27.12.2014 Views

Nakon 20.000. korisnika - Index of - Datalab

Nakon 20.000. korisnika - Index of - Datalab

Nakon 20.000. korisnika - Index of - Datalab

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Broj 115 - 116 • 2010.<br />

Blog <strong>of</strong>f:<br />

Kraj jedne ere<br />

Zaštita:<br />

Cloud Security<br />

Cloud Computing:<br />

Koji cloud je najbolji za posao<br />

Intervju: Andrej Mertelj, CEO, DataLab d.d.<br />

<strong>Nakon</strong> <strong>20.000.</strong> <strong>korisnika</strong><br />

Intervju: Goran Milošević, Technology Service Manager, HP d.o.o<br />

Filoz<strong>of</strong>ija usluga<br />

ISSN 1821-4169<br />

www.internetogledalo.com


Potrebne su godine da Vaš posao naraste...<br />

NE DOZVOLITE DA JEDAN KVAR<br />

HARD DISKA SVE TO ODNESE<br />

Zaštitite Vaš posao sa MozyPro.<br />

Ključ za Vaš posao su informacije i podaci koje<br />

generišete. Ne dozvolite sebi rizik od kvara hard<br />

diskova, virusa, izgubljenih ili ukradenih laptopova.<br />

Zaštitite ono što Vam je najvažnije sa MozyPro online<br />

backup-om.<br />

Proverite koliko je lako backup-ovati u “oblaku”. Za demo,<br />

dodatne informacije ili cene, molimo Vas da nas kontaktirate<br />

na <strong>of</strong>fice@mozy.rs ili mozy@s3.rs.<br />

Sa MozyPro, nikada nećete brinuti ponovo o gubitku<br />

podataka. To je jednostavan, automatski i siguran<br />

backup, koji automatski radi u pozadini, backup-ujući<br />

sve Vaše kritične poslovne informacije na bezbedni<br />

data centar.


Broj 115/116<br />

Uvodnik<br />

Zoran Kovačević<br />

glavni i odgovorni urednik<br />

Slovenačka kompanija DataLab nedavno je poslavila dvadeseto<br />

hiljaditog <strong>korisnika</strong> ERP sistema Pantheon. Zaista impresivan rezultat<br />

i to u periodu recesije! Interesovalo nas je kako je jedna firma u<br />

najtežem periodu svetskog poslovanja, sa pogubnim reperkusijama na<br />

tržište u našem regionu, uspela da napravi ovakav rezultat, što je bio<br />

dovoljan razlog da otputujemo u Sloveniju i uverimo se na licu mesta<br />

kako to sve kod njih funkcioniše. S tim u vezi, u ovom broju "Internet<br />

ogledala" donosimo ekskluzivni intervju sa liderom DataLaba Andrejom<br />

Merteljem. Ovaj intervju možete i da odgledate na našem video kanalu<br />

na www.ogledalo.rs ako izaberete opciju "Intervjui". Inače, posetu ovoj<br />

kompaniji smo iskoristili da sa gospodinom Merteljem napravimo i<br />

jedan drugačiji razgovor koji možete da pročitate i pogledate u našem<br />

časopisu posvećenom menadžerima - "GM Busines & Lifestyle" na<br />

adresi www.gmbusiness.biz. Ovaj drugi intervju je manje "tehnološki" i<br />

fokusiran je na poslovanje, tako da od ove dve priče možete da sklopite<br />

celovitu sliku o tome šta sve jedna kompanija mora da uradi da bi<br />

uspela u ovakvim poslovnim uslovima.<br />

U ovom izdanju "Internet ogledala" smo pažnju poklonili još jednoj<br />

za naše tržište značajnoj kompaniji. Radi se o kompanija HP koja i dalje<br />

zasluženo nosi epitet jednog od najvećih proizvođača hardverske opreme<br />

u svetu, ali poslednjih godina sve više pažnju poklanja razvoju servisa koji<br />

treba da obezbede korisnicima značajne uštede i merljiv povraćaj od<br />

investicija u IT. O ovom poslovnom zaokretu, portfoliju servisa i podršci<br />

koju HP pruža korisnicima preko partnerske mreže razgovarali smo<br />

sa Goranom Miloševićem koji u HP-u u Srbiji obavlja funkciju Technology<br />

Service Managera.<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-116<br />

3


Impressum<br />

SPISAK OGLAŠIVAČA<br />

Broj 115/116<br />

INTERNET OGLEDALO<br />

PUBLISHING PARTNERS<br />

Mozy.com ............................................ 2<br />

HP........................................................ 5<br />

Telegroup • Beograd........................ 11<br />

RAF • Beograd ................................ 13<br />

ComTrade Group ............................. 15<br />

EuNet • Beograd ............................ 19<br />

Micros<strong>of</strong>t S<strong>of</strong>tware • Beograd........ 32<br />

NPS • Beograd ................................ 33<br />

EMC ............................................ 39, 65<br />

<strong>Datalab</strong> .............................................. 47<br />

YUTRO.com....................................... 55<br />

CET • Beograd ................................ 56<br />

Net ++ Technology • Beograd ....... 58<br />

SBB • Beograd ................................ 61<br />

Sat-Trakt • Bačka Topola ............... 68<br />

IIB • Beograd .................................. 69<br />

SpoonLabs Vivo .............................. 70<br />

Korporacija Micros<strong>of</strong>t je od svog osnivanja 1975. globalni<br />

lider u informacionim tehnologijama i preobražaju<br />

načina na koji ljudi komuniciraju, rade i zabavljaju se.<br />

Misija Micros<strong>of</strong>ta je da ljudima i poslovnim subjektima<br />

širom planete omogući da spoznaju svoj pun potencijal.<br />

Ona se ispunjava kroz vrsnu povezanost kompanije sa<br />

svojim klijentima koji gaje poverenje u njene proizvode<br />

i servise, globalnom pristupu uz uvažavanje i podršku<br />

lokalnih partnera i tržišta i beskompromisan kvalitet.<br />

Ljudi u Micros<strong>of</strong>tu odani su zajedničkim vrednostima<br />

poput kreativnosti, integriteta, poštenja i posvećenosti<br />

klijentima, partnerima i tehnologiji. Uspeh svakog Micros<strong>of</strong>tovog<br />

klijenta i partnera uspeh je samog Micros<strong>of</strong>ta.<br />

Firma CET Computer Equipment and Trade osnovana<br />

je 1990. godine u Beogradu. Bavi se računarskom<br />

obukom, izdavanjem i prodajom računarske literature,<br />

prodajom licencnog s<strong>of</strong>tvera i izradom aplikativnih<br />

programa. U želji da ponudi kvalitetno obrazovanje u<br />

oblasti računarstva i informatike, CET je osnovao Računarski<br />

fakultet koji je upisao prvu generaciju studenata<br />

školske 2003/04. godine. Takođe, CET je osnivač i<br />

Računarske gimnazije koja je krenula sa radom školske<br />

2005/06. godine.<br />

Internet ogledalo<br />

Izdavač<br />

Internet ogledalo<br />

Društvo sa ograničenom odgovornošću za<br />

promet intelektualnih usluga,<br />

Beograd - Zemun,<br />

Gradski park 2,<br />

t.r. 145-7386-30 (Marfin Bank A.D.)<br />

Adresa redakcije<br />

Zemun, Gradski park 2<br />

(Hala "Pinki")<br />

tel/fax: (+381 11) 3771-610<br />

Direktor,<br />

glavni i odgovorni urednik<br />

Zoran Kovačević<br />

zoran@internetogledalo.com<br />

Pomoćnik glavnog i odgovornog<br />

urednika<br />

Vesna Kovačević<br />

vesna@internetogledalo.com<br />

Naučni savet<br />

Nikola Marković, pr<strong>of</strong>. dr Milorad Ivković,<br />

pr<strong>of</strong>. dr Mirjana Drakulić, mr Ratimir<br />

Drakulić, pr<strong>of</strong>. dr Đorđe Paunović,<br />

dr Vojkan Vasković, pr<strong>of</strong>. dr Radovan<br />

Bigović, pr<strong>of</strong>. dr Božidar Radenković<br />

Saradnici<br />

Vladan Aleksić, Stevan Majstorović,<br />

Saša Milašinović, Dušan Katilović, Srđan<br />

Stević, mr Dejan Ilić, Sanja Milovanović,<br />

Dejan Protić<br />

Design&Tehnička priprema<br />

Veljko Kovačević<br />

Kontakt<br />

Redakcija:<br />

redakcija@internetogledalo.com<br />

Marketing:<br />

marketing@internetogledalo.com<br />

CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />

Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />

004<br />

INTERNET ogledalo : business &<br />

technologies magazine / glavni i odgovorni<br />

urednik Zoran Kovačević. - 1999, br. 1- .<br />

- Beograd (Gradski park 2) : Internet<br />

ogledalo, 1999- (Beograd : AMD Sistem). - 27<br />

cm<br />

Dostupno i na:<br />

http://www.intobiz.info/news.php. - Mesečno<br />

ISSN 1451-0235 = Internet ogledalo<br />

COBISS.SR-ID 172229895<br />

4<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-116


Sadržaj<br />

Broj 115/116<br />

8 Dešavanja<br />

Huawei osvojio “Nagradu za najbolje rešenje”<br />

TM Foruma, donacija DIN Filip Morisa<br />

niškim školama, najuspešniji nastup kompanije<br />

Canon na sajmu IPEX 2010, za kreiranje fleksibilnijeg<br />

serverskog sistema, predstavljen program<br />

Digitalna Srbija, MTS uveo jeftiniji letnji<br />

roming<br />

16 istraživanje<br />

IDC<br />

Ekonomska kriza izazvala pad potrošnje<br />

IT tržišta u Srbiji 2009. godine<br />

Cisco VNI prognoze 2009-2014<br />

Ogromno povećanje internet saobraćaja u<br />

CEE regionu<br />

20 Intervju<br />

Andrej Mertelj, CEO, DataLab d.d.<br />

<strong>Nakon</strong> <strong>20.000.</strong> <strong>korisnika</strong><br />

Polazeći od uverenja da je uspešno i efikasno<br />

vođenje preduzeća moguće jedino uz podršku<br />

kvalitetnog i sigurnog informacionog sistema,<br />

kompanija DataLab se preko deset godina bavi<br />

upravo razvojem poslovnog s<strong>of</strong>tvera za mala,<br />

srednja i velika preduzeća, a nedavno je njihovo<br />

ERP rešenje Pantheon dobilo svog dvadeset<br />

hiljaditog <strong>korisnika</strong>!<br />

O rešenju koje korisnicima pomaže da "pretvore<br />

podatke u pr<strong>of</strong>it", ali i o modernom partnerskom<br />

modelu koji je DataLab razvio i planovima<br />

za budućnost govori nam Andrej Mertelj,<br />

predsednik upravnog odbora ovog, od nedavno,<br />

deoničarskog društva, sa autoritetom<br />

nekog ko "više od dvadeset godina iskustva u<br />

informatici i sedamnaestogodišnje iskustvo u<br />

preduzetništvu sastavlja u jedinstvenu mešavinu<br />

informacionih i poslovnih znanja" koja prenosi<br />

u Pantheon.<br />

34 Blog <strong>of</strong>f<br />

Kraj jedne ere<br />

36 Cloud Computing<br />

Javni i(li) privatni<br />

Koji cloud je najbolji za posao<br />

40 Zaštita<br />

Akamai<br />

Cloud Security<br />

48 Intervju<br />

Goran Milošević, Technology Service Manager,<br />

HP d.o.o.<br />

Filoz<strong>of</strong>ija usluga<br />

Kompanija<br />

HP, koja i dalje<br />

zasluženo nosi<br />

epitet jednog<br />

od najvećih<br />

proizvođača<br />

hardverske opreme<br />

u svetu, poslednjih<br />

godina sve više<br />

pažnju poklanja<br />

razvoju servisa<br />

koji treba da obezbede korisnicima značajne<br />

6<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-116


uštede i merljiv povraćaj IT investicija. O<br />

ovom poslovnom zaokretu, portfoliju servisa<br />

i podršci koju HP pruža korisnicima preko<br />

partnerske mreže razgovarali smo sa Goranom<br />

Miloševićem koji u HP-u Srbija obavlja<br />

funkciju Technology Service Managera.<br />

58 Data centri<br />

Pr<strong>of</strong>esionalni data centri<br />

AbsolutOK kao primer<br />

Podaci su vaše najveće blago – stoga, kada bi<br />

vam neko ponudio da ih izmestite van okrilja<br />

vaših prostorija, u prvi mah ne biste pomislili<br />

da predlog dolazi od nekoga ko se iole razume<br />

62 Hardware Solutions<br />

Projekat: Sistem Sala - All-IN-ONE Rack<br />

Data centar u jednom reku<br />

Savremena preduzeća zahtevaju veliku pažnju<br />

prilikom odabira IT opreme, bez obzira na njihovu<br />

veličinu. S obzirom da u Srbiji, u poređenju<br />

sa globalnom svetskom situacijom, postoji<br />

vrlo mali broj „velikih“ preduzeća (godišnji<br />

prihod preko 200 miliona evra po SAP klasifikaciji),<br />

praktično svi isporučioci IT rešenja su<br />

upućeni na segment malih i srednjih preduzeća<br />

(Small and Medium Business – SMB)...<br />

Specifičnosti SMB segmenta tržišta se mogu<br />

sagledati kroz niz specifičnosti sa kojima se ova<br />

preduzeća suočavaju u pogledu uvođenja i korišćenja<br />

IT servisa.<br />

64 Novo u ponudi kompanije TeleGroup<br />

Audio i videokonferencijski sistemi<br />

u IT problematiku. Zapravo, istina je potpuno<br />

suprotna.<br />

Veliki data centri, sa napretkom metro i<br />

internet mreža, polako ali sigurno postaju<br />

trend u informatičkoj delatnosti. Tzv.<br />

kolokacija opreme, tj. njeno smeštanje<br />

na udaljenu lokaciju nekog od pružaoca<br />

telekomunikacionih infrastrukturnih<br />

usluga omogućava čitav niz prednosti za<br />

vaše poslovanje. Postojanje fizičkog i video<br />

nadzora, telemetrijske autentifikacije pristupa,<br />

održavanja od strane IT stručnjaka, brzih<br />

Internet i VPN veza omogućava pružaocima<br />

usluga (application providers,) sadržaja<br />

(content providers), kao i firmama čija osnovna<br />

delatnost nije okrenuta Internetu da se bolje<br />

fokusiraju na svoju osnovnu delatnost.<br />

TeleGroup Beograd je proširio poslovnu<br />

ponudu i kroz saradnju sa liderom u<br />

oblasti audio i videokonferencijskih sistema<br />

kompanijom Polycom tržištu Srbije nudi<br />

najsavremenije HD sisteme za interaktivnu<br />

(audio i video) komunikaciju u realnom<br />

vremenu sa fizički udaljenih lokacija.<br />

66 Web panorama<br />

Portal eUprava, dopunjeni PlanPlus,<br />

3steps2site, Pxleyes, Ikariam...<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-116<br />

7


Dešavanja<br />

Izbor: Redakcija<br />

Huawei osvojio<br />

“Nagradu za<br />

najbolje rešenje”<br />

TM Foruma<br />

Kompanija Huawei je osvojila<br />

“Nagradu za najbolje rešenje”<br />

za svoj Sistem podrške<br />

poslovanju sledeće generacije<br />

(NGBSS) na TM svetskom<br />

forumu menadžera u Nici, u<br />

Francuskoj. (TM forum je vodeća<br />

svetska asocijacija u oblasti<br />

telekomunikacija koja za<br />

cilj ima unapređenje poslovne<br />

efikasnosti kompanija u ovom<br />

sektoru i njihovih dobavljača.<br />

Forum obuhvata sektore<br />

informacija, komunikacija<br />

i zabave, i pruža praktična<br />

rešenja i smernice u cilju<br />

unapređenja digitalnih<br />

usluga.)<br />

Nagrađeno rešenje omogućava<br />

upotrebu različitih<br />

platformi kroz sistem otvorene<br />

arhitekture, obezbeđujući<br />

operatorima uvećanje<br />

prihoda, smanjenje troškova,<br />

unapređenje efikasnost<br />

i optimizaciju poslovnih procesa.<br />

Huawei pruža usluge za 45<br />

od 50 najvećih operatora na svetu,<br />

uz više od milijardu <strong>korisnika</strong><br />

širom sveta. Kompanija je<br />

posvećena obezbeđivanju inovativnih<br />

i originalnih proizvoda,<br />

usluga i rešenja u cilju stvaranja<br />

dugoročne vrednosti i potencijala<br />

za razvoj njihovih <strong>korisnika</strong>.<br />

Sistem Huawei NGBSS, koji<br />

primenjuju vodeći operatori<br />

kao što su China Mobile,<br />

China Telecom, ET i Telfort/KPN,<br />

ima više od 300<br />

miliona <strong>korisnika</strong> u preko<br />

30 zemalja.<br />

Za više informacija o nagradama,<br />

posetite:<br />

http://www.tmforum.org/<br />

TMForumPressReleases/<br />

TMForumExcellence/42235/<br />

article.html<br />

Donacija DIN Filip<br />

Morisa niškim školama<br />

DIN „Fabrika duvana“ a.d.<br />

Niš u sastavu Filip Moris<br />

Internationala (DIN Filip<br />

Moris) okončala je 30. juna<br />

akciju doniranja ukupno 130<br />

računara i 7 servera školama i<br />

obrazovnim ustanovama na teritoriji<br />

grada Niša. Predstavnici<br />

kompanije su poklonili korišćenu<br />

računarsku opremu za<br />

dvanaest niških škola, Domu<br />

učenika srednjih škola i Univerzitetskoj<br />

biblioteci.<br />

Ovo je peta godina za redom<br />

kako kompanija DIN<br />

Filip Moris pomaže niške obrazovne<br />

ustanove donacijom<br />

neophodne računarske opreme.<br />

Do sada, kompanija je<br />

pomogla 38 škola donacijom<br />

510 računara i druge opreme.<br />

Samo u 2010. godini, kompanija<br />

DIN Filip Moris je u tri<br />

navrata sprovela akciju doniranja<br />

računarske opreme, kojom<br />

je pomogla 18 gradskih i 9<br />

prigradskih škola niškog regiona<br />

i poklonila ukupno 307<br />

komada računarske opreme, podseća<br />

u saopštenju za javnost<br />

agencija zadužena za PR kompanije.<br />

Najuspešniji nastup<br />

kompanije Canon na<br />

sajmu IPEX 2010<br />

Canonova odluka da<br />

ove godinu uzme najveći<br />

štand na IPEX sajmu se<br />

isplatila, tvrdi se u saopštenju<br />

za javnost ove<br />

kompanije i objašnjava<br />

da je Canon tokom osam<br />

dana učešća na najvećem<br />

sajmu štamparske industrije<br />

IPEX 2010 potpisao<br />

kupoprodajne ugovore za više<br />

od 300 sistema štampe, što je<br />

za skoro 40% više nego na prethodnom<br />

sajmu 2006. godine.<br />

8<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Kompanija je takođe bila domaćin<br />

