Podgorica, 2010. Univerzitet Crne Gore
Podgorica, 2010. Univerzitet Crne Gore
Podgorica, 2010. Univerzitet Crne Gore
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
<strong>Podgorica</strong>, <strong>2010.</strong>
izdavač | <strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>| za izdavača | prof. mr Nataša Đurović, prorektor<br />
fotografija | Duško Miljanić, Anka Gardašević | dizajn | Suzana Pajović Živković<br />
štampa | Digital printing center, <strong>Podgorica</strong> | tiraž | 1050 |
informator
Crna Gora<br />
Po svom geografskom položaju Crna Gora pripada srednjem Mediteranu, odnosno južnoj Evropi. Na jugoistoku se graniči<br />
sa Albanijom, sa juga je od Italije dijeli Jadransko more, na zapadu su joj susjedi Hrvatska i Bosna i Hercegovina, a na sjeveru<br />
Srbija. Pripada grupi malih evropskih država sa površinom od 13.812 km 2 i nešto više od 650.000 stanovnika.<br />
Crna Gora, veoma stara balkanska država, nalazi se na razmeđi kopnenih i morskih puteva. Stoga se na njenom tlu vremenom<br />
izukrštalo mnoštvo kulturnih, vjerskih, etničkih i socijalnih uticaja. Njena kulturna i istorijska baština predstavlja specifičan skup<br />
paganskog, hrišćanskog i islamskog vjerovanja, kao i ilirskog, rimskog, vizantijskog, turskog i slovenskog duhovnog nasleđa.<br />
Crna Gora je i primorska i kontinentalna i planinska zemlja. Četiri nacionalna parka i brojni zaštićeni objekti prirode pokrivaju<br />
gotovo trećinu njene teritorije i štite izuzetno bogat i raznovrstan biljni i životinjski svijet. U njoj je 40 jezera, jedna od dvije evropske<br />
prašume, najjužniji zaliv glečerskog porijekla na svijetu, drugi po dubini i dužini riječni kanjon na svijetu, najduža rijeka<br />
ponornica na svijetu, najveće jezero na Balkanu, najčistija rijeka u Evropi...<br />
Na oko 300km dugom Crnogorskom primorju nalazi se preko 100 pjeskovitih i šljunkovitih plaža.<br />
Šest mjeseci u toku godine temperatura vazduha prelazi 18°C, što Crnu Goru čini podnebljem izuzetno blage klime. U kasno<br />
proljeće i ljeti, u istom danu možete da se kupate u čistom moru a nakon dva sata vožnje automobilom i da se skijate na padinama<br />
njenih planina...<br />
www.visit-montenegro.com
Kako stići do <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
AVIONOM<br />
Crna Gora ima dva međunarodna aerodroma, u Podgorici i Tivtu. Sa aerodroma u Podgorici postoje redovne linije<br />
kao i velik broj vezanih letova do brojnih evropskih destinacija.<br />
Aerodrom u Tivtu, 75 kilometara od Podgorice, takođe ima redovne linije za Beograd sa vezanim letovima za sve<br />
veće evropske centre, kao i veliki broj čarter letova tokom ljetnjih mjeseci.<br />
Aerodrom <strong>Podgorica</strong> | +382 20 444 244 | www.montenegroairports.com<br />
Aerodrom Tivat | +382 32 670 960 | www.aptivat.com<br />
Montenegro Airlines | + 382 20 664 411| www.montenegroairlines.com<br />
JAT Airways | +382 20 664 740 | www.jat.com<br />
VOZOM<br />
Kroz Crnu Goru prolazi pruga Beograd-Bar. Crnogorski gradovi kroz koje prolazi ova pruga su: Bijelo Polje, Mojkovac,<br />
Kolašin, <strong>Podgorica</strong> i Bar.<br />
Željeznica <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> | +382 20 441 211 | www.zicg.me<br />
BRODOM<br />
Crna Gora ima dvije luke, u Baru i Kotoru, iz kojih se redovnim linijama može stići do italijanskih luka u Bariju i<br />
Ankoni.<br />
Barska plovidba AD | +382 30 303 469 | www.montenegrolines.net<br />
KOLIMA<br />
Crna Gora je relativno dobro prekrivena mrežom savremenih puteva tako da je iz pravca susjednih zemalja<br />
u nju lako stići kolima ili autobusom.
UNIVERZITET CRNE GORE<br />
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> osnovan je 29. aprila 1974. godine. Te godine tri fakulteta: Ekonomski, Tehnički i Pravni iz Titograda,<br />
dvije više škole: Pedagoška akademija iz Nikšića i Viša pomorska škola iz Kotora i tri samostalna naučna instituta: Istorijski,<br />
Poljoprivredni i Institut za biološka i medicinska istraživanja iz Titograda, udružili su se u <strong>Univerzitet</strong> u Titogradu. Godinu<br />
dana nakon osnivanja <strong>Univerzitet</strong> mijenja ime u <strong>Univerzitet</strong> „Veljko Vlahović”, a od 1992. godine nosi današnje ime. Sjedište<br />
<strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je u Podgorici (www.podgorica.me), glavnom gradu, koji ima oko 200.000 stanovnika.<br />
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> se razvijao u duhu vremena i narastajućih potreba <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. <strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> lociran je u deset<br />
crnogorskih gradova: Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Kotoru, Herceg Novom, Baru, Bijelom Polju, Budvi, Beranama I Pljevljima i u<br />
svom sastavu ima 19 fakulteta, tri instituta i tri samostalna studijska programa.<br />
■ Ekonomski fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Pravni fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Elektrotehnički fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Metalurško-tehnološki fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Građevinski fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Mašinski fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Prirodno-matematički fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Medicinski fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Filozofski fakultet – Nikšić<br />
■ Fakultet likovnih umjetnosti – Cetinje<br />
■ Fakultet dramskih umjetnosti – Cetinje<br />
■ Muzička akademija – Cetinje<br />
■ Fakultet za pomorstvo – Kotor<br />
■ Fakultet za turizam i hotelijerstvo – Kotor<br />
■ Fakultet primijenjene fizioterapije – Igalo, Herceg Novi<br />
■ Fakultet političkih nauka – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Arhitektonski fakultet – <strong>Podgorica</strong>
■ Biotehnički fakultet – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Fakultet za sport i fizičko vaspitanje – Nikšić<br />
■ Samostalni studijski program Geodezija* – <strong>Podgorica</strong><br />
*Samostalni studijski program Geodezija više ne upisuje studente na osnovne studije,<br />
ali se izvodi nastava na postdiplomskim i magistarskim studijama<br />
■ Samostalni studijski program Farmacija – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku – <strong>Podgorica</strong><br />
Na fakultetima se realizuje veći broj studijskih programa koji pružaju mnoštvo raznovrsnih mogućnosti za obrazovanje<br />
studenata.<br />
U okrilju <strong>Univerzitet</strong>a nalaze se i tri instituta:<br />
■ Institut za biologiju mora – Kotor<br />
■ Institut za strane jezike – <strong>Podgorica</strong><br />
■ Istorijski institut – <strong>Podgorica</strong><br />
U sastavu <strong>Univerzitet</strong>a djeluju i <strong>Univerzitet</strong>ska biblioteka i Centar informacionog sistema (CIS).<br />
Rektorat je centralna upravljačka cjelina na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Čine ga Rektor, prorektori, generalni sekretar, rukovodilac finansija i odgovarajuće stručne službe.<br />
Rektor – Prof. dr Predrag Miranović<br />
Prorektor za nastavu – Prof. dr Anđelko Lojpur<br />
Prorektor za međunarodnu saradnju – Prof. dr Mira Vukčević<br />
Prorektor za finansije – Prof. dr Zdravko Uskoković<br />
Prorektor za oblast umjetnosti – Prof. mr Nataša Đurović<br />
Generalni sekretar – mr Jelena Pajković<br />
10
Organizacija <strong>Univerzitet</strong>a<br />
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> organizovan je kao i većina evropskih univerziteta.<br />
<strong>Univerzitet</strong> ima jedinstvene akademske, poslovne i razvojne ciljeve.<br />
Organ upravljanja <strong>Univerzitet</strong>a je Upravni odbor, a organ rukovođenja Rektor.<br />
Najviše akademsko tijelo je Senat <strong>Univerzitet</strong>a.<br />
Fakultetima rukovode dekani, a institutima direktori.<br />
Na fakultetima, odnosno institutima, najviša akademska tijela su vijeća.<br />
Najviše tijelo studenata je Studentski parlament.<br />
Predstavnici studenata biraju se i u sve organe <strong>Univerzitet</strong>a i fakulteta.<br />
<strong>Univerzitet</strong> u brojkama<br />
Fakulteti 19<br />
Visoke škole u okviru fakulteta 2<br />
Studijski programi na osnovnim studijama 77<br />
Broj zaposlenih 1170<br />
(372 sa akademskim i naučnim zvanjem, 286 saradnika, 106 pripadnika stručnog osoblja,<br />
406 tehničkih saradnika i zaposlenih u administraciji)<br />
Ukupan broj studenata 20.475<br />
11
Međunarodna saradnja<br />
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, direktno ili preko svojih jedinica, ostvaruje saradnju sa mnogim naučnim i obrazovnim institucijama u<br />
zemlji i inostranstvu. Saradnja sa inostranstvom ostvaruje se i u okviru međunarodnih univerzitetskih asocijacija i mreža, kao i<br />
preko bilateralnih ugovora.<br />
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ima potpisane ugovore o saradnji sa brojnim univerzitetima, među kojima su: Albanija, Australija, Bosna<br />
i Hercegovina, Francuska, Italija, Kanada, Njemačka, Norveška, Makedonija, Poljska, Rusija, Ukrajina, SAD, Slovačka, Slovenija,<br />
Španija, Velika Britanija, Izrael i Švedska. Posebno razvijena saradnja je sa <strong>Univerzitet</strong>om M. V Lomonosov u Moskvi, <strong>Univerzitet</strong>om<br />
„Luigj Gurakuqi” u Skadru, <strong>Univerzitet</strong>om „La Sapienza” u Rimu, <strong>Univerzitet</strong>ima u Bariju, Lećeu i Fođi, <strong>Univerzitet</strong>om u<br />
L’Aquila-i, <strong>Univerzitet</strong>om „Francois Rabelais” u Turu, ENSIETA-om iz Bresta, <strong>Univerzitet</strong>om „Marc Bloch” u Strazburu, <strong>Univerzitet</strong>om<br />
u Oslu, <strong>Univerzitet</strong>om u Varšavi. <strong>Univerzitet</strong> ostvaruje uspješnu saradnju sa George Mason <strong>Univerzitet</strong>om u Vašingtonu, u<br />
