Odluka o donošenu Urbanističkog plana uređenja ... - zavod pgz

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJACRIKVENICA SJEVER - HRUSTA(UPU 2)TEKSTUALNI DIO:- Odluka o donošenju - Službene novine: 44/07- Internet: www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=13426GRAFIČKI DIO:KARTOGRAFSKI PRIKAZI U MJ. 1:20001. Korištenje i namjena površina2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža2.A. Promet2.B. Telekomunikacijski i energetski sustavi2.C. Vodnogospodarski sustav3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina4. Način i uvjeti gradnje

Godina XV. - broj 44. Petak, 30. studenog 2007.GRAD CRIKVENICA57.Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj30/94 60/98, 61/01, 32/ 02 i 100/04), po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave uPrimorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvoi imovinsko- pravne poslove, Ispostava Crikvenica (klasa: 350-05/07- 01/75, urbroj:2170-80-01-07-02/BM, datum 25.05.2007.) i članka 25. Statuta Grada Crikvenice(»Službene novine« broj 26/01 i 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 26. sjedniciodržanoj dana 22. studenoga 2007. godine, donijelo jeTEMELJNE ODREDBEODLUKUo donošenju Urbanističkog plana uređenjaCrikvenica sjever - Hrusta (UPU 2)Članak 1.Donosi se Urbanistički plan uređenja Crikvenica sjever - Hrusta (UPU2), u nastavku:Plan.Članak 2.Plan se donosi za dio građevinskog područja naselja Crikvenica (NA 1 2 ), u granicamaodređenim kartografskim prikazom broj 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područjai dijelovi primjene planskih mjera zaštite Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice(»Službene novine« broj 25/07).Površina obuhvata Plana iznosi oko 21,42 hektara.Granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim prikazima.Članak 3.Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih vrijednosti tekorištenje i namjena površina na području njegova obuhvata.

Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštituprostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.Članak 4.Plan iz članka 1. ove Odluke je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenjaCrikvenica sjever - Hrusta (UPU 2)« koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.Tekstualni dio Plana sadrži:I. OBRAZLOŽENJEU V O D1. POLAZIŠTA1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja obuhvata plana u prostoru Grada Crikvenice1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE ZNAČAJKE1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO-POVIJESNE CJELINE IAMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NADEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE2.1.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI PODRUČJA OBUHVATA PLANA2.2. Ciljevi prostornog uređenja2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA U ODNOSU NAPOSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA,OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE, VRIJEDNOST I POSEBNOSTIKRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH

CJELINA2.2.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA PODRUČJA OBUHVATA PLANA I STANJAKOMUNALNE INFRASTRUKTURE2.2.3. ZAŠTITA OKOLIŠA3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. Program gradnje i uređenja prostora3.1.1. KONCEPT PROGRAMA GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA PODRUČJAHRUSTA U CRIKVENICI3.1.2. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA HRUSTE3.2. Osnovna namjena prostora3.2.1. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA ZA GRAĐEVINSKO PODRUČJEHRUSTA (NA 1 2 )3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina3.3.1. NAMJENA POVRŠINA3.3.2. NAMJENA PROSTORA3.3.3. NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA3.4. Prometna i ulična mreža3.4.1. CESTOVNI PROMET3.5. Komunalna infrastrukturna mreža3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV3.5.4. ODLAGANJE OTPADA3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina3.6.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE (uvjeti neposredne provedbe plana)3.6.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE (uvjetiposredne provedbe plana)3.6.3. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš3.7.1. ZAŠTITA TLA, ZRAKA I VODA3.7.2. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE3.7.3. MJERE POSEBNE ZAŠTITE (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, požara i potresa)II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina2.1. Obiteljske kuće2.2. Stambene građevine2.3. Pomoćne građevine3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene - zdravstvene građevine(D3)4. Uvjeti i način gradnje gospodarskih / poslovnih - pretežito trgovačkih građevina (K2)5. Uvjeti i način gradnje montažnih građevina - kioska6. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže6.1.1. Cestovni promet6.1.2. Javna parkirališta ili garaže6.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže6.3.1. Energetski sustav6.3.2. Vodnogospodarski sustav7. Uvjeti uređivanja javnih zelenih površina8. Postupanje s otpadom9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita zraka9.2. Zaštita od buke9.3. Zaštita voda9.4. Zaštita prostora9.5. Zaštita od požara i eksplozije9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja i potresa)10. Mjere provedbe plana10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeniKartografski dio Plana sadrži:1.KORIŠTENJE I NAMJENAPOVRŠINA mj. 1 : 2.0002.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNAINFRASTRUKTURNA MREŽA2.A. Promet mj. 1 : 2.0002.B. Telekomunikacijsi i energetski sustavi mj. 1 : 2.0002.C. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 2.0003.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJAI ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1 : 2.0004. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1 : 2.000.Članak 5.Ovim se Odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora napodručju obuhvata Urbanističkog plana uređenja Hrusta (u daljnjem tekstu: Plana), aprikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice, teuvažavajući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjetekorištenja i namjene javnih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice zaoblikovanje, korištenje i uređenje prostora.Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora, način uređenjaprometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područjeHrusta.Članak 6.

