grañevinskog otpada i uspostaviti centre za oporabu i zbrinjavanje grañevinskog
otpada.
proizvodni i rudarski otpad
o procjena količina otpada po pojedinim vrstama,
o zahvati u tehnološke procese kojima se postiže smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada uz prihvatljive troškove primjenom metoda čistije proizvodnje,
o smanjivanje količine otpada korištenjem usluga Hrvatske burze otpada ili drugih
oblika razmjene,
o odvojeno skupljanje istovrsnog otpada pogodnog za recikliranje i ponovnu
uporabu,
o iskorištavanje korisnog/prihvatljivog otpada u drugim proizvodnim granama
industrije (grañevinarstvo i sl.),
o zbrinjavanje mulja iz ureñaja za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda, ovisno
o vrsti mulja i tehnološkom procesu.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 87

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad
o poticanje izbjegavanja nastanka i/ili smanjivanja količine poljoprivrednog i
šumarsko-drvnog otpada mjerama čistije proizvodnje,
o unapreñivanje sustava skupljanja i iskorištavanja poljoprivrednog i šumarskodrvnog
otpada,
o gradnja grañevina i postrojenja za materijalno i energetsko iskorištavanje
poljoprivrednog i šumarsko-drvnog otpada,
o iskorištavanje gnojovke iz stočarstva,
o povećavanje kapaciteta kafilerija (Dalmacija i Slavonija).
opasni otpad
o uspostava i organizacija mreže sabirališta opasnog otpada
o uspostava sustava skupljanja i prijevoza opasnog otpada
o uspostava centra (1-2) za gospodarenje opasnim otpadom (recikliranje, obrada,
odlaganje)
o unapreñivanje posebnoga informacijskog sustava s bazama podataka i tijekovima
otpada
o unapreñivanje organizacijskih i financijskih mjera za gradnju potrebne
infrastrukture
o gradnja mreže regionalnih skladišta za razvrstavanje i skladištenje organskoga
opasnog i anorganskog otpada,
o zbrinjavanje otpadnih ulja u energetskim objektima snage veće od 3MW
o zbrinjavanje u tvornicama cementa i sl.
o zbrinjavanje otpada iz naftnoga rudarenja koji je pogodan za način zbrinjavanja
utiskivanjem u duboke geološke bušotine.
Za realizaciju sustava gospodarenja opasnim otpadom, osim poznate hijerarhije općih
načela (sprečavanje nastajanja, odgovornost i obveze, blizina mjesta nastanka, zaštita
zraka, tla i vode) potrebno je primijeniti i provedbene instrumente koji obuhvaćaju:
o odgoj i obrazovanje te pravo javnosti na informaciju i sudjelovanje
o izbjegavanje nastajanja i smanjivanja količina i opasnih svojstava na mjestu
nastanka (čistija proizvodnja)
o ponovnu uporabu i oporabu (na tržišnim principima)
o obradu otpada
o odlaganje inertnog dijela otpada
o poticajne mjere gospodarskim subjektima za dokazane programe oporabe.
ambalažni otpad
o smanjivanje nastanka ambalažnog otpada,
o promjena dizajna u cilju smanjenja ambalaže,
o poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih načina oporabe,
o strogo ograničenje i prestanak konačnog odlaganja ambalažnog otpada,
o uvoñenje naknada za proizvoñače i uvoznike radi organiziranja sustava
skupljanja, obrañivanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada.
otpadna vozila
o uvoñenje naknade na uvoz i proizvodnju vozila radi njihova zbrinjavanja,
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 88

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
o poticanje grañana, vlasnika i posjednika otpadnih vozila da ih dovoze u
predviñena sabirališta,
o organiziranje sustava skupljanja i prijevoza otpadnih vozila u postrojenja za
zbrinjavanje,
o uključivanje u sustav gospodarenja otpadnim vozilima otpadnih plovnih objekata,
otpadnih plutajućih objekata, otpadnih željezničkih vozila i otpadnih zrakoplova,
o zbrinjavanje, tj. odvajanje korisnih dijelova otpadnih vozila i njihovo vraćanje u
proizvodni ciklus.
otpadne gume vozila
o uvoñenje naplate posebne naknade na uvoz i proizvodnju guma za vozila radi
uspostavljanja sustava skupljanja, prerade i zbrinjavanja,
o poticanje i organiziranje ponovnoga korištenja otpadnih guma za druge namjene
za izradu dijelova drugih proizvoda, za proizvodnju drugih materijala,
o omogućavanje termičke obrade kad se otpad ne može materijalno iskoristiti
(proizvodnja energije, prerada u sintetički plin ili ulje).
otpadni električni i elektronički ureñaji i oprema (EE-otpad)
o odvojeno skupljanje e-otpada na dostupna sakupljališta kako bi se upotrebljivi
dijelovi (metal, plastika i sl.) izdvojili i ponovo iskoristili, a opasni zbrinuli na
odgovarajući način
o uvoñenje naknade na uvoz i proizvodnju
o zbrinjavanje ostatka (uglavnom opasnog otpada) na propisan način
o odvojeno prikupljanje rashladnih plinova i zbrinjavanje na propisan način
o izvoz otpada koji se ne može zbrinuti ili iskoristiti u Hrvatskoj
komunalni mulj
o izgraditi planiranih 29 ureñaja za pročišćavanje, pri čemu će se zbrinjavanje
komunalnog mulja rješavati različito, ovisno o regionalnim prilikama, od termičke
obrade do primjene u poljoprivredi
otpad životinjskog porijekla
o graditi objekte otvorenog tipa za toplinsku preradu animalnog otpada
o graditi nekoliko objekata-sabirališta s tzv. temperaturnim režimom
o u planu je i gradnja jednoga regionalnog sabirališta za privremeno uskladištavanje
i hlañenje razvrstanog otpada u mjestu Biljane Gornje u Zadarskoj županiji.
otpadna ulja
o zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u postojećim i novim
termoelektranama, tvornicama cementa, te u industrijskim toplanama i
kotlovnicama
o uvoñenje naknade na uvoz i proizvodnju ulja
o unapreñivanje sustava odvojenog skupljanja otpadnih ulja i pojačana kontrola
skupljača otpadnih ulja zbog postizanja odreñene i garantirane kvalitete
o poduzimanje odreñenih manjih rekonstrukcija u pogonima zbog omogućavanja ili
povećavanja kapaciteta suizgaranja otpadnih ulja
o otpadna jestiva ulja posebno sakupljati i oporabiti (proizvodnja motornih biogoriva
i sl.).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 89

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
otpadne baterije i akumulatori
o zabraniti prodaju baterija s pretežitim sastavom teških metala (Hg, Cd)
o uvesti naknade na uvoz i proizvodnju
o unaprijediti i primjenjivati sustav gospodarenja otpadnim baterijama i
akumulatorima na cijelom teritoriju Hrvatske (najprije onih s opasnim tvarima, a
zatim svih), a u okviru toga:
• omogućiti i poticati potrošače da odlažu otpadne baterije i akumulatore na
mjestima odreñenima za preuzimanje
• postizati utvrñene kvote odvojenog skupljanja otpadnih baterija i akumulatora
(npr. u kg/stan, god. ili u postotku od predanih tržištu)
• uvoditi posebno označavanje baterija i akumulatora, ovisno o sadržaju teških
metala
• posebno stimulirati upotrebu obnovljivih baterija financijskom i poreznom
politikom
postojana organska zagañivala
U okviru projekta Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvitak, Hrvatski centar
za čistiju proizvodnju Zagreb, izradio je Nacionalni implementacijski plan za primjenu
Stockholmske konvencije u Hrvatskoj.
Sustav unapreñivanja gospodarenja postojanim organskim zagañivalima planira se
provoditi u skladu s Nacionalnim implementacijskim planom u okviru kojega su izrañeni
planovi djelovanja i strategije s potrebnim aktivnostima i mjerama što uključuje:
o promjene ili donošenje novih zakonskih propisa
o odreñivanje institucionalnih odgovornosti
o isključivanje iz uporabe opreme s polikloriranim bifenilima
o uvoñenje monitoringa postojanih organskih zagañivala u okolišu
o identifikacije kontaminiranih lokacija sa spojevima postojanih organskih
zagañivala
o podizanje svijesti i edukaciju javnosti
medicinski otpad
o gospodarenje inertnim medicinskim otpadom planirano je kao dio sustava
gospodarenja komunalnim i tehnološkim otpadom sličnim komunalnom
o smjernice za gospodarenje preostalim medicinskim – opasnim otpadom, uz punu
edukaciju te izdvojeno skupljanje, su kontrolirano izdvajanje, vrednovanje –
oporaba, zbrinjavanje
o postupak zbrinjavanja opasnog otpada može biti kemijsko-fizikalna obrada,
biološka obrada, termička obrada i odlaganje.
4.1.6. Sanacija odlagališta i „crnih točaka“
U skladu sa započetim postupkom prilagodbe zakonske regulative EU-a, Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost u svojim aktivnostima provodi implementaciju nacionalnih
zakona i propisa te direktive/smjernice EU (Direktiva 1999/31/EC o odlaganju otpada), a isto
uvjetuje kao obavezu i korisnicima sredstava Fonda. Sanacija odlagališta otpada provodi se
u skladu sa zahtjevima i direktivama EU-a.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 90

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
U proteklom razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. listopada 2007. g. Fond je za sanaciju 298
službenih neureñenih odlagališta komunalnog otpada na području RH s jedinicama lokalne
samouprave sklopio ugovore o sufinanicranju projekata, za koje su odobrena bespovratna
sredstva Fonda u iznosu od 1,55 mlrd. kn, od čega je već isplaćeno 272,63 milijuna kn. Do
sada je u RH sanirano 30 službenih odlagališta komunalnog otpada. Pored toga, za sanaciju
556 lokacija „divljih“ odlagališta otpada na području 145 jedinica lokalne samouprave te
jednog nacionalnog parka i dva parka prirode, Fond je odobrio sredstva u iznosu od 54,42
milijuna kn, od čega je već isplaćeno 26,7 milijuna kn. Do sada su sanirana 273 „divlja“
odlagališta otpada. Završetak sanacije svih „divljih“ odlagališta otpada u RH predviñen je do
kraja 2010. g. Na području izgradnje centara za gospodarenje otpadom Fond sudjeluje u 6
projekata, za koje je odobrio 183 milijuna kn, a već isplatio 5 milijuna kn.
Stvarni troškovi i metode sanacije kao i moguće koristi od provedene sanacije utvrñuju se
za svaku lokaciju na temelju propisane dokumentacije i procedure. Prioriteti i tehnologije
sanacije usklañuju se i umrežuju sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom, čiji su okviri
i smjernice utvrñene u Strategiji gospodarenja otpadom RH, a etapnost realizacije u
planovima gospodarenja otpadom.
Sanacija odlagališta otpada sastavni je dio unapreñivanja sustava gospodarenja otpadom
(IVO), u okviru kojega se:
uspostavljaju kontrolirana i ureñena odlagališta kao dio mreže postrojenja i grañevina
nužnih za funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom
postupno zatvaraju druga odlagališta otpada, uz prethodno onemogućavanje,
odnosno sprečavanje njihova negativnog utjecaja na okoliš, zdravlje ljudi i krajobraz
saniraju lokacije onečišćene otpadom („crne točke“, „divlja“ odlagališta).
Za učinkovitost programa sanacije lokacija odlagališta otpada u RH potrebno je provesti
sljedeće aktivnosti:
nastaviti započete „interventne mjere“ i zahvate
sagraditi centre za gospodarenje otpadom
cjelovito sanirati službena i nenadzirana odlagališta
meñusobno povezivati i usuglašavati aktivnosti iz prethodne tri točke
izraditi smjernice za gospodarenje komunalnim otpadom i smjernice za odlaganje
otpada
izraditi smjernice za tipizirana rješenja za projekte sanacije i legalizacije zatečenih
odlagališta, uvažavajući geografske posebnosti pojedinih lokacija i kriterije relevantnih
direktiva (smjernica) EU
izraditi smjernice za odabir lokacija, uključujući i prijedlog prostornih cjelina, za
lociranje centara za gospodarenje otpadom.
Smjernice za provedbu sanacije utvrñene Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH
postaju podloge, odnosno obveza za dokumente čija izrada proizlazi iz Zakona o prostornom
ureñenju, Zakona o zaštiti okoliša (državna i županijska izvješća o stanju okoliša i programi
zaštite okoliša) i Zakona o otpadu (planovi gospodarenja otpadom na županijskoj, gradskoj i
općinskoj razini). Na temelju navedenoga, odreñivat će se lokacijski uvjeti za provedbu
zahvata cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kao i za rekonstrukciju, adaptaciju
(sanaciju) ili zatvaranje, odnosno uklanjanje postojećih odlagališta otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 91

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, u suradnji s Fondom za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinicama lokalne samouprave, pristupilo je
rješavanju, odnosno saniranju odlagališta opasnog otpada, poznatih kao „crne točke“ (tj.
stara opterećenja okoliša). U tom smislu, već se saniraju ili se sanacija uskoro očekuje,
sljedeće lokacije: (1) Tvornica glinice Obrovac (bazeni crvenog mulja i otpadne lužine); (2)
Lemić brdo kod Karlovca; (3) tvornica azbesta „Salonit“ iz Vranjica te Mravinačka kava kod
Solina (azbestno-cementni otpad); (4) akvatorij (more) i priobalje Kaštelanskog zaljeva; (5)
odlagalište šljake povišene prirodne radioaktivnosti kod Kaštel Gomilice (Kaštelanski zaljev);
(6) odlagalište opasnog otpada Sovjak („Crna rupa“) kod Rijeke; (7) Koksara Bakar; (8)
odlagalište fosfogipsa tvornice „Petrokemija“ iz Kutine; (9) odlagalište šljake kod TE Plomin I;
(10) odlagalište zauljenog mulja kod Botova na rijeci Dravi i (11) luka Gaženica kod Zadra.
Fond je u tu svrhu osigurao sredstva u iznosu od 162 milijuna kn, a već isplatio 96 milijuna
kn. Ova će se sredstva utrošiti na izradu planova sanacije, utvrñivanje mjera zaštite,
provedbu istražnih radova, odabir tehnološkog rješenja sanacije, odabir izvoñača te izvedbu i
nadzor radova sanacije. Ostala će se sredstva osigurati dijelom iz proračuna, a dijelom iz
pretpristupnih fondova, a u financiranju će sudjelovati i jedinice lokalne samouprave na čijem
se području lokacije nalaze, kao i subjekti koji su na navedenim lokalitetima odlagali otpad.
Na području Zadarske županije Fond financijski sudjeluje u ukupno 149 različitih projekata
s područja zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i gospodarenja posebnim kategorijama
otpada. U okviru tih projekata, Fond je ukupno odobrio 378,6 milijuna kn, od čega je već
isplatio 240,7 milijuna kn. Pri tome je za projekte zaštite okoliša u Županiji odobrio 281,3
milijuna kn, a već isplatio 121,8 milijuna kn, za projekte energetske učinkovitosti je odobrio
10,4 milijuna kn, a isplatio 4,9 milijuna kn, dok je za projekte gospodarenja posebnim
kategorijama otpada u Županiji odobrio 113,9 milijuna kn, a već isplatio 86,9 milijuna kn.
4.1.7. Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti
Odgovornost u procesu unapreñivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom imaju:
Sabor Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Agencija za zaštitu okoliša
druga središnja tijela državne uprave (ministarstva, državne upravne organizacije)
jedinice područne (regionalne) samouprave - županije
jedinice lokalne samouprave – općine i gradovi
proizvoñači otpada – kućanstva
drugi proizvoñači otpada i proizvoda
uvoznici i izvoznici
skupljači otpada
obrañivači otpada
strukovne, poslovne i druge udruge i
konzultantske organizacije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 92

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
4.1.8. Instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti
Zakonom o otpadu (Narodne novine broj 178/04.) stvorena je osnova za donošenje
podzakonskih provedbenih propisa i planova gospodarenja otpadom, a koji će biti pravna i
pravno-dokumentacijska osnova za provoñenje smjernica iz Strategije.
Strategijom je predviñeno da će Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske osobito
sadržavati:
mjere izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada
vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje
uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada
razmještaj lokacija (mreža) grañevina i ureñaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i
rokove za njihovu gradnju
opće tehničke zahtjeve za grañevine i ureñaje za gospodarenje otpadom
procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provoñenje ciljeva u gospodarenju
otpadom
Na osnovi Plana gospodarenja otpadom RH strukture vlasti (županije, Grad Zagreb,
gradovi i općine) izrañivat će svoje regionalne planove (plan gospodarenja otpadom u
županijama/ Gradu Zagrebu i plan gospodarenja otpadom u gradovima/općinama ) koji će
osobito obuhvatiti razrañene planske odrednice u gospodarenju otpadom na regionalnim
razinama.
Radi provedbe i implementacije spomenutih planskih i programskih dokumenta o
gospodarenju otpadom treba razraditi i pripremiti odreñene strateške i tehničke upute i
smjernice za:
razvoj normi i smjernica za projektiranje i voñenje odlagališta, planova gospodarenja
otpadom
povrat troškova i procjenu pristojbi za prikupljanje, oporabu, obradu i odlaganje
otpada
razvoj javno-privatnog partnerstva, koncesija, BOT-modela, povoljnijih financijskih
linija
primjenjive tehnike gospodarenja otpadom
sanacije i zatvaranja ili produžetak rada odlagališta otpada
postupanje s komunalnim otpadom i za odlaganje
za tipizirana rješenja za projekte sanacije i legalizacije zatečenih odlagališta,
uvažavajući geografske posebnosti i kriterije direktiva EU-a
odabir lokacija, uključujući i prijedlog prostornih cjelina za centre za gospodarenje
otpadom.
4.1.9. Tijela nadležna za gospodarenje otpadom
Očekuje se da će u nastupajućem periodu državna i njima subordinirana tijela uložiti
organizacijske napore u realizacije smislu sljedećih zadataka:
jačanje odjela za gospodarenje otpadom unutar MZOPUG, kao i u drugim
relevantnim središnjim tijelima državne uprave
jačanje Agencije za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
jačanje tijela nadležnih za gospodarenje otpadom na razini županija, općina i gradova
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 93

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
unapreñivanje horizontalne i vertikalne koordinacije izmeñu svih tijela nadležnih za
provoñenje sustava gospodarenja otpadom (npr. osnivanje Koordinirajućeg tijela za
gospodarenje otpadom).
Ustrojstvo tijela nadležnih za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj shematski je
prikazano na slici 4.1.9-1.
AZO – Agencija za zaštitu okoliša
Fond – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
MZOPUG – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva
– novo tijelo
Slika 4.1.9-1. Tijela nadležna za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj
4.2. Zadarska županija
4.2.1. Ciljevi regionalnog gospodarenja otpadom
Glavni ciljevi gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji su:
osigurati sustav gospodarenja otpadom, koji će pomoći u postizanju nacionalnih
ciljeva, uz poštivanje regionalnih specifičnosti te
osigurati gospodarski opravdan (isplativ) sustav gospodarenja otpadom u skladu s
nacionalnim i meñunarodnim standardima.
Regionalni ciljevi za Zadarsku županiju formulirani su na temelju Strategije gospodarenja
otpadom RH, a uključuju:
izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada na izvoru
smanjenje količina otpada za odlaganje
poboljšanje odlaganja otpada na odlagalištima
poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 94

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
ostvarenje suradnje izmeñu jedinica lokalne samouprave
poboljšanje praćenja (monitoringa) u gospodarenju otpadom
U nastavku su detaljnije opisani ovi, kao i s njima povezani kvantitativni ciljevi.
4.2.1.1. Izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada na izvoru nastanka
Jedan od ciljeva Plana gospodarenja otpadom je i izbjegavanje nastanka otpada i
smanjivanje količina otpada na izvoru. Postoji hijerarhija u aktivnostima postupanja s
otpadom, a koja je odreñena opterećenjem okoliša od sakupljanja otpada, prijevoza, prerade
i odlaganja.
Izbjegavanje nastanka otpada je prioritetna aktivnost u djelovanju svakog cjelovitog
održivog sustava gospodarenja otpadom i jedan je od ciljeva koji proizlaze iz Strategije. U
ovom Planu pravi se razlika izmeñu izbjegavanja nastajanja otpada i smanjenja nastalih
količina otpada, koje se odvoze na odlagalište. Naime, ovaj je cilj usredotočen na
izbjegavanje nastajanja otpada. Ostali su ciljevi usmjereni na otpad koji je već „proizveden“,
uključujući i cilj smanjenja količine otpada koja se odvozi na odlagalište, npr. izdvajanjem
otpada na mjestu njegova nastanka i reciklažom.
Za postupno smanjenje pritiska koji zbog otpada nastaje za okoliš i ljudsko zdravlje, kao i
za postizanje održivosti razvoja, moraju biti kreirani takvi uvjeti kojima će se: (a) smanjiti
proizvodnja otpada, a čime će se postići bolje iskorištenje i zaštita resursa, (b) smanjiti
količine otpada za odlaganje (ili neodgovorno odbacivanje) i (c) umanjiti rizici od otpada na
okoliš i zdravlje ljudi.
4.2.1.2. Smanjenje količina otpada za odlaganje
Drugi cilj ovog Plana je usmjeriti na djelovanje kojim će se umanjiti količina proizvedenog
otpada koji se odvozi na odlagalište. Kvantitativni nacionalni ciljevi postoje za količine
komunalnog otpada koje se mogu odlagati meñu kojima su i ciljevi smanjenja količina
odloženog biorazgradivog komunalnog otpada. Svi ti ciljevi, koji se prihvaćaju i na
županijskoj razini, prikazani su u tablici 4.2.1.2-1.
Tablica 4.2.1.2-1. Kvantitativni ciljevi očekivanih količina otpada
C i l j e v i
Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog
otpada
Godišnji udio (%)
2005. 2010. 2015. 2020. 2025.
80 85 90 95 99
Količina odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada 6 8 12 18 25
Količina obrañenog komunalnog otpada 2 10 20 25 30
Količina odloženog komunalnog otpada 95 80 68 58 45
Količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu
na količinu otpada proizvedenu 1995. g.
95 85 75 55 35
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 95

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Kao svojevrsna dopuna ciljevima smanjenja količina komunalnog otpada za odlaganje
postoje nacionalni ciljevi, koje je takoñer prihvatila Zadarska županija,a koji se odnose na
unapreñenje prakse odvajanja otpada na izvoru njegova nastanka te reciklaže, kao i prerade
komunalnog otpada. Poboljšanje prakse sakupljanja otpada u svrhu postizanja jednog
takvog sustava gospodarenja otpadom, a koji obuhvaća sve proizvoñače otpada, važan je
korak u smanjenju količina otpada. Nacionalni ciljevi koji se odnose na što veću pokrivenost
prostora organiziranim sakupljanjem otpada, prihvaćeni su i na županijskoj razini.
Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada kao kvantitativni cilj, postavljeni u Strategiji
gospodarenja otpadom RH (tab. 4.2.1.2-2.), prihvaćeni su i na razini Zadarske županije.
Tablica 4.2.1.2-2. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada
Otpad
Rok
oporaba
Kvota (% mase)
recikliranje
Ambalažni otpad 2010.
2015.
Otpadna vozila 2015.
2025.
50–60
65
85
95
25–45
55–60
80
85
EE-otpad (4 kg/stan./god.) 2015. 70–80 50 –80
Otpadne gume vozila 2010.
2015.
70–80
90
60–70
70
Otpadna ulja 2010. 90 -
Ciljne kvote reciklaže i oporabe za odreñene tokove otpada definirane su s obzirom na
zahtjeve EU, a prikazani vremenski rokovi postavljeni su uz pretpostavljenu odgodu za RH u
odnosu na zemlje, odnosno zakonodavstvo EU. Do 2025. g. predviñeno je povećanje udjela
recikliranog i prerañenog komunalnog otpada te smanjenje udjela odloženog komunalnog i
biorazgradivog otpada.
4.2.1.3. Poboljšanje odlaganja otpada na odlagalištima
Strateški cilj odlaganja otpada na odlagalištima očituje se, prije svega, u poboljšanju
standarda odlaganja, odnosno ureñenosti postojećih odlagališta otpada na području Županije
sve do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom, u okviru kojega će djelovati i
prema aktualnim propisima i meñunarodnim preporukama i smjernicama (direktivama)
ureñeno sanitarno odlagalište komunalnog otpada. Time će se, u meñuvremenu, umanjiti
mogući nepovoljni učinci odloženog otpada na okoliš. Glavna očekivana poboljšanja sustava
gospodarenja otpadom na području Zadarske županije, u skladu s na razini države
usvojenim konceptom „IVO“ (Izbjegavanje nastanka otpada - Vrednovanje neizbježnog
otpada – Odlaganje ostatnog otpada) navode se u Odredbama za provoñenje Prostornog
plana Zadarske županije (PPZŽ), članak 87. (izmjene i dopune), a koja glase: „Ovim Planom
utvrñuje se potreba rješenja cjelovitog sustava za postupanja s otpadom sa što manje štetnih
utjecaja na zdravlje, okoliš i klimu uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i što manje
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 96

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
trajno odlaganje neobrañenog otpada dosljednom provedbom koncepta cjelovitog
gospodarenja otpadom kako slijedi:
o Izbjegavanje nastanka otpada kroz
- edukaciju stanovništva
- djelovanje na ponašanje kupaca i potrošača
- potporu i unapreñenje burze otpada
- smanjenje i višekratno korištenje ambalaže
- čistiju proizvodnju
o Vrednovanje neizbježnog otpada
- odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada
- biološka obrada odvojeno sakupljenog biootpada (kompostiranje)
- izgradnja reciklažnih pogona
o Odlaganje ostatnog otpada
- sanacija svih postojećih (divljih i neureñenih) odlagališta
- odvoz otpada s otoka
- izgradnja transfer postaja
- odlaganje ostatnog otpada s manje od 5 % organskih tvari.“
Sukladno odredbama „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagališta otpada“, (Narodne novine broj 117/07.), članak 13., buduće
ureñeno sanitarno odlagalište komunalnog otpada, a koje će djelovati kao funkcionalni dio
Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, mora tijekom svog rada
biti osigurano tako da: (a) metoda odlaganja otpada u tijelo odlagališta mora jamčiti sigurnost
osoblja odlagališta i ne smije ugrožavati sistem brtvljenja odlagališnog dna, stabilnost tijela
odlagališta ili drugih tehničkih objekata odlagališta i (b) najboljim dostupnim tehnikama
odlaganja otpada u tijelo odlagališta, prekrivanjem odloženog otpada i drugim preventivnim
mjerama treba sprečavati raznošenje lakih frakcija otpada vjetrom i smanjivati emisiju
prašine i mirisa u zrak kod odlaganja te okupljanje gamadi, ptica i glodavaca.
Izrada Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije temelji se na Zakonu o otpadu. Do
donošenja Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije, a u skladu s Odredbama za
provoñenje Prostornog plana Zadarske županije, članak 89. (izmjene i dopune), otpad će se
odlagati na postojećim neureñenim odlagalištima uz istovremenu sanaciju istih 8 (Prilog B, u
kojemu je prikazan kartogram br. 22 iz Prostornog plana Zadarske županije). Otpad s otoka
odvozit će se na kopno, i to na najbliža odlagališta, s time da će se na svakom otoku
organizirati transfer-postaja za prikupljanje i selekciju. Uspostavit će se sustav odvojenog
skupljanja neopasnog proizvodnog otpada (metali, papir, staklo i sl.), kako bi se
recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. Grañevinski otpad (osim
proizvoda koji u sebi sadrže katran) koristit će se, gdje god je to primjenjivo, kao inertni
materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma. Ovim Planom utvrñuje
se i potreba uspostave mreže sabirališta, skladištenja i obrañivanja opasnog otpada na
području Zadarske županije, u okviru koje bi se prikupljao i skladištio opasni otpad izdvojen
iz kućanstva (baterije, akumulatori, televizori, osobna računala, radio-ureñaji, lijekovi, boje,
8 To su odlagališta „Diklo“ Zadar, „Baštijunski Brig“ Biograd na moru, „Kljakovača“ Obrovac, „Sv.
Kuzam“ Pag, „Stražbenica 2“ Gračac, „Dračevac“ Jasenice, „Zarabaniž“ Kali, „Ostrovica“ Lišane
Ostrovičke (sanirano), „Čelinka“ Polača, „Vulina Draga“ Povljana, „Zagračina“ i „Veli Dočić“ Sali,
„Samograd“ Starigrad i „Tri luke“ Tkon.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 97

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
lakovi i sl.). Opasni proizvodni otpad proizvoñač je dužan skladištiti na propisan način do
trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. Tehničko-tehnološke uvjete kojima
mora udovoljavati prostor, oprema ili grañevine za skladištenje opasnog otpada propisuje
ministar zaštite okoliša i prostornog ureñenja.
Na postojećim će se neureñenim odlagalištima u Županiji komunalni otpad odlagati sve do
izvedbe konačnog rješenja, odnosno dovršenja i puštanja u rad Županijskog centra za
gospodarenje otpadom. Cilj je nadležnih županijskih tijela da se sva spomenuta neureñena
odlagališta otpada na području Županije saniraju i zatvore najkasnije do 31. prosinca 2011.
g., tj. krajnjeg roka za uspostavu i početak rada Županijskog centra za gospodarenje
otpadom. Ovaj cilj u skladu je s „Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“, u kojemu se odreñuje da je za postojeća
odlagališta otpada koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene spomenutim Pravilnikom (a to su
sva postojeća odlagališta u Županiji), odlagatelj dužan u roku od jedne godine od stupanja
na snagu istog Pravilnika (a taj rok ističe 14. prosinca 2008. g.) izraditi plan sanacije i/ili
zatvaranja odlagališta prema uvjetima utvrñenim istim Pravilnikom i dostaviti ga nadležnom
tijelu na suglasnost. Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta utvrñenih
ovim Pravilnikom, postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene istim
Pravilnikom moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. g.
U skladu s odredbama „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagališta otpada“, članak 20., odlagalište (ili dio odlagališta, smatra se
zatvorenim kada nadležno tijelo nakon obavljenog pregleda utvrdi da su ispunjeni svi zahtjevi
i uvjeti povezani sa zatvaranjem propisani u dozvoli i donese Odluku o zatvaranju. Nakon
zatvaranja odlagališta odlagatelj je odgovoran za održavanje odlagališta, provedbu
propisanih mjera za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš te kontrolu nakon zatvaranja,
odreñenim u dozvoli koja proizlazi iz važećeg „Zakona o otpadu“. Odlukom o zatvaranju
nadležno tijelo, ako procijeni da mjere propisane u dozvoli nisu dostatne, može propisati i
dodatne mjere za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš, kao i dodatne mjere kontrole. U
slučaju uočenih neočekivanih štetnih utjecaja na okoliš, odlagatelj zatvorenog odlagališta
dužan je obavijestiti nadležno tijelo kako bi se na vrijeme poduzele korektivne mjere.
Odlagatelj zatvorenog odlagališta dužan je u vremenskom razdoblju utvrñenom u prethodno
spomenutoj dozvoli ili u Odluci o zatvaranju, osigurati: (a) održavanje i zaštitu zatvorenog
odlagališta; (b) redovite preglede stanja tijela odlagališta; (c) obavljanje kontrole i nadzora
odlagališta i (d) izradu godišnjeg izvješća o stanju odlagališta i provedbi propisanih mjera.
U Odredbama za provoñenje Prostornog plana Zadarske županije, članak 88. (izmjene i
dopune), kao lokacija za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zadarske
županije - a koji će kao funkcionalne dijelove sadržati postrojenje za mehaničko-biološku
obradu komunalnog otpada, ureñeno sanitarno odlagalište komunalnog otpada te sve ostale
propisane prateće objekte - odreñuje se područje postojećih kamenoloma „Busišta 2“ i
„Busišta 3“, koje se nalazi unutar administrativnih granica Grada Benkovca.
U skladu s „Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagališta otpada“, članak 18., troškovi odlaganja otpada odreñivat će se prema
načelu „onečišćivač plaća“, a uključuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta,
operativne troškove rada odlagališta i procjenjene troškove zatvaranja odlagališta te troškove
održavanja i nadzora u periodu od 30 godina nakon zatvaranja odlagališta.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 98

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
4.2.1.4. Poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima
Osnovni strateški i planski dokumenti Republike Hrvatske na području gospodarenja
otpadom su „Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj
130/2005.) i „Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015.
godine“ (Narodne novine, broj 85/2007.). Pored ovih dokumenata, sustav gospodarenja
otpadom na otocima RH – i to u dijelu koji se odnosi na zaštićeno obalno područje mora –
reguliran je „Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji“ (Narodne novine, broj 76/2007.) - dok
je gospodarenje otpadom u morskim lukama definirano je „Pravilnikom o uvjetima i načinima
održavanja reda u lukama i na drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora
Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 90/2005.).
Za područja hrvatskih otoka „Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ se
utvrñuju, a „Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015.
godine“ se potvrñuju i za implementaciju odreñuju sljedeće mjere:
zabraniti odlaganje otpada na otocima i potaknuti gradnju pretovarnih („transfer“) stanica
s odvojenim sakupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na
kopnu i
organizirati pretovarne („transfer“) stanice na otocima (i obali) te ih opremiti tehnologijom
baliranja ili prešanja komunalnog otpada.
Jedan od postavljenih ciljeva, utvrñenih Prostornim planom Zadarske županije, je poboljšati
i način gospodarenja otpadom na otocima te umanjiti moguće negativne učinke odloženog ili
odbačenog otpada na okoliš. To je posebno važno za one otoke koji svoju gospodarsku
budućnost grade na perspektivi turističke valorizacije. Stoga će se, u skladu s Odredbama za
provoñenje Prostornog plana Zadarske županije, članak 89. (izmjene i dopune), odlaganje
otpada na otocima Županije obustaviti, a sve lokacije dosadašnjih otočkih odlagališta sanirati
i zatvoriti najkasnije do 31. prosinca 2011. g. Sav otpad proizveden na otocima ubuduće će
se prevoziti na kopno, i to na najbliža odlagališta, s time da će se na svakom otoku
organizirati transfer-postaja za prikupljanje i selekciju otpada.
4.2.1.5. Ostvarenje suradnje izmeñu jedinica lokalne samouprave
Dosadašnja europska praksa pokazala je da gradnja centara za gospodarenje otpadom za
manje od 400.000 stanovnika nije preporučljiva, tj. financijski je neracionalna. Meñutim, u
našim uvjetima pri gradnji takvih centara svakako treba uzeti u obzir i nisku gustoću
naseljenosti nekih dijelova RH, u kojima bi respektiranjem isključivo gore navedenog
demografskog kriterija, gravitacijska područja nekih centara bila prevelika te bi, izmeñu
ostaloga - zbog velikih udaljenosti - mogla utjecati na signifikantan porast rizika u prijevozu
otpada.
Zadarska županija, Grad Zadar i Grad Benkovac osnovali su tvrtku EKO d.o.o. za
gospodarenje otpadom. To se županijsko komunalno poduzeće u potpunosti nalazi u javnom
vlasništvu. Ta će tvrtka sredstvima lokalne i regionalne samouprave te odgovarajućih
fondova financirati gradnju ŽCGO. U skladu s odlukom Osnivača, tvrtka može sklopiti ugovor
o javno-privatnom partnerstvu s privatnim partnerom o ulaganju u Županijski centar za
gospodarenje otpadom. Za provedbu nadzora realizacije sklopljenog ugovora nadležna je
Županija.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 99

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Tvrtka EKO d.o.o. vodit će gradnju, odnosno uspostavljanje predmetnog Centra do
realizacije sustava gospodarenja otpadom, a što uključuje i:
upravljanje sustavom gospodarenja otpada za čitavu Županiju
koordinaciju rada lokalnih komunalnih tvrtki
organizaciju dovoza otpada od pretovarnih (transfer) postaja do Centra.
Privatni partner može se uključiti u financiranje i gradnju postrojenja za obradu komunalnog
otpada (MBO) te nakon gradnje može sudjelovati u upravljanju tog postrojenja tijekom
ugovorenog vremenskog razdoblja od 10-15 godina.
4.2.1.6. Poboljšanje praćenja (monitoringa) okoliša u sustavu gospodarenja otpadom
U cilju nadziranja postignuća zadanih ciljeva, potrebno je uspostaviti kontrolni sustav koji
će biti usmjeren na svaki pojedini cilj te sadržavati mjerljive ciljeve, mjerljive indikatore i
mjere, kao i identifikaciju preduvjeta neophodnih za realizaciju svakog od postavljenih
ciljeva. Naime, ukoliko je cilj poznat, smatra se preporučljivim primijeniti mjerljive indikatore
za nadgledanje realizacije svakog od njih.
Ukoliko su kvantitativni ciljevi postavljeni kao svrha, indikator se često definira istovremeno
s postavljanjem ciljeva. Ako kvantitativni ciljevi ne mogu biti točno odreñeni ili ako trebaju biti
preciznije formulirani, indikatori će pokazati stupanj poštivanja postavljenih kvalitativnih i
kvantitativnih ciljeva, koji su važni za napredak provedbe monitoringa i ocjenu suglasnost s
usvojenim Planom gospodarenja otpadom. U smislu ostvarenja učinkovitog nadzora
realizacije zadanih ciljeva, u nekim je slučajevima potrebno raspolagati s više od jednim
indikatorom. Osim toga, predlaže se da i ciljevi i indikatori budu mjerljivi, kako bi
pojednostavili provedbu programa monitoringa. Utvrñenim se mjerama treba osigurati
ostvarenje postavljenih ciljeva, a preduvjete za njihovu primjenu trebaju dati odgovarajuće
studije, ispitivanja i informacije, kojima treba raspolagati prije nego se mjere predstave. Svaki
od ciljnih sadržaja može imati više pojedinačnih ciljeva i načina (metoda) mjerenja. Tako je
npr. moguće formulirati opći cilj za aktivnosti recikliranja otpada i kombinirati ga s ciljem o
recikliranju specifičnih vrsta otpada ili otpada specifičnog podrijetla.
Tipičan sustav za provedbu monitoringa za svaki pojedini cilj, prikazan je u tablici 4.2.1.6-1,
za pojedini cilj, npr. za smanjenje odlaganja biorazgradivog gradskog otpada (BGO). Mjerljivi
ciljevi su odreñeni u Smjernici EU 1999/31/EC o odlagalištima otpada, dok o indikatorima i
provedbenim mjerama i preduvjetima odlučuje svaka pojedina država-članica.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 100

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Tablica 4.2.1.6-1. Primjer sustava monitoringa s indikatorima
C i l j
Mjerljive
norme
Mjerljivi
indikatori
Mjere
Preduvjeti
2006. g.
Količina BGO koji se odvozi na
odlagališta otpada mora se
smanjiti na 75% u odnosu na
ukupnu količinu BGO, nastalog
1995. g.
Svake godine količina
odloženog BGO se nadgleda
te se rade prognoze, a u
svrhu ocjene uspješnosti
realizacije predviñenih i
ispunjenih zadataka.
2002. g.
Odobrena je okosnica
kako bi se osiguralo
individualno odlaganje
biorazgradivog otpada
2001./2002. g.
Sadrži osnovnu
studiju o važećim
metodama obrade
otpada
Smanjenje
prakse
korištenja
odlagališta
otpada
2009. g.
Količina BGO, koji se odvozi
na odlagališta otpada, mora se
smanjiti na 50% početne
ukupne količine iz 1995. g.
2016. g.
Količina BGO, koji se odvozi
na odlagališta otpada,mora se
smanjiti na 35% početne
ukupne količine iz 1995. g.
2004. g.
Postrojenja za obradu BMWa
moraju razvijati jedinice za
odvojeno sakupljanje papira,
vrtnog otpada i otpada od
hrane
Povećanje poreza na
otpad za odlaganje po
progresivnoj godišnjoj
stopi od 20%
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 101

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 102

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
5. Plan djelovanja u razdoblju 2008.-2016. g.
5.1. Analiza scenarija budućeg razvoja
Izrañena je procjene tokova otpada i okvirnih troškova za razne scenarije tehničkog i
tehnološkog razvoja sustava gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji. Procjenjeni su
tokovi otpada i odgovarajuće financijske potrebe, a na temelju zadanih sustava gospodarenja
otpadom. Cilj ovih procjena je okvirno definirati i usporediti razne scenarije razvoja na općoj
razini, kako bi se omogućio kraći osvrt na smjernice razvoja budućeg sustava gospodarenja
otpadom u Županiji. U tom smislu, utvrñeni su sljedeći scenariji budućeg razvoja sustava:
A
B
C
Osnovni scenarij
Osnovni scenarij sličan je sadašnjem stanju. Reciklaža je ograničena, a većina otpada se
odlaže. Županijski centar gospodarenja otpadom bit će u funkciji do 31. prosinca 2011. g. te će
uključivati i sanitarno odlagalište, koje će zadovoljavati standarde EU.
Scenarij s visokim udjelom reciklaže
Komunalni otpad se sakuplja odvojeno u okviru opsežnog sustava za sakupljanje otpada od
vrata do vrata, reciklažnih kontejnera i reciklažnih dvorišta. Reciklabilni proizvodni otpad
sakuplja se odvojeno i reciklira se. Grañevinski otpad takoñer se recikliraju. Ovaj scenarij
podrazumijeva najveći udio reciklaže u usporedbi sa scenarijima s osnovnim scenarijem (A) te
scenarijem s niskim udjelom reciklaže (C).
Scenarij s niskim udjelom reciklaže
Komunalni otpad sakupljaju se odvojeno u reciklažnim kontejnerima i reciklažnim dvorištima.
Zato je udio reciklaže veći nego u osnovnom scenariju. Meñutim, većina komunalnog i
neopasnog proizvodnog otpada se sakuplja kao ostatni otpad i šalje na Županijski centar
gospodarenja otpadom.
Za scenarije s visokim i s niskim udjelom reciklaže pretpostavljeno je da se ostatni otpad,
koji nije sakupljen odvojeno i nije recikliran, odvozi u Županijski centar za gospodarenje
otpadom. Alternativna rješenja za obradu ostatnog otpada definirana su i za scenarije s
visokim, odnosno niskim udjelom reciklaže, a uključuju:
A. odlagalište otpada
B. mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada prije odlaganja
C. termičku obradu otpada
energana na otpad (regionalna za Dalmaciju)
MBO prije regionalne energane na otpad
ureñaj za MBO/GIO 9
5.2. Izbor dugoročne strategije
Scenariji budućeg razvoja razmatrani su s aspekta mogućnosti svakog od njih da zadovolji
postavljene ciljeve gospodarenja otpadom i predvidi okvirne troškove realizacije. Modelom
primijenjenim u analizi utvrñeno je da je za vjerodostojnu usporedbu alternativnih scenarija
neophodno raspolagati:
9 GIO = gorivo iz otpada (engl. RDF = Refuse Derived Fuel)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 103

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
podacima o tokovima otpada, uključujući i kvantitativne ciljeve koje treba postići pri
reciklaži, obradi i odlaganju otpada i
poznatim okvirnim troškovima potrebnim za ostvarenje razvoja sustava, uključujući i
troškove ulaganja, rada i održavanja tijekom planskog perioda, kao i neto-sadašnjom
vrijednošću tih troškova.
U tablici 5.2-1. pregledno je prikazana analiza rezultata. Za svaki pojedini scenarij
naznačena je sposobnost scenarija da zadovolji postavljene ciljeve gospodarenja otpadom.
Financijska zahtjevnost, tj. visina potrebnih troškova za realizaciju svakog scenarija,
poredana je u usporedbi prema najmanje zahtjevnom, osnovnom scenariju, koji implicira
najmanje troškove.
S c e n a r i j
Tablica 5.2-1. Pregled sposobnosti različitih scenarija budućeg razvoja
za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom i potrebna ulaganja (troškovi)
Odvajanje
na izvoru,
reciklaža
Prerada
C i l j e v i T r o š k o v i *
Reciklaža
ambalaže
Odloženi
otpad
Odloženi
BKO 10
Bruto
troškovi
Neto
troškovi
(NSV/toni)
Osnovni scenarij - - - - - 100 100
Scenariji s visokim udjelom reciklaže
A. Odlagalište ++ - + +/- + 123 123
B. MBO ++ ++ + ++ -/++ 161 161
C.a. EO ++ -/++ + ++ ++ 161 152
C.b. MBO + EO 11 ++ ++ + ++ ++ 171 167
C.c. MBO/GIO ++ ++ ++ ++ ++ 143 143
Analiza osjetljivosti
Bio-prerada 2008. ++ - + +/- - 128 128
Visoke stope obuhvata ++ - ++ +/- - 124 124
Nema prirasta otpada ++ - +/- +/- +/- 91 159
Scenariji s niskim udjelom reciklaže
A. Odlagalište +/- - +/- - - 104 104
B. MBO +/- ++ +/- ++ ++ 145 145
C.a. EO +/- -/++ +/- ++ -/++ 147 136
C.b. MBO + EO +/- ++ +/- ++ ++ 155 151
C.c. MBO/GIO +/- ++ ++ ++ ++ 132 132
- = ciljevi nisu postignuti; + = svi ciljevi postignuti; ++ = ciljevi značajno premašeni; -/+ = ciljevi postignuti samo na kraju
planiranog razdoblja; +/- = ciljevi postignuti samo na početku planiranog razdoblja
* Osnovni scenarij označen je numeričkom vrijednošću 100, a troškovi čije ulaganje impliciraju drugi scenariji, usporeñeni
su s osnovnim scenarijem.
U osnovnom scenariju pretpostavljeno je da sadašnji ograničeni obim reciklaže
komunalnog otpada ostaje nepromijenjen tijekom cijelog planskog perioda. Jedinu promjenu
predstavlja zatvaranje postojećih odlagališta otpada i uspostava novog Županijskog centra
za gospodarenje otpadom u skladu sa standardima EU, a koji bi trebao biti u funkciji do 31.
prosinca 2011. g. Nijedan od ciljeva gospodarenja otpadom u osnovnom se scenariju ne
postiže, pa to stoga i nije realna opcija budućeg predvidivog razvoja.
Ukupni troškovi, kao i specifični troškovi (po toni otpada) u scenariju s niskim udjelom
reciklaže – koji implicira odvoz cjelokupnog ostatnog otpada na odlagalište - nisu značajno
veći od troškova koji proizlaze iz osnovnog scenarija. Meñutim, za postizanje ciljeva
10 BKO = biorazgradivi komunalni otpad
11 EO = energana na otpad
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 104

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
postavljenih za preradu i odlaganje komunalnog otpada u Zadarskoj županiji, potrebno je
prerañivati preostali otpad.
Jedino se u scenarijima s visokim i niskim udjelom reciklaže te uz izgrañeno djelatno
sanitarno odlagalište ne postižu ciljevi obrade komunalnog otpada i ciljevi maksimalnih
količina biorazgradivog otpada koji se može odložiti.
Scenariji s visokim udjelom reciklaže uz preradu ostatnog otpada zadovoljavaju sve
postavljene ciljeve. Meñutim, to su ujedno i najskuplji scenariji, i to kako u smislu ukupnih,
tako i specifičnih troškova (po toni otpada), a što je uzrokovano pretpostavljenim većim
troškovima realizacije shema skupljanja reciklabilnog i prehrambenog otpada u urbanim
područjima „od vrata do vrata“.
Scenariji s niskim udjelom reciklaže i s preradom ostatnog otpada zadovoljavaju neke, ali
ne sve postavljene ciljeve. Da bi se tim scenarijima ostvarili ciljevi, koji bi trebali biti ostvareni
do 2016. g., potrebno je ostvariti povećan obim odvajanja otpada na mjestu njegova
nastanka te reciklaža komunalnog otpada u završnoj fazi navedenog planskog perioda. Za
postizanje cilja, postavljenog za reciklažu ambalažnog otpada do 2015. g., potrebno je učiniti
dodatne napore. Na primjer, obim sakupljanja ambalaže iz kućanstava mogao bi se povećati
u urbanim područjima, ali istovremeno obuhvatiti i ruralne prostore. Malo je toga poznato o
količinama ambalažnog otpada, proizvedenim u proizvodnim postrojenjima Zadarske
županije, a do izvjesne mjere slično se može reći i za količinama ambalažnog otpada iz
hotela, trgovina i trgovačkih centara. Stoga se čini da bi i na području ambalaže, odnosno
ambalažnog otpada, mogao stajati još dugi put do konačnog ostvarenja ciljeva, na što
uostalom ukazuju i iskustva mnogih zemalja EU. Količine ambalažnog otpada u komunalnom
i neopasnom proizvodnom otpadu trebaju biti utvrñene već na samom početku razmatranog
planskog perioda.
Najjeftiniji scenarij za obradu ostatnog otpada je scenarij s postrojenjem za mehaničkobiološku
obradu otpada (MBO/GIO). Taj je scenarij za oko 26% skuplji po toni otpada od
upućivanja cjelokupnog ostatnog otpada na odlagalište. Scenariji s postrojenjima za
mehaničko-biološku obradu otpada ili energanama na otpad su po toni otpada za 30-40%
skuplji od scenarija s odlagalištem. Najskuplji je scenarij s kombiniranim konceptom
mehaničko-biološke obrade otpada i energane na otpad (taj je scenarij za 45-47% skuplji od
scenarija s odlagalištem otpada).
Zaključno treba reći da preferirani scenarij treba biti usmjeren ka postizanju ciljeva u pravo
vrijeme, ali ne ranije, tako da se troškovi gospodarenja otpadom umanje. Troškovno
najisplativije rješenje za postizanje svih postavljenih ciljeva, uključujući i ciljeve obrade i
odlaganja otpada, je scenarij s niskim udjelom reciklaže uz rad postrojenja za mehaničkobiološku
obradu otpada (MBO/GIO).
5.3. Budući sustav gospodarenja otpadom
5.3.1. Pregled planiranih aktivnosti
U nastavku je tablično prikazan pregled aktivnosti planiranih tijekom cijelog planskog
perioda uspostave i rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom (tab. 5.3.1-1).
Prikazane aktivnosti planirane su tako da se postigne svaki od postavljenih ciljeva. Važno je
pri tome napomenuti da Županija treba podržavati prihvaćene nacionalne inicijative za
izbjegavanje otpada tijekom cijelog planskog perioda.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 105

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Aktivnosti započete radi smanjenja količina otpada za odlaganje uključuju uspostavu
odvajanja otpada na mjestima njegova nastanka te reciklažu komunalnog, neopasnog
proizvodnog i grañevinskog otpada. Tijekom razmatranog planskog perioda bit će
uspostavljeni i ureñaji za gospodarenje otpadom radi reciklaže, obrade i zbrinjavanja otpada
na troškovno učinkovit način, a uz istovremeno smanjenje nepovoljnih učinaka na okoliš. U
okviru Županijskog centra za gospodarenje otpadom bit će uspostavljeno i sanitarno
odlagalište otpada.
Na početku planskog perioda treba provesti akcije usmjerena na poboljšanje gospodarenja
otpadom na otocima, i to tako da se otpad s otoka prevozi s otoka na kopno radi obrade,
konačnog zbrinjavanja i moguće reciklaže.
Tablica 5.3.1-1. Pregled planiranih aktivnosti u izgradnji novog sustava gospodarenja otpadom
u Zadarskoj županiji
Zadaci / Aktivnosti
G o d i n a
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Unapreñenje izbjegavanja otpada
Podrška nacionalnim kampanjama za izbjegavanje stvaranja otpada
Smanjenje količine otpada za odlaganje
Uspostava reciklažnih dvorišta u Gradu Zadru i u svim JLS do 31.12.2008.
Članak 56. „Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu“ (Narodne novine,
broj 60/2008.)
Poboljšanje odlaganja
Zatvaranje i sanacija postojećih odlagališta. Sva odlagališta moraju biti sanirana
do 31.12.2011., a u skladu s odredbama „Pravilnika o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (Narodne
novine, broj 117/2007.)
Projektiranje i izgradnja Županijskog centra gospodarenja otpadom
Uspostava Županijskog centra gospodarenja otpadom
Projektiranje i izgradnja pretovarnih stanica
Projektiranje i izgradnja ureñaja za mehaničko-biološku obradu otpada
Poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima
Zatvaranje odlagališta na otocima. Sva odlagališta moraju biti sanirana do
31.12.2011.
Uspostava reciklažnih dvorišta do 31.12.2008. u svim JLS članak 56. „Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o otpadu“ (Narodne novine, broj 60/2008.)
Ostvarenje suradnje izmeñu jedinica lokalne samouprave
Uspostava regionalne suradnje
Poboljšanje monitoringa
Godišnje sakupljanje podataka i izvještavanje x x x x x x x x x
Podrška nacionalnim inicijativama za monitoring
5.3.2. Uobičajen način sakupljanja otpada
Sustav sakupljanja otpada bit će proširen kako bi se postigao nacionalni cilj u vezi
ostvarenja povećanog udjela stanovništva obuhvaćenog organiziranim sakupljanjem kućnog
otpada. „Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj
130/2005.) predviñeno je da do 2015. g. organiziranim skupljanjem komunalnog otpada bude
obuhvaćeno 90% stanovništva RH.
Već danas je u Zadarskoj županiji organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada
obuhvaćen vrlo visok udio stanovništva. Svi gradovi u Županiji u tom će smislu biti dodatno
snažno potaknuti, kako bi do 2025. g. – a u skladu sa strateškim opredjeljenjem na razini
Države - organizirano sakupljanje otpada obuhvatilo sva kućanstva. Kao neophodna
aktivnost u svjetlu realizacije organiziranog skupljanja otpada po kućanstvima Županije u
nadolazećem periodu, nameće se i nabava dodatnih namjenskih vozila i kontejnera. Sve
općine u Županiji potaknut će se da postignu potpuni obuhvat organiziranog sakupljanja
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 106

