prostorni plan federacije bosne i hercegovine za period 2008.

Prostorni plan FBiH 2008.-2028. godine-
-PRIJEDLOG PLANA-
• u nizijskom rejonu (Posavski kanton i aluvijalne ravni u dolinama većih rijeka
neobradivog zemljišta praktično nema izuzev neznatnih površina pod trsticima, barama i
ribnjacima),
• u brdskom rejonu (do 1000 m n. m.; sjeverni dio Unsko-sanskog, Zeničko-dobojskog i
Tuzlanskog kantona) navedeni omjer je približno 80 prema 20,
• u planinskom rejonu ( površine iznad 1000 m n.m.) omjer obradivog i neobradivog je
približno 20- 80,
• u kraškim predjelima (Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački kanton) omjer
obradivog i neobradivog je približno 60-40 u korist neobradivog
2.3.2. Zone proizvodne sposobnosti i način korištenja zemljišta
Pod zoniranjem se podrazumijeva grupisanje bonitetnih kategorija zemljišta u jedinstvene cjeline
koje se međusobno razlikuju, ne samo prema proizvodnoj sposobnosti zemljišta, nego i uslovima
proizvodnje i načina korištenja.
Aproksimacija promjena u zonama proizvodne sposobnosti po kantonima (ha)
Obuhvat Polj. zem. Agrozona I Agrozona II Agrozona III
ha % ha % ha %
USK 177.709,9 66.003 37,1 93.568 52,7 18.100 10,2
POSAVSKI 24.596,6 24.268 98,7 327 1,3 0 0
TUZLANSKI 119.983,8 51.367 42,8 62.790 52,3 5.823 4,9
ZE-DO 100.546,5 20.324 20,2 79.369 78,9 853 0,8
BOS.-PODRINJSKI 17.062,7 2.105 12,3 14.505 85,0 451 2,6
SBK 96.221,3 24.525 25,5 63.377 65,9 7.808 8,1
HNK 210.845,6 22.622 10,7 66.031 31,3 122.191 58,0
ZHK 29.596,3 3.973 13,4 6.838 23,1 19.310 65,2
SARAJEVSKI 299,03 11.485 38,4 17.333 57,9 1.084 3,6
KANTON 10 193.022,9 36.801 19,1 112.831 58,5 43.389 22,5
FEDERACIJA BiH 996.632 263.479 26,4 517.001 51,7 219.009 21,9
Agrozona I
Sa aspekta zemljišnih potencijala ovo je najvrijednije područje F BiH. Zahvata površinu od cca
263.479 ha ili 26,4% poljoprivrednog zemljišta. Predstavljena je I, II i III kategorijom, IVa i IVb
bonitetnom podkategorijom. Ovo je zona intenzivne poljoprivredne proizvodnje,a zastupljena
je u nizijskom području (Posavina), odnosno dolinama većih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina i
Neretva) te kraškim poljima u Hercegovin, sa mogućnostima potpunog uređenja poljoprivrednog
zemljišta, uključujući i izgradnju irigacionih sistema. Sa tehničkim mjerama, produktivnost
zemljišta se znatno povećava i uz odgovarajuće agrotehničke i hidrotehničke zahvate neki prinosi
se mogu udvostručiti u odnosu na sadašnje stanje.
U nizijskom području dominantna je ratarska proizvodnja, u riječnim dolinama i u blizini većih
naselja na području ove zone, dominira ratarsko-povrtlarska proizvodnja to i glavni razlozi koji,
osim potencijalnih mogućnosti samog zemljišta, opredjeljuju ovaj vid proizvodnje koja zahtijeva
intenzivnu obradu i savremenu agrotehniku uz mogućnost navodnjavanja. Na drugom mjestu je
proizvodnja mlijeka i mesa odnosno krme i sijena, a tek na trećem mjestu je proizvodnja voća.
Ovakav oblik proizvodnje osim prirodnih pogodnosti diktira i blizina tržišta, izgrađenost
komunikacija i mogućnost transporta osjetljivih kultura.
Nosilac pripreme Plana : Federalno ministarstvo prostornog uređenja
Nosilac izrade Plana: Konzorcij : IPSA INSTITUT,UZBIH, ECOPLAN,
44