Projektom koji finansira EU rukovodi Kancelarija Evropske Unije u ...
Projektom koji finansira EU rukovodi Kancelarija Evropske Unije u ...
Projektom koji finansira EU rukovodi Kancelarija Evropske Unije u ...
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Projektom</strong> <strong>koji</strong> <strong>finansira</strong> <strong>EU</strong> <strong>rukovodi</strong> <strong>Kancelarija</strong> <strong>Evropske</strong> <strong>Unije</strong> u Kosovu<br />
i implementiran od strane Cambridge Education, Centar za Obrazovanje Kosova (KEC),<br />
Education 2000+ Consulting i Tribal Helm.
KURIKULUM KOSOVA<br />
Republika e Kosovës<br />
Republika Kosova - Republic of Kosovo<br />
Qeveria –Vlada – Government<br />
Ministria e Arsimit, e Shkencës dhe e Teknologjisë<br />
Ministarstvo Obrazovanja Nauke i Tehnologije<br />
Ministry of Education Science &Technology<br />
KURIKULUM KOSOVA<br />
OSNOVNI KURIKULUM<br />
ZA SREDNJE OBRAZOVANJE<br />
NA KOSOVU<br />
(Razredi 10, 11 i 12)<br />
Avgust, 2012<br />
1
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE<br />
Ovaj dokument se izdaje na osnovu Odluke o odobrenju izdanja 18/2012 datuma 04.10.2012.<br />
Ovo izdanje je izrađeno uz podršku <strong>Evropske</strong> zajednice. Sadržaj ovog izdanja je pripremio<br />
Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije uz podršku konzorcijuma „Cambridge<br />
Education“ i ni na <strong>koji</strong> način ne može odražavati stavove <strong>Evropske</strong> zajednice.
KURIKULUM KOSOVA<br />
SADRŽAJ<br />
I. Uvod<br />
II. Opis OK<br />
III. Opis oblasti<br />
IV. Nastavni planovi i programi<br />
V. Izborna nastava<br />
VI. Opšta metodologija - uputstva<br />
VII. Ocenjivanje - opšta uputstva<br />
3
KURIKULUM KOSOVA<br />
REČNIK<br />
OK Osnovni kurikulum<br />
GIU Glavni ishodi učenja<br />
OK<br />
SK<br />
Oblast kurikuluma<br />
Stepen kurikuluma<br />
KK Kurikulum Kosova<br />
OKK Okvir kurikuluma Kosova<br />
IU Ishodi učenja<br />
MONT Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije<br />
V Veštine<br />
P Predmet<br />
IUP Ishodi učenja po predmetima<br />
NP Nastavni program<br />
T Tema<br />
IUT Ishodi učenja po temama<br />
RG Radna grupa<br />
4
KURIKULUM KOSOVA<br />
I. UVOD<br />
Bitnost osnovnog kurikuluma, struktura, ciljevi i principi douniverzitetskog<br />
obrazovanja, zajednička pitanja osnovnih kurikuluma<br />
Bitnost Osnovnog kurikuluma<br />
Osnovni kurikulum je dokument <strong>koji</strong> omogućuje da se u školama na Kosovu sprovodi Okvir<br />
kurikuluma Kosova, <strong>koji</strong> je MONT usvojio meseca avgusta 2011. godine. U ovom dokumenti<br />
su određeni ishodi učenja i kompetencije za razne oblasti života, koje su izražene u obliku<br />
činjeničnih i proceduralnih znanja, veština, stavova i vrednosti koje učenici treba da<br />
savladaju tokom raznih vremenskih perioda, i pristupi, metodologije sprovođenja,<br />
nadgledanje i procena. Ovim dokumentom se takođe uređuje dodela vremena za oblasti<br />
kurikuluma i njihova međusobna povezanost, <strong>koji</strong> zajedno omogućuju napredak u razvoju<br />
kompetencija učenika.<br />
Dokument Osnovnog kurikuluma podržava:<br />
• učenike u njihovom postepenom razvoju, u razvoju kompetencija za obrazovanje<br />
tokom celog života i u njihovoj društvenoj integraciji, pripremivši ih da se suoče sa<br />
životnim izazovima<br />
• nastavnike u planiranju i uspešnom sprovođenju njihovog rada sa decom – nastavne<br />
aktivnosti u učionici i van nje, i u odgovaranju na pitanja: Zašto i U koju svrhu treba<br />
da uče učenici; Šta, Kada, Koliko i Kako će učenici učiti, kao i Šta, Kada i Kako<br />
treba oceniti postignuća učenika – realizacija i efikasnost nastavnih aktivnosti, i<br />
• roditelje u tačnom praćenju postignuća njihove dece u postizanju kompetencija u<br />
određenim vremenskim periodima, na osnovu znanja, ponašanja, osećanja i stavova<br />
koje manifestuju u raznim životnim situacijama, u skladu sa ishodima učenja za<br />
oblasti i stepen kurikuluma.<br />
Struktura douniverzitetskog obrazovanja<br />
Formalni nivoi douniverzitetskog obrazovanja na Kosovu usklađeni su sa međunarodnim<br />
standardima klasifikacije obrazovanja (MSKO) koje je pripremio UNESCO, s tim da postoje<br />
razlike u sastavu strukture osnovnog kurikuluma za 1. stepen MSKO, <strong>koji</strong> obuhvata<br />
predškolski razred kao sastavni deo predškolskog obrazovanja. Svi formalni nivoi<br />
douniverzitetskog obrazovanja podeljeni su u formalne pod-nivoe <strong>koji</strong> se nazivaju – Stepeni<br />
kurikuluma, a <strong>koji</strong> imaju određene ciljeve i u funkciji su svog naziva. (Vidi nazive svakog<br />
stepena kurikuluma u dole prikazanoj tabeli i u Odeljku 2 ovog dokumenta).<br />
Osnovni kurikulumi su izrađeni za sve formalne nivoe douniverzitetskog obrazovanja:<br />
‣ Osnovni kurikulum za razvoj u ranom detinjstvu (od rođenja do 5. godine)<br />
‣ Osnovni kurikulum za predškolski razred i osnovno obrazovanje<br />
‣ Osnovni kurikulum za srednje niže obrazovanje<br />
‣ Osnovni kurikulum za srednje visoko obrazovanje (Osnovni kurikulum za gimnazije i<br />
osnovni kurikulum za srednje stručne škole)<br />
5
KURIKULUM KOSOVA<br />
Međunarod<br />
ni sistem<br />
klasifikacije<br />
obrazovanja<br />
- MSKO<br />
MSKO 3<br />
MSKO 2<br />
Formalni nivoi<br />
douniverzitets<br />
kog<br />
obrazovanja<br />
na Kosovu<br />
Srednje visoko<br />
obrazovanje<br />
(razredi X-XII)<br />
Srednje niže<br />
obrazovanje<br />
(razredi VI-IX)<br />
Stepeni kurikuluma<br />
XII razred<br />
X-XI razred<br />
VIII-IX razred<br />
VI-VII razred<br />
6. stepen kurikuluma:<br />
Konsolidacija<br />
i<br />
specijalizacija<br />
5. stepen kurikuluma:<br />
Osnovni opšti i stručni<br />
razvoj<br />
4. stepen kurikuluma:<br />
Utvrđivanje i orijentacija<br />
3. stepen kurikuluma:<br />
Dalji razvoj i orijentacija<br />
Osnovni<br />
kurikulumi<br />
Osnovni kurikulum<br />
za razrede X-XII<br />
srednjeg visokog<br />
obrazovanja<br />
Osnovni kurikulum<br />
za razrede VI-IX<br />
srednjeg nižeg<br />
obrazovanja<br />
MSKO 1<br />
MSKO 0<br />
Osnovno<br />
obrazovanje<br />
(razredi I-V)<br />
Osnovno<br />
obrazovanje<br />
razred III-V<br />
Osnovno<br />
obrazovanje<br />
razred I-II<br />
Predškolski<br />
pripremni<br />
razred<br />
Predškolsko<br />
vaspitanje i<br />
obrazovanje Uzrast 0-5<br />
godina<br />
2. stepen kurikuluma:<br />
Utvrđivanje i orijentacija<br />
1. stepen kurikuluma:<br />
Osnovno usvajanje<br />
Pripremni stepen<br />
kurikuluma:<br />
Vaspitanje u ranom<br />
detinjstvu<br />
Osnovni kurikulum<br />
za predškolski<br />
razred i razrede I-<br />
V osnovnog<br />
obrazovanja<br />
Osnovni kurikulum<br />
za predškolsko<br />
vaspitanje i<br />
obrazovanje<br />
Svaki osnovni kurikulum je usklađen sa opštim ciljevima douniverzitetskog obrazovanja i<br />
sprovodi se u skladu sa osnovnim principima iz Okvira kurikuluma Kosova.<br />
Ciljevi douniverzitetskog obrazovanja<br />
Na svakom formalnom nivou douniverzitetskog obrazovanja učenici treba da razviju znanja,<br />
veštine, stavove i vrednosti u skladu sa zahtevima demokratskog društva kroz:<br />
• kultivisanje ličnog i nacionalnog identiteta i državne i kulturne pripadnosti;<br />
• promovisanje opštih kulturnih i građanskih vrednosti;<br />
• razvoj lične odgovornosti, odgovornosti za druge, odgovornosti za društvo i životnu<br />
• sredinu;<br />
• obučavanje za život i rad u različitim društvenim i kulturnim kontekstima<br />
6
KURIKULUM KOSOVA<br />
• razvoj preduzetništva i korišćenje tehnologije;<br />
• obučavanje za doživotno učenje.<br />
Principi douniverzitetskog obrazovanja<br />
Sprovodljivost osnovnog kurikuluma obezbeđuje koherentnost i održivost svih formalnih<br />
nivoa douniverzitetskog obrazovanja, oslanjajući se na sledeće principe:<br />
Jednaka Sveobuhvatnost dece i mladih u kvalitetno obrazovanje.<br />
Razvoj kompetencija koje se ogledaju u ishodim a učenja, i koje svaki učenik treba da<br />
razvije progresivno i neprekidno tokom raznih perioda obrazovanja.<br />
Integrisani i koherentni podučavanje i učenje <strong>koji</strong>ma se promoviše potpuno učenje, u<br />
kojem se ogledaju povezanost i međusobna zavisnost prirodnog i okruženja koje je stvorio<br />
čovek sa znanjem i informacijama koje poseduju učenici o njima.<br />
Autonomija i fleksibilnost na nivou škole u sprovođenju osnovnog kurikuluma i izbornog<br />
dela kurikuluma, <strong>koji</strong> se ogledaju u izradi godišnjih nastavnih programa i u metodologiji<br />
podučavanja i učenja.<br />
Odgovornost i polaganje računa <strong>koji</strong> se ogledaju u stvaranju kulture za formativno<br />
ocenjivanje – praćenje napretka u sprovođenju zahteva novog kurikuluma, putem sakupljanja<br />
i analize podataka, beleženja izazova i rešenja za bolji učinak u ispunjavanju zahteva<br />
kurikuluma i poboljšanja kvaliteta obrazovanja.<br />
Zajednička pitanja dokumenata osnovnog kurikuluma<br />
Svi dokumenti osnovnog kurikuluma izrađeni su na osnovu jednog sistema od šest ključnih<br />
kompetencija, koje su u skladu sa ciljevima douniverzitetskog obrazovanja i sa sedam oblasti<br />
kurikuluma. Šest ključnih kompetencija koje su prisutne u svakom dokumentu osnovnog<br />
kurikuluma su:<br />
1. kompetencija za komunikaciju i izražavanje;<br />
2. kompetencija za razmišljanje;<br />
3. kompetencija za učenje;<br />
4. kompetencija za život, rad i zaštitu okoline;<br />
5. lična kompetencija;<br />
6. građanska kompetencija.<br />
A sedam oblasti kurikuluma koje su prisutne u svim osnovnim kurikulumima su:<br />
1. Jezici i komunikacija<br />
2. Umetnosti<br />
3. Matematika<br />
4. Prirodne nauke<br />
5. Društvo i okolina<br />
7
KURIKULUM KOSOVA<br />
6. Zdravlje i dobrobit<br />
7. Život i rad<br />
Ishodi učenja po stepenima i ishodi učenja po oblastima omogućuje razlikovanje<br />
kompetencija i oblasti kurikuluma na svakom formalnom nivou obrazovanja i svakom<br />
stepenu kurikuluma (vidi odeljke II i III ovog dokumenta).<br />
Struktura osnovnog kurikuluma<br />
• Osnovni kurikulum u svom delokrugu sadrži sledeću strukturu:<br />
• Delokrug i opšti opis formalnog nivoa odgovarajućeg sistema obrazovanja;<br />
• Delokrug stepena kurikuluma za odgovarajući formalni nivo;<br />
• Ishode učenja (GIU) za glavne stepene kurikuluma <strong>koji</strong>ma se izražava obavezni nivo<br />
postizanja ključnih kompetencija na kraju svakog stepena kurikuluma;<br />
• Kako se ishodi učenja za glavne stepene kurikuluma koriste u nastavnom procesu i<br />
procesu ocenjivanja:<br />
• Zahtevi za napredovanje tokom formalnih nivoa obrazovanja, uključujući minimalne<br />
zahteve za prelaz sa jednog glavnog stepena kurikuluma na drugi,<br />
• Kriterijumi i oblici ocenjivanja.<br />
• Oblasti kurikuluma i njihov delokrug po glavnim stepenima kurikuluma;<br />
• Ishode učenja za oblasti kurikuluma za svaki stepen kurikuluma;<br />
• Kako se ovi ishodi učenja upotrebljavaju u nastavnom procesu i procesu ocenjivanja:<br />
• Zahtevi za napredovanje u oblastima kurikuluma, uključujući minimalne zahteve za<br />
prelaz sa jednog glavnog stepena kurikuluma na drugi,<br />
• Kriterijumi i oblici ocenjivanja,<br />
• Nastavni program;<br />
• Predmete u okviru oblasti kurikuluma i njihov delokrug;<br />
• Uputstva (metodologije) za organizovanje nastave;<br />
• Ocenjivanje učenika;<br />
• Aspekte sprovođenja.<br />
8
KURIKULUM KOSOVA<br />
II. OSNOVNI KURIKULUM ZA SREDNJE VISOKO OBRAZOVANJE<br />
Osnovni kurikulum za srednje visoko obrazovanje<br />
Struktura kurikuluma<br />
Karakteristike srednjeg visokog obrazovanja<br />
Kompetencije učenja<br />
Stepeni kurikuluma<br />
Sprovođenje ishoda učenja za stepene kurikuluma<br />
Oblasti osnovnog kurikuluma<br />
1. Osnovni kurikulum<br />
Osnovni kurikulum za srednje visoko obrazovanje (gimnazije) i stručne škole je osnovni<br />
dokument <strong>koji</strong>m se regulišu nastava, učenje, metodologija, ocenjivanje, itd., na trećem nivou<br />
obrazovanja na Kosovu. Ovaj dokument, čije odredbe izrađuje MONT, je obavezan za sve<br />
obrazovne ustanove na Kosovu. Osnovni kurikulum je izrađen na osnovu Okvira kurikuluma<br />
Kosova.<br />
Ovaj dokument služi nastavnicima, učenicima, roditeljima, direktorima škola i zajednici<br />
uopšte.<br />
Prema Okviru kurikuluma Kosova postoje dva profila srednje visoke škole, a to su:<br />
Opšta gimnazija: Na nivou srednjeg visokog obrazovanja postojaće tri profila<br />
gimnazije:<br />
1. Gimnazija društvenih i jezičkih nauka<br />
2. Gimnazija prirodnih nauka<br />
3. Specijalizovana gimnazija (umetnička, matematička, jezička, tehnička, itd.)<br />
Stručne škole<br />
1. Poljoprivredna škola<br />
2. Tehnička škola (elektrotehnička, mašinska, građevinska, grafička, saobraćajna)<br />
3. Medicinska škola<br />
4. Škola – ekonomija i administracija<br />
5. Hemijsko-tehnološka škola<br />
6. Umetnička škola<br />
Škole opšteg smera (gimnazije)<br />
Na 5. Stepenu kurikuluma i 6. Stepenu kurikuluma oblasti kurikuluma su:<br />
9
KURIKULUM KOSOVA<br />
Prirodne nauke koje se realizuju kroz posebne predmete (fizika, hemija, biologija i<br />
astronomija jedino na SK6). Na ovom nivou u posebnim slučajevima predmet geografije će<br />
se održavati kao predmet prirodnih nauka.<br />
Društvo i sredina u školama opšteg smera (gimnazije) realizuje se kroz posebne predmete:<br />
istorija, geografija, građansko obrazovanje, sociologija, psihologija, logika i filozofija, pri<br />
čemu se stavlja naglasak na razvoj odgovarajućih ključnih kompetencija na uravnotežen<br />
način.<br />
Nastavna iskustva koje ova oblast na SK5 i SK6 pruža učenicima stručnih škola realizuju se<br />
kroz integrisane predmete društvenih nauka, uključujući aspekte građanskog obrazovanja,<br />
istorije i geografije, <strong>koji</strong> se zasnivaju na tematskom pristupu.<br />
Učenici će se kroz ovu oblast kurikuluma upoznati sa vrednostima i normama društvenog<br />
života u demokratskom društvu. Oni će društvenim pojavama pristupiti sa istorijske,<br />
sociološke, ekonomske, psihološke i međukulturalne tačke gledišta.<br />
Stručne škole će imati koristi od izbornog dela časova, tako što će fond of 10% časova<br />
dodeliti stručnom obrazovanju. Ovaj fond zajedno sa 50% časova iz oblasti „Život i rad”,<br />
činiće 60 % vremena stručne nastave. Preostali procenat vremena je posvećen ostalim<br />
oblastima kurikuluma koje će se primenjivati u profesijama.<br />
U stručnim školama će se nastava kroz oblasti kurikuluma „Prirodne nauke“ i „ Društvo i<br />
sredina“ realizovati kroz integrisane predmete u funkciji sprovođenja određenih profesija.<br />
U dole navedenoj tabeli ilustrovana je raspodela oblasti kurikuluma po nivoima i stepenima<br />
kurikuluma.<br />
Oblasti<br />
kurikuluma<br />
Jezici i<br />
komunikacija<br />
Umetnosti<br />
Nastavni predmeti po stepenima kurikuluma, Nivo III (Razredi 10 - 12)<br />
SK5<br />
Razredi X i XI<br />
(Opšte<br />
obrazovanje)<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Drugi jezik<br />
Ostali jezici<br />
Likovno<br />
vaspitanje<br />
Muzičko<br />
vaspitanje<br />
Razredi X i XII<br />
(Stručno<br />
obrazovanje i<br />
obuka - SOO)<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Ostali jezici<br />
Primenjene<br />
umetnosti<br />
10<br />
SK6<br />
Razred XII<br />
(Opšte<br />
obrazovanje)<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Drugi jezik<br />
Ostali jezici<br />
Likovno<br />
vaspitanje<br />
Muzičko<br />
vaspitanje<br />
Razred XII<br />
(Stručno<br />
obrazovanje i<br />
obuka - SOO)<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Ostali jezici<br />
Primenjene<br />
umetnosti<br />
Matematika Matematika Matematika Matematika Matematika<br />
Prirodne nauke Biologija<br />
Fizika<br />
Hemija<br />
Prirodne nauke Biologija<br />
Fizika<br />
Hemija<br />
Prirodne nauke<br />
Društvo i<br />
sredina<br />
Istorija<br />
Geografija<br />
Građansko<br />
obrazovanje<br />
Sociologija<br />
Psihologija<br />
Filozofija<br />
Društvo i sredina<br />
Astronomija<br />
Istorija<br />
Geografija<br />
Sociologija<br />
Psihologija<br />
Filozofija<br />
Društvo i sredina
KURIKULUM KOSOVA<br />
Zdravlje i Zdravlje i dobrobit Zdravlje i dobrobit Zdravlje i dobrobit Zdravlje i dobrobit<br />
dobrobit Fizičko vaspitanje Fizičko vaspitanje Fizičko vaspitanje Fizičko vaspitanje<br />
Život i rad Život i rad Život i rad Život i rad Život i rad<br />
2. Srednje visoko obrazovanje (razredi 10 - 12)<br />
Srednje visoko obrazovanje se zasniva na jednom opširnijem, dubljem i specijalizovanijem<br />
procesu učenja, imajući u vidu:<br />
• Buduću orijentaciju učenika na akademske studije,<br />
• Orijentaciju na stručne kvalifikacije (uključujući neuniverzitetsko više obrazovanje) i/ili<br />
ulaženje u tržište rada kao kvalifikovani radnici i<br />
• Potrebu da se oni opreme veštinama za učenje tokom celog života.<br />
Na ovom nivou, kako u opštim školama (gimnazijama) tako i u stručnim školama, proces<br />
usvajanja znanja i razvoja veština, vrednosti i stavova zasniva se na potrebi da mladi<br />
preuzmu odgovornost za njihov život, da kao aktivni i sposobni građani učestvuju u<br />
društvenim događanjima i da se uspešno uključe u tržište rada. Stoga se učenici izlažu<br />
jednom izazovnijem procesu usvajanja znanja i razvoja njihovog intelektualnog,<br />
emocionalnog i fizičkog potencijala.<br />
3. Struktura osnovnog kurikuluma<br />
U osnovnom kurikulumu za gimnazije detaljno se opisuju:<br />
- vrsta gimnazije<br />
- kompetencije učenja za ovaj nivo<br />
- stepeni kurikuluma<br />
- ishodi učenja po stepenima kurikuluma<br />
- opis oblasti kurikuluma<br />
4. Kompetencije za učenje<br />
Kompetencije se ogledaju u ishodima učenja, <strong>koji</strong> su uopšteni i podrazumevaju ono što<br />
učenici treba da postignu na progresivan i neprekidan način do kraja obaveznog<br />
obrazovanja. Kompetencije obuhvataju jedan integrisan i koherentan sistem primenjivih i<br />
prenosivih znanja, veština i stavova, koje će učenicima pomoći da se suoče sa izazovima<br />
digitalne epohe tržišne ekonomije, koja se zasniva na znanju, u svetu međusobno zavisnih<br />
odnosa.<br />
Kompetencije predviđene Okvirom kurikuluma Kosova proizilaze iz opštih ciljeva<br />
douniverzitetskog obrazovanja i određuju glavne ishode učenja, koje učenici treba da<br />
postignu na progresivan i neprekidan način tokom douniverzitetskog obrazovanja.<br />
Glavne kompetencije predviđene za sistem douniverzitetskog obrazovanja na Kosovu su:<br />
1. kompetencije za komunikaciju i izražavanje;<br />
11
KURIKULUM KOSOVA<br />
2. kompetencije za razmišljanje;<br />
3. kompetencije za učenje;<br />
4. kompetencije za život, rad i zaštitu okoline<br />
5. lične kompetencije;<br />
6. građanske kompetencije<br />
Kompetencije za komunikacije i izražavanje, kompetencije za razmišljanje i kompetencije za<br />
učenje su instrumentalne prirode: one čine osnovu za ostale kompetencije, koje su više<br />
povezane sa okolnostima i određenim sadržajem, kao što su kompetencije neophodne za<br />
lični, javni i profesionalni život.<br />
Kompetencije za komunikaciju i izražavanje (“efektivni komunikator”)<br />
Kako bi se deca i mladi razvili u ličnosti, kako bi učili i aktivno učestvovali u društvu,<br />
potrebno im je shvatanje poruka koje im se šalju i pravilno izražavanje jezikom, simbolima,<br />
znacima, kodovima i umetničkim oblicima. Učenici se za postizanje efikasne komunikacije,<br />
podstiču da na nezavisan, kritičan i kreativan način iskoriste sredstva i mogućnosti<br />
komunikacije i izražavanja.<br />
Kompetencije za razmišljanje („Kreativni mislilac”)<br />
Pristup i obrada znanja na nezavisan, efikasan i odgovoran način su veoma bitni za učenje,<br />
ali i za donošenje odluka u svrhu potpuno svesnog rešavanja problema i imajući u vidu uticaj<br />
i posledice određenih odluka i postupaka. Imajući u vidu složenost današnjeg društva i<br />
ekonomije, <strong>koji</strong> se zasnivaju na znanjima, upravljanje znanjem je postalo jedna od najbitnijih<br />
sposobnosti za XXI vek. Međutim, pored kompetencije za identifikovanje i pristupanje<br />
informacijama/izvoru znanja, učenici moraju razviti i kapacitet za pristupanje znanju na<br />
kritičan, kreativan i interaktivan način.<br />
Kompetencija za doživotno učenje („Uspešan učenik“)<br />
U trenutnim trendovima razvoja društva, nauke, tehnologije i ekonomije ne možemo težiti<br />
savladavanju svih neophodnih znanja, veština i sposobnosti kroz školu. Stoga se od škole<br />
očekuje da kod učenika postavi solidnu obrazovnu osnovu i da ih pripremi za proces učenja<br />
tokom celog života.<br />
Škola se za „uspeh učenika“ stalno angažuje u negovanju prirodne radoznalosti dece i<br />
mladih, kao i zainteresovanosti za učenje i razvoj kompetencije za učenje. Pored toga, škola<br />
treba da se upozna sa efikasnim stilovima i strategijama učenja.<br />
Kompetencija za život, rad i zaštitu okoline („Produktivni doprinosilac”)<br />
Škola treba da pripremi učenike da žive i rade u jednom međusobno zavisnom svetu i da se<br />
suoče sa konkurentnom globalnom ekonomijom. Život i rad u XXI veku zahtevaju<br />
sposobnosti za suočavanje sa nepredvidivim izazovima, kao i kapacitete za iskorišćavanje<br />
mogućnosti za lični napredak i unapređenje Društva i sredine.<br />
12
KURIKULUM KOSOVA<br />
Kako bi učenici razvili ove sposobnosti škola treba da im pomogne da shvate međusobnu<br />
zavisnost među ekonomskim, političkim i kulturnim pojavama lokalnog i globalnog društva.<br />
Ona među učenicima treba da neguje usmerenost na budućnost, preduzetništvo i održivu<br />
motivaciju za ispunjenje ciljeva. U isto vreme, škola treba da se angažuje da učenike suoči<br />
sa ekološkim pitanjima, i tako ih senzibilizuje o ulozi svakog pojedinca u zaštiti i unapređenju<br />
sredine.<br />
Lične kompetencije (“Zdrav pojedinac”)<br />
Škole pripremaju učenike da se na efikasan i konstruktivan način uključe u porodični,<br />
društveni i poslovni život. U ovom kontekstu, učenici su podržani kako bi se informisali o sebi<br />
i kako bi postigli samopouzdanje, ali istovremeno i bili otvoreni i imali poverenja u druge.<br />
Građanske kompetencije (“Odgovoran građanin”)<br />
Učenje o tome kako živeti zajedno smatra se glavnim izazovom današnjice i sutrašnjice. Ova<br />
kompetencija obezbeđuje da učenici budu u stanju da se ponašaju kao odgovorni građani,<br />
uzimajući u obzir uži i širi kontekst.<br />
5. Stepeni kurikuluma<br />
Okvirom kurikuluma Kosova definiše se koncept stepena kurikuluma na osnovu zajedničkih<br />
karakteristika koje se odnose na socijalno-psihološki razvoj deteta. Stepeni kurikuluma imaju<br />
zajedničke.<br />
• ključne kompetencije koje treba postići;<br />
• zahteve za napredovanje;<br />
• mehanizme za organizovanje iskustava učenja; i<br />
• kriterijume za ocenjivanje.<br />
Stepeni kurikuluma za srednje visoko obrazovanje<br />
Okvir kurikuluma je strukturisan u stepene kurikuluma, <strong>koji</strong> predstavljaju vremenske periode<br />
zajedničkih karakteristika koje se odnose na razvoj dece i zahteve kurikuluma.<br />
Stepeni kurikuluma predstavljaju referentnu tačku za razvoj učenika, organizovanje<br />
nastavnih aktivnosti, pristup i kriterijume za ocenjivanje u pravcu postizanja ključnih<br />
kompetencija u skladu sa OKK-om. Osnovni kurikulum za treći nivo sastoji se iz dva stepena,<br />
a to su peti stepen (10. i 11. razred) i šesti stepen (12. razred).<br />
Peti stepen kurikuluma – Opšte obrazovanje i stručno obrazovanje<br />
Ovaj stepen obuhvata X i XI razred. Cilj ovog stepena je da učenike suoči sa dubljim<br />
proučavanjem i specijalizovanijim učenjem u smislu akademske pripreme za više<br />
obrazovanje i/ili za pristupanje tržištu rada. Učenici se suočavaju sa izazovima <strong>koji</strong> im<br />
omogućuju:<br />
13
KURIKULUM KOSOVA<br />
• razvoj samopouzdanja;<br />
• dublje i specijalizovanije proučavanje, koristeći sposobnosti za iskorišćavanje raznih<br />
izvora, sa kritičkim pristupom raznim podacima <strong>koji</strong> su im na raspolaganju;<br />
• razvoj želje za predanost i održivost u postizanju većih uspeha, u smislu učenja i<br />
pripreme za karijeru i lični, profesionalni i javni život;<br />
• pripremu da preuzmu odgovornost za svoj život, da aktivno učestvuju u društvenom<br />
životu kao odgovorni i sposobni građani, kako bi uspešno konkurisali na tržištu rada.<br />
Razvoj kao pojedinci i kao članovi društva, <strong>koji</strong> su sposobni i poseduju neophodne<br />
kapacitete za život i rad i za suočavanje sa promenama u lokalnoj i globalnoj<br />
ekonomiji, i da uče kako da rešavaju probleme u raznim situacijama u ličnom i<br />
profesionalnom životu;<br />
• priprema za život, kako bi živeli nezavisno i kako bi se suočili sa izazovima i<br />
mogućnostima koje pruža savremeno društvo, i kako bi odgovorno i informisano<br />
donosili odluke i postupali tokom celog svog života.<br />
Šesti stepen kurikuluma - Konsolidacija i specijalizacija<br />
Ovaj stepen obuhvata XII razred.<br />
Ovo je faza prelaženja iz adolescencije u fazu zrelosti, tokom koje učenici treba da<br />
konsoliduju opšte iskustvo u školi i da se pripreme za zahteve jedne nove faze u njihovom<br />
životu i više obrazovanje. U programima srednjih škola učenici će se pripremiti da se uključe<br />
u tržište rada kao vešti radnici. Učenici će se izložiti izazovima kako bi:<br />
• pokazali sposobnosti za identifikaciju neophodnih izvora i za kritičko pristupanje<br />
raznim podacima;<br />
• pokazali sposobnost za nezavisno donošenje odluka i za preuzimanje odgovornosti<br />
za lične odluke i postupka;<br />
• pokazali svoju posvećenost stalnom angažovanju za učenje, za dalje studije i/ili za<br />
stručni razvoj;<br />
• pokazali sposobnosti za razvoj i unapređenje strategija za planiranje karijere kroz<br />
potraživanje primera i inovacija, koje pomažu razvoju ideje o preduzetništvu;<br />
• pokazali sposobnosti za menjanje koncepta o karijeri, kroz traženje jednog šireg<br />
spektra poslova, imajući u vidu bitnost razvijanja prenosivih sposobnosti za poslovne<br />
mogućnosti u budućnosti;<br />
• angažovanje u proces planiranja lične karijere kroz istraživanje mogućnosti za<br />
postsekundarne kvalifikacije, spoznajući činjenicu da će se stavovi i potrebe za rad i<br />
donošenje odluka stalno menjati.<br />
14
KURIKULUM KOSOVA<br />
Tabela strukture trećeg nivoa:<br />
Međunarodni<br />
sistem klasifikacije<br />
obrazovanja<br />
MSKO 3<br />
Nivoi formalnog<br />
sistema<br />
obrazovanja<br />
Srednje visoko<br />
obrazovanje (razredi<br />
Stepeni kurikuluma Razredi Uzrast<br />
Stepen kurikuluma 6:<br />
Konsolidacija i<br />
specijalizacija<br />
X-XII) Stepen kurikuluma 5:<br />
Osnovno opšte<br />
obrazovanje i stručno<br />
obrazovanje<br />
XII<br />
17<br />
XI 16<br />
X 15<br />
Očekuje se da učenici do kraja petog stepena (razredi 10 i 11) savladaju predviđene<br />
kompetencije koje se zasnivaju na ishodima učenja (IU) za stepen i nivo.<br />
6. Ishodi učenja po stepenima<br />
Ishodi učenja po stepenima opisuju šta jedan učenik treba da zna, veruje, vrednuje i bude u<br />
stanju da uradi na kraju stepena kurikuluma. Ishodi učenja izražavaju niz domena,<br />
uključujući: znanja, razumevanje, veštine, stavove, kompetencije i vrednosti. Predviđa se da<br />
će ishode učenja savladati svi učenici na kraju jednog stepena kurikuluma, međutim ishodi<br />
učenja ne pokrivaju sve što su učenici naučili ili je trebalo da nauče tokom jednog određenog<br />
stepena. Njima se izražavaju osnovni zahtevi za postignuća ka savladavanju ključnih<br />
kompetencija prilikom završetka jednog određenog stepena kurikuluma. Ishodi učenja po<br />
stepenima promovišu dalju integraciju oblasti kurikuluma u cilju razvoja ključnih<br />
kompetencija, određenih Okvirom kurikuluma. Njima se izražavaju očekivanja nastavnika,<br />
organa nadležnih za obrazovanje, roditelja i društva u vezi sa konkretnim, merljivim<br />
postignućima učenika na kraju svakog stepena kurikuluma. Ishodi učenja predstavljaju<br />
preduslov za prelaženje sa jednog stepena na drugi.<br />
Peti stepen kurikuluma - Opšte obrazovanje i stručno obrazovanje<br />
Ovaj stepen obuhvata X i XI razred. Cilj ovog stepena je da učenike suoči sa dubljim<br />
proučavanjem i specijalizovanijim učenjem u smislu akademske pripreme za više<br />
obrazovanje i/ili za pristupanje tržištu rada. Učenici se suočavaju sa izazovima <strong>koji</strong> im<br />
omogućuju:<br />
• razvoj samopouzdanja;<br />
• dublje i specijalizovanije proučavanje, koristeći sposobnosti za iskorišćavanje raznih<br />
izvora, sa kritičkim pristupom raznim podacima <strong>koji</strong> su im na raspolaganju;<br />
• razvoj želje za predanost i održivost u postizanju većih uspeha, u smislu učenja i<br />
pripreme za karijeru i lični, profesionalni i javni život;<br />
• pripremu da preuzmu odgovornost za svoj život, da aktivno učestvuju u društvenom<br />
životu kao odgovorni i sposobni građani, kako bi uspešno konkurisali na tržištu rada.<br />