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
otpada po kućanstvima do kraja 2016. g.
5.3.3. Odvajanje otpada na mjestu nastanka i reciklaža
Otpad će se odvajati na mjestu nastanka i reciklirati. Reciklabilne frakcije otpada iz
kućanstava sakupljat će se putem reciklažnih kontejnera ili „zelenih otoka“ i reciklažnih
dvorišta. Budući da u urbanim područjima nastaje više otpada nego u ruralnim krajevima,
napori usmjereni na odvajanje otpada na mjestu nastanka zbog reciklaže prvenstveno će se
poduzimati u urbanim područjima. U tom smislu treba naglasiti da se na samo gradsko
naselje Zadar odnosi više od 65% cjelokupnog otpada iz kućanstava koji nastane u urbanim
područjima Županije.
U tablici 5.3.3-1. prikazani su elementi koji će se uspostaviti u okviru sustava reciklaže
otpada iz kućanstava u urbanim područjima. Udio „pokrivenosti“ reciklabilnih materijala
sakupljanjem putem reciklažnih kontejnera i reciklažnih dvorišta tijekom planskog će se
razdoblja postupno povećavati, tako da on 2008 g. iznosi 20 %, 2011 g. 40% i 2016 g. 60%.
Tablica 5.3.3-1. Shema predviñenog načina sakupljanja komunalnog otpada
Način sakupljanja
Uobičajeni način
sakupljanja
Planirano
ostvariti do
Reciklažni kontejneri 2008. g.
Vrsta otpada
2011. g. ostali otpad
2008. g.
papir/karton, staklo,
metal, plastika
papir/karton, staklo,
metal, plastika
2011. g. vrtni otpad
Način obrade / zbrinjavanja
otpada
- odlagalište otpada
- postrojenje za mehaničkobiološku
obradu otpada
- ureñaj za materijalnu oporabu
- odvojeno sakupljenih reciklabilnih
materijala
- reciklabilni materijal za prodaju
- postrojenje za kompostiranje
u hrpama
Reciklažna dvorišta
za dovoz otpada
2010. g.
opasni otpad iz
kućanstava
- ureñaj za obradu opasnog otpada
(nacionalni ureñaj)
2010. g. EE-otpad
2011. g. ostatni otpad
- ureñaj za materijalnu oporabu
EE-otpada (nacionalni ureñaj)
- postrojenje za mehaničko-biološku
obradu otpada
Napomena: Uspostava reciklažnih dvorišta u svim jedinicama lokalne samouprave treba biti izvedena najkasnije
do 31. prosinca 2008. (prema „Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu“, Narodne novine,
broj 60/2008.; članak 56.)
U Gradu Zadru postupno će biti uspostavljen sustav sakupljanja za reciklabilni otpad putem
reciklažnih kontejnera i reciklažnih dvorišta. Početno će sustavom do kraja 2008. g. biti
pokrivena jedna trećina stanovnika Zadra. Sustav će biti proširen, pa će 2011. g. u njega biti
uključene dvije trećine svih stanovnika grada, a cijeli grad Zadar bit će obuhvaćen
skupljanjem reciklabilnog otpada do 2016. g. Reciklažni kontejneri i reciklažna dvorišta
uspostavit će se i u drugim urbanim područjima Županije do 2016. g. Razvoj sustava ovisit
će o iskustvu i rezultatima postignutim na području Grada Zadra. I u ruralnim će područjima
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 107

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
nakon 2016. g. biti postavljeni reciklažni kontejneri, u kojima će reciklabilne frakcije biti
uskladištene sve dok se ne prikupe dovoljne količine da bi se opravdao njihov odvoz.
Očekuje se da 2010. g. reciklažna dvorišta budu proširena tako da uključe i sakupljanje
EE-otpada i opasnog otpada. (Te će se frakcije otpada, u skladu s odredbama „Strategije
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj 130/2005.), obrañivati u
posebnom ureñaju, koji će na razini cijele Hrvatske biti uspostavljen do 2010. g. Meñutim,
postoji i mogućnost da u meñuvremenu bude uspostavljen nacionalni sustav za povratno
preuzimanje EE-otpada, koji će obuhvatiti npr. one potrošače koji besplatno vraćaju svoju
otpadnu opremu u maloprodajne trgovine za takvu i sličnu opremu i ureñaje.
Neopasni proizvodni otpad sakuplja se na uobičajen način tijekom cijelog planskog
perioda. Osim toga, 2010. g. se uvodi odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada. Obim
pokrivenosti sakupljanja reciklabilnog otpada postupno će se povećavati tako da 2011. g.
bude obuhvaćeno 40 % i 2016. g. 60% ukupno reciklabilnog otpada.
Sustav sakupljanja reciklabilnog neopasnog proizvodnog otpada, uspostavljen u oko dvije
trećine površine gradskog naselja Zadra, bit će do 2011. g. proširen na cijelo područje Zadra,
a do kraja 2016. g. bi daljnjim širenjem trebao uključiti čitavo područje Županije (tab. 5.3.3-2).
Ipak, treba napomenuti da će razvoj ovog sustava bitno ovisiti o iskustvu i rezultatima
postignutim na području gradskog naselja Zadar.
Tablica 5.3.3-2. Predviñeni način sakupljanja neopasnog proizvodnog otpada
Shema
sakupljanja
Početak
rada
Frakcije otpada
Ureñaj / postrojenje / grañevina
Uobičajen način
sakupljanja
2011. g. ostali otpad
- odlagalište otpada
- postrojenje za mehaničkobiološku
obradu otpada
Sakupljanje
reciklabilnog
otpada
2010. g.
papir / karton
staklo
metal
plastika
EE-otpad
- ureñaj za materijalnu oporabu
odvojeno sakupljenih reciklabilnih
materijala
- ureñaj za materijalnu oporabu
EE-otpada
Ciljevi provedbe reciklaže za ambalažni otpad do 2010. g. trebaju biti ostvareni
uspostavom sustavnog sakupljanja papira/kartona, stakla, metala i plastike iz kućanstava,
trgovine i industrije.
Istovremeno će Županija temeljito pratiti opći razvoj i iskustva sa sustavima sakupljanja u
Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, te biti otvorena za nove inicijative, uključujući i moguću
suradnju s tvrtkama koje se bave ambalažom i ambalažnim otpadom.
Grañevinski otpad treba se takoñer odvajati na mjestu nastanka i zatim reciklirati. Do 2010.
g. potrebno je uspostaviti odvojeno sakupljanje i osigurati prijevoz betonskog otpada,
crjepova i šute na ureñaj za reciklažu grañevinskog otpada. Reciklirati treba i plastiku i
staklo, kao i zemlju koja nije onečišćena (tab. 5.3.3-3).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 108

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Tablica 5.3.3-3. Predviñeni način sakupljanja grañevinskog otpada
Način
sakupljanja
Početak
rada
Frakcije otpada
Ureñaj / postrojenje / grañevina
Uobičajen
način
sakupljanja
Sakupljanje
reciklabilnog
otpada
2011. g. ostali otpad - odlagalište otpada
2010. g.
metal, plastika,
ostali sagorivi otpad
beton, crijep i šuta
- reciklabilni materijal za prodaju
- ureñaj za reciklažu grañevinskog
otpada
Sustav za sakupljanje i reciklažu, odnosno obradu/preradu otpadnih vozila treba biti
uspostavljen na nacionalnoj razini. Nacionalni ciljevi za reciklažu postavljeni su za 2015. g.
5.3.4. Postrojenja za gospodarenje otpadom
Uspostava postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) planirana je do 31.
prosinca 2011. g., a što je u skladu s postavljenim ciljevima (i rokovima) u vezi početka
obrade i odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada (tab. 5.3.4-1).
Tablica 5.3.4-1. Rokovi realizacije ureñaja/postrojenja za gospodarenje otpadom
Grañevina / ureñaj / postrojenje
Početak rada
Sanitarno odlagalište otpada 2011. g.
Postrojenje za MBO 2011. g.
Ureñaj za materijalnu oporabu 2011. g.
Postrojenje za kompostiranje u hrpama 2011. g.
Ureñaj za reciklažu grañevinskog otpada 2011. g.
Ureñaj za obradu opasnog otpada (na razini RH) 2010. g.
Ureñaj za materijalnu oporabu EE-otpada (na razini RH) 2010. g.
5.4. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije
Županijska skupština Zadarske županije donijela je krajem 2006. g. Izmjene i dopune
Prostornog plana Zadarske županije, u sklopu kojih je uvrštena i lokacija budućeg
Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije (ŽCGO), predviñena na
području eksploatacijskih polja tehničkog grañevnog kamena, zapadno od Biljana Donjih, na
području Grada Benkovca.
Na temelju Izmjena i dopuna Prostornog plana ureñenja Grada Benkovca, a u skladu s
odredbama Prostornog plana Zadarske županije, ŽCGO se planira izgraditi na području
čitave površine postojećeg eksploatacijskog polja Busišta 3 te dijelu eksploatacijskog polja
Busišta 2, uz napomenut da će se dio Centra nalaziti i na slobodnoj površini izvan postojećih
istražnih i eksplotacijskih polja tehničkog grañevnog kamena na navedenoj lokaciji. Lokacija
ŽCGO udaljena je oko 100 m od trase autoceste Zagreb-Split i oko 1.200 m do čvorišta
Zadar-2.
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije sastoji se od tri meñusobno
povezana projekta, a koji se odnose na:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 109

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
izgradnju i upravljanje Županijskim centrom za gospodarenje otpadom
izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada
sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u Županiji.
Predviñeno je da se projekt uspostave ŽCGO razvija sljedećom dinamikom:
2008. g. izrada projektne dokumentacije potrebne za usvajanje predmetne SUO
i izrada Studije izvodljivosti uključujući trošak-korist (cost-benefit)
analize u svrhu osiguranja financijskih sredstava
2008. g. početak izrade Idejnog projekta, kao jednog od preduvjeta za
ishoñenje lokacijske dozvole za izgradnju ŽCGO i pretovarnih
(transfer) stanica
2009. g. priprema Glavnog projekta, kao preduvjeta za ishoñenje grañevinske
dozvole za izgradnju ŽCGO i pretovarnih (transfer) stanica
2010. g. početak izgradnje ŽCGO i pretovarnih (transfer) stanica
2011. g. početak rada ŽCGO, najkasnije do 31. prosinca 2011. godine
5.5. Opis lokacija i objekata u sastavu Županijskog centra za gospodarenje
otpadom
Lokacija budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) predviñena je na
području eksploatacijskih polja tehničkog grañevnog kamena, zapadno od naselja Biljane
Donje, na području Grada Benkovca.
Lokacija ŽCGO nije smještena na idealnom mjestu (što je uvjetovano objektivnim
okolnostima, tj. geografskim položajem Županije), budući da se nalazi u području krša, bez
prirodnih slojeva zaštite resursa podzemne vode. Stoga će sigurnost rada Centra u velikoj
mjeri ovisiti o kvaliteti predviñenog sustava umjetnih barijera.
Površina ŽCGO s planiranim funkcionalnim objektima, tampon zonom oko vanjske ograde
Centra i prilaznim cestama, zauzima površinu od oko 490.000 m 2 (49 ha).
Županijski centar za gospodarenje otpadom sastojat će se od sljedećih funkcionalnih
cjelina (objekata, grañevina, površina):
područje za dovoz otpada za grañane (površine oko 1,5 ha)
ulazno-izlazna zona s pratećim objektima (oko 1,5 ha)
područje za reciklažu otpada (oko 1,5 ha)
područje za smještaj postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (oko 2,0 ha)
područje za skladištenje i obradu grañevinskog otpada (oko 9,1 ha)
područje za smještaj sanitarnog odlagališta otpada (oko 17,8 ha)
područje za obradu procjeda i odlagališnog plina (oko 1,0 ha)
područje za smještaj garaža i radionica (oko 1,4 ha)
područje za kompostiranje zelenog otpada (oko 2,0 ha)
područje za razvoj/širenje odlagališta otpada (oko 8,5 ha)
pristupne ceste i koridori (oko 1,5 ha).
Osim područja za odlaganje i obradu otpada, za uspostavu operativnog odlagališta
potrebno je izgraditi i sljedeće objekte i ureñaje, odnosno površine:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 110

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
ograda, ulazni prostor („porta“) i pojas oko odlagališta otpada
pristupne ceste, interne prometnice za kamione, interne prometnice za kompaktore i
vučna vozila s gusjenicama, površina za parkiranje vozila i sl.
ureñaj za pranje vozila i kotača, crpka za gorivo i rezervoar
područje za kontrolu i razvrstavanje otpada s površinom za skladištenje ili karantenu
otpada
ureñaj za obradu procjednih voda
ureñaji za spaljivanje odlagališnog plina na baklju ili njegovo energetsko iskorištenje
površina za skladištenje zemlje.
ŽCGO je od Zadra udaljen oko 20 km, a od Benkovca, na čijem se teritoriju nalazi - 23 km.
Biograd na moru udaljen je od lokacije ŽCGO oko 43 km, a grad Pag oko 59 km. Cestovna
udaljenost Centra od Starigrada iznosi 36 km, od Nina 29 km, a od Gračaca 56 km. Lokacija
je u geoprometnom smislu gotovo idealno smještena unutar Županije, pa je (s izuzetkom
Paga i Gračaca) relativno bliska svim središtima gradova i općina Županije. Udaljenost
Centra od najbližeg naselja (zaselak Veljane u naselju Biljane Donje) iznosi oko 1 km.
Područje ŽCGO je u smjeru sjeverozapada prometno povezano lokalnom cestom Biljane
Donje-Poličnik-Islam Latinski te, dalje, državnom cestom sa Zadrom, a odvojkom u Murvici s
Ninom i Virom. U smjeru jugoistoka županijskom cestom preko Biljana Donjih ŽCGO je
cestovno povezan s Benkovcem i Biogradom, a preko Zemunika Donjeg i Babinog Duba,
županijskom cestom sa Zadrom na jugozapadu.
Područje ŽCGO, odnosno prostor postojećih eksploatacijska polja Busišta 2 i Busišta 3,
udaljeno je oko 100 m od trase autoceste Zagreb-Split, a oko 1.200 m do autocestovnog
čvorišta Zadar 2. Najbliža željeznička postaja nalazi se u Škabrnji, a udaljena je oko 4 km
južno od lokacije. U neposrednoj blizini ŽCGO, nedaleko od naselja Zemunik Donji, nalazi se
zračna luka Zadar. Najmanja zračna udaljenost ŽCGO od obale mora (Sukošan) je 15 km.
Krajobraz buduće lokacije ŽCGO, u širem području eksploatacijskih polja, već je danas
devastiran uslijed miniranja te usitnjavanja i transportiranja grañevnog kamena. Meñutim,
uspostavom ŽCGO, na ovoj bi se lokaciji provela i djelomična sanacija postojećih
kamenoloma i to popunjavanjem iskopnih udubljenja, nastalih eksploatacijom grañevnog
kamena.
Predviñena lokacija nalazi se unutar sljevnog područja Zadarskih crpilišta, i to u njegovom
krajnjem jugoistočnom dijelu, na granici III. i IV.a zone sanitarne zaštite. Iako je najbliže
vodocrpilište Oko od lokacije ŽCGO udaljeno oko 10 km, promatrani prostor lokacije u
hidrogeološkom smislu pripada podslivu priobalnog izvorišta Golubinka, od kojega je
udaljeno oko 18 km.
Na temelju strukturno-tektonske i litostratigafske analize te provedenog trasiranja iz ponora
Biljane Donje može se zaključiti da se predviñena lokacija ŽCGO nalazi u zoni privilegiranih
tokova podzemne vode. Zbog toga, iako je ovo područje značajno udaljeno od najbližih
vodocrpilišta, podzemnoj vodi treba manje od 10 dana (u kišnom periodu) da se pojavi na
izvorištu Golubinka, a djelomično i na vodocrpilištu Oko.
S obzirom na činjenicu da se predložena lokacija nalazi u stijenama dobre sekundarne
propusnosti, unutar zone sanitarne zaštite crpilišta Zadarskog vodovoda, bilo je neophodno
od Hrvatskih voda, ustanove nadležne za razmatrana pitanja, zatražiti uvjete koji trebaju biti
zadovoljeni kao preduvjet konačnog prihvaćanja lokacije za smještaj ŽCGO. Stručno
mišljenje/ocjena Hrvatskih voda o predloženoj lokaciji uključuje i sljedeći tekst:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 111

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
„ ... Prema Pravilniku o zonama sanitarne zaštite (NN 55/02 čl. 24) u III. zoni sanitarne
zaštite nije dozvoljeno odlaganje otpada. Meñutim, čl. 27 istog Pravilnika dozvoljava
mogućnost tzv. "mikrozoniranja", odnosno provedbu namjenskih detaljnih vodoistražnih
radova kojima se može preciznije utvrditi zona sanitarne zaštite za odreñeni mikrolokalitet...“.
U meñuvremenu, Hrvatske vode su dale prijedlog, a potom izradile i program istražnih
hidrogeoloških radova koje je trebalo provesti, a s ciljem provedbe trasiranja podzemne vode
te determinacije vodnog lica (razine podzemne vode). Vodno lice na području lokacije
utvrñeno je na prosječnoj dubini od 65 m.
Do danas su na predmetnoj lokaciji, i to na odgovarajućim stručno odabranim
mikrolokacijama (pukotinskim zonama) izvedene 4 dodatne istražno-opažačke bušotine
(jedna je izvedena ranije), pomoću kojih će se, izmeñu ostaloga, dobiti i detaljan uvid u
položaj, odnosno nagib vodnog lica te smjer otjecanja podzemne vode.
5.6. Scenariji razvoja i kapacitet odlagališta
Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada (Narodne novine, broj 117/2007.), člankom 5., stavkom 1., podstavkom 3.,
odreñeno je da je na odlagalištu otpada zabranjen prihvat komunalnog otpada ukoliko mu
masa biorazgradive komponente premašuje 35% od ukupne mase, s tim da je člankom 22.,
stavkom 1. odreñeno da se ova odredba primjenjuje na sva odlagališta unutar centara za
gospodarenje otpadom koji su pušteni u rad nakon stupanja na snagu ovog pravilnika. Isto
tako člankom 6. stavkom 1. je odreñeno da je na odlagališta otpada dozvoljeno odlaganje
samo prethodno obrañenog otpada.
Isto tako u Planu gospodarenja otpadom RH je navedeno da zona za odlaganje otpada
sadrži odlagalište za neopasni otpad, a može sadržavati i odlagalište za inertni otpad
izvedeno prema važećim propisima.
S obzirom na dinamiku gradnje Županijskog/regionalnog centra za gospodarenje otpadom
do uspostave postrojenja za obradu otpada u sklopu zone za odlaganje otpada u nekim je
županijama/regijama potrebno predvidjeti rezervno odlagalište za odlaganje komunalnog
otpada u razdoblju do gradnje Županijskog/regionalnog centra za gospodarenje otpadom,
odnosno do uspostave sustava obrade otpada (kapaciteta za maksimalno pet godina). Uz
komunalni otpad, na ovo će se odlagalište odlagati i obrañeni neopasni proizvodni otpad koji
se danas odlaže zajedno s komunalnim. Za županije/regije u kojima je prostor za odlaganje
otpada do gradnje Županijskog/regionalnog centra za gospodarenje otpadom (sljedećih pet
godina) osiguran na postojećim odlagalištima koja su u postupku sanacije, taj prostor ne
treba predviñati.
Na odlagalište neopasnog otpada može se odložiti samo:
prethodno obrañeni otpad i to komunalni otpad
neopasni otpad bilo kojeg porijekla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na
odlagališta za neopasni otpad
stabilan i nereaktivan prethodno obrañeni opasni otpad ako granične vrijednosti
onečišćenja u eluatu ne prelaze granične vrijednosti za neopasni otpad.
Stoga će modalitet odlaganja otpada ovisiti o situaciji u trenutku puštanja u rad Centra.
Procijenjeno je da u Zadarskoj županiji godišnje nastaje oko 170.000 t otpada, i to:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 112

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
komunalnog otpada 60.000 t
neopasnog proizvodnog otpada 20.000 t
grañevinskog otpada 90.000 t
U postrojenju za mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada obrañuje se samo
biorazgradivi komunalni otpad, i to tako da se nakon procesa obrade oko 25-30% početne
mase otpada isparavanjem pretvara u vodu; do 10% početne mase namijenjeno je
recikliranju (oporabi); 30-40% početne mase pretvara se u gorivo (GIO/RDF) pogodno za
(su)spaljivanje u cementarama, spalionicama ili zasebnim energanama, a 25-35% početne
mase otpada predstavlja tzv. biostabilat, odnosno metanogenu frakciju, koja se odvozi na
odlagalište otpada te se u višegodišnjim ciklusima (u slučaju „bioreaktorskog“ odlagališta)
nakon ekstrakcije metana, pretvara u inertni, pročišćeni GIO/RDF. Iz navedenoga proizlazi
da će se uključivanjem MBO količina komunalnog otpada za odlaganje smanjiti za najmanje
50% (s iskorištenjem GIO/RDF kao goriva u cementarama, smanjenje količine komunalnog
otpada za odlaganje može doseći čak i do 75% početne mase otpada. Selektivnim odvajanje
materijala i selektivnim kompostiranjem, pretpostavlja se da se 50% grañevinskog otpada
može, umjesto odlaganja na odlagalište, korisno upotrijebiti.
U tablici 5.6-1. prikazane su pretpostavljene količine komunalnog, proizvodnog i
grañevinskog otpada, koje će se odlagati u Županijski centar gospodarenja otpadom u
različitim scenarijima. Prikazana je i ukupna godišnja količina (masa, volumen) otpada, na
temelju pretpostavljene nasipne mase od 750 kg/m 3 , i to za pretpostavljeni vijek trajanja
odlagališta od 25 godina.
Tablica 5.6-1. Pretpostavljene količine komunalnog, proizvodnog i grañevinskog otpada (t)
Bez selektivnog odvajanja
Sa selektivnim odvajanjem
Vrsta otpada
grañevinskog otpada
grañevniskog otpada
Samo MBO MBO Samo MBO MBO
odlagalište bez RDF s RDF odlagalište bez RDF s RDF
Komunalni otpad (t/god.) 60.000 30.000 15.000 60.000 30.000 15.000
Proizvodni otpad (t/god.) 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000
Grañevinski otpad (t/god.) 90.000 90.000 90.000 45.000 45.000 45.000
Ukupno (t/god.) 170.000 140.000 125.000 125.000 95.000 80.000
Volumen (m 3 /god.) 225.000 185.000 165.000 165.000 125.000 105.000
Ukupni volumen 2025. g. (m 3 ) 5.625.000 4.625.000 4.125.000 4.125.000 3.125.000 2.625.000
Iz navedenoga je vidljivo da implementacijom MBO biorazgradivog komunalnog otpada,
korisnom upotrebom GIO/RDF te selektivnim odvajanjem grañevinskog otpada postoji
značajna mogućnost smanjenja početnog volumena otpada za odlaganje.
Planirani koncept otkopavanja kamenoloma Busišta 3 sastoji se od osam etapa, u okviru
kojih će se unutar eksploatacijskog polja romboidnog oblika u stijeni (vapnenac) iskopati
prostor zapremine oko 1,6 milijuna m 3 . Približne dimenzije gornje razine tog romboidnog
iskopa na nivoima K-155 i K-142 iznose oko 450 m x 350 m (tj. oko 160.000 m 2 ili 16 ha).
Približne dimenzije donje razine romboidnog iskopa na razini K-127 iznose oko 345 m x 215
m. Visina iskopa na južnoj strani iznosi oko 15 m, a na sjevernoj oko 28 m. Procijenjeni
volumen tog iskopanog prostora iznosi oko 300.000 m 3 .
Uz pretpostavku da visina nasutog otpada iznosi 10 m iznad površine terena oko iskopa
kamenoloma Busišta 3, a čija je površina oko 16 ha, receptivni kapacitet odlagališta iznosio
bi oko 2,4 milijuna m 3 , što predstavlja 42% kapaciteta potrebnog za odlaganje otpada u
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 113

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
predviñenom razdoblju od 25 godina, a koji iznosi ukupno 5.625 milijuna m 3 (prema scenariju
da se sav nastali otpad upućuje na odlaganje u navedeno sanitarno odlagalište).
Meñutim, u slučaju primjene MBO te uz selektivno odvajanje grañevinskog otpada, na gore
opisanom odlagališnom prostoru (iskopu) mogao bi se osigurati 100%-kapacitet za odlaganje
one frakcije otpada koja je nakon obrade namijenjena odlaganju.
U kamenolomima koji se nalaze u blizini lokacije budućeg Županijskog centra za
gospodarenje otpadom nastaju značajne količine grañevinskih materijala, čija se otpadna
frakcija može upotrijebiti kao materijal za dnevno prekrivanje odlagališta. Meñutim, u širem je
području zapažen osjetan nedostatak glinovitog materijala. Taj se problem dijelom može
riješiti primjenom različitih tipova sintetičkih membrana i pokrova, čime bi se znatno smanjile
dodatno potrebne količine gline.
Zbog hidrogeološke osjetljivosti područja, izgradnja odlagališta na predmetnoj lokaciji
zahtijevat će izgradnju donjeg zaštitnog brtvenog sloja, kojim će se uspostaviti izolacijska
barijera izmeñu odloženog otpada i sustava podzemnih voda. Postojeća regulativa (Pravilnik
o uvjetima za postupanje s otpadom, Narodne novine broj 123/97.), temeljena na
odgovarajućim pozitivnim iskustvima, propisuje da: (a) temeljni brtveni sloj i bokovi
odlagališta otpada I. kategorije mora biti izgrañen od mineralnog materijala, čiji koeficijent
propusnosti ne smije biti veći od 10 -9 m/s; (b) temeljni brtveni sloj odlagališta otpada I.
kategorije, kojim se osigurava odgovarajuća nepropusnost, mora biti debljine od najmanje
1,0 m i (c) dno odlagališnog tijela mora biti na razini od najmanje 1,0 m iznad najviše razine
podzemne vode.
Na području lokacije budućeg ŽCGO, vodno lice nalazit će se znatno dublje od dna
odlagališnog tijela u odnosu na zakonom odreñene vrijednosti. Meñutim, prirodni geološki
ambijent (litološki sastav stijena) ne posjeduje svojstva koja bi jamčila potreban koeficijent
propusnosti. Stoga će, da bi se zadovoljili zahtjevi regulative, biti neophodno izgraditi
dvostruki sustav barijera (membrana) koji će uključiti: (a) glavnu membranu, koja sprečava
kretanje procjeda iz odlagališnog tijela; (b) sekundarnu membranu na dnu odlagališnog tijela
kako bi se zadržao, odnosno zaustavio potencijalni prodor dijela procjeda koji bi eventualno
prošao kroz glavnu membranu i (c) sustav za otkrivanje curenja procjeda, koji će biti
smješten izmeñu dviju membrana i tako nadzirati integritet glavne membrane te omogućiti
(dozvoljavati) uklanjanje potencijalnog procjeda koji je eventualno procurio kroz glavnu
membranu i zadržao se u prostoru izmeñu glavne i sekundarne membrane.
Pored donjeg zaštitnog brtvenog sustava s dvije membrane, potrebno je na dnu
odlagališnog tijela postaviti i sustav za skupljanje procjeda, a u svrhu skupljanja i otklanjanja
prikupljenog procjeda. Ispod obje zaštitne membrane koje sudjeluju u sastavu donjeg
brtvenog sustava odlagališnog tijela bit će potrebno, u svrhu zaštite membrana od mogućeg
oštećenja, postaviti geotekstilnu (platnenu) foliju. Sloj glinovitog materijala morat će se
nanijeti na donju plohu kamenolomskog udubljenja u svrhu poravnanja terena i prekrivanja
svih površinskih otvora na toj plohi. Tako će se, ujedno, formirati glatka zaravnjena radna
podloga za ugradnju spomenutih membrana donjeg brtvenog sustava. Membrana se mora
ugraditi preko cijele donje plohe kamenolomskog udubljenja, ali i – nakon formiranja
odgovarajućih pokosa (odnosno bočnih nagiba) i s njegove bočne strane.
Nakon što se sanitarno odlagalište ispuni otpadom do predviñene gornje granice, bit će
potrebno formirati gornji završni (pokrovni) sustav u svrhu minimiziranja infiltracije
površinskih voda u odlagališno tijelo, a time i stvaranja manjih količina procjeda. Tipičan
sintetski pokrovni sustav uključuje: (a) početni sloj granulata, debljine 0,3 m, koji se postavlja
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 114

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
izravno na gornju plohu otpada; (b) zaštitni sloj geotekstila; (c) HDPE ili PVC geomembranu;
(d) zaštitni sloj geotekstila; (e) drenažni sloj pijeska, debljine 0,2 m; (f) sloj gline, debljine 0,3
m i (g) gornji (površinski) pokrov zemlje (humusa), debljine 0,15 m.
Prema važećim propisima, obodni kanal oko odlagališnog tijela mora se izgraditi s ciljem
zadržavanja svih oblika površinskog otjecanja podalje od tijela odlagališta, a prikupljene
oborinske i druge površinske vode usmjeruju se prema odlagališnom sustavu odvodnje i
točkama za kontrolirano otpuštanje, uz obvezni monitoring prije ispuštanja.
Obrada procjednih voda na odlagalištu se, zbog skupoće izgradnje objekta za obradu
procjeda, obično financijski ne isplati. Stoga se smatra da je najracionalnije procjed s lokacije
ukloniti, odnosno prikupiti i odgovarajućim kamionima-cisternama odvesti do najbližeg
djelatnog pročišćivača otpadnih voda (doduše, u ovom trenutku na području Zadarske
županije još nema bioloških pročišćivača otpadnih voda, ali se ozbiljno planira jedan takav
objekt izgraditi za potrebe Grada Zadra (20-25 km od lokacije ŽCGO).
Odlagališni plin nastaje tijekom anaerobnog raspada organske komponente odloženog
otpada. Glavne komponente odlagališnog plina su metan (CH 4 ) i ugljični dioksid (CO 2 ). Oba
ova plina izraziti su predstavnici tzv. stakleničkih plinova, koji u atmosferi izazivaju „efekt
staklenika“, a time izravno sudjeluju u procesu globalnog zagrijavanja atmosfere (pri tome,
utjecaj metana je oko 20 puta „intenzivniji“ na stvaranje „efekta staklenika“ u odnosu na
ugljični dioksid). Osim toga, metan je eksplozivan kada je u zraku prisutan u koncentracijama
od 5-15%. Kada se plin sakupi u odlagališnom tijelu, na raspolaganju je nekoliko alternativnih
metoda za njegovo odstranjivanje, kao npr. direktnim provjetravanjem u atmosferu,
filtriranjem, izgaranjem na baklju ili korištenjem u proizvodnji energije.
S obzirom da je prostor za odlaganje u kamenolomskom udubljenju (jami) obložen
brtvenim sustavom po dnu i na pokosima te stoga djeluje poput velike "kade", trebat će
pripaziti da se otpad odlaže u odlagališni prostor do razine okolnog terena. Na taj će se
način, prije konačnog zatvaranja odlagališta, olakšati postavljanje učinkovitog završnog
pokrovnog sustava i minimizirati infiltracija površinske vode u odlagališno tijelo. Na površini i
unutar odlagališta trebat će izgraditi odgovarajući sustav odvodnjavanja, koji će se trajno
sakupljati i kanalizirati oborinske i druge površinske vode.
5.7. Centar za gospodarenje otpadom u svjetlu zahtjeva utvrñenih
Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. g.
U svrhu utvrñivanja usklañenosti s važećim propisima, u nastavku slijedi referentni tekst iz
„Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. g.“ (Narodne novine, broj
85/2007.), kojim se utvrñuju način rada i funkcionalni sastav (grañevine, postrojenja, ureñaji,
površine, infrastruktura) županijskog/regionalnog centra za gospodarenje otpadom:
Otpad sakupljen u pretovarnim stanicama dovozi se do Centra za gospodarenje otpadom
(Centar), koji je smješten na odreñenoj udaljenosti od naseljenog područja. U Centru se
prihvaća i otpad sakupljen preko sakupljačke mreže područja, uspostavljene u širem okružju
Centra. U Centru se odvijaju različite aktivnosti vezane uz obradu otpada prije njegovoga
konačnog odlaganja na odlagalištu neopasnog otpada, a koje je ujedno i sastavni dio Centra:
prihvat i obrada sortiranog ili nesortiranog otpada
sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili reciklirati te sakupljanje i daljnja
predaja opasnog otpada
sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 115

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada
odlaganje obrañenog otpada.
Županijski centar za gospodarenje otpadom u osnovi se sastoji od:
a) ulazne zone
b) postrojenja za obradu otpada
c) zone za privremeno skladištenje otpada
d) zone za odlaganje otpada
e) zone za prikupljanje i obradu bioplina i
f) zone za prikupljanje i obradu otpadnih voda.
Ulazna zona. Ulazna zona se sastoji od platoa za pranje kotača i vozila, mosne vage na
kojoj se važe otpad koji ulazi u Centar, portirnice i upravne zgrade, parkirališta za osoblje,
posjetitelje i objekta za održavanje opreme i vozila. Cijelo područje Centra je ograñeno.
Postrojenje za obradu otpada. U prostoru predviñenom za postrojenje za obradu otpada
postavlja se tehnološka linija za obradu otpada.
Zona za privremeno skladištenje otpada. U Centru je potrebno osigurati prostor za
prihvat i obradu grañevinskog otpada. U sklopu ove zone nalazi se prostor za sakupljanje
glomaznog otpada. Ovaj se otpad, nakon izdvajanja i privremenog skladištenja, predaje
ovlaštenom sakupljaču. U sastavu ove zone, ovisno o udaljenosti Centra od naseljenih
područja, može se predvidjeti prostor za reciklažno dvorište, u kojemu se prikuplja odvojeno
sakupljeni otpad, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, ili otpad nastao u procesu
predobrade otpada. Zona za privremeno skladištenje, izmeñu ostalog, sadrži i prostor za
privremeno skladištenje opasnog otpada, koji se izdvaja tijekom prethodnog pregleda
otpada. Nakon što se izdvoji i privremeno skladišti, predaje se ovlaštenom sakupljaču.
Zona za odlaganje otpada. Zona za odlaganje otpada sadrži odlagalište za neopasni
otpad, a može uključivati i odlagalište za inertni otpad, izvedeno prema važećim propisima. S
obzirom na dinamiku gradnje Centra do uspostave postrojenja za obradu otpada u sklopu
zone za odlaganje otpada, u nekim je županijama/regijama potrebno predvidjeti rezervno
odlagalište za odlaganje komunalnog otpada u razdoblju do gradnje Centra, odnosno do
uspostave sustava obrade otpada (kapacitet tog, rezervnog odlagališta ne smije biti veći od
količine otpada predviñene za odlaganje u sljedećih pet godina). Uz komunalni otpad, na ovo
će se odlagalište odlagati i obrañeni neopasni proizvodni otpad, koji se danas odlaže
zajedno s komunalnim. Za županije/regije u kojima je prostor za odlaganje otpada do gradnje
Centra (sljedećih pet godina) već osiguran na postojećim odlagalištima otpada, a koja se
trenutno nalaze u postupku sanacije, prostor rezervnog odlagališta uopće ne treba
predviñati.
Na odlagalištu neopasnog otpada može se odlagati samo:
prethodno obrañeni komunalni otpad
neopasni otpad bilo kojeg porijekla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na
odlagališta za neopasni otpad
stabilan i nereaktivan, prethodno obrañeni opasni otpad, ako granične vrijednosti
onečišćenja u eluatu ne prelaze granične vrijednosti za neopasni otpad.
Ako se prethodnom obradom otpada dobije otpad s visokim udjelom biorazgradive
komponente, prema posebnom propisu koji regulira uvjete za odlaganje otpada na
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 116

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
odlagalište neopasnog otpada, takav se otpad može odložiti na odlagalište neopasnog
otpada jedino pod uvjetom da se plin koji nastaje u procesu biorazgradnje energetski
iskorištava (tzv. bioreaktorsko odlagalište).
U okviru zone za odlaganje, na odlagalište neopasnog otpada odlagat će se i neopasni
proizvodni otpad u cijelom planskom razdoblju rada Centra. Iako je ova vrsta otpada dio
posebnog toka, nakon obrade u subjektima izvan Centra potrebno je predvidjeti posebni
prostor za odlaganje ostatnog otpada koji se više ne može obraditi.
Odlagalište inertnog otpada predviña se za eventualne količine preostalog otpada nakon
obrade grañevinskog otpada (ako se ovaj ne može drugačije iskoristiti) te za druge vrste
inertnog otpada koje se dovoze u Centar ili zaostaju nakon obrade različitih vrsta otpada.
„Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007. do 2015. godine“ u Centru se ne
predviña središnje, regionalno ili županijsko odlagalište inertnog otpada kao ostatka
grañevinskog otpada, već samo odlagalište za dio takvog otpada koji je skupljen iz obližnjih
gradskih i seoskih naselja.
U prvim fazama izgradnje Centra moguće je - i štoviše, preporučuje se - osigurati i urediti
prostor za grañevinski otpad (prihvat, razvrstavanje, postrojenje, reciklat). Taj bi se
grañevinski otpad trebao reciklirati u pokretnim (mobilnim) ili polupokretnim postrojenjima, a
investicije u stacionarna postrojenja za reciklažu grañevinskog otpada mogu se odobriti tek
nakon što se osiguraju trajno dostatni tokovi grañevinskog otpada investira u stacionarna
postrojenja. Na takav bi se način znatno smanjili rizici investicije, a cjelovit sustav
gospodarenja grañevinskim otpadom optimirao.
Osobito u početnim fazama uspostave sustava očekuje se da će se vrlo velike količine
grañevinskog otpada oporabiti i upotrijebiti u sklopu privremenih odlagališta, odnosno
reciklažnih dvorišta te neće niti stići do Centra.
Velike količine zemljanog materijala iz iskopa moguće je ugraditi i bez dodatnih obrada u
postrojenju. Meñutim, izuzetna osjetljivost zbrinjavanja grañevinskog otpada na transportne
troškove će, zbog minimalne mogućnosti komprimiranja istog, znatno utjecati na ulazne
količine recikliranoga grañevinskog otpada u sklopu Centra. U pravilu, reciklirani grañevinski
otpad zbrinjava se na mjestu nastanka ili u radijusu do 30 km od mjesta nastanka.
Zona za energetsko iskorištavanje otpada. Odlagalište neopasnog otpada na kojemu se
odlaže obrañeni komunalni otpad s visokim udjelom biorazgradive tvari gradi se tako da se
omogući prikupljanje plinova nastalih u metanogenoj fazi razgradnje otpada. Prikupljeni
plinovi se u postrojenju za proizvodnju električne energije pretvaraju u električnu energiju.
Ako količine nastalog plina u pojedinim zonama nisu dovoljne, on će se sakupljati i spaljivati
na baklji plinsko-crpne stanice.
Zona za prihvat i obradu otpadnih voda. Sve otpadne vode koje nastanu u području
Centra moraju se sakupljati i obraditi, ako je to prema njihovu sastavu potrebno. Oborinske
vode sakupljaju se odvojeno od drugih voda u bazenu za oborinske vode i odvode u
prijemnik, odnosno odvodni sustav oborinskih voda. Sanitarne otpadne vode odvode se
sustavom javne odvodnje, ako je infrastruktura dostupna ili se sakupljaju u septičkim
jamama, iz kojih se povremeno, po potrebi prazne. Procjedne i otpadne vode, nastale u
procesu obrade otpada, odvojeno se sakupljaju i obrañuju sve dok njihova kakvoća ne
postigne razinu prihvatljivu za ispust u prijemnik.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 117

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
5.8. Sustav sakupljanja i recikliranja otpada
5.8.1. Sustav sakupljanja otpada
Tijekom izrade IPA aplikacije, izvršit će se procjena postojećeg sustava gospodarenja
otpadom i zahtjeva za novim ulaganjem u skladu s postojećim stanjem. Bit će potrebno
provesti financijsku i ekonomsku analizu sadašnjeg i budućeg sustava za sakupljanje,
prijevoz, preradu i odlaganje otpada.
U Zadarskoj županiji je pokrivenost organiziranim sakupljanjem otpada vrlo visoka. U većini
gradova ona obuhvaća cjelokupno stanovništvo. Gospodarenje otpadom provode
odgovarajuća poduzeća; u Zadarskoj županiji postoji 18 takvih, komunalnih poduzeća.
Na području Zadarske županije još uvijek ne postoji ureñaj za preradu otpada, pa se
sakupljeni otpad prevozi izravno na odlagališta. Prema podacima dobivenih od poduzeća
Unijapapir d.d. iz Zagreba te Sirovina odlagalište d.o.o. iz Zadra, sakupljaju se i prerañuju
sljedeće vrste otpada: papir, PET, željezo, bakar, mjed, aluminij, akumulatori i olovo.
Za naknadu troškova odvoza i odlaganja otpada uspostavljene su odgovarajuće naknade.
S najvećim se problemima suočavaju pojedina komunalna poduzeća koja svoje troškove
moraju pokriti iz proračuna jedinica lokalne samouprave. U svakom slučaju troškovi
gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji u ovom trenutku još uvijek nisu pokriveni
sadašnjim naknadama od korisnika. Postojeće naknade su nedovoljne, iz čega proizlazi da
je sektor zbrinjavanja otpada nedovoljno, odnosno neadekvatno financiran. Taj problem
donekle je povezan s nedostatkom spremnosti stanovništva na plaćanje, a što je prilično
uobičajena pojava.
Jedan od ciljeva Plana gospodarenja otpadom je i unapreñenje prakse izbjegavanja
nastanka otpada.
Da bi se smanjile količine komunalnog otpada koje se šalju na odlagalište, potrebno je
komunalni otpad sakupljati odvojeno. Stoga je u planu ostvariti znatno veću stopu reciklaže
otpada od one današnje. Neopasni proizvodni, kao i grañevinski otpad takoñer će se
reciklirati u znatno većoj mjeri nego danas.
5.8.2. Reciklažno dvorište
Reciklažno dvorište je grañevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju
posebnih vrsta otpada. Reciklažna dvorišta imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu
gospodarenja otpadom, jer služe kao poveznica, kojom jedinice lokalne samouprave
osiguravaju vezu izmeñu grañana, ovlaštenih skupljača i ovlaštenih obrañivača i/ili Centra za
gospodarenje otpadom.
Lokacije reciklažnih dvorišta, kroz čije se djelovanje osigurava provedba mjera odvojenog
prikupljanja otpada, trebaju odrediti jedinice lokalne samouprave - gradovi i općine.
Reciklažna dvorišta nalaze se u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili su ove ovlastile
odgovarajuće tvrtke da, u njihovo ime, upravljaju reciklažnim dvorištima i preuzimaju
odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva.
Odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva koji se privremeno skladišti na lokacijama
reciklažnih dvorišta može se direktno predavati ovlaštenim skupljačima ili obrañivačima, ali
ga je moguće i izravno prevoziti na lokaciju Centra za gospodarenje otpadom, gdje se
skladišti do predaje ovlaštenim tvrtkama.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 118

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Reciklažna dvorišta moraju raspolagati dozvolom za obavljanje djelatnosti gospodarenja
neopasnim otpadom, a koju izdaje Ured državne uprave u županiji, kao i dozvolu za
obavljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom, koju izdaje Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva.
U skladu s izmjenama i dopunama “Zakona o otpadu“ (Narodne novine, broj 60/2008.), sve
jedinice lokalne samouprave dužne su na svom području postaviti odgovarajuće spremnike i
osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u okviru sustava
gospodarenja komunalnim otpadom do 31. prosinca 2008. g. te osigurati gradnju najmanje
jednoga reciklažnog dvorišta za grañevinski otpad do roka odreñenog prema posebnom
propisu.
5.8.3. Pretovarne stanice (transfer-stanice) u svjetlu zahtjeva utvrñenih
Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. g
Pretovarna stanica je grañevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada
namijenjenog transportu prema Centru za gospodarenje otpadom. S obzirom na koncept
gospodarenja otpadom u RH, tok otpada uključuje i njegov prolazak kroz pretovarnu stanicu.
Pretovarna stanica je postrojenje u kojemu se komunalni otpad, sakupljen u sakupljačkoj
mreži, istovaruje iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz eventualno izdvajanje
glomaznog otpada, kratko zadržava, utovaruje u veća vozila i transportira na daljnju obradu u
Centar.
U pretovarnim stanicama koje se nalaze na otocima, moguće je uvoñenje prethodnog
sortiranja i prešanja otpada s ciljem smanjivanja njegovog volumena, a radi lakšeg transporta
do Centra za gospodarenje otpadom na kopnu. Transport otpada vozilom većeg kapaciteta
jedinicama lokalne samouprave (gradovima, općinama) znatno smanjuje troškove transporta
na veću udaljenost. U pojedinim slučajevima, osobito u gradovima i većim naseljima ili
otocima, na lokaciji pretovarne stanice mogu biti smješteni i posebni objekti s pripadajućom
opremom za prethodnu obradu otpada te privremena skladišta za prihvat posebnih vrsta
otpada, sakupljenih u reciklažnim dvorištima. Isto tako, na lokaciji pretovarne stanice moguće
je postavljanje postrojenja za obradu grañevinskog otpada prije njegove ponovne upotrebe ili
odlaganja neiskoristivog dijela otpada. Takvo postrojenje mora posjedovati odgovarajuću
dozvolu.
Pretovarne stanice imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom, jer
služe kao poveznica izmeñu sakupljačke mreže jedinica lokalne samouprave i Centra za
gospodarenje otpadom. Otpad koji se može prihvatiti u pretovarnim stanicama je komunalni
otpad, nastao u kućanstvima, ali i u industrijskim postrojenjima, za otpad sličan komunalnom,
zeleni otpad, opasni kućni otpad (sredstva za čišćenje, pesticidi, herbicidi, ulja, antifriz, boje i
sl.) te odvojeno sakupljeni otpad koji se može reciklirati (grañevinski otpad, ambalažni otpad i
sl.).
Jedinice lokalne samouprave obvezuju se provoditi programe u kojima su tokovi različitog
otpada meñusobno odvojeni. Stoga se i u pretovarnim stanicama za prihvaćanje takvog
otpada mora omogućiti njegovo odvojeno dostavljanje, privremeno skladištenje i transport
Svaka pretovarna stanica mora uključivati sljedeće funkcionalne elemente:
prilazni put, koji predstavlja prometnu poveznicu s javnom cestovnom prometnicom
unutrašnju cestovnu infrastrukturu, uzimajući prigodom projektiranja i gradnje u obzir
dimenzije transportnih vozila koja će se njima kretati
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 119

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
kontrolnu točku na ulazu s pristupnog puta (portirnica), na kojoj se otpad važe i
naplaćuje
zatvorenu grañevinu u kojoj se otpad zaprima
parkirališnu površinu
područje za prihvat reciklabilnog otpada, kojeg odlažu grañani (reciklažna dvorišta)
tampon-zonu u obliku otvorenog hortikulturno ureñenog prostora i ogradu oko
prostora pretovarne stanice
prihvatnu zonu, koja služi za pregled pristiglog otpada i zadržavanje neprihvatljivog
otpada, koji se uklanja ili ne prihvaća u pretovarnu stanicu
plohu za prikupljanje grañevinskog otpada i otpada od rušenja
mobilno ili stacionarno postrojenje i prostor za prihvat i obradu grañevinskog otpada
(za stacionarno postrojenje potrebna je odgovarajuća dozvola nadležnog tijela);
ugradnja ovog postrojenja nije obvezna
ureñaj za smanjivanje volumena otpada („balirka“).
Svaka pretovarna stanica mora posjedovati dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja
neopasnim otpadom izdanu od nadležnog upravnog tijela – tijelo županije, kao i dozvolu za
obavljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom koju izdaje Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva.
Na području pretovarne stanice najviše se aktivnosti odvija unutar zgrade, predviñene za
utovar i istovar otpada. Transportna vozila istovaruju otpad na plohu, u kontejner za transport
ili izravno, u drugo transportno vozilo ili se otpad balira i privremeno odlaže te čuva kroz
odreñeno, ograničeno vrijeme (npr. na otocima). Izravni utovar otpada u drugo, veće
transportno vozila pojednostavljuje postupak prijenosa otpada, ali i ograničava mogućnost
pregleda ili sortiranja otpada. Ukoliko se otpad ne utovaruje direktno u drugo vozilo,
privremeno se u pretovarnoj stanici istovaruje na podnu plohu, a zatim se, naknadno,
utovaruje u drugo transportno vozilo.
5.8.4. Uspostava pretovarnih stanica u Županiji
Uspostava Županijskog centra za gospodarenje otpadom, koji će zadovoljavati potrebe
čitave Županije, neminovno će predstavljati i značajno povećanje udaljenosti od pojedinih
„proizvoñača“ otpada do mjesta konačnog zbrinjavanja istog. Zbog toga projekt Centra, ali i
cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom, uključujući i planiranje prijevoza otpada i
uspostave tarifnog sustava, predstavlja zahtijevan zadatak. Većina gradova i općina u
Županiji stoga će trebati odabrati jednu od sljedećih mogućnosti:
izgradnju pretovarnih ili transfer-stanica, koje će omogućiti prijevoz otpada iz
pojedinih mikroregionalnih središta do Centra vozilima velikog kapaciteta, a što je
daleko racionalnije od prijevoza običnim kamionima-smećarima
poboljšanje postojećeg voznog parka komunalnih vozila u cilju postepenog povećanja
kapaciteta vozila i poboljšanja ekonomičnosti odvoza otpada do Centra.
U organizacijskom smislu nudi se opcija gdje pretovarne stanice djeluju kao dio
Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji financira izgradnju i upravlja pretovarnim
stanicama.
Nadležna tijela uprave Zadarske županije početkom 2007. g., a sukladno dogovoru s
načelnicima općina i gradonačelnicima, organizirala su obilazak potencijalnih lokacija
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 120

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
pretovarnih stanica na području Županije. Tvrtka Navigator d.o.o. je izradila elaborat
Utvrñivanje potencijalnih lokacija transfer postaja u Zadarskoj županiji, u kojoj su na
preglednim kartografskim podlogama utvrñene, odnosno ucrtane potencijalne lokacije
pretovarnih stanica. U toj je Studiji u obzir uzeto sedam, uvjetno osam pretovarnih stanica
(tab. 5.8.4-1).
Tablica 5.8.4-1. Prijedlog mogućih lokacija pretovarnih stanica u sustavu gospodarenja otpadom
Zadarske županije s udaljenostima od lokacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom
Pretovarna
stanica
PS Preko
PS Biograd na moru
PS Pag
PS Jasenice
PS Obrovac
PS Gračac
PS Ražanac
PS Starigrad
Udaljenost
do Centra
29 km
46 km
53 km
23 km
32 km
61 km
28 km
36 km
Scenarij s četiri pretovarne stanice čini se jednim od povoljnijih rješenja za prijevoz otpada
na većim udaljenostima unutar Županije. Ovim su scenarijem predviñene dvije veće
pretovarne stanice (Pag i Biograd na moru) i dvije manje pretovarne stanice (Gračac i
Starigrad), a kao mogućnost razmatraju se i lokacije u Jasenicama, Obrovcu i Ražancu.
Pored toga, potrebno je ocijeniti gospodarsku opravdanost izgradnje pretovarne stanice u
Preku na otoku Ugljanu, a koja bi opsluživala područje otoka Ugljana te dijela (a možda i
cijelog) otoka Pašmana.
U skladu Prostornim planom Zadarske županije, poglavlje 2.2. Grañevine od posebne
važnosti, odnosno 2.2.4. Ostale grañevine definirano je sljedeće: „Ovim planom, odreñene
su sljedeće grañevine od važnosti za Zadarsku županiju: ...... županijski (regionalni) centar
za gospodarenje otpadom, uključujući pretovarne stanice, sve prema Planu gospodarenja
otpadom Zadarske županije.“
U pripremi je natječaj za izradu Studije izvodljivosti, koja će uključivati i analizu troškova i
koristi („cost-benefit“ analiza), a u svrhu konačnog odreñivanja broja i lokacija pretovarnih
stanica. Temeljem Studije izvodljivosti definirat će se lokacije i broj pretovarnih stanica.
Opisani način predstavlja samo jedno od mogućih rješenja strukturiranja buduće mreže
pretovarnih stanica u Županiji. Naime, za utvrñivanje točnog broja pretovarnih stanica i
razmatranja njihovih optimalnih lokacija – kako s aspekta ekološke osjetljivosti, tako i s
gledišta gospodarske opravdanosti – naručit će se izrada posebne studije, u kojoj će biti
detaljno razmotreni i vrednovani svi sadržaji relevantni za uspostavu i izgled mreže
pretovarnih stanica u Županiji (uključujući i njihov broj i mikrolokacije).
5.8.5. Udaljenosti središnjih naselja gradova/općina i pretovarnih (transfer) stanica
od Županijskog centra za gospodarenje otpadom
Približne udaljenosti središnjih naselja područja gradova i općina Zadarske županije do
Županijskog centra gospodarenja otpadom su:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 121