U smislu ovog Plana izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:1. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je ipredviđena ovim Prostornim planom.2. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće i stambene građevine.3. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnojčestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m 2 s najviše podrumom i dvijenadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površinapomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Obiteljske kuće po tipugradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.4. Stambena građevina - građevina stambene namjene, koja po tipu gradnje može bitislobodnostojeća ili dvojna, a sadrži najviše do 4 samostalne uporabne cjeline.5. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovnegrađevine.6. Etaža - etažom se smatraju:- bilo koji kat građevine uključujući podrum i prizemlje (prostorije svijetle visine:stambene namjene najmanje 2,4 m, najviše 3,5 m, pomoćne prostorije najmanje 2,10 m),- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 0,50.7. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod podaprizemlja, odnosno suterena, pri čemu podrum ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.8. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosnoda je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.9. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosnonajviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uzpročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ilikrova).10. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.11. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposrednoispod kosog ili zaobljenog krova, pri čemu je najveća visina sljemena 3,5 m.12. Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visinado sljemena iznosi najviše 2,0 m.13. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročeljegrađevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjegakata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.14. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena nanjegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

15. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevinaosnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.16. Koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svimgrađevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalnaprojekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulazecisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju iobrađene kao okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane iparkirališne površine.17. Koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etažau građevinama i površine građevne čestice. Podrum se ne uzima u izračun bruttoizgrađene površine građevine.18. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatogterena kojeg pokriva građevina do sljemena (za građevine s kosim krovom), odnosno dozavršnog ruba vijenca (za građevine s ravnim krovom).19. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javnacesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.20. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevnečestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.21. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenomuličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu.22. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravnotijelo nadležno za poslove prostornog uređenja.23. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnudjelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenugrađevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnucjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.24. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenomuličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu.ODREDBE ZA PROVOĐENJE1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjenaČlanak 7.Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličinapojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prilogu Plana broj 1. -Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 2.000, i to:1. izgradive površine- mješovita namjena, pretežito stambena (žuta / M1)

- javna i društvena namjena - zdravstvena (crvena / D3)- poslovna namjena, pretežito trgovačka (ljubičasta / K2)2. neizgradive površine- javne zelene površine (zelena / Z1)- zaštitne zelene površine (zelena / Z)3. površine infrastrukturnih sustava (bijela / IS)Članak 8.Na području obuhvata Plana dozvoljena je izgradnja građevina sljedećih namjena:- građevine stambene građevine:- obiteljske kuće- stambene građevine- pomoćne građevine- javne i društvene građevine (zdravstvene)- poslovne građevine - pretežito trgovačke- kiosci i reklamni panoi- infrastrukturne građevine- ostale građevine u skladu s ograničenjima utvrđenim oblicima korištenja prostora napodručju obuhvata UPU.Članak 9.Na kartografskom prikazima Plana razgraničenje površina je izvršeno na sljedeći način:- površine pojedinih namjena prostora određene su na temelju:- postojeće namjene prostora- odrednica PPUG Crikvenice- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije- površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na temelju:- geodetske snimke prostora- podataka o izvedenom stanju

- odrednica PPUG Crikvenice- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima uskladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije- površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite prostoraodređene su na temelju:- odrednica PPUG Crikvenice- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima uskladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije- površine primjene način i uvjeti gradnje određene su na temelju:- postojeće namjene prostora- odrednica PPUG Crikvenice- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.Članak 10.Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni određene namjene te imaneposredan pristup s javne prometne površine može se formirati građevna čestica iz dijelakatastarske čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i dijela katastarske čestice kojise nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako formiranoj građevnoj čestici smjestitće se na dijelu čestice što se nalazi na dijelu pretežite namjene.Urbanističko-tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj čestici iz prethodnog stavkaovog članka odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s time da u obračun ulazi samodio čestice koji se odnosi na pretežitu namjenu.Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkimprikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi odrediti će se iščitavanjem plana u digitalnomobliku.2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevinaČlanak 11.Zone mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) su prostori u kojima supostojeće i planirane građevine pretežito stambene namjene - obiteljske kuće, stambenegrađevine i pomoćne građevine.U zonama mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) na zasebnimgrađevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena kojima se ne mijenjapretežiti karakter zone mješovite namjene:

- rekreacijska namjena- javne zelene površine i parkovi- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.Način gradnje na području obuhvata Plana grafički je prikazan na kartografskom prikazubroj 4. -Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1 : 2.000. (prikaz je izrađen na katastarskimlistovima).Članak 12.Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz njunajviše jedna pomoćna građevina, ukoliko zadovoljava uvjete utvrđene ovim Planom.Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjenaza tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dBnoću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonicemješovite robe, ugostiteljske građevine (caffei, buffeti, gostionice, restorani i sl.),ordinacije za zdravstvenu i stomatološku zaštitu, ljekarne i slično, pri čemu poslovnanamjena može iznositi najviše 20% brutto izgrađene površine građevine stambenenamjene.Članak 13.Ispod građevina stambene namjene po potrebi se može graditi podrum ili suteren.Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,odnosno suterena, pri čemu podrum ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50%svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da jenajmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.Članak 14.Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposrednoispod kosog ili zaobljenog krova.Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,20 m, a najveća visina sljemenaje 3,50 m.Potkrovlje kojem je visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida manja od 0,50 m a visinado sljemena iznosi najviše 2,0 m ne smatra se etažom nego tavanom.Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u stambene ili druge prostore i u slučajevimakada ukupna izgrađena površina prelazi bruto razvijenu površinu građevine, ukoliko seprenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima.Članak 15.Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina dosljemena iznosi najviše 2,0 m, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i

