predavanje 4 - zavod pgz

PRIRODNE OPASNOSTI:
POSLJEDICE U
PRIMORSKO-
GORANSKOJ ŽUPANIJI
Dr.sc
sc. Čedomir
Benac, , red.prof. r
Građevinski fakultet Rijeka

HAZARD I RIZIK
‣ Hazard (eng. Hazard) ) je vjerojatnost
pojavljivanja potencijalno štetnih prirodnih
pojava (potresi, vulkani, poplave, požari,
odroni i sl.) i/ili uzrokovanih ljudskom
aktivnošću
‣ Rizik
(eng. Risk) je očekivani o
stupanj
gubitka kod pojavljivanja hazarda.
‣ Ranjivost (eng. Vulnerability) ) osjetljivost
na pojavu hazarda

RIZIK
‣ R = H x V
‣ R JE spec. rizik,
‣ H je hazard
‣ V je ranjivost
‣ Elementi rizika odnose se na rizik za
stanovništvo
tvo, materijalna dobra i na
ekonomsku aktivnost nekog područja
‣ Procjenjuje se prihvatljivi stupanj rizika

PROMJENE OKOLIŠA A PROUZROČENE PRIRODNIM
PROCESIMA MOGU PROUZROČITI ZNAČAJNE, AJNE, A PONEKAD I
KATASTROFALNE ŠTETE
NA EKOSUSTAVE, , ALI I NA LJUDSKU
ZAJEDNICU
‣ Zato je u zaštiti
okoliša važno
poznavati prirodne opasnosti (eng.
Natural hazards),
kao što
su poplave, suše i oluje (uragani, tajfuni),
‣ Među
njima značajno
ajno mjesto zauzimaju geološke
opasnosti (eng.
Geological hazard). Tri su prirodne opasnosti geološkog
tipa:
potresi, vulkanske erupcije, te geomorfološki procesi (klizi(
klizišta,
odroni, , erozija površinskih voda i mora
‣ Za razliku od potresa i vulkanskih erupcija, geomorfološki procesi se
mogu ljudskom aktivnošću u umanjiti ili čak spriječiti, iti, a isto tako i
potencira
‣ Stoga je izuzetno važno
izvršiti iti pravilnu procjenu geoloških hazarda
kako bi se mogle provesti mjere njihovog umanjivanja i /ili
izbjegavanja

‣ Procjena geološkog hazarda i upravljanje njime
je opća, konkretna i aktualna potreba društva,
posebno izražena u ranjivim područjima kao što
je područje Primorsko-goranske
županije
‣ Dosadašnji pristup upravljanju geološkim
hazardom na prostoru Republike Hrvatske je
izrazito parcijalan i neučinkovit.
‣ Radi toga upravna tijela imaju nepouzdane
podloge za gospodarenje prostorom u smislu
održivog razvoja.
‣ Potrebno je stvoriti učinkovitu u
i ekonomičnu,
nu,
znanstveno utemeljenu metodologije upravljanja
geološkim hazardom skladu sa svjetskim
znanstvenim trendovima

BRZINA ZBIVANJA PRIRODNIH HAZARDA
JE VRLO RAZIČITA
ITA
‣ Potresi su trenutni događaji
‣ Odroni stijena događaju se od nekoliko minuta
do više e sati
‣ Klizišta se događaju u rasponu nekoliko sati do
više e dana pa i mjeseci
‣ Vulkanske erupcije traju od nekoliko sati do više
dana
‣ Poplave traju od nekoliko sati do više e dana
‣ Erozija tla je višegodi
egodišnji događaj
‣ Podizanje morske razine je višegodi
egodišnji do
višestoljetni događaj

KOJI SU NAJIZRAŽENIJI OBLICI PRIRODNOG
HAZARDA U PRIMORSKO-GORANSKOJ
ŽUPANIJI
‣ POTRESI: pojave koji su se već zbivale,
pa je za očekivati o
da će e se i ponoviti
‣ KLIMATSKE PROMJENE: pojave koje se
stalno događaju, , ali čiji je razvoj teško
predvidiv, a mogu prouzročiti suše,
poplave i podizanje razine mora

POTRES
‣ To je kratkotrajna vibracija prouzročena poremećajima i
pokretima u Zemljinoj kori i litosferi.
‣ Hipocentar je žarište potresa, a epicentar okomita
projekcija na površini.
‣ Iz hipocentra potresa šire se longitudinalni i transverzalni
‣ Seizmički valovi izazivaju mehaničkih vibracije koje
mogu prouzročiti velike štete
‣ Potresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani.
‣ Tektonski potresi čine oko 85 % svih potresa i izazivaju
najveća a rušila
ilačka djelovanja.