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
GRAD / Općina
BENKOVAC
Bibinje
BIOGRAD
Galovac
Gračac
GRAD / Općina
Jasenice
Kali
Kolan
Kukljica
Lišane Ostrovičke
NIN
Novigrad
OBROVAC
PAG
Pakoštane
Pašman
Polača
Poličnik
Posedarje
Povljana
Preko
Privlaka
Ražanac
Sali
Stankovci
Starigrad
Sukošan
Sv. Filip i Jakov
Škabrnja
Tkon
Vir
Vrsi
ZADAR
Zemunik Donji
Približna
udaljenost
23 km
17 km
43 km
13 km
56 km
Približna
udaljenost
26 km
29 km
73 km
34 km
40 km
29 km
17 km
32 km
59 km
49 km
53 km
32 km
7 km
16 km
57 km
26 km
35 km
30 km
70 km
41 km
36 km
17 km
46 km
10 km
47 km
42 km
31 km
20 km
9 km
Približne udaljenosti središnjih naselja gradova i općina Zadarske županije do pojedinih
mogućih pretovarnih stanica (PS) su:
GRAD / Općina
BIOGRAD
Sv. Filip i Jakov
Pakoštane
Pašman
Polača
Tkon
GRAD / Općina
Kolan
PAG
Povljana
Ražanac
PS BIOGRAD
3 km
4 km
8 km
12 km
10 km
6 km
PS PAG
20 km
9 km
7 km
23 km
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 122

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Općina
Jasenice
Starigrad
Posedarje
GRAD
OBROVAC
Općina
Gračac
Općina
Ražanac
PS JASENICE
3 km
15 km
8 km
PS OBROVAC
3 km
PS GRAČAC
5 km
PS RAŽANAC
2 km
Približne udaljenosti navedenih mogućih lokacija pretovarnih stanica do Županijskog centra
gospodarenja otpadom Zadarske županije su:
Pretovarna stanica
PS Preko
PS Biograd na moru
PS Pag
PS Jasenice
PS Obrovac
PS Gračac
PS Ražanac
PS Starigrad
Udaljenost
do Centra
29 km
46 km
53 km
23 km
32 km
61 km
28 km
36 km
5.8.6. Upravljanje pretovarnim stanicama
Osim kao mjesto gdje se otpad pretovaruje na veća tzv. transfer-vozila, pretovarne stanice
mogu služiti i u druge svrhe, kao što je selekcija otpada po vrstama za reciklažu i ponovnu
upotrebu ili – zbog sezonskih odstupanja u količinama otpada - kao privremena skladišta za
povremeno veće količine sakupljenog otpada. Predloženi model Centra ne uvjetuje potrebu
odvajanja komunalnog otpada, pa će se stoga svako uvoñenje lokalnog recikliranja i/ili
korištenja otpada uvoditi izravno od strane općina i gradova, neovisno od Centra. S gledišta
djelovanja Centra, svrha pretovarnih stanica je isključivo prekrcaj otpada s manjih,
komunalnih vozila koja djeluju unutar gravitacijskog područja svake od pretovarnih stanica, u
veća, „transfer“ vozila, kojima se otpad odvozi od pretovarnih stanica do lokacije Županijskog
centra za gospodarenje otpadom.
Skladišni kapaciteti u pretovarnim stanicama bit će ograničeni samo za potrebe rada
pretovarne stanice. Sezonska odstupanja mogu biti značajna u nekim dijelovima Županije.
To bi se moglo riješiti, iako se ne preporučuje, tako da se u pretovarnim stanicama osigura
za otpad koji bi zahtijevao dodatni prostor i rukovanje, privremeni skladišni prostor.
Vlasništvo nad pretovarnim stanicama takoñer će biti od značaja na način i uvjete rada tih
stanica. U pretovarnim stanicama, koje su pod izravnim nadzorom Županijskog centra za
gospodarenje otpadom, dovoz otpada evidentirat će se na isti način kao da je otpad dovezen
u sam Centar. Zbog toga će Centar na takvim pretovarnim stanicama osigurati prisutnost
svojih djelatnika, koji će nadzirati i sustav monitoringa, uključujući i rad mosne vage,
nadzornih kamera i sl.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 123

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Na osnovu izloženoga, predlaže se sljedeća strategija rada pretovarnih stanica:
pretovarna stanica trebala bi djelovati kao dio Županijskog centra za gospodarenje
otpadom te biti opremljena mosnom vagom, prostorijama za djelatnike, i sl.
u pretovarnim stanicama se ne preporučuje uspostava privremenog skladišnog
prostora za otpad u vrijeme sezonskih odstupanja, tj. u turističkoj sezoni kada se
prikupljaju veće količine otpada
privremeni skladišni prostor u pretovarnim stanicama bi se mogao uspostaviti samo u
slučaju značajnog poboljšanja procesa transporta, čime bi se bitno ubrzao protok
otpada od pretovarne stanice do Županijskog centra za gospodarenje otpadom i
privremeni skladišni prostor u pretovarnim stanicama eventualno bi trebalo osigurati
samo za slučajeve „više sile“ (npr. nevremena) ili razdoblja otklanjanja kvarova
opreme i vozila.
5.8.7. Prijevoz otpada od pretovarnih stanica do Županijskog centra za
gospodarenje otpadom
U cilju smanjenja troškova prijevoza otpada do Županijskog centra za gospodarenje
otpadom, „transfer-vozila“ bi trebala imati veliku nosivost, kako bi u svakoj turi mogla prevesti
što više otpada. Ukupna dozvoljena bruto-težina (UBT) za 2-osovinsko vozilo iznosi 18 t, a
za 3-osovinsko vozilo 25 t. Za vozilo s prikolicom UBT smije doseći 44 t, neovisno o vrsti
prikolice. Tu dozvoljenu granicu trebalo bi iskoristiti za kapacitiranje „transfer-vozila“.
Da bi se smanjile investicije za transportne troškove, prijevoz otpada od pretovarnih
stanica do Centra trebao bi biti neovisan od djelatnosti sakupljanja otpada i dovoza otpada u
pretovarne stanice. Meñutim, iako bi neovisni sustav prijevoza otpada možda bio
gospodarski racionalniji, on bi neprijeporno zahtijevao uvoñenje prakse privremenog
skladištenja otpada u pretovarnim stanicama.
Drugi mogući način smanjivanja transportnih troškova otpada bio bi uvoñenje isključivo
izravnog prijevoza otpada iz pretovarne stanice u Centar, ali bi se morala isključiti mogućnost
da se otpad prevozi iz jedne pretovarne stanice u drugu. Osim toga, u tom bi se slučaju
otpad trebao odvoziti s pretovarnih stanica samo kad bi se u njima prikupila dovoljna količina
otpada da se njime „transfer-vozilo“ maksimalno napuni.
5.8.8. Kapacitet pretovarnih stanica
Pošto će se sve aktivnosti u pretovarnim stanicama smatrati kao dio poslovanja
Županijskog centra za gospodarenje otpadom, cjelokupan dovoz otpada u pretovarnu
stanicu i odvoz otpada s nje treba biti evidentiran i nadgledan u samoj pretovarnoj stanici. U
tom smislu, neophodno je na svakoj pretovarnoj stanici postaviti mosnu vagu i tijekom
čitavog rada pretovarne stanice na njoj osigurati djelatnike. Pretovarna stanica može se
djelovati na jedan od sljedeća dva načina:
na načelu slobodnog pretovara otpada, pri kojemu se otpad istovaruje s komunalnih
vozila u veliki kontejner i/ili posebnu prikolicu bez posebnog zbijanja
na načelu zbijanja otpada u kontejnerima i/ili posebnim prikolicama, opremljenim
namjenskim ureñajima za zbijanje otpada.
Općenito se može zaključiti da bi pretovarne stanice koje rade na načelu slobodnog
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 124

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
pretovara u velike kontejnere trebalo koristiti u područjima gdje nastaju velike količine
otpada, dok bi pretovarne stanice koje djeluju na načelu zbijanja otpada u kontejnere ili
prikolice trebalo primijeniti i u područjima gdje se „proizvodi“ manje otpada. Prednost
korištenja zatvorenih kontejnera u malim pretovarnim stanicama očituje se u smanjivanju
mogućnosti širenja neugodnih mirisa, što je osobito važno iz razloga što bi poluprazan
kontejner mogao u pretovarnoj stanici ostati preko noći.
5.9. Zatvaranje postojećih odlagališta otpada
U okviru uspostave novog sustava gospodarenja otpadom, na području Zadarske županije
sanirat će se službena odlagališta otpada. Prema dokumentu Popis otpadom onečišćenog
tla i neureñenih odlagališta na području Zadarske županije izrañenom u veljači 2005. g.
temeljem članka 70. tadašnjeg Zakona o otpadu (Narodne novine, broj 151/2003.), na
području Zadarske županije postojalo je 21 neureñeno službeno odlagalište otpada, i to:
na području Grada Zadra: odlagalište otpada grada Zadra - Diklo, odlagalište otpada
otoka Ista – Beljavka, odlagalište otpada otoka Iža – Svežine, odlagališta otpada otoka
Molata – Hrica i Požar, odlagalište otpada otoka Oliba – Riković dolac, odlagalište
otpada otoka Premude – Medvijak i odlagalište otpada otoka Silbe – Draga
na području Grada Biograda na Moru, odlagalište otpada Baštijunski brig
na području Grada Obrovca, odlagalište otpada Kljakovača
na području Grada Paga, odlagalište otpada Sv. Kuzam
na području Općine Gračac, odlagalište otpada Stražbenica 2
na području Općine Jasenice, odlagalište otpada Dračevac
na području Općine Kali, odlagalište otpada Zarabaniž
na području Općine Lišane Ostrovičke, odlagalište otpada Draga
na području Općine Polača, odlagalište otpada Čelinka
na području Općine Povljana, odlagalište otpada Vulina Draga
na području Općine Sali, odlagališta otpada Zagračina i Dočić
na području Općine Starigrad, odlagalište otpada Samograd
na području Općine Tkon, odlagalište otpada Tri luke
Treba napomenuti da je odlagalište Grada Benkovca – Kličevica, neposredno prije izrade
gore navedenog Popisa prestalo s radom (zatvoreno), pa nije utvrñeno službenim
odlagalištem s ovog Popisa, iako je ono u naravi bilo službeno odlagalište.
U meñuvremenu je odlagalište Kličevica sanirano, a odlagališta Beljavka, Svežine, Hrica,
Požar, Riković dolac, Medvijak, Draga, Draga (Lišane Ostrovičke), Zagračina i Dočić
zatvorena i sanirana, tako da u ovom trenutku na području Zadarske županije postoji 11
službenih odlagališta, u smislu Strategije gospodarenja otpadom RH koja službena
odlagališta otpada definira kao veće neureñene prostore za odlaganje otpada predviñene
odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima te su u sustavu službeno organiziranog
odvoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.
Svih preostalih 11 službenih odlagališta otpada su Prostornim planom Zadarske županije
odreñena kao postojeća odlagališta otpada do izvoñenja konačnog rješenja (Prilog B,
prema kartogramu 22 iz Prostornog plana Zadarske županije).
Za daljnji rad, sanaciju i zatvaranje tih odlagališta od izuzetnog su značaja odredbe
„Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 125

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
odlagališta otpada“ (Narodne novine, broj 117/2007.). Pravilnik odreñuje da je za postojeća
odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom, odlagatelj dužan u roku
od jedne godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja
odlagališta prema uvjetima iz ovoga Pravilnika i dostaviti ga nadležnom tijelu na suglasnost.
Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta utvrñenih ovim Pravilnikom,
postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom moraju biti
sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. g.
Većina postojećih odlagališta otpada u Zadarskoj županiji (osim zadarskog odlagališta
Diklo i biogradskog Baštijunskog briga) relativno su mala te nijedno od njih svojim
kapacitetom nije veće od 50.000 m 3 . Niti jedno od spomenutih odlagališta otpada ne
ispunjava uvjete Pravilnika ili smjernica EU, pa nakon sanacije moraju biti zatvorena za
daljnju upotrebu.
Plan zatvaranja odlagališta otpada u Zadarskoj županiji usko je povezan, štoviše utemeljen
na osnivanju Županijskog centra gospodarenja otpadom, a koji će biti spreman za prihvat
otpada do 31. prosinca 2011. g.
Projektom „Glavni plan za zatvaranje i sanaciju odlagališta u županijama Šibensko-kninska
i Zadarska“, izmeñu ostaloga, kategorizirana su postojeća odlagališta otpada u Zadarskoj
županiji s obzirom na ekološki rizik na okruženje i veličinu odlagališta, u smislu količine
odloženog otpada (tab. 5.9-1).
Tablica 5.9-1. Kategorizacija odlagališta otpada u Zadarskoj županiji
Ekološki rizik
odlagališta za
okruženje
Veličina odlagališta (količina odloženog otpada)
1.000 – 10.000 m 3 10.000-50.000 m 3 > 50.000 m 3
n i z a k
Odlagalište Lišane
Ostrovičke
Odlagalište Božava
Odlagalište Sali
Odlagalište Stankovci
Odlagalište Benkovac
Odlagalište Gračac
Odlagalište Kali
Odlagalište Povljana
Odlagalište Biograd
s r e d n j i
Odlagalište Obrovac
Odlagalište Jasenice
Odlagalište Polača
Odlagalište Starigrad
Odlagalište Tkon
Odlagalište Pag
v i s o k - - -
Ova kategorizacija nije usmjerena isključivo na utvrñivanje prioriteta sanacije i zatvaranja,
budući da prema dosadašnjem višegodišnjem – pa u nekim slučajevima i višedesetljetnom
iskustvu – niti jedno od njih ne predstavlja veći ili neposredni visok rizik za okoliš i zdravlje
ljudi. No, bez obzira na spomenuto, sva ta odlagališta treba što prije, a nakon provedene
sanacije, zatvoriti, budući da nijedno od njih ne ispunjava propisane zahtjeve te ne posjeduje
potrebne dozvole za namjenu kojoj služe. S obzirom da nema kratkoročnih alternativnih
rješenja za odlaganje otpada u mnogim općinama Zadarske (ali i Šibensko-kninske)
županije, predlaže se usvajanje pragmatičnijeg pristupa zatvaranju odlagališta. Njime se za
neka od odlagališta dozvoljava kratkoročni do srednjoročni period nastavka djelovanja.
Smjernicom Vijeća EU o odlaganju otpada samo se odreñuje datum zatvaranja odlagališta,
a koji mora slijediti iz odgovarajućeg postupka zatvaranja, osnaženim obrazloženim
prijedlogom za zatvaranje. Taj prijedlog treba izraditi vlasnik odlagališta, s time da je
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 126

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
nastavak rada odlagališta do usvojenog datuma zatvaranja reguliran dozvolom koju izdaje
nadležna služba. Postupak zatvaranja odlagališta mora sadržavati odgovarajuća tehnička
rješenja koja treba primijeniti prije zatvaranja te period njihove implementacije.
U skladu s „Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada
za odlagališta otpada“ (Narodne novine, broj 117/2007.) za postojeća odlagališta koja ne
zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom, odlagatelj je dužan u roku od jedne godine
od stupanja na snagu ovog Pravilnika izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema
uvjetima iz ovoga Pravilnika i dostaviti ga nadležnom tijelu na suglasnost. Temeljem
odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta utvrñenih ovim Pravilnikom, postojeća
odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom moraju biti sanirana i/ili
zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. g.
5.10. Pozajmište mineralne sirovine
Tipičan gornji (završni) pokrovni sustav niske vodopropusnosti, koji se obično koristi pri
sanaciji odlagališta otpada uključuje sloj gline, debljine od najmanje 0,8 m s propusnošću od
1 x 10 -9 m/s te oko 0,5 m debeli sloj površinskog humusa.
U tom se smislu predlaže novoj tvrtki EKO d.o.o., koja će voditi Županijski centar za
gospodarenje otpadom, da u suradnji sa Zadarskom županijom i poduzećem Hrvatske vode
odabere pilot-projekt, potpomognut od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, kojim bi se omogućila
eksploatacija oko 300.000 m 3 gline i humusa za potrebe Grada Zadra u svrhu sanacije
odlagališta Diklo te, u skladu s postojećim Planom navodnjavanja Zadarske županije,
izgradila akumulacija za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Meñutim, treba dodati da
će spomenute mineralne sirovine - glinu i humus - biti potrebno osigurati i za sanaciju ostalih
odlagališta otpada na području Županije.
Od ništa manjeg značenja nije ni činjenica da će, pored sanacije spomenutih odlagališta,
odgovarajuću količinu gline trebati osigurati i za izgradnju propisanog donjeg zaštitnog
brtvenog sloja i pokosa novog sanitarnog odlagališta komunalnog otpada u sklopu budućeg
Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Ne treba zaboraviti ni to da će nakon
završetka korištenja tog, novog odlagališta otpada - kada to sanitarno odlagalište bude
popunjeno otpadom do predviñenih gornjih granica svog receptivnog kapaciteta – tijekom
postupka zatvaranja odlagališta trebati izgraditi završni pokrovni sustav u svrhu minimiziranja
infiltracije površinskih voda u odlagališno tijelo, a u čijem sastavu ima i gline i humusa.
Procjenjuje se da ukupna količina mineralnog materijala, čiji koeficijent propusnosti neće
biti veći od 1 x 10 -9 m/s, a za potrebe provedbe sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta
Županije te izgradnju donjeg i završnog brtvenog sustava budućeg središnjeg županijskog
sanitarnog odlagališta otpada u sklopu Županijskog centra za gospodarenje otpadom,
okvirno iznosi oko 1,5 milijuna m 3 . Troškovi iskopa i utovara te transporta spomenute količine
gline i humusa približno se kreću oko 39 milijuna kuna.
U skladu s Planom navodnjavanja Zadarske županije planira se izgradnja vodne
akumulacije i Kulsko-korlatskom polju (akumulacija Biljane/Kotao na području Grada
Benkovca), čiji će kapacitet iznositi 1,8 milijuna m 3 , a površina 620 ha.
Planira se da se od sredstava namijenjenih sanaciji i zatvaranju postojećih odlagališta
otpada u Županiji te izgradnji novog sanitarnog odlagališta u okviru Županijskog centra za
gospodarenje otpadom, istovremeno izgrade i akumulacije za navodnjavanje poljoprivrednog
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 127

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
zemljišta, a u svrhu razvoja poljoprivrede na području Ravnih kotara.
5.11. Mjere za ostvarivanje ciljeva
Regionalni ciljevi za Zadarsku županiju formulirani su na temelju Strategije gospodarenja
otpadom RH, a uključuju:
izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada na izvoru
smanjenje količina otpada za odlaganje
poboljšanje odlaganja otpada na odlagalištima
poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima
ostvarenje suradnje izmeñu jedinica lokalne samouprave
poboljšanje praćenja (monitoringa) u gospodarenju otpadom
U nastavku su detaljnije opisani ovi ciljevi, kao i s njima povezani kvantitativni ciljevi.
5.11.1. Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada na izvoru
Jedan od ciljeva ovog Plana gospodarenja otpadom je i unapreñenje izbjegavanja
nastanka otpada. U ovome Planu postoji razlika izmeñu izbjegavanja nastanka otpada i
smanjenja količina nastalog otpada, koje se šalju na odlagalište. Ovdje se govori o
specifičnom cilju, a to je izbjegavanje nastanka otpada.
Da bi se mjere za izbjegavanje nastanka (uostalom, kao i za smanjenje nastalih količina)
otpada mogle u potpunosti provesti i pritom postigli pozitivni rezultati, potrebno je ostvariti
neke preduvjete. Važno je napomenuti da se ovdje radi o mjerama kojima se problemi
otpada ne rješavaju u kratkom roku. Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje nastalih
količina otpada zasnivaju se na edukaciji i komunikaciji s javnošću te unapreñenju,
stimulaciji, motivaciji i održivoj potrošnji sustava gospodarenja otpadom. Politiku izbjegavanja
nastanka otpada treba voditi uz točno utvrñene ciljeve kontinuirano, tijekom višegodišnjeg
razdoblja. Za ostvarenje tih ciljeva potrebno je unaprijed osigurati stručnjake i odgovarajuća
financijska sredstva.
Mjere za unapreñenje izbjegavanja nastanka otpada prije svega su usmjerene smanjenju
porasta količina nastalog otpada, i to unatoč povećanom gospodarskom rastu. Da bi se taj
cilj postigao, mjere su predložene na nacionalnoj razini. Zadarska županija će u potpunosti
podržavati i pomagati u provedbi mjera koje su na ovom području potaknute na nacionalnoj
razini. U tom smislu potrebno je navesti da posebne mjere za izbjegavanje nastanka otpada,
utvrñene u „Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj
130/2005.), uključuju:
a) Edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura za rješavanje problema u
gospodarenju otpadom
Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebali bi imati razvojni istraživački i
djelatni pristup. Kako bi se to postiglo, potrebno je uspostaviti organizaciju, utvrditi ciljeve i
odrediti zadaće te osigurati financijsku podršku. U cilju stalnog unapreñivanja odgoja i
obrazovanja potrebno je:
primijeniti osnovne relevantne informacije u svim sredstvima priopćavanja (radio, TV,
novine), na javnim panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, u „zelenim otocima“ itd.
uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s grañanima
izraditi web-stranice o predmetnim sadržajima
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 128

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
kreirati informacije, ekološke poruke i savjete usmjerene grañanima (odnosno,
pojedinim ciljnim skupinama) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom
izraditi edukacijske i promidžbene materijale
pripremiti i provoditi promidžbene kampanje za pojedine programe (npr. zbrinjavanje
papira, stakla, bio-otpada, ostatnog otpada, sanacije i uklanjanja „divljih“ odlagališta
otpada i dr.)
istraživati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša
u gradovima, županijama (posebno onima u kojima postoje najveće teškoće na
području postupanja otpadom)
ostvarivati stalnu komunikaciju meñu svim sudionicima.
b) Provedbu te širenje projekata i prakse čistije proizvodnje
podržavati izbjegavanje nastanka, odnosno smanjenje nastalih količina i emisija
otpada u industriji i uslužnim djelatnostima pružanjem potpora i stimulacijama
(izbjegavanje nastanka i smanjivanje otpada na vrhu je hijerarhije održivog
gospodarenja otpadom), a osobito podržati edukaciju zaposlenih u industriji i
upravnim tijelima; projekti čistije proizvodnje i prakse takoñer se moraju podržati i u
sektoru javne nabave uvoñenjem prakse ekoloških procjena prilikom većih javnih
nabava.
c) Unapreñivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada:
uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata
otpada (staklo, papir, plastika, stari automobili, elektronički otpad, gume, kućanski
aparati, metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova itd.); kako bi se postupno
smanjivale količine komunalnog otpada koji se odlaže te potakla promjena strukture
odloženog otpada, treba uvoditi sustave odvojenog skupljanja komunalnog otpada, a
naplatu komunalnog otpada obračunavati prema količini otpada.
d) Donošenje programa i propisa suglasnih smjernicama EU:
donijeti odgovarajuće programe i pravilnike koji će urediti oporabu ambalažnog
grañevinskog, električnog i elektronskog, glomaznog, automobilskog i drugih
specifičnih vrsta otpada, a s naglaskom na troškovima i financiranju
prihvatiti i provoditi Smjernicu o integriranom sprečavanju i nadzoru onečišćenja
(IPPC).
e) Smanjivanje pritisaka na okoliš od otpada na zaštićenim dijelovima prirode, kršu i otocima:
u zaštićenim dijelovima prirode provoditi posebne mjere zaštite
zbog izuzetnih vrijednosti, osjetljivosti i rasprostranjenosti područja krša izuzetna
pozornost posvećivati uvjetima za gradnju grañevina i postrojenja po najstrožim
kriterijima za takve vrste grañevina
unapreñivati poseban režim izbjegavanja nastajanja i smanjivanje količina otpada te
privremenog skladištenja, predobrade i baliranja na otocima, a balirani ili
predobrañeni otpad s otoka zbrinjavati na kopnu.
f) Podržavanje i unapreñenje rada Hrvatske burze otpada
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 129

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Osim podržavanja nacionalnih mjera, započetih tijekom tekućeg planskog perioda, u
Zadarskoj županiji potrebno je što prije odlučiti o potrebi pripreme i provedbe politike
stimuliranja kupnje ekološki prijateljskih proizvoda i usluga od strane županijske uprave.
5.11.2. Mjere za smanjenje količina otpada za odlaganje
Tokovi otpada u Županiji. Da bi se smanjile količine komunalnog otpada koje se šalju na
odlagalište, komunalni otpad će se sakupljati odvojeno, čime će se znatno povećati udio
reciklaže otpada. Najveći dio komunalnog otpada će se sakupljati i upućivati u Županijski
centar za gospodarenje otpadom. Neopasni proizvodni i grañevinski otpad, takoñer će se
reciklirati u znatno većoj mjeri nego što se to radi danas.
U sljedećem dijagramu shematski je prikazan prijedlog toka otpada u Županiji nakon
izgradnje ŽCGO (sl. 5.11.2-1). Otpad, izdvojen na izvoru svog nastanka, a namijenjen
reciklaži te njegovi tokovi, prikazan je zelenim poligonima, odnosno linijama. Predviñeno je
da se u Županijskom centru za gospodarenje otpadom do 31. prosinca 2011. g. uspostavi
ureñaj za materijalnu oporabu reciklabilnih materijala, kao i postrojenje za kompostiranje na
hrpama za rtni otpad, kao i sanitarno odlagalište otpada. Ostali otpad prerañivat će se u
postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada, koje bi trebalo biti izgrañeno najkasnije do
31. prosinca 2011. g. Planirano je da jedan od produkata mehaničko-biološke obrade otpada
bude i gorivo iz otpada (GIO/RDF).
Slika 5.11.2-1. Planirani sustav gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji do 31.12.2010. g.
(zeleni poligoni i crte označavaju otpad i tokove otpada koji se reciklira)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 130

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
U nastavku slijedi kratak opis potrebnih mjera na području gospodarenja otpadom u
Zadarskoj županiji, a čije je težište na postupanju komunalnim otpadom, za koje glavnu
odgovornost snose gradovi i općine. Meñutim, naznačene su i mjere od značaja za
proizvoñače neopasnog proizvodnog i grañevinskog otpada.
5.11.2.1. Uobičajeni način sakupljanje otpada
U Zadarskoj županiji sadašnja razina pokrivenosti stanovništva i gospodarskih subjekata
sakupljanjem otpada već je visoka, pa u kratkoročnom smislu na tom području nije potrebno
nikakvo proširenje.
5.11.2.2. Odvajanje otpada na mjestu nastanka i reciklaža otpada
Reciklaža komunalnog otpada. Da bi se postigao cilj odvajanja komunalnog otpada na
mjestu nastanka i reciklaža nastalog otpada, potrebno je osigurati posebne reciklažne
kontejnere za sakupljanje papira, metala, stakla i plastike. Reciklažni kontejneri trebaju biti
uspostavljeni takvom dinamikom da do 31. prosinca 2008. g. bude pokrivena oko jedna
trećina, a do kraja 2016. g. dvije trećine Zadarske županije (ovaj cilj podrazumijeva i nabavu
potrebnih vozila i kontejnera).
Meñutim, osim reciklažnih kontejnera, do 31. prosinca 2008. g. potrebno je – u skladu s
odredbama „Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu“ (Narodne novine, broj
60/2008.), članak 56. - u svim jedinicama lokalne samouprave na području RH (pa tako i na
području Zadarske županije) uspostaviti reciklažna dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada
u gospodarenju komunalnim otpadom,.
Reciklažna dvorišta moraju zadovoljiti i potrebe sakupljanja papira, kartona, metala, stakla i
plastike, ali i vrtnog te glomaznog otpada. Lokaciju reciklažnog dvorišta treba pažljivo
odabrati, kako bi što učinkovitije stajalo na usluzi stanovnicima grada.
Očekuje se da velik dio reciklabilnih frakcija (papir, karton, metal, staklo i plastika) u
komunalnom otpadu, nastalom od strane turista, bude sakupljen putem reciklažnih
kontejnera. Reciklabilne frakcije komunalnog otpada, nastale kao rezultat noćenja turista i
drugih poslovnih aktivnosti (trgovina i obrti) mogle bi se sakupljati putem reciklažnih dvorišta.
5.11.2.3. Obrada ostalog komunalnog otpada
Obrada ostalog komunalnog otpada, odnosno cjelokupnog otpada koji se ne odvaja na
mjestu svog nastanka te se ne reciklira, odvijat će se u postrojenju za mehaničko-biološku
obradu otpada (MBO), a koje će biti smješteno na lokaciji budućeg Centra za gospodarenje
otpadom Zadarske županije.
Da bi taj prijedlog konačno bio prihvaćen, potrebno je provjeriti ispravnost nekih preduvjeta,
a koji su specificirani za postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i potrebne
kapacitete. U tom bi smislu detaljnije trebalo provjeriti sljedeće:
stvarnu količinu otpada za koju se očekuje da će biti isporučivana u postrojenje, a u
skladu s preporukama iz „Plana za gospodarenje otpadom“
gubitak mase u postrojenju (nizak, oko 6%)
stupanj stabilizacije proizvedenog stabiliziranog bio-otpada za odlaganje („biostabilat“),
koji utječe na sposobnost postizanja ciljeva za odlaganje biorazgradivog komunalnog
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 131

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
otpada
ogrjevna vrijednost goriva iz otpada (niska, uz uklanjanje papira i plastike)
količina reciklabilnog materijala koji se može izdvojiti iz ostatnog otpada (papir i plastika)
uz provjeru da li se taj otpad doista može reciklirati
odabir industrijskog pogona koji će zaprimati proizvedeni GIO, kao i uvjeta isporuke te
tehničkih karakteristika i učinaka postrojenja za mehaničko-biološku obradu na okoliš i
zdravlje ljudi.
Uz pretpostavku da su specificirani tehnološki parametri za postrojenje za mehaničkobiološku
obradu otpada točni, odgañanje isporuke goriva iz otpada (GIO) na termalnu obradu
(sagorijevanje) i do nekoliko godine nakon početka rada spomenutog postrojenja, još uvijek
ne bi ugrozilo ostvarenje postavljenih ciljeva na području gospodarenja otpadom.
5.11.3. Mjere za poboljšanje odlaganja otpada na odlagalištima
Odlaganje otpada, u skladu s prihvaćenim strateškim opredjeljenjima na razini Države, kao
i aktualnom praksom u zemljama EU, samo je neizbježna, krajnja aktivnost za one količine
otpadnih tvari koje se ne mogu iskoristiti na neki drugi način. Smanjenje nastanka otpada na
razumnog ostvarivoj razini, ponovna upotreba otpada u što većoj mjeri, izdvajanje (sortiranje)
otpada po vrstama, kao i suvremena tehnološka rješenja odlaganja prethodno obrañenog i
za odlaganje pripremljenog otpada, izuzetno su važne odrednice u poboljšanju prakse
odlaganja otpada na odlagalištima. Sve ove smjernice koje se već primjenjuju i na području
Zadarske županije, u praksi će se iskazati, prije svega, u uspostavljanju novog koncepta
zbrinjavanja otpada, i to na način da zbrinjavanje zaista postane gospodarenje otpadom. U
tom smislu, izgradit će se strategijskim odrednicama, „Planom gospodarenja otpada u
Republici Hrvatskoj 2007.-2015. g.“ i pozitivnom praksom zemalja EU predviñen hijerarhijski
ustrojen sustav na čijem će vrhu biti Županijski centar za gospodarenje otpadom Zadarske
županije, opremljen – izmeñu ostaloga – i odgovarajućim, ureñenim sanitarnim odlagalištem
komunalnog otpada, izgrañenim u skladu s praksom EU i relevantnom domaćom
regulativom, a prije svega, „Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ (Narodne novine, broj 117/2007.). To će
odlagalište i u tehničkom i u tehnološkom i u lokacijskom smislu zadovoljavati sve potrebne
kriterije. Na odlagalište će se sustavno i transparentno (u pogledu lokacija nastanka, vrsta i
količina) dovoziti komunalni otpad s područja cijele Županije, i to preko nekoliko većih ili
manjih pretovarnih stanica, na kojima će se odvojeno prikupljati otpad na nižem
hijerarhijskom nivou – području jednog dijela ili čitave jedinice lokalne samouprave ili pak s
prostora više takvih jedinica. Odlaganje otpada, kao i sve druge aktivnosti s područja
gospodarenja otpadom u Županiji, jedinstveno će za Županiju sustavno voditi i nadzirati
novoosnovana tvrtka EKO d.o.o. Skladištenje, a posebno odlaganje otpada, bit će
podvrgnuto stalnom nadzoru, a prije svega, praćenju stanja (monitoringu) okoliša, i to kako
tijekom rada odlagališta, tako i nakon njegova zatvaranja. Sanitarno odlagalište otpada, kao i
svi drugi objekti, postrojenja i ureñaji u sustavu gospodarenja otpadom, bit će smješteni na
lokacijama koje – u skladu s rezultatima prethodno provedenih istražnih radova – pružaju
najbolje mogućnosti, odnosno pretpostavke za ostvarenje djelotvorne zaštite okoliša i
očuvanja zdravlja ljudi. Pored navedenoga, na čitavom je području Županije u tijeku
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 132

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
zatvaranje i uklanjanje brojnih „divljih“ odlagališta otpada te sanacija njihovih lokacija, a već
se u otočnom području Županije primjenjuje načelo zabrane odlaganja otpada, odnosno
njegovog organiziranog i nadziranog odvoza na najbliža službena odlagališta na kopnu.
Uspostavom logički i hijerarhijski ustrojenog jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom, s
jednim zajedničkim odlagalištem komunalnog otpada te namjenskim skladištima za posebne
vrste otpada, na koja će otpad pristizati preko mreže lokalno postavljenim pretovarnih
stanica, uklanjanjem i daljnjim onemogućenjem nastajanja pojava „divljeg“ (nekontroliranog)
odlaganja otpada te zabranom odlaganja na otocima, praksa odlaganja otpada u Zadarskoj
županiji posve se kvalitativno mijenja u smjeru najnovijih dostignuća zemalja EU na tom
području.
5.11.4. Mjere za poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima
Jedna od posebnih mjera za izbjegavanje nastanka i smanjenja količina nastalog otpada
na otocima, odreñena Strategijijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne
novine broj 130/2005.) je Smanjivanje pritisaka na okoliš od otpada na zaštićenim dijelovima
prirode, kršu i otocima. Ta posebna mjera, izmeñu ostalog, uključuje unapreñenje posebnog
režima i metoda za izbjegavanje i smanjenje otpada te privremeno skladištenje, predobradu i
baliranje otpada, pri čemu se balirani i predobrañeni otpad s otoka odlaže na kopnu.
Grad Zadar je, u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj
130/05.), prva jedinica lokane samouprave u Hrvatskoj koja je započela proces sanacije
odlagališta na otocima, i to onima koji su u sastavu adminstrativno-teritorijalnog područja
grada Zadra. Svih sedam lokacija na tim otocima (Iž, Olib, Molat /2 lokacije/, Premuda, Ist,
Silba) danas su sanirane i zatvorene.
Na tim su otocima postavljeni spremnici (kontejneri) koji se redovito i organizirano odvoze
na odlagalište otpada „Diklo“. Nakon uspostave ŽCGO otpad će se odvoziti izravno u Centar.
I na ostalim otocima je u planu uspostava spremnika za organiziran odvoz otpada, a na
večim otocima kao što je Ugljan postoji mogućnost uspostave pretovarne stanice s
odvojenim prikupljanjem otpada.
Na otoku Ugljanu još uvijek je aktivno odlagalište „Zarabaniž“ u Općini Kali čija sanacija bi
trebala uskoro početi. Otpad se iz ostale dvije općine na otoku Ugljanu, Kukljica i Preko,
redovito i organizirano odvozi na službeno odlagalište Grada Zadra – „Diklo“.
Na Dugom otoku (Općina Sali) zatvorena su i sanirana odlagališta „Veli Dočić“ kod naselja
Sali i „Zagračina“ kod naselja Božava, a sav se otpad redovito odvozi na službeno
odlagalište Grada Zadra – „Diklo“.
Na otoku Pašmanu je još uvijek aktivno odlagalište Općine Tkon „Tri luke“, a njegova
sanacija očekuje se uskoro. Iz Općine Pašman otpad se vozi na odlagalište otpada
Baštijunski brig.
Na otoku Pagu je još uvijek aktivno odlagalište otpada Općine Povljana „Vulina Draga“, a
sanacija tog odlagališta očekuje se uskoro. Odlagalište Grada Paga „Sveti Kuzam“ takoñer je
još uvijek aktivno odlagalište otpada i na njemu se redovito odlaže otpad s područja Grada
Paga.
U planu je sanacija i zatvaranje svih otočnih odlagališta otpada do uspostave Županijskog
centra za gospodarenje otpadom, kada će se sav otpad s otoka koji pripadaju Zadarskoj
županiji, redovito i organizirano prevoziti u Centar.
Temeljem „Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu“ (Narodne novine, broj
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 133

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
60/2008.) izmeñu ostalog gradovi i općine na otocima dužni su na svojem području postaviti
odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje
otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sukladno ovom Zakonu do 31. 12. 2008. te
osigurati gradnju najmanje jednoga reciklažnog dvorišta za grañevinski otpad do roka
odreñenog prema posebnom propisu.
U cilju provedbe takvog, odvojenog sakupljanja otpada preporučuje se da sve lokacije
pretovarnih stanica na otocima budu opremljene sljedećim vrstama kontejnera:
• preskontejner za komunalni otpad (zapremine 10/20 m³) s redukcijom volumena
1:10
• kontejner za glomazni otpad (30 m³)
• zatvoreni kontejner za papir/karton (7 m³)
• zatvoreni kontejner za plastičnu i metalnu ambalažu (7 m³) i
• zatvoreni kontejner za staklenu ambalažu svih vrsta i veličina (7 m³).
U skladu s „Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagališta otpada“ (Narodne novine, broj 117/2007.) je odreñeno, izmeñu ostalog i
za odlagališta na otocima, da je za postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete
utvrñene ovim Pravilnikom, odlagatelj dužan u roku od jedne godine od stupanja na snagu
ovog Pravilnika izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz ovoga
Pravilnika i dostaviti ga nadležnom tijelu na suglasnost. Temeljem odobrenih planova
sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta utvrñenih ovim Pravilnikom, postojeća odlagališta koja ne
zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije
do 31. prosinca 2011. g.
Nakon zatvaranja otočnih odlagališta, sav će se otpad s otoka prevoziti brodovima i/ili
trajektima na kopno. Pretovarne stanice na otocima trebaju biti uspostavljene na
odgovarajući način, pa će otpad biti sabijen već prije prijevoza brodom na kopno.
Sustav gospodarenja otpadom na otocima proizlazi iz „Strategije gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/2005) te „Zakona o prostornom ureñenju i
gradnji (Narodne novine broj 76/2007.); članci 47.-53. U tom je smislu važno skrenuti
pozornost na osjetljivost postupka odabira lokacija reciklažnih dvorišta, u kojima se otpad
privremeno i odvojeno pohranjuje (skladišti), a o čemu će se u prostornim planovima
ureñenja jedinica lokalne samouprave trebati voditi računa. Od posebnog su značaja
ograničenja koja se navode u članku 51. predmetnog Zakona. Tu se odreñuje da se u
zaštićenom obalnom području mora ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska
dozvola ili rješenje o uvjetima grañenja za grañevine namijenjene, izmeñu ostaloga, i za
skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija
terena.
Gospodarenje otpadom u morskim lukama definirano je „Pravilnikom o uvjetima i načinu
održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog
mora Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj 90/2005). Lučke kapetanije su odgovorne
za obavljanje nadzora nad provoñenjem reda u lukama, kao i u drugim dijelovima unutarnjih
morskih voda i teritorijalnog mora, osobito kad se radi o održavanju čistoće obala i mora od
onečišćavanja s pomorskih objekata. Tijelo koje upravlja lukom dužno je čistiti luku od
otpadaka koji ugrožavaju sigurnost plovidbe i onečišćuju more te je odgovorno za
organizaciju sustava gospodarenja u morskim lukama. To tijelo mora osigurati i lučke
prihvatne ureñaje za otpad.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 134

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
„Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih
morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj 90/2005.)
propisan je i postupak prijavljivanja i prihvata otpada s plovnih objekata i ostatnih količina
tereta. Sve luke, otvorene za javni promet, kao i luke posebne namjene, dužne su izraditi i
primjenjivati svoje planove za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta, koji mogu biti
pripremljeni i za primjenu na regionalnoj razini. Provedba predmetnog, gore navedenog
Pravilnika, obuhvaća i odredbe Konvencije MARPOL 73/78. Troškovi prihvata otpada u
lukama, uključujući obradu i odlaganje otpada, podmiruju se na odgovarajući način iz
naknada za korištenje prihvatnih ureñaja.
5.11.5. Mjere za ostvarenje suradnje izmeñu jedinica lokalne samouprave
Suradnja jedinica lokalne samouprave proizlazi, prije svega, iz načela optimizacije
djelovanja novog sustava gospodarenja otpadom, koji je koncipiran na razini čitave Županije
kao cjeline. To znači da sve jedinice lokalne samouprave otpad nastao na njihovom teritoriju
odlažu, skladište ili šalju na obradu (ovisno o kojoj se vrsti otpada radi) na zajedničku, za
čitavu Županiju jedinstvenu lokaciju, koja se nalazi na području jedne, prostorno-planski
odreñene jedinice lokalne samouprave (Grad Benkovac). S druge strane, elementi (površine,
ureñaji i sl.) koji se nalaze na nižim razinama sustava gospodarenja otpadom (npr.
pretovarne stanice) djelovat će na teritoriju jedne jedinice lokalne samouprave, a na korist ne
samo matičnoj, već susjednoj/susjednim jedinicama lokalne samouprave. Stoga će
odgovarajuća suradnja i dogovaranje biti potrebno i pri uspostavi, ali i redovnom radu takvih
površina ili postrojenja. Pri tome je posebno važno razraditi financijske aspekte suradnje
izmeñu jedinica lokalne samouprave, posebno kad je riječ o plaćanju naknada onim
jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalazi odgovarajući objekt(i), koji
opslužuju i druge, susjedne jedinice lokalne samouprave ili pak čitavu Županiju.
5.11.6. Mjere za poboljšanje praćenja (monitoringa) u gospodarenju otpada
Poboljšanje kvalitete, količine i usporedivosti informacija i podataka o gospodarenju
otpadom jedna je od mjera koju propisuje „Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske“ (Narodne novine broj 130/2005.). Tako postoje planovi za razvijanje "suvremenog
informatičkog sustava koji bi mogao osigurati pouzdane i pravovremene informacije i
podatke, temeljem kojih bi bilo moguće redovito proizvoditi izvješća o situaciji na području
gospodarenja otpadom."
Zadarska županija pravovremeno će prikupljati i odgovarajućim nacionalnim službama
dostavljati sve potrebne podatke za navedeno područje djelovanja u propisanom obliku. U
meñuvremenu, a prije zahtjeva od strane nadležnih nacionalnih službi, Županija će poticati
gradove i općine da osiguraju i dostavljaju joj podatke o količinama otpada i svim drugim
sadržajima vezanim uz gospodarenje otpadom, a u svrhu ispunjavanja pretpostavki za
uspješnu izradu županijskog godišnjeg izvješća o izvršenju referentnih poslova i aktivnosti.
Ured nadležan za provedbu gospodarenja otpadom u Županiji, a to je Upravni odjel
Županije za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, obvezan je jedanput
godišnje podnositi Županijskoj skupštini izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom, u
okviru kojega posebno o stanju izvršenja utvrñenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.
U tu je svrhu u studenome 2006. g. razrañen poseban upitnik, koji je u prosincu 2006. g.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 135

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
odaslan svim jedinicama lokalne samouprave na području Županije i njihovim komunalnim
poduzećima. Upitnik je bio ispunjen do kraja siječnja 2007. g., a podaci dobiveni upitnikom
uključeni u izvješće „Utvrñivanje potencijalnih lokacija transfer-postaja i količina otpada za
Zadarsku županiju“, koje je završeno krajem veljače 2007. g.
O planiranju gospodarenja otpadom, uključujući i prava, obveze i način izvješćivanja o
nastalim količinama i vrstama otpada, detaljno se razmatra u „Zakonu o otpadu“ (Narodne
novine, broj 178/2004.) Tako se u članku 12. navedenog Zakona se odreñuje sljedeće:
(1) Proizvoñač otpada koji godišnje proizvodi više od 150 tona neopasnog otpada i/ili više
od 200 kilograma opasnog otpada, dužan je planirati gospodarenje otpadom za
razdoblje od četiri godine
(2) Plan gospodarenja otpadom proizvoñača otpada sadrži osobito:
1. podatke o vrstama, količinama, mjestu, odnosno procesu nastanka otpada te
predviñanje trenda nastajanja otpada
2. mjere za sprečavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti
3. postojeći i predviñeni način gospodarenja otpadom
4. podatke o vlastitim grañevinama i ureñajima za gospodarenje otpadom
(3) Plan gospodarenja otpadom proizvoñač otpada izrañuje na propisanim obrascima
(4) Oblik i sadržaja obrazaca iz stavka 3. ovog članka propisuje ministar
(5) Plan gospodarenja otpadom proizvoñač otpada dostavlja nadležnom uredu i Agenciji za
zaštitu okoliša.
U članku 19. „Zakona o otpadu“ razmatraju se aspekti uspostavljanja i djelovanja
informacijskog sustava u gospodarenju otpadom, te se navodi sljedeće:
(1) Informacijski sustav gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: informacijski sustav)
sadrži osobito:
1. podatke o otpadu sadržane u katastru otpada
2. podatke iz izvješća o provedbi planova gospodarenja otpadom iz članka 10. i 11.
ovog Zakona
3. podatke iz plana gospodarenja otpadom proizvoñača otpada iz članka 12. ovog
Zakona
4. popis ispitnih laboratorija akreditiranih za ispitivanje kemijskih i fizikalnih svojstava
otpada iz članka 40. ovog Zakona
5. podatke iz očevidnika o izdanim dozvolama iz članka 41., stavka 1. ovog Zakona
6. podatke iz očevidnika o izdanim potvrdama i suglasnostima iz članaka 28., 29. i
31. ovog Zakona
7. podatke iz očevidnik o upisanim uvoznicima, količinama i vrstama uvezenoga
neopasnog otpada iz članka 49. ovog Zakona.
8. podatke iz očevidnika o upisanim izvoznicima otpada i provoznicima otpada iz
članaka 53. i 54. ovog Zakona
9. podatke o propisima, smjernicama, planovima i projektima na području
gospodarenja otpadom
10. pokazatelje stanja na području otpada.
(2) Nadležni ured, upravno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima, dužni su pravodobno i
bez naknade osiguravati podatke iz svoje nadležnosti, te druge podatke koji su potrebni
za voñenje informacijskog sustava.
(3) Informacijski sustav vodi Agencija za zaštitu okoliša
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 136

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
(4) Agencija za zaštitu okoliša obavezna je pravovremeno i cjelovito prikupljati i unositi
podatke u informacijski sustav. Na temelju prikupljenih podataka dužna je izraditi
izvješće o gospodarenju otpadom kao sastavni dio izvješća o stanju okoliša propisanog
posebnim zakonom.
(5) Nadzor nad izvršavanjem poslova iz stavka 4. ovog članka obavlja Ministarstvo.
Dodatne obveze subjekata u sustavu gospodarenja otpadom odreñuju se u članku 20.
„Zakona o otpadu“:
(1) Osoba koja proizvodi i/ili gospodari otpadom obvezna je voditi propisani očevidnik o
nastanku i tijeku otpada. Podatke u očevidnik osoba je dužna unositi ažurno i potpuno,
nakon svake nastale promjene stanja, te podatke iz očevidnika za svaku godinu čuvati
pet godina.
(2) Jednom godišnje – do 31. ožujka tekuće godine, za prethodnu godinu, osoba iz stavka
1. ovog članka, osim osobe koja gospodari komunalnim otpadom, obvezna je podatke iz
očevidnika na propisanom obrascu dostavljati nadležnom uredu.
(3) Jednom godišnje – do kraja veljače tekuće godine, za prethodnu godinu, osoba koja
gospodari komunalnim otpadom obvezna je upravnom tijelu Grada Zagreba, grada,
odnosno općine na čijem području obavlja djelatnost, na propisanim obrascima
dostavljati podatke o komunalnom otpadu.
(4) Katastar otpada na način propisan propisom iz stavka 8. ovog članka vodi nadležni ured.
(5) Upravno tijelo, iz stavka 3. ovog članka obvezno je jednom godišnje, obrañene podatke
o komunalnom otpadu, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, dostavljati
nadležnom uredu
(6) Nadležni ured obvezan je podatke iz stavka 2. i 5. ovog članka ažurno voditi u katastru i
obrañene podatke iz katastra jednom godišnje, i to do 15. lipnja tekuće godine za
prethodnu godinu, dostavljati Agenciji za zaštitu okoliša.
(7) Sadržaj i način voñenja očevidnika iz stavka 1. ovog članka, oblik i sadržaj obrazaca iz
stavaka 2. i 3. ovog članka, te sadržaj i način voñenja katastra iz stavka 4. ovog članka
propisuje ministar.
Način voñenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom, uključujući i pregled te izgled
važećih obrazaca u sustavu gospodarenja otpadom (Plan gospodarenja otpadom
proizvoñača otpada, Očevidnik o nastanku i tijeku otpada, Prateći list, Prijavni list) utvrñeni
su u „Pravilniku o gospodarenju otpadom“ (Narodne novine, broj 23/2007.), članci 16., 17.,
18. i 19. U vezi navedenoga, odreñuju se detalji o obvezi voñenja, sadržaju i načinu ovjere
sljedećih obrazaca:
Plan gospodarenja otpadom proizvoñača otpada (obrazac PGO-PO) s podacima o
proizvoñaču/posjedniku otpada
Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (obrazac ONTO) za svaku vrstu otpada (po
ključnim brojevima) i način ovjere istoga
Prateći list za opasni otpad (obrazac PL-Oo) s podacima o (a) proizvoñaču/
posjedniku otpada, (b) skupljaču/prijevozniku/posredniku otpada i (c) ovlaštenoj
osobi za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada
Prateći list za neopasni/inertni otpad (obrazac PL-No/Io) s podacima o: (a)
proizvoñaču/posjedniku otpada, (b) skupljaču/prijevozniku/posredniku otpada i (c)
ovlaštenoj osobi za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada
Prateći list za komunalni otpad (obrazac PL-KO) s podacima o: (a) JLS u kojoj je
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 137

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
nastao otpad, (b) skupljaču komunalnog otpada, (c) otpadu i (d) ovlaštenoj osobi za
obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada
Prijavni list za proizvoñača otpada (obrazac PL-PPO) s podacima o: (a) proizvoñaču
proizvodnog otpada i (b) organizacijskoj jedinici na lokaciji
Prijavni lista za skupljača komunalnog otpada (obrazac PL-SKO) s podacima o: (a)
skupljaču komunalnog otpada i (b) organizacijskoj jedinici
Prijavni list za skupljača proizvodnog otpada (obrazac PL-SPO) s podacima o: (a)
skupljaču proizvodnog otpada i (b) organizacijskoj jedinici
Prijavni list za obrañivača proizvodnog i/ili komunalnog otpada (obrazac PL-OPKO) s
podacima o: (a) obrañivaču proizvodnog i/ili komunalnog otpada i (b) organizacijskoj
jedinici na lokaciji
Deklaracija o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada (obrazac DFKSO) s podacima
o: (a) proizvoñaču/ posjedniku otpada i (b) otpadu.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 138

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
6. Organizacija budućeg sustava gospodarenja otpadom
u Zadarskoj županiji
6.1. Uspostava regionalne suradnje
Važnost regionalne suradnje u gospodarenju otpadom potvrñena je u dokumentu „Program
regionalne suradnje izmeñu gradova i općina na području Zadarske županije u cilju
uspostave/realizacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom za Zadarsku županiju“,
IPZ Uniprojekt Zagreb, ožujak 2008. godine, kao i u važećem zakonodavstvu koje se odnosi
na gospodarenje otpadom.
Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj 130/05.) jedinice
područne (regionalne) samouprave (županije) odgovorne su za uspostavu županijskih
centara za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i gradovima, uz mogućnost
udruživanja sa drugim županijama. Isto tako, Županije su odgovorne i za provoñenje
sanacije i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje.
Glavni ciljevi sustava gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji su:
osigurati takav sustav gospodarenja otpadom, koji će pomoći postizanju nacionalnih
ciljeva uz poštivanje regionalnih specifičnosti
osigurati isplativ sustav gospodarenja otpadom u skladu s nacionalnim i meñunarodnim
standardima.
Potreba za suradnjom gradova i općina Županije načelno je već prihvaćena. Na sastanku,
održanom u veljači 2008. godine predstavnici Županije, Grada Zadra i Grada Benkovca
donijeli su Odluku o osnivanju trgovačkog društva EKO d.o.o. za gospodarenje otpadom,
koja treba postati vodeći partner i pokretačka snaga u daljnjim naporima oko konačne
uspostave regionalne suradnje na području gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji.
Trgovačko društvo EKO d.o.o., Zadar osnovano je u svibanj 2008. godine. Osnivači, a
ujedno i vlasnici tvrtke EKO d.o.o., su Grad Zadar s 51% vlasničkog udjela, Grad Benkovac
s 26% vlasničkog udjela i Zadarska županija s 23% vlasničkog udjela.
U sljedećoj fazi potrebno je izraditi potrebne statutarne akte te definirati, uskladiti i prihvatiti
financijske i tehničke uvjete, potrebne za uspostavljanje odgovarajućeg pravno validnog
oblika regionalne suradnje. U tom smislu potrebno je poduzeti sljedeće:
imenovati tvrtku „EKO“ d.o.o. vodećom stranom tijekom nastavka procesa
pregovaranja i provedbe tehničko-ekonomske analize
ishoditi odluke gradova i općina u sastavu Županije o njihovom daljnjem sudjelovanju u
procesu, a koja će rezultirati potpisivanjem pisma namjere
utvrditi usluge koje će biti uključene u zajednički ugovor
izraditi troškovnik za pružanje usluga koje će proizlaziti iz ugovora
pripremiti projektnu dokumentaciju za izgradnju pretovarnih stanica i ŽCGO
započeti izgradnju pretovarnih stanica i ŽCGO, te ostvariti početak njihovog rada
najkasnije do 31. prosinca 2011. g.
6.2. Tumačenja Zakona o otpadu i Plana gospodarenja otpadom u RH
Sukladno „Zakonu o otpadu“ (Narodne novine, broj 178/2004.), potrebno je definirati
koncesije za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, te pravo gradnje i korištenja
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 139