Razvoj kao pojedinci i kao članovi društva, <strong>koji</strong> su sposobni i poseduju neophodne<br />
kapacitete za život i rad i za suočavanje sa promenama u lokalnoj i globalnoj<br />
15
KURIKULUM KOSOVA<br />
ekonomiji, i da uče kako da rešavaju probleme u raznim situacijama u ličnom i<br />
profesionalnom životu;<br />
• priprema za život, kako bi živeli nezavisno i kako bi se suočili sa izazovima i<br />
mogućnostima koje pruža savremeno društvo, i kako bi odgovorno i informisano<br />
donosili odluke i postupali tokom celog svog života.<br />
Očekuje se da učenici do kraja petog stepena (razredi 10 i 11) savladaju predviđene<br />
kompetencije koje se zasnivaju na ishodima učenja (IU) za stepen i nivo.<br />
B<br />
r.<br />
Glavni ishodi učenja po stepenu 5 i<br />
ključne kompetencije<br />
I Kompetencija za komunikaciju i<br />
izražavanje-efektivni komunikator<br />
1. Izražava se kroz jedan oblik<br />
komunikacije na određenu temu u<br />
jednom materijalu (prezentaciji) od 200<br />
reči i ukazuje na glavna pitanja<br />
pokrenuta u ovom radu (prezentaciji).<br />
2. Čita tečno tekst na maternjem jeziku<br />
sačinjen od 3-5 pasusa, odgovora na<br />
postavljena pitanja o vrsti teksta, stilu<br />
pisanja, govori o nameri i povezanosti<br />
između sadržaja pasusa.<br />
3. Diskutuje u grupi na konstruktivan način<br />
na maternjem ili na engleskom jeziku, u<br />
vremenskom periodu od ne više od 10<br />
min, davajući i primajući povratne<br />
informacije o određenoj temi iz neke<br />
nastavne oblasti ili svakodnevnog života.<br />
4. Pravilno koristi standardnu strukturu i<br />
pravila pravopisa na maternjem jeziku u<br />
različitim kontekstima i oblicima pisanja<br />
npr. esej, imejl, formalno i neformalno<br />
pismo, itd.<br />
5. Tečno čita tekst na stranom jeziku sa<br />
sadržajem od nekoliko pasusa i kroz<br />
konkretne primere govori o nekoliko<br />
sličnosti između strukture rečenice tog i<br />
maternjeg jezika.<br />
6. Piše tekst na maternjem, engleskom ili<br />
nekom drugom stranom jeziku o nekoj<br />
temi iz svakodnevnog života, od 3 do 5<br />
pasusa, sa strukturom pravopisa i<br />
drugim elementima i nakon toga taj tekst<br />
predstavlja drugima koristeći pravilno<br />
govor.<br />
7. Piše jedan esej, od jedne ili najviše dve<br />
stranice, o estetskim vrednostima<br />
određenih umetničkih dela (poezija,<br />
proza, muzički deo, umetnički deo, ples,<br />
Nivo učenikovog<br />
DOSTIGNUĆA Vrste podrške za učenika<br />
1 2 3 4 5 Popra Načini Podršk<br />
vna<br />
a za<br />
podrš<br />
talento<br />
ka<br />
vane<br />
16<br />
Načini
KURIKULUM KOSOVA<br />
itd.) poštujući organizaciju i korake<br />
pisanja jednog eseja.<br />
8. Predstavlja jedan umetnički, humanitarni,<br />
eksperimentalni itd., projekat iz različitih<br />
nastavnih oblasti, sačinjen od strane<br />
pojedinca ili grupe, o određenoj temi,<br />
koristeći efektivno informativnu i drugu<br />
tehnologiju.<br />
9. Efektivno koristi ITK tokom komunikacije<br />
i interakcije sa drugima u svakodnevnom<br />
životu, uključujući i učenje novih<br />
podataka i vršenje školskih zadataka.<br />
II Kompetencija za razmišljanje –<br />
Kreativan mislilac<br />
1. U različitim oblicima izražavanja<br />
predstavlja način prikupljanja, selekcije i<br />
klasifikacije podataka za različite<br />
nastavne oblasti ili određenu temu, pruža<br />
argumente o aktuelnom razvoju<br />
relevantne teme (npr. tema iz oblasti<br />
nauke, kulture, umetnosti, sporta,<br />
zdravstva, društva, sredine itd.).<br />
2. Upoređuje najmanje 3 različita izvora<br />
informacija pri obradi jedne iste teme,<br />
argumentuje tačnost, okolnosti, pronalazi<br />
sličnosti i različitosti i na osnovu ranije<br />
definisanih kriterijuma, ispred drugih, u<br />
različitim oblicima izražavanja,<br />
predstavlja glavne zaključke, koristeći<br />
informativnu tehnologiju.<br />
3. Sačinjava jedan tekstualni zadatak, ili<br />
stvara jednu logičnu situaciju iz<br />
svakodnevnog života, koja sadrži jednu<br />
poruku i koja zahteva matematičko ili<br />
naučno rešavanje problema i na osnovu<br />
prethodnih znanja, pred drugima<br />
predstavlja način/postupak rešavanja<br />
problema.<br />
4. Daje primer rešavanja jednog datog<br />
problema (unutar ili van razreda) jedne<br />
određene teme iz nastavne oblasti,<br />
deleći ga na manje korake i davajući<br />
objašnjenja za korake, kroz različite<br />
oblike izražavanja.<br />
5. Precizno računa budžetni trošak za<br />
određenu aktivnost (npr. ekskurzija,<br />
proslava dana škole, takmičenje u<br />
znanju, obrazovni program za televiziju,<br />
itd.) koju ispred razreda predstavlja<br />
usmeno i pismeno, koristeći<br />
matematičko obrazloženje.<br />
6. Procenjuje tačnost datog rezultata npr.<br />
(rezultat jednog zadatka iz matematike,<br />
nauke, društva, sredine itd.) <strong>koji</strong> se<br />
možda dobio uz primenu poznatih<br />
17
KURIKULUM KOSOVA<br />
formula ili primenom određenih<br />
postupaka, i donosi zaključke o tačnosti<br />
donete procene.<br />
7. Uspešno predstavlja rezultate jednog<br />
rada ili eksperimentalnog zadatka za<br />
jednu određenu temu iz nastavne oblasti<br />
(npr.: nauke, tehnologije itd.)<br />
sprovedene u školskoj laboratoriji,<br />
radionici ili negde drugo, koristeći<br />
informativnu tehnologiju pruža<br />
argumente <strong>koji</strong> povezuju ishode<br />
eksperimentalnog rada sa teorijskim<br />
uputstvima.<br />
8. Stvara jedno dvodimenzionalno ili<br />
trodimenzionalno umetničko delo sa<br />
porukama iz jedne nastavne oblasti i<br />
pred vršnjacima objašnjava korake<br />
stvaranja tog umetničkog dela.<br />
9. Sa grupom vršnjaka/učenika dizajnira<br />
internet stranicu za interaktivno<br />
korišćenje od strane učenika, o pitanjima<br />
iz raznih nastavnih oblasti, pravilno je<br />
održava i predstavlja model kako bi<br />
podstakao vršnjake da informacije<br />
koriste odgovorno.<br />
1<br />
0<br />
III<br />
Simulira situaciju donošenja jedne<br />
odluke o njegovom/njenom životu ili<br />
rešavanja jednog problema od<br />
društvenog interesa, na odgovoran način<br />
povezuje donetu odluku sa posledicama,<br />
u određeno vremenskom intervalu,<br />
vršnjacima predstavlja situaciju tokom<br />
debate, i na osnovu ovog iskustva,<br />
donosi odluke i inicijative korisne za<br />
sebe, školu i šire.<br />
Kompetencije učenja - Uspešan<br />
učenik<br />
1. Demonstrira funkcionalne veštine u<br />
pisanju i čitanju, matematici,<br />
svakodnevnom životu, ispunjavanju<br />
raznih uslova za obavljanje jednog<br />
zadatka ili aktivnosti, i tokom<br />
savladavanja novih znanja u nekoj<br />
određenoj nastavnoj oblasti.<br />
2. Efektivno iskorišćava prethodno<br />
iskustvo tokom rešavanja različitih<br />
situacija u svakodnevnom životu ili<br />
tokom obavljanja jednog zadatka ili<br />
aktivnosti u nekoj određenoj nastavnoj<br />
oblasti, diskutuje i deli svoja iskustva sa<br />
drugima o najpraktičnijim načinima<br />
korišćenja dosadašnjih iskustava radi<br />
sticanja novih znanja.<br />
3. Postavlja pitanja i daje strukturirano<br />
mišljenje za rešavanje jednog problema<br />
18
KURIKULUM KOSOVA<br />
ili zadatka jedne određene teme,<br />
sumirajući najmanje dve korišćene<br />
radnje koje određuju dalji pravac učenja<br />
o datoj temi ili problemu.<br />
4. Rešava jedan određeni nastavni<br />
problem ili situaciju iz svakodnevnog<br />
života na osnovu jednog datog plana i<br />
na osnovu dobijenog rezultata dokazuje<br />
tačnost planiranja i kroz primere<br />
pokazuje kako će sprovoditi istu<br />
strategiju u drugim kontekstima i<br />
situacijama tokom učenja.<br />
5. Uspešno priprema sadržaj ličnog<br />
dosijea (portfolija) sa najmanje 900 reči,<br />
u cilju samo-vrednovanja svog napretka<br />
u određenoj nastavnoj oblasti, na kraju<br />
rezimea navodi nekoliko pitanja koja<br />
dokazuju njegov napredak i neke<br />
potrebe neophodne za dalje<br />
unapređenje.<br />
6. Nezavisno i efektivno koristi<br />
informativnu tehnologiju i druge<br />
informativne izvore radi prikupljanja<br />
materijala za rešavanje jednog<br />
određenog problema ili zadatka, koje<br />
kasnije analizira, klasifikuje i predstavlja<br />
drugima kroz ITK ili neki drugi način<br />
izražavanja.<br />
7. Na pravilan način zahteva i koristi<br />
savete i informacije za prevazilaženje<br />
poteškoća u učenju neke određene<br />
nastavne oblasti i nakon toga<br />
predstavlja postignute rezultate.<br />
8. Predstavlja svoje lične ideje ispred<br />
drugih o načinu razvoja jedne određene<br />
aktivnosti, davajući obrazložena<br />
mišljenja o očekivanim rezultatima (u<br />
obliku skice, grafikona, crteža, pisanja,<br />
umetničkog dela, itd.).<br />
9. Na nezavisan način koristi data<br />
uputstva iz nekog informativnog izvora<br />
kako bi izvršio jedno postupak,<br />
aktivnost, zadatak ili kako bi rešio jedan<br />
problem koje se od njega zahteva.<br />
Ocenjuje svoj rad i postignute rezultate<br />
<strong>koji</strong> se odnose na prvobitne ciljeve<br />
(npr.: izvori informacija iz knjiga,<br />
časopisa, enciklopedije, internet, mape,<br />
grafikoni, skice, muzičke partiture,<br />
scenariji itd.).<br />
IV Kompetencija za život, rad i sredinu -<br />
Produktivan doprinosilac<br />
1. Priprema lični ličnu biografiju (CV) u<br />
skladu sa datim formatom i uputstvima i<br />
predstavlja sebe pred drugima usmeno<br />
19
KURIKULUM KOSOVA<br />
ili pismeno, ističući mogućnosti, veštine<br />
i lične kvalitete svog angažovanja u<br />
određeni program ili projekat.<br />
2. Učestvuje ili vodi kampanju za<br />
informisanje građana o određenoj temi<br />
ili oblasti, pripremu kampanje zasniva<br />
na naprednim idejama i pozitivnim<br />
primerima, pripremu predstavlja pred<br />
razredom ističući ciljeve i očekivane<br />
rezultate ovog događaja (npr.:<br />
informativna kampanja za očuvanje<br />
društvene i prirodne sredine, ili načine<br />
za zdrav život, itd.)<br />
3. Istražuje i iskorišćava relevantne<br />
mogućnosti koje su na raspolaganju za<br />
uspešne odluke o daljem obrazovanju ili<br />
o stručnoj obuci i orijentaciju u profesiji,<br />
koristeći uspešno znanje i veštine koje<br />
poseduje.<br />
4. Demonstrira organizacione veštine za<br />
timski rad u situacijama koje zahtevaju<br />
timski rad, radi realizacije posebnih<br />
nastavnih zadataka, ili izvršenja bilo<br />
kakvog istraživanja koje doprinosi<br />
životu, radu i sredini (npr.:<br />
organizovanje timskog rada za<br />
istraživanje uzroka <strong>koji</strong> dovode do<br />
oštećenja biodiverziteta biljaka i<br />
životinja, davanje predloga za njihov<br />
zaštitu, pred drugima).<br />
5. Učestvuje ili predvodi radnu grupu u<br />
organizovanju neke aktivnosti u školi ili<br />
zajednici (npr.: organizovanje izložbe,<br />
konferencije, itd..,) na kojoj će se<br />
predstaviti dostignuća učenika, škole ili<br />
zajednice, sačinjava izveštaj vrednujući<br />
postignute rezultate sa onim<br />
očekivanim, učešće publike i način<br />
prezentacije.<br />
6. Pravi projekat (pojedinačno ili u grupi)<br />
za organizovanje jedne aktivnosti<br />
obrazovnog karaktera unutar ili van<br />
škole, za <strong>koji</strong> identifikuje i procenjuje<br />
potrebne ljudske i materijalne resurse<br />
<strong>koji</strong> omogućavaju postizanje određenih<br />
ciljeva.<br />
7. Razvija plan (pojedinačno ili u grupi) za<br />
razvijanje biznisa u sredini u kojoj živi,<br />
oslanjajući se na analizu<br />
prilika/mogućnosti, rizika, zatim taj plan<br />
predstavlja pred drugima davajući<br />
argumente o uticaju sprovođenja plana<br />
na ekonomski razvoj i dobrobit građana.<br />
8. Analizira stanje sredine u (razredu,<br />
školi, zajednici ili šire), posledice<br />
20
KURIKULUM KOSOVA<br />
zagađenosti, predlaže alternative za<br />
nadzor i pravilno upravljanje situacijom<br />
procenjenom kao najosetljivijom i inicira<br />
konkretna rešenja.<br />
9. Učestvuje u raznim aktivnostima na<br />
nivou razreda, škole, zajednice i šire,<br />
(npr.: takmičenja u znanju, sportska<br />
takmičenja, kulturne i muzičke<br />
aktivnosti, itd.), diskutuje sa drugima o<br />
postignutim rezultatima, procesu<br />
organizovanja i izlaže argumente kroz<br />
različite oblike izražavanja o tome kako<br />
povećati broj učesnika u aktivnostima i<br />
kako poboljšati njihov proces<br />
organizovanja.<br />
V Lične kompetencije- zdrav pojedinac<br />
1. Vrši analizu ličnih prednosti i slabosti,<br />
evidentira mere kroz koje cilja da podrži<br />
lični napredak u prednostima koje<br />
poseduje i mere kroz koje cilja da<br />
poboljša lične slabosti.<br />
2. Redovno učestvuje u igrama, sportskim<br />
takmičenjima i drugim kulturnim<br />
aktivnostima i na konstruktivan način<br />
upravlja svojim osećanjima.<br />
3. Učestvuje ili prevodi radnu grupu koja<br />
sarađuje sa predstavnicima zajednice<br />
radi pružanja pomoći vršnjacima i<br />
drugim članovima zajednice <strong>koji</strong> imaju<br />
zdravstvenih, socijalnih, ekonomskih i<br />
drugih problema, nakon toga daje<br />
pismeni ili usmeni izveštaj o ličnim<br />
stečenim iskustvima.<br />
4. Kroz primere ilustruje pred drugima<br />
primere/prakse ponašanja u <strong>koji</strong>ma se<br />
ogledaju načini za očuvanje i negovanje<br />
sopstvene kulture, vrednosti, verovanja<br />
kao i kulture drugih u sredini u kojoj živi<br />
i šire.<br />
5. Inicira aktivnosti za izbegavanje<br />
predrasuda, stereotipa u školi i društvu,<br />
za promovisanje održivih društvenih<br />
vrednosti, ilustrujući ih pozitivnim<br />
primerima poznatih događaja i<br />
pojedinaca.<br />
6. Osuđuje načine komuniciranja,<br />
ponašanja i stavove <strong>koji</strong> promovišu<br />
međuljudske konflikte u razredu, školi ili<br />
zajednici, ističe faktore <strong>koji</strong> su doprineli<br />
ispoljavanju takvog ponašanja i pruža<br />
primere upravljanja konfliktima na<br />
konstruktivan način.<br />
7. Analizira svoje i ponašanje kolega u<br />
situacijama konflikta i predlaže<br />
alternative za izbegavanje ili<br />
21
KURIKULUM KOSOVA<br />
prevazilaženje sličnih situacija.<br />
8. Pronalazi rešenja na osnovu informacija<br />
i iskustava za zaštitu zdravlja i dobrobiti<br />
od raznih opasnosti u svakodnevnom<br />
životu (npr.: od pušenja, alkohola,<br />
droga, preranog stupanja u seksualni<br />
odnos, lošeg izbora hrane, preteranog<br />
izlaganja suncu, itd.).<br />
9. Postupa na odgovoran i nezavisan<br />
način u svakodnevnom životu, birajući<br />
zdrave načine života, dijete odobrene<br />
od lekara, pravilne vežbe, ili reaguje na<br />
odgovarajući način na opasne situacije<br />
na koje može da naiđe u<br />
svakodnevnom životu.<br />
VI Građanska kompetencija -<br />
Odgovoran građanin<br />
1. Opisuje i objašnjava prava, obaveze i<br />
odgovornosti pojedinca u raznim<br />
situacijama kod kuće, u razredu, školi ili<br />
zajednici, prepoznaje slučajeve konflikta<br />
i predlaže alternative za pronalaženje<br />
rešenja.<br />
2. Predstavlja u različitim oblicima<br />
izražavanja način funkcionisanja<br />
njegove društvene sredine, na lokalnom<br />
nivou ili šire, davajući konkretne primere<br />
kako poboljšati funkcionisanje društvene<br />
sredine, npr.: u organizacionoj strukturi,<br />
pravilima postupanja, objavljivanju<br />
očekivanja, saradnji sa građanima, itd.<br />
3. Demonstrira primere demokratskog<br />
učešća i sprovodi različite diskusije o<br />
učešću građana u procesima<br />
odlučivanja na različitim nivoima (npr.: u<br />
porodici, školi, zajednici, lokalnom i<br />
državnom nivou), tokom diskusije<br />
pokazuje poštovanje i toleranciju prema<br />
pitanjima i komentarima drugih.<br />
4. Učestvuje u raznim aktivnostima<br />
organizovanim u školi ili zajednici za<br />
promovisanje vrednosti i principa<br />
ljudskih prava u svakodnevnom životu,<br />
npr.: promovisanje rodne jednakosti,<br />
kulturne različitosti, borba protiv<br />
siromaštva i marginalizacije, ističući<br />
odgovornosti koje će sam preuzeti radi<br />
podržavanja aktivnosti.<br />
5. Demonstrira konkretne primere za<br />
zaštitu prirodne sredine i one koju je<br />
čovek stvorio, u aktivnostima<br />
svakodnevnog života kod kuće, u<br />
razredu, školi i zajednici, i predlaže<br />
alternative o tome kako svi građani na<br />
razne načine mogu doprineti ovom<br />
22
KURIKULUM KOSOVA<br />
procesu.<br />
6. Demonstrira različite postupke <strong>koji</strong><br />
izražavaju toleranciju, poštovanje i<br />
otvoren stav prema različitostima u<br />
zajednici kojoj živi (razredu, školi,<br />
naselju i šire), i njih objašnjava tokom<br />
debate sa drugima.<br />
7. Diskutuje sa drugima, ili na kroz drugi<br />
oblik izražavanja pokazuje lično<br />
interesovanje za javna, socijalna,<br />
istorijska, prirodna i druga., pitanja, i<br />
daje predloge za rešavanje nekog<br />
problema u određenoj oblasti, u<br />
zajednici i šire.<br />
8. Upravlja jednim konfliktom i rešava ga<br />
na konstruktivan način u određeno<br />
vreme, koristeći razne instrumente i<br />
tehnike, npr.: kontrolnu listu za<br />
rešavanje problema, itd.<br />
9. U verbalnom ili pismenom obliku opisuje<br />
način korišćenja interneta i upotrebe<br />
informacija na odgovoran način o<br />
određenim temama i argumentuje<br />
neophodnost za pravedno korišćenje.<br />
Ishodi učenja za stepen 6 nivoa MSKO 3<br />
Šesti stepen kurikuluma - Konsolidacija i specijalizacija<br />
Ovaj stepen obuhvata XII razred.<br />
Ovo je faza prelaženja iz adolescencije u fazu zrelosti, tokom koje učenici treba da<br />
konsoliduju opšte iskustvo u školi i da se pripreme za zahteve jedne nove faze u njihovom<br />
životu i više obrazovanje. U programima srednjih škola učenici će se pripremiti da se uključe<br />
u tržište rada kao vešti radnici. Učenici će se izložiti izazovima kako bi:<br />
• pokazali sposobnosti za identifikaciju neophodnih izvora i za kritičko pristupanje<br />
raznim podacima;<br />
• pokazali sposobnost za nezavisno donošenje odluka i za preuzimanje odgovornosti<br />
za lične odluke i postupka;<br />
• pokazali svoju posvećenost stalnom angažovanju za učenje, za dalje studije i/ili za<br />
stručni razvoj;<br />
• pokazali sposobnosti za razvoj i unapređenje strategija za planiranje karijere kroz<br />
potraživanje primera i inovacija, koje pomažu razvoju ideje o preduzetništvu;<br />
• pokazali sposobnosti za menjanje koncepta o karijeri, kroz traženje jednog šireg<br />
spektra poslova, imajući u vidu bitnost razvijanja prenosivih sposobnosti za poslovne<br />
mogućnosti u budućnosti;<br />
• angažovanje u proces planiranja lične karijere kroz istraživanje mogućnosti za postsekundarne<br />
kvalifikacije, spoznajući činjenicu da će se stavovi i potrebe za rad i<br />
donošenje odluka stalno menjati.<br />
23
KURIKULUM KOSOVA<br />
Očekuje se da učenici do kraja šestog stepena (razred 12) savladaju predviđene<br />
kompetencije koje se zasnivaju na ishodima učenja (IU) za stepen i nivo:<br />
Br<br />
.<br />
Nivo<br />
DOSTIGNUĆA<br />
Glavni ishodi učenja za Stepen 6 i učenika<br />
ključne kompetencije 1 2 3 4 5 Popra<br />
vna<br />
podrš<br />
ka<br />
I Kompetencije za komunikaciju i<br />
izražavanje - Efektivan<br />
komunikator<br />
1. Kroz najmanje jedan oblik<br />
komunikacije (jezik, simboli, znaci,<br />
kodovi, umetničke performanse, itd.)<br />
, izlaže pred određenom publikom<br />
osnovna pitanja pokrenuta u jednom<br />
govoru, interpretaciji ili izlaganju o<br />
jednoj određenoj temi iz različitih<br />
nastavnih oblasti.<br />
2. Na konstruktivan način diskutuje u<br />
grupi davajući informacije,<br />
argumente i postavljajući pitanja<br />
tokom dijaloga u trajanju od nekoliko<br />
minuta, o određenoj temi na<br />
maternjem, engleskom ili nekom<br />
drugom stranom jeziku.<br />
3. Tečno čita jedan tekst na engleskom<br />
jeziku (ili nekom drugom stranom<br />
jeziku) <strong>koji</strong> sadrži 2-3 stranice (npr.:<br />
književni tekst, zabavni tekst,<br />
novinski ili članak iz časopisa, itd.),<br />
identifikuje glavne sličnosti i razlike u<br />
strukturi rečenice na engleskom i<br />
maternjem jeziku, navodeći i<br />
ilustrujući konkretne primere.<br />
4. Ispravno koristi standardnu strukturu<br />
i pravila pravopisa engleskog jezika,<br />
ne-maternjeg jezika i drugog stranog<br />
jezika, u jednom određenom broju<br />
konteksta kao što su: esej, imejl,<br />
formalno i neformalno pismo.<br />
5. Tečno čita tekst sačinjen od više<br />
pasusa i izražava se u različitim<br />
oblicima komunikacije o organizaciji,<br />
svrsi, rečniku <strong>koji</strong> se koristi i<br />
argumentuje poruku svakog pasusa<br />
(tekst može biti: narativni, opisni,<br />
umetnički, maštovit, administrativni,<br />
naučni, publicistički, itd.).<br />
6. Predstavlja jednu određeni temu iz<br />
oblasti umetnosti, nauke,<br />
svakodnevnog života i na efektivan<br />
24<br />
Vrste podrške za učenike<br />
Načini<br />
Podršk<br />
a za<br />
talento<br />
vane<br />
učenike<br />
Načini
KURIKULUM KOSOVA<br />
način komunicira sa publikom<br />
koristeći IT i druge vizuelne i<br />
elektronske medije.<br />
7. Izražava slobodno mišljenje i stav o<br />
jednoj određenoj temi iz<br />
svakodnevnog života, nauke,<br />
profesije, društva, sredine, koristeći<br />
različite oblike komunikacije: govor,<br />
pisanje, vizuelna umetnost, muzika,<br />
scena, književno stvaralaštvo, itd.<br />
8. Angažuje se i doprinosi diskusiji o<br />
jednoj određenoj temi, npr.:<br />
medijsko obrazovanje, predstavljajući<br />
argumente zasnovane na<br />
činjenicama o ulozi i uticaju televizije,<br />
radija, štampe i drugih sredstava<br />
informisanja u društvu i u procesu<br />
pripremanja mladih za nezavisan<br />
život i orijentaciju u karijeri.<br />
9. Na efektivan način koristi programe<br />
ITK-a tokom procesa učenja,<br />
(uključujući i učenje na daljini) i u<br />
izradi zadataka iz određene nastavne<br />
oblasti.<br />
II Kompetencija za razmišljanje -<br />
Kreativan mislilac<br />
1. Objašnjava tok rešavanja jednog<br />
problema unutar ili van razreda,<br />
dokazujući rešenje problema pomoću<br />
metode analize i predstavlja ga pred<br />
vršnjacima ili drugima.<br />
2. Na nezavisan način analizira<br />
informacije iz različitih izvora o jednoj<br />
temi ili datom zadatku, procenjuje<br />
njihov kvalitet i raspoređuje ih prema<br />
njihovom značaju i svrsi (tema može<br />
biti npr.: orjentacija u karijeri,<br />
evropske integracije, klimatske<br />
promene, opasnost od nuklearnog i<br />
konvencionalnog oružja, umetničkokulturni<br />
razvoj u zemlji, itd.)<br />
3. Procenjuje postignute rezultate na<br />
osnovu analize podataka jednog<br />
realizovanog projekta ili programa, i<br />
tumači ih matematičkim jezikom i<br />
jezikom dotične oblasti, predstavlja ih<br />
grafički, u vidu tabele, i izvodi<br />
dokazane zaključke (projekat u školi,<br />
projekat o zelenilu sačinjen od strane<br />
zajednice, koncert, tematska izložba,<br />
književni čas, laboratorijski rad, itd.)<br />
4. Na nezavisan način vrši istraživanje<br />
jednog određenog pitanja, određujući<br />
faze i procedure istraživanja,<br />
predstavlja i tumači rezultate<br />
25
KURIKULUM KOSOVA<br />
dobijene u tabelama i grafikonima<br />
koristeći informativnu tehnologiju.<br />
5. Identifikuje izvore potrebnih<br />
informacija i koristi ih na<br />
odgovarajući način kako bi rešio<br />
jedan problem na određenom nivou<br />
težine, davajući konkretne primere.<br />
6. Procenjuje kvalitet informacija u<br />
jednom materijalu pisanom za jednu<br />
određenu temu (npr.; globalno<br />
zagrevanje, kulturne i etničke razlike,<br />
itd.), identifikuje glavne elemente i o<br />
njima diskutuje sa svojim vršnjacima<br />
davajući konkretne predloge za<br />
upotrebu pozitivnih primera u<br />
lokalnom ili globalnom kontekstu,<br />
izražavajući lični stav.<br />
7. Kritički obrađuje ključne informacije<br />
prikupljene iz različitih izvora, o nekoj<br />
osetljivoj temi u društvu, razvija<br />
kritički stav i predstavlja ga tokom<br />
debata sa vršnjacima i drugima po<br />
pitanju „za“ ili „protiv“ (npr.: uvođenje<br />
veronauke u javnim školama, brak<br />
između pripadnika istog pola, smrtne<br />
kazne itd.)<br />
8. Potvrđuje postignute rezultate tokom<br />
jednog eksperimenta u školi ili negde<br />
drugo, opisujući svrhu, hipotezu i<br />
način praćenja pojave, rezultate<br />
predstavlja u tabeli i grafički.<br />
9. Primenjuje znanje i iskustva u<br />
kontekstu rešavanja jednog<br />
problema kroz odgovarajuće akcije,<br />
npr.: uključuje učenike u raspravi o<br />
temama od naučnog, društvenog,<br />
istorijskog, nacionalnog ili nekog<br />
drugog interesa, ali nakon<br />
neophodnih priprema i informisanja<br />
svih.<br />
III Kompetencije za učenje -<br />
Uspešan učenik<br />
1. Demonstrira veštine korišćenja ITK-a<br />
u svakodnevnim situacijama i<br />
ispunjavanju različitih zahteva tokom<br />
učenja (npr.: za izgradnju tabela,<br />
grafikona ili dijagrama, za nacrt plana<br />
kuće, ili za pripremu dokumenata ili<br />
prezentacija itd.).<br />
2. Diskutuje u grupi o načinima<br />
saradnje sa drugima radi rešavanja<br />
jedne nove nastavne situacije (jedan<br />
problem iz svakodnevnog života, ili<br />
upravljanje sukobima među<br />
vršnjacima), pokazuje način<br />
26
KURIKULUM KOSOVA<br />
korišćenja dosadašnjih iskustava za<br />
razvijanje novih znanja i veština u<br />
rešavanju sličnih situacija i problema.<br />
3. Na odgovarajući način koristi<br />
dobijene savete i informacije za<br />
podršku u rešavanju jednog<br />
određenog zadatka ili problema i<br />
nakon toga rezultate predstavlja pred<br />
drugima .<br />
4. Na nezavisan i efektivan način<br />
obrađuje informacije za određenu<br />
temu, rezultate rada predstavlja pred<br />
drugima pismeno ili usmeno,<br />
davajući objašnjenja za način<br />
rešavanja i korišćenja informativnih<br />
izvora.<br />
5. Predstavlja studijski plan (u obliku<br />
skice, crteža, teksta itd.) u vezi<br />
jednog određenog pitanja, (npr.:<br />
kulturne vrednosti njegovog/njenog<br />
regiona, obrazovnih vrednosti, itd.)<br />
poštujući sve korake jednog plana<br />
proučavanja kojeg će predstaviti pred<br />
drugima.<br />
6. Piše motivaciono pismo u kojem<br />
obrazlaže svoju posvećenost<br />
učestvovanju u prezentaciji, promociji<br />
ili takmičenju u znanju iz jedne<br />
određene oblasti, ističući svoje lične<br />
veštine i kvalitete u odnosu na cilj<br />
angažovanja.<br />
7. Bira glavne radove svog portfolija da<br />
bi objasnio, ispred određene publike,<br />
strategije i mere koje je primenio za<br />
svoj napredak i radi kontinuiranog<br />
poboljšanja napretka.<br />
8. Kritički vrednuje svoj rad pozivajući<br />
se na početne ciljeve svog rada, npr.:<br />
samostalno menja svoju skript u cilju<br />
poboljšanja organizacije pisanja,<br />
jasnosti mišljenja, itd.<br />
9. Na produktivan način <strong>rukovodi</strong><br />
resursima <strong>koji</strong> su mu na raspolaganju<br />
(vremenom, ljudima, alatima<br />
konkretizacije/rada, itd.), tokom<br />
obavljanja jedne aktivnosti ili<br />
određenog zadatka iz jedne<br />
nastavne oblasti ili situacije iz<br />
svakodnevnog života.<br />
IV<br />
Kompetencija za život, rad i<br />
sredinu - Produktivan doprinosilac<br />
1. Diskutuje u grupi o prikupljenim<br />
podacima o prirodnim i društvenim<br />
resursima koje koristi zajednica u<br />
kojoj živi, o načinu njihove upotrebe, i<br />
27
KURIKULUM KOSOVA<br />
iznosi razumne zaključke o pružanju<br />
potrebne podrške ili promeni<br />
negativnih navika iskorišćavanja<br />
resursa.<br />
2. Demonstrira samoinicijativu u<br />
različitim aktivnostima u interesu<br />
nastavnog predmeta/oblasti, razreda,<br />
škole i sredine u kojoj živi, i pokazuje<br />
da je odgovoran u realizaciji<br />
inicijative, zadataka i određenih<br />
aktivnosti.<br />
3. Kroz primere daje argumente za<br />
povezanost između posla, profesije i<br />
karijere u jednom pismenom radu sa<br />
najmanje 1000 reči, u rezimeu<br />
rada/prezentacije daje primere<br />
iskorišćavanja mogućnosti koje su na<br />
raspolaganju za obrazovanje i<br />
stručnu obuku ili savetovanje o<br />
karijeri.<br />
4. Uspešno planira i <strong>rukovodi</strong> projektom<br />
sa specifičnim ciljevima, npr.: jedan<br />
projekat za organizaciju manjih<br />
preduzeća koja nude proizvode i<br />
usluge građanima, oslanjajući se na<br />
aktuelne zahteve tržišta rada.<br />
5. Kroz jedan od oblika izražavanja<br />
predstavlja jedan model <strong>rukovodi</strong>oca<br />
jednog preduzeća ili organizacije,<br />
prema sopstvenoj mašti,<br />
potencirajući glavne karakteristike<br />
jednog uspešnog <strong>rukovodi</strong>oca.<br />
6. Koristi softverske programe za<br />
obračun, pregled, tumačenje i<br />
predstavljanje podataka neophodnim<br />
informacijama (npr.: poslovno<br />
okruženje), i klasifikuje ih prema<br />
potrebama i prioritetima preduzeća ili<br />
organizacije.<br />