prozračivanje.Za potrebe osvjetljenja ili prozračivanja tavana dozvoljena je izvedba otvora u kosinikrova, odnosno otvora na zabatnoj strani tavana, ukupne površine 5,0 m 2 na svakih 100m 2 tlocrtne površine tavana.Članak 16.Krovište u nagibu prema susjednoj međi mora imati izvedene oluke i odvod krovne vodena pripadajuću građevnu česticu.Kada se građevina gradi na međi vatrobrani zid mora nadvisiti ležeći oluk za 30 cm.Udaljenost građevina stambene namjene od granica građevnih česticaČlanak 17.Udaljenost regulacijskog pravca od osi postojeće ceste iznosi najmanje 3,5 m.Udaljenost građevine stambene namjene od regulacijskog pravca za razvrstane ceste nemože biti manja od 6,0 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnihpravnih osoba za upravljanje župnijskim, odnosno državnim cestama.Postojeće građevine stambene namjene u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze naudaljenostima manjim od propisanih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se nesmanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.Kod interpolacija novih građevina stambene namjene u izgrađenom dijelu naselja izmeđupostojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od propisanih,udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećimsusjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.Iznimno, garaža za osobni automobil može se graditi na regulacijskom pravcu gradskeulice pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po dubini građevne čestice i poduvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javnipromet i ambijentalne vrijednosti.Članak 18.Građevinama stambene namjene koje se izgrađuju kao slobodnostojeće u smislu oveOdluke smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju nagranice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju bitiudaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 m odgranice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorenastubišta.Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorenastubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.Članak 19.

Građevinama stambene namjene koje se izgrađuju kao dvojne građevine u smislu oveOdluke smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicususjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne moraju s drugim dijelovimagrađevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali nemanje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodneterase i otvorena stubišta.Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorenastubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.Članak 20.Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smislu ove Odluke smatraju se obiteljske kućekoje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uzsusjedne građevine, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine(h/2), ali ne manje od 4,0 m.Oblikovanje građevina stambene namjeneČlanak 21.Arhitektonsko oblikovanje, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinskimaterijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina, te primjerenitradicionalnoj primorskoj gradnji.Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedenakao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtugrađevine, s nagibom krovnih ploha između 17 o i 23 o . Pokrov mora biti mediteran crijepili kupa kanalica.Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. Dio krovnihploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorenakrovišta).Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori nafasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita navanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnimkrovom vijenac treba biti izražen.Uređenje građevinskih čestica stambene namjeneČlanak 22.Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, natradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristikekrajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnjavoćaka.Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnimobilježjima naselja.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 1,20 m. Ograde nemogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzidavisine do najviše 2,0 m.Članak 23.Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama.Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, apostavlja se s unutrašnje strane međe.Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može bitiizvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m. Dioulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, metala ilidrugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).Iznimno, ulične ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnimpropisom.Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nijedrugačije određeno posebnim propisom.Članak 24.Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,6 m iznad razine terena, potpornizidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice i, ako to način gradnje dozvoljava, gradese na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji diograđevne čestice minimalne širine 3,0 m.Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativnepovršine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvenekonstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvenekonstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice.Prilikom izvodenja ovih radova odvodnja se mora riješiti na vlastitu građevnu česticu,ukoliko se kota terena podiže mora se izvesti puni ogradni zid uz među minimalno 0,5 miznad kote višeg terena, ali se maksimalna visina ograde računa od niže kote terena.Ove konstrukcije ne smiju biti više od 3,0 m i moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m odmeđe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema padprema susjednoj čestici.Promet u mirovanju za potrebe građevina stambene namjeneČlanak 25.Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevinestabmene namjene.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora ugrađevinama određuje se prema slijedećim normativima iz ovih Odredbi.Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitimsadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, akose koriste u različito vrijeme.Članak 26.Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radizadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu oprostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine (okolnozemljište u blizini lokacije osnovne građevine).Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se premanormativu 35 m 2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m 2prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnogmjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu zaosobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnupovršinu za autobuse).Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površinegrađevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:- za uređenje u jednoj razini: 0,80- za uređenje u dvije ili više razine: 0,60Priključivanje građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturuČlanak 27.Unutar područja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I.kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnjeutvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih poduzeća.Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnoviposebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.2.1. Obiteljske kućeČlanak 28.Obiteljska kuća je stambena građevina, izgrađena kao samostojeća građevina, dvojnagrađevina ili građevina u nizu koja sadrži najviše dvije stambene jedinice na zasebnojgrađevnoj čestici, s najviše dvije nadzemne etaže, pri čemu se podrum i potkrovlje seubraja u zbroj etaža. Gradnja obiteljskih kuća moguća je u zonama mješovite, pretežitostambene namjene (M1).Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske kuće u djelomičnoizgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja:a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m 2- za dvojne građevine: 350 m 2- građevine u nizu: 300 m 2b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.200m 2 , za sve tipove gradnjec) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće -iznosi:- za slobodnostojeće građevine: 80 m 2- za dvojne građevine: 60 m 2- građevine u nizu: 50 m 2d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine obiteljske kuće iznosi120 m 2 za sve tipove gradnjee) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se:- za slobodnostojeće građevine: 0,3- za dvojne građevine: 0,4- građevine u nizu: 0,5f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi:- za slobodnostojeće građevine: 0,6- za dvojne građevine: 0,8.- građevine u nizu: 1,0.Članak 29.U izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najvećidopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) može biti i 0,8 za sve tipove gradnje, s tim da ugrađevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža(prema lokalnim uvjetima).Članak 30.Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće (E) iznosi dvije nadzemne etaže.Podrum i potkrovlje se smatraju etažom.