međunarodne delegacije<br />

koja je predstavljala klijente iz<br />

više od 100 zemalja. Najveći<br />

broj kupaca, više od 75 %, dolazi<br />

izvan<br />

Velike Britanije i to su klijenti<br />

iz istočne Evrope, Francuske,<br />

Nemačke, Skandinavije i sa<br />

Bliskog istoka.<br />

"Došli smo da IPEX 2010 sa<br />

velikim nadama i veliko mi je<br />

zadovoljstvo da kažem da su te<br />

nade više nego ispunjene. Naš<br />

štand je sve vreme imao veliku<br />

posećenost, a posetioci su došli<br />

iz cele Evrope da investiraju i<br />

unaprede svoje poslovanje. Premašili<br />

smo naše ciljeve i prodali<br />

više od 300 produkcijskih<br />

sistema i uređaja za manje<br />

obime štampe zajedno sa rešenjima<br />

kao što je Helix Production<br />

Workflow", izjavio je Dejvid<br />

Presket, direktor odeljenja<br />

za pr<strong>of</strong>esionalnu štampu u<br />

kompaniji Canon Europe.<br />

Da su Canon digitalni uređaji<br />

imagePRESS bili popularni na<br />

ovogodišnjem sajmu najbolje<br />

ilustruje podatak da je prodato<br />

više od 100 komada, većina<br />

za štampanje u boji. Jedino<br />

veće interesovanje vladalo<br />

je za ima-geRunner Advanced<br />

serije uređaja za štampu manjih<br />

obima, bilo monohromatske<br />

ili u boji, koji su prodati u<br />

180 primeraka. Kupci su pozitivno<br />

reagovali na njegov sveobuhvatni<br />

portfolio naprednih<br />

pr<strong>of</strong>esionalnih štamparskih<br />

rešenja, gde je posebnim aplikacijama<br />

prikazano kako<br />

fleksibilnost Canon tehnologija<br />

i jedinstven pristup partnerstvu<br />

mogu zaista doprineti poslovnom<br />

uspehu svakog kupca.<br />

Na sajmu je premijerno prikazana<br />

verzija 2.0 Canonovog<br />

s<strong>of</strong>tvera Helix Production<br />

Workflow, a interesantnim za<br />

kupce se pokazao i program<br />

Essential Business Builder za<br />

poslovni razvoj i konsultantske<br />

usluge, koji je sastavni deo<br />

svakog prodatog sistema.<br />

Kompaniji Canon su se na<br />

sajmu pridružili i tehnološki<br />

partneri i korisnici koji su pokazali<br />

svoje jedinstvene primene<br />

štampe. Tako je došlo do toga<br />

da na sajmu bude naručeno,<br />

personalizovano, odštampano<br />

i završeno više od 2.000 personalizovanih<br />

kutija lego kockica<br />

i milka čokolade.<br />

Za kreiranje<br />

fleksibilnijeg serverskog<br />

sistema<br />

Početkom jula kompanija<br />

Fujitsu je objavila<br />

globalnu dostupnost tri<br />

nova "x86" blejd-servera,<br />

"serverskih oštrica" za sistem<br />

Primergy BX900 poznat kao<br />

"Dinamička kocka". Novi sistemi,<br />

među kojima je i blejdserver<br />

sa četiri ležišta za procesore,<br />

spajaju efikasan hardver<br />

i usluge i rešenja iz Fujitsu ponude<br />

dinamičkih infrastruktura<br />

sa najnovijom Intel Xeon<br />

procesorskom tehnologijom.<br />

Tehnološka poboljšanja podrazumevaju:<br />

novi server<br />

sa četiri procesorska mesta<br />

Primergy BX960 S1, koji<br />

dodatno pojačava pogodnost<br />

upotrebe blejd-sistema<br />

za zahtevna procesiranja i<br />

aplikacije, drugu generaciju<br />

Primergy BX920 S2 servera<br />

za intenzivne operacije sa<br />

diskovima, Primergy BX924<br />

S2 server kao platforma za<br />

virtuelizaciju i osveženje<br />

Primergy BX600 blejd-sistema<br />

novim procesorima na<br />

PrimergyBX620 S6 "oštricama".<br />

Najvažniji predstavljen novitet<br />

je blejd-server Primergy<br />

BX960 S1, sa četiri ležišta za<br />

procesore. U njegove ključne<br />

karakteristike ubrajaju<br />

se mogućnost memorijskog<br />

proširivanja do 512 GB, četiri<br />

10 Gigabit Ethernet porta<br />

na ploči i četiri dodatna ležišta<br />

9<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


za "mezzanine" kartice. Ranije<br />

su takve primene zahtevale daleko<br />

veće gabarite, a samim tim<br />

i prostor i resurse za hlađenje<br />

sisteme, uz manje mogućnosti<br />

za uniformno upravljanje svim<br />

scenarijima rada.<br />

Primergy BX924 S2 je novi<br />

blejd-server sa dva ležišta<br />

za procesore projektovan<br />

prvenstveno za virtuelizovana<br />

okruženja i podržava<br />

širok opseg primena. Jedna<br />

od ključnih karakteristika je<br />

izuzetno pojačana podrška<br />

za virtuelne mašine preko 18<br />

DIMM „slota“ i 2x 10 Gigabit<br />

Ethernet porta na ploči,<br />

zasnovana na brzoj Intel LAN<br />

tehnologiji.<br />

Blejd-server Primergy BX920<br />

S2 je namenjen jednako za<br />

fizička i virtuelna okruženja.<br />

Primenama koje su zahtevne u<br />

domenu komunikacije sa diskovima,<br />

kao u ulozi terminalservera,<br />

pogoduje i siguran rad<br />

RAID kontrolerske tehnologije<br />

sa privremenom keš-memorijom,<br />

kao i rezervna baterija koja<br />

osigurava podatke.<br />

Među novitetima je i osvežena<br />

Primergy BX620 S6 "serverska<br />

oštrica", koja se može<br />

koristiti uporedo sa Primergy<br />

BX600 S3 modelom. Idealno<br />

pogoduje primenama u segmentu<br />

srednjih preduzeća, u<br />

scenarijima virtuelizacije, kao<br />

i za veb i terminal servise.<br />

Osvežen model BX620 S6<br />

u pouzdanoj blejd-arhitekturi<br />

ima vrhunsku Intel procesorsku<br />

tehnologiju, pojačane<br />

performanse i energetsku<br />

efikasnost.<br />

Uvedena na tržište pre svega<br />

da omoguće veći izbor korisnicima<br />

i obezbede veću fleksibilnost<br />

u skladu sa promenljivim<br />

IT zahtevima, ova tehnološka<br />

poboljšanja ujedno<br />

proširuju spektar i mogućnosti<br />

konfigurisanja Primergy BX­<br />

900 blejd-sistema "Dinamičke<br />

kocke".<br />

Primergy BX900 S1, poznatiji<br />

kao "Dinamička kocka"<br />

zbog svog futurističkog i fleksibilnog<br />

dizajna, je osnovni<br />

deo sistema, „"šasija" u koju<br />

može da se "upakuje" kompletna<br />

dinamička serverska infrastruktura<br />

sa maksimalno<br />

18 blejd-servera. "Dinamička<br />

kocka" povećava agilnost posla<br />

organizacije dinamičkom<br />

raspodelom snage i hlađenja,<br />

visokom dostupnošću, skalabilnošću<br />

i virtuelizacijom,<br />

i istovremeno smanjuje operativne,<br />

troškove energije i<br />

upravljanja IT sistemom.<br />

Novi i osveženi blejd-moduli<br />

korisnicima omogućavaju da<br />

<strong>of</strong>orme daleko svestranije sisteme<br />

i smanje troškove, i prošire<br />

scenario potencijalne primene<br />

svojih blejd-servera – od vebservera<br />

ili farmi terminalservera,<br />

sa manjim zahtevima<br />

za performansama,<br />

do servera za baze podataka<br />

i konfiguracija za<br />

zahtevne aplikacije.<br />

Z a p o b o l j š a n e<br />

performa-nse procesiranja<br />

i brzine povezivanja<br />

zaslužan je novi „neslepljen“<br />

dizajn Fujitsuovog<br />

blejd-ser-vera, po<br />

kome se jedna serverska<br />

ploča proizvodi sa svim<br />

neophodnim komponentama<br />

za sva četiri procesora<br />

(CPUs), čime se<br />

obezbeđuje najkraći put<br />

između procesora, memorijskih<br />

modula i ulaznoizlaznih<br />

tačaka. Za razliku od<br />

toga, češći je slučaj da dobavljači<br />

jednostavno „"prilepe" dve<br />

serverske oštrice sa po dva ležišta<br />

za procesore, što dovodi<br />

do uskih ulazno-izlaznih grla.<br />

Za dodatne informacije posetite:<br />

PRIMERGY BX900 Dynamic<br />

Cube Overview: http://ts.<br />

fujitsu.com/rl/products/flash/<br />

dynamiccube/<br />

P R I M E RG Y B X 9 0 0<br />

Datasheet: http://ts.fujitsu.<br />

com/products/standard_servers/blade/primergy_index.<br />

html Io<br />

10<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Dešavanja<br />

Izbor: Nikola Marković<br />

Predstavljen program<br />

Digitalna Srbija<br />

Ministarstvo za telekomunikacije<br />

i informaciono društvo je 7.<br />

jula 2010. organizovalo susret<br />

sa medijima na kome je predstavljen<br />

program “Digitalna Srbija”.<br />

Novinarima su se obratili:<br />

ministarka za telekomunikacije i<br />

informaciono društvo Jasna Matić,<br />

pomoćnik ministarke Nebojša<br />

Vasiljević i direktor Republičkog<br />

zavoda za informatiku i Internet<br />

Damir Baralič.<br />

Jasna Matić je podsetila da<br />

program „Digitalna Srbija“ čine<br />

aktivnosti na sprovođenju<br />

Strategije razvoja<br />

informacionog društva<br />

Srbije do 2020.<br />

godine i Strategije razvoja<br />

elektronskih komunikacija,<br />

te da je ministarstvo na čijem je<br />

čelu u protekle dve godine stvorilo<br />

potreban institucionalni i<br />

pravni okvir neophodan za dalji<br />

organizovan i sadržajan rad<br />

na razvoju informacionog društva<br />

u Srbiji, urađena je Digitalna<br />

agenda Srbije po ugledu na<br />

Strategiju Evropa 2020, a intenzivno<br />

se radi na razvoju širokopojasnog<br />

interneta koji je preduslov<br />

za eUpravu, digitalizaciju<br />

TV, digitalnu ekonomiju i dr.<br />

Najznačajniji ostvareni rezultati<br />

su elektronska sednica Vlade i<br />

portal eUprava, naglasila je ministarka<br />

Matić.<br />

Pomoćnik ministarke Nebojša<br />

Vasiljević je predstavio aktivnosti<br />

u oblasti eUprave i sadržaj<br />

Strategije razvoja informacionog<br />

društva Srbije do 2020.<br />

godine, dok je direktor Republičkog<br />

zavoda za informatiku<br />

i Internet Damir Baralič demonstrirao<br />

primene portala eUprava.<br />

Portal je zvanično u primeni<br />

od 11. juna i ima rubrike: Moja<br />

eUprava, eUsluge, eParticipacija,<br />

Vesti, Pomoć i Kontakt.<br />

Korisnik treba da ima elektronski<br />

sertifikat da bi se elektronski<br />

identifikovao i potpisao svoj zahtev.<br />

Trenutno na portalu postoji<br />

oko pedeset servisa, a svi zainteresovani<br />

organi i lokalne samouprave<br />

mogu besplatno da stave<br />

svoje servise na portal.<br />

Pitanja prisutnih novinara<br />

uglavnom su se odnosila na pojedine<br />

od raspoloživih servisa,<br />

potrebne uslove informisanosti<br />

građana o mogućnostima primene<br />

portala i slično.<br />

Planira se da se na jesen pokrene<br />

masovna akcija popularisanja<br />

primena elektronskih servisa, u<br />

kom procesu će značajnu ulogu<br />

imati mediji.<br />

MTS uveo jeftiniji letnji<br />

roming<br />

Mobilna telefonija Srbije<br />

(MTS) omogućila je od 5. jula<br />

jeftinije telefoniranje u romingu<br />

u više od 30 zemalja, koje su<br />

popularna odredišta za letovanje<br />

srpskih turista.<br />

U saopštenju MTS-a navodi<br />

se da će gosti iz Srbije u Crnoj<br />

Gori i Bosni i Hercegovini pozive<br />

moći da primaju po ceni od<br />

5,9 dinara, bez obzira na dužinu<br />

trajanja razgovora, korišćenjem<br />

mreže Mtela.<br />

Takođe, oni će u Crnoj Gori i<br />

BiH moći da pozivaju brojeve u<br />

mrežama Telekom Srbija grupe,<br />

u okviru koje su MTS, fiksna telefonija<br />

Telekoma Srbije, Mtel<br />

Crna Gora i Mtel BiH po ceni<br />

od 7,8 dinara za minut za postpejd<br />

korisnike, odnosno osam<br />

dinara po minutu za pripejd korisnike.<br />

Jeftiniji roming u najatraktivnijim<br />

turističkim odredištima<br />

kao što su Grčka, Turska, Hrvatska,<br />

Italija, Španija, Egipat i<br />

Bugarska, može se koristiti<br />

u okviru mreža<br />

„prijateljskih operatera“<br />

(My friend), sa kojima<br />

MTS ima posebne<br />

ugovore.<br />

Tako, svi postpejd korisnici<br />

MTS-a moći će da razgovaraju<br />

po nižim cenama od standardnih,<br />

a cene tekstualnih poruka<br />

i prenosa podataka umanjene su<br />

za 50%.<br />

Pripejd korisnici će dolazne<br />

pozive plaćati 30 dinara po minutu,<br />

dok će kod pozivanja brojeva<br />

u “prijateljskim mrežama”,<br />

ukoliko se iniciraju putem kratkog<br />

koda *102*, plaćati 35 dinara,<br />

odnosno 90 dinara kada<br />

ostvare standardni poziv.<br />

Tarifni dodaci od 25, 50 ili<br />

100 minuta, mogu se kupiti u<br />

poslovnicama Telekoma Srbija<br />

ili pozivom korisničkog servisa<br />

064 789 i važe do kraja meseca<br />

u kome su kupljeni. Sve navedene<br />

cene su bez poreza.<br />

Niže cene telefoniranja u inostranstvu<br />

važiće do 31. avgusta.<br />

12<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


Istraživanje<br />

IDC<br />

Ekonomska kriza izazvala pad potrošnje IT tržišta<br />

u Srbiji 2009. godine<br />

Prema IDC izveštaju, srpsko IT tržište u 2009. godini opalo je za 20,3% u odnosu na prošlu<br />

godinu gledano u US dolarima i iznosi 711.00 miliona dolara. Mereno u lokalnoj valuti<br />

tržište je opalo za 3,5% u odnosu na 2008. godinu, odražavajući prošlogodišnju aprecijaciju<br />

dolara prema dinaru. Ovo je prva godina da IDC beleži godišnji pad na srpskom IT<br />

tržištu od kada je počeo njegovo praćenje.<br />

Globalna finansijska kriza negativno<br />

je uticala na IT potrošnju<br />

u Srbiji, usporavajući dosadašnji<br />

zdrav rast IT tržišta koji<br />

je zabeležen u prethodnim godinama.<br />

Srpski bruto domaći proizvod<br />

(BDP) opao je u 2009.<br />

godini, što je rezultat finansijske<br />

krize i drugih ekonomskih<br />

dešavanja. Kriza je pogodila sva<br />

vertikalna tržišta. Pri tome, bankarski<br />

i telekomunikacioni sektor<br />

slabije su osetili efekte krize<br />

u odnosu na druge. Prodiranje<br />

IT-a u srpski poslovni<br />

sektor je i dalje nisko,<br />

pogotovo u segmentu<br />

malih i srednjih preduzeća.<br />

"Iako pogođeno ekonomskom<br />

krizom, srpsko IT<br />

tržište je i dalje nezasićeno i<br />

ima dosta prostora za rast. U<br />

narednim godinama tržište će<br />

biti pokretano usklađivanjem<br />

sa Evropskom unijom i pretpristupnim<br />

procesima, kao i investicijama<br />

u telekomunikaciono<br />

tržište", kaže Atila Madai, Country<br />

Manager, IDC Adriatics<br />

Serbia.<br />

Kao rezultat krize potražnja<br />

za IT hardverom je najviše opala.<br />

U tom segmentu najviše pogođeno<br />

bilo je tržište HCP-a<br />

koje je opalo za 46,8% godinu<br />

na godinu, odmah za njim bilo<br />

je tržište hardver sistema (PC<br />

i server) koje je palo za 26,3%<br />

godinu na godinu. Kao posledica<br />

toga, hardver distributeri<br />

i maloprodaje bili su suočeni<br />

sa velikim teškoćama, a konkurentski<br />

pritisak je doveo do snižavanja<br />

cena.<br />

IT oprema činila je 70,1%<br />

ukupne vrednosti srpskog<br />

IT tržišta u 2009.<br />

godini. IT usluge zauzele su drugu<br />

poziciju, sa približno 17,1%<br />

udela, dok je tržište s<strong>of</strong>tvera preuzelo<br />

ostalih 12,8% udela.<br />

"Liberalizacija telekomunikacionog<br />

tržišta, kao i dolazak<br />

drugog (i najava trećeg) fiksnog<br />

operatera telekomunikacionih<br />

usluga će nadalje pokretati IT<br />

tržište u 2010. godini. Sektor<br />

zdravstva će pozitivno uticati<br />

na rast IT tržišta, pošto će proći<br />

kroz infrastrukturnu ekspanziju<br />

kao i nadogradnju i sistemsku<br />

integraciju. Takođe, javni<br />

sektor koji će kompletno integrisati<br />

svoje institute i preduzeća<br />

doprineće daljem napretku<br />

IT-a u Srbiji", kaže Madai.<br />

IDC očekuje da će prosečna<br />

godišnja stopa IT potrošnje u<br />

Srbiji biti 8,2%, te da će u narednih<br />

pet godina preći vrednost<br />

od 1,05 milijardi US dolara,<br />

koja se očekuje u<br />

2014. godini.<br />

Studija "Serbia IT<br />

Market 2010–2014<br />

Forecast and<br />

2009 Vendor<br />

Shares" (IDC<br />

#ESQ03S) analizira<br />

srpsko IT tržište u 2009.<br />

i daje prognozu rasta do 2014.<br />

godine. Izveštaj pruža informacije<br />

o veličini i pokazateljima tržišta,<br />

udelima pojedinih vendora,<br />

te projekcije rasta personalnih<br />

računara, servera, uređaja<br />

za skladištenje podataka, printera<br />

i multifunkcionalnih uređaja,<br />

paketnog s<strong>of</strong>tvera i IT usluga.<br />

Io<br />

14<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


Istraživanje<br />

Cisco VNI Prognoze 2009-2014<br />

Mihajlo Pavlović<br />

YUTRO.com<br />

Ogromno povećanje<br />

internet saobraćaja u<br />

CEE regionu<br />

Globalna online video zajednica će premašiti milijardu <strong>korisnika</strong> do 2014. godine, a<br />

video sadržaj će preuzeti vodeću ulogu u porastu IP saobraćaja, predviđanja su kompanije<br />

Cisco. Prema rezultatima godišnje “Cisco Visual Networking <strong>Index</strong> (VNI) Prognoze,<br />

2009-2014”, objavljenim 18. juna, globalni internet saobraćaj će se do 2014. godine<br />

povećati bar četiri puta, na više od 3/4 zetabajta, što je deset puta više od količine ukupnog<br />

saobraćaja preko internet protokol mreža u 2008. godini.<br />

16<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Istraživanje<br />

Cisco VNI Prognoze 2009-2014<br />

Ogromno povećanje<br />

internet saobraćaja u<br />

CEE regionu<br />

Globalna online video zajednica će premašiti milijardu <strong>korisnika</strong> do 2014. godine, a<br />

video sadržaj će preuzeti vodeću ulogu u porastu IP saobraćaja, predviđanja su kompanije<br />

Cisco. Prema rezultatima godišnje “Cisco Visual Networking <strong>Index</strong> (VNI) Prognoze,<br />

2009-2014”, objavljenim 18. juna, globalni internet saobraćaj će se do 2014. godine<br />

povećati bar četiri puta, na više od 3/4 zetabajta, što je deset puta više od količine ukupnog<br />

saobraćaja preko internet protokol mreža u 2008. godini.<br />

16<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Godišnji izveštaj kompanije<br />

Cisco postao<br />

je jedan od vodećih<br />

izvora za procenu rasta internet<br />

mreže. U poslednje tri godine,<br />

CiscoVisual Networking <strong>Index</strong><br />

prognoza postala je visoko cenjena<br />

polazna tačka za merenje<br />

internet rasta. Vlade pojedinih<br />

zemalja, akademski istraživači,<br />

kompanije za telekomunikacije,<br />

tehnološki eksperti i biznis<br />

mediji su svi veoma zainteresovani<br />

da čuju šta studija ove<br />

kompanije ima da kaže o digitalnoj<br />

budućnosti.<br />

CiscoVNI prognoza, koja<br />

je fokusirana na dve primarne<br />

grupe <strong>korisnika</strong> - privatne i biznis<br />

korisnike - razvila se kao<br />

godišnja studija za procenu rasta<br />

i trendova u globalnom IP<br />

saobraćaju. Predviđanja su zasnovana<br />

na rezultatima analiza<br />

koje je sprovela kompanija<br />

Cisco i podacima drugih<br />

nezavisnih izvora. Cisco potvrđuje<br />

svoju prognozu, inpute<br />

i metodologiju podacima servis<br />

provajdera širom sveta.<br />

CiscoVisual Networking <strong>Index</strong><br />

(VNI) sada istražuje najpopularnije<br />

mogućnosti za<br />

komunikaciju, od računara i<br />

televizije do web kamera i igračkih<br />

konzola, kao i mobilne<br />

uređaje i privatne i poslovne<br />

mreže.<br />

Pitanje objektivnosti<br />

Dok većina vodećih političara<br />

i biznismena potpuno<br />

poštuje Ciscove tvrdnje o kritičnoj<br />

i društvenoj važnosti<br />

Interneta, svi se pitaju kako<br />

najbolje planirati u skladu sa<br />

ovom transformacijom. Visual<br />

Networking <strong>Index</strong> daje<br />

neophodne odgovore.<br />

Uša Andra, jedan od vodećih<br />

istraživača na ovom projektu,<br />

kaže da tim koristi konzervativne<br />

metodologije za razvijanje<br />

svoje prognoze i obuhvata<br />

šire izvore i alate za proveravanje<br />

i upoređivanje svojih procena.<br />

Ali zbog toga što Cisco<br />

očigledno ima interes u rastu<br />

interneta, neki posmatrači u<br />

industriji su se glasno zapitali<br />

da li u ovom izveštaju Cisco<br />

preuveličava cifre koje označavaju<br />

porast. Ipak, većina<br />

smatra da se date prognoze<br />

mogu smatrati vrlo preciznim<br />

i tačnim.<br />

­Predviđanje digitalne<br />

budućnosti<br />

U svom predviđanju digitalne<br />

budućnosti analitičari<br />

kažu da će internet saobraćaj<br />

u centralnoj i istočnoj Evropi<br />

do 2014. godine dostići 2,5 heksabajta<br />

mesečno, što je jednako<br />

količini od 514 miliona<br />

DVD diskova.<br />

Video sadržaj kao primarni<br />

pokretač rasta<br />

U porastu saobraćaja i dalje<br />

će dominirati video sadržaj. U<br />

naredne tri godine skup svih<br />

video formata (TV, video na<br />

zahtev, internet video i peer-topeer)<br />

nastaviće da premašuje<br />

91% globalnog korisničkog<br />

saobraćaja. Poboljšanja u vidu<br />

povećanja kapaciteta mrežnog<br />

opsega i brzine interneta-<br />

, kao i pojačano interesovanje<br />

za HDTV i 3DTV, ključni su<br />

faktori od kojih se očekuje da<br />

učetvorostruče IP saobraćaj do<br />

2014. godine, smatraju Ciscovi<br />

istraživači. Predviđa se da će<br />

tada količina video materijala<br />

biti tolika da bi bilo potrebno<br />

čitave dve godine da se pogleda<br />

ono što prođe internet<br />

mrežom svake sekunde, a da bi<br />

se pregledao materijal koji mrežom<br />

prođe za jednu godinu,<br />

bilo bi neophodno čitavih 72<br />

miliona godina.<br />

­3D i HD televizija<br />

Globalno gledano, predviđa<br />

se da će se napredni video<br />

saobraćaj, uključujući i<br />

trodimenzionalnu (3D) i HD<br />

televiziju (HDTV), povećati<br />

13 puta u periodu između<br />

2009. i 2014. godine. Takođe<br />

se predviđa da će za četiri godine<br />

3D i HD video činiti<br />

42% ukupnog Internet video<br />

saobraćaja <strong>korisnika</strong>.<br />

Privatni i poslovni<br />

korisnici<br />

Do 2014. godine IP saobraćaj<br />

privatnih <strong>korisnika</strong> (web surfovanje,<br />

instant poruke, video<br />

sadržaj koji su kreirali sami<br />

korisnici itd.) zauzimaće<br />

rekordnih 87 %, dok će biznis<br />

IP saobraćaj (e-mail, glasovni<br />

sadržaj, HD i video konferensing<br />

na mreži) činiti<br />

13 posto ukupnog mesečnog<br />

globalnog IP saobraćaja.<br />

Za samo deset godina, kažu<br />

17<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


istraživanja, prosečna brzina<br />

preuzimanja podataka preko<br />

kućne internet konekcije<br />

povećala se 35 puta. Na primer,<br />

za preuzimanje DVD-ja<br />

sa kvalitetnim filmom pre deset<br />

godina bilo je potrebno tri<br />

dana, a danas samo dva sata,<br />

dok nam je za mp3 audio fajl<br />

trebalo tri minuta, a sada – pet<br />

sekundi.<br />

­Unapređena aplikacija za<br />

korisnike<br />

Da bi pomogla da korisnici<br />

bolje razumeju trendove rasta<br />

globalnog IP saobraćaja, kompanija<br />

Cisco je ažurirala nekoliko<br />

svojih jedinstvenih resursa:<br />

VNI Forecast Widget koji<br />

omogućava prilagođen prikaz<br />

porasta različitih tipova mrežnog<br />

saobraćaja širom planete<br />

i VNI PC Pulse aplikaciju<br />

za desktop i laptop računare,<br />

koja olakšava korisnicima da<br />

saznaju više o individualnom<br />

uticaju na IP mreže i uporede<br />

korišćenje njihove mreže sa drugim<br />

korisnicima iz celog sveta.<br />

Mediji, analitičari i blogeri<br />

koriste Cisco interaktivnu<br />

VNI prognozu kako bi kreirali<br />

planove po regionima, aplikacijama<br />

i segmentu krajnjih<br />

<strong>korisnika</strong>. (VNI Forecast Widget<br />

se može preuzeti na adresi<br />

http://ciscovni.com/vni_forecast/index.htm)<br />

CiscoVisual Networking<br />

<strong>Index</strong> (VNI) PC Pulse<br />

aplikacija meri količinu i tip<br />

saobraćaja koji generišete<br />

sa svog računara (na primer<br />

pretraživanje Interneta, vi- deo<br />

sadržaja, e-mail, itd.). Aplikacija<br />

takođe pruža novu "IP<br />

DNK" apstraktnu sliku koja<br />

predstavlja vaša podešavanja i<br />

preference. Možete uporediti<br />

svoje individualne podatke sa<br />

globalnim statističkim podacima<br />

nekog drugog CiscoVNI<br />

PC Pulse <strong>korisnika</strong> sa bilo<br />

kog mesta na planeti, i videti<br />

kako se rangirate. CiscoPC<br />

Pulse možete preuzeti na adresi<br />

http://downloads.ciscovnipulse.com/pcpulse/index.<br />

html.<br />

"Servis provajderi se suočavaju<br />

sa izazovnim zahtevima<br />

po pitanju protoka i skalabilnosti,<br />

kako za kućne, biznis, tako<br />

i za mobilne korisnike koji<br />

nastavljaju da pokazuju zdrav<br />

apetit za naprednim video servisima<br />

širom raznih mreža i<br />

uređaja. IP mreže moraju biti<br />

dovoljno inteligentne i fleksibilne<br />

da podrže ovu ogromnu<br />

različitost u rastu saobraćaja.<br />

Naša prognoza nudi globalni<br />

osvrt na značaj videa u svakodnevnom<br />

životu i upozorava<br />

da je neophodno da dalje unapređivanje<br />

mreže podržava četvorostruko<br />

obuhvatniji Internet,<br />

kao i više od jedne milijarde<br />

<strong>korisnika</strong> videa, koliko ih<br />

se očekuje do 2014. godine",<br />

kaže Pankaj Patel, viši potpredsednik<br />

i direktor Service Provider<br />

Group, Cisco.<br />

Uz svakodnevne promene<br />

koje internet mreža doživljava,<br />

neophodno je da budemo<br />

otvoreni i obazrivi sa predviđanjima.<br />

Sutra bi mogla da bude<br />

potpuno druga priča, upozoravaju<br />

analitičari. Io<br />

18<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


Intervju<br />

Andrej Mertelj, CEO, DataLab d.d.<br />

Razgovor vodio: Zoran Kovačević<br />

<strong>Nakon</strong> <strong>20.000.</strong> <strong>korisnika</strong><br />

20,000 users after<br />

Polazeći od uverenja da je uspešno i efikasno vođenje<br />

preduzeća moguće jedino uz podršku kvalitetnog i<br />

sigurnog informacionog sistema, kompanija DataLab<br />

se preko deset godina bavi upravo razvojem poslovnog<br />

s<strong>of</strong>tvera za mala, srednja i velika preduzeća, a nedavno<br />

je njihovo ERP rešenje Pantheon dobilo svog dvadeset<br />

hiljaditog <strong>korisnika</strong>!<br />

O rešenju koje korisnicima pomaže da „pretvore podatke<br />

u pr<strong>of</strong>it“, ali i o modernom partnerskom modelu<br />

koji je DataLab razvio i planovima za budućnost govori<br />

nam Andrej Mertelj, predsednik upravnog odbora<br />

ovog, od nedavno, deoničarskog društva, sa autoritetom<br />

nekog ko „više od dvadeset godina iskustva u<br />

informatici i sedamnaestogodišnje iskustvo u preduzetništvu<br />

sastavlja u jedinstvenu mešavinu informacionih<br />

i poslovnih znanja” koja prenosi u Pantheon.<br />

Building on strong belief that successful management <strong>of</strong><br />

the company is possible only with support <strong>of</strong> high quality<br />

and secure information system, DataLab has been<br />

developing corporate s<strong>of</strong>tware for small, medium and<br />

large enterprises, and its ERP solution Pantheon had<br />

recently gained its 20000 user!<br />

Data Lab’s Chief Executive Officer Andrej Martelj speaks<br />

about the solution that helps „turning data to pr<strong>of</strong>it“,<br />

modern partner network model developed, as well as <strong>of</strong><br />

the companies’ future plans, from the standpoint <strong>of</strong> the<br />

pr<strong>of</strong>essional with more than twenty years experience<br />

in information technologies and seventeen years being<br />

a businessman, forming a unique mix <strong>of</strong> the business<br />

knowledge he build into the Pantheon.<br />

20<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Koje tehnologije koristite u razvoju vašeg<br />

