21.01.2015 Views

Akcioni plan energetske efikasnosti za period 2010-2012

Akcioni plan energetske efikasnosti za period 2010-2012

Akcioni plan energetske efikasnosti za period 2010-2012

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

1.3.1. Makroekonomski poka<strong>za</strong>telji<br />

Prema makroekonomskim poka<strong>za</strong>teljima, crnogorske ekonomiju karakteriše stabilan ekonomski<br />

rast. Makroekonomske trendove u Crnoj Gori u 2006. godini (bazna godina <strong>za</strong> APEE), u poređenju<br />

sa prethodnim <strong>period</strong>om karakteriše:<br />

• ubr<strong>za</strong>ni realni privredni rast sa 4,0% u 2005. na 8,1% u 2006. godini i 6,9% u prvoj<br />

polovini 2007. godine;<br />

• odražavanje inflacije na niskom 2% nivou u 2006. godini i njeno povećanje u prvoj<br />

polovini 2007. godine,<br />

• brzo i stalno smanjivanje stope ne<strong>za</strong>poslenosti od 19,7% u 2005. na 14,7% u 2006. i<br />

12,2% u 2007. godini,<br />

• održavanje suficita javnog sektora na oko 3% BDP-a,<br />

• veliko povećanje izvo<strong>za</strong> (<strong>za</strong> 36,9% u 2006. godini) koje međutim prati još dosta veće<br />

ubr<strong>za</strong>nje rasta uvo<strong>za</strong> (<strong>za</strong> 54,7% u 2006. godini),<br />

• kretanja u međunarodnoj razmeni roba i usluga, koja vode ka brzom povećavanju<br />

deficita robne razmene, koji je dostigao izvanredno velike razmere od 31,6% u 2006.<br />

godini sa daljim trendom povećanja u 2007. godini. Suficit u bilansu dohodaka i<br />

tekućih transfera tek veoma malo ublažava ovaj deficit;<br />

• izvanredno veliko povećanje bruto kapitalne formacije, koja se podigla od sa 17,93%<br />

BDP u 2005. na 30.48% u 2006. godini sa daljim trendom povećanja u prvoj polovini<br />

2007. godine;<br />

• deficit na tekućem računu se u najvećoj mjeri pokriva neto prilivima stranih direktnih<br />

investicija, a u značajnoj meri i povećanjem ostalih inostranih investicija;<br />

• produktivnost rada se povećala <strong>za</strong> 3,7% u 2006. godini<br />

U modelu koji je korišten u Strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine kao bazna<br />

godina korišćena je 2003. godina. Međutim, na osnovu kretanja i makroekonomskih poka<strong>za</strong>telja<br />

može se uočiti da su trendovi isti i eventualne razlike u podacima ne utiču na preporuke date<br />

Strategijom.<br />

BDP u Crnoj Gori izražen primjenom službenog kursa u 2003. godini iznosio je 2.477 US$ po<br />

stanovniku, što je 8,7 puta manje od prosjeka u EU-15, ali je veći od BDP većine zemalja u regiji.<br />

U istoj godini, potrošnja finalne energije iznosila je 1.159 kilograma ekvivalentne nafte po<br />

stanovniku, što je 2,5 puta manje od prosjeka u EU-15, ali je slična potrošnji finalne energije<br />

ostalih zemalja u regiji. Bruto potrošnja električne energije iznosi 7.290 kWh po stanovniku, što<br />

je skoro jednako potrošnji u EU-15 i dva puta više od potrošnje zemalja u regiji.<br />

U strukturi BDP po pojedinim granama ekonomskih djelatnosti usko pove<strong>za</strong>nih sa energetikom,<br />

sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasa i vode iskazivali su porast u<br />

<strong>period</strong>u 2000-2003 (od 5,7 na 6,3%), dok se udio sektora vađenja rude i kamena smanjio sa 2,7%<br />

na 2,0%. Sektor prerađivačke industrije iskazuje udio od 9,6-12% u istom <strong>period</strong>u. Proizvodnja<br />

KAP-a <strong>za</strong>jedno sa rudnicima Boksita čini preko 21% ukupnog crnogorskog BDP-a.<br />

U <strong>period</strong>u od 1997-2006. godine ukupna potrošnja primarne energije rasla je prosječnom godišnjom<br />

stopom 3,7%. U istom <strong>period</strong>u je potrošnja uglja rasla prosječnom godišnjom stopom<br />

3,0%, i hidroenergije 5,4%. Ukupna potrošnja derivata nafte je rasla stopom 4,2%. Kao što je<br />

prika<strong>za</strong>no na slici 1.1, u strukturi ukupne potrošnje primarne energije najveći udio predstavljaju<br />

derivati nafte (32,3%), ugalj (30,1%), hidroenergija (19,6%) i drvo (5,3%) (Slika 1.1).<br />

15/12/<strong>2010</strong> 11

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!