okviru Programa za partnerstva u obrazovanju Biroa za javne i kulturne poslove Stejt Dipartmenta SAD-a.<br />
Od 2002. godine na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> realizuje se mnoštvo projekata u okviru programa Evropske Unije:<br />
TEMPUS, CEEPUS, SOCRATES, ERASMUS-MUNDUS, ERASMUS MUNDUS – PROZOR ZA SPOLJNU SARADNJU: PROJEKTI<br />
BASILEUS I JOINEUSEE.<br />
2009. godine na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> formiran je Servisni centar za istraživanje i razvoj.<br />
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> član je brojnih evropskih međuuniverzitetskih asocijacija kao sto su EUA (European University Association),<br />
CEI (Central European Initiative), UNIMED (the Mediterranean Universities Union), CUM (Communita delle Universita<br />
Mediterranee), CIRCEOS (Centro Interuniversitario per la Ricerca e la Cooperazione con l’Europa Orientale e Sud-Orientale)...<br />
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ostvaruje značajnu saradnju i kontakte sa UNESCO-om, Savjetom Evrope, Američkim Savjetom, WUSom<br />
Austrija, Britanskim Savjetom, DAAD-om, kao i sa inostranim predstavništvima u Crnoj Gori.<br />
12
Studiranje<br />
Akademske 2003/2004. godine, na prvoj godini studija na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, eksperimentalno je organizovana<br />
nastava usklađena sa principima Bolonjske deklaracije. Akademske 2004/2005. godine ovaj način studiranja primijenjen<br />
je na prvoj godini studija na svim fakultetima. Primjena European Credit Transfer Sistem-a (ECTS) omogućiće<br />
studentima bolje uslove studiranja i mobilnost u okviru evropskog akademskog prostora.<br />
Osnovni vidovi studijskih programa na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> su:<br />
■ Osnovne akademske studije, BSc, BA (3 ili 4 godine)<br />
■ Osnovne primijenjene studije, BApp (3 godine)<br />
■ Postdiplomske specijalističke studije (BSc, BA i BApp + 1 godina)<br />
■ Postdiplomske magistarske studije MSc , MA (BSc i BA + 2 godine; postdiplomske<br />
specijalističke studije + 1 godina)<br />
■ Doktorske studije (MSc + 3 godine).<br />
Po potrebi, fakulteti organizuju raznovrsne programe stručnog usavršavanja i osposobljavanja.<br />
13
OSNOVNE STUDIJE<br />
Osnovne studije na većini fakulteta <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> traju tri godine. U prvu godinu studija se mogu upisati kandidati<br />
koji su stekli odgovarajuće srednje obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju. Student može imati status budžetski finansiranog<br />
ili samofinansirajućeg studenta. Broj studenata za upis u prvu godinu, kao i visinu školarine za studente koji se samofinansiraju<br />
određuje Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Selekcija kandidata za upis u prvu godinu studija vrši se na osnovu opštih i dodatnih uslova. U kvalifikacionom postupku vrednuje<br />
se opšti uspjeh na maturskom ispitu, odnosno na završetku srednjeg obrazovanja, kao opšti uslov za upis.<br />
Kao dodatni uslovi za upis vrednuju se:<br />
■ opšti uspjeh na završetku pojedinačnih razreda srednjeg obrazovanja;<br />
■ uspjeh iz dva predmeta iz trećeg i četvrtog razreda srednjeg obrazovanja, od značaja za savladavanje<br />
izabranog studijskog programa;<br />
■ uspjeh na dopunskim ispitima;<br />
■ diploma „Luča” ili ekvivalentna diploma;<br />
■ diploma (ili ekvivalentni dokument) o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom takmičenju srednjoškolaca,<br />
organizovanom od strane Ministarstva nadležnog za prosvjetu i nauku ili takmičenju većeg ranga, iz predmeta od<br />
značaja za savladavanje studijskog programa.<br />
Upis u prvu godinu studija organizuje se krajem juna, u julu i krajem avgusta.<br />
Nastavni programi realizuju se kroz predavanja, vježbe, seminare, konsultacije, praktičan rad, stručnu praksu i druge<br />
oblike nastave. Znanje studenata kontinuirano se provjerava putem kolokvijuma, seminarskih radova i na završnom<br />
ispitu.<br />
14
POSTDIPLOMSKE STUDIJE<br />
Postdiplomske specijalističke studije traju jednu studijsku godinu, odnosno dva semestra.<br />
Postdiplomske magistarske studije traju, po pravilu, dvije (1+1) studijske godine, odnosno četiri semestra nakon osnovnih,<br />
odnosno 1 godinu nakon specijalističkih studija, osim na Fakultetu likovnih umjetnosti gdje su predviđene u<br />
trajanju od 2 godine.<br />
Pravo upisa na postdiplomske studije imaju lica koja su završila osnovne studije.<br />
Student stiče pravo na odbranu specijalističkog i magistarskog rada pošto položi sve ispite predviđene planom i programom<br />
postdiplomskih studija. Javnom odbranom magistarske teze student stiče akademski naziv magistra nauka ili<br />
magistra umjetnosti.<br />
DOKTORSKE STUDIJE<br />
Doktorske studije na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> traju tri godine, odnosno šest semestara.<br />
Doktorske studije može da upiše lice koje ima akademski naziv magistra nauka.<br />
Postupak odobravanja teme doktorske disertacije i izbora mentora, kao i komisije za ocjenu i odbranu doktorske disertacije,<br />
podrazumijeva dobijanje saglasnosti Senata <strong>Univerzitet</strong>a. Student stiče pravo na odbranu doktorske teze pošto<br />
položi sve ispite predviđene planom i programom doktorskih studija.<br />
Javnom odbranom doktorske teze kandidat stiče naučni stepen doktora nauka.<br />
15
Akademski kalendar<br />
Upis<br />
I upisni rok posljednja sedmica juna<br />
II rok<br />
III rok<br />
Zimski semestar<br />
početak nastave<br />
završetak nastave<br />
završni ispiti<br />
popravni ispiti<br />
sredina jula<br />
posljednja sedmica avgusta<br />
druga sedmica septembra<br />
druga sedmica decembra<br />
treća i četvrta sedmica decembra<br />
druga, treća i četvrta sedmica<br />
januara<br />
Ljetnji semestar<br />
početak nastave<br />
druga nedjelja februara<br />
završetak nastave treća sedmica maja<br />
završni ispiti<br />
popravni ispiti<br />
poslednja sedmica maja i prva<br />
sedmica juna<br />
treća i četvrta sedmica juna<br />
16
Info | Adrese | Kontakti<br />
Pljevlja<br />
Bijelo Polje<br />
Berane<br />
Nikšić<br />
Herceg Novi <strong>Podgorica</strong><br />
KotorCetinje<br />
Budva<br />
Bar<br />
a d r e s a<br />
Rektorat<br />
<strong>Univerzitet</strong>a<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
Cetinjska br.2,<br />
81000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+ 382 20 414 255<br />
+ 382 20 414 230<br />
w e b s i t e<br />
www.ucg.ac.me<br />
e - m a i l<br />
rektor@ac.me<br />
M e đ u n a r o d n a s a r a d n j a<br />
www.ir.ac.me<br />
17
EKONOMSKI FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | Doc. dr Milorad Jovović |<br />
Ekonomski fakultet je osnovan 1960. godine i prva<br />
je visokoškolska ustanova u Crnoj Gori.<br />
Za postignute rezultate u oblasti obrazovanja, Fakultet<br />
je dobio niz društvenih priznanja. Najznačajnije od<br />
njih je najviša republička nagrada Oktoih, koja je Ekonomskom<br />
fakultetu dodijeljena 1981. godine.<br />
Fakultet je danas moderna visokoškolska ustanova,<br />
sa višeslojnom i složenom strukturom, koja permanentno<br />
unapređuje svoju obrazovnu, kadrovsku i<br />
materijalnu osnovu. Na Fakultetu su organizovane<br />
osnovne, poslijediplomske i doktorske studije.<br />
Na OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA studenti<br />
se, nakon završenog sedmog semestra, opredjeljuju<br />
za jedan od devet smjerova:<br />
■ Ekonomija javnog sektora<br />
■ Finansije<br />
■ Informacioni sistemi<br />
■ Kvantitativna ekonomija<br />
■ Marketing<br />
■ Međunarodni biznis<br />
■ Menadžment<br />
■ Preduzetništvo i biznis<br />
■ Računovodstvo<br />
18
Na Fakultetu postoje i jednogodišnje MAGISTARSKE STUDIJE, sa sljedećim usmjerenjima:<br />
■ Aktuarstvo<br />
■ Bankarstvo<br />
■ Ekonomija javnog sektora<br />
■ Ekonomika biznisa<br />
■ Ekonomika preduzetništva<br />
■ Evropske ekonomske integracije<br />
■ Finansije i bankarstvo<br />
■ Finansijska tržišta i investiciona analiza<br />
■ Kvantitativna ekonomija<br />
■ Marketing i biznis<br />
■ Međunarodna ekonomija<br />
■ Međunarodni marketing<br />
■ Međunarodni menadžment<br />
■ Menadžment biznisa<br />
■ Menadžment informacionih sistema<br />
■ Menadžment u obrazovanju<br />
■ Menadžment u zdravstvu<br />
■ Organizacijski menadžment<br />
■ Računovodstvo i revizija<br />
Na Fakultetu postoje i PRIMIJENJENE STUDIJE MENADŽMENTA, sa pet usmjerenja:<br />
■ MENADŽMENT<br />
■ MARKETING<br />
■ FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO<br />
■ INFORMACIONI SISTEMI<br />
■ TRGOVINA<br />
Na Ekonomskom fakultetu funkcionišu i SPECIJALISTIČKE (dva semestra) i MAGISTARSKE (četiri semestra)<br />
studije menadžmenta, sa više usmjerenja.<br />
a d r e s a<br />
Jovana<br />
Tomaševića br. 37<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 241 138<br />
+382 20 244 588<br />
w e b s i t e<br />
www.ekonomija.ac.me<br />
e - m a i l<br />
ekonomija@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 241138<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-131-35<br />
19
PRAVNI FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Ranko Mujović |<br />
Pravni fakultet u Podgorici osnovan je 1972. godine kao nastavno-naučna i obrazovna ustanova<br />
u kojoj se organizuje i razvija obrazovni i naučno-istraživački rad u o oblasti pravnih i njima srodnih<br />
društvenih nauka.<br />
U okviru Pravnog fakulteta funkcionišu i odjeljenja u Bijelom Polju i Budvi.<br />
Fakultet organizuje OSNOVNE i POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE, kao i MAGISTARSKE STUDIJE.<br />
POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE STUDIJE organizuju se na smjerovima:<br />
■ Građansko-pravni<br />
■ Krivično-pravni<br />
■ Međunarodnopravni<br />
■ Poslovno pravni<br />
■ Pravosudni<br />
■ Ustavnopravno-politički<br />
