Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Jedan od cil<strong>je</strong>va Tempus pro<strong>je</strong>kta <strong>je</strong><br />
upoznavan<strong>je</strong> s <strong>pravo</strong>m okoliša, n<strong>je</strong>govim<br />
znača<strong>je</strong>m i prim<strong>je</strong>nom u Republici<br />
Hrvatskoj. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta<br />
u Splitu postoji zasebni kolegij<br />
Pravo zaštite morskog okoliša koji <strong>je</strong> uspostavl<strong>je</strong>n<br />
kao dio studijskog programa za bolonjske studente.<br />
Kolegij se realizira na 5. godini studija i to kao<br />
<strong>je</strong>dnosemestralni predmet. S obzirom na cil<strong>je</strong>ve<br />
Tempus pro<strong>je</strong>kta:<br />
1. Razvitak ljudske i materijalne kvalitete i kapaciteta<br />
Sveučilišta u Splitu/Pravnog fakulteta na područjima<br />
Europskog prava, prava zaštite okoliša<br />
(mora), predavanja i učenja koja se temel<strong>je</strong> na case<br />
metodi, standardi i kontrola kvalitete na Sveučilištu<br />
u Splitu/Pravnom fakultetu, implementacija<br />
bolonjskih načela;<br />
2. Reforma i sistematizacija posto<strong>je</strong>ćih i uvođen<strong>je</strong><br />
novih dodiplomskih i postdiplomskih studijskih<br />
programa i metoda povezanih s gore navedenim<br />
područjima;<br />
3. Razvoj okvirne strukture dvogodišn<strong>je</strong>g specijalističkog<br />
studijskog programa iz<br />
- Europskog prava<br />
- Prava zaštite okoline;<br />
4. Razvoj i uvođen<strong>je</strong> temeljnih načela, metoda i<br />
procedura za kvalitetu kontrole na Sveučilištu/<br />
Pravnom fakultetu u Splitu;<br />
5. Poboljšan<strong>je</strong> implementaci<strong>je</strong> bolonjskih načela.<br />
PFS bi u pro<strong>je</strong>kciji daljn<strong>je</strong>g razvoja zasigurno<br />
mogao realizirati ambiciozniji plan. Taj bi se<br />
plan sastojao u organiziranju dvogodišn<strong>je</strong>g specijalističkog<br />
studijskog programa iz Prava zaštite<br />
okoliša. U<strong>pravo</strong> o tome i govori mogućnost iz t.<br />
3. pro<strong>je</strong>kci<strong>je</strong> cil<strong>je</strong>va Tempus Pro<strong>je</strong>kta CD-JEP-<br />
41011-2006.<br />
Prema izvodu iz Ugovora ko<strong>je</strong>ga <strong>je</strong> nositelj (Grantholder)<br />
Tempus Pro<strong>je</strong>kta CD-JEP-41011-2006<br />
prof. H. Roggemann sklopio s Europskom komisijom<br />
cil<strong>je</strong>vi su:<br />
• REVIDIRATI I OSUVREMENITI DODIPLOM-<br />
SKE I POSLIJEDIPLOMSKE PROGRAME PRA-<br />
TEMPUS PROGRAMME<br />
Legal Education at the University of Split (LE Split)<br />
Period 1/9/2007 - 31/8/2009<br />
Agreement Number - [CD_JEP-41011-2006(HR)]<br />
TEMPUS INFO-LETTER No. 5<br />
Si<strong>je</strong>čanj/January - Ožujak/March 2008.<br />
Što <strong>je</strong> <strong>pravo</strong> okoliša<br />
VNOG STUDIJA NA SVEUČILIŠTU U SPLITU.<br />
OSIGURATI MOGUĆNOST OSOBLJU DA NA-<br />
DOGRADE NJIHOVO ZNANJE, PRIPREMU<br />
PROGRAMA ZA NOVE STUDIJSKE PROGRA-<br />
ME I NJIHOVU IZVEDBU<br />
• POBOLJŠATI SUSTAV I PROCEDURE OSI-<br />
GURANJA KVALITETE U REKTORATU SVEU-<br />
ČILIŠTA U SPLITU<br />
Zašto <strong>je</strong> važno studirati <strong>pravo</strong> okoliša<br />
Do 1972. godine kada se <strong>je</strong> u Stockholmu održala<br />
konferencija UN-a “Čov<strong>je</strong>k i biosfera” čija<br />
<strong>je</strong> deklaracija prvi put sadržavala zaključak da <strong>je</strong><br />
“okoliš” postao političko pitan<strong>je</strong> prvog reda, politika<br />
koja <strong>je</strong> vodila računa o okolišu uglavnom se<br />
<strong>je</strong> bavila man<strong>je</strong> ili više tehničkim m<strong>je</strong>rama iz područja<br />
javnog zdravstva (pitan<strong>je</strong> kvalitete vode,<br />
zagađen<strong>je</strong> zraka); potom zaštitom potrošača i zaštitom<br />
fair-konkurenci<strong>je</strong> (propisi koji su obvezivali<br />
proizvođače da se na deklaraciji robe široke potrošn<strong>je</strong><br />
iznesu podaci o sastavu eventualnih štetnih<br />