Pantheon sistema<br />

Pantheon je aplikacija koja je rađena najviše<br />

u Delphiju. Znači prezentacijska logika je napravljena<br />

sa Delphijem, jer nam Delphi omogućava<br />

najčistiji kôd, koji se najbolje izvršava<br />

na kompjuterima, daleko bolje nego neke druge<br />

konkurentske platforme, a poslovna logika<br />

više-manje je integrisana u bazu podataka, povodom<br />

vjueva, trigera, slot procedura, funkcija<br />

i sličnih mehanizama. Kod baza podataka koristimo<br />

ili Oracleov 11g server ili kod manjih <strong>korisnika</strong><br />

Micros<strong>of</strong>tov SQL Server.<br />

Kako proveravate da li s<strong>of</strong>tver radi<br />

Dosta je jednostavno napraviti i održavati<br />

jedan mali produkt, ali kada je u pitanju proizvod<br />

koji ima toliko funkcija, kojeg možete<br />

dobiti u toliko oblika – Pantheon za Hrvatsku<br />

se razlikuje od Pantheona za Srbiju - jednostavno<br />

je nemoguće proveriti kako rade sve<br />

funkcije, pogotovo ako imaš vrlo dinamičan i<br />

vrlo ambiciozan plan razvoja. Zbog toga smo<br />

mi počeli već 2007. ulagati prilično visoke investicije<br />

u sistem za autotestiranje. Jedna od<br />

najbolnijih stvari za mene kao "oca Pantheona"<br />

bila je kada smo, a u prošlosti sa novom<br />

verzijom koja je donosila neke nove fičere poremetili<br />

bismo rad starih fičera; jednostavno,<br />

kada promeniš nešto ne znaš kako će to izaći,<br />

spoznali da je jedini način da to automatizujemo.<br />

I sad polako dolazimo do momenta kada<br />

ćemo stvarno moći reći da ako je nešto<br />

nekada radilo u Pantheonu, uvek će raditi u<br />

Pantheonu i neće donositi glavobolje našim<br />

korisnicima. Tu ja vidim jednu izuzetnu konkurentsku<br />

prednost Pantheona u odnosu na<br />

ostale produkte. Znači, stvarno ćemo moći garantovati<br />

da s<strong>of</strong>tver radi i da čak i ako ima bagove<br />

otklonićemo ih vrlo brzo – nećete ostati<br />

da tražite pečeve po Internetu ili da zovete<br />

onog "jadnika" u nekoj manjoj programerskoj<br />

firmi koji mora i da programirati i da<br />

piše fakture.<br />

Which technologies do you use in<br />

developing Pantheon system<br />

Pantheon is application that has mostly been<br />

build in Delphi. The presentation logics has<br />

been built with Delphi for it enables us the<br />

most pure code that performs the best way on<br />

the computers, far better than other competitive<br />

platforms. Business logics is more or less integrated<br />

in database, based on views, triggers,<br />

slot procedures, functions and similar mechanisms.<br />

On database side we use either Oracle<br />

11g server, or Micros<strong>of</strong>t SQL server when it<br />

comes to smaller users.<br />

How do you inspect if s<strong>of</strong>tware works properly<br />

It is rather simple to make and maintain a<br />

small product, but when it comes to product<br />

with so many functions, that you can have it in<br />

so many shapes – Pantheon for Croatian market<br />

differs from Pantheon for Serbian market<br />

– it is simply not possible to check how every<br />

function is operating, especially if you have very<br />

dynamic and ambitious development plan. For<br />

that reason we started to invest heavily in auto<br />

testing system,back from 2007. One <strong>of</strong> the best<br />

things in Pantheon, from the prospective one<br />

<strong>of</strong> its creators, was - in the past, when implementing<br />

new features in newer version used to<br />

disrupt some old features; simply, when you<br />

change something you don’t know how it will<br />

work - and we knew that the only way for us is<br />

to automate that and now we slowly come to<br />

the point when we can say for sure that if something<br />

used to work in Pantheon once, it will<br />

always work the same way and will not bring<br />

headache to the users. This is where I see a competitive<br />

advantage Pantheon has among competition<br />

products. That means that we are really<br />

be able to guarantee that s<strong>of</strong>tware really works<br />

and even it has some bugs, that we will fix it<br />

very quickly – you won’t stay to look for the<br />

patches on Internet or call some "pure guy" in<br />

small programmer firm that has to programme<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116<br />

21


Koliko je vaš plan razvoja dostupan partnerima<br />

i korisnicima<br />

Mi smo jako otvoreno preduzeće. Ja mislim<br />

da je 21. vek vek komunikacija i „šerovanja“.<br />

Ako deliš znanje, ono se puno<br />

brže akumulira i puno brže raste.<br />

Zbog toga smo mi isto otvoreni i kod<br />

naših finansijskih i kod berzanskih podataka,<br />

a pogotovo kod naše tehnologije.<br />

Mi smo već 1999. dali čitav blueprint<br />

naše baze podataka u public<br />

remain i vrlo jednostavno smo rekli:<br />

„Nećemo ništa zatvarati. Mi nećemo<br />

biti kao ostale s<strong>of</strong>tverske firme koje<br />

će vas ucenjivati ako želite negde<br />

preći, jer nećete znati kako su podaci<br />

zapisani.“ To smo onda kroz godine<br />

nadgrađivali, tako da smo 2007.<br />

počeli objavljivati sourche code procedura,<br />

kako bismo sad u maju 2010.<br />

došli do bitne promene čak i u dizajnu,<br />

u postupku dizajna. Sva tehnička<br />

dokumentacija za Pantheon je stvorena<br />

u obliku vikija kojeg korisnici<br />

mogu da komentarišu ili čak ispravljaju.<br />

Tako da su danas svi naši white paperi,<br />

znači sve ono što će biti razvijeno<br />

u sledećem kvartalu, javni. Takođe<br />

je javan godišnji plan razvoja. Ljudi<br />

mogu komentarisati, videti, pa se i<br />

pripremiti za to što dolazi. Naravno,<br />

imamo one stvari koje su važne za naše<br />

poslovanje koje ostaju tajna.<br />

and write invoices at the same time.<br />

To what extent is your development plan<br />

available to partners and users<br />

Kaskada znanja<br />

S obzirom na specifičnost s<strong>of</strong>tvera,<br />

na koji način se vrši transfer znanja<br />

ka partnerima i korisnicima<br />

Tu imate kaskadu znanja koja faktički ide u<br />

oba pravca. Nama voda teče i prema gore:) Naravno,<br />

čitav taj dizajn proces ide ili od toga da<br />

neko smisli neku potrebu ili neko poboljšanje,<br />

to može biti korisnik, partner ili neko unutar<br />

We are generally a very transparent company. I<br />

think that 21st century is a century <strong>of</strong> communications<br />

and sharing. If you share the knowledge<br />

it is accumulating much faster, and it grows<br />

much faster. Therefore we are equally open in<br />

22<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


strukture, a onda se to obradi u razvoju, ta promena<br />

se napravi, znanje se akumulira i formalizuje<br />

se. Mi puno polažemo na formalizaciju<br />

znanja. Ako pogledate, teško ćete naći neki drugi<br />

s<strong>of</strong>tver koji ima 9.000 strana uputstva, gde<br />

our financial and stock market data, and especially<br />

with our technology. In 1999 we have given<br />

the whole blueprint <strong>of</strong> our database in public<br />

remain and simply said: we will not close a<br />

thing. We will not be as the other s<strong>of</strong>tware companies<br />

that will blackmail you if you<br />

want to switch to someone else, by<br />

not knowing how your data is saved.<br />

In time we have upgraded this attitude,<br />

so in 2007 we have begun to<br />

publish source code <strong>of</strong> our procedures,<br />

and in may 2010 we approached major<br />

change even in design. All technical<br />

documentation in Pantheon is<br />

made in form <strong>of</strong> wiki that users can<br />

comment on, even make some corrections.<br />

Thus today all our whitepapers<br />

are public. People can see, comment,<br />

and prepare themselves for what<br />

is about to come. Of course, there also<br />

are things important for our business<br />

that remain secret.<br />

Cascade <strong>of</strong> knowledge<br />

Having in mind specifics <strong>of</strong> the<br />

s<strong>of</strong>tware, what is the way you transfer<br />

knowledge to your partners and<br />

clients<br />

je stvarno svaki proces unutra dokumentovan.<br />

Ne samo da imamo tu dokumentaciju, nego<br />

snimamo i video o tome kako je nešto najlakše<br />

napraviti. Sad uvodimo i best process i best<br />

methodology znanje. I opet ga formalizujemo<br />

Here you have a knowledge cascade<br />

in power, that practically flows both<br />

directions. We sometimes have river<br />

running upstream:) The whole design<br />

process begins from the point someone<br />

defines certain need, or certain<br />

improvement. It can be user, partner<br />

or someone from internal structure.<br />

Than it is carefully rethink in development,<br />

knowledge is accumulated and<br />

formalized. We put a lot on knowledge<br />

formalization. If you take a look you will hardly<br />

find some other s<strong>of</strong>tware that has 9.000 pages<br />

<strong>of</strong> instructions, where literally every process inside<br />

is documented. Not only that we have this<br />

documentation, but we also take a movie about<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 23


ili u videu ili u nekim dokumentima. To se u<br />

razvoju generiše, onda se to prenosi na „ćerke“<br />

DataLaba u drugim zemljama, one prenose<br />

znanje do partnera, a oni dalje do <strong>korisnika</strong>.<br />

I naravno, da to ne bi išlo samo od razvoja<br />

prema korisnicima, mi imamo takozvane juzer<br />

grupe - juzer grupu za proizvodnju, juzer<br />

grupu za biznis i analitiks, juzer grupu za<br />

PDV, juzer grupu za finansije – u koje pokušavamo<br />

uključiti one najiskusnije korisnike,<br />

najiskusnije partnere i naše ljude, gde oni sede<br />

za stolom i debatuju o tome kako bi se nešto<br />

moglo napraviti. I taj feedback club, pored juzer<br />

grupe, help deska, pitanja na forumima...<br />

je to kako korisnici povratno utiču na razvoj<br />

Pantheona.<br />

Izdali ste i besplatan priručnik... Koliko<br />

je truda i vremena potrebno da se uradi tako<br />

nešto, mislim i na priručnik i na sâm<br />

Pantheon<br />

Mislim da nam je budžet za pisanje priručnika<br />

bio negde oko 35.000 evra. Trajalo je malo<br />

manje od dve čovek/godine, ali su različiti<br />

autori. Inače, za sâm Pantheon, do sada je uloženo<br />

samo u s<strong>of</strong>tver 24 miliona evra, ne uključujući<br />

ulaganje u čitavu infrastrukturu koja<br />

mora da bude da se taj s<strong>of</strong>tver tako razvija i<br />

prodaje. Znači: ulaganje u tržišta, postavljanje<br />

procesa, procedura unutar firme, unutar firme<br />

ćerke i tako dalje. Svakako govorimo o desetinama<br />

miliona evra. Na žalost to su troškovi<br />

koje ne možeš izbeći. Odnosno, mogao bi<br />

ih izbeći, jer faktički milioni evra su stotine čovek/godina,<br />

kada bi ljudi radili besplatno. Onda<br />

bi se moglo i bez para, ali ovako još uvek<br />

ostaju stotine godina ljudskog rada da dođeš<br />

do toga.<br />

Svi smo svedoci izuzetno dinamičnog razvoja<br />

tehnologije. Šta mislite o s<strong>of</strong>tveru za<br />

servere, o cloud computingu...<br />

Krajnje je vreme. Vidite, ako smo sasvim pošteni,<br />

pogledajmo koji bol smo mi doneli mathe<br />

easiest way to make something. Now we introduce<br />

best process and best methodology type<br />

<strong>of</strong> knowledge. And again, we formalize it either<br />

in video or in some documents.<br />

It is being generated in development, and than<br />

transferred to DataLab daughters in other countries,<br />

they transfer it further to partners, which<br />

transfer it to end users. And <strong>of</strong> course, to avoid<br />

one way stream, we form so called „user groups“<br />

– for production, business and analytics, for<br />

VAT, finances... – that we try to involve the most<br />

experienced users, partners and our people; they<br />

have debates on how we would make something<br />

useful. That feedback club, besides user group,<br />

help desk, questions on forums, is the way users<br />

influence development <strong>of</strong> Pantheon.<br />

You have published a free manual...What<br />

efforts amount did it require to do such a<br />

thing, a manual and Pantheon itself<br />

I think that the budget for the manual was<br />

around 35,000 EUR. It took us a bit less than<br />

two man/years, with different authors involved.<br />

So far, we have invested around 24 EUR million<br />

in Pantheon s<strong>of</strong>tware, amount not including<br />

the whole investment in complete infrastructure<br />

that has to exist so this s<strong>of</strong>tware to develop<br />

and be sold. So, it is followed by investments<br />

in markets, setting the processes and procedures<br />

inside the company, inside the daughter-companies<br />

etc. We certainly speak <strong>of</strong> dozens <strong>of</strong> million<br />

Euros. Unfortunately those are costs that<br />

you cannot avoid, in fact, you might have avoid<br />

them only if people have been working for free,<br />

because millions <strong>of</strong> Euros are nothing but hundreds<br />

<strong>of</strong> man/years. Only that case you could<br />

manage it without money, but it would require<br />

hundreds <strong>of</strong> years <strong>of</strong> human work to get there.<br />

We all witness very dynamic development <strong>of</strong><br />

the technology. What is your opinion about<br />

s<strong>of</strong>tware for servers, about cloud computing<br />

It was about time. You see, honestly speaking,<br />

look at the amount <strong>of</strong> pain we have brought to<br />

XX 24<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116


lim preduzetnicima ovom tehnologijom. Ako<br />

ti želiš stvarno da iskoristiš poslovni s<strong>of</strong>tver<br />

onako kako treba, treba ti SQL server, danas više<br />

niko ne može poslovati bez Interneta, prvo<br />

je tu bio mejl, onda veb šopovi, sad dolazimo<br />

do treće generacije ERP sistema gde na primer<br />

moj poslovni sistem direktno sarađuje sa vašim<br />

poslovnim sistemom. Oni direktno komuniciraju.<br />

Najbolji primer je predaja PDV-a državi.<br />

Naš sistem komunicira direktno sa državnim sistemom.<br />

Da bi imao nekakvu obezbeđenu količinu<br />

tehnologije, još do pre nekoliko godina<br />

ti si morao kupovati servere, morao si kupovati<br />

serverske operacione sisteme, pa baze podataka,<br />

podešavati firewalle... Svi znamo kakav „Teksas“<br />

je Internet i koje tu bezakonje vlada; koliki<br />

su rizici da ti neko upadne u sistem i uzme<br />

poslovne podatke. Obično se to ne dešava, jer<br />

entrepreneurs with this technology. If you really<br />

want to use business s<strong>of</strong>tware the way it<br />

should be, you need SQL server, today no one<br />

can do business without Internet, first it was<br />

about email, then web shops, and now we come<br />

to third generation <strong>of</strong> ERP systems where, for<br />

example, my business system cooperates directly<br />

with your business system. They communicate<br />

directly. The best example is paying VAT to<br />

the state. Our system communicates directly to<br />

the state’s system. If you wanted to have some<br />

amount <strong>of</strong> technology ensured, until just couple<br />

years ago you had to buy servers, server operating<br />

systems, databases, setting the firewalls...<br />

We all know what kind <strong>of</strong> Texas the internet<br />

is, and what kind <strong>of</strong> outlaw you can meet there,<br />

all among the risks that someone breaks into<br />

your system and still business data. Usually it<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 25


su te male firme manje i zanimljive za hakere,<br />

ali bol održavanja vlastite informatičke infrastrukture<br />

je nezamisliv. Šta više, i kad bi uspeli<br />

to nekako izdržati, kad bi uspeli naći novac<br />

da platimo nekog da nam sve to radi, tih ljudi<br />

nema. Uopšte nema dovoljno sistem inženjera<br />

da bi održavali 400.000 informacionih sistema,<br />

koliko na primer imate vi u Srbiji. Nema<br />

dovoljno inženjera, nema dovoljno dobrog<br />

znanja. Ne znam ni koga da zovem. Odnosno,<br />

ja kao direktor ne znam da li je „Jovan dobar<br />

a Dušan loš“; ne razumem uopšte o čemu njih<br />

dvojica pričaju. Jedini način kako da stvarno<br />

to pojednostavimo je s<strong>of</strong>tver za servis, odnosno<br />

cloud, gde sa koncentracijom kupaca dobijaš,<br />

uz mali novac koji ti oni daju, dovoljno velike<br />

budžete da stvarno možeš da održavaš pr<strong>of</strong>esionalni<br />

sistem, da imaš pr<strong>of</strong>esionalni data<br />

base management, da imaš pr<strong>of</strong>esionalnu bezbednost<br />

na tim stvarima; da imaš backup. Pomislite<br />

samo, najvažniji podaci u vašoj firmi –<br />

ko vam duguje, ko vam potražuje nešto, druge<br />

neke stvari zbog kojih može doći poreska i zatvoriti<br />

vas, kako ih bekapujemo. Da li stvarno<br />

režemo one CD-e svaki dan Ja mislim da ne.<br />

"Poslovna sociologija"<br />

Da se vratimo na partnerski model koji<br />

je DataLab razvio. Koliko je teško napraviti<br />

i održati takav partnerski model<br />

Izuzetno. Od početka, tu su uvek različiti interesi.<br />

Kada počneš kreirati takav model, obično<br />

prvo počneš sa ljudima koji misle isto, ali<br />

kako ga širiš jednostavno dolazi do razlike između<br />

toga šta želi partnerski kanal i šta želi<br />

matična firma. Klasičan primer: partnerski kanal<br />

živi od usluga, mi živimo od licenci i od<br />

ugovora o osvežavanju – nove verzije, zakonske<br />

promene i te stvari. Partneri super žive i<br />

ako ne prodaju, a mi jednostavno znamo da<br />

ako ne bude prodaje neće biti novca za razvoj,<br />

što nakon par godina utiče i na promet usluga<br />

koje rade partneri. I zbog toga, ako je partnerska<br />

struktura uvek orijentisana ka kvartalu ili<br />

doesn’t happen for the reason smaller companies<br />

are less interesting to hackers, but the pain <strong>of</strong><br />

maintaining your own IT infrastructure is hard<br />

to imagine. Furthermore, even if you somehow<br />

manage to stand, to find money to pay someone<br />

to do it for us, there is not enough <strong>of</strong> such adequate<br />

people. There is not enough system engineers<br />

to maintain 400.000 information systems<br />

that, for example, you have in Serbia. Not<br />

enough engineers, not enough knowledge. I also<br />

don’t know who to call, me as a manager, don’t<br />

know if Jovan is good, and Dušan bad because<br />

I do not understand at all what they are talking<br />

about.<br />

The only way to really simplify that is s<strong>of</strong>tware<br />

as a service, e.g. cloud, where with concentrating<br />

the customers with relatively small amounts <strong>of</strong><br />

money you gain budgets huge enough to maintain<br />

pr<strong>of</strong>essional system, to have pr<strong>of</strong>essional database<br />

management and security; to have backup.<br />

Imagine only, key data in your company –<br />

who owes to you, to whom you owe, some other<br />

things that can cause inspection to close your<br />

business, and how to backup those data. Do we<br />

really burn those CD’s every day. I don’t think<br />

so.<br />

Business sociology<br />

Let’s get back to partner model that<br />

DataLab has developed. How difficult is to<br />

create and sustain model <strong>of</strong> that type<br />

Very much indeed. From the very beginning<br />

you always face with different interest, When<br />

you begin to create that model you usually start<br />

with the people that think the same way as you<br />

do, but spreading it simply generates the differences<br />

between what partner channel wants and<br />

what company wants. Example: partner channel<br />

lives from services, we live from licenses and<br />

contracts <strong>of</strong> refreshing – new versions, regulations<br />

changes and those kind <strong>of</strong> things. Partners<br />

live great even if they don’t sale, and we simply<br />

know that if there is no sales, there will also<br />

be no money for development, what after few<br />

XX 26<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116


years also reflects their services turnover, too.<br />

Therefore if partners structure is always oriented<br />

towards quarter and year, the partner channel<br />

leader must foresee for at least five years ahead:<br />

where are we going to be, what is market situation,<br />

what can we expect, if we are still going to<br />

have competitive product...<br />

godini, ti kao vođa partnerskog kanala moraš<br />

gledati bar pet godina unapred: gde ćemo biti,<br />

kakva je situacija na tržištu, šta možemo očekivati,<br />

da li ćemo još uvek imati konkurentan<br />

proizvod. Kada smo ustanovili da tu nije u pitanju<br />

sujeta ili nešto tako, nego razlika u poimanju<br />

posla između matične kompanije i partnerskih<br />

preduzeća, postalo je lakše, jer smo to počeli<br />

rešavati; nagovarati ih u smislu u kojem se<br />

donose rešenja. Ali svaki partnerski kanal, po<br />

mom mišljenju, mora da ima aktivan menadžment,<br />

jer ti jednostavno moraš reći: „OK, ovo<br />

je dobro, a ovo se ne sme“, i moraš kod ovih<br />

stvari koje se ne smeju, na primer overbilling<br />

When we found out that the matter is not<br />

someone’s vanity or something, than the difference<br />

in business perception at mother company<br />

and partner companies sides, it became much<br />

easier because we started to solve that challenge<br />

them in the way that solutions are generated.<br />

But every partner channel, according to my<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 27


klijenata, obećanja koja nisu ispunjena itd. biti<br />

spreman i povući i podnositi sankcije koje<br />

su potrebne da taj kanal uvedeš nekako u red.<br />

I tu smo, u istoriji DataLaba, imali najviše različitih<br />

pokušaja, pa i grešaka koje smo napravili.<br />

Ipak, tu smo na području sociologije, a ne<br />

na području tehnike<br />

koju je puno<br />

lakše savladati.<br />

P r e t p o s t a ­<br />

vljam da vaš biznis<br />

model za sada<br />

dobro funkcioniše<br />

u praksi.<br />

Da li mislite da<br />

je možda vreme<br />

i da se učini korak<br />

napred; da<br />

se nešto poboljša,<br />

proširi<br />

Svakako. Mi<br />

sad ulazimo u poslovnu<br />

godinu<br />

2011. Naša poslovna<br />

godina traje<br />

od 1.7. do 30.<br />

6. I za ovu poslovnu<br />

godinu napravili<br />

smo jedan veliki<br />

korak dalje ka<br />

liberalizaciji usluga.<br />

Do sada smo<br />

imali dosta rigidnu<br />

strukturu ko<br />

može da savetuje<br />

Pantheon korisnike.<br />

I tu smo videli<br />

da jednostavno<br />

puštamo jedan izuzetno značajan pul znanja,<br />

a to je znanje naših <strong>korisnika</strong>, neiskorišćen.<br />

Sada vi kao Pantheon korisnik možete pomoći<br />

drugim Pantheon korisnicima. Mi to podržavamo.<br />

Čak vam dajemo informacije i ostale<br />

stvari. Idemo prema Vikipediji. Znači, pokušaopinion,<br />

has to have active management, because<br />

you simply have to say: „OK, this is good,<br />

and this is what you mustn’t do“. Especially with<br />

last mentioned category, such as overbilling the<br />

clients, unfulfilled promises etc. you have to be<br />

ready to establish and apply measures and penalties<br />

that will put<br />

the channel to order.<br />

This is where in<br />

our companies history<br />

we had a vast<br />

number <strong>of</strong> shots,<br />

and mistakes that<br />

we made. However,<br />

there we have been<br />

in the field <strong>of</strong> sociology,<br />

not technique<br />

that is much easier<br />

to cope with.<br />

I suppose that<br />

your business model<br />

does well in practice.<br />

Do you think<br />

that the time has<br />

come to take some<br />

steps ahead, to improve<br />

and expand<br />

something<br />

By all means. We<br />

are entering business<br />

year <strong>of</strong> 2011.<br />

Our business year<br />

lasts from 1st <strong>of</strong><br />

July to 30th <strong>of</strong> June<br />

and for this year<br />

we have made a big<br />

step ahead to liberalization<br />

<strong>of</strong> services.<br />

Until now we had a pretty rigid structure in<br />

who can advice Pantheon users. This is where<br />

we spotted that we let go a tremendous pull <strong>of</strong><br />

knowledge unused, the knowledge <strong>of</strong> our clients.<br />

Now as Pantheon user you can help other<br />

Pantheon users. We support that. We even give<br />

XX 28<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116


vamo otvoriti sve naše sisteme kako bismo dali<br />

korisnicima još više mogućnosti da doprinose<br />

našem razvoju, odnosno da doprinose proizvodu<br />

i zadovoljstvu drugih <strong>korisnika</strong>. U krajnjoj<br />

fazi ja mislim da ćemo imati čak, ne radna mesta,<br />

ali poslepodnevne poslove, gde će ljudi odgovarati<br />

i savetovati druge Pantheon korisnike.<br />

Čitav taj sistem radimo u funkciji toga.<br />

Pored liberalizacije ovog tržišta usluga, pola<br />

godine smo radili i detaljan pregled našeg partnerskog<br />

kanala, ustanovili gde su nam bile slabe<br />

strane, gde su nam bile dobre strane i povukli<br />

poteze koji će se videti u sledećem periodu.<br />

Napravili smo malo drugačiju shemu partnerskog<br />

kanala, sa više tipova partnera, gde se tačno<br />

zna ko šta radi. Pogotovo što smo videli da,<br />

pošto partneri obično krenu u tom mikrosegmentu<br />

posla i onda se dižu prema zahtevnijim,<br />

većim, pr<strong>of</strong>itabilnijim kupcima, nama je ostajao<br />

nepokriven taj mikrosegment koji u biti i<br />

nije najpr<strong>of</strong>itabilniji za partnere. I zbog toga<br />

je trebalo napraviti nov kanal koji se zove Data­<br />

Lab Direct. To su te promene koje sad radimo<br />

na partnerskom kanalu.<br />

Treća faza, koja dolazi, je preuzimanje puno<br />

više odgovornosti za kvalitet našeg s<strong>of</strong>tvera.<br />

Znači da ćemo u slučaju da napravimo grešku,<br />

o našem trošku, direktno iz DataLaba, ovu grešku<br />

kod <strong>korisnika</strong> otkloniti, uz jedan mali uslov<br />

– korisnik mora da ima internet, tako da<br />

možemo raditi desktop support.<br />

Pohod na svet<br />

Koja su još tržišta interesantna za DataLab<br />

i koji su vaši poslovni partneri u budućnosti<br />

Naše tržište je svet. Verovatno ne Amerika i<br />

Kina, zbog toga što su to ipak prevelika tržišta<br />

za osvajanje, verovatno ne ni Indija, ali ostale<br />

zemlje su nam jako interesantne. Mi uvek imamo<br />

različite faze u kojima radimo, u kojima<br />

nam se nalaze određena tržišta ili određene grupe<br />

tržišta, tako da sad radimo konsolidaciju u<br />

regionu i znamo da je taj region Jugoistočne<br />

you information and other stuff. We strive to<br />

Wikipedia. It means that we try to open all our<br />

systems in order to give users even more possibilities<br />

to contribute to our development, e.g.<br />

to our product and other user’s satisfaction. In<br />

the last phase I think that we will have not really<br />

new business positions, but a afternoon job<br />

hours, for the people that will respond and consult<br />

other Pantheon users. We build the whole<br />

system for that purpose in mind.<br />

Besides this service market liberalization, we<br />

have been doing deep insight <strong>of</strong> our partner<br />

channel for the last half year. We located our<br />

week spots bad sides and good sides and have<br />

taken the steps that will show up in the near future.<br />

We made a bit different scheme <strong>of</strong> partners<br />

channel, with more types <strong>of</strong> partners, where everyone’s<br />

activities are clearly set. It was necessary<br />

because partners usually start with micro<br />

segment and then arise to bigger, more pr<strong>of</strong>itable<br />

customers, this segment <strong>of</strong>ten remained to<br />

us, uncovered, and not so pr<strong>of</strong>itable for partners.<br />

Therefore it was necessary for us to build<br />

a new channel named DataLab Direst. Those<br />

are the changes we are currently doing in partner<br />

channel.<br />

The third phase that is coming is taking much<br />

more responsibilities for quality <strong>of</strong> our s<strong>of</strong>tware.<br />