■ Pravno-istorijski<br />
a d r e s a<br />
„13. Jul” br. 2<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 481 144<br />
+382 20 481 140<br />
w e b s i t e<br />
www.pravni.net<br />
e - m a i l<br />
pravnifakultet@t-com.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 481 136<br />
+382 20 481 119<br />
+382 20 481 131<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-140-08<br />
21
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Srđan Stanković |<br />
Studije elektrotehnike osnovane su 1961. godine, a<br />
dvije godine kasnije osnovan je Tehnički fakultet sa<br />
elektro odsjekom.<br />
Danas Elektrotehnički fakultet u Podgorici predstavlja<br />
moderno koncipiranu nastavno-naučnu instituciju<br />
koja samostalno ili u okviru saradnje sa drugim<br />
institucijama, organizuje fundamentalna, primijenjena<br />
i razvojna istraživanja.<br />
Elektrotehnički fakultet u okviru svoje nastavne djelatnosti<br />
organizuje i realizuje osnovne, specijali stičke,<br />
postdiplomske i doktorske studije.<br />
OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE organizovane su<br />
kroz dva studijska programa:<br />
■ Studijski program Energetika i automatika i<br />
■ Studijski program Elektronika, telekomunikacije<br />
i računari.<br />
OSNOVNE PRIMJENJENE STUDIJE organizovane su<br />
kroz studijski program:<br />
■ Primijenjeno računarstvo.<br />
22
POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE i MAGISTARSKE AKADEMSKE STUDIJE organizovane su kroz<br />
dva studijska programa:<br />
■ Studijski program Energetika i automatika, sa smjerovima Automatika, Industrijska elektrotehnika<br />
i Elektroenergetski sistemi i<br />
■ Studijski program Elektronika, telekomunikacije i računari, sa smjerovima Elektronika, Telekomunikacije<br />
i Računari.<br />
POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE i MAGISTARSKE PRIMJENJENE STUDIJE organizovane su kroz<br />
studijski program Primijenjeno računarstvo.<br />
Na Fakultetu se organizuju i DOKTORSKE STUDIJE elektrotehnike.<br />
a d r e s a<br />
Džordža<br />
Vašingtona b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 245 839<br />
+382 20 245 873<br />
w e b s i t e<br />
www.etf.ac.me<br />
e - m a i l<br />
etf@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 67 257 137<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-255-51<br />
23
METALURŠKO-TEHNOLOŠKI<br />
FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Kemal Delijić |<br />
Studije metalurgije počinju sa radom 1973/74. godine<br />
kao odsjek Tehničkog fakulteta. Studijske 1990/91.<br />
god. u okviru Metalurškog fakulteta otpočele su sa<br />
radom i studije Neorganske tehnologije, tako je nastao<br />
Metalurško-tehnološki fakultet.<br />
Danas Fakultet predstavlja moderno koncipiranu jedinicu<br />
koja samostalno organizuje fundamentalna,<br />
primijenjena i razvojna istraživanja. U okviru svoje<br />
nastavne djelatnosti, Fakultet realizuje akademske<br />
osnovne, specijalističke, postdiplomske i doktorske<br />
studije, primijenjene osnovne studije i druge<br />
oblike stručnog usavršavanja. Fakultet njeguje<br />
naučno-istraživačku i stručnu saradnju sa mnogim<br />
preduzećima i institutima srodne programske orijentacije.<br />
24
Metalurško-tehnološki fakultet čine studijski programi:<br />
■ Akademski studijski program „Metalurgija“,<br />
■ Akademski studijski program „Hemijska tehnologija“<br />
■ Primijenjeni studijski program „Zaštita životne sredine“.<br />
Sva tri programa se realizuju kao osnovne trogodišnje studije nakon kojih se stiče zvanje<br />
bečelora. Akademski studijski programi se realizuju i u vidu postdiplomskih specijalističkih<br />
(jedna godina), odnosno magistarskih (jedna godina) studija. Primijenjeni studijski program<br />
„Zaštita životne sredine“, u vidu postdiplomskih jednogodišnjih studija, od studijske 2008/09.<br />
godine, omogućava i sticanje zvanja specijaliste primijenjenih postdiplomskih studija.<br />
POSTDIPLOMSKE MAGISTARSKE STUDIJE ZA STUDIJSKI PROGRAM METALURGIJA<br />
■ Metalurgija aluminijuma<br />
■ Metalurgija čelika<br />
■ Livarstvo<br />
■ Prerada metala deformacijom<br />
■ Fizička metalurgija<br />
POSTDIPLOMSKE MAGISTARSKE STUDIJE ZA STUDIJSKI PROGRAM<br />
HEMIJSKA TEHNOLOGIJA<br />
■ Neorgansko usmjerenje<br />
■ Ekološko usmjerenje<br />
■ Elektrohemijski procesi i proizvodi<br />
DOKTORSKE STUDIJE organizuju se iz svih prethodnih oblasti.<br />
a d r e s a<br />
Džordža<br />
Vašingtona b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 245 406<br />
+382 20 245 406<br />
w e b s i t e<br />
www.mtf.ac.me<br />
e - m a i l<br />
mtf@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 245 406<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-2435-10<br />
25
GRAĐEVINSKI FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Duško Lučić |<br />
Građevinski fakultet u Podgorici osnovan je 1980.godine. Na ovom fakultetu relizuju se osnovne<br />
akademske studije (Građevinarstvo) i osnovne primijenjene studije (Menadžment u<br />
građevinartvu).<br />
POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE STUDIJE i MAGISTARSKE STUDIJE organizuju se na usmjerenjima:<br />
■ Konstruktivni smjer<br />
■ Hidrotehnički smjer<br />
■ Saobraćajni smjer<br />
■ Inženjersko urbanistički smjer<br />
■ Menadžment i tehnologija građenja<br />
Na Fakultetu se organizuju i DOKTORSKE STUDIJE za uže oblasti:<br />
■ Konstrukcije<br />
■ Hidrotehnika<br />
■ Saobraćajno- urbanistička oblast<br />
■ Menadžment u građevinarstvu<br />
a d r e s a<br />
Džordža<br />
Vašingtona b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n i<br />
f a x<br />
+382 20 244 905<br />
+382 20 244 014<br />
+382 20 241 903<br />
w e b s i t e<br />
e - m a i l<br />
www.gf.ac.me<br />
gf@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 264 560<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-278-79<br />
27
MAŠINSKI FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Goran Ćulafić |<br />
Studije mašinske tehnike u Crnoj Gori su počele<br />
školske 1970/71. godine, na Mašinskom odsjeku pri<br />
Tehničkom fakultetu.<br />
Ovaj odsjek 1978. godine prerasta u Mašinski fakultet.<br />
Danas Mašinski fakultet obrazuje stručnjake<br />
svih nivoa stručne i naučne kompetencije od diplomiranih<br />
inženjera, preko specijalista i magistara do<br />
doktora nauka u oblasti mašinstva.<br />
Fakultet se, takođe, bavi istraživanjima i projektovanjem<br />
novih proizvodnih rješenja, ispituje i atestira<br />
mašine, sklopove i elemente industrijskih postrojenja<br />
i pruža druge usluge iz oblasti mašinstva.<br />
Akademski studijski program Mašinstvo na OSNO<br />
VNIM i SPECIJALISTIČKIM STUDIJAMA sadrži oblasti:<br />
■ Proizvodno mašinstvo<br />
■ Mehanizacija<br />
■ Energetika<br />
■ Primijenjena mehanika i konstruisanje<br />
■ Drumski saobraćaj<br />
■ Mehanička prerada drveta.<br />
28
Organizovane su POSTDIPLOMSKE MAGISTARSKE STUDIJE u trajanju od dva semestra za<br />
sljedeće oblasti:<br />
■ Primijenjena mehanika i konstruisanje<br />
■ Energetika<br />
■ Proizvodno mašinstvo<br />
■ Mehanizacija<br />
■ Drumski saobraćaj<br />
■ Energetska efikasnost<br />
■ Kvalitet<br />
■ Mehanička prerada drveta.<br />
Na Mašinskom fakultetu DOKTORSKE STUDIJE organizuju se iz sljedećih oblasti:<br />
■ Proizvodno mašinstvo<br />
■ Primijenjena mehanika i konstruisanje<br />
■ Energetika<br />
■ Mehanizacija.<br />
a d r e s a<br />
Džordža<br />
Vašingtona b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 245 003<br />
+382 20 245 116<br />
w e b s i t e<br />
www.mf.ac.me<br />
e - m a i l<br />
mf@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 265 431<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-154-63<br />
29
PRIRODNO-MATEMATIČKI<br />
FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Predrag Stanišić |<br />
Studije na Prirodno-matematičkom fakultetu (Institut<br />
za matematiku i fiziku) osnovane su 1980. godine.<br />
Prirodno-matematički fakultet otvoren je za sve<br />
mlade koji žele da dobiju obrazovanje koje će im<br />
omogućiti da se profesionalno posvete naučno-istraživačkom<br />
i pedagoškom radu u oblastima matematike,<br />
računarskih nauka, fizike i biologije.<br />
Prirodno-matematički fakultet sarađuje sa mnogim<br />
renomiranim naučno-istraživačkim centrima.<br />
U okviru svoje nastavne djelatnosti organizuje osnovne<br />
specijalističke, postdiplomske i doktorske<br />
studije.<br />
30
Studijski programi OSNOVNIH AKADEMSKIH STUDIJA:<br />
■ Matematika<br />
■ Matematika i računarske nauke<br />
■ Računarske nauke<br />
■ Fizika<br />
■ Biologija<br />
Studijski programi OSNOVNIH PRIMIJENJENIH STUDIJA:<br />
■ Računarstvo i informacione tehnologije<br />
Studijski programi POSTDIPLOMSKIH SPECIJALISTIČKIH/MAGISTARSKIH studija:<br />
■ Matematika<br />
■ Matematika i računarske nauke<br />
■ Računarske nauke<br />
■ Računarstvo i informacione tehnologije (primijenjeni)<br />
■ Fizika<br />
■ Biologija-ekologija<br />
■ Nastava biologije<br />
■ Zaštita životne sredine<br />
■ Eksperimentalna biologija i biotehnologija<br />
Studijski programi DOKTORSKIH STUDIJA:<br />
■ Matematika<br />
■ Računarske nauke<br />
■ Fizika<br />
■ Biologija<br />
a d r e s a<br />
Džordža<br />
Vašingtona b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 245 204<br />
+382 20 244 608<br />
e - m a i l<br />
dekanat@rc.pmf.ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 69 305 032<br />
+382 69 305 032<br />
dslavica@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
(osnovni)<br />
510-335-05<br />
(samofinanasirajuće studije)<br />
510-20017-32<br />
31
MEDICINSKI FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Bogdan Ašanin |<br />
Medicinski fakultet u Podgorici je počeo sa radom studijske 1997/98. godine. Fakultet je nastavnonaučna<br />