7. Primenjuje uputstva i propise iz<br />
uputstva, kataloga, skice, za pravilnu<br />
upotrebu laboratorijske opreme,<br />
tehničkih mašina i oprema, tokom<br />
sprovođenja vežbe ili aktivnosti u<br />
(razredu, laboratoriji ili radionici),<br />
pokazuje drugima način biranja i<br />
njihovog korišćenja.<br />
8. Kroz jedan od oblika izražavanja,<br />
predstavlja neophodne kompetencije<br />
za uspešno snalaženje u raznim<br />
životnim situacijama ili za razvoj<br />
karijere u jednoj određenoj oblasti.<br />
9. Preduzima uspešne inicijative za<br />
organizovanje raznih aktivnosti<br />
<strong>koji</strong>ma se promovišu saradnja<br />
28
KURIKULUM KOSOVA<br />
preduzeća sa zajednicom,<br />
promovišući obostrani interes.<br />
V Lične kompetencije - Zdrav<br />
pojedinac<br />
1. Demonstrira pouzdanje i lične i<br />
međuljudske veštinu u<br />
svakodnevnom životu, uviđajući na<br />
vreme pozitivne aspekte za sebe i<br />
preduzimajući konkretne akcije za<br />
postizanje ličnih ciljeva.<br />
2. Pokazuje veštine u organizovanju<br />
igara sa drugima, sportskih<br />
takmičenja ili kulturnih aktivnosti i<br />
uspešno upravlja svojim emocijama<br />
u različitim situacijama tokom<br />
aktivnosti i svakodnevnog života.<br />
3. Kroz različite oblike pokazuje<br />
saosećanje sa drugima, npr.:<br />
učestvuje u dobrotvornim<br />
aktivnostima, pomaže starijima,<br />
bolesnima, itd., i takva iskustva<br />
predstavlja pred drugima.<br />
4. Kroz jedan oblik izražavanja<br />
predstavlja prednosti svakodnevnih<br />
fizičkih aktivnosti za zdravog<br />
pojedinca i pred drugima predstavlja<br />
svoje postavljene ciljeve u ovoj<br />
oblasti (svakodnevno bavljenje<br />
fizičkim aktivnostima) i stepen<br />
njihovog ostvarivanja.<br />
5. Rešava međusobne sukobe na<br />
konstruktivan način, uzimajući u obzir<br />
alternative, donoseći odluke i<br />
obrazlažući donete izbore.<br />
6. Pravi izbor i donosi odgovarajuće<br />
odluke koje se odnose na zdravlje,<br />
ishranu i vežbe u svakodnevnom<br />
životu, ili u situacijama<br />
predstavljenim u vidu zadataka i<br />
nastavnih aktivnosti kada samostalno<br />
treba da sprovodi ove aspekte u<br />
praksi.<br />
7. Izražava u različitim oblicima<br />
svesnost za upravljanje emocijama,<br />
stresom i sukobima u situacijama<br />
svakodnevnog života ili u<br />
improvizovanim situacijama različite<br />
istorijskog, aktuelne, socijalne ili<br />
druge prirode.<br />
8. U različitim oblicima izražavanja<br />
predstavlja način sprovođenja ličnih<br />
planova (npr.: školovanje, karijera,<br />
sport, biznis, itd.), procenjuje stepen<br />
ostvarenosti ciljeva i ilustruje<br />
jedinstvene primere ličnih planova za<br />
29
KURIKULUM KOSOVA<br />
budućnost.<br />
9. U različitim oblicima izražava svoj<br />
nezavisni stav o odgovornosti<br />
roditelja/staratelja, planiranju<br />
porodice i donosi prave odluke za<br />
svoju budućnost.<br />
VI Građanska kompetencija -<br />
Odgovoran građanin<br />
1. Kroz jedan oblik izražavanja<br />
predstavlja način funkcionisanja<br />
društvene sredine na lokalnom i<br />
širem nivou, i pokazuje kroz<br />
konkretne primere svoj doprinos<br />
očuvanju životne sredine i negovanju<br />
vrednosti.<br />
2. Sačinjava listu predloga za primenu<br />
osnovnih ljudskih prava u jednoj<br />
određenoj situaciji, predloge<br />
kategoriše prema značaju i hitnosti,<br />
naglašavajući glavne argumente <strong>koji</strong><br />
podržavaju njegov/njen stav.<br />
3. Kroz različite oblike izražavanja<br />
obrazlaže kako sprovodi svoja prava<br />
u školi i svakodnevnom životu, i kako<br />
poštuje i prepoznaje prava drugih,<br />
davajući konkretne primere.<br />
4. Kroz različite oblike izražavanja<br />
predstavlja glavne vrednosti<br />
diverziteta u društvu ili zajednici, o<br />
njima diskutuje sa drugima<br />
upoređujući ih sa primerima iz<br />
svakodnevnog života <strong>koji</strong> oslikavaju<br />
toleranciju, poštovanje i otvoren stav<br />
prema različitostima.<br />
5. Kroz primere iz svakodnevnog života<br />
ilustruje praksu upravljanja i<br />
rešavanja konflikata na konstruktivan<br />
način, deleći sa drugima iskustva,<br />
mišljenja i svoja osećanja tokom<br />
diskusije.<br />
6. Učestvuje u demokratskim<br />
procesima donošenja odluka na<br />
različiti nivoima (u porodici, školi,<br />
zajednici, itd.) diskutuje sa drugima o<br />
svojim ličnim iskustvima i daje<br />
predloge i argumente o tome kako<br />
poboljšati demokratsko učešće u<br />
donošenju odluka u društvu.<br />
7. U debati sa drugima ili nekom<br />
drugom obliku izražavanja<br />
predstavlja mere za zaštitu i<br />
unapređenje vrednosti i principa<br />
ljudskih prava u svakodnevnom<br />
životu, naglašavajući konkretne<br />
primere neke aktivnosti (npr.:<br />
30
KURIKULUM KOSOVA<br />
aktivnosti za promovisanje rodne<br />
jednakosti, borbu protiv predrasuda i<br />
diskriminacije, borbu protiv<br />
siromaštva, itd.)<br />
8. Ilustruje primerima rešavanje<br />
određenih problema na nivou škole ili<br />
zajednice i oblike podrške, i<br />
opravdava ga argumentima pred<br />
određenom publikom (npr.:<br />
demonstrira način pružanja prve<br />
pomoći u slučaju prirodnih ili ljudskih<br />
nepogoda).<br />
9. Učestvuje u organizovanju jedne<br />
aktivnosti u (školi, zajednici) za<br />
zaštitu prirodne sredine i one koju je<br />
čovek sagradio, i doprinosi na<br />
različite načine njenom održivom<br />
razvoju.<br />
10<br />
.<br />
Preduzima ili vodi jednu aktivnost za<br />
procenu kvaliteta i tačnosti<br />
informacija na web stranici koju<br />
najviše koriste vršnjaci, opravdava<br />
aktivnosti i izvršenu procenu, nudi<br />
savete zasnovane na moralnoj i<br />
profesionalnoj etici za odgovorno<br />
korišćenje Interneta.<br />
31
KURIKULUM KOSOVA<br />
32
KURIKULUM KOSOVA<br />
III. OBLASTI KURIKULUMA U OKVIRU SREDNJEG VISOKOG<br />
OBRAZOVANJA<br />
Jezici i komunikacija<br />
Umetnosti<br />
Matematika<br />
Prirodne nauke<br />
Društvo i sredina<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
Život i rad<br />
1. Oblasti kurikuluma<br />
Kurikulum Kosova je organizovan u sedam oblasti, definisanih kao oblasti kurikuluma.<br />
Oblasti kurikuluma čine osnovu za razvoj ključnih kompetencija predviđenih dokumentom<br />
Okvira kurikuluma koje se primenjuju od ranog detinjstva do srednjeg visokog obrazovanja.<br />
One važe kako za opšte srednje visoko obrazovanje tako i za stručno obrazovanje. Veze<br />
među oblastima, predmetima i modulima kurikuluma treba da budu u funkciji razvoja ključnih<br />
kompetencija.<br />
Oblasti kurikuluma čine osnovu za organizovanje vaspitno-obrazovnog procesa u školi na<br />
odgovarajućim nivoima i stepenima kurikuluma. Oblasti kurikuluma su sledeće:<br />
1. Jezici i komunikacija<br />
2. Umetnosti<br />
3. Matematika<br />
4. Prirodne nauke<br />
5. Društvo i sredina<br />
6. Zdravlje i dobrobit<br />
7. Život i rad<br />
Za svaku oblast kurikuluma utvrđeni su ishodi učenja <strong>koji</strong> omogućuju postizanje ključnih<br />
kompetencija.<br />
Oblasti kurikuluma obuhvataju jednu ili više predmeta ili nastavnih modula. Predmeti i moduli<br />
se zasnivaju na nastavnim ciljevima i ishodima određenim za odgovarajuću oblast<br />
kurikuluma. Jedan broj predmeta jedne određene oblasti kurikuluma mogu se predstaviti kao<br />
integrisani na raznim stepenima kurikuluma.<br />
33
KURIKULUM KOSOVA<br />
OBLAST KURIKULUMA - JEZICI I KOMUNIKACIJA<br />
Uvod<br />
Obrazloženje i opis<br />
Koncepti i opis<br />
Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Ishodi učenja za oblast kurikuluma<br />
Međukurikularni pristup<br />
Dodela vremena (plan časova – opis)<br />
Metodološka uputstva<br />
Uputstva za ocenjivanje<br />
Nastavni materijali i izvori<br />
1. Uvod<br />
Na osnovu Okvira kurikuluma oblast jezici i komunikacija obuhvata sledeće predmete:<br />
maternji jezik, prvi strani jezik (engleski jezik), jezik sredine i ostali strani jezici.<br />
Ova oblast učenicima omogućuje da razviju i neguju upotrebu jezika kao sredstva<br />
komunikacije u školi, u svakodnevnom životu, u profesionalnom životu i u javnom životu.<br />
Kroz ovu oblast kurikuluma učenici treba da savladaju sve kompetencije određene Okvirom<br />
kurikuluma.<br />
Glavni cilj Osnovnog kurikuluma za oblast Jezici i komunikacija je da se učenicima omogući<br />
da razviju osnovne sposobnosti u predmetima <strong>koji</strong> su obuhvaćeni u ovoj oblasti. Na ovaj<br />
način se učenicima omogućuje da na svakom stepenu ili nivou primenjuju veštine<br />
komunikacije, oslanjajući se na razvoj jezičkih veština: slušanje, govor, čitanje i pisanje.<br />
Stoga oblast Jezici i komunikacija učenicima omogućuje da komunikaciju realizuju kroz:<br />
slušanje, govor, čitanje i pisanje, <strong>koji</strong> su međusobno zavisni i razvijaju se u zavisnosti jedna<br />
od druge.<br />
Ciljevi oblasti Jezici i komunikacija su sledeći:<br />
- razvoj veština za komunikaciju,<br />
- razumevanje kroz slušanje,<br />
- govor u funkciji davanja i dobijanja informacija,<br />
- čitanje i razumevanje čitanja,<br />
- razumevanje pisanih tekstova,<br />
- pisanje književnih i neknjiževnih tekstova,<br />
- razlikovanje književnih od neknjiževnih tekstova,<br />
- analiza i tumačenje književnih o neknjiževnih tekstova,<br />
- poznavanje jezičkog sistema: fonetika, morfologija, sintaksa, leksika;<br />
- razvoj sposobnosti za pismeno i usmeno reagovanje u raznim situacijama<br />
34
KURIKULUM KOSOVA<br />
- razvoj veština izražavanja kroz razna auditivna, audio-vizuelna i informativna<br />
sredstva;<br />
- razvoj veština komunikacije korišćenjem ITK-a;<br />
- opšti jezički, književni, kulturni i životni razvoj.<br />
Maternji jezik se uči na svim stepenima kurikuluma, od predškolskog razreda do<br />
dvanaestog razreda.<br />
Engleski jezik počinje da se uči od prvog stepena i uči se do poslednjeg razreda srednje<br />
visoke škole.<br />
Albanski jezik za učenike <strong>koji</strong> pripadaju nealbanskoj zajednici uči se od drugog stepena<br />
(treći razred) kurikuluma.<br />
2. Obrazloženje i opis<br />
Oblast Jezici i komunikacija omogućuje učenicima sa uče predmete u okviru odgovarajuće<br />
oblasti. Osnovnim kurikulumom za treći nivo određuju se kompetencije i način na <strong>koji</strong> ih treba<br />
svladati, u vidu glavnih ishoda učenja za oblast po glavnim stepenima kurikuluma.<br />
Osnovni kurikulum sadrži cilj, opšte ishode učenja, glavne ishode učenja, metodološka<br />
uputstva za podučavanje i učenje i kriterijume za ocenjivanje za svaku oblast i svaki stepen<br />
kurikuluma. Pored toga, kurikulum sadrži jasan pregled znanja, veština, stavova i vrednosti<br />
koje učenici treba da razviju, savladaju i postignu na svakom stepenu i nivou.<br />
Ovaj kurikulum je posvećen učenicima, nastavnicima, roditeljima i široj zajednici, a školama<br />
omogućuje da ispune pojedinačne potrebe učenika. kurikulum pruža jednake mogućnosti za<br />
sve učenike i garantuje sveobuhvatnost i mogućnosti za uspeh, bez obzira na poteškoće<br />
koje učenici mogu imati. On učenicima omogućuje razvoj dubljeg razumevanja njihovih uloga<br />
i odgovornosti kao građana; pomaže učenicima da se izbore sa raznim moralnim i socijalnim<br />
pitanjima i okolnostima sa <strong>koji</strong>ma se mogu suočiti u svom životu.<br />
Struktura Osnovnog kurikuluma se zasniva na načelima koja su navedena u Okviru<br />
kurikuluma (glavni stepeni i nivoi). U osnovnom kurikulumu je opisano šta učenici treba da<br />
nauče u predmetima koje sadrži oblast Jezici i komunikacija za glavne stepene 1-6.<br />
3. Koncepti<br />
• Književni i neknjiževni tekstovi<br />
• Figurativni i nefigurativni jezik;<br />
• Scenski, pozorišni, dramski komadi, itd.<br />
• Kritika, teorija, istorija, romantizam, realizam, antička književnost, savremena<br />
književnost<br />
• Jezički sistem (gramatika, leksika, fonetika, sintaksa, pravopis)<br />
35
KURIKULUM KOSOVA<br />
4. Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Oblast Jezici i komunikacija, kroz predmete koje pokriva treba da omogući savladavanje šest<br />
ključnih kompetencija: efektivni komunikator, kreativni mislilac, uspešan učenik, produktivan<br />
doprinosilac, zdrav pojedinac, odgovoran građanin, koje su navede u kurikulumu i koje<br />
učenici treba da savladaju kroz glavne ishode učenja. Njih treba savladati kroz glavne<br />
stepene kurikuluma, tokom celokupnog nastavnog procesa i tokom izbora i organizovanja<br />
iskustava učenja.<br />
Kompetencije se integrišu na uravnotežen način, tako što obuhvataju znanja, veštine,<br />
stavove i vrednosti. Kroz kompetencije koje su predviđene kurikulumom, za oblast Jezici i<br />
komunikacija učenici treba da:<br />
- komuniciraju i izražavaju se kroz jezike, simbole, znake i kodove;<br />
- govore, slušaju, čitaju i pišu i izražavaju se na maternjem jeziku i na (najmanje)<br />
jednom stranom jeziku;<br />
- da se angažuju i doprinesu poštenom i produktivnom dijalogu;<br />
- daju i uzimaju povratne informacije na konstruktivan i kreativan način;<br />
- poštuju opšta pravila komunikacije, interakcije i da istovremeno budu kreativni;<br />
- manifestuju kulturna, jezička, književna i životna znanja u privatnom i javnom životu;<br />
- koriste ITK i medije na efikasan i odgovoran način, kao bitna sredstva informisanja,<br />
učenja, komunikacije i interakcije.<br />
5. Ishodi učenja za oblast<br />
Izrada ishoda učenja temelji se na osnovnim konceptima ove oblasti. IU za oblast Jezici i<br />
komunikacija sadrže zahteve koje učenik treba da ispuni na kraju svakog stepena.<br />
Struktura IU sadrži znanja, veštine, stavove i vrednosti <strong>koji</strong> se redovno razvijaju i produbljuju<br />
po stepenima, imajući u vidu fizički i psiho-motorni razvoj učenika. Ovi ishodi omogućuju<br />
postizanje šest kompetencija predviđenih Okvirom kurikuluma. IU omogućuju razvoj i<br />
postizanje vrednosti za oblast Jezici i komunikacija: demonstrovanje veština komunikacije<br />
(slušanje, čitanje i pisanje), demonstrovanje veština međuljudske komunikacije, procena<br />
rešenja problema, primena apstraktnih ideja na konkretne situacije, upotreba odgovarajuće<br />
tehnologije, primena etičkih principa pri donošenju odluka, rad kao član ekipe na postizanju<br />
zajedničkih ciljeva, diskusija, poređenja karakteristika jedne kulture sa karakteristikama<br />
raznih drugih kultura.<br />
Ishodi učenja za oblast „Jezici i komunikacija“ omogućuju integraciju i holistički pristup u<br />
podučavanju posebnih predmeta u okviru jedne oblasti. Ishodi učenja za oblast obezbeđuju:<br />
♦ povezanost između nastavnih predmeta i aktivnosti, <strong>koji</strong> se realizuju u okviru oblasti<br />
„Jezici i komunikacija“ ima za cilj integraciju odgovarajućih znanja, veština, stavova i<br />
vrednosti koje se pružaju kroz predmete i uopšte podsticanje integrisanog učenja;<br />
♦ promovišu pristup zasnovan na kompetencijama, tako što omogućuju razvoj jednog<br />
zajedničkog sistema iskustava učenja koja su povezana, i obezbeđuju platformu za<br />
izradu nastavnih planova i programa;<br />
36
KURIKULUM KOSOVA<br />
♦ omogućuju sprovođenje novih načina podučavanja tako što ohrabruju izradu<br />
nastavnih planova i programa u školi.<br />
Za svaku oblast kurikuluma određuju se ishodi učenja <strong>koji</strong> će omogućiti savladavanje ključnih<br />
kompetencija. Nastavne oblasti obuhvataju jedan ili više nastavnih predmeta ili modula.<br />
Predmeti i moduli se zasnivaju na nastavne ciljeve i ishode učenja predviđene za<br />
odgovarajuću oblast kurikuluma. Jedan broj predmeta jedne oblasti kurikuluma mogu se<br />
integrisati na različitim stepenima kurikuluma.<br />
ISHODI UČENJA ZA KLJUČNE STEPENE 5-6<br />
Stepen 5<br />
Razredi 10, 11<br />
VEŠTINE KOMUNIKACIJE<br />
Slušanje i govor<br />
Koristi jezik za postizanje posebnih<br />
efekata razmatrajući književne i<br />
neknjiževne tekstove, pruža opšti<br />
pregled kroz svoje ideje i stavove, o<br />
tome kako su oni napisani i kako<br />
umetnička dela utiču na njihove<br />
interese, ideje, statove i vrednosti.<br />
Prepoznaju načine govora <strong>koji</strong> se<br />
razlikuju po nameni, sadržaju i publici.<br />
Čitanje<br />
Razume i analizira karakteristike rodova<br />
i vrsta književnih žanrova (novela,<br />
romana, poezija, informativnih tekstova)<br />
i analizira stil, jezik i njihovu namenu,<br />
procenjujući vrednosti navedene u<br />
njima.<br />
Čita i odgovora o sadržaju priča,<br />
tekstova i ponavlja pronađene činjenice<br />
u njima.<br />
Pisanje<br />
Procenjuje pravilnu upotrebu jezika,<br />
sadržaja (da li je jasan, koherentan i<br />
čitljiv), organizuje ideje i koristi<br />
informacije kako bi se izrazio u pisanom<br />
obliku (npr.: esej, dnevnik, biografija,<br />
duhoviti tekstovi, prezentacije, itd.)<br />
Piše tekstove na određenu temu i<br />
određenu svrhu, primenjujući pravila<br />
pravopisa.<br />
II. ČITANJE I ANALIZA TEKSTOVA<br />
Analizira i argumentuje o tradicionalnim<br />
umetničkim književnim oblicima i<br />
rodovima, istražuje umetničke stilove i<br />
metode (vezu i uticaj između njih) u<br />
određenim vremenskim periodima<br />
istorijskog i društvenog razvoja<br />
Razume prosti figurativni jezik i književna<br />
izražavanja.<br />
III. ČITANJE I ANALIZA TEKSTOVA<br />
Stepen 6<br />
Razred 12<br />
Slušanje i govor<br />
Procenjuje informacije, mišljenja, emocije,<br />
prednosti i mane različitih stavova tokom diskusija<br />
o književnim i neknjiževnim tekstovima i obrazlaže<br />
kako se ideje nadovezuju.<br />
Usmeno naglas odgovora o pročitanim<br />
tekstovima, izlažući svoje mišljenje na činjenična<br />
pitanja o razumevanju (npr.: šta, kada, gde i<br />
kako).<br />
Čitanje<br />
Analizira i procenjuje dobijene informacije iz<br />
kompleksnih tekstova (književnih i neknjiževnih<br />
tekstova) i donosi opravdane zaključke kako bi<br />
proširio njihovo tumačenje.<br />
Čita i razume sadržaj tekstova i priča, izlažući<br />
činjenice i detalje <strong>koji</strong> će pojasniti ideje.<br />
Pisanje<br />
Analizira i procenjuje tekstove različitih žanrova<br />
kako bi pismeno predstavio svoje tumačenje,<br />
prilagođava strategije i modele organizacije<br />
pisanja, izlaže nagoveštaje i zaključke o njima.<br />
Koristi određene oblike pisanja za određenu<br />
publiku i svrhu koristeći pravila pravopisa.<br />
Analizira i procenjuje savremena književna i<br />
umetnička dela u odnosu na narodna dela, tumači<br />
upoređujući oblike i stilove izražavanja i daje<br />
kritičko mišljenje o njima, kroz sintezu i zaključke<br />
o njihovoj funkciji i vrednosti.<br />
Analizira i razume svrhu pročitanih tekstova.<br />
37
KURIKULUM KOSOVA<br />
Stvara različita književna i neknjiževna<br />
dela stvarajući modele za teme i<br />
događaje kako bi izjasnio svoja<br />
mišljenja, ideje, emocije, stavove u vezi<br />
sa određenim društvenim pitanjima.<br />
IV. ČITANJE I ANALIZA TEKSTOVA<br />
Identifikuje materijale iz različitih kultura<br />
relevantne njegovom iskustvu,<br />
uključujući mišljenja, stavove i ideje, i<br />
njih predstavlja u svojim radovima u<br />
različitim kulturama za jedno određeno<br />
istorijsko vreme nekog drugog mesta.<br />
V. MEDIJI<br />
Koristi složena pravila za predstavu,<br />
multimedijalnu prezentaciju i odlučuje o<br />
odgovarajućem vremenu za<br />
organizovanje kako bi događaj tekao<br />
bez problema (piše scenario, plan,<br />
komentare, itd.), stvara složene radove<br />
kao što su drama, knjiga sa crtežima,<br />
multi-medijalni rad.<br />
VI . UPOTREBA ITK-a<br />
Koristi softverske programe radi<br />
istraživanja i upoređivanja materijala,<br />
informacija iz različitih izvora,<br />
proizvodnje kompleksnih radova kao<br />
što su, reportaže, hronike, intervjui, itd.<br />
Kroz jezik i umetnička izražavanja stvara složene<br />
radove odražavajući kulturu, emocije, mišljenja,<br />
ideje, stavove, i iskustvo kako bi predstavio svoj<br />
stav u vezi sa globalnim temama i raznim<br />
društvenim pitanjima.<br />
Predstavlja ideje o društvenim, kulturnim i<br />
političkim uslovima, daje primere radova <strong>koji</strong><br />
inspirišu emocije ili odražavaju različite vrednosti,<br />
kao na primer diskriminaciju prava, rasizam, itd.<br />
Bira oblike predstavljanja, objašnjava da različiti<br />
umetnički radovi i mediji prenose različite oblike<br />
shvatanja komercijalne umetnosti (objašnjava<br />
kako su likovi pokazani u reklamama za<br />
specifične efekte, govori o direktnom prenosu<br />
poruka i onima koje se podrazumevaju).<br />
VII. VRENOSTI I STAVOVI<br />
o Dobro komunicira<br />
o Učestvuje u diskusiji<br />
o Sarađuje<br />
o Traži i pruža pomoć<br />
o Poštuje mišljenja drugih<br />
o Posvećuje pažnju<br />
o Razvija ličnost i humanost<br />
o Preduzima inicijative i pokazuje interesovanje za razne pristupe<br />
o Motiviše se za razvoj veština<br />
o Motiviše se za razvoj veština<br />
o Razvija maštu i kreativnost za rešavanje problema<br />
o Pokazuje volju i spremnost za individualni i grupni rad<br />
o Poštuje principe drugih<br />
o Pokazuje samopouzdanje u samostalnom radu<br />
o Koristi maštu i kreativnost<br />
o Nezavisan je u donošenju odluka i postupanju<br />
o Postavlja pitanja u odgovara na odgovoran način<br />
o Kritikuje na osnovu činjenica<br />
o Pokazuje radoznalost za istraživanje<br />
o Brine se o sebi, drugima i ambijentu<br />
VIII. ZNANJA<br />
Slušanje<br />
Slušanje informativnih tekstova<br />
Efikasno slušanje (izgovor zvukova, bogaćenje rečnika)<br />
Slušanje i bogaćenje rečnika<br />
Koristi tehnologiju i (konvencionalne softverske<br />
programe) u svrhu proizvodnje kompleksnih<br />
radova u različitim umetnostima kao što su video,<br />
animacija, reportaža, dokumentarni film, itd.<br />
38
KURIKULUM KOSOVA<br />
Govor<br />
Govor u funkciji pružaoca i primaoca informacija<br />
Aktivni govor u grupi<br />
Govor u funkciji bogaćenja rečnika<br />
Verbalna i neverbalna komunikacija<br />
Čitanje<br />
Upoznavanje sa raznim književnim i neknjiževnim tekstovima<br />
Razumevanje čitanja, čitanje izlagačkih tekstova<br />
Pisanje<br />
Dokazane veštine i znanja u pisanju,<br />
Sposobnosti za razumevanje,<br />
Navike i veštine<br />
IX. Veštine<br />
Komunikacija<br />
Slušanje<br />
Govor<br />
Pisanje<br />
Čitanje<br />
Razumevanje<br />
Korišćenje informativne tehnologije<br />
Rešavanje problema<br />
Sposobnosti za razmišljanje<br />
Obrada informacija<br />
Kreativno razmišljanje<br />
6. Međukurikularni pristupi<br />
U predmetnom kurikulumu za jezike i komunikaciju potrebno je obraditi i opšta tematska<br />
pitanja, kroz učenje određenih predmeta i tema kao što su:<br />
- ljudska prava,<br />
- građansko vaspitanje,<br />
- međukulturalno obrazovanje,<br />
- medijsko obrazovanje,<br />
- obrazovanje za mir,<br />
- obrazovanje za održivi razvoj.<br />
7. Dodela vremena<br />
Vreme se planira u skladu sa ishodima učenja predviđenim za stepen i oblast kurikuluma.<br />
Vreme se deli na osnovu procenata navedenih u dole prikazanoj tabeli, i zatim se dodeljuje<br />
vreme za svaki predmet. Treba imati u vidu da škola-nastavnik najveći deo vremena<br />
dodeljuju za maternji jezik.<br />
39
KURIKULUM KOSOVA<br />
Plan A<br />
Međunarodni<br />
system klasifikacije<br />
obrazovanja<br />
Nivoi formalong<br />
sistema<br />
obrazovanja<br />
Stepeni kurikuluma Razredi Uzrast<br />
MSKO3<br />
Srednje visoko<br />
obrazovanje<br />
(razredi X-XII)<br />
Stepen kurikuluma 6:<br />
Konsolidacija i specijalizacija<br />
XII 17<br />
Stepen kurikuluma 5<br />
XI 16<br />
Osnovni opšti i profesionalni<br />
razvoj X 15<br />
8. Metodološka uputstva<br />
Za realizaciju i postizanje ishoda učenja za glavni stepen ili oblast kurikuluma, od presudnog<br />
je značaja primena metoda, tehnika i oblika podučavanja i učenja. Nastavnik treba da<br />
primenjuje razne metode rada kako bi ispunio zahteve određene oblasti i zbog specifičnosti<br />
te oblasti.<br />
Primena metodologije sa učenikom u centru omogućuje učenicima motivaciju za rad, razvoj<br />
kreativnosti, razmenu ideja, debatu, lakše učenje, saradnju među njima, rešavanje problema<br />
i istraživanje izvora za pronalaženje raznih informacija, itd.<br />
Nastavnik treba da izabere nastavne metode i tehnike (kao što su: Brainstorming<br />
(generisanje ideja), AUČP, AUUP, itd.) koje podržavaju ostvarenje ishoda učenja, koje su<br />
prikladne za sposobnosti i znanja učenika, njihove potrebe, mestu u kojem se održava<br />
nastavna jedinica, prostoru i materijalnom stanju škole (učionice).<br />
9. Uputstva za ocenjivanje<br />
Sprovođenje osnovnog kurikuluma podrazumeva i pitanje stalne procene/ocenjivanje<br />
učenika, koje nastavniku pomaže da prati postepeni razvoj veština, stavova i vrednosti<br />
učenika. Svrha ocenjivanja je da se proveri do koje mere su učenici savladali IU za oblast po<br />
glavnim stepenima osnovnog kurikuluma. Tokom procene/ocenjivanja identifikuju se<br />
poteškoće sa <strong>koji</strong>ma se suočavaju učenici, njihove prednosti i prepreke, i ono učenicima<br />
pomaže da neprestano popravljaju svoj uspeh. Procena/ocenjivanje iznosi na videlo<br />
postizanje ciljeva nastavne oblasti putem procene IU <strong>koji</strong> se protežu kroz stepen i oblast<br />
kurikuluma. Metodologija podučavanja i učenja je blisko povezana sa<br />
procenom/ocenjivanjem učenika. Mi treba da ocenimo kompetencije i IU, <strong>koji</strong> predstavljaju<br />
zahteve predviđene osnovnim kurikulumom, koje učenik treba da postigne po završetku<br />
razreda, stepena ili nivoa. Ocenjivanje učenika za nastavnu oblast „Jezici i komunikacija“ za<br />
prvi nivo ima za cilj procenu kompetencija za nastavnu oblast <strong>koji</strong> su predstavljeni u vidu<br />
ishoda učenja.<br />
Ocenjivanje se može klasifikovati u formativno, dijagnostičko, zbirno i motivišuće ocenjivanje<br />
Tokom procene/ocenjivanje koriste se razni oblici kao što su:<br />
• Neposredno i stalno ocenjivanje, stalno praćenje postignuća učenika.<br />
• Indirektno ocenjivanje pomoću testova<br />
40
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Međusobno ocenjivanje učenika – tokom rada u grupi ili tokom odgovaranja, prilikom<br />
čega učenici nadopunjuju jedni druge i ocenjuju na osnovu argumenata<br />
• Samo-ocenjivanje<br />
Posebnu pažnju tokom procene/ocenjivanja treba da posvetimo stalnoj komunikaciji,<br />
izraženoj usmeno tokom interakcije i onoj izraženoj pismeno.<br />
10. Nastavni materijali i izvori<br />
Kako bi se postigle kompetencije u oblasti jezici i komunikacija bitno je koristiti raznovrsne<br />
nastavne materijale i izvore za podučavanje i učenje. Za postizanje ishoda učenja određenih<br />
za ovu oblast kurikuluma i uspešno postizanje ishoda učenja određenih za stepen<br />
kurikuluma, svi nastavni materijali i sredstva moraju biti u skladu sa zahtevima ovih ishoda<br />
učenja određenih za oblast i stepen kurikuluma. Školski udžbenici čine samo jedan od izvora<br />
informacija, ali se ne treba ograničiti na korišćenje udžbenika kao isključivog izvora<br />
informacija, već treba koristiti ostale izvore informacija i informativnu tehnologiju. Informacije<br />
se mogu dobiti iz bilo kojeg izbora, <strong>koji</strong> može pomoći u savladanju ishoda učenja i<br />
kompetencija.<br />
41
KURIKULUM KOSOVA<br />
OBLAST KURIKULUMA – UMETNOSTI<br />
Uvod<br />
Obrazloženje i opis<br />
Koncepti i opis<br />
Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Ishodi učenja za oblast kurikuluma<br />
Međukurikularni pristup<br />
Dodela vremena<br />
Nastavni materijali i izvori<br />
Metodološka uputstva<br />
Uputstva za ocenjivanje<br />
1. Uvod<br />
Oblast kurikuluma „Umetnosti“ obuhvata likovnu i muzičku umetnost kao obavezne<br />
predmete osnovnog kurikuluma za treći nivo obrazovanja na Kosovu, pod nazivom ><br />
Likovna umetnost i Muzička umetnost. I na ovom nivou se kroz izborni kurikulum<br />
učenicima mogu pružati gradiva iz oblasti izvođačkih umetnosti, kao što su: drama, ples,<br />
primenjene umetnosti (fotografija, dizajn, itd.).<br />
2. Obrazloženje i opis<br />
Umetnosti omogućuju lični, intelektualni i socijalni razvoj učenika tako što podstiču<br />
kreativnost, maštu i razvoj sposobnosti za umetničko izražavanje. Umetnosti predstavljaju<br />
sastavni deo života i obuhvataju moralne, duševne, intelektualne i emocionalne aspekte<br />
interakcije između kulture i društva.<br />
Kultura kao opširnija delatnost obuhvata i narodnu umetnost i stvaralačku umetnost i<br />
manifestuje se kroz elemente nacionalnog kulturnog nasledstva, ponašanja, način života,<br />
sistem društvenih vrednosti u istorijskom kontekstu i u interakciji sa kulturama ostalih naroda<br />
u regionu, a i šire.<br />
Učenici treba da shvate povezanost između umetnosti i kulture kroz aktivno učestvovanje u<br />
raznim umetničkim i kulturnim aktivnostima u školi i van nje.<br />
Obrazovanje kroz umetnosti omogućuje razvoj aktivnog i kreativnog građanina <strong>koji</strong>:<br />
