You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
36<br />
Tokom devedesetih u ratovima<br />
u Bosni i Hrvatskoj spaljene su<br />
neke biblioteke. Jedan od prvih ciljeva<br />
u Bosni i Hercegovini jeste bila Nacionalna<br />
biblioteka u Sarajevu u kojoj se<br />
nalazili milioni knjiga, rukopisa, zbirke<br />
istorijskih dokumenata o istoriji, religiji<br />
i kulturi u tom delu sveta. Radovan Karadžić<br />
koji sebe prevashodno smatra<br />
pesnikom, a tek posle svim drugim,<br />
izdao je naredbu da se na zgradu Nacionalne<br />
biblioteke ispale fosforne<br />
bombe radi većeg ugođaja i lepše<br />
vatre. Ako je neko i pokušao da spase<br />
knjige snajperi su ga u tome sprečili.<br />
Smatra se da je izgorelo oko 1,5 miliona<br />
knjiga. Ova cifra svrstava ovo<br />
bombardovanje u slučaj sa najvećim<br />
brojem spaljenih knjiga u ljudskoj istoriji.<br />
U Hrvatskoj je stradala čuvena<br />
osječka biblioteka Slavonica, a pri<br />
„oslobađanju“ Dubrovnika jedan od<br />
prvih ciljeva Jugoslovenske narodne<br />
armije bio je Međunarodni univerzitetski<br />
centar IUC i njegova biblioteka.<br />
Kada samo već kod Hrvatske<br />
tokom devedesetih je na (ne)delu bilo<br />
uništavanje i „čišćenje“ hrvatskih biblioteka<br />
od knjiga napisanih na ćirilici,<br />
ekavici, od strane srpskih autora i izdavača,<br />
ali i hrvatskih pisaca sumnjive,<br />
leve, političke orijentacije. Na ovaj<br />
način je u knjigocidu stradalo ono 2,8<br />
miliona knjiga. Niko za ovo uništavanje<br />
nikada nije odgovarao, a u dva slučaja<br />
koja su pokrenuta stradali su upravo<br />
oni koji su ih i inicirali. Hrvatsko knjižničarsko<br />
društvo je tvrdilo da su u pitanju<br />
bili pojedinačni ekscesi, ali ipak<br />
postoje indicije da je ipak bilo u pitanju<br />
sistemska akcija. Na primer, ministar finansija<br />
Borislav Šekgro je 1997. godine<br />
izjavio da će da finansira svaku biblioteku<br />
koja iz svog fonda izbace knjige na<br />
srpskom i sličnim jezicima. U uništavanju<br />
knjiga je prednjačila Gradska Knjižnica<br />
Zagreb koja je iz svog fonda<br />
izbacila 10% knjiga iliti brojevima oko<br />
10 000 knjiga. Posebno je bila originalna<br />
direktorka Korčulanske gradske<br />
knjižnjice koja nije spaljivala knjige već<br />
ih je bacala u kontejnere.<br />
U Korčuli su se oslobađali „zastarijelih<br />
i nepotrebnih“ knjiga, tipa<br />
Branko Ćopić, oko 400 komada.<br />
Tokom bombardovanja SRJ<br />
1999. godine u bibliotekama se sa gađenjem<br />
gledalo na knjige autora koji su<br />
podržavali bombardovanje. Predlozi su<br />
bili razni. Neki mediji su pokrenuli akciju<br />
pod nazivom „Vratimo knjige Ginteru<br />
Grasu“. Kakav je bio odziv<br />
verovatno nikada nećemo saznati. Da