institucija koja praktični dio nastave organizuje i realizuje u nastavno-naučnim bazama<br />
(Klinički centar <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Institut za javno zdravlje, Institut „Dr Simo Milošević” Igalo, Zavod za<br />
plućne bolesti Brezovik, domovi zdravlja).<br />
Medicinski fakultet u okviru nastavne djelatnosti organizuje dodiplomske i postdiplomske studije.<br />
Trenutno se na Fakultetu realizuje pet studijskih programa:<br />
OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE MEDICINE<br />
OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE STOMATOLOGIJE<br />
PRIMIJENJENE STUDIJE - VISOKA MEDICINSKA ŠKOLA BERANE<br />
DOKTORSKE STUDIJE<br />
SPECIJALIZACIJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA<br />
a d r e s a<br />
Kruševac bb<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 20 246 651<br />
f a x<br />
+382 20 243 842<br />
w e b s i t e<br />
www.medf.ac.me<br />
e - m a i l<br />
info@medf.ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-2353-62<br />
33
FILOZOFSKI FAKULTET<br />
Nikšić<br />
Dekan | prof. dr Blagoje Cerović |<br />
Filozofski fakultet u Nikšiću najstarija je visoko-školska<br />
institucija u Crnoj Gori. Iako svoje korijene može tražiti<br />
u obrazovnim institucijama osnovanim u drugoj polovini<br />
19. vijeka, Fakultet je zvanično izrastao iz Više<br />
pedagoške škole koja je počela da radi na Cetinju<br />
1947. godine. Ova škola pod nazivom Pedagoška akademija<br />
radi u Nikšiću od 1963. godine. Ona je 1977.<br />
godine transformisana u Nastavnički fakultet koji je<br />
1988. preimenovan u Filozofski fakultet.<br />
Filozofski fakultet u Nikšiću predstavlja složenu<br />
obrazovnu i naučnu instituciju koja organizuje i realizuje<br />
OSNOVNE, SPECIJALISTIČKE, MAGISTARSKE i<br />
DOKTORSKE studije.<br />
34
Na Filozofskom fakultetu postoje studijski programi za:<br />
■ Filosofiju<br />
■ Sociologiju<br />
■ Istoriju<br />
■ Geografiju<br />
■ Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti<br />
■ Srpski jezik i južnoslovenske književnosti<br />
■ Engleski jezik i književnost<br />
■ Ruski jezik i književnost<br />
■ Italijanski jezik i književnost<br />
■ Francuski jezik i književnost<br />
■ Njemački jezik i književnost<br />
■ Pedagogiju<br />
■ Obrazovanje učitelja<br />
■ Predškolsko vaspitanje – primijenjene studije<br />
■ Psihologiju<br />
Studije na Filozofskom fakultetu traju od osnovnih šest do šesnaest semestara, zaključno<br />
sa doktorskim studijama. Organizovane su prema nastavnm planovima i programima<br />
utvrđenim posebno za svaki studijski program.<br />
a d r e s a<br />
Danila<br />
Bojovića b.b.<br />
83 400 Nikšić<br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 40 243 921<br />
+382 40 247 109<br />
w e b s i t e<br />
e - m a i l<br />
www.ff.ac.me<br />
ff@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 40 243 912<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-188-58<br />
35
FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI<br />
Cetinje<br />
Dekan | Doc. mr Nenad Šoškić |<br />
Naslanjajući se na bogatu i značajnu crnogorsku likovnu tradiciju, 1988. godine u crnogorskoj prijestonici<br />
Cetinju, osnovan je Fakultet likovnih umjetnosti, u mjestu gdje je i započelo likovno školstvo<br />
osnivanjem Srednje umjetničke škole 1947. godine.<br />
Fakultet likovnih umjetnosti predstavlja modernu umjetničko-obrazovnu instituciju, koja organizuje<br />
rad na akademskim OSNOVNIM (6 semestara), SPECIJALISTIČKIM (2 semestra) i MAGISTARS<br />
KIM (4 semestra) studijama u okviru sledećih studijskih programa:<br />
■ Slikarski studijski program<br />
■ Vajarski studijski program<br />
■ Grafički studijski program<br />
■ Studijski program Grafički dizajn<br />
a d r e s a<br />
Vojvode Batrića<br />
br.1<br />
81250 Cetinje<br />
t e l e f o n i<br />
f a x<br />
+382 41 231 506<br />
+382 41 232 322<br />
+382 41 231 506<br />
w e b s i t e<br />
www.flu-cetinje.com<br />
e - m a i l<br />
flu@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 41 231 506<br />
zorka.p@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-2171-26<br />
37
FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI<br />
Cetinje<br />
Dekan | prof. dr Siniša Jelušić |<br />
Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju je počeo sa radom studijske 1994/95 godine kao odsjek<br />
pri Fakultetu likovnih umjetnosti. U septembru 1997. godine osnovan je kao samostalna univerzitetska<br />
jedinica.<br />
OSNOVNE i POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE STUDIJE realizuju se na sljedećim studijskim programima:<br />
■ Gluma<br />
■ Režija (pozorišna , filmska i TV režija)<br />
■ Produkcija<br />
■ Dramaturgija<br />
POSTDIPLOMSKE MAGISTARSKE STUDIJE organizovane su za tri studijska programa:<br />
■ Gluma<br />
■ Režija<br />
■ Produkcija<br />
a d r e s a<br />
Baja Pivljanina<br />
br.5<br />
81250 Cetinje<br />
t e l e f o n i<br />
f a x<br />
+382 41 231 460<br />
+382 41 233 623<br />
e - m a i l<br />
fdu@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 41 231 506<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-2212-97<br />
39
MUZIČKA AKADEMIJA<br />
Cetinje<br />
Dekan | prof. Vladimir Bočkarjov |<br />
Muzička akademija na Cetinju osnovana je 1980. godine u Podgorici, kao jedan od fakulteta crnogorskog<br />
<strong>Univerzitet</strong>a „Veljko Vlahović”.<br />
Muzička akademija ima od svog osnivanja do danas vrhunske pedagoške kadrove, angažuje vrsne<br />
pedagoge iz inostranstva, samim tim konstantno obezbjeđuje visok nivo nastave i koncertne djelatnosti.<br />
Novembra 2006. godine Muzička akademija je primljena u Evropsku asocijaciju muzičkih<br />
akademija i konzervatorijuma – AEC, kao punopravni član.<br />
Trenutno na Muzičkoj akademiji funkcioniše osam studijskih programa:<br />
■ Kompozicija<br />
■ Dirigovanje<br />
■ Opšta muzička pedagogija<br />
■ Klavir<br />
■ Gudački instrumenti (Violina, Viola, Violončelo, Kontrabas)<br />
■ Duvački instrumenti (Flauta, Klarinet, Truba, Horna, Trombon, Oboa)<br />
■ Gitara<br />
■ Harmonika<br />
OSNOVNE STUDIJE traju šest semestara, nakon čega je studentima omogućen upis na POSTDI<br />
PLOMSKE SPECIJALISTIČKE STUDIJE – dva semestra i POSTDIPLOMSKE MAGISTARSKE STUDIJE<br />
– četiri semestra.<br />
a d r e s a<br />
Njegoševa b.b.<br />
81250 Cetinje<br />
t e l e f o n i<br />
f a x<br />
+382 41 232 104<br />
+382 41 232 604<br />
+382 41 232 104<br />
e - m a i l<br />
ma@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 41 232 104<br />
lok.104<br />
zanar@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-376-76<br />
41
FAKULTET ZA POMORSTVO<br />
Kotor<br />
Dekan | prof. dr Milorad Rašković |<br />
Fakultet za pomorstvo u Kotoru osnovan je 1959. godine kao Viša pomorska škola, da bi u<br />
skladu sa potrebama pomorske privrede 1981. godine prerasla u Fakultet sa ciljem obrazovanja<br />
specijalizovanih kadrova na dvogodišnjim i četvorogodišnjim studijama u oblasti pomorstva<br />
(brodomašinstva, nautike, pomorske elektrotehnike) i upravljanja u pomorstvu.<br />
Od studijske 1999/2000. godine, na Fakultetu se osnivaju Pomorsko nautički i Brodomašinski<br />
odsjek u četvorogodišnjem trajanju.<br />
Danas na Fakultetu za pomorstvo postoje osnovne akademske i primijenjene studije u trajanju<br />
od po tri godine (šest semestara).<br />
AKADEMSKE STUDIJE:<br />
■ Menadžment u pomorstvu (osnovne i postdiplomske specijalističke i magistarske studije)<br />
■ Pomorske nauke (osnovne, postiplomske specijalističke i magistarske te doktorske studije)<br />
PRIMIJENJENE STUDIJE:<br />
■ Nautika<br />
■ Brodomašinstvo<br />
■ Pomorska elektrotehnika (treća diferencijalna godina)<br />
Fakultet za pomorstvo je moderna obrazovna institucija u sklopu <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
koja obrazuje kadrove u pomorstvu u skladu sa međunarodnim zahtjevima i konvencijama,<br />
kako u redovnoj nastavi, tako i u obuci pomoraca kroz primjenu međunarodnih standarda,<br />
na modernoj i aktuelnoj opremi. Stečeno obrazovanje i obuka omogućava našim pomorcima<br />
zaposlenje na brodovima kompanija širom svijeta.<br />
a d r e s a<br />
Dobrota br. 36<br />
85330 Kotor<br />
t e l e f o n i<br />
f a x<br />
+382 32 303 188<br />
+382 32 303 184<br />
e - m a i l<br />
fzpkotor@ac.me<br />
fzp@.ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 32 303 188<br />
lok.104<br />
jtarle@ac.me<br />
tnada@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-227-38<br />
43
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO<br />
Kotor<br />
Dekan | Doc. dr Tatjana Stanovčić |<br />
Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru osnovan je 1999. godine sa ciljem da se u Crnoj Gori,<br />
kao jednoj od najprivlačnijih turističkih destinacija, obezbijedi edukovanje visoko stručnih i specijalizovanih<br />
kadrova za potrebe turističke privrede.<br />
Sjedište fakulteta je u starom dijelu grada Kotora koji se nalazi na listi svjetske prirodne i kulturne<br />
baštine UNESCO-a.<br />
Na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo organizuju se i realizuju:<br />
OSNOVNE STUDIJE<br />
■ Akademski studijski program Turizam<br />
■ Primijenjeni studijski program Hotelijerstvo<br />
Na osnovnim studijama Turizam organizuje se i program III (treće) diferencijalne godine na kojem<br />
se edukuje kadar sa završenom višom stručnom spremom iz oblasti turizma koji želi da stekne<br />
visoku stručnu spremu.<br />
POSTDIPLOMSKE STUDIJE<br />
Postdiplomske studije organizuju se na studijskom programu Turizam i studijskom programu Hotelijerstvo<br />
i to:<br />
■ Postdiplomske specijalističke studije<br />
■ Postdiplomske magistarske studije<br />
Na Fakultetu se realizuju i DOKTORSKE STUDIJE na akademskom studijskom programu Turizam, u<br />
trajanju od šest semestara.<br />
a d r e s a<br />
Stari grad br.320<br />