That means that in case we make a mistake, we<br />

will directly from DataLab on our expense take<br />

care <strong>of</strong> it. The user must only have internet so<br />

we can provide desktop support.<br />

The conquest <strong>of</strong> the world<br />

For which other markets DataLab are interested<br />

in and what are your business partners<br />

in the future<br />

Our market is globe. Probably not America<br />

and China, because they are too big for conquering,<br />

probably not even India for the same<br />

reasons, but all other countries are interesting<br />

to us. We always have different phases in which<br />

we are working, in which we observe different<br />

groups <strong>of</strong> markets. Currently we are in consol­<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 29


Evrope pokriven i da će dalje rasti i zbog toga<br />

sada razmišljamo o drugim zemljama istočne<br />

Evrope. Pratimo i situaciju u Africi i južnoj<br />

Americi. Tako da verovatno sledeće dve do tri<br />

godine ćemo raditi istočnu Evropu, znači od<br />

Baltika gore faktički do Sibira, a onda za nekih<br />

tri do pet verovatno ćemo početi da gledamo<br />

Afriku ili južnu Ameriku, jedno od ta dva<br />

tržišta, i onda još ono što preostane.<br />

U kojoj meri ste zadovoljni sa tržištima<br />

u Srbiji i Bugarskoj, kao jednima od većih<br />

u regionu<br />

Ja sam izuzetno zadovoljan rezultatima koje<br />

DataLab donosi na tim tržištima. Moramo<br />

idating phase in the region and we know that<br />

this South East Europe region is covered and is<br />

about to further grow, and therefore we consider<br />

other European countries. We monitor situation<br />

in Africa and South America. In the following<br />

2-3 years we’ll be covering eastern Europe, from<br />

Baltic to Siberia, and then in next 3-5 we probably<br />

start to look at Africa and South America,<br />

one <strong>of</strong> them, and for the rest – what remains uncovered.<br />

How satisfied you are with markets in<br />

Serbia and Bulgaria, as bigger markets in region<br />

I’m very satisfied with DataLab’s results on<br />

XX 30<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116


znati da je situacija od recesije izuzetno teška.<br />

Imamo jak pad GDP-a. Baš sam se vratio iz Latvije.<br />

Tamo je bio pad GDP-a 28%, nezaposlenost<br />

19%. To naravno utiče na investicioni ciklus<br />

u koji ulazi i s<strong>of</strong>tver, ali što se tiče razmišljanja<br />

ljudi, što se tiče prepoznavanja da preduzeće<br />

jednostavno treba informatičku podršku<br />

u obavljanju svog poslovanja i da ta informatička<br />

podrška bitno prevazilazi korišćenje Worda,<br />

Excela i elektronske pošte, jako sam zadovoljan<br />

putem koji je Srbija prešla poslednjih<br />

deset godina na tom području. Isto važi i za<br />

Bugarsku. Te zemlje su bile dosta slične. Bugarska<br />

je bila još u lošijoj poziciji. Ipak smo mi u<br />

„Jugi“ imali i obrtnike, tako da nešto od te privatne<br />

privrede ipak ima dugogodišnju tradiciju,<br />

ali falilo je poznavanje poslovnih procesa,<br />

falilo je poznavanje zašto firma uopšte radi,<br />

šta je pr<strong>of</strong>it, koja je uopšte razlika između pr<strong>of</strong>ita<br />

i cash flowa. To je<br />

trebalo objasniti, a vidim<br />

sada da nekakve<br />

aktivnosti koje rade<br />

poslovne škole, aktivnosti<br />

koje radi vlada, koje rade vladine agencije<br />

za promociju investicija, za promociju preduzetništva,<br />

i na kraju aktivnosti koje radimo<br />

mi kao DataLab, mislim da su bitno doprinele<br />

tome da je naš privredni sistem danas poprilično<br />

sličan privrednom sistemu bilo koje druge<br />

evropske zemlje. Naravno, sve traži vreme,<br />

ali dinamika, srčanost koja ide u to dizanje privredne<br />

kulture, je zapanjujuća. Znate, mi s Balkana<br />

puno puta ne znamo pogledati natrag<br />

i bez nekih emocija videti šta smo napravili.<br />

Pre deset godina u regionu smo imali ratove.<br />

Danas imamo moderne ekonomije i živimo<br />

u simpatičnim obnovljenim kućama, radimo,<br />

vozimo se mnogo boljim automobilima, idemo<br />

na odmore. I sve je to u biti posledica toga<br />

da smo uspeli jako brzo usvojiti nove forme<br />

poslovnog ponašanja. Ja uvek kažem da narod<br />

iz ovog regiona ima izuzetno visok prag bola i<br />

kada nešto odluči – stvara čuda. Ja mislim da<br />

imamo velike potencijale i da treba ove potencijale<br />

da realizujemo. Io<br />

those markets. We have to be aware that the recession<br />

situation is extremely difficult there. We<br />

have significant GDP fall. I have recently returned<br />

from Latvia. Their GDP decreased by<br />

28%, unemployment arose for 19%, That naturally<br />

influenced investment cycle that covers<br />

s<strong>of</strong>tware as well, but in people’s mind and awareness<br />

that a company simply should have informatics<br />

support in doing its business and that it<br />

also overcomes using Word, Excel and email, I’m<br />

very satisfied with the way that Serbia has past<br />

in last ten years. The same applies to Bulgaria.<br />

Those countries are very similar. Bulgaria has<br />

been in even worse position. Still, in former<br />

Yugoslavia, we had entrepreneurs, so something<br />

from that time’s private economy has a long tradition.<br />

Still, we had lack <strong>of</strong> knowing business<br />

processes and knowledge, to it fundamentals –<br />

why is company really operating, what is pr<strong>of</strong>it,<br />

what is the difference<br />

between pr<strong>of</strong>it and cash<br />

flow.<br />

That was supposed to<br />

be explained, and now<br />

I can see that activities <strong>of</strong> business schools, government<br />

and its organizations, agencies for promoting<br />

investments and entrepreneurship, and<br />

at the end, our activities as DataLab – have significantly<br />

contribute to our economic system is<br />

now pretty similar to other European countries.<br />

Of course, everything requires time but the dynamics<br />

and efforts that follow rise <strong>of</strong> economical<br />

culture is amassing.<br />

You know, we - people from the Balkans, a lot<br />

<strong>of</strong> times do not know to look back and emotionless<br />

to see what we have achieved. Ten years<br />

ago in the region we had wars. Today we have<br />

modern economies and live in cute rebuilt houses,<br />

we work, drive much better cars, go to holidays.<br />

And all <strong>of</strong> that is consequence <strong>of</strong> that we<br />

have made to adopt new forms <strong>of</strong> doing business<br />

very quickly. I always say that people from<br />

this region has extremely high level <strong>of</strong> pain and<br />

when it decides something it creates miracles. I<br />

think we have great potentials and that potentials<br />

should be realized. Io<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 31


XX<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106


Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


aspoloženja kineskih dizajnera<br />

koji je crtaju, može biti raznih<br />

oblika i dimenzija i kao moj mali<br />

lepi Pekom sa početka priče<br />

ima samo priključak za ekran.<br />

Za razliku od Pekoma, Thin<br />

Client nema tastaturu, ali ima<br />

priključak za istu, kao i za miša,<br />

koji je očigledno Pekomu bio nepotreban.<br />

Ja i dalje nisam potpuno<br />

siguran šta sve u Thin Clientu<br />

ima, ali znam šta nema.<br />

U njemu nema grafičke kartice<br />

sa 2 GB RAM-a, u njoj nema<br />

HDD-a na koji će stati 500 GB<br />

mojih omiljenih filmova i serija,<br />

pa uz to još i 200 GB muzike<br />

i koncerata za pred spavanje.<br />

U njemu nema čak ni CD-a. I<br />

to definitivno nije fer. Ali, šta<br />

ćemo...<br />

Zato sam ovaj tekst i nazvao,<br />

pomalo hrabro, Kraj jedne ere.<br />

Naslov je možda malo dramatičan,<br />

pomisliće neko. Ja smatram<br />

da nije. I da je potpuno<br />

opravdan.<br />

Za velike i male<br />

Objektivno gledano - virtuelizacija<br />

(kako serverska, tako i<br />

desktop) je pravo rešenje za velike<br />

firme - konačno će se firme<br />

i velike kompanije dovesti u<br />

red. Neće se više po kancelarijama<br />

igrati igrice i gledati DVD<br />

snimci sa ujninog sedmog venčanja<br />

na koje nije ni došla. Neće<br />

više biti problema sa virusima<br />

koji sami ulaze i teraju ljude<br />

koji nemaju vremena ni da<br />

podignu glavu od posla da posećuju<br />

XXX sajtove. Neće više<br />

biti problema sa "genijalcima"<br />

koji sve znaju pa hoće da ma-<br />

lo "srede" i nečiji tuđ računar<br />

u firmi.<br />

Još objektivnije - virtuelizacija<br />

je pravo rešenje i za male<br />

firme gde ima mnogo njih koji<br />

sve znaju i sve mogu da poprave.<br />

U tom popravljanju i sređivanju<br />

oni, ponekad, zaborave<br />

da rade svoj posao - onaj za<br />

koji su plaćeni. Dramaturški<br />

prikaz situacije: "Zovite kolegu,<br />

ukočio mi računar!". Kolega<br />

hitno napušta svoj posao jer<br />

situacija izmiče kontroli. Mitnik<br />

je pred vratima. Odmah<br />

pristupa dijagnostici i izgovara<br />

čuvenu rečenicu: “Mora da se<br />

formatira!” I ove situacije prestaju<br />

da postoje. Računari neće<br />

kočiti. Nema ih. Imamo terminale.<br />

A server je virtuelizovan,<br />

redundantan, repliciran, kako<br />

god - ma savršen je! Ne može<br />

da "ukoči"!<br />

Ovaj pristup u arhitekturi<br />

ITC sistema, dubokog sam<br />

ubeđenja, smislili su jako pametni<br />

ljudi zbog, opet, jako lenjih<br />

ljudi, koji su sve uzroke<br />

svojih grešaka i gluposti nalazili<br />

u IT-u. Ovo finale informatičke<br />

revolucije “pročistiće” sisteme<br />

i od neradnika. Ostaće<br />

samo vredni i korisni radnici<br />

- prvenstveno za kompaniju, a<br />

zatim i za sebe.<br />

Serviserski (opravdani)<br />

strah<br />

Na kraju iskazao bih jedan<br />

lični stav - najviše će zbog virtuelizacije<br />

patiti serviseri računara.<br />

Nema više velikih firmi i velikih<br />

ugovora o održavanju. Zato<br />

serviseri "ne razumeju", ne<br />

prihvataju i ne vole virtuelizaciju.<br />

Zapravo oni je se plaše. Nazire<br />

se kraj čuvenih rečenica koje<br />

serviseri jako teško i u poluplačnom<br />

stanju izgovaraju kad<br />

se računar pokvari: "Daćemo<br />

sve od sebe da sačuvamo podatke,<br />

ali je virus, stvarno, stvarno<br />

jako opasan. Zarazio je i neka<br />

dokumenta, pa čak i slike i muziku.<br />

Videćemo!". Pa ih onda<br />

nema 10 dana. Bore se sa virusom.<br />

Sistem stoji - a radnik ne<br />

radi i gubi novac.<br />

Dosta je bilo gospodo serviseri.<br />

Prošle su vaše devedesete.<br />

Šta ste oteli - oteli ste. Priklonite<br />

se budućnosti ili nestanite.<br />

Sada ćemo svi biti virtuelni<br />

serviseri. Pokvari se klijent - skineš,<br />

baciš u kantu i staviš novi.<br />

Podaci su smešteni na storageu<br />

i kraj priče! Nema servisa i nepotrebnog<br />

prosipanja pameti.<br />

Administratorski (neopravdani)<br />

strah<br />

Od virtuelizacije se, po mom<br />

mišljenju pomalo neopravdano,<br />

plaše i administratori. Oni<br />

ne treba da se brinu - za njih će<br />

posla uvek biti. Samo će morati<br />

da uče.<br />

Novi imidž informatičara<br />

I na kraju, šta reći, osim: dosta<br />

je asocijacija na informatiku bio<br />

dečko sa malo dužom kosom i<br />

obaveznim šrafcigerom u ruci.<br />

Pa nisu informatičari autome-haničari.<br />

Oni su već odavno "uskočili"<br />

u (lepa) odela. Doduše, kad<br />

malo bolje pogledam, nekima je<br />

bolje da nisu ni uskakali. Io<br />

35<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Blog <strong>of</strong>f<br />

Kraj jedne ere<br />

Mihajlo Pavlović<br />

YUTRO.com<br />

Moj prvi susret sa računarskim<br />

mrežama<br />

desio se pre<br />

mnogo godina. Radi preciznijeg<br />

utvrđivanja vremenskog razdoblja<br />

o kom govorim, ja sada<br />

imam 27 godina, a pomenuti<br />

period odnosi se na sedmi razred<br />

osnovne škole. Sećam se kako<br />

sam tada zaljubljeno gledao<br />

u monitor jedinog PC 486 koji<br />

je škola imala i divio se nekom<br />

BBS-u. Informatika, koja je tada<br />

bila dopunski predmet, koji<br />

se pratio u vidu jednog časa nedeljno<br />

bila je isključivo teoretska.<br />

Ako bismo zaslužili pustili<br />

bi nas u jednu malu učionicu<br />

koja je gledala na školsko dvorište,<br />

gde je bilo 8 ili 9 Pekom računara<br />

(domaća proizvodnja -<br />

direktno iz EI Niš). Pekom je<br />

imao malu tastaturu, crno beli<br />

monitor i čini mi se 32 kb<br />

memorije. Njegove mogućnosti<br />

tada su se nama činile beskrajnim.<br />

Mogao si da napišeš kakav<br />

god hoćeš program u BASIC-u<br />

da ga kompajliraš i da on radi.<br />

Sreći nikad kraja...<br />

Kasnije bi nekoliko nas, nastavnik<br />

informatike, opet, ako<br />

bismo bili dobri, vodio u sekretarsku<br />

kancelariju gde se nalazio<br />

pomenuti 486, i pokazivao<br />

nam Pascal. To je stvarno bilo<br />

čudo - za ne poverovati.<br />

Par meseci posle toga počela<br />

je kompjuterska revolucija.<br />

Pentiumi i Windowsi pojavljivali<br />

su se brzinom svetlosti. Bilo<br />

je nemoguće ne ispratiti ih. A<br />

BBS-ove je zamenio Internet -<br />

neverovatan fenomen za koji se<br />

samom pojavom znalo da će jednoga<br />

dana pokoriti ceo svet. Tada<br />

me je moj komšija prvi put<br />

uputio na Telnet servis RCUBa<br />

koji se zvao Afrodita. Preko<br />

tog servisa igrali smo neku jako<br />

zanimljivu tekstualnu igru koja<br />

se zvala MUD. Opet oduševljenje!<br />

Na moje pitanje kakav je računar<br />

potreban za ovu igru, rekao<br />

mi je - bilo koji, samo da<br />

ima modem, tastaturu i ekran.<br />

Komšija je tada istakao popularno<br />

ime za te računare - terminali.<br />

Sa druge strane je kompjuter<br />

koji pokreće, on se zove server,<br />

i važno je da je on jak. Mi smo<br />

nevažni. Sve se događa tamo. U<br />

ovih par rečenica ja sam još tada<br />

"upakovao" kompletnu logiku<br />

klijent-server tehnologije.<br />

U međuvremenu prošle su godine<br />

a računari su evoluirali. Internet<br />

je postao neizostavni deo<br />

svačije svakodnevice. Socijalne<br />

mreže zamenile su kafane, IM<br />

klijenti - telefone, itd. "Kako<br />

smo mi do sada živeli bez ovih<br />

stvari", logično je pitanje koje<br />

se nameće svakom razumnom<br />

čoveku. Ipak je to retoričko pitanje,<br />

pa ću tu i stati.<br />

Budućnost radnih stanica<br />

Moj prvi (laički) blog o virtuelizaciji<br />

zaslužio je ovoliki uvod.<br />

Prošle nedelje sam sa kolegama<br />

prisustvovao skupu o virtuelizaciji<br />

koji se održao u prostorijama<br />

PKB. Ugledni, renomirani<br />

ali pre svega iskusni predavači<br />

su još jednom potvrdili teoriju<br />

da je našim lepim desktop<br />

računarima došao kraj i da će<br />

virtuelizacije koje su pred nama,<br />

prvo serverske a zatim i klijentske,<br />

dovesti ICT na sledeći<br />

nivo - skoro do savršenstva. Temu<br />

su nam vrlo direktno i bez<br />

puno stranih reči i izraza predstavili<br />

od početka. Budućnost<br />

radnih stanica, rekoše predavači,<br />

a mi se slažemo, je u nečemu<br />

što se popularno zove Thin Client.<br />

Laički opisano to je jedna plastična<br />

kutija koja, zavisno od<br />

34<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


aspoloženja kineskih dizajnera<br />

koji je crtaju, može biti raznih<br />

oblika i dimenzija i kao moj mali<br />

lepi Pekom sa početka priče<br />

ima samo priključak za ekran.<br />

Za razliku od Pekoma, Thin<br />

Client nema tastaturu, ali ima<br />

priključak za istu, kao i za miša,<br />

koji je očigledno Pekomu bio nepotreban.<br />

Ja i dalje nisam potpuno<br />

siguran šta sve u Thin Clientu<br />

ima, ali znam šta nema.<br />

U njemu nema grafičke kartice<br />

sa 2 GB RAM-a, u njoj nema<br />

HDD-a na koji će stati 500 GB<br />

mojih omiljenih filmova i serija,<br />

pa uz to još i 200 GB muzike<br />

i koncerata za pred spavanje.<br />

U njemu nema čak ni CD-a. I<br />

to definitivno nije fer. Ali, šta<br />

ćemo...<br />

Zato sam ovaj tekst i nazvao,<br />

pomalo hrabro, Kraj jedne ere.<br />

Naslov je možda malo dramatičan,<br />

pomisliće neko. Ja smatram<br />

da nije. I da je potpuno<br />

opravdan.<br />

Za velike i male<br />

Objektivno gledano - virtuelizacija<br />

(kako serverska, tako i<br />

desktop) je pravo rešenje za velike<br />

firme - konačno će se firme<br />

i velike kompanije dovesti u<br />

red. Neće se više po kancelarijama<br />

igrati igrice i gledati DVD<br />

snimci sa ujninog sedmog venčanja<br />

na koje nije ni došla. Neće<br />

više biti problema sa virusima<br />

koji sami ulaze i teraju ljude<br />

koji nemaju vremena ni da<br />

podignu glavu od posla da posećuju<br />

XXX sajtove. Neće više<br />

biti problema sa "genijalcima"<br />

koji sve znaju pa hoće da ma­<br />

lo "srede" i nečiji tuđ računar<br />

u firmi.<br />

Još objektivnije - virtuelizacija<br />

je pravo rešenje i za male<br />

firme gde ima mnogo njih koji<br />

sve znaju i sve mogu da poprave.<br />

U tom popravljanju i sređivanju<br />

oni, ponekad, zaborave<br />

da rade svoj posao - onaj za<br />

koji su plaćeni. Dramaturški<br />

prikaz situacije: "Zovite kolegu,<br />

ukočio mi računar!". Kolega<br />

hitno napušta svoj posao jer<br />

situacija izmiče kontroli. Mitnik<br />

je pred vratima. Odmah<br />

pristupa dijagnostici i izgovara<br />

čuvenu rečenicu: “Mora da se<br />

formatira!” I ove situacije prestaju<br />

da postoje. Računari neće<br />

kočiti. Nema ih. Imamo terminale.<br />

A server je virtuelizovan,<br />

redundantan, repliciran, kako<br />

god - ma savršen je! Ne može<br />

da "ukoči"!<br />

Ovaj pristup u arhitekturi<br />

ITC sistema, dubokog sam<br />

ubeđenja, smislili su jako pametni<br />

ljudi zbog, opet, jako lenjih<br />

ljudi, koji su sve uzroke<br />

svojih grešaka i gluposti nalazili<br />

u IT-u. Ovo finale informatičke<br />

revolucije “pročistiće” sisteme<br />

i od neradnika. Ostaće<br />

samo vredni i korisni radnici<br />

- prvenstveno za kompaniju, a<br />

zatim i za sebe.<br />

Serverski (opravdani) strah<br />

Na kraju iskazao bih jedan<br />

lični stav - najviše će zbog virtuelizacije<br />

patiti serviseri računara.<br />

Nema više velikih firmi i velikih<br />

ugovora o održavanju. Zato<br />

serviseri "ne razumeju", ne<br />

prihvataju i ne vole virtuelizaciju.<br />

Zapravo oni je se plaše. Nazire<br />

se kraj čuvenih rečenica koje<br />

serviseri jako teško i u poluplačnom<br />

stanju izgovaraju kad<br />

se računar pokvari: "Daćemo<br />

sve od sebe da sačuvamo podatke,<br />

ali je virus, stvarno, stvarno<br />

jako opasan. Zarazio je i neka<br />

dokumenta, pa čak i slike i muziku.<br />

Videćemo!". Pa ih onda<br />

nema 10 dana. Bore se sa virusom.<br />

Sistem stoji - a radnik ne<br />

radi i gubi novac.<br />

Dosta je bilo gospodo serviseri.<br />

Prošle su vaše devedesete.<br />

Šta ste oteli - oteli ste. Priklonite<br />

se budućnosti ili nestanite.<br />

Sada ćemo svi biti virtuelni<br />

serviseri. Pokvari se klijent - skineš,<br />

baciš u kantu i staviš novi.<br />

Podaci su smešteni na storageu<br />

i kraj priče! Nema servisa i nepotrebnog<br />

prosipanja pameti.<br />

Administratorski (neopravdani)<br />

strah<br />

Od virtuelizacije se, po mom<br />

mišljenju pomalo neopravdano,<br />

plaše i administratori. Oni<br />

ne treba da se brinu - za njih će<br />

posla uvek biti. Samo će morati<br />

da uče.<br />

Novi imidž informatičara<br />

I na kraju, šta reći, osim: dosta<br />

je asocijacija na informatiku<br />

bio dečko sa malo dužom<br />

kosom i obaveznim šrafcigerom<br />

u ruci. Pa nisu informatičari<br />

- automehaničari. Informatičari<br />

su već odavno "uskočili"<br />

u (lepa) odela. Doduše, kad malo<br />

bolje pogledam, nekima je<br />

bolje da nisu ni uskakali. Io<br />

35<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Cloud Computing<br />

Javni i(li) privatni<br />

Priprema: Redakcija<br />

Koji cloud je<br />

najbolji za posao<br />

Još prošle godine ljudi su se raspravljali oko definicije Cloud Computinga, da bi ove<br />