Najveća dopuštena visina obiteljske kuće (V) iznosi 10,0 m do sljemena građevine,odnosno 7,0 m do završnog ruba vijenca građevine.2.2. Stambene građevineČlanak 31.Stambene građevine su građevine stambene namjene, koja po tipu gradnje može bitislobodnostojeća ili dvojna, a sadrži najviše do 4 samostalne uporabne cjeline, pri čemu sepodrum i potkrovlje se ubraja u zbroj etaža. Gradnja stambenih građevina moguća je uzonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1).Članak 32.Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina u djelomičnoizgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja:a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:- za slobodnostojeće građevine: 500 m 2- za dvojne građevine: 400 m 2b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi2.000 m 2 , za sve tipove gradnjec) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi:- za slobodnostojeće građevine: 150 m 2- za dvojne građevine: 160 m 2d) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100m 2 za sve tipove gradnje (za dvojne građevine i građevine u nizu po jedinici dvojnegrađevine i građevine u nizu)e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se:- za slobodnostojeće građevine: 0,3- za dvojne građevine: 0,4f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi:- za slobodnostojeće građevine: 0,9- za dvojne građevine: 1,2.Članak 33.Najveći dopušteni broj etaža (E) stambene građevine iznosi tri nadzemne etaže.

Podrum i potkrovlje se smatraju etažom.Najveća dopuštena visina stambene građevine (V) iznosi 13,0 m do sljemena građevine,odnosno 10,0 m do završnog ruba vijenca građevine.2.3. Pomoćne građevineČlanak 34.Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz obiteljsku kuću najviše kaojednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivoupristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge etaže.Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine ine prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se grade na kat,najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m 2 .Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. od susjednih građevnih čestica mora biti:- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevnečestice,- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevinebiti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnojčestici,- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine iodijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnojčestici.Članak 35.Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovankonfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa nacestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.Ako građevine iz stavka 1. ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici,moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene - zdravstvene građevine(D3)Članak 36.Postojeća Poliklinika TERME - SELCE, koja se nalazi izvan područja obuhvata Planaplanira na dijelu obuhvata UPU-a, na zemljištu u svojem vlasništvu, izgraditi slične

zdravstvene sadržaje, koji bi bili povezani sa postojećom poliklinikom podzemnimpješačkim prolazom (ispod Jadranske turističke ceste).U zoni zdravstvene namjene (D3) predviđena je izgradnja zdravstvenih građevina i njimapratećih sadržaja, te prostora koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavljau tim građevinama, uključivo stacionar.Osim navedene zdravstvene ustanove na području Hruste moguće je i uređenje ordinacijaza zdravstvenu i stomatološku zaštitu te ljekarni u sklopu obiteljskih kuća i stambenihgrađevina (u zoni mješovite - pretežito stambene namjene - planska oznaka M1), kao i usklopu zone poslovne - pretežito trgovačke namjene (K2).Članak 37.Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevina javne i društvene namjene - zdravstvene(D3):- građevine zdravstvene namjene mogu se graditi uz uvjet da je do građevne česticeizgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m- površina građevne čestice može iznositi min. 400 m 2 , a maksimalna veličina nijeodređena- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) građevne čestice na kojoj će se graditigrađevina društvene namjene iznosi 0,50- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,50- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, što ujednopredstavlja i granicu gradivog dijela čestice- građevine društvene namjene mogu se graditi do visine od 14,5 m do sljemenagrađevine, odnosno do visine od 12,0 m do završnog ruba vijenca, s najviše 3 etaže- krovište može biti ravno ili koso, nagiba od 17-23%- najmanje 30% površine građevne čestice treba hortikulturno urediti- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ilinačina korištenja- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevineprema normativu 1 PGM/15 m 2 BRP-a- priključak građevine zdravstvene namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se naosnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.4. Uvjeti i način gradnje gospodarskih / poslovnih - pretežito trgovačkih građevina (K2)Članak 38.Za potrebe dnevne opskrbe čitavog naselja Hrusta planirana je površina za građevine