• stvara, oblikuje i aktivno učestvuje i unapređenju kvaliteta svog života i sredine u kojoj<br />
živi.<br />
• učestvuje u društvenoj, kulturnoj i intelektualnoj interakciji raznih etničkih i kulturnih<br />
grupa, pridajući najveću važnost ljudskom aspektu te interakcije.<br />
• poseduje osnovne tehničke veštine i sposobnosti koje su bitne za rad i život.<br />
• razume i utiče na kompleksna razvijanja u svojoj životnoj sredini.<br />
42
KURIKULUM KOSOVA<br />
Imajući u vidu činjenicu da Umetnosti doprinose svim ovim aspektima, one razvijaju intuiciju,<br />
maštu, kreativnost, hrabrost, intelektualne sposobnosti visokog nivoa (kao što su sposobnost<br />
za rasuđivanje i ocenjivanje), osetljivost prema raznim oblicima umetničkog izražavanja i<br />
komunikacije kao i njihovo samostalno korišćenje. Pored toga, umetnosti doprinose razvoju<br />
samopouzdanja, strpljenja, odgovornosti prema zajedničkom poslu, saradnje, samodiscipline,<br />
entuzijazma i niza ostalih bitnih osobina ličnosti, koja teži da postane obrazovana i<br />
kulturna.<br />
3. Koncepti i opis<br />
Oblast kurikuluma Umetnosti uglavnom ima za cilj ispunjenje dva glavna aspekta:<br />
a) razvoj (praktičnih) umetničkih veština za razne oblike umetničkog izražavanja u skladu sa<br />
pojedinačnim sklonostima.<br />
b) estetsko obrazovanje, negovanje ukusa za lepo u raznim stvaralačkim/umetničkim<br />
oblicima, rodovima i žanrovima.<br />
c) obrazovanje za pozitivan stav prema umetnosti i lepom u umetnosti, kroz razumevanje<br />
razvoja<br />
4. Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Na osnovu Okvira kurikuluma Kosova kompetencije obuhvataju jedan integrisan i koherentan<br />
sistem veština, navika, znanja i stavova učenika, kao postignuća kroz učenje kojem<br />
doprinose sve oblasti kurikuluma.<br />
Umetnosti na poseban način i sredstvima i načinima umetničkog izražavanja doprinose<br />
postizanju šest ključnih kompetencija: efektivna komunikacija, kreativan mislilac, uspešan<br />
učenik, produktivan doprinosilac, zdrav pojedinac i odgovoran građanin.<br />
5. Ishodi učenja za oblast kurikuluma<br />
Ishodi učenja za oblast kurikuluma rasprostiru se kroz sledeće glavne dimenzije:<br />
Stvaralaštvo, umetničko izvođenje i prezentacija - učenici se kroz umetnosti ohrabruju<br />
da:<br />
• dožive razna umetnička dela<br />
• izvode (učestvuju u izvođenju) umetničkih aktivnosti pojedinačno ili u grupi u skladu<br />
sa svojim sklonostima i interesovanjem<br />
• stvaraju nove celine koristeći razna sredstva umetničkog izražavanja, koristeći svoje<br />
sopstvene, originalne ideje<br />
• slobodno izražavaju svoje sopstvene umetničke ideje<br />
• tumače umetničke ideje umetničkih dela drugih autora<br />
43
KURIKULUM KOSOVA<br />
Sredstva izražavanja, tehnike i procesi<br />
Učenici: znaju, razumeju i koriste efektivno i samosvesno tehnike upotrebe sredstava<br />
umetničkog izražavanja kao što su reči, zvuci, boje, oblici, pokreti, itd., za komunikaciju i<br />
umetničko izražavanje.<br />
Primenjuju tehnike izražavanja i razne procese stvaranja i izvođenja, u raznim umetničkim<br />
oblicima, rodovima i žanrovima.<br />
Komunikacija i umetničko izražavanje<br />
Učenici se ohrabruju i osposobljavaju da:<br />
• koriste stečena znanja i veštine za slobodno i nezavisno umetničko izražavanje,<br />
• koriste sredstva izražavanja u raznim umetnostima kako bi se umetnički izrazili o<br />
temama koje ih interesuju,<br />
• razmišljaju i ocenjuju svoje sopstvene postupke i postupke ostalih kroz razne oblike<br />
umetničkog izražavanja.<br />
Odnos umetnost - društvo<br />
Učenici:<br />
• Znaju, razumeju i cene ulogu međusobnog delovanja umetnosti i društva u raznim<br />
istorijskim, društvenim, kulturnim, i ostalim kontekstima.<br />
• Poznaju najpoznatija dela i autore umetničkog stvaralaštva na raznim nivoima<br />
(nacionalnom, međukulturalnom i globalnom nivou)<br />
Ishodi učenja<br />
ISHODI UČENJA ZA KLJUČNE STEPENE 5-6<br />
Stepen 5<br />
Stepen 6<br />
Razredi 10, 11<br />
Razredi 12<br />
Izvođenje<br />
1. IZVOĐENJE, STVARANJE I PREZENTACIJA<br />
Učenici demonstriraju sposobnost za sintezu veština, medija (ekspresivna sredstva) i<br />
odgovarajuće tehnike za interpretaciju, stvaranje i prezentaciju u muzičkoj, vizuelnoj,<br />
dramskoj umetnosti i plesu.<br />
Izvode delove (pesama, kola,<br />
pozorišnih komada) različitih<br />
muzičkih žanrova, rodova i oblika<br />
primenjujući napredne tehnike<br />
izvođenja u raznim umetničkim<br />
disciplinama.<br />
Izvode pojedinačno ili u grupi primenjujući<br />
kombinovane tehnike umetničkog izvođenja u<br />
skladu sa izražajnim i stilskim karakterom<br />
umetničkog dela i žanra (muzika, drama, ples,<br />
komparativna i multimedijalna izvođenja, itd.).<br />
44
KURIKULUM KOSOVA<br />
Stvaralastvo<br />
Prezentacija<br />
Stvaraju složenije ritmove, melodije,<br />
pesme i instrumentale instrumentale<br />
za razne situacije i publike koristeći<br />
glas, muzičke instrumente, ali i<br />
kompjuter.<br />
Pokazuju kreativne sposobnosti u<br />
izvođenju uloga i pozorišnim<br />
komadima u okviru konteksta<br />
događaja.<br />
Prave radove koristeći razne tehnike<br />
i materijale u kompozicijama na<br />
razne apstraktne, ali i primenjene<br />
teme (pejzaž, simboli, posteri, itd.).<br />
Primenjuju koordinirane i umetničke<br />
pokrete u skladu sa idejom, porukom<br />
i prirodom plesa, igre.<br />
Sa pouzdanjem predstavljaju svoje<br />
sposobnosti za izvođenje i<br />
stvaralaštvo u učionici i pred<br />
poznatom publikom.<br />
Stvaraju dela (muzička, likovna,<br />
dramska/pozorišna i plesna) za razne situacije<br />
koristeći razne tehnologije i medije i manipulišući<br />
svesno odgovarajućim umetničkim izražajnim<br />
elementima.<br />
Razumeju i svesno primenjuju kombinovane<br />
tehnike za komponovanje/realizaciju raznih<br />
umetničkih dela (pesama, muzičkih komada,<br />
drama, plesa/koreografije) u sklopu određenih<br />
tema/situacija.<br />
Predstavljaju svoje umetničke radove i pred širom<br />
publikom pokazujući samouverenost, pouzdanje i<br />
otvorenost prema kritikama i reflektovanju o svom<br />
umetničkom/izvođačkom radu.<br />
2. PROCESI, TEHNIKE I SREDSTVA IZRAŽAVANJA<br />
Učenik/ca poznaje elemente (sredstva, oblike) i razumeju osnovne procese i<br />
tehnike umetničkog stvaralaštva u muzici, vizuelnim umetnostima, dramskoj<br />
umetnosti i plesu.<br />
• Koriste muzičke elemente, tehnike<br />
i procese stvaranja u umetničkom<br />
izvođenju i svojem umetničkom<br />
stvaralaštvu.<br />
• Analiziraju strukturu predstava iz<br />
narodne umetnosti iz raznih<br />
vremenskih perioda.<br />
• Analiziraju i procenjuju glavna<br />
umetnička dela raznih kultura, tako<br />
što identifikuju korišćene<br />
elemente, tehnike i procese.<br />
• Sintetizuju svoja znanja o elementima,<br />
procesima i tehnikama muzičkog izvođenja i<br />
stvaranja, i manipulišu njima svesno u svojim<br />
sopstvenim radovima.<br />
• Spoznaju primenu inovacija u elementima<br />
izražavanja i stvaralačkim tehnikama u raznim<br />
umetničkim delima.<br />
3. UMETNIČKO IZRAŽAVANJE I KOMUNIKACIJA<br />
Učenik/ca pokazuje sposobnost da koristi razna umetnička sredstva izražavanja (glas,<br />
instrumente, boje, oblike, reči, pokrete, itd.) kako bi izrazio/la svoje doživljaje i ideje.<br />
Komunicira<br />
odgovarajućim<br />
sredstvima umetničkog izražavanja<br />
(kroz muziku, dramu, ples i vizuelnu<br />
umetnost) na prikladan način za<br />
razne publike (kolege, roditelje,<br />
ostalu decu, širu publiku, itd.).<br />
Komunicira samouvereno i pouzdano pred raznim<br />
publikama kombinujući oblike i sredstva<br />
umetničkog izražavanja i uz pomoć tehnologije<br />
(multimedijalne prezentacije, instalacije, itd.).<br />
4. RAZUMEVANJE ODNOSA UMETNOST – DRUŠTVO<br />
Učenik/ca razume razvoj, ulogu i uticaj umetnosti na društvo i društva na umetnost u<br />
raznim istorijskim, socijalnim i kulturnim kontekstima<br />
45
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Razume upotrebu inovacija u<br />
umetnostima tokom raznih<br />
istorijskih perioda, pod uticajem<br />
društvenih normi i vrednosti.<br />
• dređuju uticaj doprinosa istaknutih<br />
pojedinaca na razne umetnosti iz<br />
raznih kultura tokom istorije.<br />
• Razume i razlikuje umetnička dela iz prošlosti i<br />
moderna umetnička dela koja oslikavaju ideje,<br />
značajna društvena pitanja i događaje iz raznih<br />
kultura i vremenskih perioda.<br />
5. ESTETSKI DOŽIVLJAJ I PROCENA<br />
Učenici primenjuju kritičko rasuđivanje i procenu umetničkih dela u muzici, vizuelnim<br />
umetnostima, dramskoj umetnosti i plesu na osnovu razumevanja filozofije u umetnosti i<br />
estetskih načela.<br />
Pokazuju da shvataju kako se kroz<br />
umetnosti izražavaju ideje kroz lične<br />
i društvene vrednosti, inspirisanje<br />
pojedinačnom maštom i istorijskim,<br />
kulturnim i socijalnim kontekstom<br />
stvaraoca.<br />
Tumače i identifikuju simbole i metafore <strong>koji</strong> su<br />
korišćeni u umetničkim delima raznih kultura i<br />
istorijskih perioda.<br />
6. Senzibilizacija o ličnom i kolektivnom identitetu<br />
Neguju odgovarajući identitet(e): pojedinačni, grupni, socijalni, kulturni (nacionalni,<br />
regionalni, evropski i globalni) kroz umetnosti<br />
Učenici razlikuju razne umetničke sličnosti i razlike koje potiču od pripadanja porodici,<br />
zajednici, nacionalnoj kulturi i šire.<br />
Identifikuju materijale iz raznih<br />
kultura i koriste ih u svojim radovima.<br />
Komuniciraju kroz oblike umetničkog izražavanja u<br />
muzici, drami i vizuelnim umetnostima ideje,<br />
emocije i poruke koje se odnose na aktuelna<br />
politička, socijalna i pitanja kulture na nacionalnom<br />
i globalnom nivou (borba protiv diskriminacije,<br />
rasizma, pitanja mira, itd.).<br />
7. VREDNOSTI I STAVOVI KOJI SE PROMOVIŠU KROZ UMETNOSTI<br />
• Saradnja<br />
• Poštovanje mišljenja drugih<br />
• Pažnja<br />
• Samostalan rad<br />
• Volja i motivacija<br />
• Inicijativa i interesovanje<br />
• Mašta i kreativnost<br />
• Poštovanje prema sebi i drugima<br />
• Pozitivan stav prema umetnosti i lepom<br />
• Pozitivan stav prema nacionalnom kulturnom nasledstvu<br />
• Pozitivan stav i poštovanje prema raznim kulturama<br />
• Saradnja i odgovornost<br />
• Koncentracija i strpljenje<br />
• Motivacija za umetničku komunikaciju i javne prezentacije<br />
• Odgovornost<br />
• Upotreba ITK-a<br />
• Etika i kritički smisao<br />
• Kulturno obrazovanje<br />
8. Veštine koje se razvijaju kroz umetnosti<br />
• Opažanje i slušanje<br />
• Osećaj za prepoznavanje ritam i harmoniju (zvukova, boja, oblika, pokreta itd.,)<br />
• Muzičke veštine<br />
• Veštine pokreta<br />
• Veštine figurativnog izražavanja<br />
46
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Umetnička komunikacija<br />
• Veština za prezentaciju<br />
• Kreativnost<br />
• Samopouzdanje<br />
• Odgovornost i saradnja<br />
• Timski rad<br />
• Obrada i razumevanje (zvučnih, vizuelnih, tekstualnih, pokretnih itd) informacija<br />
• Analitičko, kritičko i kreativno razmišljanje<br />
• Kreativno rešavanje problema<br />
9. Osnovni koncepti (znanja) <strong>koji</strong> se uče kroz umetnosti<br />
• Zvuk<br />
• Linija<br />
• Boja<br />
• Oblik<br />
• Pokret<br />
• Ritam<br />
• Melodija<br />
• Harmonija<br />
• Tonalitet<br />
• Stil<br />
• Žanr<br />
• Instrumenti i muzičke formacije<br />
• Telo<br />
• Prostor<br />
• Vreme<br />
• Energija<br />
• Odnos<br />
• Uloga/karakter<br />
• Vreme i mesto<br />
• Tenzija<br />
Principi<br />
• Kontrast<br />
• Ponavljanje<br />
• Promena (varijacija)<br />
• Naglasak<br />
• Ravnoteža<br />
• Celina<br />
6. Međukurikularni pristup<br />
Umetnosti dejstvuju jedna sa drugom, pa se stoga i u nastavnom procesu mogu povezati<br />
razni oblici umetničkog izražavanja, npr.: pesma sa pokretima i plesom, muzika sa likovnim<br />
izražavanjem, muzika sa književnim izražavanjem, likovno izražavanje sa književnim<br />
izražavanjem, komparativna umetnička izvođenja, itd.<br />
Naročito se na ovom nivou može primenjivati integrisani pristup kombinovanja umetničkih<br />
izražavanja za razne teme i korišćenje igre kao oblika učenja.<br />
Međutim, umetnosti se mogu povezati i sa drugim predmetima ostalih oblasti kurikuluma.<br />
Jezici (maternji i strani) se veoma uspešno mogu povezati sa muzikom. Sa jezicima se može<br />
povezati i likovno izražavanje, kojom se vizualizuje jezičko izražavanje (pisanje, simboli,<br />
figure, ilustracije, itd.).<br />
47
KURIKULUM KOSOVA<br />
Umetnosti se uspešno mogu povezati i sa predmetima iz sledećih oblasti kurikuluma: nauke<br />
(prirodne i društvene), matematika, zdravlje i dobrobit, život i rad, itd.<br />
Svaka posebna tema i nastavno gradivo <strong>koji</strong> se obrađuju na ovom nivou postaju jasniji kada<br />
su propraćeni umetničkim izražavanjem (ilustracije, grafički prikazi, karte, pesme, muzika,<br />
ples, video zapisi, itd.).<br />
7. Dodela vremena<br />
U skladu sa Okvirom kurikuluma Kosova nastavnim planom za treći nivo predviđa se ukupno<br />
xx nastavnih časova iz kurikularne oblasti umetnosti.<br />
Na trećem stepenu kurikuluma ( razredi 10, 11 i 12) planirano je ukupno xx nastavnih časova<br />
nedeljno, po xx časa za svaki razred.<br />
Kako se ova oblast kurikuluma sastoji iz dva obavezna predmeta – likovna umetnost i<br />
muzička umetnost, časovi su jednako podeljeni na ova dva predmeta.<br />
8. Metodološka uputstva<br />
Kroz umetnosti se deca obrazuju uspešno jedino kada se krajnje pravilno primenjuje<br />
specijalna metodologija umetničkog podučavanja i učenja u svakoj od disciplina iz oblasti<br />
umetnosti (muzika, vizuelne umetnosti, drama, ples, itd.). Metodologija podučavanja u<br />
predmetima iz oblasti umetnosti obuhvataju nastavne tehnike i metode koje su specifične za<br />
učenje koncepata, veština i znanja koja treba savladati. Na ovom nivou se sprovodi nastava<br />
sa konstruktivnim pristupom učenju, pri čemu se učenici osposobljavaju da razumeju uticaj<br />
raznih društvenih i istorijskih okolnosti u raznim epohama i mestima na razvoj raznih<br />
umetničkih disciplina, kroz analizu i opažanje umetničkih dela (muzička dela koja se slušaju,<br />
fotografije umetničkih slika, skulptura, itd., fotografije, filmski video snimci, dokumentarne<br />
emisije i posete koncertima, izložbama, pozorišnim predstavama, baletu, itd.). Osnovna<br />
načela nastavne metodologije u oblasti umetnosti ostaju umetnički doživljaj, mašta i sloboda<br />
izražavanja.<br />
9. Nastavni materijali i izvori<br />
U oblasti umetnosti se koriste određena sredstva izražavanja, specifične tehnike i postupci,<br />
<strong>koji</strong> uslovljavaju upotrebu raznolikih materijala za obradu gradiva iz ove oblasti kurikuluma.<br />
Na primer, u likovnoj umetnosti nastavni materijal je usklađen sa materijalom za rad kao što<br />
su papir, platno, plastelin, organski materijali, itd. Pored ovih materijala koriste se i ostala<br />
nastavna sredstva kao što su školski udžbenici, video snimci, internet, itd. U muzičkoj<br />
umetnosti osnovni materijal je sam muzički zvuk <strong>koji</strong> proizvodi ljudski glas ili muzički<br />
instrument. Nastavni izvori obuhvataju školske udžbenike i izvore zvuka (odgovarajući<br />
kompakt diskovi, muzički diskovi, dvd, snimci sa interneta, tv, javni koncerti, itd.). Na ovom<br />
nivou se veoma uspešno mogu koristiti i savremena tehnologija za reprodukciju ali i ona za<br />
stvaranje muzike (razni muzički kompjuterski programi, muzički studio, itd.).<br />
48
KURIKULUM KOSOVA<br />
10. Uputstva za ocenjivanje<br />
Ocenjivanje u kurikularnoj oblasti umetnosti zahteva posebnu pažnju i zasniva se na principu<br />
individualizacije, zbog toga što svaki učenik ima različite sklonosti za različite oblike<br />
umetničkog izražavanja. Stoga pri ocenjivanju treba uzeti u obzir hrabrost, maštu, originalno i<br />
kreativno izražavanje, interesovanje, umetnički doživljaj, interpretaciju, itd.<br />
Postignuća u oblasti umetnosti su pojedinačna, pa ih stoga treba ocenjivati kao takve,<br />
koristeći ocenjivanje u svrhu motivisanja i ohrabrivanja razvoja stvaralačkih sposobnosti<br />
učenika.<br />
Kako na ovom nivou jedan veliki deo gradiva čine teme koje su povezane sa istorijskim<br />
razvojem umetnosti u raznim društvenim i istorijskim kontekstima, mogu[e je koristiti i ostale<br />
oblike ocenjivanja znanja i razumevanja ovih konteksta. (Pismeni eseji, testovi znanja i<br />
koncepata, prezentacije u Power Pointu o raznim umetničkim stilovima tokom raznih<br />
istorijskih epoha, karte, posteri, video-instalacije i razna druga izvođenja.<br />
49
KURIKULUM KOSOVA<br />
OBLAST KURIKULUMA – MATEMATIKA<br />
Uvod<br />
Obrazloženje i opis<br />
Koncepti i opis<br />
Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Ishodi učenja za oblast<br />
Međukurikularni pristup<br />
Dodela vremena (raspored časova – opis)<br />
Nastavni materijali i izvori<br />
Metodološka uputstva<br />
Uputstva za ocenjivanje<br />
1. Uvod<br />
U nastavnom programu za oblast matematike ogledaju se obrazovne politike zemlje, koje će<br />
uticati na unapređenje kvaliteta u matematici i obrazovanju uopšte Nastavni program za<br />
oblast matematike predstavlja statusno pravo na učenje matematike za sve učenike. On<br />
sadrži kompetencije koje će se steći učenjem i određuje put ka postizanju osnovnih<br />
dostignuća u matematici. Nastavnim programom se, pored toga, određuje kako će se<br />
ocenjivati učinak učenika i kako će se izveštavati o njemu. Stoga, nastavni program<br />
učenicima, nastavnicima, roditeljima i široj zajednici pruža jasan pregled razumevanja i<br />
sposobnosti koje će učenici savladati u školi. Ovaj nastavni program dozvoljava školama da<br />
ispune pojedinačne potrebe učenika i razviju svoj poseban karakter i karakteristične osobine<br />
u svojoj zajednici. Pored toga, on predstavlja model na osnovu kojeg svi partneri u<br />
obrazovanju mogu podržati učenike u njihovom daljem učenju. Kurikulum predstavlja težak i<br />
uravnotežen izbor, dosta je jak i održiv kako bi zaštitio znanja i kulturno iskustvo, <strong>koji</strong><br />
predstavljaju pravo svakog učenika, i u isto vreme treba da bude dovoljno fleksibilan kako bi<br />
nastavnicima omogućio da izgrade svoj način učenja i proslede ga učenicima.<br />
Nastavni program za oblast matematike omogućuje učenicima sa razviju osnovne<br />
sposobnosti u matematici, da realizuju svoje garantovano pravo na učenje i obezbeđuje im<br />
kreativnost.<br />
Nastavnicima treba da pruži pravo da pronađu najbolji mogu[i način kako bi mogli da<br />
inspirišu svoje učenike da u učenju pronađu zadovoljstvo i da se angažuju u učenju.<br />
Sadržaj ovog dokumenta će biti u skladu sa principima predviđenim Okvirom kurikuluma.<br />
Pored toga, sadržaj treba da predstavlja zahteve nastavnog programa za matematiku i da<br />
pruža informacije koje će učenicima pomoći da budu kompetentni u onome što uče.<br />
Redosled se uglavnom zasniva na hijerarhiji stepena i nivoa. Nastavni program za učenike<br />
nivoa I (razredi 0-5) izrađen je za nastavnike osnovnih škola. Nastavni program za učenike<br />
nivoa II (razredi 6-9) izrađen je za nastavnike nižih srednjih škola. Nastavni program za<br />
učenike nivoa III (razredi 10-12) izrađen je za nastavnike visokih srednjih škola, i to za:<br />
a. smer gimnazije i<br />
b. srednje stručne škole i umetničke škole.<br />
50
KURIKULUM KOSOVA<br />
2. Obrazloženje i opis oblasti matematike<br />
Matematika omogućuje razvoj veština i sposobnosti učenika za razmišljanje na kreativan<br />
način, razvoj njihove ličnosti, razvoj veština za samostalan i sistematski rad, podsticanje i<br />
ohrabrivanje otkrivanja, razvoj novih znanja u cilju njihove primene i integracije u ostalim<br />
oblastima i u rešavanju problematičnih situacija u stvarnom životu.<br />
Matematika kroz IU i GIU uzima u obzir učenje u duševni, moralnim, socijalnim i kulturnim<br />
oblastima, kao i glavne sposobnosti i sposobnosti za razmišljanje.<br />
3. Koncepti i opis<br />
Matematika obuhvata sledeće koncepte:<br />
• realni i kompleksni brojevi<br />
• oblici,<br />
• prostor,<br />
• merenja,<br />
• algebra,<br />
• matematička analiza,<br />
• geometrija,<br />
• analitička geometrija<br />
• statistika,<br />
• kombinatorika i<br />
• trigonometrija.<br />
Matematika se uči na svim stepenima kurikuluma. Na prvom i drugom stepenu povezuju se<br />
znanja o brojevima, geometrijskim figurama, poziciji u prostoru, merenju i veštine za<br />
računanje i rešavanje problema.<br />
Na trećem i četvrtom stepenu se ova veza integriše sa znanjima iz algebre, geometrije i<br />
statistike, dok se na petom i šestom stepenu obezbeđuje proširivanje i produbljivanje znanja<br />
iz trigonometrije, matematičke analize i verovatnoće.<br />
Opis ovog nivoa pruža osnove za donošenje odluka o učinku učenika na kraju svakog<br />
glavnog stepena 1-6 za sva tri nivoa.<br />
4. Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
U skladu sa OKK-om, učenje se zasniva na kompetencijama. Organizovanje nastave je<br />
usredsređeno na ono što učenici treba da znaju i ono što treba da budu u stanju da urade.<br />
Kako bi nešto uradili neophodna su nam znanja, navike, odgovarajuće veštine, ali i<br />
odgovarajući stavovi. Na osnovu toga, nastavni program za matematiku je zamišljen kao<br />
sistem izgrađen na osnovu nivoa, stepena i razreda, <strong>koji</strong> se opravdava opštim ishodima<br />
učenja za oblast i stepen, pa stoga postoje tri nivoa kompetencija, a u njihovom savladavanju<br />
51
KURIKULUM KOSOVA<br />
se ogledaju najbitniji aspekti podučavanja, <strong>koji</strong> su orijentisani i poređani na osnovu stvarnih<br />
potreba učenika i za koje je neophodno planirati vreme i nastavu.<br />
Pristup zasnovan na kompetencijama za oblast matematike postiže se kroz preporučene<br />
metode: diskusija, razgovor, davanje i ilustrovanje primera, davanje uputstava, izlaganje<br />
izbora, prezentacija grupnog rada, nadgledano vežbanje učenika u grupama, diskusija u<br />
grupama, vežbe. Glavni ishodi učenja iz matematike zasnivaju se na sledećih osam<br />
matematičkih kompetencija:<br />
1. Rešavanje matematičkih problema<br />
2. Rasuđivanje i matematički dokazi<br />
3. Matematička komunikacija<br />
4. Matematički odnosi<br />
5. Matematičko predstavljanje<br />
6. Matematičko modeliranje<br />
7. Matematičko razmišljanje<br />
8. Upotreba tehnologije u matematici<br />
5. Ishodi učenja za oblast<br />
ISHODI UČENJA ZA GLAVNI STEPEN 5 I 6<br />
Stepen 5<br />
Stepen 6<br />
Razredi 10, 11<br />
Razredi 12<br />
Znanja, razumevanje i veštine koje se razvijaju kroz nastavna iskustva povezana sa:<br />
1. Rešavanje problema<br />
2. Matematička rasuđivanja i matematička dokazivanja<br />
3. Komunikacija u/kroz matematiku<br />
4. Matematička veza<br />
5. Matematička predstavljanja<br />
6. Promovisanje matematičkog modeliranja<br />
7. Strukturiranje matematičkog razmišljanja<br />
8. Upotreba ITK u/za matematiku<br />
1. Rešavanje problema<br />
Odabira odgovarajuću strategiju iz<br />
algebre i geometrije radi rešavanja<br />
problema <strong>koji</strong> se primenjuju u<br />
svakodnevnim situacijama tokom života.<br />
2. Matematička rasuđivanja i matematička dokazivanja<br />
Odabira odgovarajuću strategiju iz<br />
algebre i geometrije radi rešavanja<br />
problema <strong>koji</strong> se primenjuju u<br />
svakodnevnim situacijama tokom života.<br />
Dokazuje teoreme koristeći<br />
matematičke i ne-matematičke<br />
koncepte.<br />
3. Komunikacija u/kroz matematiku<br />
Planira, formuliše, nadgleda i reaguje na<br />
strateške procese rešavanja kompleksnih<br />
problema u matematici i različitim oblastima iz<br />
svakodnevnog života.<br />
Planira, formuliše, nadgleda i reaguje na<br />
strateške procese rešavanja kompleksnih<br />
problema u matematici i različitim oblastima iz<br />
svakodnevnog života.<br />
Procenjuje matematička obrazloženja; potvrđuje i<br />
opravdava složene matematičke tvrdnje pomoću<br />
različitih rešenja.<br />
52
KURIKULUM KOSOVA<br />
Koristi različite vrste matematičkog<br />
diskursa (oblike izražavanja) koristeći<br />
prirodni i matematički jezik (npr.:<br />
grafikone, dijagrame, itd.) formuliše<br />
hipoteze, definiše, opravdava, i donosi<br />
relevantne zaključke.<br />
4. Matematička veze<br />
Stvara vezu između brojeva i<br />
algebarskih, geometrijskih i<br />
trigonometrijskih koncepata.<br />
5. Matematička predstavljanja<br />
Gradi ekvivalentne oblike predstavljanja<br />
modela i koncepata u svrhu tumačenja<br />
socijalnih, prirodnih i matematičkih<br />
pojava.<br />
6. Matematičko modeliranje<br />
Gradi nove modele i koristi matematičke<br />
algoritamske metode (npr.: sa analizu<br />
podataka, itd.)<br />
Za vršenje raznih merenja, itd..,<br />
7. Matematičko razmišljanje<br />
Razvija matematičko razmišljanje kroz<br />
njenu primenu u oblastima van<br />
matematike, komunicirajući na<br />
koherentan i jasan način.<br />
8. Upotreba ITK u/za matematiku<br />
Koristi odgovarajuće softverske<br />
programe (npr; EXCEL tabele) za<br />
različite proračune u matematici;<br />
identifikuje prednosti i ograničenja<br />
upotrebe moderne tehnologije i ITK-a u<br />
Procenjuje pismeno ili usmeno ideje u grupi;<br />
izražava lično mišljenje o matematičkim<br />
konceptima; ističe do koje mere se primenjuju u<br />
svakodnevnom životu.<br />
Procenjuje povezanost matematičkog sadržaja sa<br />
drugim oblastima, koristi prikupljene podatke za<br />
rešavanje problema iz svakodnevnog života.<br />
Koristi matematičke reprezentacije i definiše<br />
njihov odnos.<br />
Sprovodi razne matematičke modele u okviru i<br />
izvan matematike.<br />
Efektivno koristi matematičko razmišljanje za<br />
jasno obrazlaganje, argumentaciju i prezentaciju<br />
matematičkih problema primenljivih u<br />
svakodnevnom životu.<br />
Koristi napredne softverske programe za<br />
matematičko obračunavanje i modeliranje<br />
problema na visokom stepenu težine.<br />
matematici.<br />
II. VREDNOSTI I STAVOVI<br />
• Insistiranje, istrajnost i snaga za usredsređivanje na problem<br />
• Objektivnost i nepristrasnost<br />
• Estetika i kritički smisao, ceni rigoroznost, redosled i eleganciju u arhitekturi rešavanja<br />
problema i razvoju teorija<br />
• Navika za korišćenje matematičkih koncepata u pristupanju svakodnevnim situacijama ili<br />
rešavanju praktičnih pitanja<br />
• Aktivan stav u zajedničkim idejama, diskusijama ili debatama<br />
• Otvoren za zahtevanje i pružanje podrške<br />
• Poštovanje ideja drugih<br />
• Formiranje humanosti, razvoj ličnosti i kulturne proporcionalnosti<br />
• Svestan uloge matematike u oblikovanju ljudske misli<br />
• Svestan uloge matematike u razvoju modernog društva<br />
III. MATEMATIČKE SPOSOBNOSTI I VEŠTINE<br />
• Identifikacija<br />
• Opis<br />
• Formulisanje<br />
• Opravdanje<br />
• Primena<br />
• Računanje<br />
• Merenje<br />
• Skiciranje<br />
53
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Pravljenje modela<br />
• Gradnja<br />
• Upotreba izvora u podataka<br />
IV. ZNANJA I KONCEPTI KOJI SE PROMOVIŠU U OBLASTI MATEMATIKE<br />
(ARITMETIKA, ALGEBRA, MERENJE, GEOMETRIJA, STATISTIKA, VEROVATNOĆA)<br />
• Kompleksni i realni brojevi<br />
• Oblici<br />
• Prostor<br />
• Merenja<br />
• Algebra<br />
• Matematička analiza<br />
• Geometrija<br />
• Analitička geometrija<br />
• Statistika<br />
• Kombinatorika<br />
• Trigonometrija<br />
• Teorija Brojeva<br />
• Finansijska Matematika<br />
6. Međukurikularni pristup<br />
Nastava iz matematike će se usredsrediti na osnovne veštine rada sa brojevima, predmetima<br />
i figurama u razvoju rasuđivanja i rešavanja problema/zadataka koristeći matematičke<br />
metode.<br />
U podučavanju matematike uzeće se u obzir dole navedena međukurikularna pitanja:<br />
• Lični razvoj i veštine za život, rad u ekipi, rešavanje problema, donošenje odluka,<br />
planiranje ličnog budžeta.<br />
• Održiv razvoj, ekonomska svest, jezičke i veštine komunikacije, elektronsko učenje<br />
(ITK), proizvodnja virtualnih matematičkih modela.<br />
• Sakupljanje podataka i predstavljanje istih u raznim oblicima.<br />
7. Dodela vremena za realizaciju IU<br />
Nastavnim planom je određen najmanji i najveći broj časova za svaku nastavnu oblast. Za<br />
oblast matematike neophodno je dodeliti više vremena. Na trećem nivou, razredi 10-12, broj<br />
časova je predviđen OKK-om. Ocenjivanje ishoda učenja se vrši u skladu sa OKK.<br />
Stepen Nastavna oblast Predmet Br. časova Procenat (%)<br />
časova<br />
Opšte obrazovanje Matematika Matematika 10 13.33%<br />
5, 6 (10, 11, 12)<br />
Stručno obrazovanje<br />
5, 5 (10, 11, 12)<br />
Matematika Matematika 10 9.38%<br />
54
8. Nastavni materijali i sredstva<br />
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Nastavnik jasno objašnjava lekciju koristeći materijale i izvore <strong>koji</strong>ma učenici mogu<br />
pristupiti putem vida, dodira, itd. Koristi lake i jednosmislene rečenice i reči za<br />