godine ta tehnologija uzela maha. Vodeći proizvođača hardvera i sigurnosnih rešenja<br />

sada se utrkuju ko će svojim prizvodima ponuditi rešenje za potencijalne prepreke na<br />

koje bi mogao da naiđe novi model. No, rasprava na jednu temu i dalje traje - javni ili<br />

privatni cloud<br />

Javni<br />

Javni cloud u suštini outsorsuje<br />

vaše data centre.<br />

Kompanija iznajmljuje svoj<br />

data centar. Možete izabrati<br />

broj servera ili količinu prostora<br />

za skladištenje podataka i koje<br />

aplikacije ćete da pokrenete.<br />

Podacima možete da pristupate<br />

sa udaljenih računara.<br />

Ključna stvar kod ovog medela<br />

je smanjenje troškova, jer<br />

ne morate da kupujete hardver,<br />

zatim ne plaćate održavanje<br />

i troškove zaposlenih. Tu je i<br />

široko prihvaćeni model "pay as<br />

you go", koji dozvoljava iznajmljivanje<br />

prostora na sat (što<br />

posebno odgovara develperi-<br />

ma za testiranje aplikacija), na<br />

mesece ili godine, uz mesečno<br />

plaćanje. Njegova prednost je<br />

to što se odmah ne mora izdvojiti<br />

veliki paušal.<br />

Javnim cloudom dominiraju<br />

veliki igrači kao što su Google<br />

ili Amazon, iako značajnu<br />

ulogu imaju i manje kompanije,<br />

od kojih neke nude<br />

36<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-/116


mogućnost pokretanja jedne<br />

aplikacije u cloudu.<br />

Privatni<br />

Privatni cloud priči daje više<br />

ličnu nijansu. Mnoge kompanije,<br />

a posedno velike institucije<br />

kao što su banke ili javni<br />

sektor, su zabrinute za bezbednost<br />

svojih poverljivih podataka.<br />

U ovom modelu, sav<br />

hardver stoji na privatnoj lokaciji,<br />

što bi u prevodu značilo<br />

da se svakodnevni rad sistema,<br />

održavanje i sigurnostni aspekt<br />

odvijaju u kući. U visoko virtualizovanom<br />

sistemu, normalno<br />

je korišćenje dodatnog s<strong>of</strong>tvera<br />

za optimizaciju hardvera kako<br />

bi on radio u svojoj punoj snazi<br />

i olakšavanje transakcija među<br />

serverima, bilo da su u jednoj<br />

kancelariji ili na udaljenim lokacijama.<br />

Recimo, veliki zagovornik<br />

ovoga je EMC, ali i<br />

mnoge druge kompanije kao<br />

što su HP, IBM i Dell, koje<br />

nude s<strong>of</strong>tverska rešenja i proizvode<br />

specijalno dizajnirane da<br />

se uklope u novo okruženje.<br />

Za i protiv<br />

Oba ova modela su prihvaćena,<br />

ali oba imaju svoje prednosti<br />

i mane.<br />

Kao što je prethodno naznačeno,<br />

kompanija koja koristi<br />

„javni oblak“ ne plaća troškove<br />

servera, storidža ili kablova<br />

koji ih povezuju. Takođe ne<br />

plaća osobe koje bi inače radile<br />

na održavanju istih. „Pay<br />

as you go“ model prilagođen<br />

javnom cloudu podrazumeva<br />

mogućnost promene provajdera<br />

ukoliko niste zadovoljni, pod<br />

uslovom da provajderi rade na<br />

istim standardima.<br />

Loša strana „javnog clouda“<br />

je što su kompanije razumljivo<br />

zabrinute za sigurnost osetljivih<br />

podataka. Sama ideja<br />

puštanja informacija van<br />

kruga kompanije za njih je<br />

zastrašujuća. Kod provajdera<br />

javnog clouda, u data centru<br />

velikih dimenzija, nećete znati<br />

gde se čuvaju vaši podaci i<br />

ko još koristi iste mašine za<br />

svoje podatke. Kompanije insistiraju<br />

na jakim sigurnosnim<br />

merama, ali u svakom slučaju<br />

odabirom ovog modela moraju<br />

da imaju veliko poverenje u<br />

svog provajdera.<br />

Mnogi svetski mediji tvrde<br />

da postoje dokazi da provajderi<br />

pregledaju podatke. Google je<br />

javno priznao da gleda podatke<br />

iz marketinških razloga, a ako<br />

je nečiji provajder u SAD, gde<br />

se nalaze mnoga velika imena,<br />

federalne vlasti mogu „baciti<br />

pogled“ na njegove podatke<br />

ako to žele.<br />

Takođe, uprkos tvrdnjama o<br />

visokoj dostupnosti, data centri<br />

javnih cloud provajdera su<br />

kao i svi drugi, i može se desiti<br />

da padnu. Možda se to neće<br />

dešavati često ili će se problem<br />

brzo rešiti, ali vaš posao<br />

može ostati bez vitalnih funkcija<br />

potrebnih za rad, iznose<br />

svoje argumente zagovornici<br />

"privatnog clouda". Oni<br />

navode da mnogo veću kontrolu<br />

imate prilikom izgradnje<br />

privatnog clouda u okviru<br />

sopstvenog data centra. Nije<br />

problem ni ako želite dodatni<br />

sloj bezbednosti, sve to može<br />

biti završeno uz vaše nadgledanje<br />

kako bi se osećali sigurnije.<br />

Velike su prednosti potpuno<br />

funkcionalnog virtualizovanog<br />

sistema, iako manje<br />

stvarnih mašina znači više<br />

virtuelnih, smanjujući na taj<br />

način troškove izbacivanjem<br />

troškova napajanja i hlađenja,<br />

kažu.<br />

No, i ako jeftinije i produktivnije<br />

od tradicionalnog data<br />

centra, možda i sigurnije,<br />

ovo rešenje je i dalje preskupo<br />

u odnosu na alternative.<br />

Kompanija će morati da kupi<br />

kompletnu infrastrukturu ako<br />

želi privatni cloud, što je vezuje<br />

za provajdera. Ako kompanija<br />

svejedno želi da osveži<br />

infrastrukturu, onda ovo neće<br />

biti veliki udarac za budžet. U<br />

suprotnom, kompanija mora<br />

da zameni hardver koji nije<br />

predviđen za virtuelizaciju, treba<br />

da kupi novi s<strong>of</strong>tver kako<br />

bi se iskoristio puni potencijal<br />

mašina i, možda i najskuplje<br />

– da angažuje nekog ko se<br />

razume u najnovije tehnologije<br />

kako bi se sistem održavao iz<br />

dana u dan.<br />

Koji je bolji<br />

EMC je bio prilično jasan<br />

kada je svojoj konferenciji ove<br />

godine dao naziv ‘’Putovanje<br />

do privatnog oblaka’’. Art<br />

Coviello, predsednik EMC<br />

bezbednosnog sektora, rekao<br />

je na konferenciji: ‘’Što se nas<br />

tiče, svi cloudi bi trebalo da<br />

budu privatni. Mi u EMC-u to<br />

37 37<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


vidimo kao interni cloud koji<br />

je potpuno pod kontrolom organizacije,<br />

dok je javni cloud<br />

za široke mase <strong>korisnika</strong>.“<br />

Sa druge strane, velike kompanije<br />

sa podjednakim uzbuđenjem<br />

pričaju o javnom cloudu,<br />

odbacujući privatni u potpunosti.<br />

‘’Privatni cloud ne nudi<br />

ništa novo u odnosu na ono<br />

što postoji već trideset godina.<br />

Naše mišljenje je da javni<br />

cloud ima velike prednosti –<br />

eliminiše kapitalne troškove,<br />

dozvoljava vam da platite samo<br />

ono što koristite, kapacitet je<br />

elastičan i prilagođava se potrebama<br />

<strong>korisnika</strong>, omogućava<br />

brzo i sigurno pomeranje servera.<br />

Ono što ljudi nazivaju<br />

privatnim cloudom ne dozvoljava<br />

kompanijama da koristi<br />

većinu ovih prednosti’’, rekao<br />

je na pomenutoj konferenciji<br />

Kay Kinton, PR Amazon Web<br />

servisa.<br />

Hibridni cloud<br />

I pored evidentnog neslaganja<br />

velikih kompanija oko<br />

ovog pitanja, koje ponekad ide<br />

do isključivosti, rezultati analiza<br />

pokazuju, kao i u većini<br />

drugih stvari, da je najbolje<br />

rešenje negde između, dakle<br />

mešavina ova dva, te da je<br />

budućnost clouda u - Hybrid<br />

Cloudu.<br />

„Neke aplikacije će ostati na<br />

modelu jedne aplikacije po<br />

serveru, kao i što će se organizacije<br />

nerado odlučivati da<br />

naprave tako veliki iskorak u<br />

nešto što je još uvek relativno<br />

nepoznato i(li) su investirale<br />

u aplikaciju toliko novca<br />

da je to postalo “career limiting<br />

decision” da bi pokušale<br />

da ubede menadžment da je<br />

povuku iz upotrebe i zamene<br />

cloud alternativom“, tvrdi<br />

Clive Longbottom, direktor<br />

službe i analitičar poslovnih<br />

procesa Quocirca.<br />

“Druge funkcionalnosti će<br />

biti postavljene na privatnom<br />

oblaku – visoko virtuelizovanoj<br />

platformi koja je most<br />

između postojećih vlastitih<br />

data centara i co-lo i eksternih<br />

data centara koji dobavljaju<br />

ekstra resurse kada za to postoji<br />

potreba“, kaže Longbottom.<br />

S njim se slaže Stace Hipperston,<br />

CIO kompanije Intergence,<br />

koji tvrdi da je dominacija<br />

hibridnog modela već<br />

počela.<br />

"Trend koji gledamo u<br />

Intergencu je prelazak na hibridno<br />

komuniciranje gde se<br />

koristi kombinacija javnog i<br />

privatnog modela, što velikim<br />

kompanijama donosi najbolje<br />

iz oba sveta"’, kaže on.<br />

Od slučaja do slučaja<br />

Očigledno je da ne postoji<br />

jedinstven pogled na cloud, ali<br />

ni jedinstveno rešenje za sve,<br />

već da, uprkos razlikama među<br />

modelima, pa čak i opciji „hibridnog<br />

oblaka“, sve zavisi od<br />

toga šta konkretnoj kompaniji<br />

treba. Ako je vaš biznis mali<br />

i ne želite sopstvenog IT administratora<br />

servera, verovatno je<br />

najbolje da se okrenete javnom<br />

cloudu. Ako imate veliku firmu<br />

koja je upravo uložila brdo<br />

novca u tonu opreme, privatni<br />

model je bolja opcija.<br />

Zato, pre nego što donesete<br />

odluku, razmislite o budžetu<br />

kojim raspolažete, količini<br />

podataka i aplikacijama koje<br />

treba da koristite, a pre svega<br />

o tome šta smatrate da je<br />

najbolje za vaš biznis. Io<br />

38<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


• krađom šifri, brojeva kreditnih<br />

kartica i drugih osetljivih<br />

informacija (informacije o nalogu<br />

se mogu prodati za 10 do<br />

1.000 dolara po nalogu, u zavisnosti<br />

od zemlje i tipa informacija);<br />

• lansiranjem DDoS napada<br />

- iako većina ovih napada ima<br />

politički ili socijalni motiv, veliki<br />

broj napada je motivisan i finansijskim<br />

razlozima (a ima i situacija<br />

gde kompanija unajmi<br />

"sajber kriminalce" da izvrše napad<br />

na sajt konkurencije);<br />

• zaštitom phishing i drugih<br />

kriminalnih sajtova brzim flux<br />

tehnologijama<br />

• slanjem spama, distribucijom<br />

virusa, klik-prevarama ili<br />

iznajmljivanjem bot mreža.<br />

Ko nije u stanju da napravi<br />

sopstvenu "armiju zombija"<br />

može da je kupi po ceni od oko<br />

deset centi po zaraženom računaru.<br />

Danas mreže zaraženih računara<br />

konstantno rastu. Čak 34<br />

miliona kompjutera u SAD su<br />

deo te mreže, što je za 50% više<br />

nego prošle godine. Konfiker,<br />

najveća znana mreža botova,<br />

identifikovana krajem 2008, regrutovala<br />

je između tri i šest mi­<br />

liona računara za samo par meseci.<br />

Rešenje u "oblaku"<br />

IT infrastruktura organizacije<br />

je postala veoma teška i kompleksna<br />

za zaštitu, pogotovo<br />

što se bezbednost zanemaruje<br />

u trci za maksimalnim iskorišćavanjem<br />

potencijala Interneta.<br />

Samo u 2008. godini broj novih<br />

virusa bio je veći nego za<br />

prethodnih dvadeset godina,<br />

da bi taj broj bio nadmašen već<br />

u prvoj polovini 2009. Stoga<br />

se IT organizacije suočavaju sa<br />

velikim izazovom, s obzirom<br />

da se posao sve više oslanja na<br />

Internet.<br />

Sudeći po WASC-u, više od<br />

87% Internet aplikacija je ocenjeno<br />

kao veoma ranjivo.<br />

Kao moguće rešenje ovog<br />

problema javljaju se bezbednosni<br />

servisi bazirani na Cloudu,<br />

koji pružaju inovativan pristup<br />

zaštiti podataka organizacije,<br />

dodajući globalno raspoređeni<br />

sloj odbrane. Ovaj sloj čini razliku<br />

u odnosu na centralizovane<br />

sisteme i znatno povećava<br />

nivo odbrane.<br />

Cloud bezbednosna rešenja<br />

dozvoljavaju kompanijama da<br />

se prilagode rizicima koji se<br />

konstantno menjaju, unapred<br />

izbegavajući predviđene rizike.<br />

Bezbednost zasnovana na<br />

Cloudu - pretvaranje opasnosti<br />

u dobitak<br />

Osetljivi podaci su sve češće<br />

dostupni na Webu, hostovani<br />

na Cloud servisima, a može im<br />

se pristupati i mobilnim uređajima.<br />

U ovom dinamičnom i distribuiranom<br />

okruženju, mentalitet<br />

konvencionalne "odbrane<br />

tvrđave" ne pruža dovoljne<br />

sigurnosne paradigme. Umesto<br />

toga, preduzeća treba da<br />

prihvate distribuiranu prirodu<br />

"Internet oblaka", koristeći njene<br />

razmere i fleksibilnost u svoju<br />

korist prilikom sprovođenja<br />

strategije "odbrane u dubinu"<br />

(defense-in-depth), preporučuje<br />

se u White Paperu kompanije<br />

Akamai.<br />

Defense-in-depth podrazumeva<br />

razvijanje preklapajućih<br />

bezbednosnih slojeva koji koriste<br />

različite taktike zaštite protiv<br />

pretnji. Cloud bazirana zaštita<br />

obezbeđuje kritični sloj u<br />

41<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Take the next step at www.EMC.com/privatecloud.<br />

EMC 2 , EMC, and where information lives are registered trademarks or trademarks <strong>of</strong> EMC Corporation in the United States and other countries.<br />

All other trademarks used herein are the property <strong>of</strong> their respective owners. © Copyright 2010 EMC Corporation. All rights reserved. 1922<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


iran da ponudi neuporedivo,<br />

pouzdano<br />

i redundantno rešenje<br />

za potencijalne<br />

pretnje na Internetu),<br />

• holističku integraciju<br />

- uspešna duboka<br />

odbrana zahteva<br />

preklapajuće<br />

slojeve koji rade zajedno.<br />

(Cloud bezbednosni<br />

servisi bi<br />

trebalo da se integrišu<br />

sa konvencionalnim<br />

bezbednosnim<br />

rešenjima, pružajući<br />

tako dodatnu robusnost<br />

za postojeću<br />

bezbednosnu arhitekturu<br />

preduzeća.)<br />

Akamai<br />

obezbeđenje<br />

bazirano na Cloudu<br />

Skoro deceniju,<br />

Akamai čini Internet<br />

boljim, bržim i sigurnijim<br />

mestom za poslovanje.<br />

Blizu 3.000<br />

kompanija se oslanja<br />

na Akamai kako bi<br />

osigurale i ubrzale svoje online<br />

transakcije, koristeći EdgePlatformu,<br />

jednu od najvećih svetskih<br />

distribuiranih mreža koja<br />

se sastoji od oko 60.000 servera<br />

na 1.000 mreža u 70 zemalja,<br />

podseća se u pomenutom White<br />

Paperu.<br />

EdgePlatforma je dokazana<br />

platforma za pružanje inteligentne<br />

i skalabilne odbrane koja<br />

štiti od širokog spektra napada,<br />

bio to napad na DNS infrastrukturu<br />

organizacije, mrežni<br />

sloj ili internet aplikaciju.<br />

Obiman i fleksibilan skup<br />

sposobnosti može se prilagoditi<br />

različitim vrstama pretnji i<br />

napada na zahtev. Akamai omogućava<br />

klijentima da u potpunosti<br />

uživaju u mogućnostima<br />

Clouda, održavajući kontinuitet<br />

posla, poručuju iz kompanije<br />

koja slovi za vodećeg provajdera<br />

online enterprise, video i<br />

dinamičkih transakcija.<br />

DDoS - opasnost epskih<br />

razmera<br />

DDos napadi su jedno od vizuelno<br />

najrazornijih oružja u<br />

sajber prostoru danas, jer parališu<br />

sistem preplavljujući cilja­<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 43


