03.01.2015 Views

BOOKVAR 006.pdf

Magazin za promociju čitanja

Magazin za promociju čitanja

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

36<br />

Tokom devedesetih u ratovima<br />

u Bosni i Hrvatskoj spaljene su<br />

neke biblioteke. Jedan od prvih ciljeva<br />

u Bosni i Hercegovini jeste bila Nacionalna<br />

biblioteka u Sarajevu u kojoj se<br />

nalazili milioni knjiga, rukopisa, zbirke<br />

istorijskih dokumenata o istoriji, religiji<br />

i kulturi u tom delu sveta. Radovan Karadžić<br />

koji sebe prevashodno smatra<br />

pesnikom, a tek posle svim drugim,<br />

izdao je naredbu da se na zgradu Nacionalne<br />

biblioteke ispale fosforne<br />

bombe radi većeg ugođaja i lepše<br />

vatre. Ako je neko i pokušao da spase<br />

knjige snajperi su ga u tome sprečili.<br />

Smatra se da je izgorelo oko 1,5 miliona<br />

knjiga. Ova cifra svrstava ovo<br />

bombardovanje u slučaj sa najvećim<br />

brojem spaljenih knjiga u ljudskoj istoriji.<br />

U Hrvatskoj je stradala čuvena<br />

osječka biblioteka Slavonica, a pri<br />

„oslobađanju“ Dubrovnika jedan od<br />

prvih ciljeva Jugoslovenske narodne<br />

armije bio je Međunarodni univerzitetski<br />

centar IUC i njegova biblioteka.<br />

Kada samo već kod Hrvatske<br />

tokom devedesetih je na (ne)delu bilo<br />

uništavanje i „čišćenje“ hrvatskih biblioteka<br />

od knjiga napisanih na ćirilici,<br />

ekavici, od strane srpskih autora i izdavača,<br />

ali i hrvatskih pisaca sumnjive,<br />

leve, političke orijentacije. Na ovaj<br />

način je u knjigocidu stradalo ono 2,8<br />

miliona knjiga. Niko za ovo uništavanje<br />

nikada nije odgovarao, a u dva slučaja<br />

koja su pokrenuta stradali su upravo<br />

oni koji su ih i inicirali. Hrvatsko knjižničarsko<br />

društvo je tvrdilo da su u pitanju<br />

bili pojedinačni ekscesi, ali ipak<br />

postoje indicije da je ipak bilo u pitanju<br />

sistemska akcija. Na primer, ministar finansija<br />

Borislav Šekgro je 1997. godine<br />

izjavio da će da finansira svaku biblioteku<br />

koja iz svog fonda izbace knjige na<br />

srpskom i sličnim jezicima. U uništavanju<br />

knjiga je prednjačila Gradska Knjižnica<br />

Zagreb koja je iz svog fonda<br />

izbacila 10% knjiga iliti brojevima oko<br />

10 000 knjiga. Posebno je bila originalna<br />

direktorka Korčulanske gradske<br />

knjižnjice koja nije spaljivala knjige već<br />

ih je bacala u kontejnere.<br />

U Korčuli su se oslobađali „zastarijelih<br />

i nepotrebnih“ knjiga, tipa<br />

Branko Ćopić, oko 400 komada.<br />

Tokom bombardovanja SRJ<br />

1999. godine u bibliotekama se sa gađenjem<br />

gledalo na knjige autora koji su<br />

podržavali bombardovanje. Predlozi su<br />

bili razni. Neki mediji su pokrenuli akciju<br />

pod nazivom „Vratimo knjige Ginteru<br />

Grasu“. Kakav je bio odziv<br />

verovatno nikada nećemo saznati. Da

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!