vizuelna sredstva, neophodnu tehnologiju, aktivnosti crtanja, modeliranja, pruža<br />
dodatnu pomoć, prilagođava primere, organizuje alternativne aktivnosti, itd.<br />
• Nastavnik obezbeđuje pristup tako što koristi odgovarajuće tekstove i materijale <strong>koji</strong><br />
su prikladni za uzrast i sposobnosti učenika na određenom nivou učenja, pruža<br />
brošure, rečnike, koristi jasan jezik. Nastavnik objašnjava učenicima određeno<br />
gradivo ili određene veštine. Nastavnik je usredsređen na prenos informacija (koristi i<br />
obrazovne video materijale, prezentacije učenika, itd.).<br />
• Demonstracija od strane nastavnika ili učenika: nastavnik daje vizuelne informacije<br />
koje pomažu usmeno objašnjenje.<br />
9. Metodološka uputstva<br />
Nastavnik koristi savremene, interaktivne i sveobuhvatne nastavne metode, raznolike tehnike<br />
i oblike rada i čitav niz postupaka (nove informacije, ponavljanje, utvrđivanje, vežbe, zadaci,<br />
rad na projektima, materijalna sredstva kao što su: crteži, makete, dijagrami, modeli,<br />
grafikoni, i ostala savremena sredstva – kompjuter, internet, itd.). Ove metode treba da<br />
doprinesu razvijanju nezavisnog, kritičkog i kreativnog razmišljanja.<br />
Izbor metoda spada u nadležnosti predmetnog nastavnika. Izbor metoda treba prilagoditi<br />
potrebama i zahtevima učenika, prirodi gradiva nastavne teme, didaktičkoj osnovi, nivou<br />
znanja učenika, itd.<br />
Metode i tehnike rada sa decom trba da budu iskombinovane i raznovrsne, jer kao takve<br />
podstiču dinamiku nastavnog časa, razbijaju monotoniju i motivišu učenike da uče.<br />
Metode, tehnike i oblici rada sa učenicima treba da omoguće što lakše savladavanje<br />
nastavnog gradiva i što brže i tačnije primene znanja, navika, veština, stavova i vrednosti,<br />
koje čine sastavni deo razvoja ličnosti učenika, kako bi bili spremni da se suoče sa životnim<br />
izazovima.<br />
10. Uputstva za ocenjivanje<br />
Ocenjivanje obuhvata sve delatnosti koje mogu poslužiti da se oceni koliko su učenici postigli<br />
ishode učenja na nivou razreda i stepena, kao i koliko su savladali kompetencije iz oblasti<br />
matematike.<br />
Tokom ocenjivanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaj gradiva u odnosu na postizanje<br />
ishoda učenja i kompetencija predviđenih za ovaj nivo, i treba da na ocenjivanje gleda kao<br />
na sastavni deo nastave i da angažuje učenike u nastavnom procesu i osposobi ih za<br />
samostalan rad.<br />
Ocenjivanje treba da se zasniva na znatnoj količini podataka <strong>koji</strong> treba da obuhvate sledeće<br />
elemente:<br />
- ocenjivanje usmenih odgovora<br />
- ocenjivanje pružanja pomoći u grupi<br />
55
KURIKULUM KOSOVA<br />
- ocenjivanje aktivnosti tokom debata u razredu<br />
- ocenjivanje domaćih zadataka<br />
- testovi za određene grupe tema<br />
- testovi na kraju određenih kategorija gradiva<br />
- testovi na kraju polugodišta, ili na kraju školske godine<br />
Pored toga, nastavnik ima nezavisnost u izboru:<br />
• vrsta ocenjivanja (formativno, zbirno, dijagnostičko, motivišuće, itd.);<br />
• metoda ocenjivanja (samo-ocenjivanje, razgovor sa učenicima, dosije, opažanje,<br />
projekti, itd;)<br />
• instrumenata za ocenjivanje (papir za analitičko samo-ocenjivanje, koordinacioni<br />
dnevnici (znam, želim da saznam i naučio sam), dijagrami (plus +, minus - ,<br />
interesantno I), semafori, partner za razgovor (učenik sa učenikom), itd.).<br />
Ocenjivanje treba da bude u funkciji obezbeđivanja povratnih informacija s ciljem da se<br />
poboljša učenje, da se motivišu učenici za učenje, da se utvrde uzroci zaostajanja ili<br />
napredovanja, da se poboljša podučavanje i individualni razvoj učenika. (Više informacija<br />
možete pronaći u Odeljku V, u kojem se govori o ocenjivanju.)<br />
Kurikulum zasnovan na kompetencijama sastoji se iz izjava o tome za šta će učenik biti<br />
sposoban po uspešnom završetku jedne nastavne kategorije ili podkategorije.<br />
- Ove izjave se nazivaju i “ishodima učenja“<br />
1 2 3 4 5 Popravn<br />
a<br />
podrška<br />
Učenik<br />
nije ništa<br />
uradio ili<br />
je radio,<br />
ali nešto<br />
što nije<br />
povezano<br />
sa<br />
zadatkom<br />
Učenik ima<br />
ideje o<br />
rešavanju<br />
zadatka i<br />
predstavlja<br />
sistem<br />
Pored<br />
ideje<br />
učenik<br />
dolazi do<br />
delimičnog<br />
rešenja,<br />
npr.: samo<br />
X ili samo<br />
y<br />
Učenik<br />
pronalazi<br />
potpuno<br />
rešenje<br />
zadatka<br />
ali ne<br />
verifikuje<br />
rešenje<br />
Učenik<br />
pronalazi<br />
potpuno<br />
rešenje<br />
zadatka i<br />
verifikuje<br />
rešenje<br />
Nastavnik<br />
odlučuje<br />
kako da<br />
pomogne<br />
učeniku,<br />
npr.: kako<br />
treba da<br />
koristi<br />
nepoznat<br />
e X i y i<br />
kako da<br />
postavi<br />
jednačine<br />
Načini<br />
Koje će<br />
metode<br />
primeniti<br />
imajući u<br />
vidu<br />
učenikov<br />
stil učenja<br />
npr.:<br />
pokazuje<br />
jednu od<br />
metoda<br />
koja je<br />
učenik<br />
najpriklad<br />
nija za<br />
rešavanje<br />
sistema<br />
jednačina<br />
Podrška<br />
za<br />
talentov<br />
ane<br />
učenike<br />
Učeniku<br />
sa zadaje<br />
poseban<br />
domaći<br />
zadatak<br />
Načini<br />
Koje će<br />
metode<br />
primeniti<br />
imajući<br />
u vidu<br />
učeniko<br />
v stil<br />
učenja<br />
56
KURIKULUM KOSOVA<br />
OBLAST KURIKULUMA - PRIRODNE NAUKE<br />
Uvod<br />
Obrazloženje i opis oblasti<br />
Osnovni koncepti prirodnih nauka<br />
Ciljevi učenja nauka<br />
Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Ishodi učenja za oblast prirodnih nauka<br />
Međukurikularna pitanja<br />
Dodela vremena<br />
Nastavni materijali i izvori<br />
Metodološka uputstva<br />
Uputstva za ocenjivanje<br />
1. Uvod<br />
Osnovni kurikulum za prirodne nauke je obavezan za sva tri nivoa douniverzitetskog<br />
obrazovanja. Ova nastavna oblast obuhvata realizaciju kompetencija (znanja, razumevanje,<br />
navike, veštine, stavovi i vrednosti) koje će učenici savladati na kraju svakog nivoa<br />
douniverzitetskog obrazovanja.<br />
Prirodne nauke učenicima omogućuju da spoznaju, razumeju i istraže prirodu, živi svet i<br />
neživi svet i čoveka.<br />
Naučna znanja i postignuća se primenjuju: u proizvodnji hrane i ostalih materijalnih dobara, u<br />
medicini, saobraćaju, komunikaciji, proizvodnji električne energije, istraživanju i upotrebi<br />
prirodnih bogatstva, očuvanju životne sredine, kulturnom stvaralaštvu, umetnosti i u<br />
istraživanju svemira.<br />
2. Obrazloženje i opis nastavne oblasti prirodnih nauka<br />
Prirodne nauke služe u sledeće svrhe:<br />
- objašnjenje materijalnog sveta, njegovih osobina i transformacija;<br />
- primena metoda istraživanja prirodnih pojava i procesa;<br />
- opis zemlje kao nebeskog tela, koje poseduje uslove prikladne za život živih bića i<br />
čoveka;<br />
- opis živog sveta i neživog sveta i povezanosti među njima;<br />
- opis izvora energije;<br />
- objašnjenje procesa kroz četiri glavna međusobna dejstva (gravitaciono,<br />
elektromagnetno, slabo nuklearno i jako nuklearno)<br />
- opis prirodnih procesa u vremenu i prostoru;<br />
57
KURIKULUM KOSOVA<br />
- određivanje povezanosti čoveka sa prirodom i njihovog međusobnog uticaja.<br />
- Upotreba naučnih dostignuća u hemiji, biologiji, fizici i astronomiji za objašnjenje i<br />
predviđanje novih događaja i pojava.<br />
3. Osnovni koncepti prirodnih nauka<br />
Osnovni koncepti prirodnih nauka treba da budu zasnovani na 6 glavnih kategorija<br />
(orijentacija):<br />
1. Naučno istraživanje<br />
2. Primena nauke i tehnologije<br />
3. Materija – njene osobine i stanja<br />
4. Fizički procesi<br />
5. Životni procesi<br />
6. Zemlja i svemir<br />
U oblasti prirodnih nauka osnovni koncepti, kompetencije i metodologije za stepene 1,2,3 i 4<br />
pružaju se kao integrisane, dok se na stepenima 5 i 6 realizuju u vidu posebnih predmeta:<br />
hemija, fizika, biologija i astronomija.<br />
U stručnim školama se ovi koncepti realizuju kao integrisani i zasnovani na tematskim<br />
pristupima određenih profesija.<br />
4. Ciljevi učenja prirodnih nauka<br />
• razvijaju znanja, navike, veštine, stavove i vrednosti za prirodu, životnu sredinu i svet<br />
<strong>koji</strong> nas okružuje;<br />
• pokazuju sposobnosti da objasne osnovne koncepte nauke za objašnjavanje prirode;<br />
• razvijaju veštine, vrednosti i stavove za učenje nauka tokom celog života;<br />
• istražuju prirodnu sredinu i sredinu koju je izgradio čovek, kroz igru, dokaze i<br />
jednostavne modele, postavljanje pitanja, diskusije, ekskurzije, crteže, itd.<br />
• pravilno koriste jezik i terminologiju prirodnih nauka;<br />
• primenjuju mere bezbednosti i preduzimaju neophodne mere u slučaju opasnosti;<br />
• vrednuju ulogu i uticaj naučnih postignuća na čovekov svakodnevni život;<br />
• opisuju Zemlju kao nebesko telo i izvor materijalnih dobara;<br />
• stvaraju pravilne stavove o socijalnim, moralnim, etičkim, ekonomskim i pitanjima koja<br />
se tiču sredine;<br />
• razvijaju obrazovanog građanina <strong>koji</strong> doprinosi unapređenju nauke i tehnologije u cilju<br />
olakšanja i poboljšanja čovekovog života i njegove orijentacije u karijeri.<br />
5. Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Prema OKK-u podučavanje prirodnih nauka se zasniva na kompetencijama i na pristup<br />
usredsređen na učenika. Organizovanje nastave je usredsređeno na ono što učenici treba da<br />
58
KURIKULUM KOSOVA<br />
urade i ono što treba da budu spremni da urade. Kako bi mogli da urade nešto njima su<br />
neophodna znanja, navike, odgovarajuće veštine, ali i određeni stavovi, <strong>koji</strong> mogu biti<br />
pozitivni, negativni, indiferentni.<br />
6. Ishodi učenja u oblasti prirodnih nauka<br />
Stepen 3 Stepen 4<br />
MSKO 3<br />
Stepen 5, Razredi 10, 11 (uzrast 16-17 godina)<br />
Stepen 6, Razred 12 (uzrast 18 godina)<br />
I. ZNANJA, RAZUMEVANJE I RAZVOJ VEŠTINA KROZ PROCES UČENJA:<br />
1. Strukturiranje naučnog razmišljanja o konceptima, modelima, teorijama i zakonima o<br />
izgradnji materije, procesa i pojava u prirodi<br />
• Živa materija i neživa materija i njihove osobine<br />
• Fizički, hemijski i biološki procesi i pojave na Zemlji i u svemiru<br />
2. Razvoj veština za naučno istraživanje u vezi sa izgradnjom materije, procesima i pojavama<br />
u prirodi<br />
3. Povezanost između predmeta prirodnih nauka i ostalih oblasti kurikuluma<br />
4. Primena nauke i tehnologije u svakodnevnom životu<br />
5. Razvoj veština komunikacije u nauci i kroz nauku<br />
1. Strukturiranje naučnog razmišljanja o konceptima, modelima, teorijama i zakonima o<br />
izgradnji materije, procesa i pojava u prirodi<br />
• Živa i mrtva materija i njihove osobine<br />
• Fizički, hemijski i biološki procesi i pojave na Zemlji i u svemiru<br />
Objašnjava i demonstrira strukturu atoma,<br />
molekula, jona, sastav, značaj, fizičke i<br />
hemijske osobine elemenata, jedinjenja i<br />
reakcije između njih.<br />
Objašnjava uzroke promena životne sredine i<br />
njegove implikacije na lokalnom, regionalnom,<br />
nacionalnom, kontinentalnom i globalnom<br />
nivou.<br />
Analizira i istražuje raznolikost živog sveta kao<br />
rezultat evolucije, ulogu DNK u nasledstvu i<br />
hemijskim procesima ćelije, biologiju pet<br />
carstava živih bića i sprovođenje zakonitosti<br />
izgradnje i funkcije živih sistema u<br />
biotehnologiji i tehnici.<br />
Objašnjava zakon održavanja energije u<br />
prirodnim procesima, unutrašnju energiju,<br />
njene promene, pravila, haos, cikluse i<br />
povezanost toplote sa temperaturom.<br />
Analitički, grafički i brojevima predstavlja<br />
pravila osnovnih interakcija u prirodi.<br />
Objašnjava i istražuje sastav i svojstva<br />
organskih i neorganskih jedinjenja koja se<br />
nalaze u živom i neživom svetu, kao i onih<br />
koje je stvorio čovek i analizira njihove<br />
međusobne veze u životnim procesima.<br />
Procenjuje geocentrični i heliocentrični<br />
sistem, vidljivo kretanje Sunca, njegove<br />
posledice, savremene teorije sunčevog<br />
sistema i objašnjava odnos prostor-vreme u<br />
stvaranju Univerzuma u procesu Velike<br />
Eksplozije.<br />
Tumači funkcionalne interakcije ćelijskih<br />
struktura i fizičko-hemijskih procese u ćeliji,<br />
ljudsku biologiju i savremene oblike zaštite<br />
ljudskog zdravlja.<br />
Objašnjava povezanost energetskih resursa<br />
sa ekološkim zagađenjem i procenjuje<br />
trendove otkrivanja čiste energije.<br />
Objašnjava slabu i snažnu nuklearnu<br />
interakciju i njen uticaj na ljudski život i<br />
zagađenje životne sredine.<br />
2. Razvoj veština naučnog istraživanja o izgradnji materije, procesima i pojavama u<br />
prirodi<br />
59
KURIKULUM KOSOVA<br />
Demonstrira praktične veštine i navike za<br />
naučno istraživanje; formuliše naučna pitanja i<br />
hipoteze za istraživanje, dizajnira i obavlja<br />
naučna istraživanja uključujući merenja,<br />
dokaze; prikuplja i organizuje različite izvore;<br />
analizira i testira modele i teorije na osnovu<br />
argumenata <strong>koji</strong> su mu na raspolaganju;<br />
objašnjava i prikuplja podatke o modelu<br />
modela istraživanja koristeći naučne koncepte.<br />
Efektivno koristi adekvatne instrumente za<br />
istraživanje iz oblasti nauke u cilju obavljanja<br />
pojedinačnog ili grupnog rada u projektima ili<br />
rešavanju problema ili proučavanju<br />
slučajeva.<br />
3. Povezanost između predmeta prirodnih nauka i ostalih oblasti<br />
3.1 Integracija zajedničkih koncepata u prirodnim naukama (biologija, fizika, hemija i<br />
astronomija):<br />
- organske i neorganske materije, fermentacija, zdrava ishrana, nukleinske kiseline, proteini,<br />
ugljeni hidrati, masti, metabolizam, difuzija, osmoza, galaksija, korozija, radioaktivnost.<br />
3.2 Integracija sa metodom naučnog istraživanja::<br />
- predstavljanje hipoteze, eksperimenta, dokaza, upotreba instrumenata za merenje, nezavisno<br />
planiranje i projektovanje naučnih istraživanja, obrada rezultata, interpretacija rezultata i<br />
priprema zaključaka i primena.<br />
3.3 Integracija prirodnih nauka sa ostalim oblastima<br />
- Komunikacija i izražavanje<br />
Izražava se i komunicira jasno, precizno, razumljivo usmeno i pismeno na maternjem ili<br />
najmanje jednom stranom jeziku, priprema i prezentacija dobijenih rezultata tokom istraživanja<br />
koristeći bogat naučni jezik, i njih tumači kroz različite oblike.<br />
- Matematika<br />
Koristi analitičke formule i matematičke operacije za rešavanje problema i njih predstavlja<br />
količinskim vrednostima.<br />
- Društvo i sredina<br />
Doprinosi rešavanju aktuelnih problema životne sredine, poštuje diverzitet i toleranciju u<br />
demokratskim procesima u društvenoj sredini.<br />
- Zdravlje i dobrobit<br />
Doprinosi očuvanju ličnog i zdravlju i dobrobiti drugih u sredini u kojoj živi.<br />
- Život i rad<br />
Koristi i održava alate i opremu za rad, informativnu i tehnologiju komunikacija (npr.: Power<br />
Point, videoklip, digitalni foto aparat), kao i druge informativne izvore, za <strong>koji</strong> prikupljanje i<br />
nezavisno tumačenje rezultata istraživanja.<br />
4. Primena nauke i tehnologije u svakodnevnom životu<br />
Kritički procenjuje ulogu naučnih i novih<br />
tehnoloških otkrića u pružanju rešenja za<br />
aktuelna pitanja i ispunjavanje društvenih<br />
potreba u budućnosti.<br />
5. Razvoj veština za komunikaciju u nauci i kroz nauku<br />
Koristi jednostavne oblike usmene ili pismene<br />
tumačenja naučnih podataka, formuliše jedan<br />
složeni naučno- istraživački problem, priprema<br />
plan istraživanja, koristi odgovarajuće modele<br />
za komunikaciju podataka u svrhu prezentacije,<br />
opisa, objašnjenja i rezimiranja rezultata<br />
istraživanja.<br />
Na nezavisan način koristi razne<br />
informativne izvore iz najnovijih naučnih i<br />
tehnoloških otkrića u cilju identifikacije novih<br />
naučnih oblasti za naredna pojedinačna ili<br />
grupna istraživanja.<br />
Piše jedan kratak naučno istraživački rad,<br />
predstavlja rad koristeći “Powerpoint” ili<br />
druge oblike moderne prezentacije.<br />
60
KURIKULUM KOSOVA<br />
II. STAVOVI I VREDNOSTI STRUKTURISANI KROZ OBRAZOVANJE IZ OBLASTI<br />
PRIRODNIH NAUKA<br />
o Očekuje se da učenik manifestuje:<br />
o Interesovanje za naučno istraživanje i debatu.<br />
o Izdržljivost<br />
o Znatiželju za nove metode u oblasti nauke<br />
o Interesovanje za i posvećenost naučnom i ekološkom razvoju<br />
o Daje pravilnu procenu o predlozima drugih<br />
o Interesovanje o evoluciji naučnih teorija i ideja<br />
o Poštuje činjenice<br />
o Razvoj navike za upotrebu naučnih znanja i veština u donošenju ličnih odluka za pitanja i<br />
interese zajednice<br />
o Kreativnost i mašta<br />
o Motivacija za odgovornu primenu znanja o čoveku i sredini<br />
o Etika u nauci<br />
o Svesnost o savremenim temama kao što su; upravljanje vodama, klimatske promene,<br />
istraživanje kultivacije ćelija, nano-tehnologija, genetska tehnologija, itd.<br />
o Implementacija naučnih shvatanja u donošenju odgovornih, etičkih odluka i obaveštenja u<br />
vezi raznih pitanja<br />
o Uverenje da nauka obezbeđuje bogatu karijeru<br />
o Vrednovanje da raznolikosti ljudi <strong>koji</strong> su doprineli osnivanju i razvoju nauke.<br />
III. SPOSOBNOSTI I VEŠTINE U PRIRODNIM NAUKAMA<br />
• Upotreba izvora i podataka<br />
• Veštine za saradnju<br />
• Veštine za komunikaciju<br />
• Psiho-motoričke veštine<br />
• Kreativnost<br />
• Veštine kritičkog razmišljanja<br />
• Veštine u tehnologiji i informatici<br />
• Numeričke veštine<br />
• Veštine za rešavanje problema<br />
• Veštine rukovođenja<br />
• Veštine za proučavanje<br />
IV. KONCEPTI I PREDMETI OBLASTI IZ PRIRODNIH NAUKA<br />
o Hibridizacija<br />
o Radioaktivnost<br />
o Galaksija<br />
o Nuklearne reakcije<br />
o Globalizam<br />
o Bionika<br />
o Nasleđe<br />
7. Međukurikularna pitanja<br />
Integracija međukurikularnih pitanja u oblasti prirodnih nauka pomaže učenicima da spoznaju<br />
i razumeju svet i da se lakše izbore sa životnim izazovima.<br />
Međukurikularna pitanja koja se mogu integrisati u nastavni program prirodnih nauka za ovaj<br />
uzrast učenika jesu:<br />
• Obrazovanje za preduzetništvo<br />
• ITK i elektronsko učenje,<br />
61
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Edukacija o karijeri,<br />
• Edukacija o medijima,<br />
• Zdravstveno i seksualno vaspitanje,<br />
• Veroispovesti,<br />
• Lični razvoj i sposobnosti za život, itd.<br />
8. Dodela vremena<br />
Broj časova za osnovni kurikulum određen je za svaku nastavnu oblast, dok se izborni<br />
kurikulum određuje na nivou škole.<br />
Oblast prirodnih nauka u osnovnom kurikulumu za stepen 5 i stepen 6 obuhvata sledeće<br />
predmete: hemiju, biologiju, fiziku, geografiju i astronomiju(stepen 6), a u stručnim školama<br />
su predmeti fizika, hemija i biologija integrisani.<br />
Kriterijum za izborni kurikulum oblasti prirodnih nauka za svaki predmet je: obim, ravnoteža,<br />
horizontalna i vertikalna veza ishoda učenja sa (6) ključnih kompetencija i kontinuitet<br />
njihovog ostvarivanja od X do XII razreda.<br />
Stepen kurikuluma<br />
Stepen 5-<br />
( Razredi 10-11)<br />
Stepen 6 –<br />
(Razred 12)<br />
Nastavna<br />
oblast<br />
Prirodne<br />
nauke<br />
Prirodne<br />
nauke<br />
Predmet Br. časova Procenat (%)<br />
časova<br />
Hemija Fizika<br />
16,67<br />
Biologija<br />
Hemija Fizika<br />
16,67<br />
Biologija<br />
9. Materijali i okruženje za podučavanje i učenje<br />
Za uspešnu realizaciju kompetencija iz oblasti prirodnih nauka neophodno je stvoriti uslove,<br />
nastavna sredstva i prikladno nastavno okruženje.<br />
• Tekstualni materijali: školski udžbenik, radne sveske, nastavnikova knjiga, stručni<br />
priručnik, rečnik, novine, časopisi, psiho-pedagoški materijali, enciklopedije, itd.;<br />
• Vizualna sredstva: tabla za pisanje, slike, fotografije, makete, dijagrami, grafikoni, itd.;<br />
• Auditivna sredstva: radio, kasetofon, telefon, magnetofon, itd.;<br />
• Audio-vizualna sredstva: televizor, film, video, video-projektor, video kasete,<br />
kompjuter, internet, teletekst, CD, e-mail;<br />
• Nastavno okruženje (razred, učionica, laboratorija, radionica, priroda, farma, itd.).<br />
10. Metodološka uputstva<br />
Uspeh učenika u predmetu prirodnih nauka zavisi od rada i angažovanja nastavnika i<br />
učenika. Ovo se postiže koristeći savremene, interaktivne i sveobuhvatne pristupe, metode,<br />
tehnike i raznovrsne oblike rade. U tu svrhu se primenjuje čitav niz postupaka kao što su:<br />
62
KURIKULUM KOSOVA<br />
nove informacije, ponavljanje, utvrđivanje, vežbe, zadaci, rad na projektima, praktičan rad,<br />
itd. Pored toga, koriste se materijalna, tehnička sredstva kao što su: modeli, grafikoni,<br />
hemikalije, kuhinjsko posuđe, laboratorijski pribor, instrumenti, kompjuter, i ostale obrazovne<br />
tehnologije). Ovi pristupi i metode treba da doprinesu podsticanju nezavisnog, kritičkog i<br />
kreativnog razmišljanja.<br />
Za izbor metoda nadležan je predmetni nastavnik. Metode se biraju u skladu sa potrebama i<br />
zahtevima učenika, prirodom sadržaja nastavne teme, didaktičkom osnovom, nivoom<br />
obrazovanja učenika, itd.<br />
Metode, tehnike i oblici rada sa učenicima treba da omoguće što lakše savladavanje<br />
nastavnog gradiva, znanja, navika, veština, stavova i vrednosti koje su im potrebne kako bi<br />
se suočili sa životnim izazovima.<br />
Kako bi se ispunili zahtevi za kvalitetno učenje predlaže se jedan broj metoda, oblika i<br />
tehnika rada sa učenicama:<br />
• direktno podučavanje (predavanje, objašnjavanje, praktične vežbe i primeri);<br />
• indirektno podučavanje (razmatranje, otkrivanje, rešavanje problema);<br />
• podučavanje kroz postavljanje pitanja (tehnika postavljanja pitanja učenicima);<br />
• diskusija i učenje kroz saradnju (u malim grupama, u većim grupama i sa celim<br />
razredom);<br />
• podučavanje koje podstiče kritičko i kreativno razmišljanje i rešavanje problema;<br />
• učenje kroz projekte, istraživački rad i rad na terenu;<br />
• podučavanje kroz opažanje, demonstraciju i eksperimentisanje;<br />
• podučavanje i učenje pomoću multimedijalnih sredstava, naročito pomoću<br />
kompjutera;<br />
• podučavanje koje podstiče nezavisno istraživanje;<br />
• učenje u prirodi i kroz posete industrijskim objektima;<br />
Primena nastavnih metoda i tehnika u svim slučajevima treba da bude propraćena<br />
korišćenjem odgovarajućih didaktičkih sredstava, bez <strong>koji</strong>h se ne mogu postići očekivani<br />
rezultati.<br />
11. Uputstva za ocenjivanje<br />
Ocenjivanje predstavlja proces sistematskog, kvalitetnog i kvantitativnog sakupljanja<br />
informacija o dostignućima učenika tokom procesa učenja, i presuđivanje na osnovu njih.<br />
Ocenjivanje treba da omogući:<br />
- sakupljanje informacija neophodnih za napredovanje učenika i za motivisanje učenika<br />
za učenje;<br />
- identifikaciju poteškoća tokom procesa učenja;<br />
- izvođenje zaključaka o postignućima učenika tokom procesa učenja;<br />
- samo-ocenjivanje učenika ocenjivanje od strane nastavnika;<br />
- poboljšanje podučavanja i učenja.<br />
63
KURIKULUM KOSOVA<br />
Ocenjivanje učenika u predmetima osnovnog kurikuluma i u izbornim predmetima vrši se<br />
davanjem ocene, u skladu sa kriterijumima koje je određuje MONT. Ocenom se ocenjuju<br />
usmeno i pismeno odgovaranje, domaći zadaci, sposobnosti pokazane tokom rada u grupi,<br />
tokom vežbi, projekata, itd.<br />
Oblici ocenjivanja treba da budu u skladu sa raznolikim stilovima učenja.<br />
Nastavnik ima nezavisnost u izboru metoda, tehnika i instrumenata ocenjivanja. Ocenjivanje<br />
treba da bude transparentno prema učenicima, roditeljima i zajednici.<br />
Jedan bitan instrument za ocenjivanje, samo-ocenjivanje i sakupljanje informacija o napretku<br />
ili zaostajanju učenika je učenikov dosije.<br />
64
KURIKULUM KOSOVA<br />
OBLAST KURIKULUMA - DRUŠTVO I SREDINA<br />
Uvod<br />
Obrazloženje i opis<br />
Koncepti i opis<br />
Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Ishodi učenja za oblast<br />
Dodela vremena<br />
Međukurikularna pitanja<br />
Nastavni materijali i izvori<br />
Metodološka uputstva<br />
Uputstva za ocenjivanje<br />
1. Uvod<br />
Oblast kurikuluma Društvo i sredina na drugom nivou se realizuje kroz predmetnu ili<br />
integrisanu nastavu. Nastavni predmeti ove oblasti za ovaj nivo su: istorija, geografija i<br />
građansko obrazovanje. Nastavnici treba da imaju u vidu da ukoliko se ova oblast realizuje<br />
kroz predmetnu nastavu, onda oni treba da uzmu u obzir zajedničke ciljeve oblasti, <strong>koji</strong> će se<br />
ostvariti kroz predmetna gradiva istorije, geografije i građanskog obrazovanja. I, ukoliko se<br />
ova oblast realizuje kao integrisana oblast, onda treba imati u vidu sadržajni aspekti <strong>koji</strong> su<br />
povezani sa ovim predmetima.<br />
Oblast kurikuluma Društvo i sredina pomaže učenicima da bolje spoznaju i razumeju razne<br />
istorijske i društvene koncepte, procese, dešavanja i promene na lokalnom, državnom,<br />
regionalnom i međunarodnom nivou, uključujući i osnivanje i razvoj civilizacija, kao i<br />
događaje i uloge ličnosti od drevnih vremena do danas.<br />
Ova oblast učenicima pomaže da prodube svoja znanja o mestima i svemiru, fizičkim i<br />
ljudskim sistemima, regionima i njihovim karakteristikama. Ona takođe pomaže u razvoju<br />
navika, vrednosti i stavova u odnosu na kulturni diverzitet, socijalni identitet, kulturno<br />
nasledstvo, društvenu organizaciju, ljudske slobode i prava, kao i ulogu i funkcionisanje<br />
demokratskih institucija..<br />
2. Obrazloženje<br />
Oblast Društvo i sredina na petom i šestom stepenu (razredi 10, 11 i 12) ima za cilj razvoj<br />
sposobnosti, vrednosti i stavova, potrebnih kako bi učenik postao odgovoran građanin, kako<br />
bi razvio lični identitet i kako bi što bolje poznavao kolektivni identitet (socijalni, nacionalni,<br />
državni, etnički, verski, rasni, polni, kulturni, regionalni) i kako bi razvio stabilan psihološki<br />
identitet. Ova oblast pomaže u razvoju sposobnosti za odgovarajuće presuđivanje i<br />
sposobnosti za donošenje odgovornih odluka u situacijama svakodnevnog života i<br />
sposobnosti za negovanje navika i preduzimanje inicijativa za očuvanje i zaštitu sredine.<br />
65
KURIKULUM KOSOVA<br />
Oblast Društvo i sredina na ovom nivou pomaže učenicima da razviju i dalje ojačaju svoja<br />
znanja, kako bi obezbedili jednu dobru početnu osnovu za akademsku orijentaciju i<br />
orijentaciju u karijeri.<br />
3. Koncepti i opis<br />
Na SK5 i SK6 opšti koncepti kurikularne oblasti Društvo i sredina <strong>koji</strong> se obrađuju na sva tri<br />
nivoa douniverzitetskog obrazovanja obrađuju se detaljnije na dubljem nivou.<br />
Grupe i društveni odnosi<br />
Na trećem, nivou, koncept društvenih struktura u oblasti Društva i sredine obuhvata razvoj<br />
sposobnosti i navika učenika za izvođenje raznih uloga i za izgrađivanje održivih društvenih<br />
odnosa, kako u porodici i društvenoj grupi tako i u zajednici i društvu uopšte, ali i u<br />
psihološkim međuljudskim odnosima. Sadržaj ovog koncepta obuhvata i osposobljavanje za<br />
aktivno učešće u raznim društvenim strukturama i organizacijama.<br />
Društveni procesi<br />
Ovaj koncept podrazumeva društvene procese, dešavanja i promene koje su se dogodile i<br />
koje se događaju u zemlji, regionu i svetu. U okviru ovog koncepta obuhvaćeni su i znanja,<br />
stavovi i procene o razvojima stanovništva, pojedinca kao elementa društva i kao psihološke<br />
ličnosti, naselja, migracija, kulturnog diverziteta, održivog razvoja, komunikacije među<br />
kulturama, tehnologije i globalizma.<br />
Norme, prava i odgovornosti<br />
U okviru ove celine učenici shvataju i pridržavaju se društvenih normi i pravila u životnoj<br />
sredini. Oni uče da njihova prava i slobode zahtevaju odgovornost prema sebi, porodici,<br />
školi, zemlji, sredini u kojoj žive, a i šire. Ovo podrazumeva osvešćivanje o tome koliko su<br />
bitne vrednosti demokratskog društva, a to su: ljudske slobode i prava, jednakost, tolerancija,<br />
solidarnost, borba protiv diskriminacije i predrasuda, potreba za saradnjom i komunikacijom<br />
sa drugima, prošlost i sadašnjost.<br />
Donošenje odluka<br />
Na ovom nivou je bitno negovati samopouzdanje i opravdanost donošenja odluka u<br />
određenim prilikama, oslanjajući se na jake argumente. Učenici shvataju da pravilno i<br />
argumentovano donošenje odluka predstavlja korisnu vrednost za njih same, za druge i za<br />
sredinu. Pored toga, primenjuje se razmena neophodnih ideja i informacija koje služe za<br />
svesno i odgovorno donošenje odluka.<br />
Sredina<br />
Podrazumeva osnovna znanja o odnosu između čoveka i njegove životne sredine, njihov<br />
međusobni odnos i uticaj, činioce <strong>koji</strong> utiču na očuvanje i zaštitu sredine i mere za očuvanje<br />
sredine. Takođe podrazumeva osvešćivanje o zaštiti sredine, ekosistema i biodiverziteta<br />
66
KURIKULUM KOSOVA<br />
kako bi se obezbedio održiv razvoj. Ovaj koncept podrazumeva i znanja o svemiru (Zemlji i<br />
vasioni)), prirodne elemente i prirodne i socijalno-geografske karakteristike prirodne i sredine<br />
koju je stvorio čovek, regiona, i zemalja, uključujući i znanja o objektima prirodnog i kulturnog<br />
nasledstva i njihovom očuvanju. Učenike treba podstaći da razviju navike za zaštitu,<br />
očuvanje i unapređenje životne sredine.<br />
4. Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Znanja iz oblasti Društva i sredine omogućuju učenicima postepeno usvajanje i negovanje<br />
ključnih kompetencija predviđenih OKK-om. Organizacija učenja treba da se usredsredi na<br />
ono što učenici treba da budu u stanju da urade. To se ogleda u znanjima, veštinama,<br />
navikama ali i stavovima i ponašanjima koja učenici treba da pokazuju, radeći neophodne<br />
analize i procene i angažujući se u konkretne aktivnosti<br />
5. Ishodi učenja za oblast<br />
Društvo i sredina<br />
MSKO 3<br />
Stepen 5, Razred 10, 11 (15-16 godina)<br />
Stepen 6, razred 12 (17 godina)<br />
I. ZNANJA, RAZUMEVANJE I VEŠTINE POMOĆU KOJIH UČENIK:<br />
1. Istražuje strukturu društvenih grupa i načine učestvovanja ili uključivanja u njima<br />
2. Istražuje istorijske, društvene, prirodne i sredinske objekte, pojave i procese, kao i njihovu<br />
međusobnu povezanost i uticaj<br />
3. Na kritički način analizira i razmatra i primenjuje društvene norme i pravila za zajednički život<br />
u raznolikosti<br />
4. Savesno i odgovorno pruža ideje i predloge i donosi odluke<br />
5. Doprinosi očuvanju i zaštiti sredine i održivom razvoju<br />
6. Efikasno koristi ITK i ostale savremene tehnologije<br />
1. Istražuje strukturu društvenih grupa i načine učestvovanja i uključivanja u njima<br />
Analizira i izvodi logične zaključke o uticaju Reaguje na stanje i potrebe zajednice i<br />
istaktunih istorijskih, društvenih, kulturnih, angažuje se u konkretnim akcijama u njenu<br />
političkih i obrazovnih, nacionalnih i<br />
korist, na osnovu istorijskih i ljudskih izvora i<br />
međunarodnih ličnosti, tokom različitih<br />
iskustava <strong>koji</strong> se odnose na slobodu,<br />
istorijskih perioda.<br />
ravnopravnost i demokraciju.<br />
Razmišlja o situaciji u kojoj se nalazi zajednica i<br />
o, angažuje se u konkretnim akcijama u njenu<br />
korist, na osnovu istorijskih i ljudskih izvora i<br />
iskustava <strong>koji</strong> se odnose na slobodu,<br />
ravnopravnost i demokraciju<br />
Preduzima inicijativu u omladinskim<br />
organizacijama u školi i van nje, radi<br />
razvijanja demokratskih procesa i bavi se<br />
pitanjima od interesa kroz konkretne akcije.<br />
2. Istražuje istorijske, društvene, prirodne i sredinske objekte, pojave i procese kao i<br />
vezu i uticaj između njih<br />
Kroz radove na projektima kritički analizira Aktivno učestvuje u (planiranju, organizaciji,<br />
67
KURIKULUM KOSOVA<br />
različitosti uzroka događaja i pojava u društvu i upravljanju, itd.) istraživačkim aktivnostima,<br />
sredini, iskazuje lično mišljenje o njihovom koristeći različite vrste informacija o<br />
uticaju na pojedinca, društvene sisteme i društvenim, istorijskim, geografskim<br />
globalni razvoj<br />
događajima i pojavama, i iznosi podatke <strong>koji</strong><br />
se zasnivaju na činjenicama, izbegavajući<br />
predrasude i subjektivne stavove.<br />
3. Na kritički način analizira i primenjuje društvene norme i pravila za zajednički život u<br />
diverzitetu<br />
Istražuje podatke <strong>koji</strong> se odnose na identitet<br />
(tradicija, pravila, verovanja, priče, legende,<br />
tipične zgrade i zgrade predstavništava,<br />
spomenici, itd.) svog i drugih naroda;<br />
objašnjava vrednosti nacionalnog, regionalnog,<br />
evropskog i globalnog identiteta.<br />
4. Savesno i odgovorno pruža ideje i predloge i donosi odluke<br />
Kroz radove na projektima ili grupne aktivnosti<br />
kritički analizira različitosti među sistemima<br />
donošenja odluka na lokalnom, regionalnom i<br />
međunarodnom nivou i njihov uticaj na život<br />
građana u različitim istorijskim okolnostima i<br />
periodima.<br />
Predstavlja činjenice i mišljenja, objašnjava<br />
njihovo poreklo i kroz njih donosi zaključke i<br />
predstavlja svoje stavove i poglede o<br />
različitim društvenim, istorijskim i kulturnim<br />
pitanjima, kao i o raznim prirodnim i<br />
geografskim pojavama.<br />
Procenjuje uticaj ekonomskog, naučnog i<br />
tehnološkog razvoja na društvo uopšte i na<br />
donošenje odluka.<br />
5. Doprinosi očuvanju sredine za održiv razvoj<br />
Na osnovu proučavanja jednog slučaja<br />
Analizira društvene i ekonomske<br />
identifikuje konkretan problem zagađenja karakteristike sredine, ekonomske,<br />
sredine u kojoj živi, planira rad, prikuplja socijalne, političke i kulturne procese i<br />
podatke, analizira ih i tumači i iznosi niz trajnih predstavlja društvene promene kao rezultat<br />
rešenja.<br />
interakcije na lokalnom, regionalnom i<br />
međunarodnom nivou.<br />
6. Efikasno iskorišćavanje ITK i ostalih savremenih tehnologija u digitalnom dobu<br />
Koristi razne pismene ili elektronske izvore za<br />
uzročno-posledičnu analizu važnih društvenih<br />
događaja i prirodnih pojava, u sredini u kojoj<br />
živi, na nacionalnom i međunarodnom nivou.<br />
Vešto koristi digitalne programe i sredstva<br />
kako bi postao informisan građanin i aktivan<br />
učesnik i društvenim delatnostima i<br />
održivom razvoju.<br />
II. STAVOVI I VREDNOSTI STRUKTURISANI KROZ OBRAZOVANJE IZ OBLASTI<br />
DRUŠTVA I SREDINe<br />
• Poštovanje prema drugima<br />
• Samopoštovanje<br />
• Saosećanje<br />
• Solidarnost<br />
• Humanizam<br />
• Filantropija<br />
• Jednakost<br />
• Tolerancija<br />
• Pravedan sud<br />
• Diskusija i debata<br />
• Konstruktivno učestvovanje<br />
III. SPOSOBNOSTI I VEŠTINE KOJE SE STIČU KROZ OBLAST DRUŠTVA I SREDINE<br />
• Korišćenje informacija<br />
• Istraživanje<br />
• Korišćenje izvora<br />
• Prikupljanje i dokumentacija informacija<br />
• Korišćenje rečnika<br />
• Izgradnja i čitanje grafikona, dijagrama, tabela i mapa<br />
• Evidencija sličnosti i različitosti<br />
68
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Efektivno upravljanje vremenom<br />
• Povezanost između uzroka i posledice<br />
• Učestvovanje u društvenim aktivnostima<br />
• Učestvovanje u donošenju odluka<br />
• Inicijativa<br />
• Tumačenje resursa<br />
• Pravljenje modela<br />
• Analiza procesa<br />
IV. GLAVNI KONCEPTI OBLASTI DRUŠTVA I SREDINE<br />
Društvo Sredina Pojedinac Građanstvo Civilizacija<br />
Okruženje Pol/Rod Sloboda Jednakost Porodica<br />
Komunikacija Solidarnost Saosećanje Propisi Tolerancija<br />
Hronologija Društvene grupe Društveni odnosi Norme Prava<br />
Odgovornost Mesto i prostor Orijentacija Planeta Zemlja Mapa<br />
Vreme Prirodna sredina Zemlja Litosfera Atmosfera<br />
Hidrosfera Ljudsko okruženje Stanovništvo Stanište Ekonomija<br />
Region Država Kontinent More Rat<br />
Okean Migracija Odlučivanje Reljef Erozija<br />
Epoha Klima Izvor Narod Flora<br />
Fauna Ideje Sud Nervni sistem Emocije<br />
Kognitivnost Ličnost Percepcija Pamćenje Mišljenje<br />
Pojam Indukcija Oduzimanje Silogizam Filozofski pravci<br />
6. Dodela vremena (fond časova)<br />
U nastavnom planu osnovnog kurikuluma za ovaj nivo (za stepen 5 i stepen 6 kurikuluma)<br />
kako za opšte, tako i za stručno obrazovanje i obuku, određeno je minimalno vreme<br />
neophodno za svaku nastavnu oblast kurikuluma, koje je izraženo u procentima ili broju<br />
časova. Za oblast Društva i sredine određeno je vreme koje se smatra dovoljnim za<br />
postizanje ciljeva i ishoda učenja predviđenih za ovaj nivo. Na petom i šestom stepenu<br />
kurikuluma procenat vremena određen za ovu oblast, u opštem obrazovanju, je 16.67 % od<br />
celokupnog vremena predviđenog za sve oblasti. Dok za stručno obrazovanje i obuku<br />
predviđeni procenat za ovu oblast iznosi 6.25%<br />
7. Međukurikularna pitanja<br />
Među bitnim ciljevima oblasti Društva i sredine je i učenje međukurikularnih pitanja, koja će<br />
doprineti postizanju ključnih kompetencija predviđenih OKK-om. Neka od međukurikularnih<br />
pitanja koja treba uzeti u obzir na ovom nivou, a koja se obrađuju u kontinuitetu i na<br />
prethodnim nivoima jesu:<br />
Obrazovanje o miru<br />
Korišćenje medija (korišćenje medija u cilju shvatanja sveta <strong>koji</strong> nas okružuje),<br />
Obrazovanje za održivi razvoj (ekonomski, službe u zajednice; bezbednost, zaštita<br />
prirodne i ljudske sredine i razvoj ekoloških stavova).<br />
Jezik i veštine komunikacije kroz ceo kurikulum (dobar kvalitet komunikacije u svim<br />
predmetima),<br />
69
KURIKULUM KOSOVA<br />
Lični razvoj i veštine za život (obrazovanje o konzumaciji i štednji; poštovanje prema sebi i<br />
prema drugima, tolerancija, uzdržavanje, sposobnost sporazumevanja; samoinicijativa i<br />
priprema za budućnost).<br />
8. Nastavni materijali i sredstva<br />
Za kompetentno obrazovanje u nastavnoj oblasti „Društvo i sredina“ koriste se razni nastavni<br />
izvori, <strong>koji</strong> učenike motivišu za postizanje napretka u usvajanju navika i veština, koje će<br />
upotrebiti u sadašnjosti i u budućnosti.<br />
Pored školskih udžbenika učenici imaju pristup i drugim izvorima znanja. Školski udžbenici i<br />
ostali izvori služe nastavniku u realizaciji nastavnog procesa.<br />
Za održivo poznavanje oblasti Društva i sredine koristi se širok spektar nastavnih izvora,<br />
uključujući školske udžbenike, knjige za aktivnosti i vežbe, radne sveske, brošure, globusi,<br />
enciklopedije, obrazovni softver, projekti, razne posete, kao naprimer posete društvenim,<br />
kulturnim i prirodnim objektima.<br />
Nastavnici, učenici i ostali nosioci obrazovanja se takođe mogu angažovati u izradi prikladnih<br />
nastavnih izvora, kao na primer: rezultati projekata koje rade učenici mogu poslužiti kao<br />
dragoceni nastavni izvori za razne razrede.<br />
Nastavnici mogu iskoristiti i pripremiti dosijee, novine, časopise, specijalizovanu literaturu ili<br />
razne priručnike za aktivnosti sa učenicima. Isto tako, bitno je da učenici i nastavnici<br />
sarađuju u izradi raznih proizvoda koristeći izvore informativne tehnologije.<br />
9. Metodološka uputstva<br />
Kako bi se ostvarili ciljevi kurikuluma kroz oblast Društva i sredine preporučuje se korišćenje<br />
raznih metoda koje nadopunjuju jedna drugu i koje omogućuju razvoj kritičkog i kreativnog<br />
razmišljanja među učenicima, i primenu znanja u raznim situacijama.<br />
Nastavnik ima slobodu da izabere radnu metodologiju tako što će ispravno oceniti uslove,<br />
okolnosti i mogućnosti <strong>koji</strong>ma raspolaže. Oslanjajući se na uputstva u OKK-u nastavnik treba<br />
da uzme u obzir nastavu zasnovanu na postizanju kompetencija, nastavu sa učenikom u<br />
centru, sveobuhvatnost, diferenciranu nastavu, poštujući razne stilove učenja, kao i učenje<br />
zasnovano na projektima (UZP), kroz koje se razvijaju praktične veštine koje se zahtevaju<br />
OKK-om.<br />
U okviru metodologija predviđenih za ovu oblast i ovaj nivo preporučuju se korišćenje:<br />
• intervjua i usmenih izlaganja za sakupljanje podataka o događajima, mestima,<br />
ličnostima i načinu života. Njima se unapređuje korišćenje raznih izvora informacija.<br />
• debata, <strong>koji</strong>ma se razvijaju navika efikasnog komuniciranja, veštine kreativnog<br />
razmišljanja, prezentovanja stavova i argumentovanja ideja, sposobnosti za saradnju,<br />
socijalizaciju, itd.<br />
• opažanje i neposredni kontakt sa sredinom i prirodom, organizovanje nastavnih<br />
poseta i ekskurzija, čime se među učenicima razvijaju sposobnosti za istraživanje i<br />
opažanje, tumačenje i diskutovanje o raznim prirodnim i sredinskim pojavama.<br />
• racionalno korišćenje ITK-a od strane učenika u saradnji, ili na predlog nastavnika ili<br />
roditelja, pomaže u kompletiranju informacija i njegovu pripremu kako bi bio uspešan.<br />
70
KURIKULUM KOSOVA<br />
• interakcije u okviru grupe, čime se razvijaju sposobnosti za komunikaciju,<br />
organizovanje, upravljanje i za razlikovanje i procenu raznih situacija iz prošlosti i iz<br />
sadašnjosti, kao i sposobnosti za izvođenje zaključaka.<br />
Saradnje sa institucijama, interesnim grupama i civilnim društvom predstavljaju dodatne<br />
oblike rada <strong>koji</strong> se realizuju izvan škole. Opis raznih događaja i mesta, sakupljanje podataka i<br />
ostalih istraživačkih materijala, i izlaganje svog rada i rada grupe pred drugima, pomažu<br />
učeniku u postizanju kompetencija.<br />
10. Uputstva za ocenjivanje<br />
Ocenjivanje, kao jedan od najsloženijih procesa u sistemu obrazovanja, treba da služi kao<br />
podrška osnaživanju učenja, proveru pojedinačnog napredovanja učenika i uspešnom<br />
postizanju ishoda učenja i savladavanju kompetencija predviđenih kurikulumom.<br />
Preporučuje se da nastavnici tokom procesa ocenjivanja koriste razne oblike i instrumente za<br />
ocenjivanje i da učenicima pružaju ne samo pismene kriterijume već i brojne druge vrste<br />
ocenjivanja, kako bi konkretno razumeli ono što žele da postignu. Instrumenti za ocenjivanje<br />
treba da uvek budu prilagođeni svrsi ocenjivanja. U obliku i vrsti ocenjivanja, a naročito u<br />
načinu na <strong>koji</strong> se objavljuju rezultati, uvek treba da se ogleda cilj ocenjivanja. Način<br />
planiranja ocenjivanja uvek treba da bude transparentan i pravedan. Ocenjivanje uvek treba<br />
da se zasniva na najvišim etičkim standardima. Ocenjivanje učenika treba da bude<br />
motivišuće i objektivno.<br />
Na ovom nivou i za ovu oblast pri ocenjivanju treba uzeti u obzir specifičnosti uzrasta dece,<br />
njihove intelektualne kapacitete i pedagoška pravila.<br />
Karakteristike koje ističu oblast „Društvo i sredina“ kao oblast kojom se teži da se pripreme<br />
aktivni i odgovorni građani, zahtevaju da nastavnik koristi raznovrsne načine dnevnog,<br />
nedeljnog i ocenjivanja u drugim planiranim vremenskim rokovima. Predlaže se da se<br />
ocenjivanje usredsredi na razumevanje koncepata Društva i sredine, veštine i ponašanja i<br />
pozitivne stavove. Ocenjivanje treba da pomogne učenicima da se neprestano i aktivno<br />
popravljaju i napreduju i da primenjuju stečena znanja u svakodnevnom životu.<br />
Ocenjivanje je blisko povezano sa metodologijom podučavanja i zahteva kompatibilnost i<br />
konzistentnost u celom procesu. Mi ocenjujemo ono što težimo da postignemo, odnosno ono<br />
što odredimo kao metu. Pristup novog kurikuluma zasnovan na kompetencijama ima za cilj<br />
ocenjivanje onoga što su učenici u stanju da urade, dakle ocenjivanje praktične primene<br />
znanja stečenih u školi. Stoga se smatra neophodnim sprovođenje ocenjivanje kroz stalno<br />
opažanje učenikovih dostignuća i držanje evidencije u cilju dokumentovanja i planiranja<br />
daljeg rada sa učenicima.<br />
Ocenjivanje može poslužiti i radu u grupama, <strong>koji</strong> se može izvesti u raznim oblicima kao što<br />
su mini-projekti, itd., <strong>koji</strong>ma se mogu proceniti veštine učenika za saradnju, sposobnosti za<br />
izražavanje (govor), itd. Opažanje rada u grupama i pojedinačnih inicijativa može se oceniti i<br />
primenom tehnika koja se poznata pod nazivom „Bilten učešća“ ili tehnika koja se naziva<br />
„Kontrolna lista“, itd<br />
71
KURIKULUM KOSOVA<br />
OBLAST KURIKULUMA - ZDRAVLJE I DOBROBIT<br />
Uvod<br />
Obrazloženje i opis oblasti Zdravlja i dobrobiti<br />
Osnovni koncepti oblasti<br />
Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Ishodi učenja za oblast<br />
Međukurikularna pitanja<br />
Dodela vremena (plan časova)<br />
Nastavni materijali i izvori<br />
Metodološka uputstva<br />
Uputstva za ocenjivanje<br />
1. Uvod<br />
Nastavna oblast “Zdravlje i dobrobit” obrazuje i vaspitava učenike da postanu aktivni<br />
građani, <strong>koji</strong> samostalno ili u grupi preduzimaju mere za zdravu sredinu i zdrav život.<br />
2. Obrazloženje i opis oblasti Zdravlja i dobrobiti<br />
Cilj oblasti -Zdravlje i dobrobit- je da deci pruži znanja i veštine i usmeri ih ka zdravom životu,<br />
kako bi bili u stanju da preuzmu odgovornost za svoje i zdravlje i dobrobit drugih. Učenicima<br />
takođe pruža mogućnost da razviju i primene navike, kvaliteta, vrednosti i ponašanja, koje će<br />
im pomoći da se uspešno suoče sa životnim uspesima u sadašnjosti i u budućnosti.<br />
Učenje o zdravlju i dobrobiti omogućuje deci da:<br />
• razviju koncepte o razvoju čoveka i osnovna znanja o zdravlju;<br />
• se osposobe da promene sebe i okolinu koja ih okružuje;<br />
• da razumeju i otkriju svoje i osećanja, ponašanja i vrednosti drugih:<br />
• da kontrolišu svoje zdravstveno ponašanje, da svesno obezbede kvalitetno zdravlje;<br />
• da donose informisane odluke kako bi poboljšali njihovo mentalnu, emocionalnu,<br />
socijalnu i fizičku dobrobit;<br />
• da vode zdrav život;<br />
• da uče o higijeni, njenoj važnosti, zdravlju, seksualnom vaspitanju, faktorima<br />
opasnosti i kako da izbegnu opasnosti;<br />
• da uravnoteže rad i odmor, da se bave fizičkim aktivnostima i posvete pažnju opštoj<br />
higijeni i pravilima zdrave ishrane;<br />
• da se učenici informišu o bitnosti zdrave sredine za zaštitu zdravlja i za lični i kolektivni<br />
socijalni razvoj.<br />
72
KURIKULUM KOSOVA<br />
3. Koncepti oblasti i opis:<br />
• usklađeni i sveobuhvatni razvoj tela pomoću fizičkih i sportskih aktivnosti,<br />
• fizička, mentalna, emocionalna i socijalna dobrobit,<br />
• zdrava ishrana,<br />
• seksualno i reproduktivno zdravlje,<br />
• opasnost od upotrebe supstancija koje stvaraju zavisnost,<br />
• obrazovanje o sredini.<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Fizičko vaspitanje učenicima pruža platformu pomoću koje mogu da izgrade fizičke<br />
kompetencije, da poboljšaju fizičke aspekte kako bi pomogli razvoju ličnih i interpersonalnih<br />
veština i atributa. Učenicima omogućuje da razviju koncepte i sposobnosti <strong>koji</strong> su im potrebni<br />
za učestvovanje u jedan široki spektar fizičkih, sportskih aktivnosti, plesu i učenju u prirodi,<br />
koje pomažu razvoju njihove fizičke dobrobiti i pripremaju ih za aktivan i zdrav život.<br />
Potpuna fizička, mentalna, emocionalna i socijalna dobrobit<br />
Fizička, mentalna, emocionalna i socijalna dobrobit učenicima pruža mogućnost da<br />
upoznaju, čuvaju i neguju svoje i zdravlje drugih, da upoznaju i otkriju svoja osećanja, da<br />
razviju poštovanje prema sebi i prema drugima. To će im doneti samopouzdanje u njihova<br />
dostignuća, pomoći im da upravljaju svojim osećanjima i pripremiti ih da se izbore sa<br />
različitim situacijama.<br />
Zdrava ishrana<br />
Zdrava ishrana doprinosi poboljšanju pravilne ishrane dece putem promovisanja poruka koje<br />
se odnose na zdravu hranu i dozvoljavaju[i im da biraju zdravu hranu i razvijaju[i njihove<br />
navike za zdravu ishranu. To učenicima pomaže da upoznaju i shvate bezbedne i higijenske<br />
prakse koje će primeniti u svakodnevnoj rutini.<br />
Reproduktivno i seksualno zdravlje<br />
Cilj Reproduktivnog i seksualnog zdravlja je da deca shvate promene koje se dešavaju<br />
njihovom telu, da sakupe informacije o njihovom razvoju i rastu, procesima ljudske<br />
reprodukcije i problemima seksualnog zlostavljanja.<br />
Opasnost od upotrebe supstancija koje stvaraju zavisnost<br />
Učenici razvijaju razumevanje o upotrebi i zloupotrebi različitih supstancija, uključujući i<br />
neprepisane lekove, alkohol, drogu, duvan, itd. Oni razvijaju razumevanje o njihovom uticaju,<br />
o preuzimanju rizika u ponašanju i njihovim životnim izborima.<br />
Obrazovanje o sredini<br />
Obrazovanje o sredini pomaže učenicima da postanu svesni o okruženju i da sebe i druge<br />
mogu da zaštite od štetnih faktora. Ekološka svest podrazumeva razvoj osećaja<br />
obaveštenosti i odgovornosti za čuvanje i korišćenje sredine.<br />
73
KURIKULUM KOSOVA<br />
Učenicima treba pomoći da shvate da prirodnu sredinu treba čuvati i štititi, kako bi se stvorili<br />
uslovi I mogućnosti za održiv razvoj sredine u kojoj žive.<br />
4. Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Prema OKK učenje o zdravlju i dobrobiti zasniva se na kompetencijama i pristupu sa<br />
učenicima u centru. Organizacija nastave je uglavnom usredsređena na to šta učenici treba<br />
da znaju da rade i šta treba da budu u stanju da rade. Kako bi nešto postigli učenicima su<br />
neophodna znanja, navike, odgovarajuće veštine, ali i određeni stavovi, <strong>koji</strong> mogu biti<br />
pozitivni, negativni ili indiferentni.<br />
5. Ishodi iz oblasti “Zdravlje i dobrobit”<br />
ISHODI UČENJA ZA STEPENE 5-6<br />
Stepen 5<br />
Stepen 6<br />
Razredi 10, 11<br />
Razredi 12<br />
I. Znanja, shvatanja i veštine koje se razvijaju kroz iskustva i učenja koja<br />
olakšavaju:<br />
• Razvoj i očuvanje mentalne, emocionalne, društvene i fizičke dobrobiti kod<br />
kuće, u školi i zajednici<br />
• Praksu ishrane i zdrave konzumacije<br />
• Primenu fizičkog vaspitanja, fizičkih i sportskih aktivnosti<br />
• Shvatanje detinjstva, adolescencije, uloge roditelja; izgradnja otvorenih<br />
odnosa, staranje o seksualnom zdravlju<br />
• Sprečavanje i izbegavanje zloupotrebe opasnih supstancija<br />
• Planiranje odluka i promena<br />
Razvoj i održavanje mentalne, emocionalne, društvene i fizičke dobrobiti u<br />
Mentalna i<br />
emocionalna<br />
dobrobit<br />
Društvena<br />
dobrobit<br />
Fizička dobrobit<br />
Zdrava hrana i<br />
ishrana<br />
kući, školi i zajednici<br />
Bira adekvatnu strategiju kada se<br />
suočava sa teškim emocionalnim<br />
situacijama u njegovom/njenom i<br />
životu drugih (npr.: problemi u<br />
porodici, nezgode, gubici života, i<br />
razne vrste stresa, itd.)<br />
Pokazuje organizacione veštine u<br />
planiranju, upravljanju i proceni<br />
usluga za zajednicu - “Grupni<br />
projekti”<br />
Postupa na koordiniran i<br />
odgovoran način u situacijama<br />
različitih nesreća koje su uzrok<br />
prirodnih i fizičkih nepogoda.<br />
Primena zdrave ishrane i konzumiranja<br />
Pokazuje veštine u pripremanju<br />
zdrave hrane za ispunjavanje<br />
potreba jednog zdravog<br />
pojedinca.<br />
Razlikuje situacije i pomaže drugima kada se<br />
osećaju usamljeni, pogrešno shvaćeni i<br />
napušteni.<br />
Aktivno procenjuje rezultate grupnih<br />
projekata i aktivnosti i preduzima nove<br />
inicijative za pružanje usluga zajednici.<br />
Pokazuje znanja i veštine u upotrebi<br />
adekvatnih sredstava za brzu reakciju u<br />
situacijama raznih nepogoda.<br />
Razmatra i samostalno odlučuje o izborima<br />
hrane na koje utiču razni faktori: izvori hrane,<br />
finansije, kultura, vera i objašnjava politike i<br />
zakonodavstvo o prehrani i zdravlju, kao i<br />
njihov uticaj na pojedinca i zajednicu uopšte.<br />
74
KURIKULUM KOSOVA<br />
bezbednost i<br />
primena<br />
higijene<br />
Hrana i kultura<br />
potrošača<br />
Fizičko<br />
vaspitanje<br />
Fizičke i<br />
sportske<br />
aktivnosti<br />
Fizička<br />
aktivnost i<br />
zdravlje<br />
Shvatanje<br />
detinjstva,<br />
mladosti i uloge<br />
roditelja<br />
Odnosi<br />
Seksualno<br />
zdravlje<br />
Inicira, planira, organizuje i<br />
upravlja društveno značajnim<br />
aktivnostima kroz projekte <strong>koji</strong> se<br />
bave problemima životne sredine<br />
u okruženju u kojem živi.<br />
Razume uticaj reklama i medija<br />
na potrošače i koristi razne izvore<br />
za donošenje ispravnih odluka.<br />
Primenjuje zdravo ponašanje i savetuje<br />
druge o zdravom ponašanju, koje doprinosi<br />
očuvanju i razvoju zdravlja pojedinca i<br />
društva.<br />
Poznaje i sprovodi prava i odgovornosti<br />
potrošača i identifikuje agencije koje<br />
podržavaju ta prava.<br />
Primena fizičkog obrazovanja, fizičkih aktivnosti i sporta<br />
Ceni značaj i ulogu kulturnog Pokazuje pozitivan stav prema uticaju<br />
nasleđa i sporta i doprinosi fizičkih i sportskih aktivnosti na razvoj<br />
njihovom očuvanju, promociji i tolerantnog međusobnog ponašanja i<br />
prezentaciji.<br />
negovanje navika za očuvanje zdravlja i<br />
Po svom izboru svakodnevno<br />
učestvuje u energičnim<br />
delatnostima uključujući i sport i<br />
prikuplja informacije o<br />
mogućnostima koje su na<br />
raspolaganju u mestu u kojem živi<br />
i šire.<br />
Iskazuje pozitivan stav prema<br />
uticaju fizičkih i sportskih<br />
aktivnosti na razvoj tolerantnog<br />
međusobnog ponašanja i<br />
negovanje navika za očuvanje<br />
zdravlja i unapređenje dobrobiti.<br />
unapređenje dobrobiti.<br />
Demonstrira aktivno učestvovanje u<br />
postizanju ličnih ciljeva i bira koordinirane i<br />
komplikovane gimnastičke vežbe koje utiču<br />
na poboljšanje fizičkih performansi.<br />
Istražuje faktore <strong>koji</strong> mogu da utiču na<br />
učestvovanje u fizičkim aktivnostima, izbor<br />
hrane i uticaj aktivnosti na zdravlje naroda<br />
Kosova i šire.<br />
Razumevanje detinjstva, mladosti, uloge roditelja; izgradnja otvorenih<br />
odnosa, upravljanje seksualnim zdravljem<br />
Poznaje mesta u <strong>koji</strong>ma može Objašnjava značaj i odgovornost<br />
dobiti podršku u vezi sa<br />
roditelja/staratelja i odgovoran je za odluke<br />
situacijama koje podrazumevaju koje donosi u vezi sa njegovom/njenom<br />
zlostavljanje i razume zakone <strong>koji</strong> budućnošću.<br />
ga štite od raznih vrsta<br />
zlostavljanja.<br />
Inicira, učestvuje i preuzima<br />
odgovornost za organizaciju<br />
akcija i aktivnosti koje se<br />
sprovode u školi i zajednici.<br />
Sprovodi osnovna znanja koja se<br />
odnose na opasnosti po<br />
seksualno i reproduktivno<br />
zdravlje, negativnim pojavama i<br />
navikama koje utiču na njegov i<br />
život njegovih vršnjaka.<br />
Analizira i odgovorno i na nezavisan način<br />
donosi odluke za stvaranje pozitivne klime u<br />
školi i sredini u kojoj živi, svestan je svojih<br />
postupaka i njihovih posledica po život.<br />
Postupa samostalno u vezi sa seksualnim i<br />
reproduktivnim zdravljem, na osnovu<br />
proverenih informacija.<br />
Planiranje porodice i porodični odnos.<br />
Sprečavanje i izbegavanje zloupotrebe opasnih supstancija<br />
Demonstrira strategiju za<br />
donošenje informisanih odluka za<br />
očuvanje i poboljšanje<br />
njegovog/njenog zdravlja i<br />
dobrobiti, i ume da ih primeni u<br />
teškim, izazovnim situacijama<br />
uključujući i pritisak vršnjaka.<br />
Odgovorno <strong>rukovodi</strong> stečenim znanjima<br />
tokom praktičnog sprovođenja raznih metoda<br />
za izbegavanje potencijalnih opasnosti,<br />
upotrebljavajući postojeće kapacitete unutar<br />
i van škole.<br />
75
KURIKULUM KOSOVA<br />
Planiranje odluka i promena<br />
Analizira interese, sposobnosti i<br />
sklonosti radi donošenja realnih i<br />
pogodnih odluka koje postavlja<br />
kao ciljeve i planove za<br />
njegove/njene prolazne faze u<br />
budućnosti.<br />
II. STAVOVI, VREDNOSTI I VEROVANJA<br />
• Poštovanje prema profesiji i diverzitetu<br />
• Tolerantan<br />
• Poštovanje prema drugima<br />
• Doprinosi<br />
• Potrošač<br />
• Odlučan<br />
• Odgovoran<br />
• Odlučuje<br />
• Međusobni odnosi<br />
• Dobrobit<br />
• Izazovan<br />
III. ZNANJE<br />
• Analizira<br />
• Diskutuje<br />
• Razlikuje situacije<br />
• Identifikuje<br />
• Kritičko razmišljanje<br />
• Postavlja ciljeve<br />
IV. VEŠTINE<br />
• Primenjuje strategije<br />
• Procenjuje mogućnosti<br />
• Projektuje odgovarajuća ponašanja<br />
• Deluje<br />
• Demonstrira<br />
• Procenjuje opasne situacije<br />
• Istražuje<br />
• Doprinosi<br />
• Zalaže se<br />
• Predstavlja<br />
• Ojačava<br />
• Aktivno učestvovanje<br />
• Inicira, učestvuje<br />
• Organizuje<br />
• Planira<br />
• Rukovodi<br />
• Upotrebljava kapacitete<br />
• Istražuje profesije<br />
• Pravi izbor (odlučuje)<br />
Istražuje razne profesije, učenje poslova<br />
(kursevi, obuka), kako bi doneo odluku u<br />
skladu sa svojim interesovanjima i<br />
veštinama.<br />
6. Međukurikularni pristup<br />
Međukurikularnih pitanja i dimenzije koje treba uzeti u obzir jesu:<br />
- Obrazovanje o miru i toleranciji,<br />
76
KURIKULUM KOSOVA<br />
- Lični razvoj i sposobnost za život,<br />
- Obrazovanje za održivi razvoj,<br />
- Zdravstveno obrazovanje, uključujući seksualno vaspitanje,<br />
- Obrazovanje u ITK/osnovni elementi i elektronsko učenje,<br />
- Obaveštenje o karijeri,<br />
- Priprema za život i rad,<br />
- Obaveštenost o ekonomiji,<br />
- Obrazovanje za preduzetništvo,<br />
- Jezičke veštine i veštine za komunikaciju kroz ceo kurikulum.<br />
7. Dodela vremena (plan časova)<br />
Nastavna oblast „Zdravlje i dobrobit“ obuhvata aktivnosti koje podstiču razvoj fizičkih,<br />
psihičkih, emocionalnih i socijalnih veština uključujući i časove: Fizičkog i sportskog<br />
vaspitanja, Zdravstvenog vaspitanja i Zdravstvenog, seksualnog i porodičnog vaspitanja na<br />
trećem (3.) nivou. U OKK-u je takođe određen broj i procenat nastavnih časova.<br />
Kriterijum za osnovni kurikulum Zdravlja i dobrobiti je: obim, ravnoteža, horizontalna i<br />