85 330 Kotor<br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 32 322 686<br />
+382 32 325 049<br />
w e b s i t e<br />
www.fthkotor.me<br />
e - m a i l<br />
fth@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 32 322 237<br />
victory@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-2163-50<br />
45
FAKULTET PRIMIJENJENE FIZIOTERAPIJE<br />
Herceg Novi<br />
Dekan | Doc. dr Sofija Žitnik-Sivački |<br />
Fizioterapeutska škola u Igalu osnovana je 1976. godine kao Viša (dvogodišnja) škola. U skladu<br />
sa novim Zakonom o visokom obrazovanju Viša fizioterapeutska škola je 2004. godine transformisana<br />
u Visoku fizioterapeutsku školu, a godinu dana kasnije, preimenovana je u Fakultet<br />
primijenjene fizioterapije kao organizacione jedinice <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Misija Fakulteta kao obrazovne institucije jeste da nastavnim sadržajem, primjenom savremenih<br />
metoda edukacije i kroz istraživački proces obrazuje kvalitetne stručnjake u oblasti<br />
fizioterapije kao discipline zdravstvenih nauka, sposobne da kreativnim radom pomažu razvoj<br />
svoje zemlje i regiona u skladu sa savremenim evropskim trendovima.<br />
Fakultet u Igalu organizuje OSNOVNE STUDIJE PRIMIJENJENE FIZIOTERAPIJE i POSTDIPLOMSKE<br />
SPECIJALISTIČKE STUDIJE.<br />
OSNOVNE STUDIJE traju tri godine, a POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE STUDIJE jednu godinu.<br />
Studijski programi primijenjene fizioterapije koncipirani su na nivou savremenih saznanja fizioterapijske<br />
nauke i na savremenim svetskim standardima fizioterapeutske struke, koji, između ostalog,<br />
podrazumijevaju fizioterapeutsku procjenu, dijagnozu, planiranje, tretman i evaluaciju, i u skladu<br />
je sa novim tendencijama u oblasti obrazovanja fizioterapeuta.<br />
a d r e s a<br />
Sava Ilića br.5<br />
85 347 Igalo<br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 31 658 876<br />
+382 31 332 729<br />
w e b s i t e<br />
www.fpft.ac.me<br />
e - m a i l<br />
fpf@ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 31 658 845<br />
cecam@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-2100-45<br />
47
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Srđan Darmanović |<br />
Fakultet političkih nauka u Podgorici jedna je od najmlađih organizacionih jedinica <strong>Univerzitet</strong>a<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, koja uspješno organizuje nastavu u okviru pet studijskih programa:<br />
■ Međunarodni odnosi<br />
■ Politikologija<br />
■ Novinarstvo<br />
■ Socijalna politika i socijalni rad<br />
■ Evropske studije<br />
Ovi studijski programi se organizuju na nivou OSNOVNIH, SPECIJALISTIČKIH, MAGISTARSKIH i<br />
DOKTORSKIH STUDIJA.<br />
Na fakultetu nastavu drže najeminentniji stručnjaci iz oblasti političkih nauka, kako iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
tako i iz regiona. Fakultet organizuje gostujuća predavanja eksperata ( naučnika, univerzitetskih<br />
nastavnika, ambasadora, drugih dipolomata, poznatih novinara...) iz zemlje i inostranstva.<br />
a d r e s a<br />
„13. Jul” br. 2<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 481 169<br />
+382 20 239 074<br />
w e b s i t e<br />
e - m a i l<br />
www.fpn.co.me<br />
politickenauke@t-com.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 481 174<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-12046-83<br />
49
ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Goran Radović |<br />
Studijski program Arhitektura na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> počeo je sa radom 2002. godine, a od<br />
2006. godine konstituisan je u Arhitektonski fakultet.<br />
Na Fakultetu studenti stiču znanja iz stručnih arhitektonsko – projektantskih oblasti, inženjerskih<br />
oblasti, umjetničkih oblasti, oblasti istorije arhitekture i oblasti društvenih i fundamentalnih nauka.<br />
Na Arhitektonskom fakultetu se organizuju OSNOVNE, POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE i MAGI<br />
STARSKE akademske studije.<br />
OSNOVNE STUDIJE su u trajanju od tri godine, odnosno šest semestara.<br />
SPECIJALISTIČKE STUDIJE u trajanju od dva semestra organizuju se za dvije specijalističke oblasti<br />
– projektantsku i urbanističku oblast.<br />
POSTIPLOMSKE MAGISTARSKE STUDIJE u trajanju od dva semestra organizovane su za sljedeće<br />
oblasti:<br />
■ Arhitektonska organizacija prostora<br />
■ Urbanistička organizacija prostora<br />
■ Arhitektura unutrašnjih prostora<br />
■ Zaštita i revitalizacija graditeljskog nasljeđa<br />
■ Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura<br />
■ Konstruktivni sistemi<br />
■ Upravljanje projektima i investicijama u graditeljstvu<br />
a d r e s a<br />
Džordža<br />
Vašingtona b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n i<br />
f a x<br />
+382 20 269 262<br />
+382 20 269 324<br />
+382 20 269 317<br />
e - m a i l<br />
arhitektura@ac.me<br />
w e b s i t e<br />
www.arhitektura.ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 269 136<br />
assluzba@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-12820-89<br />
51
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE<br />
Nikšić<br />
Dekan | prof. dr Duško Bjelica |<br />
Odsjek za fizičku kulturu postoji u Nikšiću od 1963. godine, a formiran je u okviru Nastavničkog,<br />
kasnije Filozofskog fakulteta. Studijske 2008/2009. godine osnovan je Fakultet za sport i fizičko<br />
vaspitanje.<br />
Na Fakultetu postoje tri studijska programa:<br />
■ Fizička kultura<br />
■ Obrazovanje sportskih novinara<br />
■ Obrazovanje sportskih trenera<br />
POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE i MAGISTARSKE STUDIJE organizuju se za studijski program<br />
Fizička kultura (nastavni smjer).<br />
a d r e s a<br />
Vuka Karadžića<br />
br. 83<br />
81400 Nikšić<br />
t e l e f o n i<br />
f a x<br />
+382 40 235 207<br />
+382 40 235 200<br />
e - m a i l<br />
fakultetzasportnk@t-com.me<br />
w e b s i t e<br />
www.fsnk.ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 40 235 204<br />
desankar@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-22528-65<br />
53
BIOTEHNIČKI FAKULTET<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | prof. dr Natalija Perović |<br />
Biotehnički fakultet proizišao je iz Biotehničkog instituta, najstarije naučno istraživačke ustanove<br />
u Crnoj Gori. Na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> studije Poljoprivrede osnovane su 2005. godine.<br />
Biotehnički fakultet raspolaže adekvatno opremljenim salama za predavanje, učionicama i laboratorijama<br />
koje se nalaze u poslovnim zgradama u Podgorici, Baru i Bijelom Polju, kao i oglednim<br />
imanjima za izvođenje dijela studentske stručne prakse i organizovanje proizvodnje Fakulteta.<br />
OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE podijeljene su na dva studijska programa:<br />
■ Studijski program BILJNA PROIZVODNJA<br />
■ Studijski program STOČARSTVO<br />
OSNOVNE PRIMIJENJENE STUDIJE poljoprivrede podijeljene su na dva smjera:<br />
■ Kontinentalno voćarstvo u Bijelom Polju<br />
■ Mediteransko voćarstvo u Baru<br />
SPECIJALISTIČKE AKADEMSKE STUDIJE imaju četiri usmjerenja:<br />
■ Voćarstvo i vinogradarstvo<br />
■ Ratarstvo i povrtarstvo<br />
■ Zaštita bilja<br />
■ Stočarstvo<br />
MAGISTARSKE STUDIJE Biljne proizvodnje organizuju se za sva specijalistička usmjerenja.<br />
a d r e s a<br />
Mihaila Lalića 1<br />
81000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n i<br />
f a x<br />
+382 20 268 437<br />
+382 20 268 432<br />
e - m a i l<br />
btf@apps.ac.me<br />
w e b s i t e<br />
www.btf.ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 268 433<br />
btf@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-8133-85<br />
55
SAMOSTALNI STUDIJSKI PROGRAM<br />
OBRAZOVANJE UČITELJA NA ALBANSKOM JEZIKU<br />
(PROGRAMI STUDIMOR PËR PËRGATITJEN E<br />
MËSUESVE NË GJUHËN SHQIPE)<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Rukovodilac Studijskog programa | prof. dr David Kalaj |<br />
Samostalni studijski program za obrazovanje učitelja na albanskom jeziku osnovan je 2004. godine.<br />
Trenutno realizuje OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE u četvorogodišnjem trajanju za obrazovanje<br />
učitelja za prva dva nivoa osnovne škole na albanskom jeziku.<br />
Nastavu na studijskom programu izvode nastavnici sa <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>:<br />
Filozofski fakultet, <strong>Univerzitet</strong>a u Tirani i nastavnici sa <strong>Univerzitet</strong>a u Skadru, na osnovu Sporazuma<br />
o saradnji sa <strong>Univerzitet</strong>om <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
a d r e s a<br />
Džordža<br />
Vašingtona b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 20 264 553<br />
e - m a i l<br />
w e b s i t e<br />
davidk@ac.me<br />
www.fm.ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 69 671 170<br />
beqirgjokaj@yahoo.com<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-10917-75<br />
57
SAMOSTALNI STUDIJSKI PROGRAM FARMACIJA<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Rukovodilac Studijskog programa | prof. dr Refik Zejnilović |<br />
Samostalni studijski program Farmacija osnovan je 2007. godine. Misija obrazovanja farmaceuta<br />
je da obrazuje i osposobi studenta, kroz kontinuirano stručno usavršavanje i sticanje novih<br />
znanja i vještina, kao stručnjaka koji doprinosi zdravstvenoj zaštiti pacijenata, koristeći principe i<br />
metode farmaceutskih i srodnih nauka i prakse.<br />
OSNOVNE STUDIJE<br />
Studije traju 5 (pet) godina, odnosno 10 semestara.<br />
Na ovom studijskom programu nijesu planirana usmjerenja, ali se studenti preko izbornih predmeta,<br />
u skladu sa svojim afinitetima, usmjeravaju prema pojedinim disciplinama.<br />
a d r e s a<br />
Kruševac b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 246 651<br />