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
grañevina i ureñaja namijenjenih obavljanju tih djelatnosti, i to za skupljanje, oporabu i
zbrinjavanje otpada. Koncesija se dodjeljuje se na rok:
do 30 godina za opasni otpad i termičku obradu otpada, te za gradnju grañevina i
obavljanje djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada
do 10 godina za posebne kategorije otpada
do 5 godina za komunalni otpad.
Odluka o dodjeli koncesije sadrži osobito:
odreñenje djelatnosti za koju se dodjeljuje
način, uvjete i vrijeme obavljanja djelatnosti
ovlaštenja davatelja koncesije
prava i obveze ovlaštenika koncesije, uključujući i pravo gradnje te obvezu održavanja
grañevina
visinu koncesijske naknade te druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti.
Odluku o dodjeli koncesije za djelatnosti i grañevine vezane uz opasni otpad i termičku
obradu otpada, te za posebne kategorije otpada i komunalni otpad ako se djelatnost obavlja
za dvije ili više županija, donosi Vlada Republike Hrvatske ili tijelo koje ona ovlasti. Ugovor o
koncesiji zaključuju Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva te
ovlaštenik koncesije.
Odluku o dodjeli koncesije za djelatnosti i grañevine vezane uz posebne kategorije otpada
te komunalni otpad, kada se one obavljaju za područje više gradova i općina unutar područja
županije, donosi županijsko poglavarstvo. Ugovor o koncesiji zaključuju župan i ovlaštenik
koncesije.
Odluku o dodjeli koncesije za djelatnosti i grañevine vezane uz komunalni otpad ako se
djelatnost obavlja za područje grada ili općine, donosi gradsko ili općinsko poglavarstvo.
Ugovor o koncesiji zaključuju gradonačelnik ili načelnik općine i ovlaštenik koncesije.
Na temelju odluke o koncesiji zaključuje se ugovor o koncesiji. Ugovorom o koncesiji
detaljno se razrañuju prava i obveze davatelja i ovlaštenika koncesije, odreñena odlukom o
dodjeli koncesije, jamstva ovlaštenika koncesije, uvjeti otkaza ugovora, način razrješenja
odnosa u slučaju prestanka ugovora prije isteka roka na koji se koncesija dodjeljuje te pitanje
vlasništva na grañevinama i ureñajima za gospodarenje otpadom.
U slučaju prestanka koncesije, ovlaštenik koncesije dužan je uspostaviti prijašnje stanje,
ako ugovorom o koncesiji nije drugačije ugovoreno.
U skladu s dopisom od 15. svibnja 2008. g., tumačenje „Zakona o otpadu” i „Plana
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2007.-2015.”, zatraženo od Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, a vezano za rad županijske tvrtke za
gospodarenje otpadom, uključuje sljedeće:
„Temeljem dopisa Zadarske županije u svezi tumačenja 'Zakona o otpadu' (Narodne
novine, broj 178/2004. i 111/2006.) te 'Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje
2007.-2015. godine' (Narodne novine, broj 85/2007.) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
ureñenja i graditeljstva dostavlja sljedeće odgovore po pitanjima kako slijedi:
1. Donošenjem „Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine“
odreñena je dinamika aktivnosti za gradnju CGO-a. U skladu s navedenim Zakonom
osnovana županijska tvrtka za gospodarenje otpadom nije obavezna dobiti koncesiju
za gradnju grañevina i obavljanje djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada, odnosno
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 140

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
izgradnju Županijskog centra gospodarenje otpadom.
2. Ugovor Zadarske županije sa svim gradovima i općinama o zajedničkom osnivanju i
korištenje budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom može zamijeniti
navedenu koncesiju koja tada nije potrebna
3. Uspostavom budućeg županijskog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom,
jedinice lokalne samouprave će i nadalje, temeljem članka 15. 'Zakona o otpadu', biti
odgovorne za gospodarenje komunalnim otpadom i meñusobnu suradnju uz
koordinaciju županije radi osiguranja provedbe propisanih mjera za odvojeno
prikupljanje otpada.
4. Svaka jedinica lokalne samouprave odgovorna je za gospodarenje komunaInim
otpadom na svom području, kako je već navedeno pod točkom 3. ovog dopisa te
odgovara za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na svom području i dužna je
skupljeni otpad predati ovlaštenoj osobi za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje uz
ispunjeni prateći list, a osnovana županijska tvrtka EKO d.o.o. gospodari djelatnošću
obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja komunalnog otpada.
6.3. Upravljanje sustavom gospodarenja otpadom
Zadarska Županija, Grad Zadar i Grad Benkovac, osnovali su EKO d.o.o. za gospodarenje
otpadom. Ta je županijska komunalna tvrtka u potpunosti u javnom vlasništvu. Županijska
komunalna tvrtka će uz pomoć sredstava prikupljenih iz jedinica lokalne/regionalne
samouprave i sredstvima fondova financirati gradnju Županijskog centra za gospodarenje
otpadom. U skladu s odlukom Osnivača, tvrtka može o ulaganju u Centar sklopiti ugovor o
javno-privatnom parternstvu s odabranim privatnim partnerom. Osnivači će voditi nadzor nad
provedbom sklopljenog ugovora.
Tvrtka EKO d.o.o. će voditi gradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom do
uspostave sustava, upravlja sustavom gospodarenja otpada za čitavu Županiju, koordinira
rad lokalnih komunalnih tvrtki i organizira odvoza otpada od pretovarnih stanica do
Županijskog centra za gospodarenje otpadom.
Privatni partner se može uključiti u financiranje i gradnju postrojenja za mehaničko-biološku
obradu komunalnog otpada (MBO) te nakon gradnje može sudjelovati u upravljanju
ugovoreno vremensko razdoblje (10-15 godina).
6.4. Postojeći sustav gospodarenja otpadom
U tablici 6.4-1. navedene su tvrtke koje se bave sakupljanjem otpada te postojeća
odlagališta otpada u gradovima i općinama Zadarske županije.
Tablica 6.4-1. Tvrtke za sakupljanje otpada i postojeća odlagališta otpada u gradovima i općinama
Zadarske županije (podaci dobiveni iz Upitnika, veljača 2007. g.)
GRAD / Općina Tvrtka za sakupljanje otpada Odlagalište otpada
BENKOVAC Benković d.o.o. Čelinka (Jagodnja Gornja)
BIOGRAD NA MORU Bošana d.o.o. Baštijunski brig (Biograd)
NIN / Vrsi Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
OBROVAC Infra-grad d.o.o. Bilišane
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 141

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
GRAD / Općina Tvrtka za sakupljanje otpada Odlagalište otpada
PAG Komunalno društvo Pag d.o.o. Sv. Kuzam (Pag)
ZADAR Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Bibinje Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Galovac Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Gračac Komunalno d.o.o. Gračac Stražbenica
Jasenice Eko Flor Plus d.o.o. Dračevac
Kali Hripa d.o.o. Zarabaniž
Kolan Komunalno društvo Pag Sveti Kuzam (Pag)
Kukljica Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Lišane Ostrovičke Rivina Jaruga Skradin Draga, Skradin
Novigrad Adriatik Blizna d.o.o. Diklo (Zadar)
Pakoštane Bošana d.o.o. Baštijunski Brig (Biograd)
Pašman JKU, Otok Pašman Baštijunski Brig (Biograd)
Polača Komunalni pogon općine Polača Čelinka (Jagodnja Gornja)
Poličnik Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Posedarje Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Povljana Komunalno društvo Povljana Vulina draga
Preko Otok Ugljan d.o.o. Diklo (Zadar)
Privlaka Čistoća d.o.o. Zadar, Krtić Diklo (Zadar) i Sabunike
Ražanac Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Sali Komunalno društvo „Dugi Otok i Zverinac“ Diklo (Zadar)
Starigrad Argyruntum d.o.o. Samograd
Stankovci Michieli-Tomić d.o.o. Bikarac (Šibenik)
Sukošan Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Sveti Filip Jakov "Loši" Pakoštane Baštijunski Brig (Biograd)
Škabrnja Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Tkon JKU "Prvenj" Tri luke
Vir Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Vrsi (vidi: NIN) Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
Zemunik Donji Čistoća d.o.o. Zadar Diklo (Zadar)
6.5. Administrativne i operativne aktivnosti
Da bi se postigli budući ciljevi gospodarenja otpadom u Županiji, za izvršenje potrebnih
aktivnosti potrebno je uključiti niz javnih službi i privatnih poduzeća. Taj rad obuhvaća:
izradu detaljnih planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave i
proizvoñača otpada
praćenje i nadzor nad uslugama/poslovima postupanja otpadom (uklj. odlaganje)
osiguranje potrebne komunikacije s proizvoñačima otpada.
Glavne administrativne i operativne aktivnosti, potrebne za svako od gore spomenutih
većih područja, navedene su u tablici 6.5-1. U tablici se daju i napomene o službama,
odnosno poduzećima koja trebaju biti uključena pri rješavanju svakog pojedinog zadatka.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 142

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Tablica 6.5-1. Raspodjela odgovornosti u sustavu gospodarenja otpadom RH
A k t i v n o s t
Legislativa i podzakonski akti
o postupanju s otpadom
Dugoročna strategija i
planiranje
Detaljno planiranje usluga,
razine usluga i vrste (načini)
pribavljanja
Sklapanje ugovora s privatnim
sektorom
Sakupljanje komunalnog
krutog otpada iz kućanstava i
od drugih proizvoñača otpada
povezanih s uslugom
sakupljanja komunalnog
krutog otpada
Sakupljanje komunalnog
krutog otpada iz
komercijalnih, odnosno
industrijskih poduzeća, ureda
i javnih ustanova (škole,
bolnice i sl.) koje nisu
povezane s uslugom
sakupljanja komunalnog
krutog otpada
Odvojeno sakupljanje
reciklabilnih materijala (papir,
karton, staklo/boce, plastika,
limenke, organski kuhinjski
otpad i sl.) iz kućanstava i od
drugih relevantnih
proizvoñača reciklabilnih
otpadnih materijala
Odvojeno sakupljanje
posebnih tokova otpada (eotpad,
stara ulja, akumulatori,
Ni-Cd baterije, otpad iz
zdravstva itd.)
Reciklažno dvorište
(privremeno skladištenje
odabranih tokova otpada i
reciklabilnih materijala)
O d g o v o r n a t i j e l a i nadležnost
M Z O P U G Županija
Gradovi /
Općine
EKO d.o.o.
A. Pravna i regulatorna pitanja
Izrada i izdavanje Primjena Izrada i izdavanje
potrebnih zakona nacionalno lokalnih propisa o
o otpadu
zakonodavstvo otpadu
Izrada
Nacionalne
strategije
gospodarenja
komunalnim
otpadom
B. Pitanja planiranja gospodarenja otpadom
Izrada
Izrada lokalnih i
Županijskog regionalnih planova
plana
i programa
gospodarenja gospodarenja
komunalnim komunalnim
otpadom otpadom
Izrada smjernica
za PSP na
području usluga
gospodarenja
otpadom
Planiranje
prijevoza, ureñaja
za preradu i
odlaganje otpada
Planiranje
sakupljanja,
prijevoza i
reciklaže otpada
Skupljanje otpada
i reciklabilnih
materijala
C. Poslovi postupanja otpadom
Izvršenje usluge
ako se dokaže
najprikladnijom
Izvršenje ove
usluge ako se
dokaže
najprikladnijom
Izvršenje ove
usluge ako se
dokaže
najprikladnijom
Izvršenje ove
usluge ako se
dokaže
najprikladnijom
Izvršenje ove
usluge ako se
dokaže
najprikladnijom
Prijevoz / prijenos
otpada, prerada,
odlaganje i
reciklaža otpada
Preuzimanje
regionalne
suradnje u vezi
gospodarenja
otpadom, ako se
pokaže prikladnim
Preuzimanje
regionalne
suradnje u vezi
gospodarenja
otpadom, ako se
pokaže prikladnim
Preuzimanje
regionalne
suradnje u vezi
gospodarenja
otpadom, ako se
pokaže prikladnim
Preuzimanje
regionalne
suradnje u vezi
gospodarenja
otpadom, ako se
pokaže prikladnim
Preuzimanje
regionalne suradnje
u vezi
gospodarenja
otpadom, ako se
pokaže prikladnim
Privatni
sektor
Sklapanje
sporazuma o
sakupljanju
tijekom 4-6 godina
uz periodično
ponovno nuñenje
(ako nije javna
služba)
Izravno sklapanje
ugovora o
sakupljanju s
proizvoñačima
otpada (ako nije
javna služba)
Djelovanje u
skladu s drugim
sporazumima o
sakupljanju
otpada ili kao
samostalan
projekt
Djelovanje u
skladu s drugim
sporazumima o
sakupljanju
otpada ili kao
samostalan
projekt
Djelovanje u
skladu s drugim
sporazumima o
sakupljanju
otpada ili kao
samostalan
projekt
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 143

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
O d g o v o r n a t i j e l a i nadležnost
Gradovi /
Privatni
A k t i v n o s t M Z O P U G Županija
EKO d.o.o.
Općine
sektor
Sklapanje i
provedba ugovora
o projektiranju i
Pročišćavanje reciklabilnih
izgradnji ili
materijala u ureñaju za
ugovora o
materijalnu oporabu (MRF)
projektiranju,
izgradnji i
upravljanju
Ugovaranje
projektiranja i
Izvršenje ove
Ureñaj za reciklažu
izgradnje ili
usluge ako se
grañevinskog i otpada od
projektiranja,
dokaže
rušenja
izgradnje i
najprikladnijom
upravljanja (ako
nije javna služba)
Ugovaranje
projektiranja i
Izvršenje ove
izgradnje ili
Uspostava i rad pretovarnih
usluge ako se
projektiranja,
stanica (transfer-stanica)
dokaže
izgradnje i
najprikladnijom
upravljanja (ako
nije javna služba)
Ugovaranje
U slučaju da se ne prijevoza otpada s
Prijevoz otpada izmeñu
može realizirati gradom/ općinom
pretovarnih stanica (transferangažman
ili temeljem
stanica) i mjesta odlaganja
privatnog sektora regionalne
suradnje
Ugovaranje
Mehaničko-biološka i biološka
projektiranja i
prerada (kompostiranje), a u
Izvršenje ove
izgradnje ili
svjetlu proizvodnje RDF/GIO i
usluge ako se
projektiranja,
termičke obrade otpada
dokaže
izgradnje i
najprikladnijom
upravljanja (ako
nije javna služba)
Ugovaranje
projektiranja i
Izvršenje ove
izgradnje ili
usluge ako se
Energija iz otpada
projektiranja,
dokaže
izgradnje i
najprikladnijom
upravljanja (ako
nije javna služba)
Ugovaranje
projektiranja i
Izvršenje ove
izgradnje ili
usluge ako se
Odlaganje na odlagalištu
projektiranja,
dokaže
izgradnje i
najprikladnijom
upravljanja (ako
nije javna služba)
D. Monitoring/nadzor nad uslugama gospodarenja komunalnim krutim otpadom
Usuglašavanje sa
zakonodavstvom i propisima
Primjena
nacionalnog
zakonodavstva i
propisa
Primjena
nacionalnog i
lokalnog
zakonodavstva i
propisa
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 144

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
A k t i v n o s t
M Z O P U G
O d g o v o r n a t i j e l a i nadležnost
Gradovi /
Županija
EKO d.o.o.
Općine
Privatni
sektor
Usuglašavanje s ugovorenim
standardima (razini kvalitete)
usluge
Praćenje
usuglašavanja s
uslugama
sakupljanja i
drugim uslugama
u podizvoñenju
Praćenje
usuglašavanja s
uslugama prerade
i odlaganja na
odlagalištu u
podizvoñenju
Praćenje količina i protoka
komunalnog krutog otpada
Izdavanje dozvola (licenci)
prijevoznicima otpada
Praćenje
usuglašavanja s
nacionalnim
ciljevima na
području
utvrñenih tokova
otpada
Izrada i
koordinacija
smjernica za
izdavanje
dozvola (licenci)
prijevoznicima
otpada
Praćenje
usuglašavanja s
lokalnim
ciljevima u vezi
utvrñenih tokova
otpada
Prijava podataka
o sustavu
sakupljanja/recikla
že i ureñajima za
preradu u
vlasništvu
grada/općine
Dozvola (licenca)
za prijevoznike
otpada
Prijava podataka
o ureñajima za
preradu i
zbrinjavanje
otpada, koji su u
vlasništvu
regionalne
suradnje s
područja
gospodarenja
otpadom
Prijava podataka
gradu/općini i
drugim nadležnim
tijelima uprave
Traženje dozvole
(licence) prije
angažmana na
sakupljanju i
prijevozu otpada
Registracija količina i tokova
proizvodnog (industrijskog,
tehnološkog) i opasnog
otpada
Komunikacija i izrada
materijala za unapreñenje
javne svijesti, edukacija i
informiranje stanovništva
Promicanje minimiziranja
nastajanja i reciklaže otpada
Izrada i
održavanje
nacionalne baze
podataka
Osiguranje općih
smjernica i
sustava
nacionalne
komunikacije
Osiguranje općih
smjernica
Prijava podataka
odgovarajućoj
službi
Prijava podataka
odgovarajućoj
službi
E. Komunikacija s proizvoñačima otpada
Promicanje
minimalizacije
nastanka otpada
putem primjeni
dozvola (licenci)
IPPC
Komunikacija s
javnošću i
proizvoñačima
otpada
Komunikacija s
proizvoñačima
otpada
Prijava podataka
odgovarajućoj
službi
Prijava podataka
odgovarajućoj
službi
Sklapanje i
provedba ugovora
o komunikaciji s
proizvoñačima
otpada
Sklapanje i
provedba ugovora
o komunikaciji s
proizvoñačima
otpada
6.6. Postupak ureñenja imovinsko-pravnih odnosa
Budući da je utvrñeno da se nekretnine na kojima se planira izgradnja Županijskog centra
gospodarenja otpadom Zadarske županije nalaze u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebno
je voditi računa o odredbi „Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima“ (Narodne novine,
broj 91/1996., 73/2000., 114/2001. i 141/2006.), članak 35., a u vezi „Zakona o Vladi
Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj 101/1998.), članak 10.
Radi rješavanja imovinsko-pravnog stanja nekretnina u području Županijskog centra
gospodarenja otpadom Zadarske županije potrebno je obratiti se zahtjevom Središnjem
državnom uredu za upravljanje državnom imovinom te nadležno tijelo upoznati s planom
izgradnje i djelovanja Županijskog centra za gospodarenje otpadom, kako bi se pronašlo
adekvatno rješenje za te nekretnine (prodaja, darovanje, iskorištavanje temeljem koncesije).
S obzirom da su u obuhvat Županijskog centra za gospodarenje otpadom uključeni dijelovi
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 145

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
navedenih nekretnina, potrebno je, prije svega, provesti parcelaciju i objedinjavanje tih
nekretnina. U tu svrhu treba izraditi geodetski premjer (podlogu) područja, koji će biti priložen
zahtjevu za ishoñenje lokacijske dozvole. Tek po ishoñenju lokacijske dozvole sukladno
člancima 103-108, „Zakona o prostornom ureñenju i gradnji“ (Narodne novine, broj
76/2007.), moguće je u skladu s geodetskim premjerom izvršiti objedinjavanje nekretnina
koje ulaze u obuhvat Županijskog centra za gospodarenje otpadom.
U zahtjevu upućenom Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom
trebalo bi ponuditi sljedeće mogućnosti :
Plan A 1.
Plan A 2.
Plan A 3.
Prijenos nekretnina na području obuhvata Županijskog centra gospodarenja
otpadom Zadarske županije u vlasništvo trgovačkom društvu s ograničenom
odgovornošću za gospodarenje otpadom EKO d.o.o. Zadar, a koje je osnovano
s ciljem uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Zadarske
županije, po cijeni od 1,00 kn.
Davanje koncesije na nekretnine na području obuhvata Županijskog centra
gospodarenja otpadom Zadarske županije trgovačkom društvu s ograničenom
odgovornošću za gospodarenje otpadom EKO d.o.o. Zadar, na rok od najmanje
30 godina
Prijenos nekretnina na području obuhvata Županijskog centra gospodarenja
otpadom Zadarske županije u vlasništvo jedinice lokalne samouprave – Gradu
Benkovcu za cijenu od 1,00 kn, pod uvjetom da Grad Benkovac nekretnine koje
mu budu prenesene u vlasništvo unese u temeljni kapital trgovačkom društvu s
ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom EKO d.o.o. Zadar.
Društvenim ugovorom iz prosinca 2007. g., koji su pripremili Grad Zadar, Zadarska
županija i Grad Benkovac, osniva se nova županijska tvrtka EKO d.o.o.. Cilj osnivanja
Društva je uspostava sustava gospodarenja otpadom na području Zadarske županije.
Na temelju unijetih temeljnih uloga, osnivači u Društvu preuzimaju poslovne udjele kako
slijedi: Grad Zadar preuzima jedan poslovni udio u visini od 51%; Grad Benkovac preuzima
jedan poslovni udio u visini od 26%; i Zadarska županija preuzima jedan poslovni udio u
visini od 23%.
6.7. Predmet poslovanja tvrtke EKO d.o.o.
Predmet poslovanja Županijske tvrtke za gospodarenje otpadom obuhvaća pružanje
usluga i korištenja pristupa infrastrukturi u sustavu gospodarenja otpadom, koje uključuju
sljedeće poddjelatnosti pružanja savjetodavnih usluga, planiranja, provedbe i nadzora:
mjere smanjivanja nastalih količina otpada
razdvajanje otpada na mjestu nastanka
skladištenje i sakupljanje otpada
prijevoz i pretovar otpada
ponovnu uporabu i recikliranja otpada, uključujući trgovinu otpadom
mehaničko-biološku obradu otpada
oporabu i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, uključujući trgovinu otpadom i
proizvodima dobivenim oporabom, recikliranjem i postupcima iskorištavanja vrijednih
svojstava otpada
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 146

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
odlaganje i konačno zbrinjavanje otpada, uključujući trgovinu proizvodima dobivenim
postupcima iskorištavanja vrijednih svojstava otpada na odlagalištima otpada.
Tvrtka EKO d.o.o. pružat će pristup infrastrukturi i druge usluge jedinicama lokalne
samouprave, koje su u vlasničkoj strukturu tvrtke, kao i onih koje nisu u vlasništvu tvrtke na
području Zadarske županije i susjednih županija na komercijalnim osnovama.
Tvrtka EKO d.o.o. se osniva s ciljem obavljanja sljedećih djelatnosti, a koje će biti u skladu
s obrazloženjima i objašnjenima kako slijedi:
osnovni predmet poslovanja tvrtke EKO d.o.o. je gospodarenje komunalnih otpadom,
neopasnim proizvodnim otpadom, grañevinskim otpadom i otpadom od rušenja te
otpadom sličnih svojstava. Tvrtka EKO d.o.o. može odlučiti o proširenju svoje
djelatnosti i na ostale vrste otpada, ukoliko se za to ukaže potreba
djelatnost tvrtke EKO d.o.o. obuhvaća mjere za smanjivanje nastalih količina otpada i
gospodarenje otpadom u skladu s važećim zakonima, strategijama i planovima
gospodarenja otpadom te načelima valjane prakse. Tvrtka EKO d.o.o. se obvezuje da
će usvojiti hijerarhijski sustav gospodarenja otpadom, poštujući prioritete ponovne
uporabe, recikliranja, oporabe i odlaganja otpada, a prema navedenom redoslijedu
djelatnost tvrtke EKO d.o.o. obavljat će se u dobrosusjedskim odnosima i poštivajući
načela zaštite okoliša te uz potpunu transparentnost prema javnosti, i to u svim
aspektima odlučivanja, rada i financiranja
tvrtka EKO d.o.o. d.o.o. će primjenjivati načelo „onečišćivač plaća“ i obavljati svoje
djelatnosti s ciljem punog povrata troškova i samofinanciranja svojih djelatnosti
tvrtka EKO d.o.o. će koordinirati izgradnju i upravljati Županijskim centrom
gospodarenja otpadom Zadarske županije
tvrtka EKO d.o.o. će koordinirati izgradnju te organizirati i upravljati sustavom za
sakupljanje i recikliranje otpada od pretovarnih stanica do Županijskog centra za
gospodarenje otpadom
tvrtka EKO d.o.o. će koordinirati sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta
komunalnog otpada u Zadarskoj županiji.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 147

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 148

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
7. Financijski aspekti Županijskog plana gospodarenja
otpadom
7.1. Uvod
Cjelovit sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije podijeljen je u tri meñusobno
povezana projekta, čija ukupna vrijednost iznosi oko 456 milijuna kn, te uključuje:
izgradnju i upravljanje Županijskim centrom gospodarenja otpadom
izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada
sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u Zadarskoj županiji.
Vrijednost investicije izgradnje Županijskog centra gospodarenja otpadom u prvoj fazi
iznosi oko 110 milijuna kn, u koju svotu nisu uključeni troškovi budućeg zatvaranja
odlagališta otpada nakon perioda rada od oko 20 godina korištenja, uključujući i postavljanje
završnog pokrovnog sustava, a koje iznosi dodatnih oko 32 milijuna kn. Izgradnja postrojenja
za mehaničko-biološku obradu otpada iznosi oko 75 milijuna kuna (do 100 milijuna kuna).
Vrijednost investicije za izgradnju pretovarnih stanica, nabavu vozila za prijevoz otpada od
pretovarnih stanica do Centra te uspostavljanje sustava recikliranja otpada na području
Županije iznosi oko 30 milijuna kuna. Okvirna vrijednost investicije za izgradnju dviju velikih
(oko 14 milijuna kn) i dviju manjih (oko 8 milijuna kn) pretovarnih stanica procjenjuje se na
oko 22 milijuna kuna.
Za sanaciju 14 odlagališta komunalnog otpada na području Zadarske županije (odlagališta
kod Zadra, Benkovca, Biograda, Obrovca, Paga, Sali, Starigrada, Polače, Novigrada,
Gračaca, Lišana Ostrovičkih, Povljane, Tkona i Kali) Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost je 2005. g. izdvojio oko 123 milijuna kn, što je predstavljalo 51% ukupno
potrebnih sredstava (oko 241 milijuna kn). U meñuvremenu su sanirana i zatvorena
odlagališta otpada u Salima na Dugom otoku i Lišanama Ostrovičkim (na području Općine
Sali djelovala su dva službena odlagališta, dok odlagalište u Općini Novigrad ne ulazi u
kategoriju službenih odlagališta).
Na području Zadarske županije trenutno je preostalo 11 službenih odlagališta otpada, i to:
na području Grada Zadra: odlagalište otpada grada Zadra - Diklo
na području Grada Biograda na Moru, odlagalište otpada Baštijunski brig
na području Grada Obrovca, odlagalište otpada Kljakovača
na području Grada Paga, odlagalište otpada Sv. Kuzam
na području Općine Gračac, odlagalište otpada Stražbenica 2
na području Općine Jasenice, odlagalište otpada Dračevac
na području Općine Kali, odlagalište otpada Zarabaniž
na području Općine Polača, odlagalište otpada Čelinka
na području Općine Povljana, odlagalište otpada Vulina Draga
na području Općine Starigrad, odlagalište otpada Samograd
na području Općine Tkon, odlagalište otpada Tri luke
Za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom, organiziranje sustava
sakupljanja i recikliranja otpada u Županiji te sanaciju i zatvaranje 11 postojećih službenih
odlagališta komunalnog otpada u Zadarskoj županiji, planiraju se koristiti sljedeći izvori
financiranja:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 149

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
nepovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
nepovratna sredstava Pretpristupnog fonda EU - IPA (Zadarska županija predložena je
za financiranje u 2009. g.)
sredstva županijskih, te gradskih, odnosno općinskih proračuna
krediti i
ostali izvori.
7.2. Troškovi i prihodi
Ovim se Planom predviña da se u obračun troškova uključe svi, kapitalni i operativni
troškovi, potrebni za zbrinjavanje otpada u Županiji. Time se obuhvaćaju sve faze projekta,
od gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom, prikupljanja otpada, mjera za
izbjegavanje nastanka otpada, prijevoza, predobrade, obrade i odlaganja otpada te troškova
tijekom i nakon zatvaranja odlagališta do edukacije javnosti. U bilancu troškova uključuju se i
prihodi od prodaje sekundarnih sirovina i energije, dobivene nakon obrade otpada.
Svi ti prihodi i troškovi polazište su za izračun cijene zbrinjavanja jedinične mase (tone)
prikupljenog otpada. U cijenu će biti uključen i trošak naknade, koji je propisan posebnom
uredbom. Naknada će se isplaćivati stanovnicima koji žive u blizini odlagališta, čijim je
nekretninama umanjena tržišna vrijednost zbog blizine odlagališta.
Kad je riječ o naknadi vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, koje se
nalaze u zoni utjecaja grañevine čija je isključiva namjena zbrinjavanje otpada, relevantan je
„Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i
jedinicama lokalne samouprave“ (Narodne novine, broj 59/2006.). U članku 2. ovog
Pravilnika utvrñuje se da je „vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava na grañevini namijenjenoj
zbrinjavanju otpada obvezan svaki mjesec uplaćivati naknadu koju rješenjem utvrñuje
upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove
zaštite okoliša“ (stavak 1), a u svrhu „... namirenja umanjene tržišne vrijednosti nekretnine ...“
(stavak 3), pod kojom se „... podrazumijeva stambena ili stambeno-poslovna grañevina.“
(članak 4, stavak 2). U članku 4. istog Pravilnika, stavak 1, utvrñuje se da „pravo na
umanjenu tržišnu vrijednost nekretnine vlasnik nekretnine ima pod uvjetom da je nekretninu
stekao prije početka gradnje, odnosno sanacije ili rekonstrukcije grañevine namijenjene
zbrinjavanju otpada, da je ista zakonito izgrañena i da se nalazi na udaljenosti do 500 m od
grañevine namijenjene zbrinjavanju otpada.“ Nadalje, u članku 5., stavak 1., Pravilnika
utvrñuje se da „vlasnik nekretnine ... ima pravo na razliku izmeñu tržišne vrijednosti
nekretnine i umanjene vrijednosti nekretnine.“ U Pravilniku se, u člancima 5. i 6., odreñuje
način izračuna te uvjeti isplate razlike izmeñu tržišne vrijednosti nekretnine i umanjene
vrijednosti nekretnine.
Temeljem istog Pravilnika utvrñuju i novčane naknade jedinicama lokalne samouprave.
Tako se u članku 8. Pravilnika odreñuje da su „obveznici plaćanja naknade ... jedinice
lokalne samouprave koje koriste grañevinu namijenjenu zbrinjavanju otpada na području
Grada Zagreba ili druge jedinice lokalne samouprave“ (stavak 2.), a ta naknada iznosi „ ...
30% iznosa po toni zbrinutog otpada“ (stavak 3.). Nadalje se navodi da „jedinice lokalne
samouprave koje se nalaze na otocima plaćaju novčanu naknadu ... po cijeni koja nije veća
od cijene zbrinjavanja otpada koju plaćaju obveznici plaćanja u jedinici lokalne samouprave
na čije se odlagalište dovozi otpad s otoka“ (stavak 4). U istom se članku 8., stavak 5.,
definira da „... Grad Zagreb, odnosno jedinica lokalne samouprave može svojom odlukom u
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 150

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
cijelosti ili djelomično osloboditi druge jedinice lokalne samouprave od plaćanja naknade ...“,
kao i da „Grad Zagreb, odnosno jedinica lokalne samouprave u provedbi odredbi iz ovog
članka ugovorom s drugom jedinicom lokalne samouprave ureñuju meñusobne odnose.“
Završno se (članak 9.) u Pravilniku utvrñuje da su „... jedinice lokalne samouprave dužne u
roku od 6 mjeseci ... od početka rada grañevine namijenjene zbrinjavanju otpada odrediti
granicu od 500 m iz članka 4., stavka 1. ovog Pravilnika unutar koje se primjenjuje pravo na
umanjenu vrijednost nekretnine“ (stavak 1). Kao preduvjet stjecanja naknade „vlasnici
nekretnine ... dužni su u roku od 12 mjeseci od dana ... izgradnje, sanacije ili rekonstrukcije
grañevine namijenjene zbrinjavanju otpada podnijeti zahtjev za umanjenu vrijednost
nekretnine“ (stavak 2).
U projektnoj dokumentaciji, a koja obuhvaća i izračun troškova i prihoda (tzv. cost-benefit
analizu) te Studiju izvodljivosti potrebno je utvrditi predvidljivu cijenu zbrinjavanja otpada,
kojom će se omogućiti samoodrživi rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom.
Cijena će biti podložna provjeri, kako ne bi došlo do gubitaka ili pak prevelikog profita. U toj
cijeni moraju biti obuhvaćeni i operativni troškovi, sredstva za kapitalnu gradnju novog
Centra te troškovi održavanja starog (tj. predmetnog) Centra nakon njegovog zatvaranja.
Cilj ovog proračuna je postići takvu cijenu zbrinjavanja otpada, koja neće biti veća od 3%
ukupnog prihoda kućanstava.
7.3. Sredstva uložena u Projekt uspostave sustava gospodarenja otpadom
u 2006. g.
U 2006. g. Zadarska županija provela je natječaje za izradu sljedeće dokumentacije:
8. lipnja 2006. g. potpisala je ugovor za izradu Projekta namjenskih hidrogeoloških
istraživanja mikrozone Županijskog centra za gospodarenje otpadom, a u skladu sa
zahtjevom nadležnog poduzeća Hrvatske vode
31. srpnja 2006. g. potpisala je ugovor za Konzultantske usluge uspostave/realizacije
Centra gospodarenja otpadom Zadarske županije u 2006. g.
22. prosinca 2006. g. potpisala je ugovor za Utvrñivanje potencijalnih lokacija transfer
postaja i količina otpada za Zadarsku županiju, kao jednu od podloga za pripremu
financijsko-ekonomske analize budućeg sustava sakupljanja otpada u Županiji.
Odabrani konzultant je preporučio Županiji da se javna nabava (i plaćanje) provode putem
subjekta koji je u sustavu PDV-a, čime bi se ostvarila ušteda u visini PDV-a, odnosno 22%
ukupne cijene. Dio sredstva Zadarska županija je prebacila na tvrtku Čistoća d.o.o. Zadar,
koja je provela natječaj za provedbu dijela istražnih radova na budućoj lokaciji Centra te
izradu potrebne projektne dokumentacije.
U 2006. g. tvrtka Čistoća d.o.o. je provela natječaje za izradu sljedeće dokumentacije:
18. prosinca 2006. g. potpisala je ugovor za izradu Pripreme geodetske podloge i
popisa katastarskih čestica s pregledom vlasništva, potrebne za uspostavu/realizaciju
Županijskog centra gospodarenja otpadom
18. prosinca 2006. g. potpisala je ugovor za izradu Predstudije izvodljivosti Županijskog
centra za gospodarenje otpadom, potrebne za uspostavu/realizaciju Županijskog
centra gospodarenja otpadom
Ukupna sredstva, utrošena za financiranje konzultantskih usluga, izradu projektne
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 151

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
dokumentacije i provedbu istraživačkih radova u svrhu uspostave/realizacije Županijskog
centra za gospodarenje otpadom iznosila su u 2006. g. 1.415.200,00 kn (s PDV-om). Fond
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u 2006. g. osigurao svotu od 1.245.000,00 kn,
Zadarska županija u 2006. g. osigurala je svotu od 83.850,00 kn, dok je tvrtka Čistoća d.o.o.
osigurala sredstva za plaćanje PDV-a, u iznosu od 86.350,00 kuna.
7.4. Sredstva uložena u Projekt uspostave sustava gospodarenja otpadom
u 2007. g.
U 2007. g. Zadarska županija je provela natječaj za izradu sljedeće dokumentacije:
8. lipnja 2006. g. je potpisala ugovor za izradu Projekta namjenskih hidrogeoloških
istraživanja mikrozone Županijskog centra za gospodarenje otpadom, u skladu sa
zahtjevom nadležnog poduzeća Hrvatske vode
6. veljače 2007. g. potpisala je ugovor za provedbu nadzora ugovora Izrada projekta
namjenskih hidrogeoloških istraživanja mikrozone potencijalnog Centra za
gospodarenje otpadom Zadarske županije u skladu sa zahtjevom Hrvatskih voda
14. ožujka 2007. g. potpisala je ugovor za nabavu usluga trasiranja podzemnog
toka vode, a koje predstavljaju dio Projekta namjenskih hidrogeoloških istraživanja
mikrozone potencijalnog Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije na
lokaciji zapadno od Biljana Donjih, u skladu sa zahtjevom tvrtke Hrvatske vode
30. ožujka 2007. g. potpisala je ugovor za provedbu Konzultantskih usluga
uspostave/realizacije Centra gospodarenja otpadom Zadarske županije u 2007. g.
19. listopada 2007. g. potpisala je ugovor za provedbu Projekta pripremnih radova
na lokaciji sanitarnog odlagališta Županijskog centra za gospodarenje otpadom,
potrebnog za uspostavu/realizaciju Županijskog centra gospodarenja otpadom
19. listopada 2007. g. potpisala je ugovor za izradu Plana gospodarenja otpadom za
Zadarsku županiju
14. rujna 2007. g. sklopila je ugovor o izradi Geodetskog elaborata – revizija 1:
Područje budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Zadarskoj
županiji u K.O. Biljane Donje i K.O. Suhovare i Geodetskog elaborata Nova lokacija
eksploatacijskog polja Busišta 3 – Grad Benkovac, u K.O. Biljane Donje
12. studenog 2007. g. potpisala je ugovor za izradu Elaborata ureñenja imovinskopravnih
odnosa zemljišta na kojemu se planira izgraditi Županijski centar
gospodarenja otpadom za Zadarsku županiju“, koja je potrebna za uspostavu,
odnosno realizaciju Županijskog centra gospodarenja otpadom
16. studenog 2007. g. potpisala je ugovor za Pripremu djelokruga rada i osnivanje
Županijske tvrtke za gospodarenje otpadom, potrebne za uspostavu/realizaciju
Županijskog centra gospodarenja otpadom
26. studenog 2007. g. potpisala je ugovor za izradu Programa regionalne suradnje
izmeñu gradova i općina na području Zadarske županije u cilju uspostave/realizacije
Županijskog centra za gospodarenje otpadom za Zadarsku županiju
27. studenog 2007. g. potpisala je ugovor za Radove izmjene piezometarske
ugradnje na bušotini BZO-1, potrebne za uspostavu Županijskog centra za
gospodarenje otpadom
u studenom 2007. g. odobrila je početak radova potrebnih za provedbu Geološke
prospekcije i odabira mikrolokacije pozajmišta mineralne sirovine za sanaciju
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 152

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
postojećih odlagališta i izgradnju Županijskog centra gospodarenja otpadom, a koja
je potrebna za uspostavu Županijskog centra za gospodarenje otpadom.
U 2007. g. Čistoća d.o.o. provela je natječaj za izradu sljedeće dokumentacije:
3. listopada 2007. g. je potpisala ugovor za provedbu Nadzora nad istražnim
radovima, koji je potreban za uspostavu Županijskog centra gospodarenja otpadom
24. listopada 2007. g. je potpisala ugovor za obavljanje Istražnih radova na području
budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom, potrebnih za
uspostavu/realizaciju Županijskog centra gospodarenja otpadom
u prosincu 2007. g. je potpisala ugovor za izradu Idejnog rješenja i Studije o utjecaju
na okoliš, potrebnih za uspostavu Županijskog centra gospodarenja otpadom.
Zadarska županija je osigurala sredstva za isplatu drugog obroka za izradu Projekta
Utvrñivanje potencijalnih lokacija transfer postaja i količina otpada za Zadarsku županiju.
Ukupna ugovorena vrijednost projekata tijekom 2007. g. iznosi 4.222.107,00 kn (uključen
PDV). Ukupno utrošena sredstva za financiranje konzultantskih usluga, izradu projektne
dokumentacije i provedbu istražnih radova u svrhu uspostave/realizacije Županijskog centra
za gospodarenje otpadom u 2007. g., iznosila su 1.617.694,00 kn (uključen PDV).
Ukupan preostali dio koji će se isplatiti tijekom 2008. g., a na ime cijene projekata
ugovorene u 2007. g., iznosi 2.129.917,00 kuna (uključen PDV).
7.5. Planirana sredstva za provedbu Projekta u 2008. i 2009. g.
7.5.1. Iskaz planiranih aktivnosti
Za uspostavu Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) pripremljen je
Program aktivnosti koje uključuje pripremu projektne dokumentacije potrebne za izgradnju
ŽCGO tijekom 2008. i 2009. godine što uključuje sljedeće stručne usluge:
1. Priprema Studije izvodljivosti uključujući analizu troškova i koristi („cost-benefit“
analiza) za konačno odreñivanje lokacija i izgradnju pretovarnih stanica
2. Priprema Studije izvodljivosti uključujući analizu troškova i koristi („cost-benefit“
analiza) za uspostavu/ realizaciju ŽCGO
3. Priprema aplikacije za sufinaciranje uspostave/ realizacije ŽCGO i pretovarnih stanica
(IPA i FZOEU)
4. Izrada Idejnog projekta za ishoñenje lokacijske dozvole za izgradnju ŽCGO
(cjelokupni projekt: sanitarno odlagalište; ulazno-izlazna zona, prometnice i koridori;
mehaničko-biološka obrada; reciklažni pogon; kompostana za zeleni otpad; reciklaža
grañevinskog otpada; objekti za obradu procjednih voda i odlagališnog plina; garaže i
radionice)
5. Izrada Glavnog projekta i Izvedbenog projekta za ishoñenje grañevinske dozvole
pojedinačno i odvojeno za svaki segement ŽCGO-a uključujući:
5.1 sanitarno odlagalište otpada
5.2 ulazno-izlazna zona, prometnice i koridori
5.3 postrojenje za reciklažu otpada
5.4 objekt za kompostiranje zelenog otpada
5.5 objekt za reciklažu grañevinskog otpada
5.6 ureñaji za obradu procjednih voda i odlagališnog plina
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 153

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
5.7 garaže i radionice
5.8 postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada
6. Izrada geodetskih podloga i idejnih projekata za ishoñenje lokacijskih dozvola za
izgradnju pretovarnih stanica (trenutno predviñeno 2 veće i 2 manje pretovarne
stanica)
7. Izrada Glavnog projekta i Izvedbenog projekta za ishoñenje grañevinske dozvole
pojedinačno za svaku pretovarnu stanicu
8. Ostale usluge uključuju: stručno-tehničke savjetodavne usluge i priprema natječaja,
geodetske usluge, imovinsko-pravne usluge, financijsko savjetovanje, prevoñenje
dokumentacije i slično, a u cilju uspostave/realizacije ŽCGO tijekom 2008. i 2009. g.
9. U suradnji s Hrvatskim vodama sufinancirati izradu projektne dokumentacije za
izgradnje akumulacije u cilju korištenja gline, rekultivacijskog sloja i humusa za
izgradnju gornjeg brtvenog sustava sanitarnog odlagališta u sastavu Županijskog
centra gospodarenja otpadom i za sanaciju/zatvaranje postojećih odlagališta otpada.
Početak radova na izgradnji Županijskog centra za gospodarenje otpadom planirani su u
prvoj polovici 2010. g.
7.5.2. Okvirna procjena troškova
Stav Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) je da svi predhodni i
budući troškovi u cilju pripreme projektne dokumentacije za izgradnju ŽCGO se dijele po
ključu: FZOEU 60% / Zadarska županija 40%. U dio sredstvava od 40% koje sufinancira
Zadarska županija uključena su i sredstva i doprinosi jedinica lokalne samouprave.
U cilju daljnjeg sufinaciranja projektne dokumentacije potrebno potpisati dodatak ugovora
izmeñu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zadarske županije.
Broj
Tablica 7.5.2-1. Okvirna procjena troškova stručnih usluga i izrade projektne dokumentacije
Opis planiranih aktivnosti
Neto
cijena
Cijena
(+PDV)
FZOEU
(60%)
Zadarska
županija
(40%)
1
Studija izvodljivosti za pretovarne
stanice
300.000 366.000 180.000 120.000
2 Studija izvodljivosti za uspostavu ŽCGO 300.000 366.000 180.000 120.000
3 Priprema aplikacije za sufinanciranje 300.000 366.000 180.000 120.000
4 Ostale usluge 600.000 732.000 360.000 240.000
UKUPNO (1+2+3+4) 1.500.000 1.830.000 900.000 600.000
5
Idejni projekt za lokacijsku dozvolu za
uspostavu ŽCGO
1.200.000 1.464.000 720.000 480.000
6.1 Glavni projekt sanitarnog odlagališta 1.200.000 1.464.000 720.000 480.000
6.2 Glavni projekt ulazno-izlazne zone 600.000 732.000 360.000 240.000
6.3 Glavni projekt pogona za reciklažu 900.000 1.098.000 540.000 360.000
6.4
Glavni projekt objekta za kompostiranje
zelenog otpada
200.000 244.000 120.000 80.000
6.5
Glavni projekt objekta za grañevinski
otpad
200.000 244.000 120.000 80.000
6.6
Glavni projekt objekata za obradu
procjednih voda i odlagališnog plina
500.000 610.000 300.000 200.000
6.7 Glavni projekt za garaže i radionice 400.000 488.000 240.000 160.000
UKUPNO (5+6) 5.200.000 6.344.000 3.120.000 2.080.000
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 154

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Broj
Opis planiranih aktivnosti
Neto
cijena
Cijena
+PDV
FZOEU
(60%)
Zadarska
županija
(40%)
7 Idejni projekt za pretovarne stanice 400.000 488.000 240.000 160.000
8 Glavni projekt za pretovarne stanice 1.200.000 1.464.000 720.000 480.000
UKUPNO (7+8) 1.600.000 1.952.000 960.000 640.000
9 Glavni projekt/MBO 2.000.000 2.440.000 1.200.000 800.000
10 Projekt glina/humus/rekultivacijski sloj 700.000 854.000 420.000 280.000
UKUPNO (9+10) 2.700.000 3.294.000 1.620.000 1,080.000
SVEUKUPNO (1-10) 11.000.000 13.420.000 6.600.000 4.400.000
Okvirna procjena troškova za pripremu projektne dokumentacije tijekom 2008. i 2009. g.
iznosi 11 milijuna kn.
Vrijednost investicije u prvoj fazi za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje
otpadom je oko 110 milijuna kn, u što nisu uključeni budući troškovi zatvaranja odlagališta.
Troškovi izgradnje postrojenja (ureñaja) za mehaničko-biološku obradu otpada iznose
najmanje 75 milijuna kn, s time da mogu narasti i do 100 milijuna kn.
Okvirna vrijednost investicije za izgradnju dviju velikih (oko 14 milijuna kn) i dviju manjih
(oko 8 milijuna kn) pretovarnih stanica procjenjuje se na oko 22 milijuna kn.
7.5.3. Terminski plan razvoja
Tablica 7.5.3-1. Terminski plan razvoja i pripreme projektne dokumentacije
Broj Planirana aktivnost Početak Završetak
- Program istražnih radova siječanj 2008. srpanj 2008.
- Idejno rješenje i SUO siječanj 2008. prosinac 2008.
1. Studija izvodljivosti za pretovarne stanice rujan 2008. prosinac 2008.
2. Studija izvodljivosti za uspostavu/realizaciju ŽCGO prosinac 2008. ožujak 2009.
3. Priprema aplikacije za sufinanciranje od strane IPA i FZOEU veljača 2009. travanj 2009.
4. Idejni projekt ŽCGO za lokacijsku dozvolu siječanj 2009. travanj 2009.
5.1. Glavni projekt za sanitarno odlagalište otpada srpanj 2009. listopad 2009.
5.2. Glavni projekt za ulazno-izlaznu zonu srpanj 2009. listopad 2009.
5.3. Glavni projekt za postrojenje za reciklažu otpada srpanj 2009. listopad 2009.
5.4. Glavni projekt za objekt za kompostiranje zelenog otpada srpanj 2009. listopad 2009.
5.5. Glavni projekt za objekt za reciklažu grañevinskog otpada srpanj 2009. listopad 2009.
5.6.
Glavni projekt za ureñaje za obradu procjednih voda i
odlagališnog plina
srpanj 2009. listopad 2009.
5.7. Glavni projekt za garaže i radionice srpanj 2009. listopad 2009.
5.8. Glavni projekt za postrojenje za mehaničko-biološku obradu srpanj 2009. listopad 2009.
6. Idejni projekt za pretovarne stanice siječanj 2009. travanj 2009.
7. Glavni projekt za pretovarne stanice srpanj 2009. listopad 2009.
8. Ostale usluge kolovoz 2008. prosinac 2009.
9. Projekt izgradnje gornjeg brtvenog sustava odlagališta prosinac 2008. ožujak 2009.
7.6. Procjena troškova izgradnje i zatvaranja Županijskog centra
za gospodarenje otpadom
Ukupni predviñeni troškovi izgradnje i zatvaranja Županijskog centra za gospodarenje
otpadom s potrebnom infrastrukturom i opremom, ali bez postrojenja za mehaničko-biološku
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 155

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
obradu biorazgradivog komunalnog otpada (koji će se financirati zasebno), iznose
143.644.000 kn, od čega će se 63.424.000 kn (oko 44% ukupne investicije) utrošiti na
izgradnju sanitarnog odlagališta komunalnog otpada, 39.820.000 kn (oko 28% investicije)
stajat će potrebna infrastruktura i oprema, dok će cijena zatvaranja sanitarnog odlagališta
nakon isteka njegovog radnog vijeka od 25 ili više godina, a koje se odnosi na izgradnju
završnog pokrovnog (gornjeg) brtvenog sustava, biti oko 40.400.000 kn, tj. 28% predviñene
ukupne investicije (tab. 7.6-1). U navedenu cijenu uključeni su funkcionalni elementi
(grañevine, postrojenja, infrastruktura, oprema) koji će se nalaziti u sastavu Centra, ali ne i
objekti izvan Centra, koji na cjelokupnom području Županije tvore sustav gospodarenja
otpadom (npr. pretovarne stanice, reciklažna dvorišta, organizacija komunalnih službi, vozni
park za prijevoz i dostavu otpada u Centar i sl.).
Vrijednost investicije u prvoj fazi izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom,
koja uključuje ureñenje terena, izgradnju sanitarnog odlagališta, infrastrukture, pogona za
reciklažu i opreme iznosi oko 110 milijuna kn.
Troškovi zatvaranja sanitarnog odlagališta nakon perioda od 20 godina ili duljeg razdoblja
korištenja s izgradnjom završnog pokrovnog sustava iznosi oko 32 milijuna kn.
Troškovi izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), kao što je već
napomenuto, nisu uključeni u razmatrane troškove izgradnje i zatvaranja Županijskog centra
za gospodarenje otpadom, a iznose oko 75 milijuna kn (10,2 milijuna EUR).
Na sanitarnom odlagalištu otpada Busišta 3, čija je prosječna površina oko 160.000 m 2 (16
ha) tijekom sljedećih 25 godina planira se odložiti oko 2,6 milijuna m 3 otpada.
Radi objašnjenja, ovdje treba dodati da spomenuti period rada odlagališta od 25 godina
predstavlja proračunski vijek trajanja sanitarnog odlagališta otpada, koje će se izgraditi u
sklopu Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Meñutim, taj će period vjerojatno biti i
dulji, budući da se u smjernicama EU navode podaci o općoj tendenciji stalnog smanjenja
količine otpada koja se odvozi na odlagališta. Naime, prema tim smjernicama, dio otpada se
prije odlaganja izdvaja i (pred)obrañuje, pa se na sanitarno odlagalište pohranjuje samo već
obrañeni dio iskoristivog otpada.
Tablica. 7.6-1. Procijenjeni troškovi izgradnje i zatvaranja
Županijskog centra za gospodarenje otpadom s potrebnom infrastrukturom i opremom
Broj P R E D M E T Jedinica
A. IZGRADNJA SANITARNOG ODLAGALIŠTA
Jedinična
cijena (kn)
Količina
Ukupno
(kn)
Ukupno
(EUR)
1. Ureñenje plohe sanitarnog odlagališta m² 18 160.000 2.880.000,00 391.837
2. Donji brtveni sustav 54.184.000,00 7.371.972
2.1. Poravnavajući sloj gline (debljina 0,3 m) m³ 112 32.000 3.584.000,00 487.619
2.2. Geotekstil m² 15 160.000 2.400.000,00 326.531
2.3. Donja temeljna geomembrana (HDPE) m² 75 160.000 12.000.000,00 1.632.653
2.4. Sloj za otkrivanje curenja (HDPE GeoNet) m² 75 160.000 12.000.000,00 1.632.653
2.5. Gornja temeljna geomembrana (HDPE) m² 75 160.000 12.000.000,00 1.632.653
2.6. Geotekstil m² 15 160.000 2.400.000,00 326.531
2.7. Drenažni sloj (debljine 0,5 m) m³ 100 80.000 8.000.000,00 1.088.435
2.8. Cijevi za skupljanje procjeda (150 mm PVC - 60 m o/c) m 400 4.500 1.800.000,00 244.898
3. Odvodnja odlagališta ukupno 1.000.000 1 1.000.000,00 136.054
4. Pročišćivač procjednih voda ukupno 2.000.000 1 2.000.000,00 272.109
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 156

