II. FAZA MODERNIZACIJE RAFINERIJE NAFTE RIJEKA /pdf - Ina
II. FAZA MODERNIZACIJE RAFINERIJE NAFTE RIJEKA /pdf - Ina
II. FAZA MODERNIZACIJE RAFINERIJE NAFTE RIJEKA /pdf - Ina
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>II</strong>. faza moderniZacije<br />
rafinerije nafte rijeka<br />
- odabir tehnologije za obradu teških ostataka<br />
Informativna brošura
Modernizacija – uvjet<br />
opstanka na tržištu<br />
Projekt modernizacije Ininih rafinerija u Rijeci i Sisku<br />
pokrenut je prije nekoliko godina, a izvodi se u dvije<br />
faze. Trenutačno smo u prijelaznom razdoblju – neki<br />
projekti iz prve faze već su u radu, drugi se privode<br />
kraju, a istovremeno se priprema dokumentacija za<br />
drugu fazu. Nakon modernizacije <strong>Ina</strong> će povećati<br />
proizvodnju goriva po visokim europskim normama<br />
čime će postati konkurentnija na tržištu regije i šire.<br />
To je gospodarski interes ne samo Ine već i zajednica<br />
u kojima posluju rafinerije jer će time doprinijeti<br />
poboljšanju kvalitete života lokalnih zajednica.<br />
Ovaj projekt utkan je u sve segmente strateških<br />
ciljeva razvoja kompanije, a tehnologije koje se koriste<br />
pri modernizaciji odgovaraju najvišim ekološkim<br />
i sigurnosnim standardima i već se primjenjuju u<br />
nizu sličnih postrojenja u Europi i svijetu. Ukupna<br />
vrijednost projekta modernizacije procijenjena je na<br />
1,5 milijardi eura.
Koji su nam ciljevi<br />
• Osigurati dugoročno održiv rast i razvoj rafinerijskih kapaciteta<br />
• Ispuniti sve zahtjeve kvalitete goriva sukladno europskom standardu – ojačati Ininu poziciju na postojećim<br />
tržištima te omogućiti prodor na nova tržišta<br />
• Prilikom proizvodnje i primjene proizvoda smanjiti emisije tvari koje imaju utjecaj na okoliš<br />
• Povećati složenost prerade i podići razinu učinkovitosti, iskoristivosti i profitabilnosti rafinerijske prerade
Što je dosad učinjeno<br />
U Rafineriji nafte Rijeka u tijeku su radovi na izgradnji Postrojenja za hidrokreking/<br />
hidrodesulfurizaciju (HC/HDS), Postrojenja za proizvodnju vodika te Postrojenja za<br />
izdvajanje sumpora koji će biti završeni sredinom 2010. Također, trenutačno je u tijeku<br />
javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš izgradnje postrojenja za proizvodnju i<br />
preradu nafte.<br />
Konkretno, u prvoj fazi tehnološke modernizacije riječke Rafinerije predviđena je izgradnja<br />
Hidrokreking kompleksa. Njegovo središnje postrojenje je Hidrokreking plinskih ulja.<br />
Ono ima dvije namjene: hidrokrekiranje teškog plinskog i vakuumskih plinskih ulja radi<br />
dobivanja lakših derivata i odsumporavanja sirovine za FCC (Fluid Katalitički Kreking),<br />
te hidrodesulfurizacija lakih plinskih ulja proizvedenih u ovom i drugim postrojenjima<br />
radi dobivanja dizelskog goriva usklađenog s europskim zahtjevima. Postrojenje za<br />
proizvodnju vodika planira se sagraditi pored postrojenja Energane unutar Rafinerije.<br />
Da bi kompleks bio cjelovit, ujedno se grade pomoćna postrojenja i instalacije. Nakon<br />
njihove izgradnje, Rafinerija će biti osposobljena za potpunu proizvodnju goriva sukladno<br />
europskim standardima. Ujedno će se povećati proizvodnja motornih benzina i dizelskih<br />
goriva bez sumpora (odnosno uz sadržaj manji od 10 ppm). Također će se smanjiti<br />
emisije sumpora iz FCC postrojenja.<br />
Što zajednica dobiva<br />
Suradnja s lokalnom zajednicom nužan je preduvjet uspješne realizacije ovog projekta, te tome pridajemo maksimalnu pažnju.<br />
Modernizacijom rafinerije kroz <strong>II</strong>. fazu doći će do daljnjeg poboljšanja kvalitete ambijentalnog zraka za lokalnu zajednicu.<br />
• Obrada i izdvajanje sumpora iz rafinerijskog loživog plina<br />
• Prestanak proizvodnje loživog ulja, glavnog izvora emisija sumpornih i dušičnih oksida<br />
• Prirodni plin bit će uveden i kao energent te dodatno smanjiti emisije tvari koje imaju utjecaj na okoliš (SO₂, NOx)<br />
Očuvat ćemo proizvodnju u regiji i kao jedan od najvećih gospodarskih subjekata kontinuirano doprinositi lokalnoj zajednici<br />
na svim područjima od njezina interesa.<br />
Nastavit ćemo uključivati velik broj domaćih izvođača tijekom izgradnje.