+382 20 243 842<br />
e - m a i l<br />
farmacije@ac.me<br />
w e b s i t e<br />
www.farmacija.ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 245157<br />
sonjavu@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-16781-40<br />
59
INSTITUT ZA STRANE JEZIKE<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Dekan | Doc. dr Igor Lakić |<br />
Institut za strane jezike osnovan je 1979. godine kao nastavno-naučna jedinica <strong>Univerzitet</strong>a<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Osnovan je kao institucija koja organizuje nastavu stranih jezika na našem <strong>Univerzitet</strong>u,<br />
ali je nakon 30 godina postojanja izrastao u jedinstvenu nastavnu i naučnu instituciju<br />
koja je uz to stekla i specifčan kulturni identitet. Nastavne aktivnosti Instituta odvijaju se u više<br />
pravaca, od kojih su najznačajniji osnovni studij stranih jezika, kao i postdiplomske studije -<br />
specijalistički i magistarski studij za stručno prevođenje. Institut izvodi nastavu na fakultetima<br />
<strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u Podgorici i na Cetinju, kao i kurseve stranog jezika sa građanstvo i<br />
institucije. Pored nastave, značajne su aktivnosti Instituta na polju nauke, prevodilaštva,<br />
izdavačke djelatnosti kao i saradnja sa drugim institucijama.<br />
OSNOVNI STUDIJ STRANIH JEZIKA: Prevodilaštvo<br />
■ Studijski program: Engleski i francuski jezik<br />
■ Studijski program: Engleski i ruski jezik<br />
SPECIJALISTIČKI STUDIJ: Prevodilaštvo<br />
■ Modul S1: Engleski jezik<br />
■ Modul S2: Francuski<br />
■ Modul S3: Ruski jezik<br />
■ Dvopredmetne grupe (Modul S4: Engleski i francuski; Modul S5: Engleski i ruski)<br />
MAGISTARSKI STUDIJ: Prevodilaštvo<br />
■ Modul M1: Engleski jezik<br />
■ Modul M2: Francuski<br />
■ Modul M3: Ruski jezik<br />
■ Dvopredmetne grupe (Modul M4: Engleski i francuski; Modul M5: Engleski i ruski)<br />
a d r e s a<br />
Jovana<br />
Tomaševića br.37<br />
81000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 243 516<br />
+382 20 243 516<br />
e - m a i l<br />
w e b s i t e<br />
isj@ac.me<br />
www.isj.ac.me<br />
S t u d e n t s k a s l u ž b a<br />
+382 20 243 516<br />
natasan@ac.me<br />
Ž i r o r a č u n<br />
510-199-25<br />
61
INSTITUT ZA BIOLOGIJU MORA<br />
Kotor<br />
Direktor | dr Aleksandar Joksimović |<br />
Zavod za biologiju mora u Kotoru, današnji Institut,<br />
osnovan je 1961. godine kao izraz potrebe za organizovanim<br />
naučno-stručnim istraživanjima iz oblasti<br />
marinske bioekologije i morskog ribarstva, na dijelu<br />
južnog Jadrana, odnosno crnogorskog primorja.<br />
Institut je smješten u Kotoru, u zgradi izuzetnih<br />
građevinskih i lokacijskih kvaliteta koja u potpunosti<br />
zadovoljava sadašnje i buduće potrebe za navedene<br />
djelatnosti.<br />
62
Naučno-istraživačka djelatnost obavlja se na Institutu u okviru pet laboratorija:<br />
LABORATORIJA ZA OPŠTU BIOLOGIJU I ZAŠTITU MORA<br />
■ Fitoplankton<br />
■ Zooplankton<br />
■ Bakterioplankton<br />
■ Fitobentos<br />
■ Zoobentos<br />
■ Monitoring i zaštita mora<br />
LABORATORIJA ZA IHTIOLOGIJU I MORSKO RIBARSTVO<br />
LABORATORIJA ZA NEUROFIZIOLOGIJU I EKOFIZIOLOGIJU<br />
■ Neurbiološka istraživanja<br />
■ Istraživanja bioaktivnih jedinjenja ekstrakta morske flore i faune<br />
■ Ekofiziološka istraživanja<br />
■ Ispitivanja ponašanja morskih organizama<br />
■ Komparativna elektrofiziološka istraživanja<br />
LABORATORIJA ZA HEMIJU, BIOHEMIJU I MOLEKULARNU BIOLOGIJU<br />
■ Marinska hemija i okeanografija<br />
■ Zagađenje mora teškim metalima i toksičnim jedinjenjima<br />
■ Ekstrakcija bioaktivnih jedinjenja iz morskih organizama<br />
LABORATORIJA ZA RAZVOJNA ISTRAŽIVANJA I MARIKULTURU<br />
a d r e s a<br />
Dobrota b.b.<br />
P. fah 69<br />
85 330 Kotor<br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 32 334 569<br />
+382 32 334 570<br />
e - m a i l<br />
ibmk@ibmk.org<br />
w e b s i t e<br />
www.ibmk.org<br />
63
ISTORIJSKI INSTITUT<br />
<strong>Podgorica</strong><br />
Direktor | dr Radoslav Raspopović |<br />
Istorijski institut predstavlja jednu od najstarijih<br />
naučno-istraživačkih institucija u Crnoj Gori. Osnovan<br />
je na Cetinju 1948. godine sa zadatkom da proučava<br />
prošlost <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> od najstarijih vremena do savremenosti.<br />
Istorijski institut se bavi:<br />
■ Osposobljavanjem i usavršavanjem naučnih kadrova<br />
■ Istraživanjem i obradom tema iz crnogorske i opšte<br />
istorije<br />
■ Publikovanjem studija, monografija, zbornika, tematskih<br />
zbirki dokumenata i bibliografija<br />
Časopis „Istorijski zapisi” koji publikuje Istorijski institut<br />
nastavlja tradiciju najstarijeg naučnog časopisa u<br />
Crnoj Gori „Zapisa” (od 1927. godine).<br />
Dosadašnjim aktivnostima na istraživanju u organizovanju<br />
naučnih skupova (konferencija, okruglih stolova<br />
i tribina) i saradnjom sa naučnim institucijama i<br />
naučnicima u zemlji i inostranstvu, institut se afirmisao<br />
kao ugledna naučna ustanova.<br />
Istorijski institut <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u okviru programa naučnoistraživačkog<br />
rada realizuje tri makro projekta:<br />
I – Istorija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
II – Crna Gora u međunarodnim odnosima<br />
III – Izvori za istoriju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
64
Projekt Istorija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> se ralizuje kao višetomna publikacija već nekoliko decenija. Do sada je publikovano<br />
šest knjiga u okviru IV toma zaključno sa 1878. g.<br />
Osim pisanja višetomne istorije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, ovaj projekt se realizuje kroz nekoliko posebnih podprojekata<br />
koje finansira Ministarstvo prosvjete i nauke.<br />
Makro projekat Crna Gora u međunarodnim odnosima, trenutno se realizuje kroz podprojekt monografskog<br />
karaktera: Spoljna politika <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 1878-1918.<br />
U okviru ovog makroprojekta u toku <strong>2010.</strong> biće publikovan zbornik radova sa naučnog skupa pod<br />
naslovom: “Sto trideset godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa velikim silama nakon<br />
sticanja nezavisnosti 1878”.<br />
Izvori za istoriju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je veoma značajan dio rada naučnog sektora Istorijskog instituta. U <strong>2010.</strong><br />
godini u okviru ovog makroprojekta biće objavljeni, kao podprojekti:<br />
1. Crna Gora i SAD u dokumentima Nacionolnog arhiva u Vašingtonu 1905-1918, zbornik dokumenata;<br />
2. Reprint izdanja „Glasa Crnogorca“ za 1910. povodom 100-godišnjice od proglašenja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za<br />
Kraljevinu;<br />
3. Knjiga: Crnogorsko-ruski odnosi u prvoj polovini XIX vijeka, međunarodni projekat koji se realizuje sa<br />
Institutom za istoriju Rusije Ruske akademije nauka.<br />
Planirano je i objavljivanje zbornika dokumenata:<br />
4. Materijali za istoriju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u doba vladike Save i vladike Vasilija Petrovića (1742−1766), međunarodni<br />
projekat koji se opet realizuje u saradnji sa Institutom za istoriju Rusije Ruske akademije nauka;<br />
5. Rusija i međunarodno priznanje i razgraničenje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 1878−1872, međunarodni projekat koji se<br />
realizuje sa Institutom za slavistiku RAN.<br />
6. Preseljavanje Crnogoraca u Ukrajinu u XVIII i XIX vijeku, međunarodni projekat koji se realizuje u saradnji<br />
sa Državnim arhivom Ukrajine;<br />
7. Crna Gora u italijanskoj spoljnoj politici I tom (1860−1875), II tom (1875−1878).<br />
Biblioteka Istorijskog instituta, pored knjiga i časopisa, posjeduje i vrijedan arhivsko-memoarski<br />
fond.<br />
a d r e s a<br />
Bulevar<br />
revolucije br.5<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 20 241 336<br />
e - m a i l<br />
w e b s i t e<br />
iicg@ac.me<br />
www.iicg.ac.me<br />
65
STUDENTSKI ŽIVOT<br />
Smještaj<br />
Studentima <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, koji se finansiraju iz državnog budžeta, na raspolaganju stoji šest studentskih domova. Domovi su<br />
smješteni u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Cetinju, odnosno u gradovima gdje se nalaze fakulteti ili fakultetski kompleksi.<br />
Cijene smještaja i ishrane su veoma pristupačne.<br />
NOVI<br />
STUDENTSKI<br />
DOM<br />
PODGORICA<br />
STARI<br />
STUDENTSKI<br />
DOM<br />
PODGORICA<br />
PLAVI<br />
DVOR<br />
PODGORICA<br />
STUDENTSKI<br />
DOM<br />
Braća Vučinić<br />
NIKŠIĆ<br />
a d r e s a<br />
Naselje<br />
Kruševac b.b.<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 67 398 879<br />
w e b s i t e<br />
www.studentskidom.<br />
com<br />
a d r e s a<br />
Svetozara<br />
Markovića br.37<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 67 398 879<br />
w e b s i t e<br />
www.studentskidom.<br />
com<br />
a d r e s a<br />
Svetozara<br />
Markovća br.87<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 20 237 796<br />
w e b s i t e<br />
www.studentskidom.<br />
com<br />
a d r e s a<br />
Danila<br />
Bojovića b.b.<br />
81 400 Nikšić<br />
t e l e f o n i<br />
+382 40 212 182<br />
+382 40 212 496<br />
e - m a i l<br />
st.dom-nk@t-com.me<br />
66
STUDENTSKI DOM<br />
Spasić Mašera<br />
KOTOR<br />
a d r e s a<br />
Dobrota b.b.<br />
85 330 Kotor<br />
D i r e k t o r t e l e f o n / f a x<br />
+382 32 330 258<br />
r e c e p c i j a<br />
+382 32 330 254<br />
e - m a i l<br />
sdomkotor@t-com.me<br />
STUDENTSKI<br />
DOM<br />
CETINJE<br />
a d r e s a<br />
Njegoševa b.b.<br />
81 250 Cetinje<br />
t e l e f o n<br />
+382 41 235 252<br />
67
Prevoz<br />