gospodarske / poslovne - pretežito trgovačke namjene za potrebe dnevne opskrbestanovništva (planska oznaka K2), površine cca 1.500 m 2 BRP-a na lokaciji uz planiranusabirnu ulicu SU1 i ulicu OU 2.Pored ovog sadržaja, u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (planska oznakaM1) uz stanovanje mogu biti smješteni i drugi različiti prateći sadržaji (poslovni,trgovački, uslužni, servisni, ugostiteljski, manji prostori za rad i slično).Način izgradnje detaljno je definiran provedbenim odredbama pri čemu je nužanpreduvjet da se njihovom izgradnjom i funkcioniranjem ne narušava stanje okoliša ili nabilo koji način snižava kvaliteta života u naselju.Građevine poslovne namjene mogu se graditi uz uvjet da je do građevne čestice izgrađenaprometnica širine najmanje 5,5 m.Članak 39.Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevine gospodarske / poslovne namjene -pretežito trgovačke (K2):- površina građevne čestice ne može biti manja od 400 m 2- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m 2- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,50- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,00- najmanja dopuštena širina građevne čestice iznosi 20,0 m- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, što ujednopredstavlja i granicu gradivog dijela čestice- maksimalna visina građevine (V) mjereno u metrima, računajući od najniže kotezaravnjenog okolnog zemljišta, iznosi 12,5 m do sljemena ili 9,5 m do vijenca građevine- visina građevine može iznositi od najviše 2 etaže- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-23%- najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2),ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ilizaštitno zelenilo- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ilinačina korištenja- arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti u skladu s funkcijom i tehnološkim

procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevineprema normativu 1 PGM / 10 m 2 BRP-a trgovačke namjene, odnosno 1 PGM/15 m 2 BRPaostalih poslovnih sadržaja- uz građevine osnovne namjene mogu se graditi i pomoćne građevine, te prostori zamanipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine premazahtjevima tehnološkog procesa- građevine treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uzupotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja- građevine se mogu graditi i kao montažne- dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice)- kote prilaza pojedinim građevnim česticama potrebno je prilagoditi niveleti prilazneceste ili koti okolnog terena- priključak građevina gospodarske namjene /poslovne - pretežito trgovačke (K2) nakomunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnihpoduzeća.Članak 40.Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnogzelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno jeosigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka,zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti itehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša ikvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru doseganegativnih utjecaja.5. Uvjeti i način gradnje montažnih građevina - kioskaČlanak 41.Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe zaprodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjihugostiteljskih ili obrtničkih usluga.Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na područjuGrada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom Gradskog vijeća GradaCrikvenice.Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu GradaCrikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednufunkcionalnu cjelinu.

6. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinamaČlanak 42.Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinskeinfrastrukturne građevine, i to za:- sustave prometa i veza (cestovni, pješački i telekomunikacijski);- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)- energetski sustav (elektroopskrba i plinifikacija).Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi,odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima ipravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnihustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.Članak 43.Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz prethodnog člankaprikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1 : 2.000:- broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni promet- broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta itelekomunikacije; Energetski sustav- broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarskisustav.Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnihinstalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava.Određuju se širinom koridora u metrima (os trase je simetrala koridora).Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja,građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju serezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova izgradnja, osimgrađevina infrastrukture državnog, županijskog ili gradskog značaja.Po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima iz prethodnog stavka ovog članka možebiti dozvoljena gradnja u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje inamjena površina i odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim uvjetimakorisnika infrastrukturnog koridora.Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji suodređeni Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, vodeći računa o konfiguracijitla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno sepridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnihgrađevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.Članak 44.Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredanpristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju seprojektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture(vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se neugrožava javni promet.Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja sena način propisan od nadležnog distributera.Članak 45.Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanice i slično) moraju imatiminimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.6.1. Uvjeti gradnje prometne mrežeČlanak 46.Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometneinfrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada koji su prikazani na kartografskomprikazu broj 2.A. -Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni promet,u mjerilu 1:2.000.Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnogstavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina igrađevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu saprojektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojećeprometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način dase ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši seneposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnimovlastima.Članak 47.Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđaosiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvimajavnog prijevoza.Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima

nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhusmanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko -arhitektonskih barijera.U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake,bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.6.1.1. Cestovni prometČlanak 48.Koridori cestovnih prometnica iz prethodnog članka grafički su prikazani nakartografskom prikazu Plana broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturnamreža - Cestovni promet, u mjerilu 1:2.000.Načelne širine cestovnih koridora u građevinskom području Hrusta su za:- sabirne ulice (SU1 i SU2) - 12,0 m- ostale ulice (OU1 - OU6) - 11,5 mZa postojeće ulice izgrađene u punoj širini cestovni koridor se svodi na parcelu ceste.Članak 49.Ulicom smatra se svaka javna cesta, ulica ili put unutar područja obuhvata Plana uz kojise izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju izravan pristup.Planom se omogućavaju radovi na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih cesta iulica prema dokumentima prostornog uređenja i programima Grada Crikvenice.Kod gradnje novih ulica, ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, predlaže seobostrana sadnja drvoreda.Članak 50.Javna prometna površina na području obuhvata Plana na koju postoji neposredni prilaz sagrađevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne čestice, mora se projektirati, graditi iuređivati kao trg ili ulica u sustavu javnih prometnih površina.Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projektirati, graditi i uređivati na način daomogućava vođenje komunalne infrastrukture.6.1.2. Javna parkirališta i garažeČlanak 51.Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora ugrađevinama određuje se prema sljedećim normativima:

