PRIRUČNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA

T
N1 N
2
N
T
N
t
NPV =
1 + 2 + ...+ T I
o
= ∑ t I
0
( 1+ k) ( 1+ k) ( 1+ k) ( 1+ k)
75
t=1
[ ] K N
(6)
gdje je:
NPV = čista sadašnja vrijednost,
N t
= novčane dobiti u godini t koje su posljedica realizacije predložene mjere
iskazane u KN/god.,
k = diskontna stopa i
T = vrijeme efektuiranja.
Čista sadašnja vrijednost temeljni je kriterij ekonomskog odlučivanja. Nulta čista sadašnja
vrijednost označava da je predložena mjera sposobna vratiti uloženi kapital, a mjere s pozitivnom
čistom sadašnjom vrijednošću imaju višu profitabilnost od onih koja se zahtijeva na tržištu. Dakle,
pozitivna čista sadašnja vrijednost je kriterij prihvatljivosti mjere odnosno projekta. No, najveća
poteškoća kod primjene ove metode jest odabir diskontne stope, koji znatno može utjecati na veličinu
čiste sadašnje vrijednosti. Zbog toga se najčešće koristi metoda interne stope povrata (IRR) kao druga
temeljna metoda ekonomskog odlučivanja.
Interna stopa povrata diskontna je stopa koja čiste novčane tokove u čitavom vijeku
efektuiranja investicije svodi na vrijednost inicijalnog investicijskog izdatka. Najčešće se izražava se u
postocima. Interna stopa povrata je zasigurno najprecizniji indikator isplativosti nekog projekta. Ideja
je pronaći diskontnu stopu IRR za koju je projekt još uvijek isplativ, dakle pronaći IRR za koji vrijedi:
T
N1 N
2
N
T
N
t
NPV =
1 +
2 +... +
T I
o
= ∑
t I
0
= 0
( 1+ IR R ) ( 1+ IR R ) ( 1+ IR R ) ( 1+ IR R )
t=1
(7)
Za razliku od kriterija čiste sadašnje vrijednosti gdje se pomoću unaprijed definirane
diskontne stope izračunava sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova, u ovoj se metodi diskontna
stopa pojavljuje kao nepoznanica. Interna stopa povrata određuje se iterativnim postupkom. Kriterij
za prihvaćanje projekta svakako će biti najviša interna stopa povrata. Svaka će tvrtka na osnovu svog
troška kapitala odrediti koja je to donja granica prihvatljivosti. Najveća snaga ove metode upravo je
mogućnost usporedbe s drugim investicijskim opcijama.
Jedna od bitnih sastavnica projekata energetske efikasnosti je i neraskidiva veza sa zaštitom
okoliša kroz smanjenje emisija štetnih plinova, posebice CO 2
. Na temelju izračunatih ušteda
u energiji i vodi računa se i smanjenje emisija CO 2
. Preporučena metodologija izračuna smanjenja
emisija CO 2
predstavljena je u dokumentu “GHG Project Monitoring and Verification Protocol”, UNDP –
GEF Project No. CRO/00/G31/A/1G/99 iz listopada 2006. godine. [5]
PRIRUČNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada