uzročnici stresa

abiotički čimbenici stresa
temperatura
uzročnici stresa
biotički čimbenici stresa
voda
radijacija
kemijski stres
vrućina
hladnoća
suša
plavljenje (hipoksija)
svjetlo
UV
ionizirajuće zračenje
mineralne soli (nedostatak, suvišak)
“polutanti” (teški metali, pesticidi)
plinoviti toksini
infekcije
mehanički stres
vjetar
herbivori
gibanje tla
uronjenost
ostalo
kompeticija
električno polje
magnetsko polje

heliofilne b.
kserofilne b.
termofilne b.
skiofilne b.
hidrofilne b.
psihrofilne b.
glikofilne b.
nitrofilne b.
acidofilne b. alkalifilne b.
halofilne b.

Orno-Quercetum ilicis
Ostryo-Quercetum pubescentis
Querco-Carpinetum orientalis

Eurosibirsko-sjevernoamerička regija
Srednje-europska provincija
Ilirska provincija
HOLARKTIS
Mediteranska regija
Istočno-mediteranska provincija

Antonić et al. (2000), Natura Croatica 9(1): 1-13
“Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate”
nizinske listopadne š. (+ pop. i moč.)
prigorske listopadne š.
gorske listopadne mezofilne š.
visokogorske miješane š.
pretplaninske listop. i crnog. š.
gorske listopadne termofilne š.
mediteranske listopadne š.
mediteranske miješane š.
mediteranske vazdazelene š.

1.Mediteranska regija
1.1. Mediteransko litoralni pojas
1.2. Mediteransko montani pojas
2.Eurosibirsko-sjevernoamerička regija
2.1 Nizinski pojas
2.2. Brežuljkasti pojas
2.3. Brdski pojas
2.4. Gorski pojas
2.5. Pretplaninski pojas

1.Mediteranska regija
1.1. Mediteransko litoralni pojas
1.1.1. Stenomediteranska zona –šume alepskog bora
1.1.2. Eumediteranska zona-šume hrasta crnike
1.1.3. Submediteranska zona- šume bijelog graba i hrasta medunca
1.2. Mediteransko montani pojas
1.2.1. Epimediteranska zona-šume crnog graba i hrasta medunca
1.2.2. Hemimediteranska zona-šume dalmatinskog crnog bora, šume crnike i crnog graba
2.Eurosibirsko-sjevernoamerička regija
2.1 Nizinski pojas
2.1.1. Šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom
2.1.2. Šume hrasta lužnjaka i običnog graba
2.1.3. Šume poljskog jasena
2.1.4. Šume crne johe
2.1.5. Šume vrba i topola
2.2. Brežuljkasti pojas
2.2.1. Šume hrasta kitnjaka i običnog graba
2.2.2. Šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena
2.2.3. Termofilne šume s crnim grabom i hrastom meduncem
2.3. Brdski pojas
2.3.1. Brdske šume bukve
2.3.2. Acidofilne šume bukve s bekicom
2.3.3. Primorske šume bukve s jesenskom šašikom
2.3.4. Reliktne šume lipe i tise
2.3.5. Reliktne šume crnog bora
2.4. Gorski pojas
2.4.1. Šume bukve i jele
2.4.2. Šume jele s rebračom
2.5. Pretplaninski pojas
2.5.1. Subalpske šume bukve
2.5.2. Klekovina bora krivulja
2.5.3. Šume smreke

1. VEGETACIJA ŠIKARA
2. VEGETACIJA SJEČINA
NEŠUMSKA VEGETACIJA
3. VEGETACIJA VISOKIH ZELENI
4. TRAVNJACI I VRIŠTINE
Primorski travnjaci (Thero-Brachypodietea)
Brdski i planinski travnjaci kopnenih područja (Festuco-Brometea i Elyno-Seslerietalia)
Nizinski travnjaci kopnenih područja (Molinio-Arrhenatheretea)
Vrištine i travnjaci na kiselim tlima
5. CRETNA VEGETACIJA
6. MOČVARNA I VODENA VEGETACIJA
7. VEGETACIJA MORSKIH OBALA
8. VEGETACIJA ŽIVIH PIJESAKA
9. VEGETACIJA PUKOTINA STIJENA
10. VEGETACIJA TOČILA (SIPARA)
11. VEGETACIJA PEĆINA
12. KOROVNA I RUDERALNA VEGETACIJA

1. Holistički pristup – Clements;
2. Sistematski pristup – Braun-Blanquet; Nichols; Warming
3. Individualistički pristup – Gleason
4. naglasak na dinamičke odnose – Clements; Whittaker;
Daubenmire; Curtis, McIntosh
5. naglasak na poretku – Braun-Blanquet
Američka škola – intenzivna ekološka istraživanja; dinamičko shvaćanje
zajednice
Ruska škola – međusobni odnosi vrsta; struktura (nadzemna, podzemna);
godišnji rzavitak – osobine zajedničkog života
Upsalska škola – floristički sastav – u konstantnosti traži osnovne zakone
formiranja b. zajednica
Švicarsko-Francuska – floristički sastav; sintetske oznake (nazočnost i
karakterističnost); ističe usku povezanost b. zajednica sa staništem