Studentima Univetziteta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> omogućen je prevoz po povlašćenim cijenama na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Ž e l j e z n i č k a i n f r a s t r u k t u r a C r n e G o r e<br />
A d r e s a : Trg golootočkih žrtava, 81000 <strong>Podgorica</strong><br />
Te l e f o n : +382 20 441-211<br />
w e b s i t e : www.zicg.me<br />
Kreditiranje i stipendiranje<br />
A u t o b u s k a s t a n i c a P o d g o r i c a<br />
A d r e s a : Trg golootočkih žrtava, 81000 <strong>Podgorica</strong><br />
Te l e f o n : +382 20 620 430 | +382 20 633 010<br />
Fa x : +382 20 621 287<br />
Ministarstvo prosvjete i nauke obezbjeđuje kreditiranje studenata koji se finansiraju iz državnog budžeta. Visina kredita zavisi<br />
od prosječne ocjene i uspjeha. Pravo na kredit imaju redovni studenti sa prebivalištem na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Stipendije se dodjeljuju posebno sposobnim i talentovanim studentima koji postižu izuzetne rezultate.<br />
M i n i s t a r s t v o p r o s v j e t e i n a u k e<br />
O D J E L J E N J E Z A S T U D E N T S K I I U Č E N I Č K I S TA N D A R D<br />
a d r e s a<br />
Rimski trg bb, 81000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 20 405 321<br />
U n i v e r z i t e t C r n e G o r e / R e k t o r a t<br />
S T U D E N T S K I PA R L A M E N T U N I V E R Z I T E TA C R N E G O R E<br />
a d r e s a<br />
Cetinjska br. 2, 81000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 20 414 295<br />
e - m a i l<br />
68<br />
spucg@ac.me<br />
w e b s i t e<br />
www.spucg.ac.me/me
Kulturno zabavni i sportski život<br />
Predstavnici Studentskog parlamenta <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> zaduženi su za organizaciju kulturnih i sportskih događaja. U okviru projekta<br />
Studentskog kulturnog centra organizuju se koncerti, izložbe, predstave, žurke...<br />
<strong>Univerzitet</strong>sko sportsko društvo organizuje sportska takmičenja na <strong>Univerzitet</strong>u. Formirane su lige za mali fudbal, odbojku i košarku.<br />
Osnovan je i ,,Access’’ centar – kafeterija i knjižara, u kojoj studenti mogu kupiti univerzitetske udžbenike po sniženim cijenama.<br />
Studentski parlament organizuje međunarodne susrete studenata, seminare, okrugle stolove, tradicionalne žurke povodom prijema<br />
novih studenata itd.<br />
69
CENTAR INFORMACIONOG<br />
SISTEMA<br />
Rukovodilac | Prof. dr Božo Krstajić |<br />
70<br />
Akademska mreža UCG je postala jedna od najvećih WAN mreža u Crnoj Gori koja pruža privatne i<br />
javne servise za 20.000 korisnika. Na mrežu je stalno povezano oko 3000 računara koji se koriste u<br />
nastavne, naučne i administrativne svrhe. Mreža je rasprostranjena u 6 gradova (<strong>Podgorica</strong>, Nikšić,<br />
Cetinje, Kotor, H. Novi i B. Polje), povezuje 26 lokacija i ostvarena je u topologiji višestruke zvijezde<br />
sa optičkom infrastrukturom. Pored svih <strong>Univerzitet</strong>skih jedinica na mrežu su povezani i CANU,<br />
Ministarstvo prosvjete i nauke, Centralna biblioteka na Cetinju i studentski domovi u Podgorici<br />
i Nikšiću. Akademska mreža UCG je punopravna članica Evropske asocijacije akademskih mreža<br />
(TERENA) pod nazivom MREN (Montenegro Research and Education Network) i prepoznata je<br />
kao akademski Internet provajder. Pored članstva u TERENA-i, MREN je takođe dio pan evropske<br />
akademske mreže GEANT.<br />
Informacioni sistem <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, zasnovan na akademskoj mreži, integriše sve ICT<br />
zahtjeve <strong>Univerzitet</strong>a i njegovih jedinica, a organizacija je prilagođena savremenoj koncepciji<br />
informacionih sistema koja treba da obezbijedi jedinstven razvoj i održavanje sistema. Centar Informacionog<br />
sistema UCG (CIS) je organizaciona jedinica <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> od zajedničkog<br />
interesa za <strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i njegove članice.<br />
Djelatnost CIS-a obuhvata sve aktivnosti vezane za planiranje i upravljanje Informacionim sistemom,<br />
projektovanje i realizaciju Informacionog sistema, računarske mreže i programskih servis<br />
od zajedničkog interesa za <strong>Univerzitet</strong> i njegove članice.<br />
Djelatnosti CIS-a su:<br />
■ predstavljanje UCG u svim aktivnostima vezanim za akademsku mrežu i Informacioni sistem i<br />
ostale ICT aktivnosti na nivou UCG,<br />
■ projektovanje, realizacija i upravljanje Informacionim sistemom UCG,<br />
■ projektovanje, realizacija i upravljanje WAN mrežom UCG,<br />
■ projektovanje, realizacija i održavanje servisa od opšteg interesa za UCG,<br />
■ obuka korisnika za pojedine segmenata Informacionog sistema,
■ koordinacija zapošljavanja i rada lica zaposlenih na poslovima održavanja i administriranja LAN mreža<br />
i opreme članica UCG,<br />
■ konsultantske usluge UCG i njegovim članicama za potrebne ICT aktivnosti (nabavke opreme, literature,<br />
održavanja, licenciranja, implementacije ICT servisa)<br />
■ nabavka i priprema potrebne literature za implementirane servise<br />
■ implemetacija eLeraning tehnologije i pružanje logističke podrške pri implementaciji iste,<br />
■ sve ostale aktivnosti neophodne za razvoj i funkcionisanje Informacionog sistema i primjenu IC tehnologija<br />
na UCG.<br />
Svi servisi koje pruža akademska mreža UCG su realizovani i odžavaju se od strane CIS-a. Ovi servisi se<br />
razvijaju i implementiraju zadnjih deset godina i predstavljaju jedan integralni informacioni sistem.<br />
Javni servisi koje pruža CIS studentima, nastavnicima i osoblju UCG su: stalni pristup Internetu, dial-up<br />
pristup Internetu, DHCP, DNS, LDAP, WEB (WWW) i hosting WEB-a, eMail, proxy, video konferencije, eLearning,<br />
CA, LIR (Local Internet Registry) RIPE NCC-a.<br />
Privatni servisi koje je CIS sam razvio, održava i pruža su: studentska evidencija, kadrovska evidencija,<br />
obračun LD-a, finansijsko knjigovodstvo, WEB pristup studentskoj bazi – SNIKE, studentski krediti,<br />
akademski cluster i pristup SEE GRID-u.<br />
Novi servis koji CIS pruža svim studentima <strong>Univerzitet</strong>a CG u saradnji sa Microsoft’om je „Live@Edu” koji<br />
obuhvata:<br />
■ hosting elektronske pošte sa online i offline (desktop) klijentom - Hotmail<br />
■ chat – Windows Live Messenger<br />
■ portal za dijeljenje Office i ostalih dokumenata – Office Live Workspace<br />
■ prostor za kreiranje bloga i stvaranje online zajednica – Live Spaces<br />
■ jednostavan način za ažuriranje vašeg „space“ sajta – Writer<br />
■ 25 GB prostora za korisničke fajlove – SkyDrive<br />
■ interaktivni online alat za kolaboraciju – SharedView<br />
■ softver za obradu slika – Photo Gallery<br />
a d r e s a<br />
Cetinjska br.2,<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
f a x<br />
+382 20 414 282<br />
+382 20 414 283<br />
w e b s i t e<br />
www.cis.ac.me<br />
71
UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA<br />
Direktor | mr Bosiljka Cicmil |<br />
<strong>Univerzitet</strong>ska biblioteka je osnovana 1979. godine kao centralna opštenaučna biblioteka,<br />
čija je djelatnost u funkciji ukupnih nastavno-obrazovnih i naučnoistraživačkih procesa<br />
na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Kao nosilac razvoja jedinstvenog bibliotečko-informacionog<br />
sistema na <strong>Univerzitet</strong>u, ona ima centralnu i koordinacionu ulogu u razvoju cjelokupnog<br />
visokoškolskog bibliotekarstva u svim njegovim aspektima. Kao matična biblioteka za 17<br />
visokoškolskih biblioteka u sastavu organizacionih jedinica <strong>Univerzitet</strong>a, ona, između ostalog,<br />
pruža stručnu pomoć i obavlja stručni nadzor nad njihovim radom.<br />
Korisnici <strong>Univerzitet</strong>ske biblioteke su studenti, univerzitetski nastavnici i saradnici, naučnici i<br />
istraživači, kao i svi ostali potencijalni korisnici kojima su njeni proizvodi i usluge potrebni.<br />
Posjeduje 32 791 svezak monografskih publikacija (u okviru kojih je zbirka doktorskih i magistarskih<br />
radova, zbirka referensnih publikacija i 2 legata), 1 343 naslova serijskih publikacija,<br />
odnosno 10 025 svezaka. Depozitna je za izdanja <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, radove nastavnika<br />
i saradnika i doktorske i magistarske radove odbranjene na <strong>Univerzitet</strong>u.<br />
Krajem 2001. godine, zajedno sa nacionalnom bibliotekom, uspostavila je sistem uzajamne<br />
katalogizacije, kao osnovu jedinstvenog nacionalnog bibliotečko-informacionog sistema -<br />
COBISS.CG (sada regionalni sistem – COBISS.Net). Inicira i koordinira uključivanje u sistem i<br />
svih ostalih biblioteka na <strong>Univerzitet</strong>u. Cjelokupna građa <strong>Univerzitet</strong>ske biblioteke je prezentovana<br />
preko elektronskog kataloga, čija je adresa: http://vbcg.vbcg.me/cobiss/.<br />
<strong>Univerzitet</strong>ska biblioteka obavlja koordiniranu nabavku elektronskih baza podataka (EB<br />
SCOhost) i pojedinih vrsta publikacija, prije svega stranih časopisa. Od 2006–2008. godine<br />
koordinirala je izradu registra nastavnika i istraživača sa <strong>Univerzitet</strong>a <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, čime su<br />
72
stvoreni osnovi za razvoj informacionog sistema o istraživačkoj djelatnosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> − E-CRIS.CG<br />
(http://e-cris.cg.cobiss.net/). Od 2006. godine izrađuje i koordinira izradu personalnih bibliografija<br />
nastavnika i istraživača <strong>Univerzitet</strong>a (http://vbcg.vbcg.me/cobiss/bibliografije).<br />
Ima vrlo razvijenu međubibliotečku pozajmicu i razmjenu publikacija, kao jedan od oblika kompletiranja<br />
fondova i afirmacije <strong>Univerzitet</strong>a.<br />
Imajući u vidu razvoj savremenog visokoškolskog bibliotekarstva u svijetu i njegovu sasvim novu<br />