supstanci), sigurnosnim problemima (pitan<strong>je</strong>m<br />
sigurnosti na radu, prevencijom). Dramatično<br />
ugrožavan<strong>je</strong> okoline imalo <strong>je</strong> za posl<strong>je</strong>dicu da su<br />
se početkom osamdesetih godina javile nove političke<br />
stranake (“zeleni”) ko<strong>je</strong> su svojom živom aktivnošću<br />
i ideologijom koja često ide protiv stru<strong>je</strong><br />
tradicionalnih li<strong>je</strong>vih ili desnih stranaka dale novi<br />
podstrek problematici okoliša, m<strong>je</strong>rama, položaju,<br />
pravima i obvezama čov<strong>je</strong>ka i za<strong>je</strong>dnice. Od 1990.<br />
godine svekolika ekološka problematika posta<strong>je</strong><br />
središnji element državne politike kako u razvi<strong>je</strong>nim<br />
zemljama, tako i u zemljama u razvoju.<br />
Ustav Republike Hrvatske očuvan<strong>je</strong> prirode i<br />
čov<strong>je</strong>kova okoliša konstitucionalizira kao <strong>je</strong>dnu<br />
od najviših vrednota ustavnog poretka Republike.<br />
Potonja vrednota <strong>je</strong> uporište čl. 69. Ustava kojim<br />
se jamči <strong>pravo</strong> na zdravi život po<strong>je</strong>dinaca i kolektiva.<br />
Za razliku od čl. 58. koji određu<strong>je</strong> da se<br />
“svakome građaninu jamči <strong>pravo</strong> na zdravstvenu<br />
zaštitu”, <strong>pravo</strong> na zdrav život iz čl. 69. izvire iz problematike<br />
okoliša, na što upuću<strong>je</strong> i stavak drugi<br />
ovog članka koji izričito specificira i posebno <strong>pravo</strong><br />
- “<strong>pravo</strong> građana na zdrav okoliš”. Stavak treći<br />
čl. 69. određu<strong>je</strong> da su “građani, državna, javna i
gospodarska ti<strong>je</strong>la i udruge dužni, u sklopu svojih<br />
ovlasti i d<strong>je</strong>latnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti<br />
zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša”. Taj<br />
članak pokazu<strong>je</strong> da se i Hrvatska pridružila onim<br />
zemljama ko<strong>je</strong> su osigurale normativnu poziciju<br />
m<strong>je</strong>ra ko<strong>je</strong> se odnose na <strong>pravo</strong> na zdravi život, a isti<br />
može postojati samo u zdravom okolišu. Pravo na<br />
zdrav okoliš pretpostavka <strong>je</strong> prava na zdravi život.<br />
Funkcija prava u zaštiti ljudskog okoliša ima<br />
velikih sličnosti s funkcijama tradicionalnog privatnog<br />
prava. To se može zaključiti po usklađivanju<br />
međusobno suprostavl<strong>je</strong>nih alternativa, kao i po<br />
nastojanjima da se uravnoteže važniji ekonomski i<br />
razvojni odnosi, s <strong>je</strong>dne strane, te opasnosti od šteta<br />
izazvanih tzv. ”okolinskim” akcijama, s druge strane.<br />
Priroda ravnoteže s vremenom se promi<strong>je</strong>nila.<br />
Prvo, početna ravnoteža danas <strong>je</strong> u velikoj m<strong>je</strong>ri<br />
ovisna o politici legislature. Drugo, kao i među privatnim<br />
strankama, ekonomski obziri mogu prevagnuti<br />
u odnosu na važnost individualne štete. Ipak,<br />
<strong>pravo</strong> na zaštitu ljudskog okoliša, kakvo <strong>je</strong> danas,<br />
ne može ostati ravnodušno prema spoznaji da su<br />
određene posl<strong>je</strong>dice politike na ovom planu stalne i<br />
neopozive. Neminovna šteta <strong>je</strong> prilika da se iznađu<br />
putovi možda <strong>je</strong>dnoj drugoj vrsti ravnoteže, kada<br />
će javni interes pri<strong>je</strong> zahti<strong>je</strong>vati zabranu nego regulaciju,<br />
neovisno o nadoknadi ekonomske štete.<br />
Pravo na zaštitu ljudskog okoliša ne razliku<strong>je</strong> se<br />
od drugih prava, pa se s razlogom postavlja pitan<strong>je</strong><br />
zakonskih sankcija. Efektivne zakonske sankci<strong>je</strong><br />
ko<strong>je</strong> uključuju kaznu i kažnjavan<strong>je</strong> važno su<br />
pitan<strong>je</strong> u svakoj grani prava. Regulacija ovog prava,<br />
a posebno regulacija štetnih emisija, uglavnom<br />
ima ekonomske posl<strong>je</strong>dice. U prošlosti industrija<br />