okviru ovog pristupa, te pomaže<br />

da se prevaziđu ograničenja<br />

svojstvena rigidnom, tradicionalnom<br />

perimetru de fense rešenja.<br />

Kao i kod ostalih cloud<br />

computing usluga, cloud bazirana<br />

bezbednosna rešenja nude<br />

ekonomičnost, on-demand mogućnost,<br />

i na taj način redukuju<br />

planirane troškove za IT održavanje.<br />

Međutim, nisu sve cloud usluge<br />

jednake. U cilju korišćenja<br />

jedinstvenih prednosti clouda<br />

u svoju korist, preduzeća moraju<br />

da nađu ona rešenja za bezbednost<br />

koja su visoko distribuirane<br />

poluge, multi-netvork<br />

platforme – ona koja mogu da<br />

dosegnu do oboda interneta i<br />

zaštite osnovnu infrastrukturu<br />

otklanjanjem napada bliže njihovom<br />

izvoru.<br />

Cloud arhitektura pomaže<br />

organizacijama u borbi sa današnjim<br />

internet pretnjama na<br />

inovativan način, koji centralizovana<br />

rešenja ne mogu da ponude.<br />

U Akamai White Paperu,<br />

kada se apostr<strong>of</strong>iraju prednosti<br />

"clouda" nad "klasičnim"<br />

rešenjima, navodi se da cloud<br />

arhitektura pruža:<br />

• skalabilnost bez premca - samo<br />

velika, visoko<br />

distribuirana<br />

arhitektura<br />

može izdržati i<br />

skrenuti napade<br />

koje danas<br />

posmatramo,<br />

• fleksibilnost<br />

i prilagodljivost<br />

(nudeći mogućnost<br />

pružanja<br />

raznih usluga<br />

brzo i lako, bez<br />

potrebe za promenom<br />

osnovne<br />

infrastrukture),<br />

• više efikasnosti<br />

sa manje<br />

troškova (rešen<br />

je problem skupog<br />

predviđanja<br />

odbrane od<br />

potencijalnih<br />

opasnosti),<br />

• superiornu<br />

redundantnost<br />

(za razliku od<br />

centralizovane<br />

arhitekture, zaštitni<br />

sloj koji<br />

obuhvata hiljade<br />

mreža i lokacija<br />

je struktu-<br />

42<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Zaštita<br />

Akamai<br />

Pripremio: Marko Talijan<br />

marko.talijan@internetogledalo.com<br />

Cloud Security<br />

Iako opasnosti po mrežu i informacionu<br />

bezbednost postoje od samog početka<br />

informatičke ere, njihova složenost i učestalost<br />

napada je „eksplodirala“ poslednjih<br />

godina. Ako se ima u vidu da „sajber<br />

kriminal“ može da bude, sa jedne strane,<br />

veoma isplativ, a sa druge ne preterano rizičan,<br />

ne treba da čudi neverovatan porast<br />

broja Internet kriminalaca i, posledično,<br />

mnogo veći broj opasnosti i napada. U<br />

poslednjih par godina DDoS napadi su skočili<br />

sa desetak na stotine gigabita u sekundi,<br />

što je rezultat s<strong>of</strong>isticiranih malwarea i<br />

rastućih „zombi armija“.<br />

Obezbeđivanje sigurnosti<br />

podataka organizacije<br />

je veliki izazov,<br />

jer se one konstantno suočavaju<br />

sa opasnostima koje mogu<br />

napraviti veliku štetu poslovanju.<br />

Tradicionalni pristup bezbednosti<br />

jednostavno više nije<br />

dovoljno dobar, jer se fokusira<br />

na zaštitu od specifične vrste<br />

napada, pri tom otvarajući vrata<br />

drugim napadima u procesu.<br />

Tradicionalna odbrambena rešenja<br />

nisu ispratila brzinu raz-<br />

vijanja potencijalnih pretnji, pa<br />

i ako preduzeća imaju čitav arsenal<br />

za borbu protiv opasnosti,<br />

ovi kruti centralizovani sistemi<br />

nisu dovoljno fleksibilni za borbu<br />

protiv opasnosti koje prete<br />

današnjoj IT infrastrukturi.<br />

Današnje pretnje<br />

Napadači ne oklevaju da iskoriste<br />

rupe u sistemu. Prema nekim<br />

podacima, šteta prouzrokovana<br />

upadima u 2008. godi­<br />

ni je iznosila milijardu dolara,<br />

a pretpostavlja se da ništa manja<br />

nije bila ni prošle godine.<br />

Mali rizik i lako savladive prepreke<br />

privlače napadače koji se<br />

okupljaju u dobro organizovane<br />

grupe. Njihovo glavno oružje<br />

su botnets - mreže zaraženih<br />

računara, koje im omogućava<br />

da kontrolišu veliki broj mašina<br />

bez mnogo truda.<br />

Napadači mogu zaraditi na više<br />

načina koristeći mreže zaraženih<br />

računara:<br />

40<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


• krađom šifri, brojeva kreditnih<br />

kartica i drugih osetljivih<br />

informacija (informacije o nalogu<br />

se mogu prodati za 10 do<br />

1.000 dolara po nalogu, u zavisnosti<br />

od zemlje i tipa informacija);<br />

• lansiranjem DDoS napada<br />

- iako većina ovih napada ima<br />

politički ili socijalni motiv, veliki<br />

broj napada je motivisan i finansijskim<br />

razlozima (a ima i situacija<br />

gde kompanija unajmi<br />

"sajber kriminalce" da izvrše napad<br />

na sajt konkurencije);<br />

• zaštitom phishing i drugih<br />

kriminalnih sajtova brzim flux<br />

tehnologijama<br />

• slanjem spama, distribucijom<br />

virusa, klik-prevarama ili<br />

iznajmljivanjem bot mreža.<br />

Ko nije u stanju da napravi<br />

sopstvenu "armiju zombija"<br />

može da je kupi po ceni od oko<br />

deset centi po zaraženom računaru.<br />

Danas mreže zaraženih računara<br />

konstantno rastu. Čak 34<br />

miliona kompjutera u SAD su<br />

deo te mreže, što je za 50% više<br />

nego prošle godine. Konfiker,<br />

najveća znana mreža botova,<br />

identifikovana krajem 2008, regrutovala<br />

je između tri i šest mi­<br />

liona računara za samo par meseci.<br />

Rešenje u "oblaku"<br />

IT infrastruktura organizacije<br />

je postala veoma teška i kompleksna<br />

za zaštitu, pogotovo<br />

što se bezbednost zanemaruje<br />

u trci za maksimalnim iskorišćavanjem<br />

potencijala Interneta.<br />

Samo u 2008. godini broj novih<br />

virusa bio je veći nego za<br />

prethodnih dvadeset godina,<br />

da bi taj broj bio nadmašen već<br />

u prvoj polovini 2009. Stoga<br />

se IT organizacije suočavaju sa<br />

velikim izazovom, s obzirom<br />

da se posao sve više oslanja na<br />

Internet.<br />

Sudeći po WASC-u, više od<br />

87% Internet aplikacija je ocenjeno<br />

kao veoma ranjivo.<br />

Kao moguće rešenje ovog<br />

problema javljaju se bezbednosni<br />

servisi bazirani na Cloudu,<br />

koji pružaju inovativan pristup<br />

zaštiti podataka organizacije,<br />

dodajući globalno raspoređeni<br />

sloj odbrane. Ovaj sloj čini razliku<br />

u odnosu na centralizovane<br />

sisteme i znatno povećava<br />

nivo odbrane.<br />

Cloud bezbednosna rešenja<br />

dozvoljavaju kompanijama da<br />

se prilagode rizicima koji se<br />

konstantno menjaju, unapred<br />

izbegavajući predviđene rizike.<br />

Bezbednost zasnovana na<br />

Cloudu - pretvaranje opasnosti<br />

u dobitak<br />

Osetljivi podaci su sve češće<br />

dostupni na Webu, hostovani<br />

na Cloud servisima, a može im<br />

se pristupati i mobilnim uređajima.<br />

U ovom dinamičnom i distribuiranom<br />

okruženju, mentalitet<br />

konvencionalne "odbrane<br />

tvrđave" ne pruža dovoljne<br />

sigurnosne paradigme. Umesto<br />

toga, preduzeća treba da<br />

prihvate distribuiranu prirodu<br />

"Internet oblaka", koristeći njene<br />

razmere i fleksibilnost u svoju<br />

korist prilikom sprovođenja<br />

strategije "odbrane u dubinu"<br />

(defense-in-depth), preporučuje<br />

se u Wite Paperu kompanije<br />

Akamai.<br />

Defense-in-depth podrazumeva<br />

razvijanje preklapajućih<br />

bezbednosnih slojeva koji koriste<br />

različite taktike zaštite protiv<br />

pretnji. Cloud bazirana zaštita<br />

obezbeđuje kritični sloj u<br />

41<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


okviru ovog pristupa, te pomaže<br />

da se prevaziđu ograničenja<br />

svojstvena rigidnom, tradicionalnom<br />

perimetru de fense rešenja.<br />

Kao i kod ostalih cloud<br />

computing usluga, cloud bazirana<br />

bezbednosna rešenja nude<br />

ekonomičnost, on-demand mogućnost,<br />

i na taj način redukuju<br />

planirane troškove za IT održavanje.<br />

Međutim, nisu sve cloud usluge<br />

jednake. U cilju korišćenja<br />

jedinstvenih prednosti clouda<br />

u svoju korist, preduzeća moraju<br />

da nađu ona rešenja za bezbednost<br />

koja su visoko distribuirane<br />

poluge, multi-netvork<br />

platforme – ona koja mogu da<br />

dosegnu do oboda interneta i<br />

zaštite osnovnu infrastrukturu<br />

otklanjanjem napada bliže njihovom<br />

izvoru.<br />

Cloud arhitektura pomaže<br />

organizacijama u borbi sa današnjim<br />

internet pretnjama na<br />

inovativan način, koji centralizovana<br />

rešenja ne mogu da ponude.<br />

U Akamai Wite Paperu,<br />

kada se apostr<strong>of</strong>iraju prednosti<br />

"clouda" nad "klasičnim" rešenjima,<br />

navodi se da cloud arhitektura<br />

pruža:<br />

• skalabilnost bez premca - samo<br />

velika, visoko<br />

distribuirana<br />

arhitektura<br />

može izdržati i<br />

skrenuti napade<br />

koje danas<br />

posmatramo,<br />

• fleksibilnost<br />

i prilagodljivost<br />

(nudeći mogućnost<br />

pružanja<br />

raznih usluga<br />

brzo i lako, bez<br />

potrebe za promenom<br />

osnovne<br />

infrastrukture),<br />

• više efikasnosti<br />

sa manje<br />

troškova (rešen<br />

je problem skupog<br />

predviđanja<br />

odbrane od<br />

potencijalnih<br />

opasnosti),<br />

• superiornu<br />

redundantnost<br />

(za razliku od<br />

centralizovane<br />

arhitekture, zaštitni<br />

sloj koji<br />

obuhvata hiljade<br />

mreža i lokacija<br />

je struktu-<br />

42<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


iran da ponudi neuporedivo,<br />

pouzdano<br />

i redundantno rešenje<br />

za potencijalne<br />

pretnje na Internetu),<br />

• holističku integraciju<br />

- uspešna duboka<br />

odbrana zahteva<br />

preklapajuće<br />

slojeve koji rade zajedno.<br />

(Cloud bezbednosni<br />

servisi bi<br />

trebalo da se integrišu<br />

sa konvencionalnim<br />

bezbednosnim<br />

rešenjima, pružajući<br />

tako dodatnu robusnost<br />

za postojeću<br />

bezbednosnu arhitekturu<br />

preduzeća.)<br />

Akamai<br />

obezbeđenje<br />

bazirano na Cloudu<br />

Skoro deceniju,<br />

Akamai čini Internet<br />

boljim, bržim i sigurnijim<br />

mestom za poslovanje.<br />

Blizu 3.000<br />

kompanija se oslanja<br />

na Akamai kako bi<br />

osigurale i ubrzale svoje online<br />

transakcije, koristeći EdgePlatformu,<br />

jednu od najvećih svetskih<br />

distribuiranih mreža koja<br />

se sastoji od oko 60.000 servera<br />

na 1.000 mreža u 70 zemalja,<br />

podseća se u pomenutom Wite<br />

Paperu.<br />

EdgePlatforma je dokazana<br />

platforma za pružanje inteligentne<br />

i skalabilne odbrane koja<br />

štiti od širokog spektra napada,<br />

bio to napad na DNS infrastrukturu<br />

organizacije, mrežni<br />

sloj ili internet aplikaciju.<br />

Obiman i fleksibilan skup<br />

sposobnosti može se prilagoditi<br />

različitim vrstama pretnji i<br />

napada na zahtev. Akamai omogućava<br />

klijentima da u potpunosti<br />

uživaju u mogućnostima<br />

Clouda, održavajući kontinuitet<br />

posla, poručuju iz kompanije<br />

koja slovi za vodećeg provajdera<br />

online enterprise, video i<br />

dinamičkih transakcija.<br />

DDoS - opasnost epskih<br />

razmera<br />

DDos napadi su jedno od vizuelno<br />

najrazornijih oružja u<br />

sajber prostoru danas, jer parališu<br />

sistem preplavljujući cilja­<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 43


ne delove infrastrukture nelegitimnim<br />

saobraćajem. Avgusta<br />

2009. napadi na Twitter, Facebook<br />

i Google privukli su veliku<br />

medijsku pažnju, ali je manje<br />

poznato da su i mnoge poslovne<br />

i državne organizacije iskusile<br />

iste napade. A posledice uspešnog<br />

napada mogu biti ne samo<br />

gubitak resursa i prihoda i poremećaj<br />

produktivnosti poslovanja,<br />

već i narušavanje ugleda<br />

brenda i gubitak poverenja kod<br />

<strong>korisnika</strong>.<br />

Podatak da je 2008. bilo<br />

190.000 DDoS napada je već<br />

dovoljno obeshrabrujući, a kada<br />

se zna da su se najveći napadi<br />

za sedam godina ustostručili (sa<br />

400 Mbps u 2001. na 40 Gbps<br />

2007.), postaje još očiglednije<br />

koje su razmere ovog problema.<br />

Tako se, recimo, 4. jula 2009.<br />

vlada SAD suočila sa napadom<br />

koji je stizao sa 300.000 različitih<br />

IP adresa, napadajući istovremeno<br />

više sajtova saobraćajem<br />

stostruko većim od normalnog.<br />

Jedan od napadnutih sajtova je<br />

tog dana imao saobraćaj za koji<br />

bi mu u normalnim uslovima<br />

trebalo - osam godina!<br />

DDoS napadi predstavljaju<br />

izazov, ne samo zbog veličine<br />

već i zbog raznolikosti. Ne postoji<br />

magično rešenje, ali najbolji<br />

pristup je višeslojni koji zavisi<br />

od specifične prirode napada.<br />

Da li napad dolazi od malog broja<br />

IP adresa ili iz određenog dela<br />

sveta Da li je direktan ili reflektovan<br />

napad Koji deo infrastrukture<br />

je napadnut Koji sloj<br />

je ranjiv i na koji način je to iskorišćeno<br />

Raznolikost DDoS<br />

napada čini ih neodbranjivim<br />

tradicionalnom odbranom.<br />

Šta bi onda bila strategije za<br />

ublažavanje DDoS-a Akamai<br />

predlaže:<br />

• Pomeranje izvora infrastrukture<br />

- premeštanje centralizovane<br />

infrastrukture na Cloud platformu<br />

omogućava dodatni sloj<br />

zaštite povećavajući time generalnu<br />

skalabilnost i robusnost.<br />

Akamai mreža, osim što upija saobraćaj<br />

tokom napada, prima<br />

prvi udarac i pruža veoma važan<br />

sloj zaštite za korisni-čke izvorne<br />

servere. Sa napadima se obračunava<br />

na "granicama interneta",<br />

držeći ih podalje od infrastrukture<br />

jezgra. Akamai serveri su<br />

konstruisani da prihvataju i prosleđuju<br />

samo validne HTTP/S<br />

zahteve ka izvoru. Ovaj pristup<br />

takođe obezbeđuje dodatno vreme<br />

za praćenje i analizu napada<br />

kako bi se obezbedile dodatne<br />

protivmere.<br />

• Skrivanje izvora - jedan od<br />

načina zaštite servera jeste sakrivanjem<br />

od javnog Interneta. Pomoću<br />

Akamai servisa Site-Shield,<br />

svi zahtevi krajnjih <strong>korisnika</strong><br />

su filtrirani, i samo pouzdani<br />

serveri mogu da komuniciraju<br />

direktno sa izvornim serverom.<br />

Na ovaj način smanjuje se rizik<br />

od opasnosti po mrežni sloj.<br />

• DNS zaštita - predstavlja<br />

bitan sloj odbrane. DNS infrastruktura<br />

je kritična za sajt jer<br />

prevodi imena sajtova u IP adrese<br />

na kojima se sajtovi nalaze.<br />

DNS infrastruktura je najčešće<br />

i najslabija karika u mrežnoj<br />

strukturi organizacije. Mnoge<br />

organizacije se oslanjaju na samo<br />

dva ili tri DNS servera, što<br />

ih čini lakim plenom za DDoS<br />

napade. Akamai Enhanced<br />

DNS (eDNS) servis pruža zaštitu<br />

korisničkom sistemu rešavajući<br />

DNS zahtev krajnjeg <strong>korisnika</strong><br />

preko Akamai DNS infrastrukture.<br />

Na taj način eDNS<br />

krije primarni DNS server <strong>korisnika</strong>.<br />

• Prebacivanje na drugi server<br />

- iako EdgePlatforma predsta­<br />

XX 44<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116


vlja najbolju zaštitu upijanjem<br />

DDoS saobraćaja, s<strong>of</strong>isticiraniji<br />

DDoS napadi mogu savladati<br />

aplikacioni server ili bazu sajta.<br />

Prebacivanje na drugi server<br />

u toku napada može minimizirati<br />

negativne poslo-vne<br />

efekte. Akamai User Prioritization<br />

servis nadgleda stanje aplikacionog<br />

servera i reguliše dolazeće<br />

podatke, šaljući višak <strong>korisnika</strong><br />

na alternativni sadržaj.<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 45


• Ciljane Edge tehnike - jedna<br />

od najvećih prednosti visoko<br />

distribuirane arhitekture bazirane<br />

na Cloudu je sposobnost<br />

da brzo pokrene ciljane odbrambene<br />

tehnike, sekući napade odmah<br />

kod izvora.<br />

Akamai platforma nudi širok<br />

spektar mera za specifične situacije:<br />

• blokada ili preusmeravanje<br />

zahteva sa određene geografske<br />

lokacije<br />

• autorizacija, odbijanje ili preusmeravanje<br />

saobraćaja na osnovu<br />

karakteristika kao što su brauzer<br />

ili jezik<br />

• korišćenje sporih odgovora<br />

za isključivanje mašina koje napadaju<br />

• preusmeravanje saobraćaja<br />

sa servera ili regija pod napadom<br />

• ograničavanje stope po kojoj<br />

se zahtevi prosleđuju izvornom<br />

serveru<br />

• smeštanje sumnjivog saobraćaja<br />

na mali broj servera<br />

• provera kukija kako bi identifikovali<br />

preveliki broj novih<br />

<strong>korisnika</strong><br />

• slanje ilegalnog saobraćaja<br />

nazad ka mašinama koje ga iniciraju.<br />

Odbrana aplikativnog<br />

sloja<br />

S<strong>of</strong>isticiraniji napadi zaobilaze<br />

tradicionalni firewall i napadaju<br />

aplikativni sloj Internet aplikacije<br />

na portovima 80 i 443 koji<br />

su ostavljeni bez restrikcija u firewallu<br />

zbog HTTP i HTTPS<br />

saobraćaja. Tehnike kao što su<br />

XSS, korišćenje prelivanja bafera<br />

i SQL injection se koriste<br />

prilikom napada na aplikativni<br />

sloj. Akamai je odbranu aplikativnog<br />

sloja rešio pomoću WAFa<br />

(Web Application Firewall).<br />

Krećući se po "rubu interneta"<br />

WAF otkriva i blokira sav zlonameran<br />

saobraćaj iako su konfigurisana<br />

pravila za proveru protokola,<br />

input validaciju, bot i<br />

trojan identifikaciju i SQL leakage<br />

detekciju. Zahvaljujući svojoj<br />

unikatnoj arhitekturi, WAF<br />

se razlikuje od centralizovanih<br />

firewallova svojom jedinstvenošću<br />

i sposobnošću da odbije saobraćaj<br />

ka napadaču. I dok WAF<br />

automatski štiti od mnogih opasnih<br />

metoda napada koje smo<br />

prethodno pomenuli, teško je<br />

razlikovati saobraćaj ka aplikacionom<br />

sloju od legitimnog saobraćaja,<br />

jer se prikazuje kao normalni<br />

Web aplikacioni zahtev.<br />

Akamai kao rešenje<br />

S obzirom da je veličina i s<strong>of</strong>isticiranost<br />

Internet pretnji sve<br />

veća, kompanije moraju biti na<br />

oprezu prilikom zaštite digitalne<br />

infrastrukture i resursa. Efektna<br />

zaštita zahteva duboko-odbrambeni<br />

pristup koji tradicionalnom<br />

dodaje prsten odbrane u<br />

vidu Clouda. DDoS napadi su<br />

samo jedan od primera sa čime<br />

se sve organizacija suočava, što<br />

ukazuje na stepen rizika kojem<br />

su svakodnevno izložene kompanije<br />

sa centralizovanim odbrambenim<br />

sistemom.<br />

Uz ovu konstataciju, Akamai<br />

se preporučuje korisnicima kao<br />

rešenje i podseća da su "mnoge<br />

svetske kompanije obezbedile<br />

i ubrzale svoje poslovanje zahvaljujući<br />

ovoj platformi", te da<br />

Akamai može pomoći kompanijama<br />

da iskoriste pogodnosti<br />

Clouda osiguravanjem od lepeze<br />

pretnji koje svakodnevno postaju<br />

sve češće i s<strong>of</strong>isticiranije. Io<br />

XX 46<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116


Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


Intervju<br />

Goran Milošević, Technology Service manager, HP d.o.o.<br />

Razgovor vodio: Zoran Kovačević<br />

Filoz<strong>of</strong>ija usluga<br />

Kompanija HP, koja i dalje zasluženo nosi epitet jednog od najvećih proizvođača hardverske<br />

opreme u svetu, poslednjih godina sve više pažnje poklanja razvoju servisa koji treba<br />

da obezbede korisnicima značajne uštede i merljiv povraćaj od investicija u IT. O ovom<br />

poslovnom zaokretu, portfoliju servisa i podršci koju HP pruža korisnicima preko partnerske<br />

mreže razgovarali smo sa Goranom Miloševićem koji u HP-u u Srbiji obavlja funkciju<br />

