prostorni plan federacije bosne i hercegovine za period 2008.

Prostorni plan FBiH 2008.-2028. godine-
-PRIJEDLOG PLANA-
Iz tih razloga pristupilo se izradi osnovne koncepcije prostornog razvoja bazirane na
alternativnim matricama koje uvažavaju strateška opredjeljenja nosioca uređenja prostora, s
jedne strane, te elemente dugoročnog planiranja i rješenja konflikata u prostoru s druge strane.
Na tom principu alternativno se tretiraju dva uporedna koncepta prostornog razvoja: s jedne
strane dominira aspekt koristenja prirodnih resursa i razvoja infrastrukturnih sistema a s druge
strane aspekt zaštite prirodnih i stvorenih vrijednosti.
Osnovni koncept prostornog razvoja FBiH podržava i artikuliše pozitivne tendencije u
dosadašnjem prostornom razvoju. Kao što je i ocjena stanja u prostoru dala generalni zaključak,
tako se i planskim rješenjima podržavaju osnovne osovine razvoja definisane u mogućim
pravcima razvoja.
Realizaciju prometnih koridora Evropskog ranga prati uspostavljanje i koridora regionalnog
karaktera. Ovi koridori se uglavnom uspostavljaju od zapada ka istoku unutar prostora RS i
prema jugoistoku pružanjem Dinarskog masiva unutar prostora FBiH.
Realizacija planiranog koridora Bosanski Novi - Prijedor- Banja Luka - Doboj - Brčko-Bijeljina
bi bila od velikog značaja i za povezivanje Unsko - Sanskog Kantona sa većim dijelom FBiH.
Ovakav planski pristup je isključivo strateški, s ciljem revitalizacije i integrisanja cjelovitog
prostora FBiH. Na identičan način se tretira i planirani koridor koji povezuje Unsko-sanski,
Livanjski i Zapadno-hercegovački kanton sa Mostarom.
Razvoj ove regije se bazira na uskoj povezanosti sa razvojem primorskog dijela R. Hrvatske,
koristeći svoje komparativne prednosti. Uspostavljanje ovih koridora iz pravca Karlovca i
Rijeke, te Siska i Zagreba zahtijeva prije svega usaglašavanje strateških opredjeljenja Države
BiH sa R. Hrvatskom.
Jedan od prijedloga prostorne organizacije FBiH jeste policentrična struktura polova razvoja,
polova rasta i transmisije razvoja. Alimentira se iz naseobinskog fonda kantonalnih i općinskih
centara. Rang i razvojne funkcije su klasificirani prema analizi stanja i projekciji uvjetnih
sistemskih karakteristika naseobinskog fonda centralnih naselja. Rezultanti kompozit se iskazuje
grupacijama: A.-Pol razvoja 1.–Sarajevo; B.-Polovi razvoja 2.-Tuzla, Zenica, Mostar i Bihać; C.-
Polovi rasta odnosno transmisije razvoja 3. su 48 općinskih centara i D.-Transmisija razvoja su
23 ostala općinska centra ( tabeli i na karti br.10.).
Federalni prostorni obuhvat je uvjetovao pozicioniranje Bihaća u grupaciju B. Polova razvoja 2.
sa Tuzlom, Zenicom i Mostarom. Ova grupacija predstavlja okosnicu suvremenog koncepta
regionalnog razvoja. Geoprometni položaj i prirodne pogodnosti, populacijski potencijal Bihaća i
jako demografsko zaleđe, uticaj jakih gravitacionih centara Karlovac, Rijeka, Zagreb, a
udaljenost od Sarajeva, generišu interakcijske procese koji rezultiraju razvojnim spregama na
upečatljivo prepoznatljivom prostornom obuhvatu.
Potreba za integracijskim planskim elementima na nivou BiH i šire regije, opredjeljenost ka
očuvanju prirodnih vrijednosti, prioritetnoj opredjeljenosti ka razvoju poljoprivrede i turizma u
procesu Evropskih integracija, te očuvanje svih vidova specifičnosti su temelj osnovne
koncepcije prostornog razvoja FBiH.
Nosilac pripreme Plana : Federalno ministarstvo prostornog uređenja
Nosilac izrade Plana: Konzorcij : IPSA INSTITUT,UZBIH, ECOPLAN,
14