namjena građevinepotreban brojparkirališno - garažnihmjesta (PGM)- stanovanje 1 - 2 PGM / stan- trgovine 1 PGM / 10 m 2 površine- drugi poslovni sadržaji 1 PGM / 15 m 2 površineČlanak 52.Za trgovačke građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha,potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualnedodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturizaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini ikvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnucestovnu prometnicu.Članak 53.Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javnoparkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih sadržaja, te vozilima javnihslužbi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada se time ne ometa pristup vozilimahitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Mogućnost korištenjaprostora uz kolnik kao javnog parkirališta ne ovisi o kategoriji ceste nego o lokalnimuvjetima i raspoloživom slobodnom prostoru na svakoj cesti zasebno.Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radizadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu oprostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljemtekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovnegrađevine.Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, spostojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica iliprometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.Članak 54.Minimalna udaljenost garaže kao samostalne građevine od susjedne međe je:- za jednoetažne garaže koje se izgrađuju na samostojeći način najmanje 3,0 m- jednoetažne garaže koje se izgrađuju na poluugrađeni ili ugrađeni način prislanjaju se nasusjedne međe, odnosno uz susjednu građevinuVisina garaže, osim garaža koje se grade na temelju dokumenta prostornog uređenja užegpodručja, ne smije biti viša od jedne nadzemne etaže.

Visina garažne jedinice ne smije biti manja od 2,2 m.Članak 55.Pojedinačna garaža za osobni automobil može se izgraditi na regulacijskom pravcu poduvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po njenoj dubini i pod uvjetom da je preglednostna tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalnevrijednosti.Članak 56.Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5 parkirališnihmjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manjeod 20 mjesta.Članak 57.Na području obuhvata UPU-a mogu se graditi javne garaže kao dvoetažne građevine zaparkiranje osobnih i drugih vozila kapaciteta do 30 vozila prema sljedećim uvjetima:- minimalna veličina građevinske čestice za izgradnju javne garaže iznosi 400 m 2 , anajveća 1.500 m 2- najveći koeficijent izgrađenosti (k ig ) iznosi 0,5- najveći koeficijent iskorištenosti (k is ) iznosi 1,0- namanja dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 300 m 2- najveća dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 1.200 m 2- minimalna udaljenost građevina od susjednih parcela iznosi 4,0 m- minimalna udaljenost građevina od prometnice iznosi 6,0 m ili više ako to zahtijevakategorija prometnice- najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže- najveća visina građevine iznosi 6,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog rubavijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može bitinajviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) odnosno 9,0 mmjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine- najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren (zelene površine)- do građevne čestice treba biti izgrađena ili planirana prometnica širine najmanje 5,5 m- krovište može biti koso nagiba od 17 do 23 o- arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnologijomgaraže.

6.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površineČlanak 58.Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, trgovi i ulice, pješački putevi, te prilazi išetališta.U sklopu parkovnih površina planirano je uređenje pješačkih puteva.6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mrežeČlanak 59.Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonskekanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka ucijelom urbanom području.Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osiguradovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogućibroj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni ikoaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih,odnosno planiranih prometnica.Članak 60.Planom se omogućava gradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijskemreže (bazne stanice).Gradnja baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže kao građevina od važnosti zadržavu predviđena je u skladu sa Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnojmreži (NN 58/95) kojim je određeno da područje pokrivanja mreže mora sadržavati svažupanijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice tevažnije plovne puteve na unutrašnjim vodama.Prilikom izgradnje baznih stanica potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostalepropisane uvjete za takvu vrstu građevina.Prilikom izgradnje baznih stanica obavezno je potrebno voditi računa o urbanističko -arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.Do baznih stanica potrebno je osigurati kolni pristup.6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže6.3.1. Energetski sustavČlanak 61.Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:- elektroenergetsku mrežu i- plinsku mrežu.

Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazubroj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije;Energetski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.Elektroenergetska mrežaČlanak 62.Na području obuhvata Plana izgrađene su tri distributivne trafostanica 20/0,4 kV:HRUSTA 1, HRUSTA 2 i HRUSTA 3.Članak 63.S obzrom na očekivani porast potrošnje postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjomdvije nove trafostanice 20/ 0,4 kV (TS HRUSTA 4 i TS HRUSTA 5) sa pripadajućom 20kV mrežom i niskonaponskom mrežom.Članak 64.Budući 20 kV vodovi unutar površine izvan naselja za izdvojene namjene moraju seizvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogućnosti uz izgradnju ostalekomunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog sigurnosti u napajanjubuduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostranonapajanje.Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima.Članak 65.U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu naponskerazine 20 kV planirano je:- zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima- izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 20/ 0,4 kV i izgradnja podzemneniskonaponske mreže prema potrebama potrošača- povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu osiguranjamogućnosti dvostranog napajanja.Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz alineje 2. prethodnogstavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije sepotrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju.Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom nakonodređivanja mikrolokacije trafostanice a gdje postoje prostorne mogućnosti priključnidalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama. Iznimno, podzemnu elektroenergetskumrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetomda se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da seza njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.Članak 66.

Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, nazasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i budućeniskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.Plinska mrežaČlanak 67.Na području Plana planirana je gradnja plinsko distributivne mreže (radnog tlaka 4 bara)koja se visokotlačnim plinovodom (12 bara) napaja iz RS Crikvenica 2, kapaciteta 6.000m 3 /h.Opskrba prirodnim plinom područja obuhvata Plana predviđena je srednjetlačnomplinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara na koji se priključuju potrošači.Distribucijski plinovodi polažu se u zelenom pojasu prometnica, a iznimno se mogupolagati ispod nogostupa. U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjenaje sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.Iznimno, plinsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenihPlanom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučajpopravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 2,0 m.Priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno.U novoplaniranim građevinama svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje plinskeinstalacije za korištenje prirodnog plina.Članak 68.Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će se konačno utvrditilokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije izrađene na temelju Idejnogprojekta plinifikacije prirodnim plinom Primorsko- goranske županije, vodeći računa oproračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnimuvjetima i drugim okolnostima.6.3.2. Vodnogospodarski sustavČlanak 69.Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i- odvodnju otpadnih voda.Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskomprikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava ćekonačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i

ješavanja imovinsko - pravnih odnosa.Članak 70.Unutar područja Plana u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a određenaje I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav vodoopskrbe iodvodnje utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih poduzeća.VodoopskrbaČlanak 71.Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su nakartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačnoutvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa opostojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena napostojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima idrugim okolnostima.Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se određuje razvojpostojećeg vodoopskrbnog sustava uzimajući u obzir lokalne prilike i postojeće izgrađenestrukture.Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog sustava, uskladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima Grada Crikvenice.Planom se planira rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovodaradi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije ikvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorimaprometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalihnamjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristupza slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalneširine 1,5 m.Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnompresjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedinekomunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera ikoncesionara.Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjskenadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rubpješačkog hodnika na razmaku od 80 m.Odvodnja otpadnih vodaČlanak 72.

Odvodnja na prostoru obuhvata Plana rješava se razdjelnim modelom kanalizacije, štoznači da će se sanitarne otpadne vode rješavati putem javnih sustava odvodnje, aoborinske vode zasebno prema lokalnim uvjetima.Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Planaprikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalnainfrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana ćese konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodećiračuna o:- detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske mreže- definiranju faza izvođenja- sustavnom sagledavanju problematike oborinskih i sanitarnih otpadnih voda- važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugimokolnostima.Planom se planira gradnja nove, te rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećekanalizacijske mreže u cilju osiguranja odvodnje cijelog područja obuhvata Plana.Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi ukoridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na površinamaostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometanipristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridorminimalne širine 1,5 m.Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnompresjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu.Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.Članak 73.Planom je planirano da se sve otpadne vode na području obuhvata ispuštaju u javniodvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan odnadležnog distributera.Samostalno rješavanje otpadnih voda putem septičke jame moguće je samo privremeno upostojećem izgrađenom dijelu, do mogućnosti priključka na kanalizacijsku mrežu, i tosamo za individualne građevine do najviše 10 ES.Za potrebe gradnje s više od 10 ES obavezno je potrebno osigurati priključak na sustavjavne odvodnje.Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnukanalizaciju putem slivnika s taložnicama. Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskihvoda s parkirališnih površina direktno na okolni teren samo za parkirališta za osobna

vozila kapaciteta do 10 PM.Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvataPlana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.7. Uvjeti uređenja javnih zelenih površinaČlanak 74.Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, u skladu sprirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:- staza, odmorišta i sl.- pješačkih puteva.Članak 75.Plan utvrđuje jednu javnu zelenu površinu - javni park (planska oznaka Z1), koji jeprikazan na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu1:2.000.Parkovnu površinu treba hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanomopremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema zaigru djece i slično). U sklopu parka moguće je uređenje dječjeg igrališta.U parku je moguće graditi fontane, dječja igrališta, te uređivati staze, odmorišta i sličnotako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka.8. Postupanje s otpadomČlanak 76.Grad Crikvenica dužan je putem svog gradskog komunalnog trgovačkog društvauspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstvenovezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada.Članak 77.Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim otpadom napodručju obuhvata:- smanjenje količine otpada,- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada),- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim fizikalnim,kemijskim i termičkim postupcima).Sustav gospodarenja komunalnim otpadom treba biti organiziran na temelju odvojenogskupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno

upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljegiskorištavanja.Planom se odvojeno prikupljanje (»primarna reciklaža«) korisnog dijela komunalnogotpada predviđa putem:- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcempostavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivihvrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojenostaklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),- tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje organskog ibiološkog otpada.Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka potrebno jeosigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji ćepo mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okolišČlanak 78.Ovim se Planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecajana okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00.) iProstornim planom Županije (SN 14/00).Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštitazraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećimzakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.Članak 79.Unutar obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditigrađevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavajuživot i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnimpropisima zaštite okoliša.9.1. Zaštita zrakaČlanak 80.Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na područjuobuhvata Plana prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o zaštiti zrakatreba biti očuvana.Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zrakate poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smisluvažećih propisa.Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT),