Technology Service Managera.<br />

48<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


HP, koji je do pre izvesnog<br />

vremena bio poznat po prodaji<br />

hardvera, sada je kompanija<br />

koja se izdvaja pre svega po<br />

kvalitetu servisa koje pruža svojim<br />

korisnicima...<br />

Generalno, IT tržište je<br />

prilično dinamično, tako da<br />

se svake godine menja fokus<br />

i <strong>korisnika</strong> i vendora. HP je<br />

možda pre desetak godina bio<br />

poznat kao kompanija koja<br />

prodaje desktopove, notebook<br />

računare i štampače, tako da se<br />

vremenom fokus menjao i korisnici<br />

su postali svesni toga.<br />

Dovoljno je da kažem da prošle<br />

godine, kada poredimo sav<br />

hardver, uključujući pre pomenute<br />

štampače i desktop i notbuk<br />

računare, takođe i enterpajz<br />

opremu u vidu servera i storage<br />

sistema i s<strong>of</strong>tvera, na kraju<br />

godine usluge su predstavljale<br />

jednu trećinu HP-ovih prihoda.<br />

Tako da sa nekih 5 do10<br />

% koliko je to bilo pre desetak<br />

godina, došlo se do rasta od<br />

1/3 ukupnog prihoda HP kompanije.<br />

U toku prošle godine<br />

HP je akvizicijom EDS kompanije<br />

koja se bavi outsorsing i<br />

integracijom aplikacija, odnosno<br />

sistem integracijom, dobio<br />

još jedan dodatni zamah kada<br />

su usluge u pitanju, pored svog<br />

regularnog portfolija usluga koje<br />

je imao.Te osnovne usluge HPa<br />

su većini <strong>korisnika</strong> u Srbiji<br />

poznate, a tiču se instalacije i<br />

konfiguracije osnovnih uređaja<br />

hardvera, takođe i održavanja<br />

tih hardverskih uređaja i s<strong>of</strong>tvera<br />

koji dolaze uz naš hardverski<br />

portfolio. Generalno,<br />

HP usluge možemo podeliti na<br />

reaktivne i proaktivne usluge.<br />

Najplastičnije rečeno, reaktivne<br />

usluge su one koje HP<br />

nudi prilikom zamene neispravnih<br />

komponenti i popravljanja<br />

nekog sistema hardverskog<br />

ili s<strong>of</strong>tverskog. Osim tog<br />

osnovnog vida održavanja koji<br />

je poznat našim korisnicima,<br />

HP poslednje četiri godina nudi<br />

i proaktivne usluge. Proaktivne<br />

usluge HP još naziva i Mission<br />

Critical usluge a namenjene su<br />

našim zahtevnim korisnicima<br />

kojima je veoma bitno kontinuirano<br />

poslovanje njihovih<br />

sistema i dostupnost krajnjim<br />

korisnicima. Kompanije koje<br />

ne mogu sebi da dozvole ispad<br />

sitema su bankarske kompanije,<br />

gde opslužuju svojim bankomatima,<br />

onda podsistemi koji<br />

opslužuju takođe neke kritične<br />

usluge, recimo osiguravajućih<br />

kuća, berze, proizvodne linije,<br />

ERP sistemi <strong>korisnika</strong>, kontrole<br />

leta itd. To su sve kompanije<br />

koje svojim poslovanjem<br />

zahtevaju non-stop dostupnost,<br />

ili u najvećem slučaju sa planiranim<br />

ispadima sistema, usluge<br />

regularnog održavanja, a da<br />

ispadi, odnosno regularni down<br />

townovi, budu najavljeni tako<br />

da sistem, tako reći, ne prekida<br />

sa radom ni u jednom trenutku.<br />

Šta podrazumevaju HP Care<br />

Pack usluge<br />

HP je sa edukacijom <strong>korisnika</strong><br />

u vezi usluga počeo pre desetak<br />

godina, nudeći nešto što je<br />

bilo jedinstveo na tržištu i što<br />

ostali vendori tek sad počinju<br />

da implementiraju, a to su takozvane<br />

Care Pack usluge.<br />

Kupovinom hardvera ili s<strong>of</strong>tvera<br />

korisnik može da izabere vid<br />

garancije kakav njemu najviše<br />

odgovara. Tako da standardnu<br />

garanciju koja je, u zavisnosti<br />

od vrste proizvoda, od jedne<br />

do tri godine može da produži<br />

do četiri, pet godina ili više, te<br />

može da modifikuje tu garanciju<br />

tako da mu odgovara nivo<br />

podrške koji mu je potreban za<br />

vrstu opreme koju poseduje.<br />

Tako je nekim korisnicima bitno<br />

da imaju 24 sata mogućnost<br />

odziva našeg suport centra ili,<br />

za najzahtevnije korisnike, kada<br />

je u pitanju oporavak sistema<br />

potrebno je da imamo commitment<br />

repair, odnosno garantovano<br />

vreme popravke. HP<br />

je u mogućnosti da na teritoriji<br />

Srbije i Crne Gore ponudi<br />

održavanje sa garantovanim<br />

vremenom popravke od šest<br />

sati. To je omogućeno jer imamo<br />

lokalni stručan tim ljudi<br />

koji se bavi pružanjem usluga<br />

održavanja naše opreme, kao i<br />

lokalno skladište rezervnih delova.<br />

U mogućnosti smo da odgovorimo<br />

na poziv u bilo koje<br />

doba dana i noći i da ispunimo<br />

zahteve <strong>korisnika</strong> sa tim<br />

najvišim nivoom reaktivnog<br />

održavanja. Ono što omogućava<br />

proaktivno održavanje je zapravo<br />

predupređenje ispada sistema<br />

i pojave nekog kvara. Naravno,<br />

neke komponente će se pokvariti<br />

usled eksploatacije, ali proaktivnim<br />

uslugama je moguće<br />

smanjiti takav rizik i preduprediti<br />

ispad nekih komponenti.<br />

Proaktivno održavanje kod<br />

HP-a je moguće u tri nivoa,<br />

49<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


a to su proaktivno održavanja<br />

24 časa, koje 24x7 pruža odziv<br />

korisniku u slučaju problema<br />

kao reaktivnu komponentu a<br />

kao proaktivnu komponentu<br />

omogućava da korisnik ima<br />

svog account support managera.<br />

To je zapravo inženjer koji<br />

vodi brigu o samom korisniku i<br />

njegovoj opremi, sa korisnikom<br />

dogovara planska snimanja<br />

sistema, akcije unapređenja u<br />

smislu updejtovanja određenih<br />

s<strong>of</strong>tversko-hardverskih komponenti,<br />

takođe, radi se na snimanju<br />

odnosno assessmentu<br />

celog sistema, gde HP kasnije<br />

izlazi sa predlogom mogućih<br />

unapređenja kada su u pitanju<br />

preformanse i dostupnost<br />

sistema. Sledeći nivo su takozvani<br />

Critical Services – kritični<br />

servisi koji su takođe deo tih<br />

proaktivnih usluga koji imaju<br />

unapređenu komponentu<br />

tako što je zagarantovano<br />

vreme oporavka u toku od šest<br />

časova i druga stvar - umesto<br />

na polugodišnjem nivou, planovi<br />

i akcije oko proaktivnog<br />

održavanja se održavaju kvartalno.<br />

Najviši nivo održavanja<br />

kod HP-a je Mission critical<br />

održavanje - Mission Critical<br />

Partnership. To je, kako<br />

mu samo ime kaže, jedna vrsta<br />

partnerstva između <strong>korisnika</strong><br />

i HP-a, gde se zapravo<br />

strategijski zajedno dogovara<br />

o svim mogućim akcijama,<br />

mogućnostima unapređenja<br />

sistema, njegove robusnosti;<br />

gde korisnik takođe ima dedikovane<br />

inženjere i escalation<br />

menadžere – u slučaju neke eskalacije<br />

ima prioritet nad svim<br />

ostalim korisnicima koji nemaju<br />

proaktivne usluge. Takođe se<br />

vrše razne vrste edukacije <strong>korisnika</strong><br />

kada je u pitanju IT service<br />

management i ITIL. Radi<br />

se kvartalni assessment sa korisnikom<br />

tako da korisnik dobije i<br />

neku vrstu road mapa sa trenutnim<br />

stanjem i sa projektovanim<br />

stanjem njegovog IT sistema u<br />

nekom doglednom periodu, sa<br />

tačnim putem kako da dođe do<br />

željenog stanja. Tako da korisnik<br />

takođe dobija i strategiju<br />

IT-a kroz taj vid održavanja.<br />

Malo ulaganje za mali rizik<br />

Kom tipu firmi je namenjen<br />

Mission Critical Partnership<br />

Kada je u pitanju Mission<br />

Critical Partnership, ne možemo<br />

da kažemo tačno tip<br />

kompanija; bitno je koliko je<br />

toj kompaniji važno da njihovi<br />

servisi budu dostupni nonstop.<br />

Ako imamo kompaniju<br />

u telekom industriji, mobilnog<br />

operatera, veoma je bitno<br />

da njihov billing sistem<br />

može da naplati svaku minutu<br />

razgovora svojih <strong>korisnika</strong>.<br />

Ako bi neki operater izgubio<br />

dostupnost billing sistema tri<br />

dana, možemo samo da pretpostavimo<br />

koliki bi bili troškovi<br />

te firme. Ako bi banka izgubila<br />

komunikaciju svog core bank<br />

sistema sa svojim ATM terminalima,<br />

pitanje je kolika bi bila<br />

šteta. Možemo da izračunamo,<br />

a korisnici koji su mission critical<br />

korisnici bi trebalo da znaju,<br />

koliko zapravo košta ispad jednog<br />

njihovog sistema, makar<br />

direktnih troškova, a druga<br />

stvar su indirektni troškovi<br />

koji se tiču ugleda kompanije<br />

na tržištu. Takođe, klijenti<br />

takve kompanije mogu da napuste<br />

i pređu kod konkurencije.<br />

Tako da postoje iindirektni<br />

troškovi jedne kompanije,<br />

i kompanija kojoj je stalo<br />

da zadrži, razvija i poveća svoj<br />

50<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


tržišni udeo treba da ima osećaj<br />

za takve stvari i da zna koliko<br />

jedan sat ispada njihovog core<br />

sistema, kada je IT u pitanju,<br />

košta kompaniju. Recimo, imamo<br />

jednog <strong>korisnika</strong> koji je iz<br />

MDA lokalne industrije, koristi<br />

SAP sistem koji je distribuiran i<br />

Svi vole da rade sa velikim i<br />

jakim kompanijama, ali da li<br />

postoje neka rešenja namenjena,<br />

ako ne malim, a ono bar srednjim<br />

i srednje velikim firmama,<br />

koje takođe imaju ozbiljne poslove<br />

i trpe znatne štete u slučaju<br />

pada sistema<br />

Već sam naveo da je HP na lokalnom<br />

tržištu počeo pre desetak<br />

godina da nudi, da kažem,<br />

predefinisane tipove održavanja<br />

kada je u pitanju reaktivno<br />

održavanje. Tako je HP pre dve<br />

godine uveo i isti oblik usluga,<br />

ali proaktivnih - proaktivna<br />

usluga u vidu Care Packa, a zove<br />

razuđen na pola Evrope. Ispad<br />

njihovog data centra košta svaki<br />

sat oko 150.000 kompaniju.<br />

Znači, jako malo ulaganja<br />

može da doprinese da se smanji<br />

rizik, a takva kompanija nije<br />

imala ispad zadnje dve godine,<br />

što je doprinelo da i IT bude<br />

shvaćen u menadžmentu kao<br />

krucionalan za core biznis i koji<br />

zapravo podržava i omogućava<br />

da kompanija posluje uspešno.<br />

Većinom na lokalnom tržištu<br />

naši korisnici mission critical<br />

usluga su ili iz industrije ili iz<br />

telco sektora ili iz bankarskog.<br />

Znači, to su neke vodeće industrije<br />

koje pokazuju interesovanje<br />

za kontinuirano poslovanje<br />

i za dostupnost sistema, odnosno<br />

shvataju svoje IT odeljenje<br />

kao bitnis critical okruženje.<br />

se Proactive Select. Najkraće i<br />

najplastičnije bih mogao da<br />

opišem da je to recimo kao kod<br />

mobilnih operatera pre paid<br />

usluga. Korisnik kupi izvesni<br />

broj kredita proaktivnihHP<br />

usluga i u mogućnosti je da la<br />

card od sedamdesetak raznih<br />

proaktivnih usluga u smislu updateova,<br />

instalacija nekih sistema,<br />

konsolidacije, priključenja<br />

novih sistema na SAN, na pri-<br />

51<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


mer performans analiza SAP<br />

sistema, storidža i tako dalje -<br />

iz tog predefinisanog seta usluga<br />

- prema broju kredita izabere<br />

određenu uslugu. Tako da je<br />

to prilično fleksibilna usluga i u<br />

toku ove godine smo imali desetak<br />

<strong>korisnika</strong> koji su izabrali<br />

takav vid usluge kao veoma<br />

fleksibilan za njih, a opet predstavlja<br />

mogućnost da dobiju<br />

proaktivne usluge od samog<br />

vendora čiju opremu koriste. To<br />

je zapravo ulaznica za neke kompanije<br />

srednje ili male veličine<br />

da dobiju kvalitetnu uslugu po<br />

razumnoj ceni.<br />

HP-ov portfolio rešenja<br />

Osim ovih “klasičnih” servisa<br />

HP u svom portfoliju usluga<br />

nudi i neka rešenja. Recite nam<br />

nešto više o tome.<br />

Osim ovih klasičnih servisa<br />

koje je HP u mogućnosti da<br />

ponudi kako širom sveta tako i<br />

na lokalnom tržištu, HP se javlja<br />

kao tzv. Sistem Integrator, možda<br />

je taj pojam razumljiviji za ovo<br />

lokalno tržište, gde HP nudi<br />

drugačije vidove usluga, osim<br />

usluga održavanja opreme. Osim<br />

toga to su i usluge edukacije.<br />

Takođe ono što HP može da ponudi<br />

od usluga su i network service.<br />

To je projektovanje, instalacija<br />

i implementacija mrežnog<br />

okruženja. Samo da podsetim<br />

da HP već tridesetak godina<br />

ima hardversku mrežnu opremu<br />

pod brend nameom "Procurve",<br />

a pre dva meseca je uspešno završena<br />

akvizicija 3Com kompanije.<br />

Tako, interesantno sada<br />

je HP na mrežnom tržištu odmah<br />

iza Ciscoa po prodaji. U<br />

nekim zemljama, ako gledamo<br />

broj prodatih portova u enterprise<br />

delu HP je tu jako blizak<br />

sa Ciscom u mrežnom tržištu a<br />

npr. u Poljskoj čak i ispred. Znači<br />

HP Technology Service grupa je<br />

u mogućnosti da ponudi usluge<br />

projektovanja i implementacije<br />

i takođe mrežne opreme, što<br />

mi koristimo kada su u pitanju<br />

kompleksni projekti, gde je HP<br />

sistem integrator kompletnog<br />

rešenja koje uključuje i aplikativno<br />

i infrastrukturno rešenje u<br />

smislu hardvera, servera, storidža<br />

i mrežne opreme.<br />

Takođe, HP intenzivno razvija<br />

i svoj portfolio usluga kada<br />

su u pitanju rešenja, odnosno<br />

Technology Service Solution<br />

deo. U tom delu HP može da<br />

ponudi veoma širok portfolio<br />

usluga za korisničke data centre.<br />

Korisnicima je najpoznatija virtuelizacija.<br />

Osim toga, HP je u mogućnosti<br />

da ponudi korisnicima<br />

razne usluge migracije, konsolidacije<br />

njihove infrastrukture.<br />

Takođe HP je na svom primeru,<br />

gradeći iz početka tri velika<br />

data centra i konsolidujući 85<br />

svetskih data centara na samo<br />

tri koja se nalaze u Americi, zapravo<br />

stekao iskustvo i praksu<br />

gradeći data centar izpočetka.<br />

HP ima slogan "from brick to<br />

chip". Znači u mogućnosti smo<br />

čak da ponudimo izgradnju<br />

samih data centara. Posedujemo<br />

lokalne kompetentne resurse<br />

koji mogu da pomognu našim<br />

korisnicima prilikom izgradnje<br />

ili, što se vrlo često sreće na našem<br />

tržištu, modifikacije i optimizacije<br />

postojećih data centara.<br />

U ovom slučaju ne govorim<br />

o infrastrukturi nego govorimo<br />

o samim fascilities, odnosno o<br />

nekretninama, o fizičkim data<br />

centrima. Vrlo često smo na<br />

terenu bili svedoci da su korisnici<br />

neplanski radili projektovanje<br />

i izgradnju data centara tako<br />

da je HP u mogućnosti da uradi<br />

assessment, odnosno snimanje<br />

postojećih stanja data centara<br />

i vrlo brzo prezentira pre-<br />

XX 52<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116


poruke kako sa što manje ulaganja<br />

mogu da se rekonstuišu i<br />

redizajniraju takvi data centri. Tu<br />

je akcenat pre svega na hlađenju<br />

i snabdevanju električnom energijom.<br />

HP tim svojim analizama<br />

omogućava korisnicima da optimizuju<br />

postojeći data centar kada<br />

je u pitanju većinom hlađenje<br />

i snabdevanje električnom energijom.<br />

Uštede mogu biti i do<br />

60%. Dovoljno je reći kada je u<br />

pitanju električna energija, kada<br />

se uzme cena električne energije<br />

u Americi, u kojoj jeste da je<br />

nešto veća, ali interesantan je podatak<br />

da jedan prosečan server<br />

potroši u Americi onoliko energije<br />

za tri godine koliko sam<br />

vredi. Gledajući lokalno, velika<br />

investicija je i samo ulaganje u<br />

hardver, te je poželjno da korisnici<br />

imaju neku računicu pri<br />

nabavci servera koja uključuje<br />

sve posredne troškove eksploatacije,<br />

tako da ako server<br />

uštedom isplati sam sebe kroz<br />

električu energiju za tri ili četiri<br />

godine predstavlja važan faktor.<br />

Na žalost, svesni smo situacije da<br />

u Srbiji većinom ljudi i odeljenja<br />

koja su zadužena za IT nisu<br />

zaduženi za održavanje IT soba<br />

ili za plaćanje održavanja cele<br />

zgrade i električne energije. Kod<br />

kompanija koje vode računa o<br />

troškovima računi za elekričnu<br />

energiju su takođe jedna bitna<br />

stavka u svakodnevnom radu IT<br />

okruženja.<br />

Od portfolija, HP je takođe u<br />

mogućnosti da ponudi usluge<br />

implementacije kompletnih<br />

rešenja, kada su u pitanju takozvani<br />

Unified communication<br />

and collaboration rešenja (Rešeja<br />

za kmunikaciju i zajednički rad).<br />

Tu imamo strateško partnerstvo<br />

sa Micros<strong>of</strong>tom i sa Alcatel<br />

Lucent kompanijom, gde zajednički<br />

razvijamo i implementiramo<br />

rešenja kod <strong>korisnika</strong>.<br />

Ono čime se HP takođe bavi<br />

i lokalno su takozvana Mainframe<br />

Alternative rešenja. U<br />

svetu IT-a već više od 30 godina<br />

postoji mainframe kao jedno<br />

od mogućih infrastrukturnih<br />

rešenja, koje se pokazalo<br />

nefleksibilno i previše skupo<br />

za održavanje. Mi korisnicima<br />

omogućavamo da jednostavno i<br />

brzo migriraju sa takvih sistema<br />

zatvorenih na takozvane otvorene<br />

platforme, gde korisnik sam<br />

može da izabere neko od industrijskih<br />

standardnih rešenja koja<br />

se zasnivaju na Linux, Windows<br />

ili Unix platformi, tako da korisnici<br />

sa veoma brzim povratkom<br />

investicije ulaze u takve projekte<br />

na obostrano zadovoljstvo.<br />

Da li postoji mogućnost da<br />

zainteresovani menadžeri –<br />

potencijalni korisnici negde<br />

vide kako ovo o čemu pričate<br />

funkcioniše u praksi<br />

O svim ovim vidovima usluga<br />

o kojima sam pričao HP ima<br />

reference lokalno u velikom broju,<br />

tako da svi zainteresovani<br />

mogući korisnici mogu da nas<br />

kontaktiraju. Biće nam zadovoljstvo<br />

da sa našim trenutnim<br />

korisnicima razmene iskustva i<br />

zadovoljstvo koje su prošli zajedno<br />

sa HP-om, a nadam se i zadovoljstvo<br />

koristeći naše usluge.<br />

IT simfonija<br />

Svedoci smo sve veće popularnosti<br />

Cloud Computinga i<br />

širokog prepoznavanja prednosti<br />

koje ovaj koncept donosi. Da li<br />

HP nudi neko rešenje i u oblasti<br />

Cloud Computinga<br />

Cloud Computing, izraz koji<br />

kod IT menadžera u raznim anketama<br />

izazivao najviše pažnje u<br />

2010. godini, a verovatno će biti<br />

tako i u narednih par godina.<br />

HP je takođe tu u mogućnosti<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116<br />

XX 53


da ponudi svoje rešenje, iako<br />

ne postoji striktna definicija,<br />

odnosno zajedničko viđenje svih<br />

vendora šta je zapravo Cloud<br />

Computing.<br />

HP je jedini od IT kompanija<br />

koji je u mogućnosti da ponudi,<br />

kada je infrastruktura u<br />

pitanju, kompletno rešenje,<br />

uključujući servere, storidž sisteme,<br />

mrežnu opremu, s<strong>of</strong>tver za<br />

monitoring i upravljanje takvim<br />

jednim okruženjem i usluge za<br />

održavanje takvog kompleksnog<br />

sistema. Ostalim vendorima<br />

nedostaje jedna do tri stavke<br />

od ovih koje sam pomenuo. HP<br />

je u mogućnosti sa svojim infrastrukturnim<br />

rešenjem, koje<br />

se tradicionalno naziva konvergentna<br />

infrastruktura, korisnicima<br />

ponudi svoje viđenje Cloud<br />

Computinga.<br />

Ono što je srž svakog Cloud<br />

Computinga rešenja je zapravo<br />

s<strong>of</strong>tver koji automatizuje i nadgleda<br />

takvo jedno rešenje. Cloud<br />

Computing, prema HP-u, nije<br />

skup nekih određenih hardverskih<br />

komponenti koje bi trebalo<br />

da funkcionišu među sobom<br />

na očekivani način; to je<br />

mogućnost automatizacije i apstrakcije<br />

infrastrukture na takav<br />

nivo da korisnik ne bude svestan<br />

šta se zapravo nalazi ispod; da on<br />

dobije neki SLI ili neki servis,<br />

ili određeni nivo usluga koji im<br />

je potreban, u ovom slučaju IT<br />

odeljenja njihovih kompanija.<br />

Koristeći recimo converged infrostructure<br />

rešenje od HP-a, korisnik<br />

je u mogućnosti da u roku<br />

od 30 minuta do maksimalno 3-<br />

4 sata, na automatizovan način<br />

pripremi infrastru-kturu za neke<br />

kompleksne servise. Recimo SAP<br />

rešenje koje će ukljućivati šest<br />

različitih modu-la, sa određenim<br />

tipom <strong>korisnika</strong>, moguće je kreirati<br />

kada je u pitanju mreža,<br />

storidž resursi, serverski resursi,<br />

u roku od nekoliko sati. Ranije<br />

je za to trebalo nekoliko nedelja<br />

i trebalo je angažovanje nekoliko<br />

desetina stručnjaka za svaki<br />

deo infrastrukture da bi kreirali<br />

odgovarajuće infrastrukturno<br />

rešenje. Kreirati recimo Exchange<br />

okruženje za 300 <strong>korisnika</strong>, gde<br />

će svako imati po 150 MB mail<br />

box prostora, na osnovu pripremljenih<br />

obrazaca, koristeći s<strong>of</strong>tver<br />

koji automatizuje i sinhronizuje<br />

infrastrukturne komponente<br />

u pozadini, moguće je za tridesetak<br />

minuta. Taj s<strong>of</strong>tver se zove<br />

HP Insight Orchestration. Naziv<br />

mu je orchestration zato što to i<br />

radi – orkestrira komponentima<br />

i pravi jedan simfonijski orkestar<br />

od vašeg IT-a. Io<br />

XX 54<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106 115/116


Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


XX<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106


Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


Data centri<br />

Pr<strong>of</strong>esionalni data centri<br />

Veljko Kovačević<br />

AbsolutOK kao<br />

primer<br />

Podaci su vaše najveće blago – stoga, kada bi vam neko ponudio da ih izmestite van<br />

okrilja vaših prostorija, u prvi mah ne biste pomislili da predlog dolazi od nekoga ko se<br />

iole razume u IT problematiku. Zapravo, istina je potpuno suprotna.<br />

Veliki data centri, sa napretkom<br />

metro i Internet mreža,<br />

polako ali sigurno postaju<br />

trend u informatičkoj delatnosti.<br />

Tzv. kolokacija opreme, tj.<br />

njeno smeštanje na udaljenu<br />

lokaciju nekog od pružaoca<br />

telekomunikacionih infrastrukturnih<br />

usluga omogućava čitav<br />

niz prednosti za vaše poslovanje.<br />

Postojanje fizičkog i video<br />

nadzora, telemetrijske autentifikacije<br />

pristupa, održavanja<br />

od strane IT stručnjaka, brzih<br />

Internet i VPN veza omogućava<br />

pružaocima usluga (application<br />

providers,) sadržaja (content<br />

providers), kao i firmama čija<br />

osnovna delatnost nije okrenuta<br />

Internetu da se bolje fokusiraju<br />

na svoju osnovnu delatnost.<br />

Svako ko se jednom suočio<br />

sa nestankom podataka, bilo<br />

sa svoje radne stanice na poslu<br />

(dokumenta, elektronska<br />

pošta) ili servera firme (podaci<br />

u informacionom sistemu)<br />

svestan je potrebe za čuvanjem<br />

rezervne kopije. Klasičan backup<br />

na optičke medije rešava<br />

donekle ovaj problem, ali on<br />

postaje neupotrebljiv u ekstremnim<br />

slučajevima kao što<br />

je npr. požar u prostorijama –<br />

pored stanica i servera, stradaće<br />

i DVD-ovi ili trake u koje ste<br />

se uzdali da bezbedno čuvaju<br />

vaše podatke. Rešenje je u pravljenju<br />

paralelne infrastrukture<br />

(mirror) na udaljenoj lokaciji,<br />

ali to podrazumeva značajna<br />

ulaganja u bezbednosnu infrastrukturu<br />

u drugom prostoru.<br />

Ovaj problem su prvo uočile<br />

finansijske institucije koje su<br />

prve počele da koriste prednosti<br />

sinhrone replikacije podataka,<br />

odnosno držanja identične<br />

kopije podataka u realnom vremenu.<br />

Razvojem tehnologije<br />

i telekomunikacionih mreža<br />

većina banaka danas koristi<br />

uređaje za smeštanje podataka<br />

(storage) koji već na sebi imaju<br />

FC interfejse za međusobno<br />

poveziva-Žnje – klasično<br />

povezivanje preko IP protokola<br />

više nije dovoljno ne zbog<br />

zahtevane propusne moći koja<br />

se meri gigabitima u sekundi<br />

(Gbps), već brzine odziva koju<br />

je moguće postići samo preko<br />

fiber-channela. Pored realne<br />

potrebe za kontinualnošću poslovanja<br />

(BC – business continuity),<br />

pomenuta praksa<br />

ustanovljavanja lokacije za<br />

oporavak od nesreće (DR – disaster<br />

recovery) ušla je i u većinu<br />

preporuka (čitajte obaveza) u<br />

ovoj oblasti poslovanja kao što<br />

je npr. Basel II Framework. S<br />

obzirom na prateću infrastrukturu<br />

koju je neophodno izgraditi<br />

za paralelni data centar, i<br />

banke se sve više okreću kolociranju<br />

opreme.<br />

Posebna prednost izmeštanja<br />

opreme u pr<strong>of</strong>esionalne data<br />

centre izražena je kod poslo-<br />

58<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-116


vanja koje se oslanja na slanje<br />

informacija putem Interneta.<br />

Smeštajem namenskog servera,<br />

ličnog ili iznajmljenog od<br />

data centra, pružaoci Internet<br />

sadržaja, bilo da je reč o firmi<br />

koja ima online katalog svojih<br />

proizvoda ili o content provajderu<br />

sa veoma posećenim portalima,<br />

vrše praktičan outsource<br />

svog mrežnog saobraćaja<br />

u sredinu koja im obezbeđuje<br />

redundantnu vezu prema<br />

Internetu oslobođenu zagušenja,<br />

problema sa nestankom<br />

električne energije i sl.<br />

Dizajn data centara<br />

Objekat u kojem je smešten<br />

data centar prepoznaćete po<br />

velikoj količini spoljnih jedinica<br />

za pr<strong>of</strong>esionalnu klimatizaciju<br />

i obaveznom prisustvu<br />

trafo stanice u neposrednoj<br />

blizini. Naravno, bitna<br />

je i osnova, jer smeštaj velike<br />

količine ormara (rack)<br />

zahteva veliku nosivost poda<br />

– primera radi, data centar<br />

firme AbsolutOK, koji<br />

smo imali prilike da vidimo,<br />

izgrađen je povrh atomskog<br />

skloništa.<br />

Napajanje<br />

S obzirom na veliku potrošnju<br />

električne energije, potrebno<br />

je obezbediti stalan i siguran<br />

sistem napajanja, po<br />

mogućnosti dva odvojena voda<br />

sa različitih segmenata naponske<br />

mreže. Kao dodatna mera<br />

obezbeđenja, tu su i centralna<br />

besprekidna baterijska napajanja<br />

(UPS), a i klijenti ima-<br />

ju mogućnost da dodaju manje<br />

UPS-ove u okviru zakuplje-nog<br />

prostora u ormarima.<br />

I na kraju, tu su i obavezni<br />

agregati sa automatskim startom.<br />

Neki data centri koriste<br />

čak i tehnologiju zamajaca<br />

(flywheel), tj. motor koji<br />

obrće sistem tegova velikom<br />

brzinom – po prekidu napajanja,<br />

tegovi i dalje izvesno vreme<br />

rotiraju zahvaljujući inerciji,<br />

proizvodeći struju za data<br />

centar zahvaljujući magnetnim<br />

namotajima. Prosečno rešenje<br />

ovakvog tipa podrazumeva<br />

uređaj od 600 kilograma,<br />

prečnika pola metra, gde se tegovi<br />

brzinom od 30.000 obrtaja<br />

u minuti skladišteći energiju<br />

od 26 kWh.<br />

Klimatizacija<br />

Velika količina opreme proizvodi<br />

toplotu koju je neophodno<br />

kontrolisati – preporučena<br />

temperatura rada iznosi 20-<br />

25 °C. U lošije projektovanim<br />

data centrima, kapacitet sistema<br />

za klimatizaciju će pre nego<br />

raspoloživ prostor ograničiti<br />

količinu opreme za smeštanje.<br />

Pored hlađenja, zadatak ovog<br />

sistema je i održavanje nivoa<br />

vlage koji se mora držati u dozvoljenim<br />

granicama (40-60%).<br />

Previše vlage uzrokovaće kondenzaciju<br />

na opremi, dok premalo<br />

stvara uslove za pojavu<br />

statičkog elektriciteta, u oba<br />

slučaja rezultujući oštećenjima<br />

hardvera.<br />

Bezbednost<br />

Svaki ozbiljan data centar<br />

mora da poseduje fizičko obezbeđenje,<br />

video nadzor sa snimanjem<br />

i biometrijsku autentifikaciju<br />

(unos PIN koda,<br />

prepoznavanje glasa, otiska<br />

prsta/zenice ili čak poklapanje<br />

težine). U ovu granu spada<br />

i sistem za detekciju i zaštitu od<br />

požara. Pasivni elementi zaštite<br />

podrazumevaju konstrukcione<br />

zahvate čiji je cilj da spreče izbijanje<br />

požara i zadrže ili uspore<br />

njegovo širenje, pre svega<br />

koristeći materijale otporne na<br />

zapaljivost u izgradnji zidova<br />

i specijalna vrata. Aktivni elementi<br />

podrazumevaju senzore<br />

koji se aktiviraju na pojavu<br />

dima, plamena ili toplote,<br />

i sistem za automatsko gašenje<br />

koji je, u poslednje vreme,<br />

najčešće baziran na inertnim<br />

gasovima umesto na vodenoj<br />

bazi (korisnici ne vole da su im<br />

serveri mokri, makar ih time<br />

59<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-116


spasili od topljenja).<br />

Konekcije<br />

Kada je o konekcijama unutar<br />

data centra reč, njihovi<br />

vlasnici mogu dozvoliti direktno<br />

međusobno povezivanje<br />

opreme između različitih<br />

zakupaca usluga – međutim, da<br />

bi se sprečilo stvaranje haosa sa<br />

kablovima, obično postoji prostor<br />

popularno nazvan "meetme-room".<br />

Klijenti od data<br />

centra naruče internu vezu do<br />

MMR-a gde se zainteresovane<br />

strane mogu lako povezati. Što<br />

se eksternih veza tiče, vrednost<br />

jednog data centra ogleda<br />

se upravo u broju i nivou<br />

zaštite (redundansa) linkova ka<br />

različitim provajderima telekomunikacione<br />

infrastrukture.<br />

Usluga<br />

Naravno, na kraju se sve svodi<br />

na portfolio usluga koji jedan<br />

pr<strong>of</strong>esionalni DC može<br />

da ponudi. Čak i sam<br />

smeštaj opreme ima više<br />

varijacija na temu samog<br />

prostora: četvrtina, polovina,<br />

ceo ormar, a za klijente<br />

sa velikim zahtevima po<br />

pitanju količine opreme i<br />

pojačane bezbednosti neophodno<br />

je obezbediti izdvojene<br />

segmente prostora, tzv.<br />

kaveze, sa dodatnim nivoom<br />

autentifikacije. Pored toga,<br />

data centar mora biti u prilici<br />

da pruži vezu određenog<br />

kvaliteta, propusne moći i<br />

sigurnosti do glavne lokacije<br />

<strong>korisnika</strong>, kao i kvalitetnu<br />

internet vezu, po mogućnosti<br />

uz izbor željenog provajdera<br />

od strane <strong>korisnika</strong>. Na kraju,<br />

ponuda usluga može se<br />

zaokružiti i IT održavanjem<br />

od strane stručnog osoblja data<br />

centra, čime se smanjuje potreba<br />

da klijent sam zapošljava<br />

stručnjake na ovom polju.<br />

Pogled na Absolut OK<br />

data centar<br />

Pri izboru data centra koji<br />

bi iskoristili kao pri-mer za<br />

ovaj tekst rukovodili smo se<br />

prošlomesečnom odlukom<br />

RNIDS-a (Registar nacionalnog<br />

internet domena Srbije) da<br />

svoje servere za DNS i aplikaciju<br />

za registraciju .rs domena<br />

kolocira u data centru Internet<br />

provajdera Absolut OK, koji je<br />

pobedio na raspisanom tenderu.<br />

DC je površine 450 m 2 i nalazi<br />

se na Novom Beogradu.<br />

Nema spuštene plafone niti dupli<br />

pod, već se kablovi vode kroz<br />

objekat pomoću rosta i tako<br />

se vertikalno uvode u ormare,<br />

što je trend koji sve više uzima<br />

maha u modernim data centrima.<br />

Pod je antistatički, nosivosti<br />

3 tone po kvadratnom metru.<br />

Napajanje objekta strujom<br />

je direktno, iz više zasebnih izvora,<br />

kapaciteta 200 Kw, dok je<br />

dodatno obezbeđenje postignuto<br />

UPS-om snage 80 Kw i autonomijom<br />

od 2 časa. Agregat<br />

je Cummins, model C300 D5,<br />

snage 300 Kw i autonomije<br />

rada bez intervencije 24 časa,<br />

uz mogućnost dolivanja goriva<br />

bez prekida rada i vremena<br />

uključivanja i isključivanja<br />

(stabilizacije) od 10 sekundi.<br />

Sistem za klimatizaciju je redundantan,<br />

kapaciteta 450.000<br />

Btu, i obezbeđuje radnu temperaturu<br />

od 23°C sa pola<br />

angažovanog kapaciteta čak i<br />

sa maksimalnim opterećenjem<br />

server sale. Objekat poseduje<br />

senzore za vlagu, detekciju<br />

požara i automatski sistem<br />

za gašenje. Uz pr<strong>of</strong>esionalno<br />

fizičko obezbeđenje, kontrola<br />

ulaska vrši se biometrijski<br />

pomoću sistema Identix V70,<br />

dok se video nadzor obavlja<br />

putem Intelex sistema, uz trajno<br />

čuvanje snimljenog materijala.<br />

Pored sopstvenih telekomunikacionih<br />

veza, objekat<br />

poseduje redundantne fiber-optic<br />

veze (odvojeni ulasci u prostor<br />

povezani na različite segmente<br />

metro mreže operatera)<br />

sa Telekomom i SBB-om, a<br />

svojom infrastrukturom prisutni<br />

su i drugi domaći internet<br />

provajderi. Io<br />

60<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-116


Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX


Hardware Solutions<br />

Projekat: Sistem Sala - All-IN-ONE Rack<br />

Miroslav Iković<br />

Data centar u<br />

jednom reku<br />

Savremena preduzeća zahtevaju veliku pažnju prilikom odabira IT opreme, bez obzira na<br />