‣ Iz hipocentra potresa
šire se longitudinalni
P i transverzalni S
seizmički valovi,
‣ Na površini se
generiraju Lowe-ovi ovi i
Rayleigh-evi evi valovi

SNAGA OSLOBOĐENE ENERGIJE
‣ MAGNITUDNA (RICHTER-OVA) LJESTVICA ODREĐUJE JAČINU
OSLOBOĐENE ENERGIJE U HIPOCENTRU (0-10)
‣ magnituda
broj potresa/god.
2 osjeti se, bez šteta
>100.000
‣ 4.5 šteta (vijesti!)
nekoliko tisuća
‣ 7 značajni
ajni 16-18
18
‣ 8 velikih razmjera 1 ili 2
‣ 9.5 zabilježen en maksimum
‣ MCS, MSK-64, MSKM
SK-78 (1-12) 12) LJESTVICAMA L
ODREĐUJE SE
INTENZITET POTRESA NA POVRŠINI

POTRESI M>4 I MCS >6 MOGU
PROUZROČITI
ŠTETE

INTENZITET POTRES NA POVRŠINI
‣ Na temelju MCS, MSK-64, MSK-78 ljestvica određuju se
intentzitet potresa na površini
‣ Sve te ljestvice imaju raspon 1-121
12 stupnjeva
‣ To su opisni, subjektivni pokazatelji i stoga nedovoljni za
aseizmičke
proračune
I – III stupanj
slabi potresi
VI stupanj srednji potresi
IV – VI stupanj
VII – IX stupanj
IX stupanj jaki potresi
X – XII stupanj katastrofalni potresi

POSLJEDICE POTRESA
‣ Potresi ne ubijaju izravno
‣ Izravne posljedice: rušenje građevina, , odroni,
klizišta,
likvefakcija, tsunami (na obalama),
promjene tokova podzemne vode
‣ Neizravne štete:
-požari u naseljenim mjestima,
-poplave zbog rušenja brana,
-prekid transportnih pravaca (rušenje cesta,
željezničkih pruga, obala)
-prekid opskrbe vodom, el. energijom i plinom.

MSK-78 ljestvica za određivanje intenziteta
potresa na površini
‣ PREMA TIPU GRADNJE RAZLIKUJU SE:
‣ A (zgrade(
od neobrađenog kamena, , nepečena ena opeka),
‣ B (od opeke, klesanog kamena, montažne),
ne),
‣ C (armiranobetonske i drvene konstrukcije).
PREMA KOLIČINI INI OŠTEO
TEĆENJA ENJA RAZLIKUJU SE:
‣ pojedine zgrade (5% nekog tipa),
‣ mnoge (50 %)
‣ većina (75 %).
‣ STUPNJEVI KLASIFIKACIJE OŠTEO
TEĆENJA ENJA SU:
‣ 1. lako, 2. umjereno, 3. teže, e, 4. razaranje i 5. totalno ošteo
tećenje. enje.

TERITORIJ HRVATSKE JE DIO
MEDITERANSKOG SEIZMIČKOG POJASA

RAZLOG SEIZMIČKE AKTIVNOSTI JE SUDAR
AFRIČKE I EUROAZIJSKE PLOČE

DUBINA MOHOROVIČIĆEVOG
DISKONTINUITETA

NAJJAČI I POTRESI NA TERITORIJU
REPUBLIKE HRVATSKE
‣ 1173. i 1280. Zadar
‣ 1323. Crikvenica i Vinodol
‣ 1451., 1472. i 1667. . Dubrovnik (dosad najjači i potres)
‣ 1750. Rijeka i okolica
‣ 1906. Zagreb
‣ 1916. Vinodol
‣ 1923. i 1962. Makarska
‣ 1970. Knin
‣ 1979. Boka Kotorska i Dubrovnik
‣ 1994. Ston