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Broj P R E D M E T Jedinica
Jedinična
cijena (kn)
Količina
Ukupno
(kn)
Ukupno
(EUR)
5. Sustav za prikupljanje odlagališnog plina - - - 3.360.000,00 457.143
5.1. Vertikalni zdenci za otplinjavanje kom. 30.000 60 1.800.000,00 244.898
5.2. Kolektorske i poprečne cijevi m 150 4.000 600.000,00 81.633
5.3. Puhač kom. 600.000 2 960.000,00 130.612
ODLAGALIŠTE – UKUPNO 63.424.000,00 8.629.116
B. INFRASTRUKTURA I OPREMA
11. Vaga 30 t kom. 500.000 1 500.000,00 68.027
12. Objekti za pranje guma kom. 50.000 1 50.000,00 6.803
13. Objekti za održavanje kom. 5.000.000 1 5.000.000,00 680.272
14. Ulazna vrata kom. 25.000 1 25.000,00 3.401
15. Snabdijevanje električnom energijom ukupno 1.250.000 1 1.250.000,00 170.068
16. Snabdjevanje vodom ukupno 150.000 1 150.000,00 20.408
17. Ograda m 250 3.500 875.000,00 119.048
18. Pristupna cesta (širine 8 m) m² 120 16.000 1.920.000,00 261.224
19. Područje za istovar otpada (za grañane) ukupno 500.000 1 500.000,00 68.027
20. Oznake i zapreke ukupno 50.000 1 50.000,00 6.803
21. Područje za obradu otpada ukupno 500.000 1 500.000,00 68.027
22. Pogon za recikliranje otpada ukupno 15.000.000 1 15.000.000,00 2.040.816
23. Oprema za reciklažu grañevinskog otpada ukupno 7.500.000 1 7.500.000,00 1.020.408
24. Kompostiranje u hrpama ukupno 6.500.000 1 6.500.000,00 884.354
INFRASTRUKTURA I OPREMA - UKUPNO 39.820.000,00 5.417.687
C. ZATVARANJE ODLAGALIŠTA
25. Završni pokrovni sustav
25.1. Sloj granulata za sakupljanje plina (0,3 m) m³ 100 48.000 4.800.000,00 653.061
25.2. Geotekstil m² 15 160.000 2.400.000,00 326.531
25.3. Gornja geomembrana (HDPE) m² 75 160.000 12.000.000,00 1.632.653
25.4. Geotekstil m² 15 160.000 2.400.000,00 326.531
25.5. Sloj pijeska za drenažu (debljine 0,3 m) m³ 150 32.000 4.800.000,00 653.061
25.6. Gornji sloj gline (debljine 0,5 m) m³ 125 48.000 6.000.000,00 816.327
25.7. Rekultivirajući sloj humusa (debljine 0,3 m) m 3 50 160.000 8.000.000,00 1.088.435
ZAVRŠNI POKROVNI SUSTAV - UKUPNO 40.400.000,00 5.496.599
UKUPNO (A + B + C) 143.644.000,00 19.543.401
7.7. Troškovi izgradnje pretovarnih stanica
Procjenjuje se da će vrijednost investicije za izgradnju pretovarnih stanica na četiri
potencijalne lokacije, nabavu vozila za prijevoz otpada od pretovarnih stanica do Županijskog
centra za gospodarenje otpadom te uspostavljanje sustava reciklaže na području Županije
iznositi oko 30 milijuna kn neto.
Okvirna vrijednost investicije za izgradnju dviju velikih (oko 14 milijuna kn) i dviju manjih
(oko 8 milijuna kn) pretovarnih stanica procjenjuje se na oko 22 milijuna kn.
Nakon zatvaranja financijske konstrukcije za izgradnju pretovarnih stanica bit će potrebno
pripremiti projektnu dokumentaciju neophodnu za ishoñenje lokacijske i grañevinske dozvole,
što se planira obaviti tijekom 2009. g. Ukupna sredstva, potrebna za financiranje izrade
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 157

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
projektne dokumentacije, iznosit će oko 1,6 milijuna kn neto.
Procjenjuje se da će troškovi izgradnje pretovarnih stanica, nabave vozila za prijevoz
otpada te uspostave sustava recikliranja otpada na području Županije okvirno iznositi oko
30 milijuna kn neto, a prema sljedećoj specifikaciji:
izgradnja dviju velikih pretovarnih stanica ........................................... 14.000.000,00 kn
izgradnja dviju manjih pretovarnih stanica ............................................ 8.000.000,00 kn
nabava vozila za prijevoz od pretovarnih stanica do Centra ................. 4.000.000,00 kn
nabava mobilne i stacionarne opreme za reciklažu otpada .................. 4.000.000,00 kn
U pripremi je natječaj za izradu Studije izvodljivosti, u koju će biti uključena analiza
troškova i koristi („cost-benefit“ analiza) te će se konačno odrediti broj i lokacije pretovarnih
stanica.
7.8. Troškovi sanacije i zatvaranja odlagališta otpada u Županiji
U okviru uspostave novog sustava gospodarenja otpadom, na području Zadarske županije
sanirat će se službena odlagališta otpada. Prema dokumentu „Popis otpadom onečišćenog
tla i neureñenih odlagališta na području Zadarske županije“, izrañenom u veljači 2005. g. na
temelju članka 70. tadašnjeg „Zakona o otpadu“ (Narodne novine, broj 151/2003.), na
području Zadarske županije postojalo je 21 neureñeno službeno odlagalište otpada, i to:
na području Grada Zadra: odlagalište otpada grada Zadra - Diklo, odlagalište otpada
otoka Ista – Beljavka, odlagalište otpada otoka Iža – Svežine, odlagališta otpada
otoka Molata – Hrica i Požar, odlagalište otpada otoka Oliba – Riković dolac,
odlagalište otpada otoka Premude – Medvijak i odlagalište otpada otoka Silbe –
Draga
na području Grada Biograda na Moru, odlagalište otpada Baštijunski brig
na području Grada Obrovca, odlagalište otpada Kljakovača
na području Grada Paga, odlagalište otpada Sv. Kuzam
na području Općine Gračac, odlagalište otpada Stražbenica 2
na području Općine Jasenice, odlagalište otpada Dračevac
na području Općine Kali, odlagalište otpada Zarabaniž
na području Općine Lišane Ostrovičke, odlagalište otpada Draga
na području Općine Polača, odlagalište otpada Čelinka
na području Općine Povljana, odlagalište otpada Vulina Draga
na području Općine Sali, odlagališta otpada Zagračina i Veli Dočić
na području Općine Starigrad, odlagalište otpada Samograd
na području Općine Tkon, odlagalište otpada Tri luke
Treba napomenuti da je odlagalište Grada Benkovca – Kličevica, neposredno prije izrade
gore navedenog Popisa prestalo radom (zatvoreno je), pa se s aspeka navedenog Popisa ne
smatra službenim odlagalištem, iako je predstavljalo službeno odlagalište.
U meñuvremenu je odlagalište Kličevica sanirano, a odlagališta Beljavka, Svežine, Hrica,
Požar, Riković dolac, Medvijak, Draga, Draga (Lišane Ostrovičke), Zagračina i Veli Dočić
zatvorena i sanirana, tako da u ovom trenutku na području Zadarske županije postoji 11
službenih odlagališta (u smislu „Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“, u
kojoj se službena odlagališta otpada definiraju kao veći neureñeni prostori za odlaganje
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 158

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Redni
broj
IX.
otpada, predviñeni odgovarajučim prostorno-planskim dokumentima te su u sustavu
službeno organiziranog odvoza otpada od strane ovlaštenih komunalnih poduzeća).
Svih preostalih 11 službenih odlagališta su „Prostornim planom Zadarske županije“
odreñena kao postojeća odlagališta otpada do izvoñenja konačnog rješenja (Prilog B, prema
kartogramu br. 22 iz „Prostornog plana Zadarske županije“).
Potrebno je naglasiti kako odlagalište Općine Novigrad nije službeno odlagalište poput
ostalih navedenih odlagališta.
U pogledu sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta otpada u Županiji potrebno je
razmotriti dvije moguće opcije za financiranje projekta: (a) financiranje od strane Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz gradskih/općinskih proračuna u 100%-tnom
iznosu i (b) financiranje iz domaćih izvora u kombinaciji s darovnicom EU - Programom IPA,
odnosno s darovnicama drugih meñunarodnih institucija.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodjeljuje sredstva za pripremu, provedbu
i razvoj programa, projekata i sličnih aktivnosti koje se bave zaštitom, održivim korištenjem i
poboljšanjem okoliša. Jedan od ciljeva Fonda je i sufinanciranje zatvaranja i sanacije
postojećih odlagališta otpada. Maksimalan iznos financijskih sredstava koje Fond za takve
projekte izdvaja iznosi 35-80% ukupnog iznosa investicije. Preostali iznos ukupne investicije
financira se iz gradskih, odnosno općinskih proračuna ili darovnicom od strane Programa
IPA, koji se u Hrvatskoj primjenjuje u razdoblju 2007.-2013. g.
Radi pojašnjenja, ovdje treba reći da je u razdoblju 2007.-2010. g. Hrvatskoj iz Programa
IPA namijenjeno ukupno 589,9 milijuna EUR (4,3 milijarde kn). Potpora se daje u vidu
darovnice, a najveći dozvoljeni iznos pojedinačne financijske pomoći iznosi 75% vrijednosti
pojedinog projekta. Drugi je uvjet za takvu darovnicu utvrñen donjom granicom pojedinačne
investicije (odnosno, vrijednosti projekta), koja ne smije biti manja od 5 milijuna EUR. Prijava
Zadarske županije za dodjelu darovnice Programa IPA uključivat će: (a) izgradnju
Županijskog centra gospodarenja otpadom; (b) izgradnju sustava sakupljanja i recikliranja
otpada te (c) sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta otpada.
U Zadarskoj županiji 13 gradova i općina se odazvalo pozivu Fonda za zaštitu okoliša I
energetsku učinkovitost za sanaciju i zatvaranje odlagališta otpada. Na temelju zaprimljenih
prijedloga, Fond je u veljači 2005. g. odlučio bespovratnim sredstvima financirati sanaciju i
zatvaranje odlagališta otpada u ukupnom iznosu od oko 93 milijuna kn, a što predstavlja 43%
ukupno potrebne svote od 214 milijuna kn (tab. 7.8-1). Ostali dio investicije trebao bi se
namiriti iz sredstava jedinica lokalne samouprave (gradovi, općine).
ŽUPANIJA
JEDNINICA
LOKALNE
SAMOUPRAVE
ZADARSKA
56. 1. Općina
Starigrad
Tablica 7.8-1. Dodijeljena sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
gradovima i općinama Zadarske županije u svrhu sanacije i zatvaranja
odlagališta otpada (veljača 2005. g.)
ODLAGALIŠTE
KOMUNALNOG
OTPADA
Procijenjen
iznos
ukupne
investicije
Sredstva jedinice
lokalne
samouprave
Sredstva
Fonda za zaštitu
okoliša i
energetsku
učinkovitost
Objavljeni kriterij s
obzirom na
položaj jedinice
lokalne
samouprave
SAMOGRAD 390.000,00 kn 78.000,00 kn 312.000,00 kn NACIONALNI
PARK
Sredstva u % iznosu
Jedinica
lokalne
samouprave
Fond
20 80
57. 2. Općina Sali ZAGRAČINA 1.311.600,00 kn 262.320,00 kn 1.049.280,00 kn P.P. Telaščica 20 80
58. 3. Općina Sali VELI DOČIĆ 2.173.340,00 kn 434.668,00 kn 1.738.672,00 kn P.P. Telaščica 20 80
59. 4. Grad Benkovac KLIČEVICA 2.544.320,00 kn 763.296,00 kn 1.781.024,00 kn PDS 30 70
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 159

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
60. 5. Grad Obrovac
BILIŠANE
KLJAKOVAČA
720.000,00 kn 216.000,00 kn 504.000,00 kn PDS 30 70
61. 6. Općina Polača ČELINKA 11.774.010,00 kn 3.532.203,00 kn 8.241.807,00 kn PDS 30 70
62. 7. Općina
Novigrad
BRAVARIĆ 7.407.032,00 kn 2.222.109,60 kn 5.184.922,40 kn PDS 30 70
63. 8. Općina Gračac STRAŽBENICA 9.903.860,00 kn 2.971.158,00 kn 6.932.702,00 kn PDS 30 70
64. 9. Grad Pag SVETI KUZAM 11.124.130,00 kn 5.562.065,00 kn 5.562.065,00 kn OTOK 50 50
65. 10. Općina Tkon TRI LUKE 5.272.940,00 kn 2.636.470,00 kn 2.636.470,00 kn OTOK 50 50
66. 11.
Općina
Povljana
VULINA
DRAGA
9.450.000,00 kn 4.725.000,00 kn 4.725.000,00 kn OTOK 50 50
67. 12. Općina Kali ZARABANIŽ 4.955.950,00 kn 2.477.975,00 kn 2.477.975,00 kn OTOK 50 50
68. 13. Grad Zadar DIKLO 90.306.347,00 kn 58.699.125,55 kn 31.607.221,45 kn 65 35
69. 14.
Grad Biograd
na moru
BAŠTIJUNSKI
BRIG
57.340.000,00 kn 37.271.000,00 kn 20.069.000,00 kn 65 35
UKUPNO 214.673.529,00 kn 121.851.390,15 kn 92.822.138,85 kn - 57 43
Napomena: Općina Lišane Ostrovičke naknadno je uključena, pa stoga nije prikazana u tablici
Meñutim, iz podataka dobivenih upitom koji je dostavljen u predmetnih 13 općina i gradova
Zadarske županije do 1. listopada 2006. g., proizlazi da ukupno potrebna sredstva za
sanaciju i zatvaranje odlagališta u tim jedinicama lokalne samouprave iznose oko 240
milijuna kn, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio sredstva u
iznosu od oko 123 milijuna kn, odnosno 51% ukupno potrebnih sredstava (tab. 7.8-2).
Tablica 7.8-2. Plaćeni troškovi sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta Zadarske županije
od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinica lokalne samouprave;
listopad 2006. (svote izražene u kunama)
JLS* / Odlagalište
Ukupna
investicija
Sredstva
Fonda
Sredstva
JLS
Udio
Fonda
Ukupno
utrošeno
Isplaćeno
od Fonda
Zadar / Diklo (s otocima) 90.306.347 45.153.174 45.153.174 50% 13.666.168 8.546.648
Biograd / Baštijunski brig 57.340.000 28.767.000 28.573.000 50% 2.002.386 1.753.925
Gračac / Stražbenica 9.903.860 6.932.702 2.971.158 70% 650.000 324.200
Starigrad / Samograd 7.730.000 6.184.000 1.546.000 80% 215.940 215.940
Obrovac / Kljakovača 1 720.000 504.000 216.000 70% 158.600 504.000
Obrovac / Kljakovača 2 13.780.000 0 13.780.000 0% 0 0
Polača / Čelinka 11.774.010 8.241.807 3.532.203 70% 591.280 436.400
Pag / Sveti Kuzam 11.167.730 5.583.865 5.583.865 50% 322.000 322.000
Povljana / Vulina Draga 9.400.000 4.700.000 4.700.000 50% 839.033 995.502
Tkon / Tri luke 5.272.940 2.636.470 2.636.470 50% 194.590 205.600
Kali / Zarabaniž 4.955.950 2.477.975 2.477.975 50% 402.844 495.500
Novigrad / Bravarić 7.407.032 5.184.922 2.222.110 70% 452.091 301.600
Sali / Veli Dočić 2.173.340 1.738.672 434.668 80% 131.760 358.290
Sali / Zagračina 3.534.242 2.827.394 706.848 80% 212.890 336.550
Sali / Zverinac 220.100 132.060 88.040 60% 0 0
Benkovac / Kličevica 2.544.320 1.871.024 673.296 74% 182.000 211.600
Benkovac / ostala odlagališta 2.586.900 61.842 2.525.058 2% 50.000 50.000
Lišane Ostrovičke / Ostrovica 178.400 137.920 40.480 77% 178.400 137.920
UKUPNO 240.995.171 123.134.826 117.860.345 51% 20.249.982 15.195.675
*JLS - jedinica lokalne samouprave
Procjena troškova zatvaranja i sanacije postojećih odlagališta otpada Zadarske županije,
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 160

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
pripremljena u sklopu Programa MEMCI iz 2005. g. od strane danske tvrtke COWI tijekom
rada na „Master Planu“ za zatvaranje i sanaciju odlagališta otpada u Zadarskoj županiji,
iznosi oko 121 milijun kn, od čega bi se od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
moglo osigurati oko 67 milijuna kn, odnosno 55% ukupne potrebne svote (tab. 8.8-3).
Tablica 7.8-3. Procjena troškova sanacije postojećih odlagališta (MEMCI 2005. g.; izraženo u kunama)
JLS* / Odlagalište
(MEMCI)
Procjena
svih troškova
Sredstva
Fonda
Sredstva iz
proračuna JLS
Udio Fonda
(%)
Zadar / Diklo (s otocima) * 65.000.000 32.500.000 32.500.000 50%
Biograd / Baštijunski brig 12.000.000 6.000.000 6.000.000 50%
Gračac / Stražbenica 2 12.000.000 8.400.000 3.600.000 70%
Starigrad / Samograd 990.000 792.000 198.000 80%
Obrovac / Kljakovaća 2.310.000 1.617.000 693.000 70%
Polača / Čelinka 5.100.000 3.570.000 1.530.000 70%
Pag / Sveti Kuzam 7.800.000 3.900.000 3.000.000 50%
Povljana / Vulina Draga 1.440.000 720.000 720.000 50%
Tkon / Tri luke 1.860.000 930.000 930.000 50%
Kali / Zarabaniž 2.100.000 1.050.000 1.050.000 50%
Novigrad / Bravarić * 2.000.000 1.400.000 600.000 70%
Sali / Veli Dočić 3.270.000 2.616.000 654.000 80%
Sali / Zagračina 690.000 552.000 138.000 80%
Stankovci 1.230.000 799.500 430.500 65%
Benkovac / Kličevica 3.000.000 2.100.000 900.000 70%
Lišane Ostrovičke / Ostrovica 156.000 109.200 46.800 70%
UKUPNO 120.946.000 67.055.700 53.890.300 55%
* nije uključeno u „Master Plan“ (procjena „Trigon“)
Za daljnji rad, sanaciju i zatvaranje tih odlagališta od izuzetnog su značaja odredbe
„Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada“ (Narodne novine, broj 117/2007.). Pravilnik odreñuje da je za postojeća
odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom, odlagatelj dužan u roku
od jedne godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja
odlagališta prema uvjetima iz ovoga Pravilnika i dostaviti ga nadležnom tijelu na suglasnost.
Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta utvrñenih ovim Pravilnikom,
postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom moraju biti
sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. g.
7.9. Troškovi gospodarenja otpadom
U jedinicama lokalne samouprave Zadarske županije uspostavljene su naknade pokrivanja
troškova odlaganja otpada i odvoza otpada. Kao primjer, u tablici 7.9-1. prikazani su ukupni
operativni troškovi i prihodi od gospodarenja otpadom u 2004. g.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 161

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
GRAD / Općina
Tablica 7.9-1. Ukupni operativni troškovi i prihodi od gospodarenja otpadom
u Zadarskoj županiji 2004. g.
T r o š k o v i
sakupljanja i odlaganja na
prijevoza odlagalištu
(kn)
ukupni
operativni
Ukupni prihod
(kn)
Dobit prije
oporezivanja
(kn)
ZADAR 29.384.000 1.048.000 30.432.000 30.432.000 -
BIOGRAD NA MORU 350.000 90.000 440.000 850.000 -
OBROVAC 500.000 - 500.000 500.000 -
PAG 962.000 - 962.000 1.000.000 38.000
Gračac 504.000 76.000 580.000 760.000 180.000
Jasenice 150.000 - 150.000 300.000 150.000
Kali 350.000 50.000 400.000 493.000 93.000
Lišane Ostrovičke 56.000 30.000 86.000 12.000 -74.000
Polača 425.000 43.000 468.000 283.500 -184.500
Povljana 600.000 - 600.000 600.000 -
Sali / Božava 316.000 - 316.000 140.000 -176.000
Starigrad 534.000 86.000 620.000 345.000 275.000
Tkon 106.000 - 106.000 135.000 29.000
U k u p n o 34.237.000 1.423.000 35.660.000 35.850.500 -190.000
Iz tablice je uočljivo da troškovi gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji nisu pokriveni
sadašnjim naknadama od korisnika. Dakle, postojeće naknade su nedovoljne, iz čega
proizlazi zaključak da je sektor otpada danas nedovoljno financiran. Taj problem u izvjesnoj
se mjeri može dovesti u vezu s nedostatkom spremnosti korisnika na plaćanje izvršenih
usluga, a što je meñu stanovništvom Županije uobičajena pojava. Zbog toga je potrebno da
stanovništvo bude bolje obaviješteno o redovnim troškovima i prihodima na području
gospodarenja otpadom.
Operativni troškovi za odvoz otpada visoki su, prije svega, zbog visokih troškova
održavanja opreme i troškova prijevoza u odvozu sakupljenog otpada na odlagališta.
Nadalje, oprema na odlagalištima uglavnom je u lošem stanju, ako uopće i postoji.
Odlagališta ne nadzire stručno osoblje, štoviše, najčešće na njima i nema stalnih
zaposlenika. Lokacije odlagališta su neadekvatne, posebno s prometnog aspekta, budući da
se većinom nalaze suviše daleko od glavnih cesta.
Povrat troškova za gospodarenje otpadom na otocima u sastavu Grada Zadra takoñer se
odvija s velikim teškoćama. Grad Zadar je, kao prva lokalna jedinica samouprave u
Hrvatskoj, započeo i uspješno završio postupak sanacije i zatvaranja odlagališta otpada na
otocima svoje administrativno-teritorijalne jedinice, a što je provedeno prema smjernicama
Strategije gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj 130/05.). Meñutim, izravna
posljedica provedene sanacije i zatvaranja svih odlagališta na otocima, znatno su povećani
troškovi odvojenog sakupljanja otpada na otocima, i to zbog prijevoza s otoka na kopno.
Opisana je pojava vidljiva u tablici 7.9-2. Naime, ukupni troškovi gospodarenja otpada na
otocima Grada Zadra 2005. g. iznosili su 801.284 kn, dok je od rezidentnog stanovništva
prikupljen prihod od ukupno 250.231 kn. Odatle proizlazi da nepokriveni troškovi još uvijek
ostaju nepokriveni troškovi, tvoreći financijski gubitak od 551.053 kn. U postojećim
okolnostima, svakako i nastavak aktivnosti održavanja čistoće na otocima ne može donijeti
financijske koristi; štoviše, ukoliko se način financiranja, odnosno tarifne stope ne promijene,
subjekti gospodarenja otpadom suočavaju se s neizbježnim dodatnim financijskim gubicima.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 162

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Tablica 7.9-2. Troškovi prijevoza otpada (sanacije) s otoka u sastavu Grada Zadra (lipnja 2005. g.)
O t o k
(s periodom provedbe sanacije)
Troškovi prijevoza
otpada (kn)
Prihodi od
grañana (kn)
Nepokriveni
troškovi (kn)
Molat – naselje Molat (X-XII/2005.) 95.992 25.600 70.392
Molat – naselja Brgulje i Zapuntel
(VIII-XII/2005.)
95.992 20.900 75.092
Olib (VIII-XII/2005.) 174.276 26.000 148.276
Ist (XI-XII/2005.) 69.372 15.360 54.012
Iž (VIII-XII/2005) 208.296 137.750 70.546
Premuda (X-XII/2005.) 62.604 13.050 49.554
Silba (XI-XII/2005.) 94.752 11.571 83.181
U k u p n o 801.284 250.231 551.053
7.10. Troškovi provedbe Programa i prihodi Centra za gospodarenje otpadom
7.10.1. Izračun cijene zbrinjavanja otpada
Ukupna cijena zbrinjavanja otpada predstavlja iznos kojeg komunalnim tvrtkama za
obavljene usluge zbrinjavanja komunalnog otpada plaćaju kućanstva. Ta cijena uključuje
prikupljanje, odvoz, obradu i odlaganje otpada, kao i praćenje stanja (monitoring) okoliša u
okružju lokacija odlagališta tijekom njihova rada te održavanje i monitoring odlagališta nakon
zatvaranja i zakonom propisane rente (do 30 % cijene obrade). Ukupna cijena zbrinjavanja
otpada obuhvaća naknadu koja će se plaćati operativnom djelatniku, zaposlenom na ulazu u
Županijski centar za gospodarenje otpadom, za troškove zbrinjavanja otpada i troškove
gospodarenja otpadom, a koje će podmirivati tvrtka EKO d.o.o. Cijena se izračunava na
temelju pretpostavljenog 20-godišnjeg vijeka rada Centra. Jedinice lokalne samouprave
provjeravaju i, po potrebi, korigiraju ukupnu cijenu zbrinjavanja otpada jednom godišnje.
Koncepcija gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom, prema ovom se Planu
temelji na načelima javnog ulaganja u gradnju, što treba uzeti u obzir prigodom izračuna
cijene zbrinjavanja otpada. Ukupnom cijenom zbrinjavanja otpada moraju se pokriti i svi
troškovi rada, održavanja i daljnjeg proširenja Centra, kao i investicije u Centar, a imajući u
vidu da dio investicija predstavljaju bespovratna ulaganja. Stoga je potrebno u obzir uzeti
sljedeće:
za investiranje u infrastrukturu i opremu Županijskog centra za gospodarenje otpadom
s odlagalištem kapaciteta odlaganja prethodno obrañenog otpada za vrijeme prvih pet
godina (prva fazna kazeta odlagališta) koristit će se javna sredstva, od čega će dio
predstavljati bespovratna sredstva, zbog čega se smanjuje ukupna cijena zbrinjavanja
otpada; daljnja fazna gradnja odlagališta (s kazetama kapaciteta za po pet godina) na
površini odlagališta, dostatnoj za period od 20-25 godina odlaganja otpada, financira se
iz ostvarenih prihoda zbrinjavanja otpada i ulazi u ukupnu cijenu zbrinjavanja otpada
za postrojenje za obradu otpada (MBO) koristit će se javna ili privatna ulaganja, a
povrat tih sredstava uračunava se u ukupnu cijenu zbrinjavanja otpada
uvoñenje dodatne opreme financira se iz ostvarenih prihoda zbrinjavanja otpada i ulazi
u ukupnu cijenu zbrinjavanja otpada
svi troškovi rada Centra, režijski i administrativni troškovi, kao i troškovi obrade
otpadnih voda ulaze u ukupnu cijenu zbrinjavanja otpada
svi troškovi sustava zbrinjavanja otpada na razini Županije, upravljanje sustavom
prikupljanja i prijevoza otpada od pretovarnih stanica do Centra, uključujući i prosječne
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 163

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
troškove prijevoza otpada u svim dijelovima Županije, takoñer ulaze u ukupnu cijenu
zbrinjavanja otpada
troškovi prijevoza otpada od mjesta skupljanja (grad, otok, općina, pretovarna stanica i
sl.) jedinstveni su za sve gradove i općine, bez obzira na udaljenost od Centra.
Na temelju navedenog proizlazi da se ukupna cijena zbrinjavanja otpada, koja se u
konačnici naplaćuje kućanstvima, umanjuje za udio bespovratnih sredstava, prihode od
prodaje sekundarnih sirovina, prihode od odlaganja i obrade inertnog i neopasnog
proizvodnog otpada te ostalih prihoda, preračunato na iznose po toni otpada.
Procijenjeni troškovi gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom polazište su za
izračun ukupne cijene zbrinjavanja otpada, koja će se točno utvrditi kad se definitivno
odabere tehnologija obrade komunalnog otpada. Takvim će se konceptom gradnje Centra
omogućiti smanjivanje konačne cijene zbrinjavanja otpada koju podmiruju kućanstva.
Cijena zbrinjavanja drugih vrsta neopasnog i inertnog otpada, a koji se djelomično takoñer
obrañuje i odlaže u odlagališne kapacitete Centra formira se prema posebnim, komercijalnim
uvjetima. Ta se cijena, koju plaćaju poslovni subjekti, ne umanjuje zbog sufinanciranja
Centra od strane fondova, ali ostvareni prihod ulazi u obračun smanjivanja konačne cijene
zbrinjavanja komunalnog otpada koju plaćaju kućanstva.
Cijena zbrinjavanja grañevinskog otpada ovisit će o vrsti otpada, o stupnju njegove
sortiranosti, kao i o eventualnom sadržaju i drugih vrsta otpada. Time se indirektno potiče
odvajanje otpada po vrstama, smanjivanje količina nastalog otpada i razvrstavanje otpada
suglasno najboljoj praksi i smjernicama EU.
Predvidljiva naknada za prihvat grañevinskog otpada u optimiranim postrojenjima za
reciklažu (bez transportnih troškova) u Hrvatskoj će se kretati u rasponu od 5-15 EUR/t, pri
čemu će cijena značajno ovisiti o ostvarenoj uspješnosti plasmana recikliranog agregata u
njegovom kvantitativnom i kvalitativnom smislu.
7.10.2. Operativni troškovi rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom
Troškovi rada uključuju troškove sakupljanja, prijevoza, prerade i zbrinjavanja otpada.
Proračun operativnih troškova za dva scenarija izrañen je na temelju definiranih investicijskih
programa i sadašnje razine troškova u Hrvatskoj. Troškovi uključuju pune troškove rada i
održavanja, kao i pridržaje za buduća ulaganja i zatvaranje nove plohe odlagališta.
Procijenjeni operativni troškovi Županijskog centra za gospodarenje otpadom za prvu
godinu njegova rada, prikazani su u tablici 7.10.2-1.
Tablica 7.10.2-1. Operativni troškovi za prvu godinu Županijskog centra za gospodarenje otpadom
Vrsta aktivnosti (po komponentama Centra) Troškovi (EUR)
Sakupljanje otpada 5.236.000
Prijevoz otpada 507.000
Postrojenje za kompostiranje otpada u hrpama 78.000
Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada 3.519.000
Postrojenje za materijalnu oporabu otpada 351.000
Ureñaj za grañevinski otpad i otpad od rušenja 310.000
Rad odlagališta 387.000
U k u p n o 10.388.000
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 164

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Oko 50% očekivanih operativnih troškova proizlazi iz sakupljanja komunalnog otpada, pri
čemu se na preradu otpada u privatnom sektoru odnosi oko 30% ukupnog iznosa.
7.10.3. Prihodi od rada Centra
Provedbom predloženih programa ulaganja stvarat će se prihodi od prodaje prerañenog i
reciklabilnog otpada. Troškovi mehaničko-biološke obrade otpada u operativnom proračunu
ne uključuju prihode.
Prihode od reciklaže otpada ostvarit će poduzeća za sakupljanje otpada (komunalna ili
privatna) ili bilo koje poduzeće za gospodarenje otpadom u meñuopćinskoj suradnji. U
svakom slučaju, prihodi će djelomično pomoći u pokrivanju operativnih troškova, a time
pridonijeti i smanjenju naknada.
Meñutim, u ovom trenutku tržište reciklaže otpada nije još uvijek dovoljno razvijeno u
Županiji. Poduzeća u privatnom sektoru provode sakupljanje reciklabilnih materijala prema
prilikama.
7.10.4. Troškovi odlaganja otpada
Okvirni troškovi odlaganja otpada, prema iskustvima drugih sredina, uključuju:
isključivo sanitarno odlaganje otpada
sanitarno odlaganje + kompostiranje/recikliranje otpada
sanitarno odlaganje + kompostiranje/recikliranje + MBO otpada
isključivo spaljivanje otpada
25-50 EUR/t
25-50 EUR/t
60-80 EUR/t
60-90 EUR/t.
Kao primjer, navodimo da se trenutna cijena sakupljanja i odlaganja otpada u gradovima
Austrije kreće od 120 EUR/t u Salzburgu do 150 EUR/t u Grazu.
Drugi primjer, odnosi se na odlaganje otpada na odlagalištima ili na pohranu otpada u
pretovarnim stanicama kanadske regije Waterloo-Cambridge (podaci prikazuju stanje na dan
1. siječnja 2005. g.). Naknade (izražene u kunama), koje su stanovnici i tvrtke navedene
regije tada plaćali po toni odloženog/pohranjenog otpada po vrstama, navedene su u tablici
7.10.4-1
Tablica 7.10.4-1 Naknade za odlaganje otpada na odlagalištima i/ili pohranu otpada
u pretovarnim stanicama u regiji Waterloo-Cambridge u Kanadi
(na dan 1. siječnja 2005. g.)
Vrste otpada
Cijena
(kn/t)
Komunalni otpad** 250,00
Posebne vrste otpada
500,00
- žice, stiropor, azbest, prašina i sl. ***
Automobilske gume (promjer do 400 mm, bez obruča)*** 500,00
Odvajanje, recikliranje i kompostiranje otpada
- papir, PET, aluminijska ambalaža
- organski otpad za kompostiranje (lišće, poljoprivredni otpad, grmlje i sl.)
- grañevinski otpad (čisti nasipni materijal, cigla, beton, kamen, i sl.)
- otpadni električni kućanski ureñaji (hladnjaci, štednjaci, zamrzivači sl.)
- glomazni metalni otpad (bicikli, mopedi, i sl.)*
Elektronički otpad
- 1-4 ureñaja (cijena po komadu)
- dodatni ureñaj (cijena po komadu)***
150,00
******
50,00
125,00
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 165

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Cijene termičke obrade i odlaganja komunalnog otpada u nekim europskim državama
(uključujući RH) s uračunatim porezima 2003. g. su iznosile:
TROŠKOVI TERMIČKE
TROŠKOVI
DRŽAVA
OBRADE
ODLAGANJA
kn/t EUR/t kn/t EUR/t
od do od do od do od do
Austrija 750 1.875 100 250 450 975 60 130
Češka Republika 270 533 36 71 240 32
Danska 412 788 55 105 450 825 60 110
Italija 525 675 70 90 675 825 90 110
Mañarska 338 45 75 150 10 20
Nizozemska 600 1.125 80 150 825 975 110 130
Njemačka 375 3.000 50 400 112 1.500 15 200
Portugal 195 735 26 98 94 290 125 386
Španjolska 255 443 34 59 - -
Švedska 225 450 30 60 375 750 50 100
Švicarska 952 127 150 968 20 93
Hrvatska - - - - 150 450 20 60
Grad Zagreb * - - - - 450 60
* Cijena za Grad Zagreb uključuje i trošak sanacije odlagališta
Izvor: Country Reports CEWEP Congress, Amsterdam, September 2004.
7.11. Procjena investicija i izvori financiranja
Za provedbu Strategije daje se procjena potrebnih početnih i ponovnih ulaganja i izvori
financiranja za gospodarenje otpadom na području cijele RH u razdoblju 2005.–2025. g., bez
troškova pogona i održavanja, obveza državnog proračuna, te financijske potpore Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, županija i Grada Zagreba te jedinica lokalne
samouprave .
7.11.1. Procjena investicija za modernizaciju i usklañivanje sustava gospodarenja
otpadom RH s propisima i praksom EU
Procjenjuje se da investicije, potrebne za modernizaciju i usklañivanje sustava
gospodarenja otpadom u cijeloj Hrvatskoj s propisima i praksom EU, iznose ukupno 24.389
milijuna kn (oko 3.252 milijuna EUR). Te investicije po stavkama su prikazane u tablici
7.11.1-1.
Tablica 7.11.1-1. Procjena investicijskih troškova za modernizaciju i usklañivanje
sustava gospodarenja otpadom u RH s propisima i praksom EU
Redni
broj
1.
2.
Potrebne mjere i objekti/grañevine
C i j e n a
kn
EUR
Opće mjere
- istraživanje i utvrñivanje stvarnog stanja gospodarenja otpadom u RH
- izrada Programa gospodarenja svim vrstama otpada
225.000.000 30.000.000
- uspostava informacijskog sustava gospodarenja otpadom
- prilagodba propisa o otpadu RH propisima EU
Izbjegavanje nastanka otpada
- programi za odgoj i obrazovanje te promidžbu o otpadu
300.000.000 40.000.000
- poticanje čistije proizvodnje i potrošnje
U k u p n o (1 – 2) 525.000.000 70.000.000
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 166

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Redni
C i j e n a
Potrebne mjere i objekti/grañevine
broj
kn
EUR
3. Centri za gospodarenje otpadom s biokompostanama 3.450.000.000 460.000.000
4. Mehanizacija za skupljanje otpada 3.255.000.000 434.000.000
5. Sabirališta otpada (reciklažna dvorišta, zbrinjavanje otpada s otoka i sl.) 720.000.000 96.000.000
6. Energane na otpad – 1. faza (Grad Zagreb) 2.175.000.000 290.000.000
7. Energane na otpad – 2. faza 439.000.000 439.000.000
8. Postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) 622.000.000 83.000.000
9. Pretovarne (transfer) stanice s baliranjem otpada 480.000.000 64.000.000
10. Dogradnja odlagališta otpada 390.000.000 52.000.000
11. Sanacija odlagališta otpada 2.581.000.000 344.000.000
U k u p n o (3 – 11) 16.965.000.000 2.262.000.000
12. Zbrinjavanje opasnog otpada 937.000.000 125.000.000
13. Zbrinjavanje grañevinskog otpada i otpada od rušenja 712.000.000 95.000.000
14. Zbrinjavanje poljoprivrednog i šumarsko-drvnog otpada 1.500.000.000 200.000.000
15. Zbrinjavanje drugih tokova otpada 1.875.000.000 250.000.000
16. Sanacija starih otpadom opterećenih lokaliteta 750.000.000 100.000.000
17. Zbrinjavanje proizvodnog (industrijskog, tehnološkog) i rudarskog otpada 1.125.000.000 150.000.000
U k u p n o (12 – 17) 6.899.000.000 920.000.000
S v e u k u p n o (1 – 17) 24.389.000.000 3.252.000.000
Izvor:
Troškovi za točke 1.–11. preuzeti su iz „Završnog izvješća okvirne nacionalne strategije gospodarenja
otpadom“, s naglaskom na komunalni otpad („Carl Bro Consortium“ u okviru Programa EU CARDS za
Hrvatsku, 2003.), a drugi troškovi iz odgovarajućih studija za pojedine vrste otpada.
7.11.2. Izvori financiranja
Za učinkovito ostvarivanje investicija u sustavu gospodarenja otpadom potrebno je
precizno utvrditi i osigurati sve izvore financiranja, kako slijedi:
javni izvori: državni proračun, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
županijski proračuni i proračun Grada Zagreba, općinski/gradski proračuni
drugi izvori: komercijalni kapital - tržište „leasinga“ i vlasnički udjeli, koncesije i druga
javno/privatna partnerstva, vlastiti izvori, donacije itd., pretpristupni, kohezijski i
strukturni fondovi EU, meñunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima,
kamatama i razdobljem počeka.
Planira se da se iz javnih sredstava osigura najviše polovina potrebnih sredstava, tj.
12.195 milijuna kn (1.626 milijuna EUR), dok se ostali dio sredstava namiruje iz drugih
izvora.
Procjenjuje se da bi se financiranjem iz javnih izvora u razdoblju 2006.-2015. g. trebale
osigurati sljedeće svote:
proračun Republike Hrvatske
o 7.317 milijuna kn (975 milijuna EUR)
= 30 % ukupno potrebnih ulaganja u sustav gospodarenja otpadom
= 60 % od sredstava javnih izvora
ciljna skupina: uglavnom, sredstva za energane na otpad i opasni otpad
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: procjena investicije
o 2.439 milijuna kn (325 milijuna EUR)
županijski proračuni i proračun Grada Zagreba
o 1.223 milijuna kn (163 milijuna EUR)
općinski /gradski proračuni
o 1.222 milijuna kn (163 milijuna EUR).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 167

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Za obveze države, koje proizlaze iz Zakona o otpadu (NN 178/04; 111/06), iz državnog bi
se proračuna za ulaganja u sustav gospodarenja otpadom RH u razdoblju 2006.-2015. g.
trebale osigurati sljedeće svote (po godinama):
Godina
C i j e n a
milijuna kn milijuna EUR
2006. 430 57,2
2007. 453 60,3
2008. 537 71,6
2009. 610 81,2
2010. 690 92,0
2011. 760 101,2
2012. 833 111,0
2013. 906 120,8
2014. 1.001 133,4
2015. 1.097 146,3
U k u p n o 7.317 975,0
S obzirom na to da su naknade za gospodarenje otpadom u RH relativno niske, potrebno
je planirati njihov stalni postupni rast, koji će biti veći od stope inflacije, pri čemu će se voditi
računa o tome da se razine naknada usklade s načelom „onečišćivač plaća“.
7.12. Financijski aspekti izgradnje i rada Centra za gospodarenje otpadom
Provedba programa ulaganja zahtijeva utvrñivanje načina i dinamike financiranja ne samo
za ulaganja, nego i za povećane troškove rada, koji proizlaze iz provedbe istoga.
7.12.1. Ulaganja
U kontekstu ovog Plana gospodarenja otpadom, svaka rasprava o financiranju može po
svojoj prirodi biti samo proizvoljna.
Financiranje ulaganja bit će realno dostupno iz izvora Vlade RH, iz meñunarodnih izvora te
od Hrvatske banke za razvoj (HBOR).
7.12.1.1. Javni fondovi
Prema Strategiji gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj 130/05.), sredstva za
ulaganja u gospodarenje otpadom bit će dostupna iz sljedećih izvora:
Proračun RH s izdvajanjem od 975 milijuna EUR u razdoblju 2006.-2015. g.
Županijski proračuni, za koje Vlada RH u istom razdoblju planira izdvojiti iznos u
vrijednosti od 163 milijuna EUR tijekom istog perioda
Općinski i područni proračuni s planiranim doprinosom Vlade RH, u ukupnom iznosu od
dodatnih 163 milijuna EUR
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje je za ulaganja u gospodarenje
otpadom raspoloživa predviñena protuvrijednost od 325 milijuna EUR.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uspostavljen je posebnim zakonom kao
strukturirani izvanproračunski fond, iz kojega se financiraju projekti i aktivnosti s triju glavnih
područja: (a) zaštita okoliša; (b) energetska učinkovitost i (c) korištenje obnovljivih izvora
energije. Fond je počeo s radom 2004. g. Meñu ciljevima Fonda je i sufinanciranje zatvaranja
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 168

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
i sanacije postojećih odlagališta otpada, kao i nova ulaganja u gospodarenje otpadom.
Maksimalni udio financiranja varira izmeñu 35 i 80 % ukupnih troškova projekta.
Strategijom gospodarenja otpadom RH (Narodne novine broj 130/05.) utvrñeno je da se
najviše 50% iznosa projektnih troškova može financirati iz javnih fondova.
7.12.1.2. Meñunarodni fondovi
Budući da Hrvatska ima status kandidata za pristup EU, postala su dostupna i sredstva iz
Programa IPA. Program je uspostavljen za sufinanciranje projekata s područja zaštite okoliša
te projekata prijevoza u zemljama-kandidatima, a s ciljem da se tim zemljama pomogne u
usklañenju s pravnom stečevinom (smjernicama i propisima) EU u odgovarajućim sektorima.
Financijska potpora daje se u obliku donacija. Da bi se ta potpora mogla ostvariti troškovi
ciljnih projekata moraju biti veći od 5 milijuna EUR (36,7 milijuna kn). Osim toga, iz tih se
izvora može sufinancirati najviše 75% ukupne vrijednosti ciljnog projekta. Meñutim, zbog
ostvarene razine prihoda u RH, udio sufinanciranja iz pretpristupnih fondova EU značajno su
niži, te nije vjerojatno da prijeñu udio od 50 % ukupne vrijednosti ciljnog projekta.
Maksimalno trajanje implementacije projekta iz navedenih fondova obično iznosi 4 godine.
To znači da bi KRIP scenarija s mehaničko-biološkom obradom otpada mogao biti
sufinanciran iz Programa IPA, budući da je implementacija predviñena u periodu od 2006.-
2009. g.
Sredstva iz Programa IPA raspoloživa su samo tijekom pristupnog perioda, dakle prije
integracije RH u EU. Nakon toga, infrastrukturni projekti ovoga tipa mogu se sufinancirati iz
Kohezijskog fonda EU, takoñer u obliku donacija. Da bi se sredstva iz Programa IPA
osigurala, predmetni projekt mora biti usklañen sa zahtjevima koji proizlaze iz propisa o
zaštiti okoliša te mora biti dokazano kako dotični projekt pridonosi tom usklañenju. I za
projekte koji se kandidiraju za financiranje iz Programa IPA, kao i one, koji se upućuju na
financiranje iz Kohezijskog fonda, moraju postojati dokazi da su financijski izvedivi i isplativi
za širu javnost.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska investicijska banka (EIB) usuglasile
su se da osiguraju dodatno financiranje za projekte koje podržava Program IPA. Krediti će se
davati u EUR valuti, a uz period odgode koji odgovara razdoblju implementacije, tj. najviše 4
godine. Rok dospijeća kredita iznosi 12-15 godina.
7.12.1.3. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR)
Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) ustanovila je dva programa kreditiranja za koje
se ovaj projekt čini pogodnim, i to: (a) program za obnovu i razvoj komunalne infrastrukture i
(b) program za sufinanciranje ekoloških projekata. Krediti se daju u domaćoj (kn), ali uz
indeksaciju u stranoj valuti.
Navedeni program ima maksimalni rok dospijeća od 15 godina, uključujući i period odgode
od 5 godina. Za drugi program dospijeće kredita obično iznosi 12 godina uz 2 godine
odgode. U izuzetnim slučajevima, za koje se ovaj projekt takoñer čini izglednim, dospijeće
duga može biti 15 godina, a uz period odgode od 5 godina. Kamatna stopa za oba programa
trenutno iznosi 6% godišnje, fiksno tijekom cijelog trajanja kredita. Udio sufinanciranja
sredstvima HBOR-a može dosegnuti do 80% ukupni projektnih troškova.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 169

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
U osnovnom slučaju preliminarne financijske analize, koja je prikazana u poglavlju 8.13.
ovog Plana, uzeta je pretpostavka da će se „financijski paket“ za predmetni projekt sastojati
od 50% sredstava Programa IPA/Kohezijski fond, 25% javnih sredstava (donacije) te od
kredita HBOR-a, koji pokriva preostalih 25% projektnih troškova.
7.12.2. Poslovanje
Povratni troškovi investicijskog programa sadrže ne samo troškove rada i održavanja, nego
i troškove servisiranja svih kredita koji su preuzeti radi financiranja ulaganja. Veličina
troškova za servisiranje duga ovisi o visini kamatne stope i roku dospijeća zajma (period
odgode, vrijeme do dospijeća).
Budući da se smatra da je razina komercijalnih prihoda iz prodaje reciklabilnih materijala i
struje relativno ograničena, naplata naknada za odlaganje i naknade za sakupljanje otpada
morat će pokriti glavninu povratnih troškova.
Odreñivanje naknada za odlaganje, zasnovanih na troškovima, cilj je financijske analize u
sljedećem poglavlju.
7.13. Preliminarna financijska analiza izgradnje i rada Županijskog centra
za gospodarenje otpadom
7.13.1. Financijska izvedivost i isplativost
Da bi projekt bio pogodan za sufinanciranje iz Programa IPA, ključne pretpostavke u
preliminarnoj financijskoj analizi su ocjena financijske izvedivosti i isplativosti projekta.
Financijska izvedivost znači da će prihodi iz naknada za odlaganje, naknade za
sakupljanje otpada i prodaja reciklabilnih materijala pokrivati sve troškove upravljanja
sustavom, a koje će uključivati svakodnevni rad i održavanje, administraciju, troškove
zatvaranja odlagališta, pridržaj za obnovu sredstava i pravovremeno servisiranje duga za sve
projektne kredite. Proračuni troškova, postavljeni u poglavlju 8.10, zaista uključuju
cjelokupne troškove, kojima treba dodati sve troškove servisiranja duga.
Isplativost projekta znači da su naknade koje su potrebne za pokrivanje punih troškova
poslovanja i financiranja prikladne za širu javnost.
Isplativost investicijskog programa prosuñivat će se prema tzv. pokazatelju isplativosti, koji
se definira kao mjesečni račun za odvoz smeća po kućanstvu podijeljen s prosječnim
raspoloživim (nakon oporezivanja) kućnim prihodom u Županiji. Uobičajeno je da taj
pokazatelj ne smije prijeći 1,5% bilo u kojoj godini trajanja projekta.
7.13.2. Načela „onečišćivač plaća“ i „povrat troškova“
Još jedan zahtjev koji mora biti ispunjen da bi se dogodilo (su)financiranje iz fondova,
odnosno programa EU je usuglašenost s načelima „onečišćivač plaća“ i „povrat troškova“. Ta
su načela obuhvaćena Okvirnom smjernicom EU o otpadu. Strategija gospodarenja otpadom
RH (Narodne novine broj 130/05.) takoñer propisuje obvezu pridržavanja tih načela. Odatle,
kroz financijsku analizu usuglašenosti s oba načela, i potječe ključni element u kalkulaciji
naknada za odlaganje otpada i naknada za otpad.
Načelo „onečišćivač plaća“ podrazumijeva potrebu nastojanja da svaki „proizvoñač“
otpada, kolikogod je to u praksi moguće, plaća naknadu koja pokriva sve troškove
sakupljanja, prijevoza, prerade i odlaganja otpada koji je njegovim djelovanjem nastao. To
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 170

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
znači da će visina naknade biti ovisna o količinama proizvedenog otpada i s razinom pružene
usluge sakupljanja, odnosno učestalošću sakupljanja otpada. To predstavlja značajnu
promjenu u odnosu na dosadašnje odreñivanje kućnih naknada, a koje se temelje na
površini stana (plaća se po 1 m 2 površine).
Načelo povrata troškova znači da svi troškovi gospodarenja otpadom, kako troškovi za rad,
tako i oni za održavanje, servisiranje duga ili kao rezervacija za zamjenu projektnih
sredstava, trebaju biti uključeni u naknade za obradu i odlaganje otpada te odreñivanje visine
naknada.
Ova analiza temelji se na izračunu prosječne naknade za preradu otpada i odlaganje.
Naknada pokriva operativne troškove postrojenja i/ili ureñaja za obradu i odlaganje otpada te
za rezervacije zbog zatvaranja odlagališta, izgradnju novih dijelova odlagališta i obnovu
opreme koja se koristi u raznim postrojenjima i ureñajima. Naknada je izračunata po toni
zaprimljenog otpada.
Naknada za otpad pokriva troškove sakupljanja, uključujući i osiguranje sredstava za
zamjenu vozila, troškove prijevoza, preradu otpada i troškove odlaganja. Ta naknada
izračunata je i za tonu sakupljenog otpada, kao i po jednom kućanstvu. Množenjem
vrijednosti naknade za otpad po toni otpada, s mjesečnom količinom otpada, sakupljenom po
kućanstvu, dobiva se prosječna naknada po kućanstvu, odnosno mjesecu za Županiju.
U praksi, ali i zbog poštivanja načela „onečišćivač plaća“, trebat će uspostaviti različitu
strukturu naknada po kućanstvu. Osnovna naknada bit će utvrñena po jednom odvozu punog
kontejnera zadane veličine. U tom će slučaju visina svote za zbrinjavanje kućnog otpada
ovisiti o veličini i broju kontejnera te o broju odvoza u mjesecu.
7.13.3. Prihod kućanstava
Visina raspoloživog prihoda jedan je od parametara kalkulacije pokazatelja isplativosti. U
Hrvatskoj je, u cjelini, neto-raspoloživa zarada po osobi mjesečno u 2004. g. iznosila 4.173
kn. U Zadarskoj županiji bit će pretpostavljene neto-zarade po osobi u visini od 85% od
županijskog prosjeka. Pretpostavimo li da se po kućanstvu prosječno prihoduje 1,5 osobni
mjesečni dohodak, mjesečni raspoloživi kućni prihod u 2004. g. iznosio je 5.300 kn (720
EUR). Ta svota predstavlja polazište za predviñanje pokazatelja isplativosti. Tijekom perioda
predviñanja, pretpostavit će se da se kućni prihod (po cijenama iz 2006. g.) povećava u
skladu s očekivanim povećanjem stvarnih zarada.
7.13.4. Ostale pretpostavke
Pretpostavljeno je da u Županiji 2005. g. postoji 46.047 kućanstava, tj. jednako kao i u
vrijeme najnovijeg popisa stanovništva 2001. g. U obračun je uzeta stopa povećanja
kućanstava od 1,8% godišnje tijekom cijelog perioda predviñanja. To povećanje odražava
pretpostavljeni porast stanovništva od 1,15% godišnje i postupni pad prosječne veličine
kućanstva s 3,1 člana 2005. g. na 2,7 osoba u 2025. g.
U periodu 2005.-2011. g. računa se sa stvarnim povećanjem prihoda od 5% godišnje, a
nakon toga povećanje prihoda pada na godišnju stopu od 3%. Tečajna stopa HRK/EUR je
7,4 Tijekom cijelog razdoblja trajanja projekta ukalkulirana je tečajna stopa HRK/EUR od 7,4.
Naknada za otpad i obradu otpada te cijena naknade za odlaganje pretpostavljeni su u
iznosu od 100%, što znači da su sva dugovanja uredno (na)plaćena.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 171