vertikalna veza ishoda učenja sa (6) ključnih kompetencija, i kontinuitet njihove realizacije od<br />
1. do 12. razreda.<br />
8. Metodološka uputstva<br />
Za realizaciju gradiva koje je definisano u kurikularnoj oblasti „Zdravlje i dobrobit“ mogu da<br />
se koriste razne metode rada u cilju ispunjavanja zahteva koje ova oblast sadrži, ali i zbog<br />
specifičnosti koje ona sadrži. Neke od metoda koje olakšavaju uspešan razvoj su metode<br />
predavanja sa učenikom u centru.<br />
Učenje u saradnji - dešava se kada učenici rade zajedno, ponekad u parovima, a ponekad<br />
u grupama, na jednom zajedničkom zadatku, na proučavanju jedne određene teme ili kako bi<br />
postigli uzajamno razumevanje u smišljanju novih ideja. Nastavnik može vrlo uspešno<br />
realizovati nastavni čas kroz rad u grupama, igranje uloga, generisanje ideja (brainstorming),<br />
itd.<br />
Zdravstveno obrazovanje se može realizovati kroz razne oblike, koriste[i interaktivne metode<br />
koje se kombinuju u oblike rada kao što su: rad u malim grupama, posete raznim<br />
zdravstvenim ustanovama, nedelja zdravlja, nedelja čistoće, pozorišne predstave, izložbe<br />
dečijih crteža i radova na teme iz oblasti zdravstvenog obrazovanja, simbolične igre sa<br />
ulogama na određenu temu, itd.<br />
9. Nastavni materijali i izvori<br />
Za uspešnu realizaciju kompetencija iz nastavne oblasti „Zdravlje i dobrobit“ , važno je da se<br />
upotrebe različita nastavna sredstva kako bi motivisali učenike i stimulisali njihov napredak u<br />
77
KURIKULUM KOSOVA<br />
postizanju navika i veština za sadašnjost i za budućnost. Sa obzirom na to da su školski<br />
udžbenici važna i vredna sredstva za učenje, učenicima ne bi trebalo ograničiti pristup<br />
informacijama samo u školskim udžbenicima, nego im omogućiti i pristup drugim izvorima i<br />
sredstvima koja mogu da im posluže u planiranju i realizaciji nastavnog procesa u razredu.<br />
Za što uspešniju realizaciju nastavne oblasti „zdravlje i dobrobit“ treba da se koristi široki<br />
spektar nastavnih sredstava, uključujući i školske udžbenike, knjige aktivnosti i vežbi, radne<br />
knjige, brošure, atlase, enciklopedije, obrazovne softvere, projekte, razna istraživanja, razne<br />
analize i izveštaje iz ove oblasti i ostale knjige.<br />
Nastavnici i učenici se mogu angažovati u izradi i korišćenju nastavnih materijala kao npr.:<br />
rezultati realizovanih projekata učenika mogu biti dragocena nastavna sredstva za druge<br />
razrede. Nastavnici mogu iskoristiti i pripremiti dosijee, novine, časopise, specijalizovanu<br />
literaturu ili razne priručnike za aktivnosti sa učenicima. Isto tako, bitno je da učenici i<br />
nastavnici sarađuju u izradi raznih proizvoda koristeći izvore informativne tehnologije<br />
10. Uputstva za ocenjivanje<br />
Oblast „zdravlje i dobrobit“, zbog svoje prirode i specifičnosti koje sadrži, zahteva raznolikost<br />
oblika redovnog ocenjivanja, pri čemu je glavni fokus na razumevanju zdravlja, koncepata i<br />
primene pozitivnog ponašanja i stava. Drugim rečima, učenici bi trebalo da u svakodnevnom<br />
životu nastave da na aktivan i kontinuiran način primenjuju u praksi ono što su naučili.<br />
Takođe bi bilo od značaja za predmete iz oblasti zdravstvenog vaspitanja da se, zbog njenih<br />
specifičnosti, osim numeričkog ocenjivanja primeni, i to u velikoj meri, i opisno ocenjivanje<br />
zato što se grupni rad, projekti, motorne sposobnosti, sposobnost govora itd., ne mogu<br />
oceniti pomoću testova. Da bi se oni proceniti i ocenili koriste se drugi instrumenti. Direktno<br />
nadgledanje je pogodan postupak za oblast zdravstvenog vaspitanja i može se koristiti u<br />
raznim nastavnim situacijama na svim nivoima obrazovanja.<br />
Postoje neki načini i instrumenti <strong>koji</strong> pomažu direktnom nadgledanju aktivnosti učenika, <strong>koji</strong><br />
se koriste za ocenjivanje.<br />
Bilten učešća- tehnika posmatranja koja može da se koristi za nadgledanje manjih grupa ili<br />
tokom razgovora. Bilten pokazuje ko pruža pomoć, koliko često sarađuje i koliko je značajna<br />
ta pomoć, itd.<br />
Kontrolna lista – sadrži spisak sa temama, ciljevima, znanjima koja će se nadgledati kod<br />
učenika. Glavni cilj spiska je da se zavede stalna procena napretka učenika, pokazujući kako<br />
on izvršava svoje zadatke ili postiže razne ciljeve. Pored spiska sa elementima <strong>koji</strong> se<br />
nadgledaju daje se i jedan stepen ocene.<br />
Dosije učenika – predstavlja tačan i celokupan portret, <strong>koji</strong> se koristi kao kolekcija radova,<br />
kako bi pokazao modele radova učenika, <strong>koji</strong> potvrđuju razvoj učenika i njegovu sposobnost<br />
na nivou radova. Njegova upotreba poboljšava podučavanje tako što integriše ocenjivanje za<br />
učenje (OzU).<br />
Dosije može da sadrži: crteže, jedan projekat, jedan rad, planove, itd.<br />
Dosije je važan zbog toga što:<br />
• Pruža informacije nastavniku, roditeljima i učeniku (o njegovom razvoju i napretku)<br />
• Pruža učeniku kompletan pregled njegovog rada<br />
78
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Pripremajući sam svoj dosije, učenik igra bitnu ulogu u procesu učenja i procene<br />
(samo-ocenjivanje).<br />
Povratna informacija – cilj je da se provere i procene učenikova dostignuća, i poslužiće<br />
kao dijalog između nastavnika i učenika o kvalitetu učenja, nastave i opštim dostignućima.<br />
Povratna informacija služi za identifikaciju poteškoća sa <strong>koji</strong>m se učenik suočava tokom<br />
učenja, ali istovremeno dovodi do otkrivanja uzroka <strong>koji</strong> vode do tih poteškoća, i mogućnosti<br />
za unapređenje njegovog rada. Povratna informacija ima efekat kada se dobije u pravo<br />
vreme - onda kada je učeniku neophodna.<br />
79
KURIKULUM KOSOVA<br />
OBLAST KURIKULUMA - ŽIVOT I RAD<br />
Uvod<br />
Obrazloženje i opis oblasti Život i rad<br />
Osnovni koncepti oblasti<br />
Ishodi učenja za oblast kurikuluma Život i rad<br />
Dodela vremena (plan časova)<br />
Međukurikularni pristup<br />
Nastavni materijali i izvori<br />
Metodološka uputstva<br />
Uputstva za ocenjivanje<br />
1. Uvod<br />
Dok se priprema za život i rad ističe kroz celi kurikulum kao jedno važno pitanje, cilju oblasti<br />
kurikuluma „Život i rad“ je da doprinese više kao „noseća“ oblast za razvoj kompetencija za<br />
život i rad. Na SK 5 i SK 6 kurikuluma ova oblast je, pored veština vezanih za ekonomiju,<br />
preduzetništvo, orijentaciju na karijeru, tehnologiju i ITK, usredsređena na životne veštine.<br />
2. Obrazloženje i opis oblasti Život i rad<br />
Kroz ovu oblast kurikuluma, učenici će se upoznati sa različitim ulogama pojedinaca u životu<br />
i na poslu, kao članove porodica, građane, proizvođača, potrošača, poslodavaca i radnika.<br />
Učenici će razviti svest i samopouzdanje o postojanju raznih mogućnosti za stručnu<br />
orijentaciju i karijeru (priprema za tržište rada i dalje obrazovanje), korišćenje ITK, razvoj<br />
veština za preduzetništvo, upotrebu profesionalne i potrebu za razvojem međuličnih odnosa<br />
u životu i na poslu u smislu tolerancije i uzajamnog poštovanja.<br />
Oni će razviti duh za preduzetničke inicijative; izrađivaće i poštovaće poslovne planove i<br />
vremenske rokove i upoznaće se sa kvalitetima postupaka i rezultata.<br />
Učenje iz oblasti Život i rad učenicima pruža mogućnost da:<br />
• Da razumeju i primenjuju prakse rada kod kuće, u školi i zajednici<br />
• Razvoj ličnih kvaliteta za život i rad<br />
• Razumeju upotrebu tehnologije u svakodnevnom životu i radu<br />
• Upotrebu ITK-a kako bi usavršili učenje i poboljšali kvalitet svakodnevnog života<br />
• Vežbaju razvoj preduzetništva i poslovanja (simulacija)<br />
• Promovisanje bezbednih uslova za život i rad<br />
• Pripremu za profesionalni život i buduću karijeru<br />
• Lakoću komunikacije u životu i radu<br />
• Spremnost za zaštitu u očuvanje prirode i sredine.<br />
80
KURIKULUM KOSOVA<br />
3. Osnovni koncepti oblasti:<br />
• Savetovanje i orijentacija u karijeri<br />
• Tehnologija, uključujući ITK<br />
• Rad i preduzetničko obrazovanje<br />
Savetovanje i orijentacija u karijeri<br />
Kod učenika razvija sposobnost da otkriju mogućnosti za karijeru i sposobnost da sami<br />
procene svoja interesovanja i sklonosti kako bi doneli odluku o daljem obrazovanju/obuci i<br />
poslu, kako bi postali funkcionalni članovi društva.<br />
Veoma je bitno da učenici imaju pune informacije o tržištu rada u mestima u <strong>koji</strong>ma žive, ali i<br />
na nivou zemlje i o svetskom tržištu rada.<br />
Učenicima se pružaju opšte informacije o lokalnom tržištu rada.<br />
Učenici će raditi na boljem upoznavanju sebe samih.<br />
Tehnologija, uključujući ITK<br />
Tehnologija učenicima omogućuje savladavanje znanja i veština neophodnih u kontekstu<br />
tehničko-tehnoloških razvoja, njihovog uspešnog i nezavisnog korišćenja, uključujući i<br />
opremu i tehnologiju dotične profesije i ITK.<br />
Učenici savladavaju koncepte o tehničko-tehnološkim procesima, razvijaju tehničke veštine i<br />
sposobnosti za planiranje praktičnih postupaka.<br />
Učenici savladavaju veštine za korišćenje ITK-a u svrhu pronalaženja, razvoja, analize i<br />
predstavljanja informacija, kao i modela za rešavanje problema u određenim situacijama.<br />
Rad i preduzetničko obrazovanje<br />
Proučavanje preduzeća i razvoj preduzetništva učenicima omogućuje da istraže potrebe za<br />
kreativnost u preduzeću, bilo kao poslodavci ili kao zaposleni, da identifikuju i upotrebe<br />
nekoliko veština i da razviju atribute <strong>koji</strong> se odnose na preduzetničke veštine.<br />
Pretraživanje poslova u lokalnoj i globalnoj ekonomiji omogućuje učenicima da istraže uticaj<br />
na tržište rada i posledice za njihovu budućnost u smislu zaposlenja. Učenici se opremaju<br />
sposobnostima i veštinama neophodnim za preduzetništvo kao što su planiranje biznisa,<br />
administracija, marketing, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje projektima.<br />
4. Pristup zasnovan na kompetencijama<br />
Ciljevi kosovskog obrazovanja će se realizovati u kulikularnoj oblasti Život i rad kroz<br />
postepeno sticanje i negovanje ključnih kompetencija predviđenih OKK-om.<br />
Oblast Život i rad, treba da se realizuje na taj način da učenicima omogući sticanje u primenu<br />
glavnih kompetencija predviđenih OKK-om. Organizovanje nastave treba da se usredsredi<br />
na to šta učenici treba da znaju i budu u stanju da urade. To se ogleda u znanjima,<br />
veštinama, navikama ali i u stavovima i ponašanjima koja učenici treba da pokažu.<br />
81
5. Ishodi učenja za oblast Život i rad<br />
KURIKULUM KOSOVA<br />
Ishodi kurikularne oblasti za Stepen 5-6<br />
Nastavni ishodi su određeni na osnovu glavnih koncepata oblasti, GIU za kurikularnu oblast<br />
Život i rad sadrže u sebi zahteve koje učenici treba da dostignu nakon završetka svakog<br />
stepena.<br />
Ishodi učenja sadrže znanja, veštine, stavove i vrednosti <strong>koji</strong> se razvijaju i produbljuju<br />
postepenim napredovanjem, imajući u vidu fizički i psiho-motorni razvoj učenika. Ovi ishodi<br />
omogućavaju savladavanje svih šest kompetencija predviđenih OKK-om sa posebnim<br />
naglaskom na kompetenciju produktivnog doprinosioca.<br />
ISHODI UČENJA ZA STEPENE 5 i 6<br />
Stepen 5<br />
Razredi 10,11<br />
Stepen 6<br />
Razred 12<br />
1. Shvatanje i primena praktičnog rada kod kuće, u školi i zajednici<br />
1. Opisuje razlike između pojedinačnog<br />
rada i radova na projektima.<br />
1. Sprovodi aktivnosti povezane sa<br />
pojedinačnim i grupnim radom tokom<br />
realizacije određenih proizvoda i projekata.<br />
2. Istražuje i efektivno organizuje i<br />
predstavlja informacije za pojedinačne<br />
i grupne praktične aktivnosti.<br />
2. Koristi lična znanja i iskustva za dizajniranje i<br />
sprovođenje pojedinačnih i grupnih radova na<br />
školskim projektima.<br />
2. Unapređenje ličnih kvaliteta za život i rad<br />
1. Pokazuje veština neophodne za 1.Procenjuje lične sposobnosti i postignuća<br />
pristup mogućnostima za zaposlenje. identifikovana na osnovu različitih oblasti<br />
interesovanja, u skladu sa ciljevima<br />
postavljenim za sopstveno poboljšanje,<br />
uzimajući u obzir uticaj na izbor karijere u<br />
budućnosti.<br />
3. Shvatanje i upotreba tehnologije u svakodnevnom životu i radu<br />
1. Opisuje uticaj aktuelnog tehnološkog<br />
razvoja kao potrebu za razvoj<br />
profesionalnih kapaciteta u cilju<br />
zapošljavanja.<br />
1.Objašnjava značaj kreativnosti i inovacije i<br />
razvija/učestvuje u školskim projektima kako<br />
bi promisao/la preduzetnički duh, kroz<br />
poređenje sa najboljim praksama i kroz razvoj<br />
veština za planiranje karijere.<br />
2. Opisuje ulogu i funkciju proizvoda i<br />
usluga za određene destinacije u cilju<br />
ispunjavanja dnevnih i životnih<br />
potreba i zahteva.<br />
2. Procenjuje kvalitet, funkcionalnost, valjanost<br />
opreme, proizvoda i usluga koje koriste<br />
porodica, škola i zajednica.<br />
4. Upotreba ITK-a za unapređenje učenja i kvaliteta svakodnevnog života<br />
1. Koristi informativnu tehnologiju u cilju 1. Koristi napredne programe za obavljanje<br />
ispunjavanja, poboljšanja i<br />
dnevnih radova u svakodnevnom životu<br />
unapređenja njegovih/njenih i<br />
unutar i van škole.<br />
iskustava drugih.<br />
5. Vežbanje razvijanja preduzetništva i poslovanja<br />
1. Da bi zaštitio sebe sprečava opasnosti<br />
koje mogu da se dese na radnom<br />
mestu.<br />
1. Radi svoje i zaštite ambijenta i drugih,<br />
sprečava opasnosti koje mogu da se dese na<br />
radnom mestu i mestu gde živi.<br />
82
KURIKULUM KOSOVA<br />
6. Promovisanje bezbednih uslova za život i rad<br />
1. Predstavlja situacije sopstvenih 1. Donosi odgovarajuće odluke koje se odnose<br />
znanja i veština za istraživanje<br />
na dalji razvoj u karijeri, analizirajući i<br />
mogućnosti na tržištu rada.<br />
upoređujući lične opcije.<br />
7. Priprema za profesionalni život i buduću karijeru<br />
1. Čita, tumači i popunjava dokumenta<br />
za lične potrebe na osnovu<br />
zakonodavstva i potreba tržišta rada.<br />
8. Komunikacija za/o životu i radu<br />
1. Čita, tumači i popunjava dokumenta<br />
za lične potrebe na osnovu<br />
zakonodavstva i potreba tržišta rada.<br />
9. Zaštita i očuvanje prirode i sredine<br />
1. Shvata, opisuje i demonstrira odnos<br />
između tehnologije, Društva i sredine.<br />
II. STAVOVI, VREDNOSTI I UVERENJA<br />
• Poštuje sebe i druge<br />
• Samopoštovanje<br />
• Odgovornost<br />
• Tolerancija<br />
• Poštovanje različitosti<br />
• Naklonjen<br />
• Pozitivan stav<br />
• Saradnik<br />
• Poštuje kodeks ponašanja<br />
• Poštuje propise<br />
• Spremnost<br />
• Samouveren<br />
• Radoznao<br />
• Nezavisnost mišljenja i postupanja<br />
• Inicijativa i interesovanje za razne pristupe<br />
• Pouzdanost u sopstvene snage<br />
• Samopouzdanje u upotrebi tehnologije<br />
• Volja<br />
• Spremnost za saradnju<br />
• Otvoren stav prema pružanju podrške drugima<br />
• Navike i veština tokom teoretskog i praktičnog rada<br />
• Samo-procena, samo-kritičnost<br />
• Konstruktivne kritike<br />
• Poštovanje prema tačnosti<br />
• Istraživanja o profesionalnoj orijentaciji<br />
III. ZNANJA<br />
• Identifikuje različite opasnosti<br />
• Razume uticaj negativnih i pozitivnih postupaka<br />
• Razmenjuje iskustva<br />
• Opisuje<br />
• Identifikuje<br />
• Primenjuje<br />
• Meri<br />
• Procenjuje<br />
83<br />
1. Koristi softverske aplikacije za obradu<br />
podataka o raznim profesionalnim<br />
aktivnostima.<br />
1. Koristi softverske aplikacije za obradu<br />
podataka o raznim profesionalnim<br />
aktivnostima.<br />
1. Kritički interveniše kada negativne posledice<br />
ekonomskog razvoja ili kršenje ekoloških<br />
propisa utiču na prirodnu sredinu koja nas<br />
okružuje i na globalnom nivo.
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Skicira<br />
• Seče<br />
• Kreira modele<br />
• Pristup problemima iz različitih perspektiva<br />
• Dizajn (kreativnost)<br />
• Istraživanje<br />
• Obrazlaganje<br />
• Planiranje<br />
• Argumentacija<br />
• Biznis<br />
• Ekonomija<br />
• Orijentacija u karijeri<br />
• Tržište rada<br />
• Poslodavac<br />
• Preduzimač<br />
IV. VEŠTINE<br />
• Diskutuje<br />
• Aktivno učestvuje<br />
• Objašnjava<br />
• Demonstrira ponašanje, navike<br />
• Primenjuje principe<br />
• Primenjuje vežbe<br />
• Sarađuje<br />
• Istražuje<br />
• Grafička komunikacija<br />
• Fleksibilnost<br />
• Samo-procena<br />
• Samo-kontrola<br />
• Odlučnost<br />
• Elektronska komunikacija<br />
6. Međukurikularna pitanja<br />
Unutar kurikularne oblasti Život i rad jedan od važnih ciljeva je realizacija međukurikularnih<br />
pitanja koja će pomoći u postizanju glavnih kompetencija predviđenih OKK-om. Neka od<br />
međukurikularnih pitanja koja treba da se uzmu u obzir na ovom nivou, koja se istovremeno<br />
mogu obraditi i na drugim nivoima jesu:<br />
• Poznavanje medija (korišćenje medija za upoznavanje sveta koja nas okružuje),<br />
• Obrazovanje o održivom razvoju (usluge u zajednici),<br />
• Zaštita okoline i razvoj ekoloških stavova,<br />
• Lični razvoj i životne veštine,<br />
• Dobrovoljni rad,<br />
• Obrazovanje o opasnosti od mina,<br />
• Obrazovanje u ITK/osnovni elementi i elektronsko učenje,<br />
• Obaveštenje o karijeri,<br />
84
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Priprema za život i rad,<br />
• Obaveštenost o ekonomiji,<br />
• Osnovna finansijska znanja,<br />
• Obrazovanje za preduzetništvo; i<br />
• Jezičke veštine i veštine za komunikaciju kroz ceo kurikulum.<br />
7. Dodela vremena (plan časova)/(Vidi nastavni plan)<br />
• Orijentacija u karijeri (nastavni modul)<br />
• Tehnologija (nastavni teoretsko-praktični i stručni moduli),<br />
• ITK (nastavni teoretsko-praktični moduli za profil)<br />
• Rad i obrazovanje o preduzetništvu (nastavni moduli)<br />
U OKK-u su takođe određeni broj i procenat nastavnih časova. Kriterijum za dodelu u<br />
kurikularnoj oblasti Život i rad je: zapremina, ravnoteža, horizontalna i vertikalna veza ishoda<br />
učenja sa 6 ključnih kompetencija i nastavak njihove realizacije od 10-12. razreda.<br />
8. Nastavni materijali i izvori<br />
Za uspešnu realizaciju kompetencija iz nastavne oblasti „zdravlje i dobrobit“ , važno je da se<br />
koriste razni nastavna izvori, kako bi motivisali učenike i stimulisali njihov napredak u sticanju<br />
potrebnih navika i sposobnosti za svakodnevni rad i život. Sa obzirom na to da su školski<br />
udžbenici važna i vredna sredstva za učenje, učenicima ne bi trebalo ograničiti pristup<br />
informacijama samo u školskim udžbenicima, nego im treba pružiti pristup i drugim izvorima i<br />
sredstvima koja mogu da im posluže u planiranju i realizaciji nastavnog procesa u razredu.<br />
Za uspešnu realizaciju nastavne oblasti „Zdravlje i dobrobit“ treba da se koristi široki spektar<br />
nastavnih sredstava , uključujući i školske udžbenike, knjige aktivnosti i vežbi, poslovne<br />
knjige, brošure, atlase, enciklopedije, obrazovne softvere, projekte, razne studije, razne<br />
analize i izveštaje iz te oblasti i odgovarajuće materijale za rad.<br />
Nastavnici, učenici i drugi prosvetni radnici se mogu angažovati u izradi i korišćenju<br />
nastavnih materijala npr.: rezultati realizovanih projekata učenika mogu biti dragocena<br />
nastavna sredstva za razne razrede.<br />
Nastavnici mogu da naprave dosijee, novine, časopise, specijalne literature ili razne<br />
priručnike za aktivnosti učenika. Od velike je važnosti i da nastavnici sarađuju sa učenicima<br />
u proizvodnji raznih materijala, uz korišćenje tehnoloških informativnih sredstva.<br />
9. Metodološka uputstva<br />
Za realizaciju sadržaja <strong>koji</strong> je predviđen za kurikularnu oblasti Život i rad mogu se koristiti<br />
razne metode rada u cilju ispunjavanja zahteva koje oblast sadrži ali i zbog njenih<br />
specifičnosti. Neke od metoda koje olakšavaju uspešan razvoj su nastavne metode sa<br />
učenikom u centru, kao na primer:<br />
85
KURIKULUM KOSOVA<br />
Učenje u saradnji - kada učenici zajedno rade, ponekad dva po dva ili u grupi, kako bi<br />
uspostavili jedan zajednički problem, istražili neku zajedničku temu ili kako bi došli do<br />
recipročnog usaglašavanja u stvaranju novih ideja. Tokom nastave, nastavnik veoma<br />
uspešno može da realizuje grupni rad, igru sa ulogama, brainstorming (generisanje ideja),<br />
itd.<br />
Igranje uloga - je razgovor: kratak i jednostavan da se organizuje sa situacijama prijatnog<br />
razgovora. Razvija kod učenika tečnost, promoviše interakciju u razredu, ostavljajući učeniku<br />
prostor za inicijativu i maštu. Igranje uloga uzdiže nivo motivacije.<br />
Zdravstveno obrazovanje se može organizovati u raznim oblicima primenom interaktivnih<br />
metoda koje se kombinuju u oblike kao što su: rad u malim grupama, posete raznim<br />
zdravstvenim ustanovama, nedelja zdravlja, pozorišne predstave, izložbe dečijih crteža i<br />
radova na teme iz oblasti zdravstvenog obrazovanja, itd.<br />
10. Uputstva za ocenjivanje<br />
Ocenjivanje čini sastavni deo svake nastavne aktivnosti. Procena i ocenjivanje su sastavni i<br />
veoma važni deo nastave u savremenim školama.<br />
Učenici dovoljno uče tokom godina školovanja. Međutim, pomoću testa se ne može izmeriti<br />
sve što oni nauče, između ostalog i zbog činjenice da za učenike na osnovnom nivou,<br />
upotreba raznih tehnika omogućuje što realniju procenu na osnovu različitih karakteristika<br />
učenika.<br />
Kurikularna oblast Život i rad, zbog svoje prirode i specifičnosti, zahteva mnoštvo načina<br />
redovnog ocenjivanja, pri čemu je glavni fokus na razumevanju „Života i rada’ i na<br />
konceptima i primeni pozitivnog ponašanja i stava. Drugim rečima, učenici bi trebali da<br />
aktivno i neprekidno primenjuju svoja znanja u svakodnevnom životu.<br />
Takođe i za predmet Život i rad, zbog svojih specifičnosti bilo bi od značaja da se osim<br />
numeričkog ocenjivanja, u velikoj meri primenjuje i opisno ocenjivanje, zbog toga što se<br />
grupni rad, projekti, psiho-motoričke i senzorne sposobnosti, mogućnost govora, itd., ne<br />
mogu izmeriti testovima. Da bi se oni izmerili i ocenili koriste se drugi instrumenti. Direktno<br />
nadgledanje je odgovarajuća procedura za oblast Život i rad i može se koristiti u raznim<br />
nastavnim situacijama na svim nivoima obrazovanja.<br />
Postoji nekoliko tehnika i instrumenata koje pomažu u direktnom posmatranju aktivnosti<br />
učenika koje se koriste za ocenjivanje.<br />
Bilten učešće- tehnika posmatranja koja može da se koristi za posmatranje manjih grupa ili<br />
tokom razgovora. Bilten pokazuje ko pruža pomoć, koliko često sarađuje i koliko je značajna<br />
ta pomoć, itd.<br />
Kontrolna lista- sadrži spisak sa temama, ciljevima, znanjima, koja će se opažati među<br />
učenicima. Glavni cilj spiska je da se beleži stalnu procena napretka učenika, pokazujući<br />
kako on izvršava svoje zadatke ili druge objektive. Pored spiska sa elementima <strong>koji</strong> se<br />
opažaju, daje se i jedan stepen ocene.<br />
Dosije učenika - predstavlja tačan i kompaktan portret, koristi se kao kolekcija radova kako<br />
bi pokazao modele radova učenika <strong>koji</strong> potvrđuju razvoj učenika i njegovu sposobnost na<br />
nivou radova.<br />
Dosije može da sadrži na primer, crteže, jedan projekat, jedan rad, planove itd.<br />
86
Dosije je važan zbog toga što:<br />
KURIKULUM KOSOVA<br />
• Pruža informacije nastavniku, roditeljima i učeniku<br />
• Pruža učeniku potpunu preglednost njegovog rada<br />
• Pripremajući sam svoj dosije, učenik igra aktivnu ulogu u procesu učenja i<br />
ocenjivanja.<br />
87
KURIKULUM KOSOVA<br />
IV. PLANOVI I PROGRAMI<br />
Definicija<br />
Opšti fond časova u douniverzitetskom obrazovanju na Kosovu<br />
Nastavni plan za srednje visoko obrazovanje<br />
Kriterijumi za izradu nastavnog plana<br />
Sprovođenje nastavnog plana<br />
Autonomija škole<br />
1. Definicija<br />
Nastavni plan je dokument od kojeg zavisi celokupna organizacija nastavnog procesa u školi,<br />
na nivou stepena kurikuluma ili određenog razreda. Njime se određuju oblasti kurikuluma,<br />
nastavni predmeti i minimalno neophodno vreme koje se izražava u procentima ili u broju<br />
časova, za postizanje ishoda učenja za oblast ili stepen kurikuluma određene u osnovnom<br />
kurikulumu.<br />
Novim OKK-om su predviđene konceptualne i strateške promene nastavnih planova. Do<br />
sada se nastavni plan u našem obrazovnom sistemu izrađivao i nadgledao na centralnom<br />
nivou (MONT), dok se sada teži da se postepeno pređe na izrađivanje nastavnih planova na<br />
nivou škola (uz podršku od MONT-a). Time se školi omogućuje i dozvoljava šira autonomija<br />
u organizovanju plana, ali se istovremeno od nje zahteva veće angažovanje i odgovornost.<br />
2. Opšti nastavni plan (opšti fond časova) za douniverzitetsko obrazovanje<br />
Tokom izrade nastavnog plana za formalni (stepen kurikuluma ili razred) škola treba da ima<br />
u vidu u obzir kontinuitet opšteg nastavnog plana za douniverzitetsko obrazovanje za svaku<br />
oblast kurikuluma.<br />
Škola je slobodna da u okviru vremena (procenta) određenog za svaku oblast planira<br />
nastavu onako kako smatra da je najbolje, imajući u vidu ishode učenja za oblasti i stepene<br />
kurikuluma i sposobnosti učenika.<br />
Tabela: Opšti nastavni plan (opšti fond časova) za douniverzitetsko obrazovanje<br />
MSKO 0 MSKO 1 MSKO 2 MSKO 3<br />
Oblasti<br />
kurikuluma<br />
SK1<br />
Predško<br />
lski<br />
razred<br />
Klasa<br />
1 & 2<br />
SK2<br />
Razredi<br />
3 & 5<br />
SK3<br />
Razredi<br />
6 & 7<br />
SK4<br />
Razredi<br />
8 & 9<br />
SK&6<br />
Opšte<br />
obrazovan<br />
je<br />
Razredi<br />
10 & 12<br />
SK5&6<br />
Stručno<br />
obrazova<br />
nje<br />
Razredi<br />
10 &12<br />
Jezici i<br />
komunikacija 33.33% 38.10% 33.33% 25.00% 26.67% 20.00 % 15.63%<br />
88
KURIKULUM KOSOVA<br />
Umetnosti 11.11% 9.25% 8.33% 7.14% 6.67% 6.67% 3.13%<br />
Matematika 22.22% 23.81% 20.83% 17.86% 13.33% 13.33% 9.38%<br />
Prirodne<br />
nauke<br />
Društvo i<br />
sredina<br />
Zdravlje i<br />
dobrobit<br />
5.56% 4.76% 8.33% 14.29% 16.67% 16.67% 6.25%<br />
5.56% 4.76% 8.33% 14.29% 13.33% 16.67% 6.25%<br />
11.11% 9.52% 8.33% 7.14% 6.67% 6.67% 6.25%<br />
Život i rad 5.56% 4.76% 4.17% 7.14% 6.67% 6.67% 46.88%<br />
Izborni deo 5.56% 4.76% 8.33% 7.14% 10% 13.33% 6.25%<br />
Ostale<br />
Aktivnosti<br />
3. Nastavni plan (NP) za srednje visoko obrazovanje<br />
Nastavni plan za srednje visoko obrazovanje MSKO 3 ima jedan broj istaknutih specifičnosti.<br />
Kao prvo, ovaj nivo se sastoji iz dva stepena kurikuluma, stepen 5 i stepen 6. Stepen 5<br />
obuhvata dva razreda – 10. i 11., a stepen 6 obuhvata samo 12. razred. Pored toga, ovaj<br />
nivo obrazovanja obuhvata dve vrste obrazovanja - opšte obrazovanje (OO) i stručno<br />
obrazovanje i obuku (SOO), <strong>koji</strong> se razliku u smislu raspodele fonda časova po nastavnim<br />
oblastima.<br />
Škole i nastavnici treba da posvete posebnu pažnju fleksibilnosti i raznovrsnim<br />
mogućnostima za planiranje nastave za ovaj nivo obrazovanja.<br />
Fleksibilnost se dozvoljava u raspodeli časova po oblastima, pri čemu nastavnici mogu da<br />
nezavisno odluče kako će raspodeliti godišnji fond časova, u okviru broja i procenta časova<br />
predviđenih za nastavne oblasti za određeni stepen. Pored toga, nastavnici mogu da u<br />
sklopu određene oblasti odluče o uravnoteženoj raspodeli nastavnih časova na predmete od<br />
<strong>koji</strong>h se ta oblast sastoji. Iz tog razloga, pre nego što škola, odnosno nastavnici raspodele<br />
časove po oblastima oni mogu da nezavisno odluče o podeli celokupnog nedeljnog fonda<br />
časova, u okviru procenta časova predviđenih za taj stepen, npr.: ukoliko je na petom<br />
stepenu (SK5) za dva razreda (deseti i jedanaesti razred) planiran ukupno 41 čas nedeljno,<br />
onda nastavnik može samostalno odlučiti koliko će časova nedeljno dodeliti za deseti razred,<br />
20 ili 21 i koliko za jedanaesti razred. Ukoliko škola, odnosno nastavnici smatraju da je u<br />
desetom (10.) razredu potreban ukupno 21 čas nedeljno, za sve nastavne oblasti, onda za<br />
jedanaesti (11.) razred oni treba da se pridržavaju fonda od ukupno 20 časova, kako ne bi<br />
prevazišli fond od ukupno 41 časa za oba razreda, za peti stepen (SK5). Ili, može se desiti<br />
suprotno, odnosno da se za deseti razred dodeli nedeljni fond od 20 časova i za jedanaesti<br />
razred nedeljni fond od 21 časa, uvek imajući u vidu uzrast učenika.<br />
89
KURIKULUM KOSOVA<br />
Razred Broj časova nedeljno Broj časova nedeljno<br />
(OO)<br />
(SOO)<br />
Razred 10 30 32<br />
Razred 11 30 32<br />
Razred 12 32 32<br />
Tabela: Broj časova nedeljno po razredu<br />
Nastavni plan za srednje visoko obrazovanje zasniva se na opštem nastavnom planu<br />
predviđenim OKK-om. Na drugom nivou nastavni plan se pojavljuje u dve varijante za svaku<br />