POTRESI U ŠIREM RIJEČKOM
PODRUČJU
‣ 1750-1754. 1754. serija potresa u Rijeci do I =VII
‣ 1870. serija potresa u Klani do I =VIII, M = 5.4-5.8
5.8
‣ 1916. Bribir-Gri
Grižane
I= VII-VIII, VIII, M = 5.8 (najjači i dosad
instrumentalno zabilježen)
en)
‣ 1920. Senj I =VI-VII, VII, M = 4.7.
‣ 1939. Omišalj
-Dobrinj
I =VIII, M= 4.9.
‣ 2003. Viškovo
kovo, , I= V, M = 4.0
‣ 2004. Fužine
I = VI, M = 4.5
‣ Značajka ajka riječkog područja je pojava brojnim potresa
manje jačine
Seizmograf u Rijeci registrira do 400 potresa godišnje !

‣ potresi od 373.
p.n.e. na
širem riječkom
području
‣ Seizmo-
tektonski
aktivna zona
pruža a se od
Ilirske Bistrice
do Senja

POTRES SE NE MOŽE E SE SPRIJEČITI
ITI
POZNATIM TEHNIČKIM MJERAMA
POJAVU POTRESA VRLO JE TEŠKO
PREDVIDJETI
‣ Potrebno je poznavati tri faktora:
-Mjesto pojave
-Vrijeme pojave
-Intenzitet pojave

‣ Moderne metode baziraju se na analizi
seizmičkog rizika, gdje g
se povezuje tektonska
građa i seizmičnosti
nosti.
‣ Na temelju toga se procjenjuje seizmički rizik i
provodi seizmičko
zoniranje.
‣ Seizmičko
zoniranje (mikrozoniranje)) je procjena
očekivanog intenziteta.
‣ Određuje se osnovni stupanj za etalonsko tlo i
daje prirast seizmičnost
za nepovoljne uvjete.
‣ Rezultat zoniranja je karta seizmičkog
zoniranja.

ANALIZA SEIZMIČKOG RIZIKA ZA
POTREBE GRAĐENJA
‣ Aseizmičko
projektiranje podrazumijeva
proračun dinamičke stabilnosti konstrukcija
pojedinih građevina.
‣ Koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja
ag koja odgovara seizmičkom riziku od 30 % i
"maksimalni potres" uz razinu ubrzanja ag koja
odgovara seizmičkom riziku od 10 % .
‣ Oba parametra odnose se za odgovarajuće
razdoblje predviđenog korištenja građevine (50,
100, 200 ili 500 godina).

U REPUBLICI HRVATSKOJ KORISTE SE
ZASTARJELI PODACI
‣ Privremena seizmološka karta SFRJ od 1982. (Sl(
Sl. . list
49/82, NN 55/91)
‣ Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200,
500, 1.000 i 10.000 godina (Sl(
Sl. . list l
30/87, NN 55/91)
‣ Za posebno zahtjevne građevine propisi nalažu
određivanje lokalnog seizmičkog rizika na temelju
prethodno izvršenih geofizičkih mjerenja.
‣ Za teritorije većih gradova u Republici Hrvatskoj
obavljeno je seizmičko
mikrozoniranje.
‣ Prvo mikroseizmičko
ko zoniranje izvršeno je za teritorij
ondašnje nje općine Rijeka još 1974. godine.

Privremena seizmološka karta
SFRJ od 1982.

ZAŠTO PRILIKO POTRESA NEKE GRAĐEVINE
VIŠE E STRADAVAJU OD DRUGIH
‣ KONSTRUKCIJE SU RAZLIČITE ITE OTPORNOSTI:
‣ NAJMANJE OTPORNE: zgrade od neobrađenog kamena i
nepečene ene opeke,
‣ PROSJEČNO: od opeke, klesanog kamena, montažne,
ne,
‣ NAJOTORNIJE: armiranobetonske i drvene konstrukcije.
‣ PROBLEMATIČNE SU:
‣ zgrade izgrađene prije razdoblja protupotresnog građenja
‣ obiteljske kuće e izgrađene bez kontrole
‣ zgrade u kojima je izvršena adaptacija s izmjenama u konstrukciji,a
bez detaljnih provjera