RELEVÉ - metoda
- Josias Braun-Blanquet (1928) – “Pflanzensoziologie”
Sinonimi:
- SIGMA (Station Interantionale de Geobotanique Mediterraneene et Alpine)
- Brain-Blanquet
- Zurich-Montpellier (Z-M) school
-procjene pokrovnosti (više skala: Braun-Blanquet; Domin-Krajina; Daubenmire)
-vegetacijska snimka - relevé

Minimalne površine za različite vegetacijske tipove
Vegetacijski tip
Torpske kišne šume
Min. površina (m 2 )
1000 – 50 000
Umjerene šume:
“nadstojna etaža”
“podstojna etaža”
suhi umjereni travnjaci
vrištine
vlažne livade
z. mahovina i lišajeva
200 – 500
20 – 200
50 – 100
10 – 25
5 – 10
0,1 - 4

Braun-Blanquet
Klasa Pokrovnost(%)
5
75 – 100
4
50 – 75
3
25 – 50
2
5 – 25
1
1 – 5
+
< 1
r

Fitocenološka sistematika
razred
-etea
Querco-Fagetea
red
-etalia
Fagetalia
sveza
-ion
Aremonio-Fagion
asocijacija
-etum
Omphalodo-Fagetum
subasocijacija
-etosum
Omphalodo-Fagetum
subas. galietosum odorati

RAZREDI
Asplenietea rupestris
Adiantetea
Crithmo-Limonietea
Thlaspietea rotundifolii
Ammophiletea
Salicornietea
Juncetea maritimi
Chenopodietea
Bidentetea tripartiti
Artemisietea
Plantaginetea
Epilobietea angustifolii
Lemnetea
Potametea
Littorelletea (1)
Zosteretea
Isoëto-Nanojuncetea
Phragmitetea
Molinio-Arrhenatheretea (29)
Brachypodio-Chrysopogonetea
Festuco-Brometea
Elino-Seslerietea
Nardo-Callunetea
Scheuchzerio-Caricetea fusci
Oxycocco-Sphagnetea
Betulo-Adenostyletea
Querco-Fagetea (34)
Quercetea robori-petraeae
Quercetea ilicis
Erico-Pinetea
Vaccinio-Piceetea

Q U E R C O – F A G E T E A
PRUNETALIA SPINOSAE
Berberidion
QUERCETALIA PUBESCENTIS
Orno-Ostryon
Ostryo-Carpinion orientalis
Quercion pubescentis-petraeae
FAGETALIA
Carpinion betuli
Aremonio-Fagion
Luzulo-Fagion
POPULETALIA
Alno-Ulmion
Alno-Quercion roboris
SALICETALIA PURPUREAE
Salicion eleagni
Q U E R C E T E A I L I C I S
QUERCETALIA ILICIS
Quercion ilicis
Oleo-Ceratonion
CISTO-ERICETALIA
Cisto-Ericion
V A C C I N I O – P I C E E T E A
VACCINIO-PICEETALIA
Piceion abietis
Abieti-Calamagrostion
Pinion mugi

QUERCO – FAGETEA
Acer campestre, Corylus avellana,
Cornus sanguinea, Hedera helix,
Primula vulgaris, Viola reichenbachiana
PRUNETALIA SPINOSAE
Prunus spinosa, Cornus sanguineus,
Crataegus monogyna, Ligustrum vulgare
FAGETALIA
Acer pseudoplatanus, Daphne mezereum,
Anemone nemorosa, Sanicula europaea,
Aposeris foetida, Corydalis bulbosa
QUERCETALIA PUBESCENTIS
Quercus pubescens, Sorbus aria,
Cotynus coggygria, Geranium sanguineum
CARPINION BETULI
Acer campestre, Prunus avium,
Carpinus betulus, Rosa arvensis,
Anemone nemorosa, Asarum europaea
AREMONIO – FAGION
Cardamine enneaphyllos, Daphne laureola,
Scopolia carniolica, Helleborus niger,
Cyclamen purpurascens
LUZULO – FAGION
Luzula luzuloides, Prenanthes purpurea

Plitko tlo na dolomitu ili strmom
vapnenačkom obronku
Dublja naslaga tla povrh
vapnenaca u uvali
Inicijalni stadij na stijeni
Seslerietum kalnikensis
Trajni stadij šum. veg.
uvjetovan relj. i klimom
Zonalna šumska
vegetacija
Erico-Ostryetum Calamagrosti-Abietetum Piceetum croaticum montanum
Fagetum croaticum
montanum
abietetosum
Sječine i izvale
Atropetum bella-donae
Telekietum speciosae
Stalna košnja
Bromo-Plantaginetum
Arnico-Nardetum
Osnivanje kultura
Poljoprivredna kultura
napuštanje kultura
Alchemillo-Trisetetum
Festuco-Agrostetum
Hranjive tvari potrošene
Bromo-Plantaginetum
Arnico-Nardetum
Horvat 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske

LITERATURA
SKRIPTE:
Alegro, 2000. Vegetacija Hrvatske (pdf) – na webu kolegija
Šegulja, Topić, 2000. Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i ekologije
bilja (dostupno za fotokopiranje ili kupnju kod asistentice Zorane Sedlar)
RADOVI:
(korisni prilikom slaganja herbara prema biljnim zajednicama, a također i za svladavanje gradiva):
*Horvat, I., 1962. Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prirodoslovna
istraživanja / Knjiga 30, Acta Biologica II
*Horvatić, S., 1963. Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom
vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja / Knjiga
33, Acta Biologica IV
* Dostupno u biblioteci Botaničkog zavoda