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
U okviru analize osnovnog slučaja, investicijski program se do 2009. g. financira po stopi
od 75% iz nacionalnih i meñunarodnih donacija te 25% od zajma HBOR-a. Kredit se temelji
na godišnjoj kamatnoj stopi od 6%, period odgode je 5 godina, a rok dospijeća 15 godina
(dakle, kredit treba biti otplaćen kroz 10 godina). Ulaganja za period 2012.-2014. g. takoñer
će se financirati do visine od 75% iz donacija i zajma HBOR-a uz istu kamatnu stopu, ali s
periodom odgode smanjenim na 2 godine i rokom dospijeća od samo 12 godina. Stoga se
smatra da će se nova ulaganja financirati iz vlastitih sredstava.
7.13.5. Financijske projekcije
Financijske projekcije pokrivat će period dugoročnog programa ulaganja, odnosno
razdoblje od 2006. do 2025. g. Sažetak financijskih projekcija za predloženi scenarij prikazan
je u tablici 7.13.5-1. Sve naknade na razini su cijena iz 2005. g., pri čemu naknade uključuju
PDV po stopi 22 %.
Visina naknade za kućanstva 2010. g. iznosi nešto više od 90 kn mjesečno (u odnosu na
današnju naknadu od 30 kn mjesečno). Glavni razlog ovog povećanja naknada nalazi se u
činjenici da današnje naknade danas pokrivaju samo manji dio punih troškova gospodarenja
otpadom. Ukoliko se primijeni načelo potpunog povrata troškova, tipske projekcije pokazuju
da će naknada u prvoj godini implementacije kratkoročnog programa ulaganja iznositi 67 kn
mjesečno.
Tablica 7.13.5-1. Financijska projekcija s ključnim pokazateljima o količinama nastalog otpada
po godinama za osnovni slučaj u razdoblju 2011.-2016. g.
P a r a m e t a r
G o d i n e
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Količina otpada (tisuće tona)
Sakupljeni otpad 61,5 64,6 67,9 71,3 74,8 78,6
- promijenjeni postotak - 5 5 5 5 5
Ukupna proizvodnja otpada 243,3 255,7 268,6 282,3 296,6 311,7
- promijenjeni postotak - 5 5 5 5 5
Svota (kn/t)
Naknada za preradu i odlaganje otpada 132 146 146 143 140 134
- promijenjeni postotak - 11 0 -2 -2 -4
Svota (kn/mj.)
Naknade za kućanstva 90 93 94 94 95 96
- promijenjeni postotak - 3 1 1 1 1
Svota (kn/mj.)
Prihodi iz sakupljanja otpada 42 43 45 46 47 49
Naknade za preradu/odlaganje otpada 32 37 39 40 41 41
Ostali prihodi 0 0 0 0 0 0
Troškovi sakupljanja i odvoza otpada 42 43 45 46 47 49
Troškovi prerade/odlaganja otpada 29 31 32 34 35 36
Servisiranje duga 2 7 7 7 6 6
Pokazatelj (%)
Pokazatelj isplativosti 1,26 1,24 1,19 1,14 1,10 1,06
Pokazatelj isplativosti najveći je 2010. g., dakle, prve godine punog rada projekta, kada
iznosi 1,26. Stopa servisiranja duga najveća je sljedeće godine, održavajući tako razinu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 172

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
pokazatelja isplativosti. Prema tome, isplativost se kreće nešto ispod vrijednosti pokazatelja
od 1,5 %, koji se obično smatra prihvatljivim maksimumom. To znači da bi, ako se prosuñuje
sa stanovišta uobičajenih mjerila, projekt trebao biti prihvatljiv široj javnosti.
Projekt je i financijski izvediv. Uočava se da prihodi od naknada, obrade i odlaganja otpada
svake godine pokrivaju sve operativne i financijske troškove predloženog sustava
gospodarenja otpadom.
7.13.6. Alternativni scenariji financiranja
Provedba detaljnije analize rizika i osjetljivosti izvan je predviñenog opsega ovog
preliminarnog financijskog pregleda. U okvirima ovdje predviñenog opsega teme, potrebno je
naglasiti da ključne egzogene varijable u izboru scenarija financiranja predstavljaju: (a)
odabrana visina investicijskih troškova i (b) udio financijskih ulaganja u projekt izmeñu
kredita s jedne i donacija, s druge strane. Budući da će visina troškova biti relevantna
prvenstveno nakon ulaganja koja bi, barem djelomično bila financirana iz posudbi, u ovom će
trenutku biti dovoljno procijeniti učinak varijacija udjela u financiranju duga na financijski
status projekta.
Za pokazatelje tog statusa izabrani su: (a) prosječna naknada za kućanstva i (b) pokazatelj
isplativosti. U pogledu naknada, i dalje je punovrijedna pretpostavka o naknadama
reguliranim na bazi potpunog povrata troškova. To znači da je u ovoj analizi zahtjev
financijske isplativosti ispunjen prema definiciji.
Učinak varijacija udjela visine kredita na naknade za kućanstva te na pokazatelj isplativosti,
sažeto je - za razmatrani scenarij - prikazan u tablici 7.13.6-1.
Tablica 7.13.6-1. Analiza osjetljivosti varijacija udjela kredita na naknade i isplativost projekta
P a r a m e t a r
Udio
kredita
(%)
Naknada za
kućanstva
(kn/mj.)
Pokazatelj
isplativosti
0. Osnovni slučaj 25 102 1,26
Alternative:
1. Financiranje iz donacija 0 102 1,24
2. Financiranje iz kredita 100 105 1,35
3. Jednako krediti i donacije 50 102 1,27
1) Maksimum tijekom operativnog perioda 2010.-2025. g.
Vidimo da niti u jednom razmatranom slučaju pokazatelj isplativosti nije blizu uobičajenog
praga od 1,5%. Glavni razlog tome je činjenica da se na troškove servisiranja duga odnosi
relativno mali udio ukupnih povratnih troškova. Naime, uobičajeno je da varijacije u
troškovima servisiranja duga imaju veliki učinak na vrijednost pokazatelja isplativosti, i to s
maksimalnim učinkom u godini maksimalnog servisiranja duga.
U predloženom scenariju obrnutu sliku u odnosu na niske troškove servisiranja duga
predstavljaju relativno visoki troškovi rada. Činjenica da je ulaganje za postrojenje za
MBO/GIO izvršeno iz privatnog sektora pretvara troškove financiranja ulaganja tijekom
perioda kredita, tamo gdje je financiranje bilo javno, u jednu bolje ujednačenu struju plaćanja
tijekom puno dužeg perioda života postrojenja.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 173

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
7.14. Ekonomska i socijalna korist domicilne jedinice lokalne samouprave
Ekonomska i socijalna korist jedinice lokalne samouprave na čijem će se teritoriju nalaziti
Regionalni centar gospodarenja otpadom, obuhvaća sljedeće aspekte:
Otkup zemljišta. Budući da se predviñena lokacija Županijskog centra za gospodarenje
otpadom nalazi na području koje nije grañevinska zona ili poljoprivredno zemljište, vrijednost
zemljišta je ograničena. Ta vrijednost odredit će se sudskim vještačenjem. Meñutim, realno
je predvidjeti – budući da je vlasnik zemljišta Republika Hrvatska - da će se zemljište, čija
površina iznosi oko 50 ha (tj. 500.000 m 2 ), dati u vlasništvo ili koncesiji tvrtki EKO d.o.o. ili
jedinicama lokalne (regionalne) samouprave po simboličnoj cijeni od 1 kn.
Ekološka renta. Ekološka renta koju bi trebala dobivati jedinica lokalne samouprave, na
čijem se teritoriju Centar nalazi, izračunat će se u sklopu financijske analize u predmetnoj
Studiji izvodljivosti Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Za usporedbu, ovdje
navodima da za gospodarenje otpadom u regiji od oko 270.000 stanovnika (istočna
Slavonija) predviñena ekološka renta iznosi od 1,5-3,5 milijuna kn godišnje. 12
Radna mjesta. Izgradnjom Centra procjenjuje se da će se na području jedinice lokalne
samouprave otvoriti 30-50 novih direktnih radnih mjesta te 50-100 indirektnih radnih mjesta,
a koja se odnose na poslove snabdjevanja, održavanja opreme, grañevinskih radova tijekom
izgradnje i dogradnje Centra, vozača transportnih vozila i sl.).
Stalna ulaganja u modernizaciju infrastrukture za potrebe Županijskog centra za
gospodarenje otpadom uključuju modernizaciju, dogradnju ili izgradnju:
cestovnih prometnica
sustava vodoopskrbe i odvodnje
sustava sakupljanja otpada
elektroenergetskog i telekomunikacijskog sustava.
Ulaganjem u infrastrukturu, jedinica lokalne samouprave na čijem će se području nalaziti
Centar, imat će dodatnu korist i stoga što će joj se smanjiti ulaganja, koja bi za tu namjenu
inače morala predvidjeti iz svog proračuna.
12
Podaci "Javne ustanove za zbrinjavanje komunalnog otpada istočne Slavonije", koju je osnovalo pet gradova
- Osijek, Županja, Vinkovci, Vukovar i Beli Manastir. Izmeñu deset mogućih lokacija najpovoljnijom je - nakon
provedene analize svih relevantnih karakteristika - ocijenjena lokacija „Orlovnjak“ na području Općine
Antunovac (16 km od središta Osijeka).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 174

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
D O D A C I
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
DODATAK «A»
Utvrñivanje količina otpada u Zadarskoj županiji
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
1. Postojeći podaci o količinama otpada u Zadarskoj županiji
1.1. Postojeći podaci o količinama otpada
Postoji pet izvora informacija o količinama otpada u Zadarskoj županiji, i to:
Projekt CARDS – „Okvir strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s težištem
na komunalni otpad“
Agencija za zaštitu okoliša – Katastar otpada
Zadarska županija - Katastar otpada Zadarske županije
Program MEMCI - Osnovna studija
COWI – „Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije“ s dodatim ispitivanjima
Projekt CARDS “Okvir strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s težištem na
komunalni otpad” u svome završnom izvješću od 18. lipnja 2003. g. navodi sljedeće podatke
o „proizvodnji“ otpada po stanovniku u RHj i u tri države EU, koje su obrañene u studiji:
Hrvatska 279 kg
Austrija 389 kg
Danska 585 kg
Slovenija 400 kg
U Katastru emisija u okoliš - „Katastar otpada“ navedene su količine otpada prijavljene u
Zadarskoj županiji 2003. g. (izvor: Agencija za zaštitu okoliša, 2005. g.). Doduše, ovi podaci
ne nude kompletan uvid u količinu proizvedenog i obrañenog otpada u Županiji.
Tablica 1.1-1. Ukupna količina otpada u Zadarskoj županiji 2003. g.,
prijavljena u „Katastar emisija - Katastar otpada“
Vrsta otpada
Proizvedeno Prikupljeno Obrañeno
otpada (t) otpada (t) otpada (t)
Neopasni otpad 15.462,94 1.340,21 0
Opasni otpad 166,05 0 0
Ukupno 15.628,99 1.340,21 0
Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO), 2005. g.
Tablica 1.1-2. Količina nastalog otpada u Zadarskoj županiji prema djelatnostima 2003. g.
Djelatnost
Neopasni Opasni
otpad (t) otpad (t)
A – poljoprivreda lovstvo, šumarstvo 0,00 0,00
B – ribarstvo 262,49 1,00
C – rudarstvo i vañenje ruda 0,00 0,00
D – proizvodna industrija 114,46 35,91
E – opskrba strujom, plinom i vodom 5,10 1,23
F – grañevinska industrija 0,00 0,00
Ostalo – trgovina, hoteli i restorani, prijevoz, obrazovanje itd. 15.080,89 127,81
Ukupno 15.462,94 164,95
Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO),2005. g
Budući da je očito da su podaci dobiveni iz „Katastra emisija u okoliš“ nepouzdani, oni nisu
uzeti u obzir za procjenu količina otpada u Županiji.
Prema podacima iz spomenutog „Katastra otpada Zadarske županije“, Županiji su 2002. g.
„proizvedene“ sljedeće količine otpada:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 1

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
neopasni otpad 52.469,82 t
opasni otpad 3.054,40 t
ukupno 55.524,22 t
U „Osnovnoj studiji“ izrañenoj u okviru Programa MEMCI, koja je dovršena je u listopadu
2004. g., prikazane su puno veće količine otpada od onih, prijavljenih u službenom „Katastru
emisija RH“ i „Katastru otpada Zadarske županije“:
Tablica 1.1-3. Pregled procijenjenih količina otpada u Zadarskoj županiji 2004. g.
Vrsta otpada Količina (t/god.)
Komunalni otpad 80.397
Proizvodni otpad 8.050
Ostali otpad 22.312
U k u p n o 110.759
Izvor: MEMCI, 2004. g.
Sljedeća tablica daje procjenu količina otpada, proizvedenog i sakupljenog u Zadarskoj
županiji 2004. g., a koju je napravila danska tvrtka COWI u sklopu Programa MEMCI krajem
2005. g.:
Tablica 1.1-4. Podaci dobiveni iz upitnika i procijenjene količine komunalnog, proizvodnog
i grañevinskog otpada za 2004
Vrsta otpada
Ukupna
količina (t/god.)
Podaci dobiveni iz upitnika
Specifična količina
(kg/stanovnik/god.)
"Komunalni otpad" 120.531 744
Najbolje procjene
Kućni otpad 43.500 268
Komercijalni otpad 14.700 91
Proizvodni otpad 17.800 110
Kućni, komercijalni i proizvodni otpad 76.000 469
Grañevinski i otpad od rušenja 95.000 586
U k u p n o 171.000 1.055
Izvor: COWI, 2005. g.
Godišnja količina nastalog otpada po stanovniku od 744 kg, koja proizlazi iz anketnog
upitnika, ne može se izravno usporeñivati s prikazanim procjenama. Stoga bi najprikladnije
bilo usporediti prijavljene količine otpada po vrstama iz anketnog upitnika s godišnjom
količinom „kombiniranog“ otpada po stanovniku iz kućanstava te komercijalnog i proizvodnog
otpada (469 kg) s i istovrsnom specifičnom količinom „kombiniranog“ otpada iz kućanstava te
komercijalnog, proizvodnog i grañevinskog otpada s otpadom od rušenja (1.055 kg).
Utvrñena razlika u količini, koja proizlazi iz dvaju spomenutih izvora posljedica je okolnosti da
pojam „komunalnog otpada“ u upitnicima terminološki, odnosno značenjski varira od jednog
do drugog grada, odnosno općine.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 2

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
1.2. Analiza podataka prikupljenih 2005. g.
S obzirom na značajne razlike u količinama otpada prijavljenih u postojećim izvorima
podataka, dodatni su podaci prikupljeni direktno od gradova i općina Županije, a prikupljanje
je, u okviru izrade nacrta „Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije“ krajem 2005. g.
provela danska tvrtka COWI.
Podaci o količinama komunalnog otpada i drugih vrsta otpada prikupljeni su u rujnu 2005.
g. te nedugo potom, u prosincu 2005. g., kada je jedinicama lokalne samouprave i
komunalnim poduzećima Zadarske županije upućen anektni upitnik o razmatranoj tematici.
Većina dobivenih podataka predstavlja procjenu količina otpada na osnovu procijenjene
zapremine (volumena) tog otpada, tj. o broju kamionskih dovoza otpada na lokalna
odlagališta, koja kontroliraju ili izravno jedinice lokalne samouprave ili odgovarajuća
komunalna poduzeća. Podaci su dobiveni iz većine gradova i općina u Županiji.
Tablica 1.2-1. Pregled godišnjih količina otpada u Zadarskoj županiji 2005. g.
V r s t a o t p a d a
GRAD /
Broj
Općina stanovnika komunalni glomazni grañevinski otpadna
(t)
(t)
(m 3 ) vozila (t)
BENKOVAC 9.786 5.420 210 6.500 -
BIOGRAD NA MORU 5.259 11.720 - 710 -
Pašman 2.004 3.200 142 1.600 18
NIN 4.603 2.900 1.200 - 25
OBROVAC 3.387 5.270 15 600 45
PAG 4.350 2.100 15 25 -
ZADAR 72.718 28.000 7.920 44.800 -
Bibinje 3.923 3.200 3 1.900 12
Privlaka 2.199 7.800 500 11.000 190
Ražanac 3.107 940 80 800 12
Sukošan 4.402 2.850 50 - 20
Škabrnja 1.772 370 - - -
Zemunik Donji 1.903 640 6 470 40
Galovac 1.190 600 10 - 20
Poličnik 4.664 300 10 400 20
Posedarje 3.513 938 120 420 30
Sali 1.820 1.500 25 8.000 50
Sveti Filip i Jakov 4.482 1.550 50 2.500 -
Stankovci 2.088 900 - - 125
Gračac 3.923 6.000 2.500 1.500 100
Jasenice 1.329 400 20 115 -
Kali 1.731 4.700 90 - 10
Kukljica 650 450 3 80 -
Novigrad 2.368 1.200 25 5.000 25
Pakoštane 3.884 4.590 - - -
Polača 1.434 380 20 150 -
Povljana 713 1.634 50 4.000 17
Preko 3.871 3.250 320 - -
Starigrad 1.893 3.300 - 1.500 20
Lišane Ostrovičke 764 150 40 20 15
Tkon 707 200 - - 3
U k u p n o 160.437 106.452 13.424 92.090 797
Tumač: MW – komunalni otpad; BW – glomazni otpad; C&D - grañevinski i otpad od rušenja; ELV - otpadna vozila
Izvor: COWI; podaci dobiveni iz upitnika
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 3

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Nažalost, podaci, dobiveni spomenutim anketnim upitnikom, nisu ujednačeni. Naime, većina
gradova i općina dala je podatke o godišnjoj količini komunalnog i glomaznog otpada, ali neki su
gradovi i općine poslali podatke samo o godišnjoj količini komunalnog otpada. Pored toga, iz
nekih su gradova i općina pristigli podaci i o grañevinskom otpadu te otpadu od rušenja i
otpadnim vozilima. Meñutim, ostali su gradovi i općine iznijeli samo podatke o sezonskim
varijacijama količina sakupljenog otpada. Budući da su neki gradovi i općine dali podatke o
zapremini otpada, izraženoj u kubičnim metrima (m3), za ujednačenu procjenu količina nastalog
otpada u vidu njegove mase (izražene u tonama), primijenjena je gustoća otpada od 0,6 t/m3.
U tablici 1.2-2. godišnje količine otpada, dobivene anketnim upitnikom, izražene su u tonama
po stanovniku. Podaci su prikupljeni za 31 od 33/34 jedinice lokalne samouprave (JLS). Za
usporedbu, u tablici su prikazani i podaci iz Osnovne studije MEMCI za područje 21 JLS.
Tablica 1.2-2. Procijenjene količine komunalnog otpada u Zadarskoj županiji
(izvor: COWI, upitnik i MEMCI)
GRAD / Općina
Broj
stanovnika
Komunalni otpad
ukupno (t/god.)
Komunalni otpad
(kg/stanovnik/god.)
COWI MEMCI COWI MEMCI
BENKOVAC 9.786 6.180 2.200 631 235
BIOGRAD NA MORU 5.259 11.742 7.500 2.232 1.430
NIN 4.603 4.100 2.802 891 618
OBROVAC 3.387 5.331 - 1.574 -
PAG 4.350 2.115 - 486 -
ZADAR 72.718 35.920 30.000 494 409
Bibinje 3.923 3.227 - 823 -
Privlaka 2.199 8.300 - 3.775 -
Ražanac 3.107 1.224 - 394 -
Sukošan 4.402 3.030 3.000 688 600
Škabrnja 1.772 370 600 209 356
Zemunik Donji 1.903 646 280 340 160
Galovac 1.190 610 - 513 -
Poličnik 4.664 336 - 72 -
Posedarje 3.513 1.058 1.728 301 421
Gračac 3.923 6.000 1.700 1.529 443
Jasenice 1.329 420 400 308 320
Kali 1.731 4.716 950 2.724 554
Kukljica 650 465 840 715 1296
Lišane Ostrovičke 764 190 144 249 197
Novigrad 2.368 1.320 1.040 557 416
Pakoštane 3.884 4.590 - 1.181 -
Pašman 2.004 3.342 2.100 1.667 1.029
Polača 1.434 398 90 277 45
Povljana 713 1.634 395 2.291 551
Preko 3.871 4.404 4.300 1.137 1.260
Sali 1.820 1590 - 874 -
Stankovci 2.088 888 350 425 169
Starigrad 1.893 3.300 - 1.743 -
Sveti Filip i Jakov 4.482 1.740 1.500 388 345
Tkon 707 200 100 282 140
Vir 1.608 - - - -
U k u p n o 160.437 118.386 62.019 738 387
Prosječna godišnja količina „proizvedenog“ komunalnog otpada po stanovniku, prema
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 4

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
podacima iz anketnog upitnika 2005. g. iznosi 744 kg, dok je istovrsna prosječna količina
otpada, prema podacima MEMCI 2004. g., daleko manja - 493 kg.
Konačno, uočene su i značajne razlike izmeñu podataka prikupljenih za pojedinu JLS u
anektnom upitniku (2005. g.) i podataka, prikupljenih za istu JLS u „Osnovnoj studijiji
Programa MEMCI“ (2004. g.). Te su razlike i nedosljednosti u prikupljenim podacima je
uvjetovane činjenicom da trenutno ne postoji jedinstveni standardizirani i pouzdani sustav
praćenja količina nastalog otpada po JLS.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 5

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 6

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
2. Trenutna „proizvodnja“ otpada u Zadarskoj županiji
Podaci o „proizvodnji“ otpada prikupljeni su anketnim upitnikom, odaslanim u siječnju 2007.
g. u 34 JLS, 18 komunalnih poduzeća i 3 tvrtke, koje se na području Zadarske županije bave
recikliranjem sekundarnih sirovina.
Dobiveni podaci od JLS i komunalnih poduzeća predstavljaju približnu procjenu nastalih
količina otpada u Zadarskoj županiji. Značajna odstupanja uglavnom se odnose na količine
proizvodnog otpada.
Nažalost, podaci zaprimljeni od JLS i komunalnih poduzeća ne mogu predstavljati potpunu
i konačnu osnovu za procjenu nastalih količina otpada u Zadarskoj županiji, i to prvenstveno
iz razloga što se ovdje uglavnom radi o procjeni na osnovu zapremine otpada, tj. o broju
kamionskih dovoza otpada na lokalna odlagališta. Odstupanja podataka, dobivenih od JLS i
komunalnih poduzeća, za pojedine vrste otpada kreću se u sljedećim vrijednostima:
za komunalni otpad 127.710 m 3 u odnosu na 113.658 m 3 , tj. oko 12%
za proizvodni otpad 20.605 m 3 u odnosu na 9.680 m 3 , tj. oko 112%
za grañevinski otpad 163.403 m 3 u odnosu na 150.167 m 3 , tj. oko 8%.
2.1. Prikupljeni podaci od jedinica lokalne samouprave
S obzirom na značajne razlike u količinama otpada, prijavljenih u postojećim izvorima
podataka, dodatni su podaci prikupljeni anketnim upitnikom izravno od JLS i komulanih
poduzeća na području Zadarske županije.
Podaci o količinama komunalnog otpada i drugih vrsta otpada prikupljeni su na temelju
odaslanog anektnog upitnika JLS-ima, a dodatno i telefonskim pozivima nadležnim tijelima, u
siječnju i veljači 2007. g. Od ukupno 34 JLS, podatke nije dostavilo njih 9, i to općine
Galovac, Novigrad, Pakoštane, Poličnik, Posedarje, Povljana, Sali, Sukošan i Vrsi.
Većina dobivenih podataka daje procjenu nastalih količina otpada na temelju zapremine
otpada, izračunate kroz broj kamionskih dovoza otpada na lokalna odlagališta. Rezultati,
dobiveni anketiranjem kroz upitnik, navedeni su u tablicama 2.1-1 i 2.1-2.
Tablica 2.1-1. Pregled gradova/općina, tvrtki za sakupljanje otpada i odlagališta otpada
u Zadarskoj županiji (podaci dobiveni iz upitnika, veljača 2007.)
GRAD / Općina Tvrtka za sakupljanje otpada Odlagalište
Starigrad Argyruntum d.o.o. Samograd
Tkon JKU "Prvenj" Tri luke
Kolan „Komunalno društvo Pag“ d.o.o. Sveti Kuzam, Pag
Lišane Ostrovičke „Rivina Jaruga“ Skradin Draga
Jasenice „Eko Flor Plus“ d.o.o. Dračevac
NIN / Vrsi „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
ZADAR „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
BIOGRAD NA MORU „Bošana“ d.o.o. Baštijunski brig
PAG „Komunalno društvo Pag“ d.o.o. Sveti Kuzman, Pag
Pašman JKU „Otok Pašman“ Baštijunski Brig, Biograd
Polača „Komunalni pogon općine Polača“ Čelinka-Jagodnja Gornja
BENKOVAC „Benković“ d.o.o. Čelinka-Jagodnja Gornja
OBROVAC „Infra-grad“ d.o.o. Bilišane
Bibinje „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 7

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
GRAD / Općina Tvrtka za sakupljanje otpada Odlagalište
Galovac „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Gračac „Komunalno“ d.o.o. Gračac Stražbenica
Kali „Hripa“ d.o.o. Zarabaniž
Kukljica „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Novigrad „Adriatik Blizna“ d.o.o. Diklo, Zadar
Pakoštane „Bošana“ d.o.o. Baštijunski Brig, Biograd
Poličnik „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Posedarje „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Povljana „Komunalno društvo Povljana“ Vulina draga
Preko „Otok Ugljan“ d.o.o. Diklo, Zadar
Privlaka „Čistoća“ d.o.o. Zadar, Krtić Diklo, Zadar; Sabunike, Privlaka
Ražanac „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Sali Komunalno društvo „Dugi Otok i Zverinac“ Uvala Zagaričina
Stankovci „Michieli-Tomić“ d.o.o. Bikarac, Šibenik
Sukošan „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Sveti Filip Jakov "Loši" Pakostane Baštijunski Brig, Biograd
Škabrnja „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Vir „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Zemunik Donji „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
Vrsi (vidi NIN) „Čistoća“ d.o.o. Zadar Diklo, Zadar
GRAD / Općina
Tablica 2.1-2. Godišnje količine otpada u Zadarskoj županiji 2006. g.
(podaci dobiveni od jedinica lokalne samouprave, veljača 2007.)
Broj
stanovnika
Komunalni
otpad (t)
Proizvodni
otpad (t)
Grañevinski
i otpad od
rušenja (t)
Komunalni
(kg/stanovnik)
Starigrad 1.893 500 0 275 264
Tkon 709 190 10 20 268
Kolan 780 150 0 10 192
Lišane Ostrovičke 746 330 0 50 442
Jasenice 1.329 582 0 0 438
NIN / Vrsi 4.603 4.165 0 5.000 905
ZADAR 72.718 39.500 19.500 108.880 543
BIOGRAD NA MORU 5.246 11.145 0 994 2.124
PAG 4.368 2.100 0 3.000 481
Pašman 2.004 2.880 0 3.200 1.437
Polača 2.000 2.300 0 0 1.150
BENKOVAC 10.000 1.460 320 1.848 146
OBROVAC 4.500 4.055 300 300 901
Bibinje 4.300 2.150 0 3.200 500
Galovac 1.172 1.112 0 0 949
Gračac 3.941 1.050 100 200 266
Kali 1.716 620 0 260 361
Kukljica 650 1.125 125 0 1.731
Novigrad 2.500 1.040 0 0 416
Pakoštane 3.891 3.888 0 0 999
Poličnik 4.543 2.940 0 0 647
Posedarje 4.100 4.480 0 0 1.093
Povljana 717 2.500 0 0 3.487
Preko 3.900 4.500 0 0 1.154
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 8

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
GRAD / Općina
Broj
stanovnika
Komunalni
otpad (t)
Proizvodni
otpad (t)
Grañevinski
i otpad od
rušenja (t)
Komunalni
(kg/stanovnik)
Privlaka 2.172 1.820 0 250 838
Ražanac 3.107 1.200 150 150 386
Sali 1.829 3.000 0 0 1.640
Stankovci 2.080 400 0 200 192
Sukošan 5.000 2.660 0 0 532
Sveti Filip Jakov 4.500 2.448 0 0 544
Škabrnja 1.900 588 100 100 309
Vir 1.608 20.000 0 22.000 12.438
Zemunik Donji 1.903 832 0 230 437
Vrsi (vidi NIN) 0 0 0 0 0
U k u p n o 166.425 127.710 20.605 150.167
Iz navedenih podataka proizlazi zaključak da su na području Zadarske županije, u kojoj živi
166.425 stanovnika, 2006. g. utvrñene sljedeće ukupne godišnje količine otpada po vrstama:
komunalni otpad 127.710 t
proizvodni otpad 20.605 t
grañevinski otpad 150.167 t
Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku u Županiji se kreće od 146 kg na
(području Grada Benkovca) do čak 12.438 kg (na području Općine Vir), što znači da se
ekstremne zabilježene vrijednosti kreću u rasponu od čak 85 puta (8.519%)! Na području
Grada Zadra prosječna istovrsna vrijednost iznosi 543 kg, dok u većem broju JLS s
razvijenim turizmom te su količine veće od 1.000 kg.
Najveće količine grañevinskog otpada 2006. g. utvrñene su na području Grada Zadra, a
iznose 108.880 t, dok je drugom mjestu Općina Vir s 22,000 t. Razlozi pojavama
nesrazmjerno povećanih količina grañevinskog otpada su: (a) iskopi zbog početka gradnje
nekoliko većih komercijalnih i turističkih objekata na području Grada Zadra, odnosno (b)
rušenje ilegalno izgrañenih kuća na otoku Viru.
2.2. Prikupljeni podaci od komunalnih poduzeća
Podaci o količinama nastalog komunalnog i drugih vrsta otpada na području Županije
istovremeno su (siječanj/veljača 2007. g.) prikupljeni i anketnim upitnikom i telefonskim
pozivima i od komunalnih poduzeća. Od ukupno 18 anketiranih komunalnih poduzeća,
podatke je dostavilo njih 17, sva osim tvrtke „Adriatik Blizna“ d.o.o. iz Trogira.
Kod većine dobivenih podataka radi se uglavnom o procjeni na osnovu volumena otpada,
tj. o broju kamiona dovezenog otpada na lokalna odlagališta. Niže navedeni podaci su
rezultati odgovora dobivenih iz Upitnika.
Tablica 2.2-1. Komunalna poduzeća i područje prikupljanja
(podaci dobiveni iz upitnika, veljača 2007.)
Komunalno poduzeće
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice
Hripa d.o.o. Kali
Komunalno d.o.o. Gračac
Područje prikupljanja otpada
Općina Jasenice
Općina Kali
Općina Gračac
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 9

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Komunalno poduzeće
Područje prikupljanja otpada
Čistoća d.o.o. Zadar
Grad Zadar
Loši - prijevoz Pakoštane
Pakoštane, Drage, Vrana, Vrgada, Sv. Filip Jakov, Turanj,
Sveti Petar, Sikovo, Raštane, Tičevo, Veterinovci
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o.
Dugi otok i Zverinac
Čisti Otok d.o.o. Vir
Općina Vir
Otok Ugljan d.o.o. Preko
Općina Preko, Općina Kukljica
Komunalno društvo Povljana
Općina Povljana
Agryruntum d.o.o. Starigrad
Općina Starigrad
Komunalno društvo Pag d.o.o.
Grad Pag, Šimuni, Košljun, Gorica, Vlašići, Dinjiška,
Miškovići, Smokvica, Kolan, Mandre
JKU Prvenj Tkon
Općina Tkon
JKU Otok Pašman
Općina Pašman
Benković d.o.o. Benkovac
Grad Benkovac
Sabuša d.o.o. Kukljica
Općina Kukljica
Infra-grad d.o.o. Obrovac
Grad Obrovac
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik
(Lišane Ostrovičke)
Općina Lišane Ostrovičke
Komio komunalije i održavanje d.o.o. Nin Grad Nin
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split (Novigrad) Općina Novigrad
Polača (u sastavu Općine)
Općina Polača
Bošana d.o.o. Biograd
Grad Biograd
Michieli-Tomić d.o.o. Split (Stankovci) Općina Stankovci
Čistoća d.o.o. Zadar
Općine: Ražanac, Galovac, Škabrnja, Sukošan, Posedarje,
Zemunik Donji, Poličnik, Bibinje, Privlaka; Grad Nin
Tablica 2.2-2. Pregled količina otpada u Zadarskoj županiji 2006. g.
(podaci dobiveni od komunalnih poduzeća, veljača 2007.)
Komunalno poduzeće
Komunalni
otpad
(t)
Proizvodni
otpad
(t)
Grañevinski
i otpad od
rušenja (t)
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice 582 0 0
Hripa d.o.o. Kali 620 0 260
Komunalno d.o.o. Gračac 1.100 50 200
Čistoća d.o.o. Zadar 28.000 9.000 108.000
Loši - prijevoz Pakoštane 3.888 0 0
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o. 3.000 0 0
Čisti Otok d.o.o. Vir 20.000 0 22.000
Otok Ugljan d.o.o. Preko 4.500 0 0
Komunalno društvo Povljana 2.500 0 5.000
Agryruntum d.o.o. Starigrad 500 0 275
Komunalno društvo Pag d.o.o. 2.100 0 15.000
JKU Prvenj Tkon 190 10 20
JKU Otok Pašman 2.880 0 3.200
Benković d.o.o. Benkovac 1.460 320 18
Sabuša d.o.o. Kukljica 1.125 0 0
Infra-grad d.o.o. Obrovac 4.055 300 300
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik (Lišane
330 0 0
Ostrovičke)
Komio komunalije i održavanje d.o.o. Nin 4.165 0 5.000
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split (Novigrad) 1.040 0 0
Polača (u sastavu Općine) 2.300 0 0
Bošana d.o.o. Biograd 11.143 0 0
Čistoća d.o.o. Zadar (9 općina) 17.780 0 3.930
U k u p n o 113.658 9.680 163.403
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 10

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
U skladu s podacima dobivenim od komunalnih poduzeća tijekom 2006. g., ukupna količina
otpada nastalog na području Županije, po glavnim vrstama iznosi:
komunalni otpad 113.658 t
proizvodni otpad 9.680 t
grañevinski otpad 163.403 t.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 11

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 12

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
3. Procjena količine otpada
3.1. Metodologija procjene količina otpada
Netočnost i/ili nepotpunost podataka o količinama nastalog otpada po vrstama, svojstvene su
svim županijama RH. U „Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ (NN 130/05), u
poglavlju 2.3.1. navodi se sljedeće: “Bilance količina i sastav komunalnog otpada nisu dovoljno
precizni, pa je problem prognoza količina što može izazvati teškoće u planiranju kapaciteta.»
Taj problem nije ograničen samo na Hrvatsku. Ondje, gdje nema sustavnog bilježenja količina
i vrsta nastalog otpada, nije moguće ustanoviti točne podatke. Meñutim, svakako je moguće – a
i potrebno - izračunati reprezentativne prosječne vrijednosti, koje proizlaze iz iskustava zemalja
koje imaju razvijenu praksu statističkog praćenja pojava s područja gospodarenja otpadom.
Neke mjere iz Strategije zapravo su usmjerene k poboljšanju mehanizma prijavljivanja
nastalog otpada i nastavku razvoja referentne baze podataka. Tako se, na primjer, u poglavlju
3.2.1. b), u kojemu se govori o poboljšanju prakse prijavljivanja otpada, navodi da je potrebno
uvoñenje, odnosno primjena sljedećih mjera: «... izgrañivati moderan informacijski sustav koji će
osiguravati pouzdane i pravodobne podatke i informacije na temelju kojih će biti moguće
redovito izvješćivanje o stanju na području otpada,... unapreñivati kvalitetu, kvantitetu i
usporedivost podataka i informacija o otpadu.»
S obzirom na nepouzdanost prikupljenih podataka o vrstama i količinama otpada, za procjenu
nastalih količina otpada u Županiji uzeti su u obzir i brojni dodatni čimbenici.
Potrebno je krenuti od činjenice da je značajna karakteristika Zadarske županije turizam i život
na otocima. Zbog turizma, u JLS-ima je „proizvodnja“ otpada značajno povećana tijekom ljetnih
mjeseci (srpanj, kolovoz), a što se statistički izražava vrijednostima „po glavi“ stalnog stanovnika
Županije. Kod otočnih zajednica vladaju posebne okolnosti. Stanovništvo se uglavnom sastoji
od starijih grañana koji žive tradicionalnim načinom života. Meñutim, istovremeno, otoci su
turistička odredišta sa značajnim povećanjem količina otpada tijekom ljetnih mjeseci.
Pretpostavljeno je da se podaci, dobiveni upitnikom, odnose na cjelokupan otpad, tj. otpad iz
kućanstava, otpad nastao turističkom djelatnošću, otpad iz trgovine i industrije, te grañevinski
otpad i otpad od rušenja. Temeljem informacija iz upitnika, kao i poznavanja područja i
iskustava drugih područja, ovdje su uključene sljedeće pretpostavke:
Komunalni otpad / Kućni otpad. Količina otpada procijenjena je na temelju broja
stanovnika i procijenjene jedinične proizvodnje (kg/stanovnik/godina). Svaki grad i
općina za potrebe ove analize podijeljeni su na urbano i ruralno područje.
Komunalni otpad / Komercijalni otpad. Komercijalni otpad definira se kao otpad koji
proizvode turisti i komercijalna poduzeća, uključujući i trgovinu, odnosno obrte. Za
procjenu količina otpada u turističkom naselju, u obzir se uzima broj noćenja, pa se
procijenjena specifična količina proizvedenog otpada izražava „po noćenju“. Otpad
nastao u komercijalnim poduzećima, procijenjuje se prema broju zaposlenika u trgovini i
obrtima te izražava odgovarajućom procijenjenom specifičnom, tj. jediničnom količinom
(kg/zaposlenik/godina).
Proizvodni otpad. Za procjenu nastalih količina proizvodnog otpada primijenjuje se
podatak o broju zaposlenih u industriji, a izražava količinom otpada (u kg) po
zaposleniku godišnje.
Grañevinski i otpad od rušenja. Količina otpada odreñuje se na temelju broja stanovnika
i procijenjene jedinične proizvodnje otpada po stanovniku godišnje.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 13

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
3.2. Količine otpada
Kod teorijske procjene nastalih količina otpada po vrstama, korištene su sljedeće
pretpostavke. Korišteni su, pri tome, podaci iz „Strategije gospodarenja otpadom RH“ i „Plana
gospodarenja otpadom za Zadarsku županiju“ (tab. 3.2-1).
Tablica 3.2-1. Procijenjena godišnja jedinična proizvodnja otpada
Vrsta otpada Godišnja količina Jednica
Kućni (urbano područje) 300 kg / stanovnik
Kućni (ruralno područje) 200 kg / stanovnik
Komercijalni (turisti) 1 kg / noćenje
Komercijalni (ostali) 400 kg / zaposlenik
Proizvodni 600 kg / zaposlenik
Grañevinski otpad i otpad od rušenja 586 kg / stanovnik
3.3. Komunalni otpad
Komunalni otpad se ovdje definira kao otpad koji uključuje dvije komponente: (a) otpad iz
kućanstava i (b) komercijalni otpad. Komercijalni otpad uključuje onaj otpad nastao u turizmu,
ustanovama i obrtu koji je svojim sastavom i svojstvima sličan otpadu iz kućanstava. U ovom
poglavlju navode se podaci o ukupnim količinama komunalnog otpada, što uključuje zasebno
prikazane podatke o količinama otpada iz kućanstava i komercijalnog otpada.
Količina komunalnog otpada iz kućanstava procijenjena je na temelju broja stanovnika i
pretpostavljene jedinične količine nastalog otpada (podaci o broju stanovnika JLS dobiveni su iz
anketnog upitnika i najnovijeg službenog popisa stanovnika RH (Državni zavod za statistiku,
2001. g.).
Svaki grad i općina podijeljeni su na urbano i ruralno područje. Podjela se zasniva na udjelu
stanovnika iz poljoprivrednih kućanstava, i to tako da udio veći od 50% takvih stanovnika u JLS
čine tu JLS ruralnom, a manji od 50% urbanom. U skladu s takvom podjelom, procijenjeno je da
jedinična godišnja „proizvodnja“ otpada u urbanim područjima iznosi 300 kg/stanovnik, a u
ruralnim područjima 200 kg/stanovnik. Te su procjene bazirane na podacima dobivenim iz
upitnika te na iskustvu iz drugih sredina, a uključuju i glomazni otpad.
Komercijalni otpad se definira kao otpad koji proizvode turisti i komercijalna poduzeća,
uključujući i trgovinu i obrte.
Otpad koji nastaje u turističkoj djelatnosti po svojim je svojstvima i strukturi sličan otpadu iz
kućanstava. Izvori tog otpada su hotelski kompleksi, autokampovi, apartmanska naselja,
marine, privatna kućna turistička djelatnost, a stvaraju ga gosti (turisti) s jedne, odnosno
sezonsko ugostiteljsko osoblje, s druge strane. Komunalni otpad iz turizma zbrinjava se unutar
sustava, zajedno s otpadom stalnog stanovništva.
Budući da se otpad koji se doprema vozilima ne važe, ne postoje pouzdani podaci o
količinama otpada iz turizma, a ne vodi se ni posebna evidencija o odvozima otpada iz
turističkih objekata, koji bi se mogli povezati s brojem prisutnih gostiju, obuhvaćenih uslugom
zbrinjavanja otpada. Moguće su samo procjene. Raspoloživa oprema i vozila za sakupljanje i
odvoz otpada kvantitativno je jednaka tijekom cijele godine (bez obzira na turističku sezonu).
Vršna opterećenja, uobičajena u vrhuncu turističke sezone, rješavaju se povećanim brojem
odvoza otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 14

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Slika 3.3-1.Karakteristično kretanje količine nastalog otpada tijekom godine
u turističkom mjestu na obali ili na otocima Hrvatske
siječanj
veljača
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
količina otpada
mjesec
Izvor: Domanovac, T, Orašanin, R.: Composition and Quantity of Waste from Tourist Services, VIII. International
Waste Management Symposium Zagreb 2004, Proceedings, 73-78
U turističkim područjima priobalja i otoka Zadarske županije karakteristična su sezonska
odstupanja, odnosno razlike u sastavu i količini komunalnog otpada. Tipično kretanje količine
otpada u jednom turističkom mjestu prikazano je na slici 3.3-1. Važno je naglasiti da razlika
izmeñu najmanje mjesečne količine otpada (veljača) i najveće količine otpada (kolovoz) može
iznositi i do tri puta (300%)!
Za procjenu nastalih količina otpada u turističkom mjestu, dobiven je broj noćenja od
Turističke zajednice. Pretpostavljeno je da svaki turist proizvodi 1,0 kg otpada/noćenje
(Domanovac i Orašanin, 2004.). Meñutim, smatra se da je ukupan broj turista i noćenja znatno
veći od broja registriranih noćenja, dobivenih od Turističke zajednice, i to u toj mjeri da je broj
neregistriranih noćenja jednak broju registriranih noćenja.
Količina otpada, nastala u komercijalnim poduzećima, procijenjena je prema broju zaposlenih
u trgovini i obrtima, a uz pretpostavku da svake godine nastane 400 kg otpada po zaposleniku.
Vrijednost jedinične količine nastalog otpada temelji se na iskustvima iz drugih sredina.
Procijenjene ukupne količine komunalnog otpada u Zadarskoj županiji 2006. g, a koje
uključuju kućni i komercijalni otpad, prikazane su u tablici 3.3-1.
GRAD / Općina
Tablica 3.3-1. Procijenjene količine komunalnog otpada u Zadarskoj županiji 2006. g.
Broj
stanovnika
Broj
turističkih
noćenja
Broj
zaposlenih
u obrtima
Količina komunalnog
otpada (t/god)
iz iz Kućni
turizma obrta otpad
Ukupno
komunalni
otpad
(t/god.)
Starigrad (U,T) 1.893 284.607 104 285 42 568 894
Tkon (R,T) 709 43.884 0 44 0 142 186
Kolan (R,T) 780 153.597 40 154 16 156 326
Lišane Ostrovičke (R) 746 0 15 0 6 149 155
Jasenice (R,T) 1.329 50.768 35 51 14 266 331
NIN / Vrsi (U,T) 4.603 885.144 261 885 104 1.381 2.370
ZADAR (U,T) 72.718 925.680 10.000 926 4.000 21.815 26.741
BIOGRAD NA MORU (U,T) 5.246 728.636 0 729 0 1,574 2.302
PAG (U,T) 4.368 614.097 350 614 140 1,310 2.064
Pašman (R,T) 2.004 95.812 24 96 10 401 506
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 15

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
GRAD / Općina
Broj
stanovnika
Broj
turističkih
noćenja
Broj
zaposlenih
u obrtima
Količina komunalnog
otpada (t/god)
iz iz Kućni
turizma obrta otpad
Ukupno
komunalni
otpad (t/god.)
Polača (R) 2.000 0 0 0 0 400 400
BENKOVAC (U) 10.000 9.442 510 9 204 3.000 3.213
OBROVAC (U) 4.500 12.526 80 13 32 1.350 1.395
Bibinje (U,T) 4.300 136.655 0 137 0 1.290 1.427
Galovac (R) 1.172 0 0 0 0 234 234
Gračac (U) 3.941 2.500 0 3 0 1.182 1.185
Kali (U,T) 1.716 21.207 0 21 0 515 536
Kukljica (R,T) 650 106.383 20 106 8 130 244
Novigrad (U,T) 2.500 27.266 0 27 0 750 777
Pakoštane (R,T) 3.891 277.850 0 278 0 778 1.056
Poličnik (R) 4.543 0 0 0 0 909 909
Posedarje (U,T) 4.100 34.010 0 34 0 1.230 1.264
Povljana (R,T) 717 137.468 0 137 0 143 281
Preko (U,T) 3.900 157.338 90 157 36 1.170 1.363
Privlaka (R,T) 2.172 200.677 55 201 22 434 657
Ražanac (R,T) 3.107 63.190 0 63 0 621 685
Sali (R,T) 1.829 178.611 0 179 0 366 544
Stankovci (R) 2.080 0 0 0 0 416 416
Sukošan (U,T) 5.000 156.574 0 157 0 1.500 1.657
Sveti Filip Jakov (U,T) 4.500 315.629 0 316 0 1.350 1.666
Škabrnja (R) 1.900 0 15 0 6 380 386
Vir (U,T) 1.608 475.251 0 475 0 482 958
Zemunik Donji (R) 1.903 0 35 0 14 381 395
Vrsi (vidi NIN) 0 0 0 0 0 0 0
U k u p n o 166.425 6.094.802 11.634 6.095 4.654 46.774 57.523
Tumač: U = Urbano područje (300 kg/stan.); R = ruralno područje (200 kg/stan.); T = turističko područje (1 kg/noćenje);
obrt (400 kg/zaposlenik)
3.4. Neopasni proizvodni otpad
Nažalost, podaci, dobiveni iz anketnog upitnika u vezi količina proizvodnog opada, ali i
drugih vrsta otpada u Zadarskoj županiji, su nepotpuni. Nastanak proizvodnog otpada u
upitniku su prijavili samo gradovi Benkovac, Obrovac i Zadar te općine Gračac, Kukljica,
Ražanac, Škabrnja i Tkon.
Godišnje količine proizvodnog otpada, o kojima su podaci dobiveni anektnim upitnikom,
kreću se od 9.680 t (koliko su ukupno prijavila komunalna poduzeća) do 20.605 t, koliko su
prijavile JLS. Meñutim, dobiveni podaci su nepouzdani, i to – prije svega - zbog nepostojanja
organiziranog i sustavnog nadzora nad tokovima otpada.
Za procjenu nastalih količina proizvodnog otpada, korišten je podatak o broju zaposlenih u
industriji, a uz pretpostavljenu jediničnu „proizvodnju“ otpada od 600 kg po zaposleniku (tab.
3.4-1).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 16

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Tablica 3.4-1. Procijenjena godišnja količina proizvodnog otpada u Zadarskoj županiji
GRAD / Općina
Broj
stanovnika
Broj
zaposlenih
u industriji
Jedinična količina
otpada
(kg/zaposlenik/god.)
Količina
proizvodnog
otpada (t/god.)
Starigrad (U,T) 1.893 200 600 120
Tkon (R,T) 709 49 600 29
Kolan (R,T) 780 20 600 12
Lišane Ostrovičke (R) 746 31 600 19
Jasenice (R,T) 1.329 45 600 27
NIN / Vrsi (U,T) 4.603 349 600 209
ZADAR (U,T) 72.718 26.000 600 15.600
BIOGRAD NA MORU (U,T) 5.246 3.000 600 1.800
PAG (U,T) 4.368 790 600 474
Pašman (R,T) 2.004 62 600 37
Polača (R) 2,000 64 600 38
BENKOVAC (U) 10.000 3.000 600 1.800
OBROVAC (U) 4.500 170 600 102
Bibinje (U,T) 4.300 184 600 110
Galovac (R) 1.172 360 600 216
Gračac (U) 3.941 411 600 247
Kali (U,T) 1.716 328 600 197
Kukljica (R,T) 650 15 600 9
Novigrad (U,T) 2.500 90 600 54
Pakoštane (R,T) 3.891 235 600 141
Poličnik (R) 4.543 349 600 209
Posedarje (U,T) 4.100 192 600 115
Povljana (R,T) 717 22 600 13
Preko (U,T) 3.900 150 600 90
Privlaka (R,T) 2.172 45 600 27
Ražanac (R,T) 3.107 87 600 52
Sali (R,T) 1.829 210 600 126
Stankovci (R) 2.080 113 600 68
Sukošan (U,T) 5.000 187 600 112
Sveti Filip Jakov (U,T) 4.500 240 600 144
Škabrnja (R) 1.900 50 600 30
Vir (U,T) 1.608 179 600 107
Zemunik Donji (R) 1.903 604 600 362
Vrsi (vidi NIN) 0 0 0 0
U k u p n o 166.425 37.831 22.699
Tumač: U = Urbano područje (300 kg/stan.); R = ruralno područje (200 kg/stan.); T = turističko područje (1 kg/noćenje)
3.5. Grañevinski otpad i otpad od rušenja
Ne postoje službeni dokazi o nastalim količinama grañevinskog otpada i otpada od rušenja, a
dostupni podaci takoñer su nepouzdani. Neki su podaci dobiveni anketnim upitnikom, a potječu
od pojedinih JLS i komunalnih poduzeća.
Ne postoji službena evidencija o nastalim količinama grañevinskog otpada, a raspoloživi
podaci su nepouzdani. Odreñeni podaci o grañevinskom otpadu i otpadu od rušenja dobiveni
su iz upitnika, ali oni su ispostavljeni samo od nekih JLS i komunalna poduzeća.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 17

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Prema Prijedlogu „Strategije gospodarenja otpadom RH“ iz lipnja 2005. g., procijenjeno je da
u Republici Hrvatskoj, u kojoj živi 4,44 milijuna stanovnika (2001. g.), godišnje nastaje 2,6
milijuna tona grañevinskog otpada, (tj. 586 kg otpada po stanovniku. S obzirom da nema
službenih podataka, godišnja količina od 586 kg grañevinskog otpada po stanovniku uzima se
kao polazna točka za procjenu količine grañevinskog otpada u Zadarskoj županiji (zbog potrebe
pretvaranja zapreminskih količina u masene, ovdje je pretpostavljena specifična težina
grañevinskog otpada od 1,5 t/m 3 ).
Treba spomenuti da stvaranje grañevinskog otpada i otpada od rušenja u odreñenoj godini u
velikoj mjeri ovisi o aktivnostima grañenja i rušenja u toj godini. Tako su prilikom gradnje
autoceste Zagreb-Split nastale velike količine grañevinskog otpada. Meñutim, u nadolazećim se
godinama u Županiji ipak mogu očekivati manje količine otpada nastalog od cestogradnjom.
Bez obzira na navedene okolnosti, potrebno je naglasiti da se tijekom duljeg razdoblja, npr. u
sljedećih 20 godina, mogu očekivati povećane aktivnosti gradnje novih kuća, hotela, stambenih
zgrada, komercijalnih objekata i infrastrukture, a kao posljedice razvoja turizma i drugih
relevantnih sektora djelatnosti u Zadarskoj županiji. Istovremeno će, posve očekivano, odreñen
broj kuća i starijih zgrada, odnosno industrijskih objekata, biti srušen.
Procjenjene količine grañevinskog otpada i otpada od rušenja u Zadarskoj županiji prikazane
su u tablici 3.5-1.
Tablica 3.5-1. Procijenjene količine grañevinskog otpada i otpada od rušenja u Zadarskoj županiji
GRAD / Općina
Broj
stanovnika
Jedinična količina
otpada
(kg/stanovnik/god.)
Grañevinski otpad
i otpad od rušenja
(t/god.)
Starigrad (U,T) 1.893 586 1.109
Tkon (R,T) 709 586 415
Kolan (R,T) 780 586 457
Lišane Ostrovičke (R) 746 586 437
Jasenice (R,T) 1.329 586 779
NIN / VRSI (U,T) 4.603 586 2.697
ZADAR (U,T) 72.718 586 42.613
BIOGRAD NA MORU (U,T) 5.246 586 3.074
PAG (U,T) 4.368 586 2.560
Pašman (R,T) 2.004 586 1.174
Polača (R) 2.000 586 1.172
BENKOVAC (U) 10.000 586 5.860
OBROVAC (U) 4.500 586 2.637
Bibinje (U,T) 4.300 586 2.520
Galovac (R) 1.172 586 687
Gračac (U) 3.941 586 2.309
Kali (U,T) 1.716 586 1.006
Kukljica (R,T) 650 586 381
Novigrad (U,T) 2.500 586 1.465
Pakoštane (R,T) 3.891 586 2.280
Poličnik (R) 4.543 586 2.662
Posedarje (U,T) 4.100 586 2.403
Povljana (R,T) 717 586 420
Preko (U,T) 3.900 586 2.285
Privlaka (R,T) 2.172 586 1.273
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 18