i potrošači nisu plaćali zrak i vodu, smatrajući<br />
ih “izvanjskim” troškovima proizvodn<strong>je</strong>. Prema<br />
tome, bitan <strong>je</strong> problem regulaci<strong>je</strong> zaštite ljudskog<br />
okoliša da se nađe način kojim bi se prisilila industrija<br />
da preuzme troškove za ko<strong>je</strong> rani<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> marila.<br />
Internalizacija tih “izvanjskih” troškova ima<br />
za posl<strong>je</strong>dicu odabir sankcija. U ovom složenom<br />
području valjalo bi se držati sl<strong>je</strong>dećeg naputka:<br />
Ako <strong>je</strong> svrha regulaci<strong>je</strong> sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> zagađenja okoline,<br />
a ne kažnjavan<strong>je</strong> zagađivača, onda će niz sankcija<br />
krivične, građanske, pravične, administrativne<br />
prirode, kao i niz pozitivnih pobuda kao što su<br />
posebni porezni postupci, biti zami<strong>je</strong>n<strong>je</strong>ni novim<br />
eksperimentalnim metodama. Na to prisiljava<br />
upotreba adekvatnih kontrolnih sredstava, što u<br />
velikoj m<strong>je</strong>ri ovisi o znanstvenom i tehnološkom<br />
razvitku, koji zahti<strong>je</strong>va velika novčana ulaganja.<br />
U suštini, <strong>pravo</strong> zaštite okoliša spada u grupu<br />
pozitivnih prava <strong>je</strong>r se od države očeku<strong>je</strong> da nešto<br />
učini za svo<strong>je</strong> pripadnike. No, ta obveza zaštite<br />
zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša dužnost<br />
<strong>je</strong> i drugih društvenih grupa i institucija. Značajno<br />
<strong>je</strong> istaknuti da članak 69. Ustava ne sadrži zakonsku<br />
enoncijaciju koja bi obvezivala Republiku<br />
Hrvatsku da pri<strong>je</strong> ili kasni<strong>je</strong> donese odgovarajući<br />
broj propisa. Ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o odredbama kojima se daju<br />
“određeni naputci zakonodavcu, kao i pravna<br />
osnovica za određeno reguliran<strong>je</strong>”.<br />
Posto<strong>je</strong>ći kolegij Pravo zaštite morskog okoliša<br />
na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dio <strong>je</strong> studijskog<br />
programa 5. godine studija (IX semestar).<br />
U cilju pripreme i izrade zaokruženog studijskog<br />
programa koji bi tematizirao <strong>pravo</strong> zaštite<br />
okoliša, koordinacija Tempus pro<strong>je</strong>kta <strong>je</strong> na Pravnom<br />
fakultetu oformila seminarsku grupu na kojoj<br />
će se izlagati odabrana poglavlja iz problematike<br />
prava na zaštitu okoliša. Tu grupu sačinjavaju<br />
sl<strong>je</strong>deći studenti III. godine:<br />
Alavanja Nataša, Aras Mate, Babaja Sunčica,<br />
Barbarić Dani<strong>je</strong>l, Basić Darko, Belohradsky Frano,<br />
Buljan Nevena, Burić Ana, Čule Sonja, Čulić<br />
Ljubica, Čulin Željka, Dujo St<strong>je</strong>pan, Glavaški<br />
Stanislava, Gogić Mislav, Krka Marina, Mandić<br />
Srećko, Marinelić Ivana, Pandžić Domagoj, Parać<br />
Ivana, Rimac Danko, Samac Mirta, Sul<strong>je</strong> Mario,<br />
Šare Marina, Tadić Margarita, Tucak Jelena,<br />
Vuletić Vanja, Andreja Šarić.<br />
U sklopu programa seminara studentima će se ti<strong>je</strong>kom<br />
II. semestra akademske godine 2008. izložiti<br />
određena poglavlja.<br />
Prof. dr. Arsen Bačić (mr. sc. Petar Bačić) – Uvod<br />
u <strong>pravo</strong> zaštite okoliša (Ožujak/March 2008)<br />
Prof. dr. Hrvo<strong>je</strong> Kačer (mr. sc. Ines Medić Musa)<br />
– Zaštita okoliša i građanskopravna odgovornost<br />
(Travanj/April 2008)<br />
Prof. dr. Anita Kurtović-Mišić (mr. sc. Antonija<br />
Krstulović) – Kaznenopravni aspekti zaštite okoliša<br />
(Travanj/April 2008)<br />
Prof. dr. Dragan Bolanča (dr. sc. Petra Amižić) –<br />
Propisi o zaštiti mora (Srpanj 2008)<br />
Ciklus predavanja iz problematike prava zaštite<br />
okoliša otvorio <strong>je</strong> 20. ožujka 2008. godine prof. dr.<br />
sc. Ivo Babić koji <strong>je</strong> studentima govorio na temu<br />
„Ekologija i društvo“.
Change language