ulogu, na <strong>Univerzitet</strong>u <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je u toku reorganizacija cjelokupnog visokoškolskog bibliotečkoinformacionog<br />
sistema i redefinisanje njegove uloge.<br />
a d r e s a<br />
Cetinjska br. 2<br />
81 000 <strong>Podgorica</strong><br />
t e l e f o n<br />
+382 20 414 245<br />
e - m a i l<br />
ubpg@ac.me<br />
e - m a i l<br />
m e đ u b i b l i o t e č k a p o z a j m i c a<br />
ubpg-pozajmica@ac.me<br />
73
Sadržaj<br />
Crna Gora ............................................................................................................................................................................................................... 5<br />
Kako stići do <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> .........................................................................................................................................................................................7<br />
<strong>Univerzitet</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ............................................................................................................................................................................................9<br />
Organizacija <strong>Univerzitet</strong>a ..................................................................................................................................................................................11<br />
<strong>Univerzitet</strong> u brojkama........................................................................................................................................................................................11<br />
Međunarodna saradnja ......................................................................................................................................................................................12<br />
Studiranje .............................................................................................................................................................................................................13<br />
Osnovne studije ...................................................................................................................................................................................................14<br />
Postdiplomske studije .........................................................................................................................................................................................15<br />
Doktorske studije .................................................................................................................................................................................................15<br />
Akademski kalendar............................................................................................................................................................................................16<br />
Info - Adrese - Kontakti .................................................................................................................................................................................................17<br />
Ekonomski fakultet <strong>Podgorica</strong> ...........................................................................................................................................................................18<br />
Pravni fakultet <strong>Podgorica</strong> ...................................................................................................................................................................................21<br />
Elektrotehnički fakultet <strong>Podgorica</strong> ....................................................................................................................................................................22<br />
Metalurško-tehnološki fakultet <strong>Podgorica</strong> ......................................................................................................................................................24<br />
Građevinski fakultet <strong>Podgorica</strong> .........................................................................................................................................................................27<br />
Mašinski fakultet <strong>Podgorica</strong> ............................................................................................................................................................................. .28<br />
Prirodno-matematički fakultet <strong>Podgorica</strong> .......................................................................................................................................................30<br />
Medicinski fakultet <strong>Podgorica</strong> ...........................................................................................................................................................................33<br />
Filozofski fakultet Nikšić ....................................................................................................................................................................................34<br />
Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje .................................................................................................................................................................37<br />
Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje ...............................................................................................................................................................39<br />
Muzička akademija Cetinje ................................................................................................................................................................................41
Fakultet za pomorstvo Kotor .................................................................................................................................................................................43<br />
Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor ..............................................................................................................................................................45<br />
Fakultet primijenjene fizioterapije Herceg Novi ..................................................................................................................................................47<br />
Fakultet političkih nauka <strong>Podgorica</strong> .....................................................................................................................................................................49<br />
Arhitektonski fakultet <strong>Podgorica</strong> ..........................................................................................................................................................................51<br />
Fakultet za sport i fizičko vaspitanje .....................................................................................................................................................................53<br />
Biotehnički fakultet <strong>Podgorica</strong> ..............................................................................................................................................................................55<br />
Samostalni studijski program za obrazovanje učitelja na Albanskom jeziku .................................................................................................57<br />
Samostalni studijski program Farmacija .............................................................................................................................................................59<br />
Institut za strane jezike <strong>Podgorica</strong> ........................................................................................................................................................................61<br />
Institut za biologiju mora Kotor ............................................................................................................................................................................62<br />
Istorijski institut <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ....................................................................................................................................................................................65<br />
STUDENTSKI ŽIVOT<br />
Smještaj ....................................................................................................................................................................................................................66<br />
Prevoz .......................................................................................................................................................................................................................68<br />
Kreditiranje i stipendiranje ....................................................................................................................................................................................68<br />
Kulturno zabavni život ...........................................................................................................................................................................................69<br />
Centar informacionog sistema...............................................................................................................................................................................70<br />
<strong>Univerzitet</strong>ska biblioteka <strong>Podgorica</strong> .....................................................................................................................................................................72