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
GRAD / Općina
Broj
stanovnika
Jedinična količina
otpada
(kg/stanovnik/god.)
Grañevinski otpad
i otpad od rušenja
(t/god.)
Ražanac (R,T) 3.107 586 1.821
Sali (R,T) 1.829 586 1.072
Stankovci (R) 2.080 586 1.219
Sukošan (U,T) 5.000 586 2.930
Sveti Filip Jakov (U,T) 4.500 586 2.637
Škabrnja (R) 1.900 586 1.113
Vir (U,T) 1.608 586 942
Zemunik Donji (R) 1.903 586 1.115
Vrsi (vidi: NIN) 0 0 0
U k u p n o 166.425 97.525
Tumač: U = Urbano područje (300 kg/stan.); R = ruralno područje (200 kg/stan.); T = turističko područje (1
kg/noćenje)
Napomena: Podaci na temelju nacrta prijedloga „Strategije gospodarenja otpadom RH“ (lipnja 2005.)
Godišnja količina grañevinskog otpada po stanovniku RH iznosi 586 kg.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 19

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 20

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
4. Ostali podaci iz Upitnika
4.1. Sastav otpada
O sastavu otpada u Zadarskoj županiji nema mnogo podataka. U njihovu nedostatku,
konzultanti su preporučili primjenu raspoloživih podataka s područja Grada Splita. Tamošnja
tvrtka, koja se pretežno bavi sakupljanjem otpada, „Čistoća“ d.o.o. Split naručila je analizu
razvrstanog komunalnog otpada, kako bi se utvrdio sastav otpada.
U tablici 4.1-1. prikazani su sažeti podaci o pojedinim komponentama u sastavu
komunalnog otpada.
Tablica 4.1-1. Prosječni sastav komunalnog otpada po komponentama
na području sakupljanja „Čistoća“ d.o.o. Split (IPZ, 2006.)
Komponenta
otpada
Udio
(% mase)
Guma 0,4
Papir i karton 21,7
Staklo 3,6
Plastika 16,0
Metal 3,0
Drvo 2,2
Kuhinjski bio-otpad 38,9
Vrtni bio-otpad 2,4
Tekstil 3,9
Pelene 3,2
Inertni otpad 3,1
Posebni otpad 1,5
U k u p n o 99,9
4.2. Ostale vrste otpada u jedinicama lokalne samouprave
U siječnju i veljači 2007. g. većina JLS Zadarske županije dostavila je potpuno ili
djelomično ispunjen anketni upitnik, kojim se nastojalo prikupiti sve postojeće podatke,
neophodne za izradu projektne dokumentacije za uspostavu i organizaciju Županijskog
centra gospodarenja otpadom.
Od postojećih 34 JLS, podatke nije dostavilo njih 9, i to općine Galovac, Novigrad,
Pakoštane, Poličnik, Posedarje, Povljana, Sali, Sukošan i Vrsi.
Svrha ove analize je - pored osiguranja neophodnih podataka u vezi sakupljanja otpada te
podataka potrebnih za izgradnju, upravljanje i održavanje odlagališta – osigurati i podatke o
organizacijskim aspektima cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom na području
Županije. Dodatni podaci, prikupljeni anketnim upitnikom, prikazani su u tablicama 4.2-1. i
4.2-2.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 21

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Tablica 4.2-1. Pregled podataka jedinica lokalne samouprave Zadarske županije o godišnjm
količinama ostalih vrsta otpada (podaci prikupljeni upitnikom u veljači 2007.; 1. dio)
GRAD / Općina
Ambalažni
otpad
(t)
Biorazgradivi
otpad
(t)
Otpadne
gume
(t)
Otpadna
vozila
(t)
Glomazni
otpad
(t)
Otpadna
ulja
(t)
Električni i
elektronički
otpad (t)
Starigrad (U,T) - - - - - - -
Tkon (R,T) - - - - - - -
Kolan (R,T) - - - - - - -
Lišane Ostrovičke (R) 1,0 - 0,5 8,0 3,0 0,5 0,5
Jasenice (R,T) - - - - 11,0 - -
NIN/ Vrsi (U,T) - - - - - - -
ZADAR (U,T) 14.456,0 - 1.872,0 2.494,0 - - 343,2
BIOGRAD N/M (U,T) - - - - - - -
PAG (U,T) - - - - - - -
Pašman (R,T) 400,0 - - 1.200,0 400,0 - -
Polača (R) - - - - - - -
BENKOVAC (U) - 22,5 - - 43,0 - -
OBROVAC (U) - - 8,5 225,0 750,0 - -
Bibinje (U,T) - - - - - - -
Galovac (R) - - - - - - -
Gračac (U) 200,0 150,0 10,0 20,0 200,0 - 10,0
Kali (U,T) 35,0 230,0 3,0 26,0 40,0 6,0 2,0
Kukljica (R,T) - - - - - - -
Novigrad (U,T) - - - - - - -
Pakoštane (R,T) - - - - - - -
Poličnik (R) - - - - - - -
Posedarje (U,T) - - - - - - -
Povljana (R,T) - - - - - - -
Preko (U,T) - - - - 5.000,0 - -
Privlaka (R,T) 10,0 - - 15,0 - - -
Ražanac (R,T) - - - - - - -
Sali (R,T) - - - - - - -
Stankovci (R) - - - - - - -
Sukošan (U,T) - - - - - - -
Sveti Filip Jakov (U,T) - - - - - - -
Škabrnja (R) 3,0 - 2.0 5,0 3,0 2,0 1,0
Vir (U,T) - - - - - - -
Zemunik Donji (R) - - 20.0 20,0 - - -
Vrsi (vidi: NIN) - - - - - - -
U k u p n o 15.105,0 403,0 1.916,0 4.013,0 6.450,0 9,0 357,0
Tumač: U = Urbano područje (300 kg/stan.); R = ruralno područje (200 kg/stan.); T = turističko područje (1 kg/noćenje)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 22

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Tablica 4.2-2. Pregled podataka jedinica lokalne samouprave Zadarske županije o godišnjm
količinama
ostalih vrsta otpada (podaci prikupljeni upitnikom u veljači 2007. g.; 2. dio)
GRAD / Općina Papir (t) Staklo (t)
Plastika
(t)
Metal
(t)
Akumulatori
i baterije
(t)
Nesortirano
(t)
Starigrad (U,T) - - - - - -
Tkon (R,T) - - - - - -
Kolan (R,T) - - - - - -
Lišane Ostrovičke (R) 1,5 1,0 1,0 3,0 0,5 1,5
Jasenice (R,T) - - - - - 50,0
NIN / Vrsi (U,T) - - - - - -
ZADAR (U,T) - - - - - 79.558,5
BIOGRAD NA MORU (U,T) 20,0 85,0 21,0 - - -
PAG (U,T) 56,0 56,0 16,0 14,0 - -
Pašman (R,T) - - - - - -
Polača (R) - - - - - -
BENKOVAC (U) 177,2 2,2 105,4 30,0 - 140,0
OBROVAC (U) - - - - - -
Bibinje (U,T) - - - - - -
Galovac (R) - - - - - -
Gračac (U) 40,0 20,0 220,0 250,0 10,0 120,0
Kali (U,T) 70,0 45,0 80,0 25,0 3,0 45,0
Kukljica (R,T) - - - - - -
Novigrad (U,T) - - - - - -
Pakoštane (R,T) - - - - - -
Poličnik (R) - - - - - -
Posedarje (U,T) - - - - - -
Povljana (R,T) - - - - - -
Preko (U,T) - - - - - -
Privlaka (R,T) - - - - - 25,0
Ražanac (R,T) - - - - - -
Sali (R,T) - - - - - -
Stankovci (R) - - - - - -
Sukošan (U,T) - - - - - -
Sveti Filip Jakov (U,T) - - - - - -
Škabrnja (R) 4,0 3,0 2,0 2,0 1,0 2,0
Vir (U,T) - - - - - -
Zemunik Donji (R) - - - - - 100,0
Vrsi (vidi: NIN) - - - - - -
U k u p n o 369,0 212,0 445,0 324,0 15,0 80.042,0
Tumač: U = Urbano područje (300 kg/stan.); R = ruralno područje (200 kg/stan.); T = turističko područje (1
kg/noćenje)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 23

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
4.3. Cijene usluga gospodarenja otpadom i način njihova obračuna u jedinicama
lokalne samouprave Zadarske županije
U tablicama 4.3-1., 4.3-2. i 4.3-3. pregledno su prikazani opći relevantni statistički podaci te
cijene i način obračuna za kućanstva i gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave
Zadarske županije:
GRAD / Općina
Tablica 4.3-1. Odabrani statistički podaci, dobiveni u anketnom upitniku
od jedinica lokalne samouprave Zadarske županije (veljača 2007. g.)
Troškovi
odlaganja
na
odlagalištu
(kn)
Broj
stanovnika
Broj
kućanstava
Broj
kreveta
(hoteli,
kampovi,
marine,
apartmani)
Broj
turističkih
noćenja
Broj
zaposlenih
u
obrtima
Broj
zaposlenih
u
poduzećima
Starigrad (U,T) - 1.893 645 - 284.607 104 200 -
Tkon (R,T) - 709 400 300 43.884 - 49 1
Kolan (R,T) - 780 250 5.000 153.597 40 20 2
Lišane Ostrov. (R) - 746 220 - 0 15 31 -
Jasenice (R,T) - 1.329 440 450 50.768 35 45 -
NIN / Vrsi (U,T) 1.280.000 4.603 3.800 8.752 885.144 261 349 -
ZADAR (U,T) 1.600.000 72.718 24.746 13.581 925.680 10.000 26.000 25
BIOGRAD (U,T) 664.000 5.246 - - 728.636 - 3.000 -
PAG (U,T) 538.500 4.368 1.435 15.104 614.097 350 790 -
Pašman (R,T) 134.217 2.004 1.200 4.200 95.812 24 62 4
Polača (R) - 2.000 480 - 0 - 64 -
BENKOVAC (U) 600.000 10.000 3.000 50 9.442 510 3.000 15
OBROVAC (U) - 4.500 1.213 977 12.526 80 170 -
Bibinje (U,T) - 4.300 900 - 136.655 - 184 3
Galovac (R) - 1.172 - - 0 - 360 -
Gračac (U) - 3.941 1.270 200 2.500 - 411 5
Kali (U,T) - 1.716 800 550 21.207 - 328 -
Kukljica (R,T) - 650 650 1.219 106.383 20 15 1
Novigrad (U,T) - 2.500 - - 27.266 - 90 -
Pakoštane (R,T) - 3.891 - - 277.850 - 235 -
Poličnik (R) - 4.543 - - 0 - 349 -
Posedarje (U,T) - 4.100 - - 34.010 - 192 -
Povljana (R,T) - 717 - - 137.468 - 22 -
Preko (U,T) 254.893 3.900 2.500 3.200 157.338 90 150 -
Privlaka (R,T) - 2.172 600 23.363 200.677 55 45 5
Ražanac (R,T) - 3.107 1.800 - 63.190 - 87 4
Sali (R,T) - 1.829 - - 178.611 - 210 -
Stankovci (R) - 2.080 270 - 0 - 113 2
Sukošan (U,T) - 5.000 - - 156.574 - 187 -
Sv.Filip Jakov (U,T) 182.000 4.500 - 5.925 315.629 - 240 5
Škabrnja (R) 243.880 1.900 450 - 0 15 50 -
Vir (U,T) - 1.608 565 1.736 475.251 - 179 5
Zemunik Donji (R) 199.000 1.903 548 - 0 35 604 6
Vrsi (vidi: NIN) - - - 0 - - -
U k u p n o 166.425 48.182 84.607 6.094.802 11.634 37.831 83
Tumač: U = Urbano područje (300 kg/stan.); R = ruralno područje (200 kg/stan.); T = turističko područje (1 kg/noćenje)
Broj
divljih
odlagališta
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 24

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Tablica 4.3-2. Pregled cijena i načina obračuna usluga gospodarenja otpadom za kućanstva
u jedinicama lokalne samouprave Zadarske županije (veljača 2007. g.)
Gradovi i općine
Kućanstvo: cijena i način obračuna (kn)
m 2 m 3 po
po po po
članu posudi posudi
kućanstvu
domaćinstva 120 l 240 l
sezonska
kućanstva
Starigrad (U,T) - - - - - - -
Tkon (R,T) - - - 12,00 - - 170,00
Kolan (R,T) 0,33 - - - - - -
Lišane Ostrovičke (R) 0,20 - - - - - -
Jasenice (R,T) - - - - 42,00 70,00 -
NIN / Vrsi (U,T) - - 35,00 - - - -
ZADAR (U,T) 0,54 - - - - - -
BIOGRAD (U,T) 0,36 - - - - - -
PAG (U,T) 0,27 - - - - - -
Pašman (R,T) 0,75 - - 14,00 - - -
Polača (R) - - - 12,00 - - -
Benkovac (U) 0,30 - - - - - -
Obrovac (U) 0,30 - - - - - -
Bibinje (U,T) - - - 9,50 - - -
Galovac (R) - - - - - - -
Gračac (U) 0,32 - - - - - -
Kali (U,T) - - - 11,89 - - -
Kukljica (R,T) 0,48 - - - - - -
Novigrad (U,T) - - - - - - -
Pakoštane (R,T) - - - - - - -
Poličnik (R) - - - - - - -
Posedarje (U,T) - - - - - - -
Povljana (R,T) - - - - - - -
Preko (U,T) 0,60 - - 14,00 - - -
Privlaka (R,T) - - - - - - -
Ražanac (R,T) - - 25,00 - - - -
Sali (R,T) - - - - - - -
Stankovci (R) - - 35,00 - - - -
Sukošan (U,T) - - - - - - -
Sv. Filip Jakov (U,T) - - - 7,00 - - -
Škabrnja (R) - - - - 35,00 - -
Vir (U,T) 0,37 - - - - - -
Zemunik Donji (R) - - - 10,00 - - -
Vrsi (vidi: NIN) - - - - - - -
Tumač: U = Urbano područje (300 kg/stan.); R = ruralno područje (200 kg/stan.); T = turističko područje (1
kg/noćenje)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 25

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Tablica 4.3-3. Pregled cijena i načina obračuna usluga gospodarenja otpadom za gospodarske subjekte u
jedinicama lokalne samouprave Zadarske županije (veljača 2007. g.)
GRAD / Općina
Gospodarstvo: cijena i način obračuna (kn)
m 2 3 po posudi
m
120 l
po posudi
240 l
kontejner
ostalo
Starigrad (U,T)
Tkon (R,T) 60,00
Kolan (R,T) 1,50
Lišane Ostrovičke(R) 0,50
Jasenice(R,T) 73,20 103,70 244,00
NIN / Vrsi (U,T) 1,30
ZADAR (U,T) 0,36
BIOGRAD NA MORU (U,T) 0,51
PAG (U,T) 1,50
Pašman (R,T) 0,75
Polača(R)
BENKOVAC (U) 1,38 300,00 95,00
OBROVAC (U) 0,30
Bibinje (U,T)
Galovac (R)
Gračac (U) 0,42
Kali (U,T) 50,00
Kukljica (R,T) 200,00
Novigrad (U,T)
Pakoštane (R,T)
Poličnik (R)
Posedarje (U,T)
Povljana (R,T)
Preko (U,T) 3,50
Privlaka (R,T)
Ražanac (R,T) 70,00
Sali (R,T)
Stankovci (R) 70,00 360,00
Sukošan (U,T)
Sveti Filip Jakov (U,T)
Škabrnja (R) 50,00 200,00
Vir (U,T) 2,00 122,00 500,00
Zemunik Donji (R) 1,20 420,00
Vrsi (vidi: NIN)
Tumač: U = Urbano područje (300 kg/stan.); R = ruralno područje (200 kg/stan.); T = turističko područje (1 kg/noćenje)
4.4. Ostale vrste otpada (prema podacima komunalnih poduzeća)
U siječnju i veljači 2007. g. većina komunalnih poduzeća dostavila je u potpunosti ili
djelomično ispunjen anketni upitnik, kojim se nastojalo prikupiti sve raspoložive podatke
potrebne za izradu projektne dokumentacije za uspostavu i organiziranje Županijskog centra za
gospodarenje otpadom.
Od ukupno 18 komunalnih poduzeća, podatke je dostavilo njih 17, a podatke nije dostavila
samo tvrtka „Adriatik Blizna“ d.o.o. iz Trogira.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 26

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Svrha ove analize je - pored neophodnih podataka o sakupljanju otpada i podataka potrebnih
za izgradnju, upravljanje i održavanje odlagališta - dostaviti i podatke o organizacijskim
aspektima cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom na području Županije. Podaci,
prikupljeni aneketnim upitnikom, prikazani su u tablicama 4.4-1. i 4.4-2.
Tablica 4.4-1. Podaci o zbrinjavanju ostalih vrsta otpada od strane komunalnih poduzeća
(prema Upitniku; veljača 2007. g.)
Komunalno poduzeće
Ambalažni
otpad
(t/god.)
Biorazgradivi
otpad
(t/god.)
Otpadne
gume
(t/god.)
Otpadna
vozila
(t/god.)
Glomazni
otpad
(t/god.)
Otpadna
ulja
(t/god.)
EEotpad
(t/god.)
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice - - - - 11,00 - -
Hripa d.o.o. Kali 35,00 230,00 3,00 26,00 40,00 6,00 2,00
Komunalno d.o.o. Gračac 200,00 150,00 10,00 20,00 200,00 - 10,00
Čistoća d.o.o. Zadar - - 15,00 120,00 3.000,00 - 5,00
Loši - prijevoz Pakoštane - - - - 10,00 - -
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o. 500,00 1.500,00 - 100,00 100,00 - 20,00
Čisti Otok d.o.o. Vir - - - - - - -
Otok Ugljan d.o.o. Preko - - - - 5.000,00 - -
Komunalno društvo Povljana - - - - - - -
Agryruntum d.o.o. Starigrad - - - - - - -
Komunalno društvo Pag d.o.o. - - - - - - -
JKU Prvenj Tkon - - 0,30 5,70 10,00 0,85 -
JKU Otok Pašman 50,00 - - 70,00 - - -
Benković d.o.o. Benkovac - - 22,50 - 43,00 - -
Sabuša d.o.o. Kukljica - - - 45,00 - -
Infra-grad d.o.o. Obrovac - - 2,50 225,00 900,00 - -
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik
(Lišane Ostrovičke)
- - - - - - -
Komio komunalije i održavanje
d.o.o. Nin
- - - - - - -
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split
(Novigrad)
- - - - - - -
Polača (u sastavu Općine) - - - - - - -
Bošana d.o.o. Biograd - - - - - - -
Michieli-Tomić d.o.o. Split
(Stankovci)
- - - - - - -
U k u p n o 785,00 1.880,00 53,30 566,70 9.359,00 6,85 37,00
Tablica 4.4-2. Podaci o zbrinjavanju ostalih vrsta otpada od strane komunalnih poduzeća
(prema Upitniku, veljača 2007. g.)
Komunalno poduzeće
Papir
(t/god.)
Staklo
(t/god.)
Plastika
(t/god.)
Metal
(t/god.)
Akumulatori
i baterije
(t/god.)
Nesortirano
(t/god.)
Efikasnost
naplate
(%)
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice - - - - - 50,00 -
Hripa d.o.o. Kali 90,00 45,00 80,00 25,00 3,00 45,00 60
Komunalno d.o.o. Gračac 40,00 20,00 220,00 250,00 10,00 120,00 70
Čistoća d.o.o. Zadar 400,00 199,00 34,00 5,00 - - 84
Loši - prijevoz Pakoštane - - - - - - 50
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o. 75,00 150,00 150,00 75,00 5,00 325,00 80
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 27

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Komunalno poduzeće
Papir
(t/god.)
Staklo
(t/god.)
Plastika
(t/god.)
Metal
(t/god.)
Akumulatori
i baterije
(t/god.)
Nesortirano
(t/god.)
Efikasnost
naplate
(%)
Čisti Otok d.o.o. Vir - - - - - - 75
Otok Ugljan d.o.o. Preko - - - - - - 90
Komunalno društvo Povljana - - - - - - 65
Agryruntum d.o.o. Starigrad - - - - - - -
Komunalno društvo Pag d.o.o. 56,00 56,00 16,00 14,00 - - 75
JKU Prvenj Tkon - - - 15,00 0,50 - -
JKU Otok Pašman - - - - - - 73
Benković d.o.o. Benkovac 177,20 2,20 105,40 30,00 - 140,00 67
Sabuša d.o.o. Kukljica - - - - - - 70
Infra-grad d.o.o. Obrovac - - - - - - 77
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik
(Lišane Ostrovičke)
- - - - - - -
Komio komunalije i održavanje
d.o.o. Nin
- - - - - - -
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split
(Novigrad)
- - - - - - -
Polača (u sastavu Općine) - - - - - - -
Bošana d.o.o. Biograd 34,00 - - - - - 71
Michieli-Tomić d.o.o. Split
(Stankovci)
- - - - - - -
Ukupno 872,20 472,20 605,40 414,00 18,50 680,00 72
4.5. Pregled cijena i načina obračuna troškova zbrinjavanja otpada (prema podacima
komunalnih poduzeća)
U tablicama 4.5-1., 4.5-2., 4.5-3., 4.5-4. i 4.5-5., koje slijede u nastavku, pregledno su
prikazani statistički podaci te cijene i način obračuna troškova zbrinjavanja otpada za
kućanstva i gospodarske subjekte.
Tablica 4.5-1. Pregled cijena i načina obračuna komunalnih usluga od strane komunalnih poduzeća
Zadarske županije za kućanstva (veljača 2007. g.)
Komunalno poduzeće
Kućanstvo: cijena i način obračuna (kn)
m 2 m 3 po
kućanstvu
po članu
kućanstva
po
posudi
120 l
po
posudi
240 l
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice - - - - - -
Hripa d.o.o. Kali - - - 11,89 - -
Komunalno d.o.o. Gračac 0,32 - - - - -
Čistoća d.o.o. Zadar 0,54 - - - - -
Loši - prijevoz Pakoštane - - 40,00 7,00 - -
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o. - - - 10,00 - -
Čisti Otok d.o.o. Vir 0,37 - - - - -
Otok Ugljan d.o.o. Preko 1,82 - - 14,00 - -
Komunalno društvo Povljana - - - - - -
Agryruntum d.o.o. Starigrad - - 42,50 - - -
Komunalno društvo Pag d.o.o. 0,33 - - - - -
JKU Prvenj Tkon - - - 12,00 - -
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 28

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Komunalno poduzeće
Kućanstvo: cijena i način obračuna (kn)
m 2 m 3 po
kućanstvu
po članu
kućanstva
po
posudi
120 l
po
posudi
240 l
JKU Otok Pašman 0,75 - - 14,00 - -
Benković d.o.o. Benkovac 0,30 - - - - -
Sabuša d.o.o. Kukljica 0,48 - - - - -
Infra-grad d.o.o. Obrovac 0,27 - - - - -
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik
(Lišane Ostrovičke)
0,20 - - - - -
Komio komunalije i održavanje d.o.o.
Nin
- - - 35,00 - -
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split
(Novigrad)
- - - - - -
Polača (u sastavu Općine) - - - 12,00 - -
Bošana d.o.o. Biograd 0,36 - - - - -
Michieli-Tomić d.o.o. Split (Stankovci) - - - - - -
Tablica 4.5-2. Pregled cijena i načina obračuna komunalnih usluga od strane komunalnih poduzeća
Zadarske županije za gospodarske subjekte (veljača 2007. g.)
Komunalno poduzeće
Gospodarstvo: cijena i način obračuna (kn)
po po
m 2 m 3 kontejner
posudi posudi
1.100 l
120 l 240 l
kontejner
5.000 l
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice - - - - - -
Hripa d.o.o. Kali - 50,00 - - - -
Komunalno d.o.o. Gračac 0,42 - - - - -
Čistoća d.o.o. Zadar 0,36 - - - - -
Loši - prijevoz Pakoštane - - 134,20 - 89,06 -
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o. - 190,00 - - 100,00 -
Čisti Otok d.o.o. Vir 2,00 122,00 - - 122,00 600,00
Otok Ugljan d.o.o. Preko 3,50 - - - - -
Komunalno društvo Povljana - - - - - -
Agryruntum d.o.o. Starigrad - - - - 90,00 -
Komunalno društvo Pag d.o.o. 1,50 - - - - -
JKU Prvenj Tkon - 85,40 - - - -
JKU Otok Pašman 0,75 - - - - -
Benković d.o.o. Benkovac 1,35 - - - 95,00 300,00
Sabuša d.o.o. Kukljica - - - - - 200,00
Infra-grad d.o.o. Obrovac 0,30 - - - - -
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik
(Lišane Ostrovičke)
0,50 - - - - -
Komio komunalije i održavanje d.o.o. Nin 1,30 - - - - -
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split (Novigrad) - - - - - -
Polača (u sastavu Općine) - - - - - -
Bošana d.o.o. Biograd 0,97 - - - - -
Michieli-Tomić d.o.o. Split (Stankovci) - - - - - -
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 29

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Tablica 4.5-3. Struktura prihoda komunalnih poduzeća u sustavu zbrinjavanja otpada Zadarske županije u 2006. g.
(veljača 2007. g.)
Komunalno poduzeće
Ukupni
poslovni
prihodi
Struktura prihoda (kn)
Gradovi
Gospodarstvo Zanatstvo Grañanstvo
i općine
Ostali
prihodi
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice - - - - - -
Hripa d.o.o. Kali 2.965.053 254.961 263.832 121.719 2.107.887 216.654
Komunalno d.o.o. Gračac 2.790.637 282.517 - 925.743 1.465.463 116.914
Čistoća d.o.o. Zadar 38.053.062 10.589.830 1.823.274 7,498.504 4.448.879 8.803.682
Loši - prijevoz Pakoštane 891.448 - - - - -
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o. 3.692.811 - - 1,425.903 - 2.266.908
Čisti Otok d.o.o. Vir 2.589.926 624.453 - 1,715.472 - 250.000
Otok Ugljan d.o.o. Preko 1.166.225 331.667 - 834.558 - -
Komunalno društvo Povljana 3.348.951 - - - -
Agryruntum d.o.o. Starigrad 1.546.201 - - 332.968 - -
Komunalno društvo Pag d.o.o. 1.899.981 1.044.989 - 854.991 - -
JKU Prvenj Tkon 120.385 1.745 - 118.640 - -
JKU Otok Pašman 4.850.377 - - 1,648.477 3.201.899 -
Benković d.o.o. Benkovac 1.545.052 873.900 - 671.160 - -
Sabuša d.o.o. Kukljica 1.436.734 130.450 - 1,101.268 202.320 2.696
Infra-grad d.o.o. Obrovac 2.108.510 2.065.942 - - - 42.568
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik
(Lišane Ostrovičke)
- - - - - -
Komio komunalije i održavanje
d.o.o. Nin
- - - - - -
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split
(Novigrad)
- - - - - -
Polača (u sastavu Općine) - - - - - -
Bošana d.o.o. Biograd 2.011.237 1.053.092 - 958.145 - -
Michieli-Tomić d.o.o. Split
(Stankovci)
- - - - - -
U k u p n o 71.016.593 17.253.546 2.087.106 18.207.550 11.426.448 11.699.421
Tablica 4.5-4. Struktura rashoda komunalnih poduzeća u sustavu zbrinjavanja otpada Zadarske županije (veljača 2007.)
Komunalno poduzeće
Ukupni
poslovni
rashodi
Materijalni
troškovi
Struktura rashoda (kune)
Troškovi
osoblja
Amortizacija
Ostali
troškovi
poslovanja
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice - - - - -
Hripa d.o.o. Kali 2.951.953 228.221 519.391 2.043.117 161.224
Komunalno d.o.o. Gračac 2.682.638 720.177 1.097.387 166.472 698.602
Čistoća d.o.o. Zadar 37.931.932 12.702.186 16.026.905 4.215.652 4.987.188
Loši - prijevoz Pakoštane 672.727 - 295.806 20.412 356.509
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o. 2.381.361 1.537.478 717.444 40.388 86.044
Čisti Otok d.o.o. Vir 2.386.951 472.626 1.219.358 373.336 321.630
Otok Ugljan d.o.o. Preko 789.978 20.000 350.000 40.000 379.978
Komunalno društvo Povljana 1.904.342 - - - -
Agryruntum d.o.o. Starigrad 1.776.819 - - - -
Komunalno društvo Pag d.o.o. 1.830.550 560.331 824.663 17.207 428.348
JKU Prvenj Tkon 154.892 20.546 59.772 74.574 -
JKU Otok Pašman 3.634.049 425.120 660.760 221.765 2.326.407
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 30

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Komunalno poduzeće
Ukupni
poslovni
rashodi
Materijalni
troškovi
Struktura rashoda (kune)
Troškovi
osoblja
Amortizacija
Ostali
troškovi
poslovanja
Benković d.o.o. Benkovac 1.525.680 255.480 672.900 352.300 245.000
Sabuša d.o.o. Kukljica 1.042.064 12.706 179.255 - 850.103
Infra-grad d.o.o. Obrovac 1.983.121 200.237 1.053.204 131.578 729.680
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik
(Lišane Ostrovičke)
- - - - -
Komio komunalije i održavanje d.o.o.
Nin
- - - - -
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split
(Novigrad)
- - - - -
Polača (u sastavu Općine) - - - - -
Bošana d.o.o. Biograd 1.412.691 367.336 685.630 271.045 88.679
Michieli-Tomić d.o.o. Split (Stankovci) - - - - -
Čistoća d.o.o. Zadar (9 općina) - - - - -
U k u p n o 65.061.747 17.522.445 24.362.478 7.967.846 11.659.392
Tablica 4.5-5. Struktura vozila i djelatnika komunalnih poduzeća u sustavu zbrinjavanja otpada
Zadarske županije 2006. g. (veljača 2007. g.)
Komunalno poduzeće
Prosječna
starost
vozila (god.)
Broj
radnika
Broj
vozača
Eko Flor Plus d.o.o. Jasenice 18 1 1
Hripa d.o.o. Kali 8 7 1
Komunalno d.o.o. Gračac 7 21 2
Čistoća d.o.o. Zadar 7 197 45
Loši - prijevoz Pakoštane 20 5 2
KD Dugi Otok i Zverinac d.o.o. - 17 2
Čisti Otok d.o.o. Vir 2 14 3
Otok Ugljan d.o.o. Preko 15 5 3
Komunalno društvo Povljana 5 23 3
Agryruntum d.o.o. Starigrad 15 8 2
Komunalno društvo Pag d.o.o. 15 13 4
JKU Prvenj Tkon 3 1 1
JKU Otok Pašman - 11 4
Benković d.o.o. Benkovac 15 9 4
Sabuša d.o.o. Kukljica - 4 -
Infra-grad d.o.o. Obrovac 19 16 3
Rivina Jaruga d.o.o. Šibenik (Lišane Ostrovičke) - - -
Komio komunalije i održavanje d.o.o. Nin - - -
Adriatik Blizna d.o.o. Trogir/Split (Novigrad) - - -
Polača (u sastavu Općine) - - -
Bošana d.o.o. Biograd 3 - 5
Michieli-Tomić d.o.o. Split (Stankovci) - - -
U k u p n o 6 352 85
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 31

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 32

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
5. Z a k l j u č a k
Podaci o količinama nastalog otpada po vrstama u Zadarskoj županiji, dobiveni anketnim
upitnikom od gradova i općina kao jedinica lokalne samouprave (JLS) i komunalnih poduzeća
nisu ujednačeni. Naime, pojedine JLS i komunalna poduzeća dostavili su podatke o godišnjim
količinama komunalnog, proizvodnog i grañevinskog otpada, dok su drugi dostavili podatke
samo o količinama komunalnog otpada. Pojedini podaci o nastalim količinama otpada dati su u
zapreminskom obliku u kubičnim metrima (m 3 ), a ne u masenim vrijednostima (tone). Za
procjenu mase nastalog otpada (u tonama), primijenjena je vrijednost gustoće od 0,6 t/m 3 .
Budući da je većina JLS procijenila godišnje količine nastalog otpada prema broju kamionskih
dovoza otpada na odlagalište, zapreminske vrijednosti u procjeni količine otpada bile su
prikladnije. Meñutim, i uz takav je postupak bilo teško procijeniti količinu otpada, jer kapacitet
vozila za dovoz otpada može varirati, a nisu sva vozila uvijek bila ni potpuno napunjena
otpadom. Pored toga, nema podataka o vrstama otpada koje su prilikom svakog dovoza
vozilom dopremljene na odlagališta.
Količine komunalnog otpada, navedene u anketnom upitniku variraju za isto odlagalište, s
obzirom na okolnost o genezi podataka: tako je ukupna godišnja količina zbrinutog otpada u
Županiji prema podacima JLS iznosila 127.710 t, a prema podacima komunalnih poduzeća
113.658 t. Prihvati li se kao reprezentativna prosječna količina godišnje nastalog komunalnog
otpada u Županiji od oko 120.000 t, prosječna godišnja količina komunalnog otpada po
stanovniku Županije - prema podacima dobivenim iz upitnika - iznosi 722 kg.
Ukupna godišnja količina komunalnog otpada u Zadarskoj županiji, dobivena prethodno
odaslanim upitnikom od strane danske tvrtke COWI (kraj 2005. g.), iznosila je 120.531 t.
Meñutim, istovrsna vrijednost, dobivena na osnovu upitnika poslanog JLS-ima i komunalnim
poduzećima od strane Programa MEMCI (2004. g.), iznosila je 80.397 t. Na temelju broja
stanovnika Županije (166.425), broja registriranih turističkih noćenja u Županiji (6.094.802) te
broja zaposlenih u obrtima (11.634), procjenjuje se da na području Županije godišnje nastane
oko 57.525 t komunalnog otpada, odnosno 346 kg komunalnog otpada po stanovniku.
Godišnja količina proizvodnog otpada, dobivena podacima iz upitnika, kreće se od 9.680 t
(prema informacijama komunalnih poduzeća) do 20.605 t, koliko su prijavile JLS. Ukupna
godišnja količina nastalog proizvodnog otpada, prema podacima Programa MEMCI (2004. g.),
iznosila je 8.050 t. Meñutim, godišnja količina proizvodnog otpada, procijenjena na temelju broja
zaposlenih u industriji i poljoprivredi (37.831), iznosi oko 22.700 t ili 136 kg po stanovniku.
Godišnja količina nastalog grañevinskog otpada u Županiji kreće se od 150.167 t i 163.403 t.
Uzme li se u obzir vrijednost prosječne godišnje količine grañevinskog otpada od oko 155.000 t,
po stanovniku Županije, prema podacima iz upitnika proizlazi da po stanovniku Županije
godišnje nastane 933 kg otpada. Količina grañevinskog otpada nije obrañena upitnikom, kojega
je krajem 2005. g. odaslala i obradila danska tvrtka COWI. Ukupna količina godišnje nastalog
grañevinskog i ostalog otpada u Zadarskoj županiji je, prema podacima MEMCI (2004. g.),
iznosila je 23.312 t.
Procijenjena godišnja količina grañevinskog otpada i otpada od rušenja na osnovu broja
stanovnika Županije (166.425) iznosi oko 97.525 t ili 585 kg po stanovniku, a što je u skladu sa
„Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ (NN 130/05).
Godišnja proizvodnja komunalnog otpada po stanovniku varira od 146 kg u području Grada
Benkovca do 12.438 kg na području Općine Vir. Na području Grada Zadra prosječno godišnje
nastaje 543 kg komunalnog otpada po stanovniku, dok u većem broju JLS s razvijenim
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 33

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak A
turizmom količine nastalog komunalnog otpada premašuju vrijednost od 1.000 kg po
stanovniku.
Najveće godišnje količine grañevinskog otpada tijekom 2006. g. utvrñene su na području
Grada Zadra, a iznose 108.880 t, iza koje slijedi Općina Vir s 22.000 t.
U prijavljenim količinama otpada takoñer postoji velika razlika izmeñu podataka dobivenih od
pojedinih JLS. Velika je razlika izmeñu podataka, prikupljenih za odreñenu JLS u ovom projektu,
i podataka prikupljenih za istu JLS od tvrtke COWI (kraj 2005. g.) i Programa MEMCI (2004. g.).
Ta značajna razlika i nedosljednost izmeñu prikupljenih podataka uvjetovana je činjenicom da
trenutno ne postoji nikakav stručno utemeljeni jedinstveni pouzdani sustav, koji bi bilježio
rezultate aktivnosti na području gospodarenja otpadom.
Nesigurnost u vjerodostojnosti podataka može se očekivati i s obzirom na količine prijavljenog
otpada te vrste otpada obuhvaćenim terminom „komunalnog otpada“. Nedostatak kolosiječnih
vaga na odlagalištima i osoblja koje bi prijavljivalo zaprimljene količine otpada, pouzdaniju
procjenu količina otpada čini vrlo teškom. Zbog nedostatka djelujućeg jedinstvenog sustava za
prijavljivanje otpada, količine nekih vrsta otpada, obuhvaćenih pojmom „komunalni otpad“,
uvelike variraju, ovisno o subjektu koji prijavljuje podatke.
Na kraju treba reći i to da nastanak količina grañevinskog otpada i otpada od rušenja u
odreñenoj godini uvelike ovisi o intenzitetu aktivnosti grañenja i rušenja u toj godini. Na primjer,
izgradnja autoceste Zagreb-Split uzrokovala je tijekom gradnje nastanak velikih količina
grañevinskog otpada.
U nadolazećim se godinama mogu očekivati nešto manje količine grañevinskog otpada i otpada
o rušenja. Meñutim, u duljem se razdoblju (npr. u sljedećih 20 godina) u Zadarskoj županiji
može očekivati povećana aktivnost gradnje novih kuća, hotela, stambenih zgrada te
infrastrukture, a kao posljedice razvoja turizma i drugih sektora djelatnosti. Napomenimo da su
količine grañevinskog otpada i otpada od rušenja procijenjene na osnovu podataka iz „Strategije
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“(NN 130/05.).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 34

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak B
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
DODATAK «B»
Postojeća odlagališta otpada
u gradovima i općinama Zadarske županije
Karta Zadarske županije s lokacijama danas aktivnih odlagališta i prikazom gradova/općina koje
koriste pojedino odlagalište
(Gradovi i općine, označene istom bojom, odvoze otpad na isto odlagalište)
Pripremljeno u sklopu izrade „Plana gospodarenja otpadom za Zadarsku županiju“
od strane danske tvrtke „COWI“ (Program MEMCI, veljača 2006. g.)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak B
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije
DODATAK «C»
Koncept izbjegavanja nastanka
i smanjenja nastalih količina otpada
s osvrtom na Zadarsku županiju
Pripremljeno u sklopu izrade „Plana gospodarenja otpadom za Zadarsku županiju“
od strane danske tvrtke“ COWI“ (Program MEMCI, veljača 2006. g.)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
1. Uvod
Izbjegavanje stvaranja otpada je skup aktivnosti kojima se u proizvodnji i potrošnji materijalnih
dobara smanjuje potencijal otpada (sl. 1-1). Smanjiti potencijal otpada na mjestu njegova
nastanka podrazumijeva: (a) kvantitativno izbjegavanje nastanka otpada, koje djeluje na
smanjenje količine otpada i (b) kvalitativno izbjegavanje nastanka otpada, koje se odnosi na
promjenu svojstava otpada s ciljem da se smanji onečišćenje okoliša.
CJELOVITI SUSTAV ODRZIVOG GOSPODARENJA OTPADOM
MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE POTENCIJALA OTPADA
PROIZVODNJA
POTROSNJA
KONSTRUKCIJA
PROIZVODA
PROIZVODNI
PROCES
PRIJEVOZ I
PRODAJA
KORISTENJE
PROIZVODA
ODLAGANJE
OTPADA
* Proizvodi s manjim
potencijalom otpada
* Koristenje
recikliranih
sirovina
* Bolja kvaliteta
proizvoda
* Proizvodnja s
manje otpada
* Bolja kvaliteta
proizvoda
* Prijevoz i prodaja
s manje otpada
* Prihvat i
recikliranje ostataka
pakiranja
* Informiranje
potrosaca
* Ekoloske navike
kod kupovanje
* Ekoloske navike
kod koristenja
* Recikliranje
otpada u
domacinstvu
(npr. vlastito
kompostiranje)
Drzavne mjere:
pracenje, informiranje, upravljanje
propisi, informacije, edukacija i komunikacija s javnosti, stimuliranje
Slika 1-1. Shema izbjegavanja nastanka i smanjenja potencijala (količine i štetnosti) otpada
Kvalitativne mjere izbjegavanja otpada vode smanjenju količine otpada. To su, na primjer,
zamjena dijelova proizvoda za jednokratnu upotrebu dijelovima za višekratnu upotrebu ili
zamjena proizvodima koji imaju duži vijek trajanja, pa se mogu popravljati i ponovo koristiti.
Kvalitativno izbjegavanje nastanka otpada obuhvaća dva različita postupka:
a) promjenu svojstava materijala (izbor materijala, obrada materijala, sadržaj štetnosti u
materijalu), a što će omogućiti ponovno korištenje materijala nakon njegove prve
upotrebe (kvalitativno izbjegavanje nastanka otpada, koje vodi smanjenju količine
otpada)
b) promjenu u svojstvima materijala (sadržaj štetnosti u materijalu, izbor materijala), što će
omogućiti preradu materijala u smislu zaštite okoliša (kvalitativno izbjegavanje otpada,
koje vodi smanjenju udjela opasnog otpada).
Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada mogu se definirati i kao „direktne“ i
„indirektne“.
„Direktne“ mjere uključuju uvoñenje kaucija, pologa, eko-poreza, isključenje iz upotrebe
materijala koji su nepoželjni u struji otpada, čistija proizvodnja i sl.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
1

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
„Indirektne“ mjere vode do smanjenja nastanka otpada, na primjer, razvojem tržišta
reciklabilnih materijala, uvoñenjem novih proizvoda s većim udjelom reciklabilnih materijala i
jačanje tog tržišta, uvoñenjem kompostiranja u kućanstvima, uvoñenjem izravnog ponovnog
korištenja otpada, npr. u grañevinarstvu, korištenjem materijala od rušenja itd.
Korištenje pojma ”izbjegavanje nastanka otpada” ne može se općenito definirati, pa postoje
različite definicije tog pojma:
„izbjegavanje nastanka otpada“ su mjere koje dovode do toga da se kod proizvodnje i
potrošnje stvara manje otpada ili uopće ne nastaje otpad
„izbjegavanje nastanka otpada“ može se promatrati kao aktivno i pasivno. Izbjegavanje
otpada su mjere i postupci koji sprečavaju nastanak otpada u procesu stvaranja otpada
pojam „izbjegavanje nastanka otpada“ obuhvaća korištenje postupaka koji sprečavaju
nastanak otpada u procesu proizvodnje, odnosno proces stvaranja otpada u što većoj
mjeri smanjuju
pod pojmom „izbjegavanja nastanka otpada“ podrazumijeva se mogućnost da se na
mjestu nastanka otpada spriječi njegov nastanak, to jest postigne redukcija njegovog
volumena
pod pojmom „izbjegnutog otpada“ smatra se i dio otpada koji će se reciklirati. Izbjegavanje
nastanka otpada je naročito važan i apsolutno prioritetni dio koncepta gospodarenja
otpadom.
Takoñer, teško je utvrditi razliku izmeñu izbjegavanja nastanka otpada i smanjenja nastalog
otpada. Pojam izbjegavanje otpada ipak se mora razgraničiti prema pojmu iskorištavanja
otpada.
Iskorištavanje otpada, a osobito materijalno iskorištavanje otpada, pojam je koji značenjski
obuhvaća sakupljanje otpada, odnosno proizvodni otpad koji se sakuplja putem javnih
komunalnih službi ili privatnom inicijativom. Odvojeno sakupljanje korisnih sirovina iz kućnog
otpada, npr. papira, stakla, plastike i metala je, prema tome, samo jedna od mjera njegovog
iskorištavanja; sirovine kojih se proizvoñač otpada želi osloboditi, ponovno se vraćaju u
proizvodnju.
Pod pojmom izbjegavanja nastanka otpada treba smatrati i kompostiranje, koje obavljaju
grañani u vlastitim kućanstvima, jer se kompost, dobiven iz otpada, ponovno upotrebljava. No,
čak i uz ovakvo razmišljanje, vlastito kompostiranje često se smatra iskorištavanjem, a ne
izbjegavanjem nastanka otpada. Ipak, radi bolje sistematizacije pojmova, vlastito kompostiranje
trebalo bi uključiti u pojam izbjegavanja otpada.
Izbjegavanjem nastanka otpada treba smatrati i interno iskorištavanje otpadnih sirovina i
ostataka u proizvodnom procesu, ako se isti ponovno koriste u vlastitom pogonu kao
sekundarne sirovine. Takoñer, pod pojmom izbjegavanja nastanka otpada podrazumijeva se i
proizvodnja, kod koje je, općenito, reduciran dotok sirovina.
Pod pojmom „izbjegavanja otpada“ treba podrazumijevati ne samo smanjenje količina otpada
nego i smanjenje odreñenih tvari u otpadu. Zbog toga razlikujemo kvalitetno i kvantitativno
izbjegavanje nastanka otpada. Na primjer, kvalitativno izbjegavanje nastanka otpada je
zamjena nepovratnih plastičnih boca povratnim staklenim bocama.
Jedno od objašnjenja pojma izbjegavanja nastanka otpada prikazano je na slici 1-2. Radi se
ovdje o definiciji izbjegavanja nastanka otpada, koju koristi OECD i koja je, posljedično,
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
2

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
korištena u „Studiji Europske agencije za zaštitu okoliša 13 o izbjegavanju nastanka i smanjenju
nastalog otpada (2003. g.). 14
SMANJENJE OTPADA
Izbjegavanje
Smanjenje korištenja
sirovina
Ponovno korištenje
proizvoda
Poboljšanje
kvalitete
Recikliranje
Obnova
energije
Predobrada
PREVENTIVNE MJERE
MJERE GOSPODARENJA OTPADOM
Slika 1-2. Shematski prikaz odreñenja pojma „smanjenja nastanka otpada 1)
13 „European Environmental Agency“
14 Waste Minimization: European Case Studies, Warmer Bulletin 89, ožujak 2003., str. 20-22
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
3

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
4

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
2. Sadašnje stanje
2.1. Zakonodavstvo
Propisi Europske unije (EU) o otpadu odreñuju izbjegavanje, smanjenje i iskorištavanje
otpada kao prioritetne aktivnosti u gospodarenju otpadom. Na primjer, „Okvirna smjernica
(direktiva) o otpadu“ (Smjernica Vijeća 75/442/EEC izmijenjena i dopunjena Smjernicama
Vijeća 91/156/EEC, 91/692/EEC, 96/350/EC i 96/59/EC) odreñuje hijerarhizaciju načela u
gospodarenju otpadom, a prema kojoj se od država-članica traži da daju prednost
izbjegavanju nastanka te smanjenju nastalog otpada i njegove štetnosti. Kad to nije moguće,
države-članice trebaju poticati oporabu otpada kroz aktivnosti poput reciklaže. Odlaganje
otpada na odlagalištima ili spaljivanje bez povrata energije najniže su rangirani postupci na
hijerarhijskoj ljestvici.
U „Zakonu o otpadu“ (Narodne novine, broj 178/2004.) gospodarenje otpadom je
definirano kao skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
1. sprečavanje nastanka otpada, smanjenje količine otpada i/ili njegovog štetnog
učinka na okoliš
2. obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u vezi s
otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti
3. briga za odlagališta koja su zatvorena (članak 4.).
U članku 5. istog Zakona navodi se da je jedan od ciljeva gospodarenja otpadom
izbjegavanje nastanka i smanjenje nastalog otpada te smanjenje opasnih svojstava otpada, i
to posebno:
razvojem čistih tehnologija za čiji je rad potrbno manje prirodnih izvora
tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj
mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti od
onečišćenja
razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari, sadržanih u otpadu
namijenjenom oporabi.
U „Nacionalnom planu djelovanja na okoliš Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj
46/2002.) definirana je mjera C 4 M 12 za promicanje novih oblika načina življenja i potrošačkih
navika, prihvatljivih za okoliš radi potencijalno dugoročnih promjena stajališta (npr. stvaranje
manje količine otpada, recikliranje, štednja energije, iskorištavanje obnovljivih energetskih
izbora, štednja prirodnih resursa itd.) [3] .
Prema „Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj
130/2005.), gospodarenje otpadom je vrlo složena djelatnost koja zahvaća sve grane
gospodarstva, proizvodnje i potrošnje, a sadrži čitav niz postupaka i tehnologija od kojih se
veliki dio primjenjuje u različitim oblicima u Hrvatskoj. U okviru cjelokupnog sustava
gospodarenja otpadom, na bazi hijerarhijskog koncepta „IVO“ (Izbjegavanje – Vrednovanje
/oporaba/ – Odlaganje otpada), u Hrvatskoj su zastupljeni sljedeći važniji postupci pri
gospodarenju otpadom:
Izbjegavanje nastanka otpada i smanjenje opasnih svojstava otpada
- odgoj i obrazovanje
- čistija proizvodnja i proizvodi
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
5

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
- „Hrvatska burza otpada“
- uvedene naknade za opterećivanje otpadom
- obveze izrade planova gospodarenja otpadom
Sakupljanje i prijevoz otpada
Vrednovanje – oporaba otpada
- odvojeno sakupljanje
- reciklaža i oporaba
- mehanička obrada
- biološka obrada
- termička obrada
- termičko-fizikalna obrada
Konačno zbrinjavanje ostatnog otpada.
2.2. Inicijative
Iako bi izbjegavanje nastanka otpada i smanjenje značaja njegovih opasnih svojstava
trebalo biti na prvom mjestu hijerarhije gospodarenja otpadom, svijest proizvoñača i uvoznika
otpada u RH o tome još uvijek je niska. Od većeg broja raspoloživih postupaka izbjegavanja
nastanka otpada, u RH se primjenjuju čistija proizvodnja, razmjena otpada na „Hrvatskoj
burzi otpada“, promidžba i edukacija, izrada planova gospodarenja otpadom i naknade.
Čistija proizvodnja prakticira se nekoliko godina, i to zahvaljujući uglavnom aktivnosti
Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju, a uz podršku odgovarajućih organizacija iz nekoliko
europskih zemalja (Češka Republika, Norveška). Aktivnosti su, izmeñu ostaloga, usmjerene
na smanjenje količine nastalog otpada i smanjenja značaja opasnih svojstava otpada u
industriji edukacijom, treningom i konkretnim projektima.
Hrvatska burza otpada, u okviru Hrvatske gospodarske komore, posreduje u razmjeni
otpada gospodarskih subjekata oglašavanjem ponude i potražnje različitih vrsta pretežno
proizvodnog otpada, koji time ne ulazi u službeni sustav gospodarenja otpadom.
Edukacija na području gospodarenja otpadom, pa tako i u funkciji izbjegavanja otpada i
smanjenja njegovih opasnih svojstava, zastupljena je u predškolskim, školskim i
visokoškolskim obrazovnim programima, medijima, u okviru meñunarodnih simpozija o
gospodarenju otpadom u Zagrebu, u stručnim časopisima, na specijaliziranim izložbama, u
radu raznih udruga i drugom. Očit je napredak u obrazovanju i edukaciji u predškolskom i
školskom sustavu, posebno u nekim sredinama.
Prema podacima Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju (studeni 2005.), do sada nije u
Zadarskoj županiji nije pripremljen niti proveden niti jedan projekt s područja čistije
proizvodnje, štoviše, takvi projekti još nisu ni planirani. Prije izvjesnog vremena, započete su
neke aktivnosti na organizaciji savjetovanja za gospodarske subjekte, koje je trebala sazvati
Županijska gospodarska komora, no do sada to nije realizirano.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je početkom 2005. g. raspisao natječaj
vezan za čistiju proizvodnju, no iz Zadarske županije nitko se nije javio na natječaj.
Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu je 2004. g. raspisao natječaj
za financijski inženjering za projekte energetske učinkovitosti, odnosno korištenje obnovljivih
izvora energije u Hrvatskoj. Prijavila se samo Opća bolnica Zadar.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
6