njihovu veličinu. S obzirom da u Srbiji, u poređenju sa globalnom svetskom situacijom,<br />

postoji vrlo mali broj „velikih“ preduzeća (godišnji prihod preko 200 miliona evra po SAP<br />

klasifikaciji), praktično svi isporučioci IT rešenja su upućeni na segment malih i srednjih<br />

preduzeća (Small and Medium Business – SMB)...<br />

Specifičnosti SMB segmenta<br />

tržišta se mogu sagledati kroz<br />

niz specifičnosti sa kojima se<br />

ova preduzeća suočavaju u pogledu<br />

uvođenja i korišćenja IT<br />

servisa:<br />

• zahtevaju se veoma složeni<br />

servisi, zastupljeni i kod velikih<br />

preduzeća (ERP rešenja, rešenja<br />

za komunikaciju i kolaboraciju,<br />

bezbednost itd.);<br />

• zahtevi za veoma brzom i<br />

čestom implementacijom novog<br />

servisa su veoma česti,<br />

pri čemu treba voditi računa<br />

o potrebnim fizičkim i infrastrukturnim<br />

kapacitetima u osnovi<br />

sistema;<br />

• prilikom uvođenja novih<br />

servisa po pravilu je potrebna<br />

nabavka i nove opreme;<br />

• ljudski resursi u IT-u su<br />

ograničeni i usmereni ka<br />

pojedinačnim tokovima;<br />

• nedostupnost i neekonomičnost<br />

autsorsing rešenja;<br />

• dug period uvođenja i prihvatanja<br />

novog rešenja, potreba<br />

za paralelnim korišćenjem<br />

postojećih i zastarelih;<br />

• sve manja tolerancija neraspoloživosti<br />

servisa;<br />

• nedovoljan IT budžet,<br />

posebno u periodu svetske ekonomske<br />

krize.<br />

Mnogi od navedenih problema<br />

u IT uslugama su svojstveni<br />

svim SMB preduzećima<br />

jer, da bi opstala, ova preduzeća<br />

moraju da usmere sve svoje<br />

resurse u jezgro svog poslovanja.<br />

To je razlog da svako sveobuhvatno<br />

IT rešenje treba da<br />

poseduje jednostavnost, prilagodljivost,<br />

potpunu automatizaciju<br />

procesa, obezbeđenu<br />

neprekidnu podršku, sigurnost<br />

i bezbednost, a povrh svega<br />

isplativost u veoma kratkom<br />

roku.<br />

Odgovor EnelPS-a<br />

EnelPS je prepoznao potrebu<br />

IT sektora za rešenjima koja<br />

integrišu sve elemente fizičke<br />

62<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


infrastrukture uz minimiziranje<br />

troškova i prostora. Upotreba<br />

VMware i kompaktnost rešenja<br />

daje nam mogućnost da integrišemo<br />

sve elemente informacionog<br />

sistema u jedan rek<br />

prostora. Ovakvim sistemom<br />

pruža se mogućnost korisniku<br />

da smanji troškove koje stvaraju<br />

ulaganja u prostor za smeštaj<br />

i prateće sisteme koji su neophodni<br />

za pouzdano funkcionisanje<br />

korisničkog informacionog<br />

sistema.<br />

Tehničke karakteristike<br />

sistema<br />

Rek:<br />

• Zaštita IP54<br />

• Dimenzije stope sa integrisanim<br />

hlađenjem 800x800mm<br />

• Visina sistema sa integrisanim<br />

hlađenjem 2500 mm (rek<br />

2000 mm, hlađenje 500 mm)<br />

• Prostor za smeštaj opreme<br />

42U (sa integrisanim<br />

UPS napajanjem 4kVA i PP<br />

zaštitom, slobodan prostor za<br />

opremu 38U)<br />

okoline 20-50 C˚<br />

• Nije potrebna instalacija<br />

spoljne jedinice, već samo ventilacija<br />

prostorije<br />

• Kontrola, merenje i konfiguracija<br />

– displej<br />

• Alarmni kontakti<br />

• Napajanje 3x400VAC<br />

• El. potrošnja 3300 W<br />

Napajanje:<br />

• UPS uređaj 6000VA (4200<br />

kW) SURT<br />

Upravljanje (menadžment):<br />

• Management: Mrežna komunikaciona<br />

kartica SNMP/<br />

IP za daljinski nadzor UPS<br />

uređaja i servera, klima uređaja,<br />

testiranje rada sistema, okoline<br />

i sistema gašenja, ulaznoizlaznog<br />

napona<br />

• Protokoli: HTTP, HTTPS,<br />

SMTP, SNMP, SSL, TCP/IP,<br />

Telnet, WAP<br />

• Konekcija RJ-45 10/100<br />

Base-T<br />

Gašenje:<br />

• Predstavljen je sistem GA01<br />

autonomni modul za gašenje<br />

požara<br />

• Dojava i automatsko<br />

gašenje požara modul 3U prostora<br />

• Nosivost do 1000 kg<br />

• Težina reka sa integrisanim<br />

hlađenjem 192 kg<br />

• Sigurnosna staklena prednja<br />

vrata<br />

• Zaključavanje prednjih i<br />

zadnjih vrata<br />

Klimatizacija:<br />

• Nivo zaštite uređaja IP54<br />

• Rashladni kapacitet<br />

5200W<br />

• Radni temperaturni raspon<br />

• Uređaj autonomije 6 min<br />

@ 4 kW visina 3U<br />

• PDU: u okviru uređaja za<br />

napajanje 8 x IEC 320 C13 &<br />

2x IEC 320 C19 (sa integrisana<br />

tri nezavisna strujna kruga<br />

distribucije)<br />

• Sistem za gašenje je punjen<br />

sa FE36<br />

• Zapremina gasa oko 3 m³<br />

• 2 optičko/termička detektora<br />

• Siguran je za ljude i opremu,<br />

čist – ne ostavlja nikakve<br />

tragove za sobom (tzv.<br />

Restlove) i ekološki, jer ne vezuje<br />

uz sebe molekule ozona<br />

• Potrošnja svega oko 50 W<br />

max.<br />

• Dojava i automatsko gašenje<br />

požara 3U prostora Io<br />

63<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115/116


Novo u ponudi kompanije TeleGroup<br />

Audio i<br />

videokonferencijski<br />

sistemi<br />

TeleGroup Beograd je proširio<br />

poslovnu ponudu i kroz saradnju<br />

sa liderom u oblasti audio<br />

i videokonferencijskih sistema<br />

kompanijom Polycom tržištu<br />

Srbije nudi najsavremenije HD<br />

sisteme za interaktivnu (audio i<br />

video) komunikaciju u realnom<br />

vremenu sa fizički udaljenih lokacija.<br />

Audio i videokonferencijski<br />

sistemi se najčešće koriste u poslovnom<br />

svetu, jer omogućavaju<br />

visok kvalitet prenosa govora,<br />

podataka i slike, jednostavni<br />

su za korišćenje, cenovno<br />

pristupačni i u isto vreme povećavaju<br />

produktivnost poslovnog<br />

procesa, a smanjuju operativne<br />

troškove. Ovi sistemi<br />

olakšavaju menadžmentu organizacije<br />

da brže i bolje donosi<br />

odluke, ali takođe utiču i na efikasnost<br />

interne komunikacije i<br />

timskog rada.<br />

Portfolio Polycom proizvoda<br />

je vrlo širok, od audio i video<br />

komunikacijskih jedinica, s<strong>of</strong>tvera<br />

za video menadžment, web<br />

konferencijskih s<strong>of</strong>tvera, multipoint<br />

konferencijskih rešenja<br />

kao i rešenja za pristup mreži.<br />

Poslujte racionalno<br />

Audio i videokonferencijski<br />

sistemi su, pored primene u biznis<br />

okruženju, itekako primenjivi<br />

i u drugim oblastima kao<br />

što su:<br />

• Medicina - prenos operacija<br />

i pregleda, dijagnostikovanje,<br />

asistencija u operativnom<br />

postupku, edukacija medicinskog<br />

osoblja<br />

• Obrazovanje - rešavanje<br />

problema nedostatka nastavnog<br />

kadra (predavanja stranih predavača),<br />

pohađanje različitih<br />

kurseva, seminara, predavanja,<br />

zajednička izrada projekata subjekata<br />

koji rade na geografski<br />

udaljenim lokacijama<br />

• Pravosuđe – dislociranost<br />

sudnice i osobe protiv koje se<br />

vodi sudski postupak ili neke<br />

slične primene (suđenje okrivljenima<br />

u drugom gradu ili<br />

državi), rizik prilikom transporta<br />

osuđenika ne postoji (stepen<br />

sigurnosti lica je na maksimalnom<br />

nivou).<br />

Prednosti upotrebe audio i<br />

videokonferencijskih<br />

sistema<br />

• Ušteda vremena koje bi se<br />

potrošilo na putovanja i sastanke<br />

• Smanjenje operativnih<br />

troškova prevoza, smeštaja,<br />

ishrane, dnevnica<br />

• Povećanje produktivnosti<br />

u smislu češće organizacije sastanaka,<br />

konsultacija, dogovora<br />

i slično.<br />

Sistemi kompanije Polycom<br />

se prodaju u preko 100 zemalja<br />

širom sveta. Do sada je prodato<br />

preko 1.000.000 sistema<br />

za audio i preko 500.000 videokonferencijskih<br />

sistema, što<br />

dovoljno govori o atraktivnosti<br />

i kvalitetu proizvoda koji korisnicima<br />

omogućavaju isplativost<br />

investicije u kratkom<br />

roku. Kod nas, najčešći korisnici<br />

videokonferencijskih sistema<br />

su predstavništva stranih firmi,<br />

banke, fakulteti, a sve češće i<br />

medicinske ustanove.<br />

Za sve detaljnije informacije<br />

o tehničkim karakteristikama<br />

sistema, cenama i komercijalnim<br />

uslovima obratite se našem<br />

stručnom timu:<br />

Jelena Babić, inženjer prodaje,<br />

e-mail: jelena.babic@telegroupltd.com,<br />

GSM: +381 65 3081<br />

992 i Bratislav Nikolić, inženjer<br />

prodaje, e-mail: bratislav.<br />

nikolic@telegroup-ltd.com,<br />

GSM: +381 65 3081 947<br />

64<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 115-116


UNIFIED STORAGE<br />

GUARANTEE<br />

EMC UNIFIED STORAGE IS 20% MORE EFFICIENT. GUARANTEED.<br />

IT’S EASY TO BE EFFICIENT WITH EMC.<br />

EMC ® unified storage brings efficiency to a whole new level. We’ve even created a capacity calculator<br />

so you can configure efficiency results for yourself. You’ll discover that EMC requires 20% less raw<br />

capacity to achieve your unified storage needs. This translates to superior storage efficiency when<br />

compared to other unified storage arrays—even those utilizing their own documented best practices.<br />

THE GUARANTEE TO END ALL GUARANTEES.<br />

Storage efficiency is one <strong>of</strong> EMC’s fundamental strengths. Even though competitors try to match it by<br />

altering their systems, turning <strong>of</strong>f options, changing defaults or tweaking configurations—no amount<br />

<strong>of</strong> adjustments can counter the EMC unified storage advantage.<br />

HERE’S THE NITTY-GRITTY, FOR YOU NITTY-GRITTY TYPES:<br />

The 20% guarantee is for all EMC unified storage arrays:<br />

• It’s based on out-<strong>of</strong>-the-box best practices<br />

• There’s no need to compromise availability to achieve efficiency<br />

• There are no caveats on types <strong>of</strong> data you must use<br />

• There’s no need to auto-delete snapshots to get results<br />

IF WE’RE NOT MORE EFFICIENT, WE’LL MATCH THE SHORTFALL.<br />

If for some unlikely reason the capacity calculator does not demonstrate that EMC is 20% more<br />

efficient, we’ll match the shortfall with additional storage. That’s how confident we are.<br />

This guarantee is based on standard out-<strong>of</strong>-the-box configurations. Let us show you how to configure<br />

your unified storage to get even more efficiency.<br />

Learn more at www.EMC.com/guarantee.<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />

XX<br />

EMC 2 , EMC, and where information lives are registered trademarks or trademarks <strong>of</strong> EMC Corporation in the United States and other countries. © Copyright 2010 EMC Corporation. All rights reserved. Published in the USA. 05/10 H7210


Web panorama<br />

Izbor sajtova<br />

Pripremio: Marko Talijan<br />

Portal eUprava<br />

Portal eUprava na adresi www.<br />

euprava.gov.rs je rezultat projekta<br />

Ministarstva za telekomunikacije<br />

i informaciono društvo<br />

i Republičkog zavoda za informatiku<br />

i Internet, ali i rezultat<br />

rada brojnih državnih institucija<br />

i lokalnih samouprava koje<br />

su na Portalu objavile svoje<br />

elektronske usluge koje pružaju<br />

građanima i privrednicima.<br />

Takođe, u saradnji sa Ministarstvom<br />

finansija i Narodnom bankom<br />

Srbije realizovan je sistem<br />

koji omogućava elektronsko plaćanje<br />

taksi. Građanima i privredi<br />

je za pokretanje ovakvih elektronskih<br />

usluga potreban kvalifikovani<br />

elektronski sertifikat, koji<br />

je elektronska analogija lične<br />

karte, a koji u ovom trenutku<br />

izdaju Pošta Srbije, MUP i<br />

Privredna komora Srbije. Zanimljivo<br />

je da je elektronski<br />

sertifikat moguće staviti na novu<br />

ličnu kartu sa čipom, a jedna<br />

od elektronskih usluga koja se<br />

može realizovati na portalu je<br />

zakazivanje termina za upisivanje<br />

kvalifikovanog sertifikata na<br />

novu ličnu kartu.<br />

Portal je koncipiran tako da se<br />

na jednostavan, brz i intuitivan<br />

način mogu pronaći sve relevantne<br />

informacije vezane za<br />

potrebe građana i privrednih lica<br />

pred javnom administracijom.<br />

Informacije i elektronske usluge<br />

su na Portalu grupisane prema<br />

životnim situacijama (obrazovanje,<br />

saobraćaj, dokumenta<br />

itd.), prema nadležnim organima,<br />

a moguće ih je pretraživati<br />

i prema početnom slovu usluge<br />

(od A do Š).<br />

Posebno značajan deo Portala<br />

jeste deo eUsluga, gde građani<br />

mogu da određeni zahtev predaju<br />

javnoj administraciji online.<br />

Naime, korisnici Portala imaju<br />

mogućnost da na Portalu<br />

popune odgo-varajući formular,<br />

izvrše plaćanje odgovarajuće<br />

takse ukoliko je potrebno, i<br />

proslede svoj zahtev nadležnom<br />

organu. Plaćanje je moguće klasičnim<br />

uplatnicama na šalteru, a<br />

preko interneta je moguće platiti<br />

Dina karticama ili uobičajenim<br />

eBankig servisom.<br />

Na delu portala koji se zove<br />

„Moja eUprava“ omogućeno<br />

je registrovanim korisnicima<br />

da sami urede sadržaj vesti i<br />

informacija koje prate, kao i da<br />

prate statuse realizacije zahteva<br />

koje su podneli korišćenjem<br />

portala. Na ovakav način građani<br />

i privreda mogu određene sadržaje<br />

prilagoditi sebi.<br />

Deo portala "eParticipacija"<br />

omogućava aktivno učešće u<br />

kreiranju zakona i ostalih strateških<br />

dokumenata.<br />

Na Portalu će, kako je najavljeno,<br />

biti omogućeno objavljivanje<br />

svih javnih rasprava<br />

koje se odnose na izradu zakona<br />

i ostalih strateških dokumenata.<br />

Na ovaj način biće moguće<br />

učestvovanje u javnim raspravama<br />

od kuće.<br />

U delu pod nazivom "eUsluge"<br />

trenutno je dostupno oko 50<br />

elektronskih usluga koje pruža<br />

27 različitih ustanova poput<br />

MUP-a, privrednih sudova, Nacionalne<br />

službe za zapošljavanje,<br />

Republičkog javnog tužilaštva,<br />

Narodne biblioteke, Ministarstva<br />

prosvete, kao i pojedini<br />

(pilot) gradovi i opštine. Neke<br />

od dostupnih usluga su: izdavanje<br />

uverenja o prebivalištu, izvod<br />

iz matične knjige rođenih, izvod<br />

iz evidencije nezaposlenih lica ili<br />

prijava krivičnog dela sa koruptivnim<br />

elementom. Takođe je<br />

moguće pribaviti niz zahteva i<br />

dokumenata iz nadležnosti gradskih<br />

i opštinskih uprava Beograda,<br />

Loznice, Paraćina i Inđije.<br />

Dopunjeni Plan plus<br />

Koristan servis koji već niz godina<br />

pomaže u pronalaženju najkraćeg<br />

puta do željenog odredišta<br />

ili utvrđivanju tačne lokacije<br />

traženog objekta od nedavno<br />

nudi i opciju pregleda linija gradskog<br />

saobraćaja koje vode do<br />

mesta na koje želite da stignete.<br />

Opcija podrazumeva prikaz<br />

početne, krajnje i usputnih stanica<br />

autobuske linije.<br />

Servis na adresi www.planplus.rs<br />

omogućava da izračunate<br />

najkraći put između dve tačke,<br />

pogledate objekte na mapi<br />

iz kategorija: kupovina, društvo,<br />

mesta za izlazak, posao i slobodno<br />

vreme, koje opet imaju svoje<br />

potkategorije. U potkategoriji<br />

66<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106


Vremenska prognoza mogu se<br />

saznati očekivane vremenske<br />

prilike u odabranom gradu za<br />

naredna tri dana.<br />

Postoji i CD verzija Plan plusa,<br />

koja košta 799 dinara, ali i<br />

mobilna koja je besplatna.<br />

.<br />

3steps2site<br />

Napravite svoj sajt u tri jednostavna<br />

koraka: prvo unesite<br />

podatke o svom sajtu, zatim<br />

izaberite željeni dizajn i na kraju<br />

ubacite sadržaj - ponuda je data<br />

na adresi www.3steps2site.com.<br />

3steps2site vam daje 5GB<br />

slobodnog prostora, neograničen<br />

mesečni protok, 100 e-mail adresa,<br />

bazu podataka i domen po<br />

izboru (.rs, .com, .net, .org…).<br />

Sve to po ceni od 4.950 dinara<br />

godišnje, uz mesec dana probnog<br />

besplatnog perioda.<br />

Pxleyes<br />

Sajt www.pxleyes.com je pravo<br />

odredište za sve one koji bi da vrednuju<br />

svoje znanje o Photoshopu,<br />

3D modelovanju, crtanju<br />

ili fotografisanju. Svake nedelje<br />

otvaraju se nova takmičenja u<br />

kojima možete da se nadmećete<br />

sa autorima širom sveta, ali i<br />

da razmenjujete iskustva sa njima.<br />

Prijavljivanje je brzo i jednostavno,<br />

a nakon toga može-te<br />

učestvovati u takmičenjima i osv-<br />

ojiti novčane nagrade. O pobednicima<br />

odlučuju posetioci sajta<br />

ocenjivanjem radova u rasponu<br />

od 1 do 100.<br />

Najmasovnija su takmičenja<br />

u Photoshopu, pa svake nedelje<br />

korisnici obrađuju zadate<br />

slike ili prave nove na zadatu<br />

temu. Takmičenja su podeljena<br />

i po nivoima, te tako početnik<br />

neće moći da konkuriše za takmičenje<br />

gde je zahtevan nivo<br />

10 ili viši (na kojem je i veća<br />

novčana nagrada). Nivoi se dobijaju<br />

sakupljanjem poena koji<br />

se stiču osvajanjem jednog od<br />

prvih sedam mesta na takmičenju.<br />

Pored mogućnosti takmičenja,<br />

vrednost ovom sajtu daje<br />

i veliki broj tutorijala koje su<br />

pisali korisnici, ali i linkovi ka<br />

korisnim tutorijalima van ovog<br />

sajta. Inače, pisanje tutorijala<br />

predstavlja još jedan način da se<br />

zaradi na ovom mestu.<br />

Ikariam<br />

Leto je pravo vreme za odmor<br />

i predah, a oni koji ni tada ne<br />

mogu bez računara i Interneta<br />

mogli bi da se razonode uz<br />

Ikariam, besplatnu online igru<br />

napravljenu 2008. godine od<br />

strane Gameforgea. Alfa server<br />

ikariam.rs već broji oko 12.000<br />

aktivnih igrača. Počinjete na<br />

jednom od nasumično odabranih<br />

ostrva, koja se prostiru<br />

na koordinatama od 1:1 do<br />

99:99. Na ostrvu se nalazi 16<br />

mesta za gradove. Svako ostrvo<br />

ima strugaru u kojoj vaši<br />

radnici seku drva i rudnik<br />

luksuznih dobara u kojem se<br />

mogu nalaziti sumpor, kristal,<br />

mermer ili vino, u zavisnosti<br />

od ostrva. Rudnike proširujete<br />

ulaganjem drva kako bi dobili<br />

dodatna mesta za radnike.<br />

Resurse držite u skladištima čiji<br />

kapacitet zavisi od nivoa istog.<br />

U početku ćete biti zaštićeni<br />

od pljački, ali nakon što se skine<br />

zaštita za početnike, ne bi<br />

bilo loše da potražite sigurnost<br />

u vidu saveza. Možete napraviti<br />

i svoj savez. Nedavno je starto-vao<br />

gama server na rs domenu,<br />

što je svakako bolja opcija<br />

za početnike.<br />

Dakle, u vreme dokolice pravac<br />

http://rs.ikariam.com, ali<br />

oprezno – ako dođete u situaciju<br />

da navijete budilnik u četiri<br />

ujutro da biste poslali napad<br />

dok vaš protivnik spava ili počnete<br />

da javljate prijateljima da<br />

vam je loše kako biste eskivirali<br />

susret sa njima i nastavili da<br />

igrate ovu igricu, znajte da je<br />

vreme da iskoristite još jednu<br />

od opcija koju ona nudi, a to je<br />

mod odsustva koji traje od dva<br />

do trideset dana. Io<br />

67<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106


XX<br />

Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!