Preuzmite VODIČ KROZ STUDIJE Fakulteta za sport i fizičko ...

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE NIKŠIĆ
Uredbu je potpisao predsjednik Vlade NRCG Blažo Jovanović
U Pravilniku o organizaciji i radu Više pedagoške škole na Cetinju, koji je objavljen u Službenom listu Narodne
Republike Crne Gore, broj 24, od l5. decembra 1947. godine u članu 8 je navedeno:„ Odsjek za spremanje
nastavnika viših razreda sedmogodišnjih škola ima sledeće grupe predmeta:
1. grupa: srpski jezik s jugoslovenskom književnošću kao glavni i ruski jezik, kao sporedni predmet;
2. grupa: ruski jezik s ruskom književnošću kao glavni i srpski jezik kao sporedni predmet;
3. grupa: istorija (opšta i narodna) i geografija, obadvije kao glavni predmeti;
4. grupa: biologija i hemija s mineralogijom obadvije kao glavni predmeti;
5. grupa: matematika i fizika, obadvije kao glavni predmet“
U Konkursu za upis na Višu pedagošku školu, koji je objavljen u Pobjedi od 9. avgusta l947. godine, zabilježeno
je da će Škola primiti 119 svršenih maturanata i 11 učitelja sa završenom učiteljskom školom.
Ljekarski pregled redovnih slušalaca (studenata) obavljen je l5 oktobra, dan kasnije izvršen je raspored
slušalaca po grupama, dok je redovna nastava počela l7. oktobra.
Najviša kulturna ustanova u Crnoj Gori, Viša pedagoška škola na Cetinju, otvorena je, dakle, u petak l7. oktobra
u prisustvu visokih zvaničnika i predstavnika Vlade Crne Gore. Prisutnima se obratio predsjednik Vlade Narodne
Republike Crne Gore Blažo Jovanović, koji je, između ostalog, rekao: „Pozdravljam otvaranje Više pedagoške
škole kao najveće kulturne tekovine crnogorskog naroda...Uvjeren sam da će Viša pedagoška škola omogućiti jači
naučni polet u našoj Republici i pravilno upoznavanje najširih narodnih masa sa slobodarskim i slavnim tradicjama
našega naroda...“
Zatim je direktor Više pedagoške škole Jagoš Jovanović održao predavanje o značaju Škole u kome
je istakao:„Ovaj dan je nesumljivo značajni datum u razvitku prosvjetnog i kulturnog života u našoj Narodnoj
Republici, jer Viša pedagoška škola u našim današnjim uslovima predstavlja vrlo veliku kulturnu tekovinu... Viša
pedagoška škola neće biti samo škola za vaspitavanje nastavničkih kadrova nego i važna kulturna ustanova u
kojoj će se razvijati pedagoška nauka, što je naročito važno za naše srednje i stručne škole...“
Škola je u početku radila kao dvogodišnja, od l952/53. kao trogodišnja, a od l955/56.opet kao dvogodišnja.
Upisivala je svršene učenike učiteljskih škola i gimnazija sve do l956. godine. Zakonom o Višoj pedagoškoj školi,
koji je donesen te godine, omogućeno je da se na odgovarajućim studijskim grupama primaju i svršeni učenici
drugih srednjih škola.
Pri Školi je, prema sjećanju Vukala Đerkovića iz 1947. godine, „osnovan fiskulturni aktiv „Iskra“ čiji su članovi svi
redovni studenti ove škole, a iz njega se granaju i razne fiskulturne sekcije. Uveden je sistem jutarnje gimnastike
– svakodnevno po 15 minuta prije početka predavanja, obavezno za sve slušaoce.“
Pedagoška akademija u Nikšiću
Uporedo sa Višom pedagoškom školom na Cetinju radila je i Učiteljska škola u Nikšiću, koje su uspješno
obavljale svoje obaveze prema društvu i stvarale neophodan prosvjetni kadar.
Ove škole prestaju da rade 1963. godine kada se osniva Pedagoška akademija u Nikšiću u čijem će prostoru
nataviti da rade obje škole.
„Takvo rješenje naizgled je predstavljalo jedan moderan koncept. Ali, budući nedovoljno proučen, kasnije se
pokazao kao neuspio eksperimenat, čije smo posljedice sagledali prvih godina života i rada ove škole u Nikšiću.
Obaveza škole koja je proizilazila iz Uredbe o njenom formiranju da se u jednom licu nađu tri stručnjaka bezmalo
je bila iluzija. Naime, na dvopredmetnim grupama kandidat je morao biti osposobljen za nastavnika oba izborna
predmeta i uz to za nastavnika razredne nastave. Zato je ubrzo došlo do toga da se ukidanjem prvog stupnja,
bolje rečeno njegovim odumiranjem, ponovo vraćamo na onakav koncept škole koja je bila na Cetinju. Treba
napomenuti da to nije bilo vraćanje na staro stanje škole u bukvalnom smislu te riječi. Izvjesna, tada ostvarena
rješenja, su i te kako progresivna ne samo na Višu pedagošku školu na Cetinju već i na mnoge više pedagoške
škole u zemlji...“ (Dušan – Dika Nikolić: „Povodom dvadesetpete godišnjice života i rada Više pedagoške škole na
62