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Za područje gospodarenja otpadom vrlo je značajan sustav upravljanja zaštitom okoliša
prema standardu ISO 14001. Ovaj standard usmjeren je nadziranju djelatnosti, proizvoda i
usluga na okoliš, uzimajući u obzir politiku i ciljeve okoliša. U uvoñenju ovoga sustava
upravljanja zabilježeni su tek mali pomaci, jer je neznatan broj tvrtki s područja Zadarske
županije pristupio uvoñenju sustava upravljanja zaštitom okoliša. Na području Zadarske
županije ISO certifikate posjeduju:
ISO 9001:
1. A.R.M. stolarski obrt Zadar
2. Adriatic Security d.o.o. Zadar
3. Adriatic Security d.o.o. Zadar
4. Adriatic servis d.o.o. Zadar
5. Busola projekt d.o.o. Vir
6. Čistoća d.o.o. Zadar
7. HGK- županijska komora Zadar Zadar
8. Ignis d.o.o. Zadar
9. Marex – Elektrostroj Zadar
10. Marex gel Zadar
11. Pakel d.o.o. Zadar
12. Pomorska škola Zadar Zadar
13. Pršutana d.o.o. Posedarje Posedarje
14. Quorun d.o.o., trgovina grañ. materijala Zadar
15. Sojara d.d. Zadar
16. TCG metalni lijev d.o.o. Benkovac
17. Crane Power d.o.o. Kali
18. Paška sirana d.d. Pag
ISO 14001
1. TCG Metalni lijev d.o.o. Benkovac
2. „Sirovina odlagalište“ d.o.o. Zadar
„Smjernica (direktiva) EU o integriranom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (IPPC)“ u RH
se primijenjuje kroz pojedine zakone.
2.3. Anketni upitnik
U studenom 2005. g. provedeno je anketiranje tvrtki, gradova i općina na području
Zadarske županije, kao i županijskih ureda. Teme ankete bile su izbjegavanje nastanka i
smanjenje nastalog otpada, odvojeno sakupljanje otpada, čistija proizvodnja te edukacija i
rad s javnosti.
Tvrtkama su bila postavljena sljedeća pitanja:
1. Da li posjeduju ISO 14001?
2. Da li provode projekte čistije proizvodnje?
3. Da li imaju organizirani sustav odvojenog sakupljanja pojedinih vrsta otpada u tvrtki?
4. Da li su izradili plan gospodarenja otpadom za tvrtku?
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
7

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
5. Da li u vezi gospodarenja otpadom provode edukaciju zaposlenika i upravne
strukture s posebnim osvrtom na izbjegavanje i smanjenje otpada te odvojeno
sakupljanje otpada?
6. Da li se koriste uslugama „Hrvatske burze otpada“?
7. Da li sudjeluju u edukaciji i radu s javnosti i na koji način (seminari, radio, TV, novine,
panoi, vozila, „otvoreni telefon“ za komunikaciju s grañanima, web-stranice,
informacije, ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije)?
Odgovori su dobiveni od sljedećih tvrtki u Zadarskoj županiji:
TCG METALNI LIJEV Benkovac
SOLANA PAG d.d. Pag
TVORNICA KRUHA ZADAR d.d. Zadar
MARAS d.o.o. Vrsi
ESCAD
METAL-KABEL d.o.o. Zadar
KAMEN BENKOVAC d.o.o. Benkovac
GRIČ-3 d.o.o. Zadar
ASFALT I BETON KNAFL d.o.o.
MAROL-GEL d.o.o. Zadar
SARADOV d.o.o. Stankovci
OPĆA BOLNICA ZADAR i
OTOK UGLJAN d.o.o.
Iz dobivenih odgovora može se zaključiti da ISO 14001 posjeduje samo jedna tvrtka, i to
TCG METALNI LIJEV Benkovac.
Na pitanje da li provode projekte čistije proizvodnje, pozitivno su odgovorili:
TCG METALNI LIJEV Benkovac (zamjena lož-ulja plinom; u poduzeću vjeruju
da im je ta promjena donijela značajne uštede)
TVORNICA KRUHA ZADAR d.d. Zadar.
Negativni, pa čak i neki pozitivni odgovori na ovo pitanje, ukazuju na nedovoljnu
informiranost o projektima čistije proizvodnje. Razlozi za neprovoñenje tih projekata, prema
odgovorima većine anketiranih tvrtki, nisu financijske prirode, a smatraju da im projekti čistije
proizvodnje ne bi donijeli uštede u procesu proizvodnje.
Sustav odvojenog sakupljanja otpada organiziran je u tvrtkama:
TCG METALNI LIJEV Benkovac – opasni otpad
TVORNICA KRUHA ZADAR d.d. Zadar – jestivo ulje, motorno ulje, hidraulična
ulja, antifriz, stare gume, uljni filtri, zauljene krpe, akumulatori, natronske vreće
(natron) i kartonska ambalaža
MARAS d.o.o. Vrsi – suradnja s OMV i GUMIIMPEX
MAROL GEL d.o.o. Zadar – papirnata ambalaža
SARADOV d.o.o. Stankovci – motorna ulja, zauljene krpe, akumulatori
OPĆA BOLNICA ZADAR– patološki otpad, infektivni otpad.
Ostale tvrtke nemaju organizirani sustav odvojenog sakupljanja otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
8

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Plan gospodarenja otpadom za tvrtku izradili su:
TCG METALNI LIJEV Benkovac
TVORNICA KRUHA ZADAR d.d. Zadar
MARAS d.o.o. Vrsi i
OPĆA BOLNICA ZADAR.
Prema dobivenim odgovorima, zaključuje se da edukaciju zaposlenika i upravne strukture
za područje gospodarenja otpadom provode:
TCG METALNI LIJEV Benkovac
MARAS d.o.o. Vrsi
MAROL GEL d.o.o. Zadar
SARADOV d.o.o. Stankovci i
OPĆA BOLNICA ZADAR.
U edukaciji i radu s javnošću sudjeluju sljedeće tvrtke:
TCG METALNI LIJEV Benkovac
MARAS d.o.o. Vrsi
MAROL GEL d.o.o. Zadar
SARADOV d.o.o. Stankovci
OTOK UGLJAN d.o.o. i
OPĆA BOLNICA ZADAR.
Niti jedna od tvrtki, koje su odgovorile na upitnik, ne koristi se uslugama Hrvatske burze
otpada (HBO); jedna tvrtka je čak odgovorila da to ne postoji, iako HBO već godinama radi
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Svi dobiveni odgovori ukazuju na nedostatak sustavnog provoñenja mjera izbjegavanja
nastanka i smanjenja nastalih količina otpada te, usprkos pozitivnim odgovorima nekih tvrtki,
na nedovoljnu edukaciju, i to kako upravnih tijela, tako i zaposlenika u tvrtkama zaduženih za
provoñenje tih mjera.
Županijama, gradovima i općinama bila su postavljena sljedeća pitanja:
1. Da li na svom području imaju organizirani sustav odvojenog sakupljanja pojedinih
vrsta otpada u tvrtki;
2. Da li provode edukaciju javnosti u vezi gospodarenja otpadom, a s posebnim osvrtom
na izbjegavanje nastanka i smanjenje nastalih količina otpada te odvojeno
sakupljanje otpada pomoću:
informacija u svim sredstvima komunikacije, dokumentima (radio, TV, novine),
na panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, »zelenim otocima« itd.
„Otvorenog telefona“ za komunikaciju s grañanima
„Dana otvorenih vrata“ za grañane
programa edukacije u predškolskim i školskim ustanovama (da li se provode,
na koji način, s kime u suradnji i sl.)
web-stranica
informacija, ekoloških poruka i savjeta s ciljem edukacije grañana (ciljnih
skupina) te poticanja na pravilno gospodarenje otpadom
edukacijskog i promidžbenog materijala
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
9

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
provoñenja promidžbenih kampanja za pojedine programe (papir, staklo, biootpad,
ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.),
istraživanja javnog mišljenja o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i
zaštite okoliša u gradovima, županijama (posebno onima u kojima su najveći
problemi u postupanju s otpadom)
ostvarivanja stalne komunikacije meñu svim sudionicima.
Odgovori su dobiveni od Grada Zadra te općina Sukošan, Zemunik Donji, Starigrad, Kali,
Tkon, Privlaka, Galovac, Jasenice, Pašman, Novigrad, Pakoštane i Sv. Filip i Jakov.
Uočeno je da je u općinama Zadarske županije situacija slična kao i na području susjedne,
Šibensko-kninske županije tj. da nema organiziranog odvojenog sakupljanja otpada niti
edukacije i rada s javnosti. Izuzeci su Općina Pakoštane i Grad Zadar.
Općina Pakoštane je organizirala korištenje sredstava javnog priopćavanja (radio BNM,
novine, panoi) te eko-akcije, letke i izložbe crteža s ciljem informiranja i edukacije
stanovništva i poticanja na pravilno gospodarenje otpadom.
Grad Zadar povremeno organizira akcije postavljanja spremnika za odvojeno sakupljanje
otpada u vrtićima, podjele edukacijskih letaka, izdavanje časopisa „Škovacin“, sudjelovanje u
emisijama, korištenje otvorenog telefona za komunikaciju sa stanovništvom, prigodno
obilježava Dan planeta Zemlje, Dan zaštite okoliša i slične manifestacije, a u izradi su webstranice.
Istraživanje javnog mišljenja o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti
okoliša provedeno je u mjesnim odborima od strane komunalnog poduzeća „Čistoća“ d.o.o
Zadar.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
10

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
3. Planiranje budućih aktivnosti
Izbjegavanje nastanka i smanjenje nastalih količina otpada je prioritetna aktivnost u
cjelovitom održivom sustavu gospodarenja otpadom. Meñutim, da bi se u potpunosti mogle
provoditi mjere izbjegavanja nastanka i smanjenja nastalih količina otpada te, pri tome,
postizati pozitivni rezultati, potrebno je stvoriti preduvjete. Važno je napomenuti da se radi o
mjerama koje ne rješavaju problem otpada u kratkom vremenu. Mjere za smanjenje nastalih
količina otpada temelje se na edukaciji i radu s javnosti, promidžbi, stimulaciji, motivaciji i
održivoj potrošnji. Politiku izbjegavanja nastanka otpada treba voditi s točno odreñenim ciljem,
kontinuirano u duljem nizu godina. Za ostvarenje tih ciljeva trebaju biti unaprijed osigurana
novčana sredstva i stručni ljudi.
Budući da mjere izbjegavanja nastanka i smanjenja nastalih količina otpada zahtijevaju
znatna financijska ulaganja, koja stvarne rezultate postižu s pomakom od 2-3 godine,
financiranje mora biti kontinuirano, odnosno ponavljano svake godine.
Polazeći od analize stanja i vizije održivog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom,
vodeći računa o strateškim ciljevima razvoja Hrvatske te ciljevima iz „Strategije zaštite
okoliša RH“, u „Strategiji gospodarenja otpadom RH“ (Narodne novine, broj 130/2005.)
definirani su strateški ciljevi, čije ostvarenje jamči jačanje sustava i njegovo funkcioniranje, i
to tako da se ostvari temeljna funkcija – zaštita ljudskog zdravlja i okoliša te postigne
racionalno korištenje prirodnih resursa.
Izbor ciljeva polazi od temeljnih načela i shvaćanja kako postoji hijerarhija postupaka s
otpadom odreñena opterećenjem okoliša otpadom, a ako se izbjegne nastanak otpada,
uklonjen je pritisak na okoliš u potpunosti i, suprotno, sve što se odloži izlaže okoliš
odreñenom pritisku.
Za postupno umanjivanje pritisaka otpada na okoliš i ljudsko zdravlje te ostvarivanje
održivosti, moraju se stvoriti uvjeti koji će: (a) smanjiti nastanak otpada, što će voditi boljem
korištenju i zaštiti resursa, (b) smanjiti količine koje se odlažu (ili neodgovorno odbacuju) i (c)
smanjiti rizike od otpada.
3.1. Strateški ciljevi gospodarenja otpadom
„Strategijom gospodarenja otpadom RH“ (Narodne novine, broj 130/2005.) utvrñuju se
strateški ciljevi gospodarenja otpadom, a prvi od njih je:
1. Izbjegavanje nastanka i smanjenje količina otpada na izvoru te otpada koji se mora
odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada:
izbjegavanje nastanka otpada i smanjenje količina otpada na mjestu nastanka
čistijom proizvodnjom, odgojem i obrazovanjem, ekonomskim instrumentima
(koji su važni za poticanje smanjenja otpada), planovima gospodarenja
otpadom, primjenom pozitivnih propisa, implementacijom Smjernice o
integriranom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (IPPC Direktiva), ulaganjem u
modernu tehnologiju i sl.
odvojeno sakupljanje otpada na mjestu nastanka
gradnja podsustava odvojenog sakupljanja i iskorištavanja, odnosno
zbrinjavanja važnijih vrsta otpada (ambalažni otpad, stari automobili, kućanski
aparati, EE-otpad itd.). Primjenom Smjernice o električnom i elektronskom
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
1

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
otpadu proizvoñači će postati odgovorni za preuzimanje i reciklažu električne i
elektronske opreme, čime će se osigurati poticaji za dizajniranje električne i
elektronske opreme na ekološki učinkovitiji način, koji u potpunosti uzima u
obzir aspekte gospodarenja otpadom; ujedno potrošači će moći vratiti svoju
opremu besplatno.
3.2. Kvantitativni ciljevi
„Strategijom gospodarenja otpadom RH“ (Narodne novine, broj 130/2005.) su utvrñeni
kvantitativni ciljevi koji odreñuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva. Rokovi su utvrñeni s
pretpostavljenim vremenskim pomacima u odnosu na regulativu EU. Do 2025. g. predviña se
gotovo potpuni obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada,
znatan rast recikliranog i prerañenog komunalnog otpada te bitno smanjenje odloženog
komunalnog i biorazgradivog otpada.
3.3. Mjere za ostvarenje ciljeva
Za postizanje postavljenih ciljeva utvrñuju se dvije skupine mjera: opće i posebne. Njihovo
provoñenje predstavlja nastavak već započetih aktivnosti.
Posebne mjere za ostvarenje cilja 1 „Izbjegavanje i smanjenje količina otpada“ su:
a) Edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura za rješavanje problema gospodarenja
otpadom
Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebali bi imati razvojni istraživački i
djelatni pristup. Kako bi se to postiglo, potrebno je uspostaviti organizaciju, postaviti
ciljeve i odrediti zadaće te osigurati financijsku podršku.
U cilju stalnog unapreñivanja odgoja i obrazovanja potrebno je:
primijeniti osnovne informacije u svim komunikacijskim sredstvima, dokumentima
(radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, „zelenim otocima“
itd.
uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s grañanima
izraditi web-stranice
kreirati informacije, ekološke poruke i savjete usmjerene na grañane (ciljne skupine)
te poticati na pravilno gospodarenje otpadom
izraditi edukacijski i promidžbeni materijal
pripremiti i provoditi promidžbene kampanje za pojedine programe (papir, staklo, biootpad,
ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.)
istraživati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti
okoliša u gradovima, županijama (posebno onima u kojima su najveći problemi u
postupanju s otpadom)
ostvarivati stalnu komunikaciju meñu svim sudionicima.
b) Provoñenje i širenje projekata i prakse čistije proizvodnje
podržavati provoñenje projekata i prakse čistije proizvodnje (odnosno izbjegavanja i
smanjenja nastanka i emisija otpada) u industriji i uslužnim djelatnostima pružanjem
potpora i stimulacijama; izbjegavanje nastanka i smanjivanje nastalih količina otpada
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
2

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
na vrhu je hijerarhijske piramide održivog gospodarenja otpadom; osobito podržati
edukaciju u industriji i upravnim tijelima. Projekti čistije proizvodnje i prakse takoñer
se moraju podržati u javnoj nabavi uvoñenjem ekoloških procjena prilikom većih
javnih nabava.
c) Unapreñenje sustava odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada:
uspostaviti funkcionalne sustave sakupljanja i reciklaže pojedinih komponenata
otpada (staklo, papir, plastika, stari automobili, EE-otpad, gume, kućanski aparati,
metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova itd.); u svrhu postupnog smanjenja količina
komunalnog otpada koji se odlaže te poticanja promjena strukture odloženog otpada,
potrebno je uvoditi sustave odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, a naplatu
komunalnog otpada obračunavati prema količini otpada.
d) Donošenje programa i propisa u skladu sa smjernicama EU:
donijeti odgovarajuće programe i pravilnike koji će urediti oporabu ambalažnog
grañevinskog, električnog i elektronskog, glomaznog, automobilskog i drugih
specifičnih vrsta otpada, s naglaskom na troškovima i financiranju
implementirati Smjernicu o integriranom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (IPPC).
e) Smanjenje pritiska na okoliš od otpada u zaštićenim dijelovima prirode, kršu i otocima:
u zaštićenim dijelovima prirode provoditi posebne mjere zaštite
zbog izuzetnih vrijednosti, osjetljivosti i rasprostranjenosti područja krša izuzetnu
pozornost posvećivati uvjetima za gradnju grañevina i postrojenja po najstrožim
kriterijima za takve vrste grañevina
unapreñivati poseban režim izbjegavanja nastanka i smanjenja količina otpada te
privremenog skladištenja, predobrade i baliranja na otocima, a balirani ili
predobrañeni otpad s otoka zbrinjavati na kopnu.
f) Podržavanje i unapreñenje rada „Hrvatske burze otpada“
g) Donošenje Planova gospodarenja otpadom, unapreñenje ekonomskih instrumenata.
3.4. Smjernice za uspostavu koncepta gospodarenja otpadom
Osnovni smisao i cilj koncepta gospodarenja otpadom, definiran „Strategijom gospodarenja
otpadom RH“ (Narodne novine, broj 130/2005.), je smanjenje količina otpada koji će se
trajno odložiti i koji će biti inertan, kako bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko
zdravlje.
Ova se koncepcija svodi na tri osnovne faze:
izbjegavanje nastanka otpada, što rezultira maksimalnim smanjenjem količine i opasnih
svojstava neizbježnog otpada na mjestu nastanka, tako da u sljedeće faze
gospodarenja otpadom dospijeva što manje otpada, s time da se odlaže što veći udio
neopasnog otpada
vednovanje – oporaba neizbježnog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i
energetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicama
tehničkih mogućnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti; ova faza započinje
odvojenim sakupljanjem korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim prijevozom
do mjesta iskorištavanja
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
3

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na ureñena kontrolirana odlagališta (sanirana
postojeća ili nova) kao najniže rangiranog u hijerarhiji otpada; uključene su sanacije
odlagališta i drugih starih opterećenja.
3.5. Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti
Odgovornost u procesu unapreñenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s
definiranjem uloga i aktivnosti, a vezano i uz izbjegavanje i smanjenje otpada, imaju - svaki u
svom dijelu - sljedeći sudionici:
Sudionici
Sabor i Vlada RH
Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog ureñenja i
graditeljstva
Uloge - aktivnosti
– voditi politiku i usmjeravati strategiju gospodarenja otpadom,
– osnovati meñuresorsko koordinacijsko tijelo za usklañenje politika
gospodarenja otpadom
– uspostaviti odgovarajući gospodarski, financijski i regulatorni okvir za
provedbu Strategije
– osiguravati informiranost svih sudionika o Strategiji
– olakšati izbor lokacija za sve potrebne grañevine i postrojenja
– u okviru politike vlastite nabave kupovati ekološki prihvatljivije
proizvode
– provoditi, odnosno podupirati druge aktivnosti nužne u procesu
unapreñivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
– pripremati provedbene propise u vezi s gospodarenjem otpadom te
osiguravati provoñenje propisa
– predlagati uvjete za dodatne financijske izvore
– unapreñivati meñunarodnu suradnju i osigurati protok informacija,
– koordinirati suradnju putem meñuresornoga koordinacijskog tijela na
usklañivanju politika i aktivnosti u funkciji gospodarenja otpadom,
– dokumentima prostornog ureñenja utvrditi prijedlog lokacija za
grañevine i postrojenja u sustavu gospodarenja otpadom
– poticati i povezivati jedinice regionalne i lokalne samouprave sa ciljem
zajedničkog planiranja i gradnje grañevina i postrojenja za
gospodarenje otpadom
– nadzirati ostvarivanje Strategije putem planova gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske i sustava praćenja (pokazatelji i drugi
alati)
– provoditi, koordinirati i poticati provoñenje mjera odreñenih
Strategijom
– izdavati ovlaštenja i dozvole za gospodarenje otpadom i postrojenja,
– provoditi inspekcijski nadzor
– stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda
– provoditi, odnosno podržavati druge aktivnosti nužne u procesu
unapreñivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
4

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Sudionici
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
Agencija za zaštitu okoliša
Druga središnja tijela državne
uprave (ministarstva, državne
upravne organizacije)
Uloge - aktivnosti
– financirati programe sanacije odlagališta otpada, izbjegavanja i
smanjivanja nastajanja otpada i iskorištavanja vrijednih svojstava
otpada
– financirati sanaciju odlagališta opasnog otpada
– poticati čistiju proizvodnju, odnosno izbjegavanje i smanjivanje
nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu
– poticati iskorištavanje otpada u svrhu proizvodnje sirovina i novih
proizvoda
– osiguravati dodatne financijske izvore i namjensko vraćanje
financijskih sredstava
– poticati izradu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa,
projekata i druge aktivnosti
– stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda
– provoditi, odnosno podupirati druge aktivnosti nužne u procesu
unapreñivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
– izrañivati pouzdanu bazu podataka o vrstama, količinama, mjestima
nastanka i odlaganja svih vrsta otpada
– pripremati podatke za izradu izvješća o gospodarenju otpadom kao
sastavni dio izvješća o stanju okoliša
– prikupljati planove gospodarenja otpadom
– poboljšavati sustav prikupljanja podataka i izvještavanja o
gospodarenju otpadom
– voditi i unapreñivati informacijski sustav zaštite okoliša s
informacijskim sustavom gospodarenja otpadom
– surañivati s Europskom agencijom za okoliš i drugim agencijama za
zaštitu okoliša
– poticati smanjivane nastanka otpada
– stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda
– osiguravati pristup podacima i informacijama širokoj javnosti
– provoditi, odnosno podupirati druge aktivnosti nužne u procesu
unapreñivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
– surañivati putem meñuresornoga koordinacijskog tijela na
usklañivanju politika i aktivnosti gospodarenja otpadom
– stvarati uvjete za smanjivanje količine i opasnih svojstava otpada koji
je u njihovoj nadležnosti
– poticati gradnju grañevina i postrojenja te poduzetničke djelatnosti za
materijalno i energetsko iskorištavanje otpada koji je u njihovoj
nadležnosti
– stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda
– obavljati upravne i druge stručne poslove iz područja mjeriteljstva,
akreditacije i normizacije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
5

Naručitelj: Zadarska županija
Sudionici
Jedinice područne (regionalne)
samouprave (županije)
Jedinice lokalne samouprave
(gradovi i općine)
Proizvoñači otpada –
kućanstva
Drugi proizvoñači otpada i
proizvoda
Uvoznici i izvoznici
Skupljači otpada
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Uloge - aktivnosti
– donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom,
usklañene s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i u
suradnji s gradovima i općinama
– prostornim planovima utvrñivati lokacije za grañevine i postrojenja za
gospodarenje otpadom
– uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru
s općinama i gradovima, uz mogućnost udruživanja s drugim
županijama
– provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu
gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje
– prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima
– stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda
– sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo
– prostornim planovima utvrñivati lokacije za grañevine i postrojenja za
gospodarenje otpadom
– donositi planove gospodarenja otpadom, usklañene s državnim
planom gospodarenja otpadom
– organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u
skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine,
odnosno grada
– sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo
– omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te
organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom
– dostavljati podatke u skladu s propisima
– stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda
– odlagati otpad na odgovarajući način
– odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambalaža,
limenke, staro željezo, bio-otpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije,
ulja, bio-otpad, lijekovi i dr.) u odgovarajuće spremnike/reciklažna
dvorišta ili na druga odgovarajuća mjesta i način (npr. kompostiranje)
– kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale te kupovati
proizvode i koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridržavati se
osnovnih načela održivog razvoja)
– biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapreñivanju
sustava gospodarenja otpadom
– izrañivati planove gospodarenja otpadom
– prijavljivati sve vrste i količine proizvedenog otpada
– omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili
zbrinjavanje (obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju
– izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka
– uvoziti proizvode koji stvaraju manje količine otpada i manje štetnog
otpada koji se lakše recikliraju i koji se mogu ponovno koristiti
– odgovarajuće obilježavati proizvode
– osigurati odvojeno skupljanje i zbrinjavanje otpada od proizvoda koje
su stavili na tržište
– dostavljati podatke prema propisima
– pribaviti potrebne dozvole za obavljanje djelatnosti
– prijavljivati skupljene vrste i količine otpada
– organizirati konačno zbrinjavanje/odlaganje otpada kod ovlaštenog
obrañivača
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
6

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Sudionici
Obrañivači otpada
Strukovne, poslovne i druge
udruge
Konzultantske organizacije
Uloge - aktivnosti
– pribaviti propisane dozvole za obavljanje djelatnosti
– obrañivati otpad koristeći najbolje dostupne tehnologije
– prijaviti vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili
odložili) nadležnom tijelu
– gospodariti pojedinim vrstama otpada na propisani način
– naplaćivati zbrinjavanje prema količini otpada
– provoditi programe kojima se unapreñuju praksa, svijest i
informiranost te potiče sudjelovanje javnosti
– provoditi programe energetske učinkovitosti i čistije proizvodnje
– zagovarati najbolje dostupne tehnologije
– provoditi druge aktivnosti u procesu unapreñivanja cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom
3.6. Instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti
„Zakonom o otpadu“ (Narodne novine, broj 178/2004.; 111/2006. i 60/2008.) stvorena je
osnova za donošenje podzakonskih provedbenih propisa i planova gospodarenja otpadom,
koji će biti pravna i pravno-dokumentacijska osnova za provoñenje smjernica iz „Strategije
gospodarenja otpadom RH“ (Narodne novine, broj 130/2005.).
„Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj 85/2007.) izmeñu
ostaloga sadrži i sljedeće sadržaje:
mjere izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada
vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje
uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada
razmještaj lokacija (mrežu) grañevina i ureñaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i
rokove za njihovu gradnju
opće tehničke zahtjeve za grañevine i ureñaje za gospodarenje otpadom
procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provoñenje ciljeva u gospodarenju
otpadom.
Prigodom izrade Plana vodilo se računa i o preporukama EU.
Na temelju „Plana gospodarenja otpadom RH“ (Narodne novine, broj 85/2007.) upravna
tijela u županijama i Gradu Zagrebu te u jedinicama lokalne samouprave (gradovima i
općinama) izrañuju ili će izrañivati svoje regionalne planove, a koji će osobito obuhvatiti
razrañene planske odrednice u gospodarenju otpadom na regionalnim razinama te će
sadržavati:
1. Plan gospodarenja otpadom u županijama i Gradu Zagrebu
mjere izbjegavanja nastanka i smanjivanja nastajanja otpada
mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji u odnosu na
troškove i ekološku prihvatljivost
mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja
otpada
planiranje gradnje grañevina namijenjenih gospodarenju otpadom u cilju uspostave
nacionalne mreže grañevina za gospodarenje otpadom
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
7

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta otpada
mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom
izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera
rokove za izvršenje i implementaciju utvrñenih mjera.
2. Plan gospodarenja otpadom u gradovima i općinama
mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada
mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada
popis otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta otpada
redoslijed aktivnosti sanacije neureñenih odlagališta otpada i otpadom onečišćenog
okoliša
izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera.
U okviru planova gospodarenja otpadom za realizaciju i implementaciju predviñenih ciljeva
gospodarenja otpadom razradit će se i odreñeni broj programa gospodarenja otpadom:
1. Programi za neopasni otpad
a) neopasni otpad proizveden u industriji, trgovini i uslugama – izbjegavanje, oporaba
i zbrinjavanje
b) poljoprivredni, prehrambeni, životinjski, šumarski i drvno-industrijski otpad –
iskorištavanje ostataka u biološkom ciklusu i za proizvodnju energije
c) komunalni otpad i komunalni mulj
• razvoj složenog regionalnog sustava skupljanja, odvojenog skupljanja,
oporabe, obrade i zbrinjavanja
• smanjivanje količine biorazgradivoga organskog otpada za odlaganje
• iskorištavanje, obrada i zbrinjavanje mulja
d) grañevinski i otpad od rušenja objekata
2. Programi za opasni otpad
a) izbjegavanje, smanjivanje, recikliranje, obrada i zbrinjavanje opasnog otpada
b) sanacija područja visokog rizika
3. Programi za tokove posebnog otpada:
a) tokovi posebnih materijala i otpada:
postojana organska zagañivala
otpad životinjskog porijekla
4. Drugi programi:
a) razvoj organizacija i institucija za gospodarenje otpadom na državnoj i regionalnim
razinama
b) Državni program postupanja s otočnim krutim otpadom
c) prihvat otpada s plovnih objekata u lukama.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
8

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
4. Utjecaj različitih sudionika na izbjegavanje otpada
U području izbjegavanja otpada svi sudionici se mogu podijeliti na neizravne i izravne.
Neizravni sudionici u izbjegavanju otpada su zakonodavna tijela. Osnova za donošenje
pozitivnih odluka kod neizravnih sudionika pri nastanku otpada su mjere koje su vezane za
planiranje zaštite okoliša.
Izravni sudionici u izbjegavanju nastanka otpada su:
kućanstva i uslužne djelatnosti
trgovine
gospodarstvo (industrija)
sport i rekreacija
turizam
društvene djelatnosti (kultura, obrazovanje i dr.)
zdravstvo.
4.1. Neizravni sudionici
Zakonska regulativa. Zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj i EU već je obrañena u ovom
poglavlju.
Ekonomsko-politički instrumenti. Zaštita okoliša ne znači samo očuvanje resursa sirovina i
energije, niti sprečavanje onečišćenja vode, tla i zraka, nego i stvaranje uvjeta za izbjegavanje
otpada u gospodarstvu.
Ekonomsko-politički instrumenti orijentirani prema zaštiti okoliša mogu biti financijska pomoć
(porezne olakšice, dotacije, smanjivanje kamata na kredite, jamstvo ili posredovanje kod
kredita), politika poreza i naknada (smanjivanje naknada, porezne olakšice, posebne naknade
za zbrinjavanja otpada), politika infrastrukture (gradnja parkova u industrijskom području),
informacije i savjetovanja i dr.
Prema „Nacionalnom planu djelovanja na okoliš Republike Hrvatske“ (Narodne novine, broj
46/2002.) ekonomski instrumenti u zaštiti okoliša mogu se definirati kao instrumenti koji utječu
na troškove i koristi od aktivnosti kod kojih dolazi do mogućih utjecaja na okoliš. Oni moraju
poticati promjenu ponašanja gospodarskih i drugih subjekata na način koji pogoduje okolišu.
Ekonomski instrumenti najčešće djeluju i primjenjuju se zajedno s drugim mjerama politike
zaštite okoliša.
Rad s javnosti. Uz dosad navedene mogućnosti za izbjegavanje nastanka otpada, kao što je
zakonska regulativa te gospodarsko-politički instrumenti, postoji još jedna izuzetno važna
mogućnost kojom se može ciljano raditi na izbjegavanju otpada - rad s javnosti. Rad s javnosti
treba voditi profesionalno i kontinuirano. Sve akcije za izbjegavanje nastanka otpada će propasti
ako grañani i gospodarstvo ne promijene svoje razmišljanje i ponašanje, što je moguće postići
motivacijom za postizanje ekološke svijesti.
4.2. Izravni sudionici
Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjivanje nastalih količina otpada mogu se i trebaju
provoditi u svakom trenutku i na svakom mjestu (u domaćinstvu, uredu, industriji, kod
kupovanja, rekreacije i dr.)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
9

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Postoji niz jednostavnih načina za izbjegavanje nastanka i smanjivanje otpada. Održivim
ponašanjem svakog pojedinca u svakodnevnom životu moguće je osigurati smanjenje otpada.
U nastavku se navode samo neki primjeri izbjegavanja i smanjenja otpada:
kupovanje robe s duljim vijekom upotrebe
izbjegavanje suvišne ambalaže (poželjno je korištenje povratne ambalaže)
korištenje proizvoda koji se mogu obnoviti odnosno ponovno upotrijebiti
korištenje recikliranih proizvoda
razumno kupovanje (kupovanje nepotrebnih stvari predstavlja nerazumno trošenje i
nezadovoljstvo u trenutku kada se treba riješiti tih suvišnih stvari)
smanjiti ambalažu za kupovanje (u kupovinu sa sobom ponijeti vlastitu torbu ili košaru,
kupovati svježu robu bez suvišne ambalaže)
smanjivanje otpada kod priredbi, sporta, rekreacije i slavlja
pokloni s manje ambalažnog otpada
otpad u ugostiteljstvu (brojne su mogućnosti za smanjivanje otpada u hotelima i
restoranima npr. posluživanje šećera ili čaja u posebnim posudicama umjesto u
vrećicama, korištenje platnenih ubrusa i sl.)
razumno korištenje energije i dr.
Industrija i obrt. Industrija i obrt mogu doprinijeti izbjegavanju nastanka otpada smanjenjem
ambalaže svojih proizvoda, dužim vijekom trajanja tih proizvoda, mogućnosti popravljanja
proizvoda. Dosadašnja iskustva iz visoko razvijenih zemalja, pokazuju da industrija i obrt koji
djeluju ekološki svjesno svojim proizvodima postižu dobar uspjeh na tržištu. No, pri tom treba
napomenuti da veliku ulogu u tome ima i zakonska regulativa. To se osobito odnosi na
problematiku ambalažnog otpada, na primjeru povratnih i nepovratnih boca. Propisima je
moguće stvoriti uvjete koji će financijski poticati korištenje, na primjer, povratne ambalaže ili
pak korištenje odreñenih ambalažnih materijala. Razvoj čistih tehnologija koje koriste manje
prirodnih izvora takoñer je način izbjegavanja i smanjivanja otpada u obrtu i industriji.
Trgovina. Trgovina u odnosu na izbjegavanje otpada ima jednu od najvažnijih posredničkih
uloga i to izmeñu proizvoñača robe i proizvoda i kupaca. Trgovci mogu utjecati na proizvoñače
da proizvode robu sa što manjim potencijalom otpada te da informiraju i savjetuju potrošače u
smislu ekološke svijesti. Meñutim, koliko god trgovina može pozitivno utjecati na izbjegavanje
otpada, moramo biti svjesni činjenice da upravo trgovina može biti i kočnica u izbjegavanju
otpada. Primjer za to su povratne boce budući da u tom slučaju trgovina mora osigurati dodatni
prostor za skladištenje praznih boca čime se povećava trošak poslovanja, a ujedno i potreba za
dijelom nove radne snage.
Kako trgovina odreñuje svoju ponudu, tako se i kupac može odrediti u odnosu na
izbjegavanje nastanka otpada. Stoga trgovina ima veliku mogućnost za motiviranje stanovništva
na izbjegavanje nastanka otpada. Na primjer, proizvode s velikom količinom ambalaže, može
se zamijeniti ponudom robe upakirane u malo ambalaže. No, pitanje ambalaže je složen
problem budući da dizajn ambalaže privlači kupca, pa ambalaža može znatno utjecati na cijenu
proizvoda, a time i na zaradu trgovine.
Uslužne i javne djelatnosti. Kao proizvoñači otpada u uslužnim i javnim djelatnostima se
smatraju tijela uprave, škole, sveučilišta, socijalne ustanove, ugostiteljstvo, hoteli, restorani,
kantine i sl.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
10

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Kod svih mjera za izbjegavanje nastanka otpada u načelu se radi o štednji i promišljenom
postupanju s materijalom koji se koristi. Zbog toga izbjegavanje nastanka otpada u javnim
djelatnostima prvenstveno znači uvoñenje štedljivosti u potrošnji, a s tim u svezi i ušteda u visini
troškova.
Mogućnosti izbjegavanja nastanka otpada u upravi uglavnom se odnose na smanjenje
nastanka otpada od uredskog materijala te izbjegavanje korištenja ambalaže za pića i jela.
U ulozi kupca, sve javne djelatnosti i usluge imaju priliku za kupnju proizvoda proizvedenih
čistijim tehnologijama ili drugih ekološki prihvatljivih proizvoda te tako stimulirati potražnju za tim
proizvodima. Uvoñenje ekoloških procjena prilikom svake velike javne nabave predstavlja važnu
mjeru ne samo za stimuliranje potražnje, nego i kao signal koji se može koristiti u općoj
komunikaciji i edukaciji o smanjenju otpada.
Kućanstva. Kućanstva imaju posebnu ulogu, jer su ustvari na kraju proizvodno-potrošačkog
lanca i tako postaju neposredni proizvoñači otpada. Zbog toga se uglavnom istraživanja i
projekti u vezi s izbjegavanjem nastanka otpada odnose na kućanstva. Izbjegavanje nastanka
otpada bez pomoći i suradnje s konačnim potrošačem je praktički nemoguće.
4.2.1. Kućni otpad
Izbjegavanje nastanka otpada u kućanstvu temelji se na svijesti grañana, ali isto tako i na
donošenju propisa kojima se uvodi stimulacija za izbjegavanje nastanka otpada u kućanstvu.
Grañani gotovo da nisu educirani o održivoj potrošnji. Svakodnevno se grañani ipak educiraju,
ali o neodrživoj potrošnji. Primjer za to su trgovine koje vrlo agresivno najavljuju, npr. koji su
proizvodi taj dan jeftiniji, ali nikada i koji su skuplji!
Znaju li grañani u cilju razvoja održive kupnje:
Koliko pri kupnji proizvoda plaćaju ambalažu, koju bacaju u otpad?
Koliko moraju platiti da bi se ta ista ambalaža zbrinula kao otpad?
Izbjegavanje nastanka otpada u kućanstvu može se provoditi na nekoliko načina. Stoga je
nužno prikazati konkretne mogućnosti za kvalitativno i kvantitativno izbjegavanje nastanka
otpada u kućanstvu.
Sve mjere koje se odnose na izbjegavanje nastanka otpada u kućnom otpadu mogu se
svrstati u tri osnovne skupine:
ponuda trgovine i gospodarstva treba biti usmjerena prema proizvodima s malim
količinama otpada
kućanstva trebaju biti usmjerena na potrošnju koja će prednost dati proizvodima s malom
količinom otpada
proizvoñačima otpada treba postaviti uvjete koji će stimulirati izbjegavanje otpada.
Ove tri skupine se mogu smatrati i ciljevima dugoročne strategije u izbjegavanju nastanka
otpada tvrtki koje su ovlaštene za zbrinjavanje otpada.
Mnogi grañani nisu svjesni, niti mogu sagledati da otpad, koji "bezazleno" i pravilno stave u
svoju „kantu za smeće“ stvara ozbiljne probleme u zaštiti okoliša. Kod mnogih grañana u svijesti
je to da će već netko drugi zbrinuti njihov otpad. Prema njihovu mišljenju to je posao gradskog
poglavarstva i komunalnog poduzeća. Da bi grañani bili motivirani za izbjegavanje nastanka
otpada, prvi i osnovni dio u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom je koncept izbjegavanja
nastanka otpada, kojim treba definirati ciljeve, mjere i sredstva za postizanje ciljeva.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
11

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Na početku je potrebno grañanima objasniti vezu izmeñu zbrinjavanja otpada i problema
zaštite okoliša. To znači da bi grañanima trebalo organizirano pokazati divlja i neureñena
odlagališta otpada i organizirati javne tribine u svezi s nastajanjem i zbrinjavanjem otpada. U
drugoj fazi grañane je potrebno informirati o problemima koji nastaju zbog stalnog povećavanja
količine otpada. Pri tome treba upozoriti na konkretne situacije iz svakodnevnog života koje
utječu na povećavanje količine otpada (uporaba nepovratnih boca, jednokratno potrošne robe i
sl.). Na kraju grañanima treba pokazati konkretne mjere za izbjegavanje nastanka otpada i o
tome otvoreno diskutirati.
Javni rad sa stanovništvom može se organizirati na više razina: na radnom mjestu, u
kućanstvu, školi i dr. Posebno uspješnim se smatra rad u školama, gdje će se putem nastave
upozoravati na problematiku otpada i izbjegavanje otpada. Takve mjere se mogu prenijeti i na
medijsku razinu, osobito ako se u pravilnim razmacima nagrañuju najbolje ideje.
S ciljem smanjenja nastalih količina i izbjegavanja nastanka otpada predlaže se nekoliko
mjera, odnosno projekata namijenjenih grañanima:
održiva potrošnja
edukacija i rad s javnošću
informiranje grañana o problematici otpada (npr. o kupovini suvišne ambalaže)
kompostiranje u vlastitom vrtu
organiziranje projekata s ciljem smanjenja otpada.
4.2.1.1. Nekoliko primjera izbjegavanja nastanka i smanjivanja nastalih količina otpada te
štetnosti otpada u kućanstvu
Ambalaža:
prednost povratnim bocama i bocama uz kauciju u odnosu na nepovratne
boce, limenke za piće, tetrapak i sl.
mala pakiranja zamijeniti većim
zamjena robe koja ima nepotrebni višak ambalaže robom koja je "siromašna"
ambalažom
višak ambalaže ostavljati u trgovini
prednost svježim namirnicama prema pakiranom voću, povrću i mesu, tj.
konzerve i smrznute namirnice
korištenje košare umjesto plastične vrećice
korištenje ambalaže koja se može ponovno puniti
navoñenje "cijene ambalaže".
Voñenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka otpada:
vlastita ambalaža za namirnice koje se onda može više puta upotrebljavati
optimalno kupovanje količina za kućanstvo
vlastito kompostiranje otpada iz kuhinje i vrtova.
Potrošna roba:
izbjegavati jednokratnu uporabu pribora za jelo, satova koji se ne popravljaju,
kemijskih olovaka koje se ne mogu puniti
nastojati da ostatak potrošne robe bude što manji
izbjegavati brzo pokvarljivu robu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
12

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
izbjegavati papir za čišćenje (npr. kuhinjski papir)
koristiti odjeću čiji se materijal poslije može preraditi
uzimati kvalitetnije pokućstvo (ne od sitno prešanog drveta)
koristiti kućanske aparate koji se mogu popravljati
koristiti kućanske aparate koji troše manje energije i tvari (npr. vode)
koristiti cipele koje se mogu popravljati i dobro održavati
stare stvari koje se mogu još koristiti, pokloniti, odnosno prodati, a ne baciti
papir ispisivati s obje strane i pritom biti štedljiv
koristiti baterije koje se ponovno pune.
Izbjegavanje štetnih tvari u otpadu u kućanstvu:
Izbjegavanje štetnih tvari u otpadu ne mora značiti da će se zbog toga smanjiti i
količina otpada. Svrha i cilj jest da se sadržaj opasnih tvari smanji u otpadu i tako
olakša prerada otpada. Štetne, tj. opasne tvari u kućanstvu su halogenirani
ugljikovodici, fenoli, teški metali, organske i anorganske kiseline i lužine. Štetne
tvari su osobito sadržane u tzv. problematičnim tvarima kao što su: baterije,
sredstva za zaštitu bilja i uništavanje štetočina, proizvodi koji sadrže živu, kućne
kemikalije, lijekovi, sredstva za čišćenje pećnica, sredstva za čišćenje metala,
pokućstva i tkanina, boje i lakovi, razrjeñivači, sredstvo za odstranjivanje mrlja i
benzin za čišćenje, sredstvo za lijepljenje, sredstva za zaštitu drveta i zaštitu od
korozije, sredstva za čišćenje automobila itd.
Grañani mogu na više načina utjecati da znatan dio ostatka proizvoda sa
štetnim tvarima ne završi u otpadu: štedljivo postupati s kućnim kemikalijama
(sredstva za čišćenje i održavanje), odustajati od kemijskih sredstava za zaštitu
bilja, boje i lakove kupovati u malim količinama, odabirati proizvode koji sadrže
mali postotak štetnih tvari i koji ne onečišćuju okoliš (sredstva za čišćenje na bazi
sapuna bez olova, fosfata, boje i lakovi koji ne sadrže teške metale i za koje ne
treba razrjeñivač).
Za motivaciju grañana ka izbjegavanju produkata sa štetnim tvarima potrebno
je uložiti više truda na informacijama i savjetovanju nego za motiviranje za obično
izbjegavanje otpada. Grañanin treba razmjerno dobro biti obaviješten o opasnosti
štetnih tvari, kao i mogućnostima alternativnih zamjena.
Jedan od najvažnijih proizvoda koji sadrži štetne tvari, a često je u uporabi u
kućanstvu, su baterije. Baterije sadrže znatnu količinu teških metala. Budući da
reciklaža, to jest povrat starih baterija još uvijek ne funkcionira dobro, u
kućanstvima se preporučuje korištenje električnih aparata, opskrbu malih aparata
solarnim baterijama, korištenje baterija koje se ponovno mogu puniti, povrat
starih baterija u trgovine i sl.
4.2.2. Proizvodni i komercijalni otpad
Prema „Zakonu o otpadu“ (Narodne novine, broj 178/04; 111/06 i 60/2008.), članak 12.,
proizvoñač otpada koji godišnje proizvodi više od 150 tona neopasnog otpada i/ili više od
200 kg opasnog otpada, dužan je planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od četiri
godine.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
13

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Plan gospodarenja otpadom proizvoñača otpada sadrži:
1. podatke o vrstama, količinama, mjestu, odnosno procesu nastanka otpada te
predviñanje trenda nastajanja otpada
2. mjere za sprečavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti
3. postojeći i predviñeni način gospodarenja otpadom
4. podatke o vlastitim grañevinama i ureñajima za gospodarenje otpadom.
Isti Zakon (članci 36., 37. i 38.) propisuje da proizvoñač i uvoznik proizvoda te proizvoñač i
uvoznik otpada moraju planirati proizvodnju proizvoda i ambalažu za proizvode na način da
se proizvodnja unapreñuje primjenom čistih tehnologija, kao i na način koji omogućuje
učinkovitu uporabu materijala i energije, potiče ponovnu uporabu i reciklažu proizvoda (ako
je to po svojstvu proizvoda moguće) i uzima u obzir najprimjereniji postupak oporabe, obrade
i/ili odlaganja proizvoda kojem je istekao rok odnosno vijek trajanja, kako bi se nepovoljni
utjecaj na okoliš sveo na najmanju moguću mjeru.
Proizvoñači moraju koristiti sirovine i materijale, poluproizvode i ambalažu koji smanjuju
uporabu energije i materijala i čijim se korištenjem smanjuje nastajanje otpada.
Proizvoñači moraju uvoditi i koristiti ambalažu koja duže traje i ne ugrožava okoliš kad
postane otpad.
Proizvoñači su dužni izbjegavati uporabu materijala, tvari i/ili predmeta koji sadrže opasne
tvari u količinama i/ili koncentracijama koje bi mogle nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi i/ili
na okoliš u procesu proizvodnje, uporabe i zbrinjavanja proizvoda kada postane otpad.
Proizvoñači su dužni na primjeren način obavještavati prodavača i potrošača o bitnim
svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečišćujućih tvari koje oni sadrže te o
načinu postupanja s proizvodom i ambalažom kada isti postanu otpad.
Proizvoñači su dužni kupcu i/ili korisniku proizvoda osigurati:
mogućnost povrata uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže koja se nakon
odgovarajuće obrade može ponovno uporabiti,
mogućnost isplate naknade za oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda.
Temeljem zakonskih obveza proizvoñača otpada, donijet će se naknadno i provedbeni
propisi.
S ciljem smanjenja nastalih količina i izbjegavanja nastanka otpada, predlaže se nekoliko
mjera, odnosno projekata namijenjenih industriji:
Burza otpada (djeluje u okviru Hrvatske gospodarske komore)
dobrovoljni sporazumi
čistija proizvodnja
Standard ISO 14001
uvoñenje Smjernice IPPC (tj. IPPC Direktive).
Dobrovoljni sporazumi koji postoje izmeñu komunalnih tvrtki, lokalne vlasti i industrije u vezi
ispunjenja ciljeva za pojedine vrste otpada, i to stimuliranjem izbjegavanja nastanka i smanjenja
nastalih količina otpada, a nevezano uz zakonske obveze, dobar su primjer, jer ih je lakše
provesti nego donijeti novi propis. To je način izbjegavanja i smanjivanja otpada, i to za sve
slučajeve odnosno vrste otpada, gdje još ne postoji zakonska obveza. Na primjer, uvesti
dogovornu naknadu za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada (npr. za svaku prodanu
autogumu). Time bi grañani bili motivirani za predaju pojedine vrste otpada na točno
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
14

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
odreñeno mjesto, a pri tom zbrinjavanje te vrste otpada neće plaćati grañani koji je i ne
koriste, kao što je to danas slučaj, odnosno na primjeru autoguma zbrinjavanje plaćaju i oni
koji ne voze auto.
4.3. Čistija proizvodnja
Posljednjih nekoliko godina izuzetno je mnogo učinjeno u RH na uvoñenju čistije proizvodnje
u industriju. Za tu aktivnost postoje i zakonske osnove („Zakon o otpadu“; Narodne novine, broj
178/2004.; 111/2006.). Meñutim čistija proizvodnja u tvrtkama na području Zadarske županije
još uvijek je nepoznanica. Stoga se kao prioritetni projekt predlaže upravo uvoñenje čistije
proizvodnje u sve tvrtke. Politika javne nabave, kao i ekonomski instrumenti, važne su
regulatorne opcije koje se moraju koristiti za stimuliranje čistije proizvodnje.
IPPC Smjernica (Direktiva Vijeća 96/61/EC o integralnom sprečavanju i kontroli
onečišćenja) u Republici Hrvatskoj se primjenjuje kroz pojedine zakone. Svrha Smjernice je
postići cjelovito sprečavanje nastanka i kontrolu onečišćenja do kojih dolazi zbog aktivnosti
sljedećih industrijskih djelatnosti:
industrija energije (termoelektrane veće od 50 MW, rafinerije mineralnog ulja i plina,
koksne peći, tvornice ugljena)
proizvodnja i prerada metala (metalne rude, sirovo željezo i čelik, crna metalurgija,
proizvodnja obojenih sirovih metala, postrojenja za taljenje, površinska obrada metala i
plastike)
industrija minerala (proizvodnja cementnog klinkera, proizvodnja azbesta, proizvodnja
stakla, taljenje mineralnih tvari, proizvodnja keramičkih proizvoda)
kemijska industrija (proizvodnja bazičnih organskih i anorganskih kemikalija,
proizvodnja fosfatnih, nitratnih i kalijevih gnojiva, proizvodnja osnovnih proizvoda za
zaštitu bilja i biocida, proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda, proizvodnja
eksploziva),
gospodarenje otpadom (postrojenja za odlaganje i obradu opasnog otpada, spaljivanje
komunalnog otpada, odlaganje neopasnog otpada, odlagališta otpada),
ostale aktivnosti (proizvodnja celuloze iz drva, proizvodnja papira i kartona, postrojenja
za prethodnu obradu ili bojenje vlakana ili tekstila, postrojenja za štavljenje kože,
klaonice, prerada i proizvodnja hrane od sirovina životinjskog i biljnog porijekla, prerada
i proizvodnja mlijeka, postrojenja za odlaganje i obradu životinjskih trupala i otpada
životinjskog porijekla, postrojenja za intenzivan uzgoj peradi i svinja, postrojenja za
površinsku obradu tvari, predmeta ili proizvoda koja se koriste organskim otapalima,
postrojenja za proizvodnju ugljika ili grafita.)
IPPC Smjernicom propisuju se mjere predviñene za sprečavanje ili - gdje to nije moguće -
za smanjenje ispuštanja (emisija) u zrak, vodu ili tlo kao posljedice prije spomenutih
aktivnosti, uključujući i mjere koje se odnose na otpad, a sa svrhom postizanja visokog
stupnja zaštite okoliša u cjelini.
Nabrojane djelatnosti su, u skladu s IPPC Smjernicom podložne ishoñenju tzv. integrirane
dozvole, koja sadržava uvjete kojim se osigurava da postrojenje ispunjava zahtjeve iz IPPC
Smjernice. Dozvole se izdaju kako za nova, tako i za postojeća postrojenja. Ni jedno novo
postrojenje ne može biti pušteno u rad bez dozvole, a za postojeća postrojenja odreñuju se
uvjeti za usklañenje rada sa zahtjevima Smjernice u odreñenom roku.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
15

Naručitelj: Zadarska županija
Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije: Dodatak C
Dozvolu izdaje nadležno tijelo Države, a ona sadržava:
granične vrijednosti emisija i po potrebi uvjete za osiguranje zaštite tla, vode i mjere za
zbrinjavanje otpada, a sve temeljeno na najboljoj raspoloživoj tehnologiji
odredbe za smanjenje dugoročnog i prekograničnog onečišćenja i osiguranje visoke
razine zaštite okoliša kao cjeline
uvjete za praćenje emisija (mjerne metode, učestalost mjerenja, postupak vrednovanja
i obveza dostavljanja podataka)
mjere koje se odnose na uvjete rada koji odstupaju od uobičajenih uvjeta rada (u
slučaju opasnosti u pogledu utjecaja na okoliš treba imati odgovarajuće odredbe za
pokretanje, kvarove s propuštanjem, trenutačno zaustavljanje i prestanak rada)
druge specifične uvjete koje država ili nadležna vlast u državi smatra neophodnim.
Na području Zadarske županije djeluju tvrtke i postrojenja, koja se prema popisu
industrijskih djelatnosti iz IPPC Smjernice, smatraju obveznima za ishoñenje dozvole.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
16