TEMELJNO TLO (STIJENA) SE RAZLIČITO
ITO
PONAŠAJU AJU KOD POTRESA
‣ Seizmički neopasne su u pravilu čvrste stijene,
‣ Seizmički opasne su rastresita tla u kojima
seizmički valovi smanjuju brzinu i povećavaju
amplitudu,
‣ Nepovoljni uvjeti su visoka razina podzemne
vode i nestabilni dijelovi terena.
‣ U sitnozrnastim pijescima zasićenim vodom u
određenim slučajevima može e se kod potresa
dogoditi pojava likvefakcije kada tlo trenutno
izgubi čvrstoću u pa se ponaša a poput tekućine.

SEIZMIČKI RIZIK ITALIJE
maksimalni i projektni

SEIZMIČKI RIZIK ZA TERITORIJ ITALIJE
IZRAĐEN JE 2003. ZA SVAKU KOMUNU

SERIJA POTRESA
M 4.6 5.04. 20:20
KOD RAVENNE
L’AQUILA
M 4.0 5.04. 20:48
M 6.3 6.04. 01:32
M 4.6 6.04. 02:37
M 4.4 6.04. 03:56
M 4.3 6.04. 07:17
M 4.9 6.04. 23:15
M 5.6 7.04. 17:47
M 4.6 7.04. 21:34
M 4.3 8.04. 22:56
M 5.1 8.04. 00:52
M 4.2 9.04. 03:14
h = 2-132
km

KLIMATSKE PROMJENE
‣ Vrijeme je momentalno stanje atmosfere na
određenom mjestu
‣ Klima je prosječno stanje atmosfere nad
određenim mjestom u određenom razdoblju,
uzimajući i u obzir prosječna i ekstremna
odstupanja
‣ Klimatske prilike bitno utječu u na okoliš, , inicirajući
promjene
‣ Klima se neprekidno mijenja: opća a je
karakteristika klimatskih srednjaka velika
promjenjivost iz godine u godinu

‣ U instrumentalnom
razdoblju mjerenja,
od kraja 19. st.,
vidljiv je trend
porasta
temperature, ali i
smjene kratkih
hladnijih s toplijim
razdobljima.
‣ Vidljiv je nagli
porast temperature
u zadnjem
desetljeću u 20.
stoljeća.

MNOGE POSLJEDICE KLIMATSKIH
PROMJENA SU UOČLJIVE
Sa sigurnošću u može e se reći:
prosječne temperature u prizemnim slojevima atmosfere
porasle su u 20. stoljeću u za 0.3 do 0.6 0C ;
‣ 1995. i 1998. i 2003. godine zabilježene ene su najviše e do
danas izmjerene prosječne globalne temperature;
‣ ljeto 2003. godine bilo je u Europi najtoplije u razdoblju
mjerenja;
‣ usporedbom prosječnih globalnih temperatura zraka
dvadesetogodišnjih vremenskih razdoblja 1955.-1974. 1974. i
1975.-1994. 1994. izražena je veća a zagrijanost atmosfere
iznad kontinenata nego iznad oceana, veće e zagrijavanje
u višim im i srednjim zemljopisnim širinama;

TEMPERATURE ZA LJETO 2003. I 2005.

OBORINE ZA LJETO 2003. I 2005.

NEKE POSLJEDICE KLIMASTKIH PROMJENA
SU VEĆ OČITE !
posljednjih 150 godina porasle koncentracije stakleničkih
kih
plinova u atmosferi;
‣ učestalost vremenskih nepogoda nije u porastu, ali je
njihova žestina sve veća;
‣ globalna razina mora povisila se u 20. stoljeću u za 15 cm;
‣ alpski glečeri eri smanjili su svoju površinu u posljednjih 150
godina oko 50%.
‣ posljednjih godina znatno se smanjuje površina
pokrivena ledom oko Arktika- sjeverni pol ljeti postaje
otok

PROGNOZE ZA HRVATSKU
‣ Duža a sušna razdoblja
‣ Oluje većih
žestina na Jadranu, ali i u
kontinentalnom dijelu
‣ Češća a pojava ekstremno jakih vjetrova iz
južnog kvadranta
‣ Češća a pojava ekstremno visokih razina
mora (acqua(
alta)