te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak izstacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97 i 105/00),- održavati javne površine naselja redovitim pranjem,- uređivati zelene površine unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevnečestice, čime se ostvaruju povoljni uvjeti za prirodno provjetravanje, cirkulaciju iregeneraciju zraka,- promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika.9.2. Zaštita od bukeČlanak 81.Na području Plana buka ne predstavlja problem i treba je održati na postojećoj raziniprovođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim propisima.Unutar područja obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema tablici:planskaoznakanamjena prostoradan (L day )noć(L night )M1D3mješovita namjena,pretežito stambenajavna i društvenanamjena (zdravstvena)K2 gospodarska namjena -poslovna55 4565 50na granici građevne čestice unutarzone buka ne smije prelaziti 80 dBAna granici zona - buka ne smijeprelaziti dopuštene razine u zoni skojom graničiČlanak 82.Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili smanjivanjabuke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN20/03).Potrebno je pratiti pojave buke prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjektekoji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi zakonskih propisa potrebno jeizraditi kartu buke i akcijske planove za zaštitu od buke. S ciljem da se sustavnoonemogući ugrožavanje bukom Planom su predviđene slijedeće mjere:- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavajustanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima,- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjetće se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja

uke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),- provodit će se urbanističke mjere zaštite: dislociranje tranzitnog prometa, uređenjezaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice i drugo.9.3. Zaštita vodaČlanak 83.Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoćepodzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranjezagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanjeotpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja ujavni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetnepo odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina morajuse prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakonpročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvataPlana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.9.4. Zaštita prostoranajviše dopuštene ocjenske razine buke imisije L RAeq (u dBA)Članak 84.Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititidijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelenepovršine.Provođenjem Plana korištenja i namjene prostora racionalizirati će se korištenjegrađevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana ineadekvatno korištena područja.9.5. Zaštita od požara i eksplozijeČlanak 85.Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti odpožara i tehnoloških eksplozija Grada Crikvenice.Prilikom svih intervencija u prostoru na području obuhvata Plana potrebno je dosljedno sepridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite odpožara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požaraGrada Crikvenice.

Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požaraodredit će se na bazi procjene iz stavka 1. ovog članka.Članak 86.Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske upraveza mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate uprostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovimoraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja,prema posebnim propisima.Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama iotvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnompropisu.Članak 87.Prilikom izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnjehidrantske mreže sukladno posebnim propisima.Članak 88.Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih i drugih građevina provodi se popozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normamaiz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se nepovećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.Kod projektiranja planiranih građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabirumjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazumjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebnoje primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima imanjim radionicama,- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežitoposlovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojimase okuplja ili boravi veći broj ljudi.Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkommoraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventnavozila.Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) trebaprojektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranjevatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretneradijuse.Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim

propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatraženprikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost odnadležnih državnih upravnih tijela.9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)Članak 89.Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugegrađevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno ozonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnimpropisima.Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranskežupanije, na području Grada Crikvenice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništaosnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje selokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnimplanovima.Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva,prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkcijusklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje GradaCrikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanjastanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučajuneposredne ratne opasnosti.Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju zatrenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.Članak 90.Protiv potresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu ograđenju i postojećim tehničkim propisima.Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novoseizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora bitiusklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karteŽupanije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi uskladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima zaprotupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.Članak 91.Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalogzaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.Prometnice se moraju projektirati na taj način da razmak građevina od prometniceomogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radiomogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno

utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine premamikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj kartiHrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).10. Mjere provedbe planaČlanak 92.Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite prikazani su na kartografskom prikazuPlana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1 : 2.000.Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obveznokorištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putemplanova užih područja koji su na snazi ili čija je obveza izrade i donošenja propisana ovimPlanom.Članak 93.Prioriteti komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata Planaodređuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice.Članak 94.Za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih važnijih građevina (građevine javne idruštvene namjene, odnosno građevine koje se grade iz državnog ili gradskog proračuna)Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice može se utvrditiobveza raspisivanja arhitektonskih, odnosno urbanističko-arhitektonskih natječaja kojimogu biti pozivni i javni.10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeniČlanak 95.Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina stambene i gospodarske namjene napodručju Hrusta (NA3 1-2 ) moguća je na način utvrđen člankom 183. PPUG-a.Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novegrađevine.Članak 96.Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenomutvrđenom ovim Planom moguća je uz zadržavanje postojeće namjene (ukoliko segrađevina ne nalazi na infrastrukturnim i energetskim koridorima) u skladu s ovimodredbama.Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenomutvrđenom ovim Planom, a nalaze se unutar infrastrukturnih ili energetskih koridora,moguća je za obiteljske kuće i stambene građevine, u opsegu neophodnom za poboljšanjeuvjeta života i rada.Rekonstrukcijom u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada temeljem

odredbi Plana se smatraju:- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko - turističke te javne idruštvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, prema uvjetima ovog Plana zanovu izgradnju,- dogradnja i nadogradnja građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne idruštvene namjene prema uvjetima određenim ovim Planom,- izgradnja pomoćnih građevina na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, uz uvjetda se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) i koeficijentiskorištenosti (K is ),- interpolacija unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 97.Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja Crikvenicasjever - Hrusta (UPU 2) potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Gradskog vijećaGrada Crikvenice.Tri izvornika čuvaju se u pismohrani Grada Crikvenice, a po jedan izvornik zajedno sovom Odlukom dostavlja se:- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje,zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Crikvenica- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranskežupanije.Članak 98.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama« Primorskogoranskežupanije.Klasa: 350-01/04-01/56Ur. broj: 2107/01-01-07-21Crikvenica, 22. studenoga 2007.GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICEPredsjednikGradskog vijeća Grada CrikveniceEduard Rippl, dipl. ing., v.r.