postrojenje za obradu teških ostataka<br />
U tijeku je javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš postrojenja za obradu teških ostataka, tehnologijom komornog<br />
koksiranja (DC - Delayed Coking Technology). To je tek prvi i presudni korak prema izgradnji ovog postrojenja.<br />
Pri odabiru ove tehnologije vodili smo računa o sljedećim čimbenicima:<br />
• Ekološki standard<br />
- relevantni zakoni, uredbe i specifikacije koje reguliraju područja kvalitete proizvoda i emisija tvari<br />
koje imaju utjecaj na okoliš<br />
- elaborati, investicijske studije, studija utjecaja na okoliš<br />
- sprječavanje ispuštanja prašine i plinova u okoliš<br />
- očuvanje čistoće područja uz zatvoren sustav za transport, skladištenje i ukrcaj naftnog koksa<br />
• Ekonomska isplativost<br />
- procijenili smo potrebe tržišta u smislu potražnje za određenim proizvodima uspoređujući trendove na<br />
tržištima loživog ulja i naftnog koksa<br />
- tehnološka shema rafinerije - u obzir su uzeta postojeća postrojenja<br />
- troškovi investicije i rada postrojenja – u usporedbi s drugim mogućnostima<br />
kako bi izgledalo<br />
postrojenje<br />
Pri projektiranju ovog postrojenja vodili smo računa da je<br />
riječ o maksimalno zatvorenom sustavu koji udovoljava<br />
najvišim standardima zaštite okoliša. Također, s obzirom<br />
na blizinu naselja brinuli smo i o izgledu kompleksa, te<br />
podneblju u kojem se gradi – utjecaju mora, vjetra, tla...
Razlozi za odabir ove tehnogije<br />
• Napuštanje proizvodnje teških loživih ulja<br />
• Dublja prerada nafte – veća konverzija teških ostataka u bijele proizvode (UNP, benzin,dizel)<br />
• Energetska učinkovitost, sigurnost i ekološka prihvatljivost tehnološkog procesa<br />
• Optimalni troškovi proizvodnje i održavanja<br />
• Povoljan raspored generalnih remonta<br />
• Velik broj izgrađenih postrojenja u svijetu - prevladavajuća tehnologija u obradi teških ostataka<br />
• Jednostavan, dobro poznat tehnološki proces = manji rizik za nepredviđene događaje<br />
3d vizualizacija<br />
Fotomontaža
Zatvoreni sustav – minimalni utjecaj na okoliš<br />
U koking kompleksu kao sirovina će se koristiti teški ostaci iz prerade nafte koji će se skladištiti direktno u rafinerijskom<br />
spremniku, dakle u zatvorenom sustavu. Ovim postrojenjem proizvodit će se više od 75 posto kvalitetnih bijelih proizvoda<br />
(goriva, plinskih ulja) za daljnju preradu također u zatvorenom sustavu, a manje od četvrtine proizvoda odnosi se na<br />
naftni koks (krutina) koji se također skladišti u zatvorenom skladištu.<br />
Naftni koks, koji se naziva još i zeleni koristi se kao gorivo u cementarama i termoelektranama.<br />
Naftni koks otpremat će se na dva načina:<br />
– željeznicom, punjenje u zatvorenom prostoru u zatvorene vagone i/ili prskanje zaštitnom smolom<br />
– brodom: maksimalno zatvoreni sustav<br />
Postrojenje i manipulacija naftnim koksom:<br />
• Maksimalno automatizirano i daljinsko upravljanje opremom<br />
• Zatvoreni sustav za povrat i rekuperaciju ugljikovodika<br />
• Obrada i ponovna uporaba tehnološke vode u procesu<br />
• Stalni nadzor i kontrola mogućih izvora onečišćenja<br />
• Poštivanje najstrožih međunarodnih ekoloških zahtjeva - BAT principi (Best Available Technology), IPPC direktiva<br />
(Integrated Pollution Prevention & Control), EU legislativa zaštite okoliša
postrojenje za obradu teških ostataka u rnr<br />
Pri odabiru tehnologije kokinga u obzir su uzeti zahtjevi u skladu s preporukama za primjenu najboljih raspoloživih<br />
tehnika (BAT-Best Available Techniques) u zaštiti okoliša i kontroli onečišćenja te sukladno zakonodavstvu Republike<br />
Hrvatske.<br />
Izgradnjom postrojenja za komorno koksiranje omogućilo bi se povećanje proizvodnje tzv. bijelih proizvoda u omjeru<br />
od 75 posto od ukupne proizvodnje, poput ukapljenog naftnog plina, benzina, dizela sukladno europskim standardima<br />
kvalitete. Osim toga, u Rafineriji nafte Rijeka prestat će se proizvoditi loživa ulja što će značajno smanjiti emisije tvari<br />
koje mogu utjecati na okoliš, posebno emisije sumpornih i dušikovih oksida (SO₂, NOx).<br />
Predložena tehnologija uspješno je implementirana u nekoliko rafinerija od<br />
kojih valja spomenuti one koje se nalaze na moru, a udovoljavaju najvišim<br />
međunarodnim ekološkim standardima. Primjerice u Kaliforniji, Španjolskoj i<br />
na Djevičanskim Otocima.<br />
Fotomontaža<br />
Djevičanski Otoci
Change language