Rast morske razine je najizraženija
posljedica klimatskih promjena

TRAGOVI POTOPLJENIH GRAĐEVINA
VIDLJIVI SU U PODRUČJU KVARNERA

‣ Najznačajnija ajnija posljedica je pojava
ekstremno visokih razina mora (acqua(
alta) što može e prouzročiti plavljenje niskih
obalnih zona
‣ Pojave plavljenja zabilježene ene su i na
hrvatskoj obali Jadrana: krajem 19.st. i
2003. g. u Starigradu (Hvar), 1978. u
Veloj Luci (Korčula) i 2007. u Malom
Lošinju

POJAVA PLAVLJENJA DOGODILA SE U ZALJEVIMA
OKRENUTIM PREMA SJEVEROZAPADU-MALI LOŠINJ

‣ Ponašanje anje prisilnp
risilnihih oscilacija razine mora je
neperiodičko
te je uzrokovano uglavnom jakim i
dugotrajnim puhanjem vjetrova i neobično
no visokim ili
niskim tlakom zraka.
‣ Pri nižem
barometarskom tlaku razina mora će se
uzdizati, , a pri višem
će se spuštati
tati.
‣ Utjecaj vjetra na kolebanje razine mora je različit
it te
zavisi od reljefa područja
ja, smjera, brzine i trajanja
puhanja vjetra.
‣ U Jadranu vjetrovi koji pušu iz jugoistoka (jugo) povisuju
razinu mora, naročito
u sjevernom Jadranu, gdje
dugotrajno jugo i niski atmosferski tlak mogu povisiti
razinu mora i do 1 metra.
‣ U južnom
Jadranu utjecaj vjetra je slab, pa dominantan
utjecaj na razinu mora ima utjecaj tlaka zraka koji može
mijenjati razinu mora do tridesetak centimetara.

‣ Slobodne oscilacije - seši kao odgovor mora na
brzu promjenu meteoroloških
parametara,
posebice vjetra, nad područjem
jem.
‣ Ako vjetarv
puše prema zatvorenom kraju
bazena, uzdiže morsku razinu te stvara razliku
visina razine mora na ulazu u bazen i na
zatvorenom kraju bazena.
‣ Periodi tih slobodnih oscilacija zavise o
dimenzijama i topografiji područja
ja, , a amplitude
su ovisne i o brzini promjene inteziteta i smjera
vjetra.

U Splitu 20.11.
1999. olujni jugozapadni vjetar prouzro
uzročio je
poplavljivanje Rive i njezino djelomično
urušavanje
avanje. Valovi
ispred luke su dosizali visinu od 5 m !,

PROGNOZA UČESTALOSTI U
POJAVE
EKSTREMO VISOKE RAZINE MORA NA
TEMELJU ANALIZE MAREOGRAFA U BAKRU
h [cm n.m.]
190
180
170
160
150
140
130
120
110
100
90
80
hmax(p.p.)
hmax(p.p.)+25cm
hmax(p.p.)+50cm
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
P.P. [god]

NISKE OBALE SU NAJVIŠE E UGROŽENE:
SUPETARSKA DRAGA - OTOK RAB

UŠĆA A U RIJECI I CRIKVENICI NASIPANA SU I TONU
VIŠE E OD OKOLNOG TERENA

‣ 1. prosinca 2008. godine zabilježena ena je na
mareografu u Bakru do sada najviša
izmjerena razina mora od 117 cm iznad
srednje
‣ Uz jake vjetrove koji su tih dana puhali iz
južnog kvadranta, valovi su dosezali do
dijelova obale koji do tada nisu bili izloženi
‣ Posljedice su mnogobrojne

OBALA U KOSTRENI

STARA BAŠKA NA OTOKU KRKU

STARA BAŠKA NA OTOKU KRKU

NOVI VINODOLSKI

NOVI VINODOLSKI

NOVI VINODOLSKI

SIMULACIJA VODENOG VALA NAKON ERUPCIJE
VULKANA SANTORINI 1600 g. p.n.e.

SIMULACIJA POSLJEDICA BLATNOG
TOKA (LAHAR) S VULKANA ETNA

‣ HVALA NA PAŽNJI !
‣ SRETAN USKRS !