od dve vrste obrazovanja. to su varijante A i A1 za opšte obrazovanje (OO) i varijante B i B1<br />
za stručno obrazovanje i obuku (SOO).<br />
Varijanta A za opšte obrazovanje (OO) zasniva se na procentu za oblast i ukupnom broju<br />
časova za stepen. Nakon toga, škole i nastavnici ih mogu raspodeliti na školske godine i<br />
predmete u skladu sa njihovim planiranjem, ali pri tom uvek treba da imaju u vidu predviđeni<br />
procenat za tu oblast i ne smeju prekoračiti ukupni broj časova nedeljno predviđen za oblasti.<br />
Varijanta A1 za opšte obrazovanje (OO) zasniva se na ukupnom procentu ili broju časova za<br />
oblast po stepenima i na specifičnom predviđenom broju časova za predmete, po razredima<br />
i po stepenima.<br />
Varijanta B za SOO zasniva se na procentu za oblast i ukupnom broju časova za stepene.<br />
Nakon toga, škole i nastavnici ih mogu raspodeliti na školske godine i predmete u skladu sa<br />
njihovim planiranjem, ali pri tom uvek treba da imaju u vidu predviđeni procenat za tu oblast i<br />
ne smeju prekoračiti ukupni broj časova nedeljno predviđen za oblasti. Za ovu varijantu je<br />
karakteristično to što se u nekim oblastima nastava realizuje kao kroz integrisane predmete,<br />
a u drugim oblastima kroz zasebne predmete. Oblast „Život i rad“ se može organizovati kroz<br />
predmete, kurseve ili profesionalne u zavisnosti od smerova i profila škola.<br />
Varijanta B1 za SOO zasniva se na procentu za oblast i nastavne predmete (za one oblasti u<br />
<strong>koji</strong>ma se nastava realizuje kroz zasebne predmete, a to su oblast jezika i komunikacije i<br />
oblast zdravlja i dobrobiti) u skladu sa ukupnim brojem predviđenim za stepene. U oblastima<br />
koje se realizuju kroz integrisanu nastavu škole i nastavnici imaju slobodu da časove<br />
raspodele na razrede i na predmete u skladu sa njihovim planiranjem, ali pri tom uvek treba<br />
da imaju u vidu predviđeni procenat za tu oblast i ne smeju prekoračiti ukupni broj časova<br />
nedeljno predviđen za oblasti.<br />
Nastavni plan A (OO)<br />
MSKO 3<br />
Oblast kurikuluma<br />
Jezici i komunikacija<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Drugi strani jezik<br />
Ostali jezici<br />
SK5 I SK6 razredi 10-11-12<br />
Opšte obrazovanje<br />
Br. %<br />
časova<br />
20.00%<br />
90
KURIKULUM KOSOVA<br />
Umetnosti<br />
Likovno vaspitanje<br />
Muzičko vaspitanje<br />
6.67%<br />
Matematika 13.33%<br />
Prirodne nauke<br />
16.67%<br />
Biologija<br />
Hemija<br />
Fizika<br />
Astronomija<br />
Društvo i sredina<br />
16.67%<br />
Istorija<br />
Građansko obrazovanje<br />
Geografija<br />
Sociologija<br />
Filozofija<br />
Logika<br />
Psihologija<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
6.67%<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Život i rad 6.67%<br />
Izborni deo 13.33%<br />
UKUPNO: 100%<br />
Tabela: Nastavni plan A<br />
Nastavni plan A1 (OO)<br />
Oblast kurikuluma<br />
MSKO 3<br />
SK5 I SK6 razredi 10-11-12<br />
Opšte obrazovanje<br />
Br. %<br />
časova<br />
Jezici i komunikacija<br />
20.00%<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Drugi strani jezik<br />
Ostali jezici<br />
Umetnosti<br />
6.67%<br />
Likovno vaspitanje<br />
Muzičko vaspitanje<br />
Matematika 13.33%<br />
Prirodne nauke<br />
16.67%<br />
Biologija<br />
Hemija<br />
Fizika<br />
Astronomija<br />
Društvo i sredina<br />
16.67%<br />
Istorija<br />
Građansko obrazovanje<br />
Geografija<br />
91
KURIKULUM KOSOVA<br />
Sociologija<br />
Filozofija<br />
Logika<br />
Psihologija<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
6.67%<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Život i rad 6.67%<br />
Izborni deo 13.33%<br />
UKUPNO: 100%<br />
Tabela: Nastavni plan A1<br />
Nastavni plan B (SOO)<br />
Oblast kurikuluma<br />
MSKO 3<br />
SK5 i SK6 razredi 10-11-12<br />
Stručno obrazovanje i obuka<br />
Br. %<br />
časova<br />
Jezici i komunikacija<br />
15.63%<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Drugi strani jezik<br />
Ostali jezici<br />
Umetnosti<br />
3.13%<br />
Primenjene umetnosti<br />
Matematika 9.38%<br />
Prirodne nauke 6.25%<br />
Društvo i sredina 6.25%<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
6.25%<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Život i rad 46.88%<br />
Izborni deo 6.25%<br />
UKUPNO: 100%<br />
Tabela: Nastavni plan za SOO<br />
Nastavni plan B1 (SOO)<br />
MSKO 3<br />
Oblast kurikuluma<br />
Jezici i komunikacija<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Drugi strani jezik<br />
SK5 i SK6 razredi 10-11-12<br />
Stručno obrazovanje i obuka<br />
Br. %<br />
časova<br />
15.63%<br />
92
KURIKULUM KOSOVA<br />
Ostali jezici<br />
Umetnosti<br />
3.13%<br />
Primenjene umetnosti<br />
Matematika 9.38%<br />
Prirodne nauke 6.25%<br />
Društvo i sredina 6.25%<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
6.25%<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Život i rad 46.88%<br />
Izborni deo 6.25%<br />
UKUPNO: 100%<br />
Tabela: Nastavni plan B1 za SOO<br />
4. Kriterijumi za izradu nastavnog plana<br />
Kako bi nastavni plan bio što funkcionalniji u razvoju kompetencija predviđenih OKK-om,<br />
nastavnici treba da uzmu u obzir nekoliko kriterijuma:<br />
• Ukupni procenat određen nastavnim planom za svaku oblast jednog stepena<br />
kurikuluma;<br />
• Broj časova nedeljno za jedan razred;<br />
• Ishode učenja za oblast kurikuluma koje učenik treba da postigne tokom jednog<br />
stepena kurikuluma;<br />
• Ishode učenja za stepen kurikuluma;<br />
• Psiho-fizičke i intelektualne sposobnosti učenika;<br />
• Pripremljenost i iskustva učenika; i<br />
• Ostale kriterijume koje škola smatra neophodnim (kao na primer postizanje ishoda<br />
učenja, održavanje dopunskih časova ili ostale oblike rada koje određuje škola).<br />
5. Sprovođenje nastavnog plana<br />
Prilikom sprovođenja kurikuluma kroz nastavne planove i programe i prakse u učionici treba<br />
uzeti u obzir inovativne i fleksibilne načine određivanja fonda časova, kao što su:<br />
- Blok nastava, na primer za jedno polugodište za predmete za koje se ne zahteva<br />
rigorozan redosled (npr.: za predmete <strong>koji</strong> se mogu predavati sa prekidima, dakle za<br />
koje nije neophodan kontinuitet);<br />
- Blok nastava se održava onda kada je potrebno vreme za izvođenje neke određene<br />
aktivnosti u kontinuitetu ili kada se organizuje neka poseta u regionu u kojem se<br />
nalazi škola;<br />
- Blok časovi tokom nedelje, u cilju primene interaktivne pedagogije (kao što su one za<br />
koje je potrebno 80-90 minuta, umesto 40-45 minuta, koliko traje nastavni čas);<br />
- Fond časova za blok nastavu za praktičnu nastavu i obuku u stručnim školama.<br />
93
KURIKULUM KOSOVA<br />
6. Autonomija škole<br />
Škole će u saradnji sa roditeljima i ostalim interesnim stranama moći da donose odluke o<br />
fleksibilnom i inovativnom iskorišćavanju vremena koje im je na raspolaganju za<br />
podučavanje i učenje, kao osnova za izradu nastavnih programa na nivou škole, <strong>koji</strong> su<br />
usklađeni sa potrebama učenika, kontekstom i njihovim interesovanjima.<br />
Deo kurikuluma <strong>koji</strong> se izrađuje na nivou škole (između 10%-14% vremena koje se provodi u<br />
školi) sadržaće nekoliko mogućnosti kroz koje će se definisati autonomija škole, kao što su:<br />
- Dodatne aktivnosti podučavanja i učenja koje mogu doprineti postizanju specifičnih<br />
kompetencija (izborni predmeti, projekti; rad u zajednici; umetničke i sportske<br />
aktivnosti);<br />
- Utvrđivanje znanja, veština i stavova u određenim nastavnim oblastima;<br />
- Usvajanje izbornih tema/kurseva/modula koje organizuje MONT;<br />
- Organizovanje specifičnih školskih aktivnosti u vidu školskih projekata (kao što su<br />
učenje jezika, ITK-a; stručna orijentacija);<br />
- Izrada i sprovođenje modifikovanog kurikuluma, prilagođenog lokalnim uslovima,<br />
sredstvima i potrebama;<br />
- Utvrđivanje stručne orijentacije i priprema za život i rad.<br />
PREDMETI U OVKIRU 5. I 6. STEPENA KURIKULUMA<br />
Novim kurikulumom sa SK5 i SK6 u svakoj oblasti kurikuluma predviđen je jedan broj<br />
predmeta <strong>koji</strong> predstavljaju organizacione tačke kurikuluma. Oni su navedeni u dole<br />
prikazanoj tabeli. Sedam oblasti kurikuluma čine osnovu za određivanje predmeta i<br />
odgovaraju[ih nastavnih programa (vidi odobrenu verziju OKK-a na albanskom jeziku, str. 32,<br />
aneks 5).<br />
Oblasti<br />
kurikuluma<br />
Jezici i<br />
komunikacija<br />
Umetnosti<br />
STEPENI KURIKULUMA<br />
SK5<br />
Razredi X i XI<br />
(Opšte<br />
obrazovanje)<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Drugi jezik<br />
Ostali jezici*<br />
Likovno<br />
vaspitanje<br />
Muzičko<br />
vaspitanje<br />
Razredi X i XII<br />
(Stručno<br />
obrazovanje i<br />
obuka - SOO)<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Ostali jezici<br />
Primenjene<br />
umetnosti<br />
SK6<br />
Razred XII<br />
(Opšte<br />
obrazovanje)<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Drugi jezik<br />
Ostali jezici<br />
Likovno<br />
vaspitanje<br />
Muzičko<br />
vaspitanje<br />
Razred XII<br />
(Stručno<br />
obrazovanje i<br />
obuka - SOO)<br />
Maternji jezik<br />
Engleski jezik<br />
Ostali jezici<br />
Primenjene<br />
umetnosti<br />
Matematika Matematika Matematika Matematika Matematika<br />
94
KURIKULUM KOSOVA<br />
Prirodne nauke<br />
Društvo i<br />
sredina<br />
Zdravlje i<br />
dobrobit<br />
Biologija<br />
Fizika<br />
Hemija<br />
Istorija<br />
Geografija<br />
Građansko<br />
obrazovanje<br />
Sociologija<br />
Psihologija<br />
Filozofija<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Prirodne nauke<br />
Društvo i sredina<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Biologija<br />
Fizika<br />
Hemija<br />
Astronomija<br />
Istorija<br />
Geografija<br />
Sociologija<br />
Psihologija<br />
Filozofija<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Prirodne nauke<br />
Društvo i sredina<br />
Zdravlje i dobrobit<br />
Fizičko vaspitanje<br />
Život i rad Život i rad Život i rad Život i rad Život i rad<br />
*Ostali jezici – Učenici mogu birati među stranim jezicima (osim engleskog) i jezicima <strong>koji</strong> se govore u<br />
susednim zemljama, u skladu sa spiskom <strong>koji</strong> odobrava MONT i u skladu sa ponudom škole koju<br />
odobrava školski savet. Učenici iz drugih zajednica, osim Albanaca i Srba, imaće mogućnosti da od 3.<br />
razreda uče jedan od zvaničnih jezika, odnosno albanski ili srpski.<br />
95
KURIKULUM KOSOVA<br />
96
KURIKULUM KOSOVA<br />
V. IZBORNI KURIKULUM ZA PRVI NIVO<br />
Koncept<br />
Cilj<br />
Sadržaj i sprovođenje<br />
Struktura<br />
Postupak izrade i izbora izbornog kurikuluma<br />
1. Koncept<br />
Izborni kurikulum čini deo opšteg kurikuluma, <strong>koji</strong> za razliku od osnovnog kurikuluma izrađuje<br />
škola i <strong>koji</strong> se sprovodi u okviru vremena određenog nastavnim planom, u skladu sa<br />
interesovanjima, sposobnostima, mogućnostima, prethodnim znanjima učenika i<br />
mogućnostima škole.<br />
2. Cilj<br />
Izborni kurikulum doprinosi postizanju ključnih kompetencija za stepen i oblast kurikuluma:<br />
- Produbljivanje i proširivanje znanja, sposobnosti i stavova u predmetima osnovnog<br />
kurikuluma;<br />
- Utvrđivanje znanja, sposobnosti i stavova u predmetima osnovnog kurikuluma;<br />
- Ispunjenje specifičnih interesovanja i potreba učenika u skladu sa njihovim uzrastom,<br />
zajednicom i mestom.<br />
3. Sadržaj i sprovođenje<br />
Izborni kurikulum sadrži nastavne predmete <strong>koji</strong> se realizuju kroz:<br />
- zasebne predmete<br />
- module<br />
- projekte<br />
- tematske jedinice (predmeta osnovnog kurikuluma i međukurikularnih tema)<br />
4. Struktura izbornog kurikuluma<br />
Izborni kurikulum ima istu strukturu kao i osnovni kurikulum. Ona obuhvata:<br />
- Ishode učenja za izborni predmet;<br />
- Metodološka uputstva za realizaciju predmeta;<br />
- Fond časova za izborni predmet;<br />
- Nastavne materijale i izvore i pomoćna sredstva;<br />
97
KURIKULUM KOSOVA<br />
- Ocenjivanje učenika se realizuje kao unutrašnje ocenjivanje i ne utiče na opšti<br />
rezultat polaganja predmeta. (*Ovo je regulisano podzakonskim aktima)<br />
5. Postupak izrade izbornog kurikuluma<br />
Postupak izrade izbornog kurikuluma (izbornog predmeta) zasniva se na priručniku za<br />
nastavnike <strong>koji</strong> je izradio MONT.<br />
6. Postupak izbora izbornog predmeta<br />
Tokom izbora izbornog predmeta neophodno je pridržavati se koraka <strong>koji</strong> su navedeni u<br />
Administrativnoj uredbi o izbornom kurikulumu koju je izdao MONT.<br />
7. Sprovođenje<br />
Nakon što učenici izaberu izborni predmet i isti usvoje odgovarajući nadležni organi, on<br />
dobija isti status kao i predmeti osnovnog kurikuluma, odnosno postaje obavezan predmet za<br />
sve učenike <strong>koji</strong> su ga izabrali.<br />
Nastavni period treba da traje ne manje od jednog polugodišta.<br />
Izborni kurikulum se nadgleda, ocenjuje (sa specijalnim statusom) i zavodi se prema istim<br />
kriterijumima i principima <strong>koji</strong> važe za osnovni kurikulum.<br />
Ostala uputstva za izborni predmet određuju se Uputstvom za nastavnike <strong>koji</strong> sprovode<br />
izborni kurikulum.<br />
98
KURIKULUM KOSOVA<br />
VI. OPŠTA METODOLOGIJA - UPUTSTVA<br />
Uvod<br />
Definicija<br />
Povezanost ishoda učenja za kurikularne oblasti i ishoda učenja za stepene<br />
Podučavanje i učenje sa učenikom u centru i sveobuhvatnost<br />
Podučavanje i učenje zasnovani na integrisanom pristupu<br />
Podučavanje i učenje zasnovani na kompetencijama<br />
Diferencirano podučavanje i učenje<br />
Međukulikularni pristup<br />
Vankurikularni pristup<br />
1. Uvod<br />
Opšte principe za implementaciju OKK-a u celini i posebno OK-a, treba uskladiti sa<br />
metodologijom za postizanje opštih ciljeva određenih obrazovnim dokumentima i politikama.<br />
Cilj svih obrazovnih dokumenata i politika izrađenih u poslednje vreme na Kosovu, jeste<br />
promovisanje društvenih vrednosti, zaštita ljudskih prava, sveobuhvatnost u obrazovanju,<br />
poštovanje vrednosti drugih i razvoj pojedinca prema njegovim sposobnostima i potrebama<br />
za aktivnim građaninom. Metodologiju treba prilagoditi nivou obrazovanja u skladu sa<br />
nivoima u OKK. Metodologiju treba prilagoditi profilima škola.<br />
2. Definicija<br />
Ne postoji neka posebna metodologija podučavanja i učenja za implementaciju OK-a ili<br />
implementaciju kurikuluma (nastavnog plana) jedne nastavne oblasti. Svaka oblast<br />
kurikuluma i svaki nastavni predmet ima svoju specifičnost za realizaciju namenjenih ciljeva.<br />
Stoga ovu opštu metodologiju možemo definisati kao sistem strategija, metoda, načina i<br />
principa i tehničke opreme <strong>koji</strong> služi za izgradnju koncepta učenja ili radi organizovanja<br />
nastave i učenja u školi.<br />
U cilju pružanja podrške i pomoći nastavnicima srednjeg visokog obrazovanja, u sledećem<br />
odeljku biće data opšta metodološka uputstva vezana za dole navedene aspekte 1 :<br />
• povezanost ishoda učenja za stepene sa ishodima učenja za kurikularne/nastavne<br />
oblasti,<br />
• podučavanje i učenje sa učenikom u centru i sveobuhvatnost,<br />
• podučavanje i učenje na osnovu integrisanog pristupa,<br />
• podučavanje i učenje na osnovu kompetencija,<br />
• diferencirano podučavanje i učenje,<br />
• međukurikularna pitanja, i<br />
• van-kurikularna pitanja.<br />
1 Specifična uputstva za sve glavne aspekte ovo poglavlja biće sadržana u uputstvima za nastavne<br />
oblasti, kao i u priručniku za nastavnike i direktore škola.<br />
99
KURIKULUM KOSOVA<br />
3. Povezanost ishoda učenja za stepene sa ishodima učenja za<br />
kurikularne/nastavne oblasti<br />
Kako bi se postigle ključne kompetencije OKK-a, MONT poziva nastavnike da u podučavanju<br />
i učenju povežu ishode učenja za stepene sa ishodima nastavnih/kurikularnih oblasti.<br />
Da bi nastavnici u praksi uspostavili ovu povezanost, oni moraju razviti niz didaktičkih<br />
metoda, tehnika i sredstava za realizaciju svakog ishoda učenja ili kompetencije. Takav niz bi<br />
trebalo da bude transparentan svakog dana i svakog nastavnog časa pred nastavnikom,<br />
učenikom i roditeljima. Ceo ovaj materijal bi trebalo da bude sadržan u dosijeu nastavnika.<br />
Bez obzira na odabranu metodu, tehniku, didaktička sredstva, da bi uspostavio povezanost<br />
ishoda učenja po stepenima sa ishodima učenja iz kurikularne/nastavne oblasti, nastavnik<br />
mora pratiti sledeće korake:<br />
• bira ishod učenja za stepen <strong>koji</strong> planira da postigne sa učenicima 2 ;<br />
• utvrđuje/bira ishod/e učenja iz kurikularne/nastavne oblasti <strong>koji</strong> pomažu u postizanju<br />
ishoda učenja po stepenima; 3<br />
• ishode učenja iz kurikularne oblasti razlaže u specifičan ishod za razred;<br />
• bira nastavne sadržaje, didaktičku opremu, metodologiju nastave i učenja, pomoću<br />
čega dolazi do specifičnih ishoda iz kurikularne oblasti za razred i specifičnih ishoda<br />
učenja za razred;<br />
• planira nastavu, učenje i vremenski period kada će postići specifične ishode učenja za<br />
razred u okviru školske godine;<br />
• nakon realizacije nastavnih časova, zadataka, poglavlja, analizira se i procenjuje<br />
učinak kako bi se proverilo postizanje ishoda učenja za oblast/stepene kurikuluma.<br />
4. Podučavanje i učenje sa učenikom u centru i sveobuhvatnost<br />
Sprovođenje pristupa podučavanja i učenja sa učenikom u centru, zahteva da se proces<br />
planiranja i organizacije podučavanja i učenja oslanja na individualna iskustva učenika,<br />
njihove potencijale, potrebe i njihova interesovanja.<br />
Podučavanje i učenje sa učenikom u centru se zasniva na sveobuhvatnom principu, <strong>koji</strong><br />
podrazumeva različite načine podučavanja, načine i brzinu kojom učenici uče, uključujući pol,<br />
uzrast, kulturu, društveno i ekonomsko poreklo i posebne potrebe učenika, bilo da je reč o<br />
aspektima dopunskog ili dodatnog učenja.<br />
Nastavnici su u mogućnosti da na nezavisan način, oslanjajući se na njihovo iskustvo i lična<br />
prethodna iskustva učenika, njihove potrebe i interesovanja, izaberu strategije, metode i<br />
tehnike podučavanja i učenja, didaktička sredstva, itd.,ali u principu, glavni cilj njihovog<br />
izbora treba da budu podučavanje i učenje sa učenikom u centru i sveobuhvatnost. To znači<br />
da nastavnik mora da poštuje principe podučavanja i učenja sa učenikom u centru gde je:<br />
• učenik u centru podučavanja i učenja;<br />
2 (zapamti: ishode učenja za stepene izrađuje država i oni se realizuju kroz sve oblasti kurikuluma);<br />
3 (zapamti: ishode učenja za oblasti kurikuluma izrađuje država);<br />
100
KURIKULUM KOSOVA<br />
• nastavnik tokom rada/angažovanja učenika, posmatra, pomaže i olakšava učenje<br />
učenika;<br />
• učenik je angažovan i redovno učestvuje u aktivnostima koje promovišu učenje i<br />
interesovanje učenika;<br />
• učeniku su nastavne teme relevantne i interesantne;<br />
• podsticanje učenika da budu odgovorni, nezavisni i da razmišljaju o doživotnom<br />
učenju;<br />
• nastavnik posmatra promene kod svakog učenika pojedinačno, kroz nadgledanje i<br />
saradnju;<br />
• nastavne aktivnosti su u skladu sa razvojnim nivoom učenika;<br />
• planiranje podučavanja i ocenjivanja uzima u obzir individualni razvoj i učenikov stil<br />
učenja;<br />
• pruža se raznovrsnost mogućnosti podučavanja i metoda ocenjivanja radi<br />
podržavanja raznih stilova učenja učenika;<br />
• opažanje i ocenjivanje učenika se vrši radi planiranja daljeg podučavanja.<br />
Važno je da svaki nastavnik bude u stanju da upotrebi široki spektar nastavnih metoda,<br />
uravnotežavajući metodologiju usredsređenu na nastavnika i metodologiju usredsređenu na<br />
učenika, prilagođavajući se učenicima i ishodima učenja određenim za svaki nastavni čas.<br />
5. Podučavanje i učenje zasnovano na integrisanom pristupu<br />
Zasebni nastavni predmeti omogućuju učenicima da steknu fragmentirana znanja, veštine,<br />
stavove. S ciljem da se ovi aspekti integrišu realizacija Osnovnog Kurikuluma za 10., 11. I<br />
12. razred u gimnazijama odvija se kroz nastavne predmete u okviru kurikularnih oblasti, a u<br />
stručnim školama kroz predmete integrisane u kurikularnim oblastima i kroz podučavanje i<br />
učenje zasnovanim na integrisanom pristupu.<br />
Podučavanje i učenje zasnovani na integrisanom pristupu povezuju posebna gradiva<br />
nastavnih predmeta s ciljem da se postignu ishodi učenja za oblasti kurikuluma i ishoda<br />
učenja ključnih kompetencija – za stepene i nivoe.<br />
Za ispunjavanje zahteva OKK-a i Osnovnog Kurikuluma za SNKA 3, MONT poziva<br />
nastavnike da primene podučavanje i učenje zasnovano na integrisanom pristupu, tako što<br />
će:<br />
• povezati nastavne/kurikularne oblasti, gde posebna nastavna gradiva doprinose<br />
razvoju glavnih kompetencija;<br />
• povezati ishode učenja za kurikularnih oblasti sa ishodima učenja po stepenima i<br />
nivoima, sa ciljem da se primena znanja, veština, stavova i vrednosti poveže sa<br />
konkretnim situacijama iz svakodnevnog života;<br />
• integrisati zajedničke karakteristike predmeta relevantne oblasti u podučavanju i<br />
učenju (npr.: maternji jezik sa engleskim jezikom) ili zajedničke karakteristike iz<br />
kurikularnih oblasti (npr.: oblast Društva i sredine i oblast prirodnih nauka);<br />
101
KURIKULUM KOSOVA<br />
• izvoditi aktivnosti sa učenicima radi razvoja kompetencija za pronalaženje i obradu<br />
informacija na efikasan i odgovoran način i upotrebu elektronskog učenja, aktuelnih i<br />
budućih tehnologija u digitalnoj epohi;<br />
• izvoditi aktivnosti sa učenicima koje promovišu perspektivu doživotnog učenja i koje<br />
pomažu učenicima da razviju svoje kompetencije kako bi se suočili sa izazovima i<br />
mogućnostima u okviru razvoja u današnjem i budućem društvu i ekonomiji.<br />
6. Podučavanje i učenje zasnovano na kompetencijama<br />
OKK promoviše perspektivu zasnovanu na kompetencijama s ciljem da se znanja učenika,<br />
njihove sposobnosti i stavova razvijaju u pravcu postizanja ključnih kompetencija i u cilju<br />
ispunjavanja raznih potreba učenika, radi ispunjavanja zahteva kurikuluma, odnosno glavnih<br />
ishoda učenja po stepenima i nivoima.<br />
Podučavanje i učenje usredsređeno i usmereno na kompetencije zahteva od nastavnika da<br />
izvrše izbor i organizaciju nastavnih iskustava koje integrišu relevantna znanja sa učenikovim<br />
vrednostima, stavovima i veštinama. Ishodi učenja čine osnovu podučavanja i učenja <strong>koji</strong> se<br />
zasnivaju na kompetencijama, i njima se opisuje šta je učenik u stanju da zna, uradi, razume,<br />
proceni i zauzme stav po uspešnom završetku jednog stepena kurikuluma.<br />
MONT poziva nastavnike da, oslanjajući se na ishode učenja iz kurikularnih oblasti i<br />
stepena/nivoa, planiraju podučavanje i učenje u cilju postizanja kompetencija predviđenih<br />
kurikulumom za odgovarajući nivo obrazovanja, praveći podelu plana na godišnje, mesečne i<br />
dnevne planove svakog nastavnika. MONT takođe poziva nastavnike da primene<br />
interaktivno podučavanje i učenje, gde nastavnik manje objašnjava a više pomaže učenicima<br />
da shvate kako da uče i kako da razviju njihove kompetencije učenja.<br />
Podučavanje i učenje zasnovani na kompetencijama zahtevaju da nastavnici odrede<br />
strategije, metode, tehnike i razne oblike rada sa učenicima i da organizuju nastavna<br />
iskustva učenika, koja integrišu relevantna znanja sa veštinama, vrednostima i stavovima.<br />
Podučavanje i učenje zasnovani na kompetencijama povezani su i sa procesom<br />
procene/ocenjivanja, sa glavnim fokusom na formativno i progresivno ocenjivanje. Da bi<br />
procenio kompetencije učenika, važno je da svaki nastavnik odabere posebnu tehniku i<br />
instrumente za ocenjivanje, <strong>koji</strong> učenicima pružaju mogućnost da iskažu svoja znanja,<br />
veštine i sposobnosti, a ne samo činjenična znanja. Na ovaj način nastavnici dobijaju<br />
informaciju o kvalitetu podučavanja i učenja, napretku učenika i razvoju kompetencija.<br />
Postoji nekoliko pristupa i strategija koje omogućavaju da podučavanje i učenje, zasnovani<br />
na kompetencijama, budu uspešni i pomognu učenikovom razvoju kompetencija, bez obzira<br />
na oblast kurikuluma. Vredi napomenuti tri najvažnija pristupa <strong>koji</strong> podržavaju principe OKKa,<br />
pa stoga i pristup zasnovan na kompetencijama:<br />
• Stvaranje prikladnog okruženja, u razredu i školi, u kome se učenici osećaju<br />
dobrodošlim i povezanim jedni sa drugima, sa nastavnikom i školom;<br />
• Razvoj časova kroz pristup i tehnike aktivnog učenja; kao i<br />
• Sprovođenje strategija podučavanja i učenje, rešavanja problema i razvoja kritičkog<br />
razmišljanja.<br />
102
7. Diferencirano podučavanje i učenje<br />
KURIKULUM KOSOVA<br />
Diferencirani podučavanje i učenje predstavljaju pristup prema kojem se podučavanje u cilju<br />
razvoja kapaciteta svih učenika, zasniva na planiranju, sprovođenju, kontroli, podršci i<br />
proceni.<br />
Omogućava uzimanje u obzir postojećih razlika između učenika u razredu u skladu sa<br />
gradivom koje će učiti, didaktičkom-metodološkim tokom učenja, kao i ocenjivanjem i<br />
materijalima koje žele i mogu da iskoriste tokom učenja.<br />
Diferencirana nastava omogućava prilagođavanje vremena koje je na raspolaganju za<br />
učenje i brzine učenja i podučavanja individualnim karakteristikama svakog učenika.<br />
Pored toga, vrši se i prilagođavanje obima, vrste i stepena težine gradiva, zadataka i<br />
obaveza individualnim karakteristikama učenika.<br />
Da bi organizovao i razvio uspešnu diferencirano podučavanje i učenje, nastavnik treba da<br />
se oslanja na motive, sposobnosti, interesovanja i stilove učenja učenika. Ovo su glavni<br />
aspekti na <strong>koji</strong>ma nastavnik treba da zasniva diferencirano podučavanje i učenje.<br />
Kako bi uspešno organizovao i razvio diferencirano podučavanje i učenje, nastavnik na<br />
trećem nivou obrazovanja treba da:<br />
• primenjuje oblike organizovanja nastave <strong>koji</strong> promovišu i pomažu razvoju unutrašnjeg<br />
motivisanja učenika i mehanizma samokontrole učenja;<br />
• efikasno koristi aktivnosti sa učenicima koje promovišu organizovano učenje.<br />
• organizuje nastavni proces pomoću raznih pristupa <strong>koji</strong> omogućavaju i olakšavaju<br />
istragu i identifikaciju učenikovih postojećih iskustava, znanja, njihovih tački gledišta,<br />
<strong>koji</strong> omogućavaju aktivno učešće učenika u ispravljanju mogućih grešaka, i <strong>koji</strong><br />
pomažu učenicima da reorganizuju svoja činjenična i proceduralna znanja za<br />
postizanje njihovih kompetencija za učenje;<br />
• koriste razne tehnike i načine zajedničkog učenja u nastavnom procesu;<br />
• primenjuju različite oblike organizovanja podučavanja i učenja (aktivnosti u razredu,<br />
rad u grupi, rad u parovima, pojedinačno učenje), <strong>koji</strong> su usredsređeni na aktivnosti<br />
koje razvijaju samopouzdanje, inicijativu, rešavanje problema i kreativnost učenika;<br />
• organizuje nastavu i učenje kroz diferenciranje u zadacima, njihovo rešavanje,<br />
provera, ocenjivanje i stepen pomoći koju pruža nastavnik treba da se prilagode<br />
svakom učeniku;<br />
• primenjuje tehnike organizovanja nastave koje su u skladu sa jednim određenim<br />
zadatkom/cima, pomoću kojeg učenici razvijaju posebne sposobnosti istaknutih<br />
učenika;<br />
• koristi razne oblike organizovanja učenja za učenike <strong>koji</strong> zahtevaju poseban nastavni<br />
tretman, imaju posebne nastavne potrebe, uključujući i učenike sa poteškoćama u<br />
učenju i one sa problematičnim ponašanjem;<br />
• organizuje nastavu pomoću koje doprinosi saradnji i upotrebi organizativnih oblika<br />
(npr.: sveobuhvatnost), <strong>koji</strong>ma se promovišu podjednake mogućnosti učenja, u sferi<br />
saradnje, među učenicima tokom aktivnosti unutar razreda, škole i van nje;<br />
103
KURIKULUM KOSOVA<br />
• koristi razne nastavne tehnologije koje pružaju veće mogućnosti za unapređeno<br />
organizovanje nastave i učenja i koje nastavni proces čine prikladnijim/prijatnijim za<br />
učenike.<br />
8. Međukurikularna pitanja<br />
Osnovni kurikulum za gimnazije i stručne škole obuhvata prostor za učenje izvan granica<br />
predmeta na taj način da učenici mogu da izgrade veze između oblasti kurikuluma i raznih<br />
drugih oblasti.<br />
Interdisciplinarne studije, koje se zasnivaju na grupisanju iskustava i ishoda učenja iz<br />
različitih oblasti kurikuluma i Međukurikularna pitanja treba da pruže relevantna i izazovna<br />
iskustva koja donose zadovoljstvo u kontekstu ispunjavanja raznih potreba i zahteva dece i<br />
mladih.<br />
Uspostavljanje veza između kurikularnih oblasti stvara mogućnost napretka u razvoju<br />
učenikovih veština i sposobnosti, u poznavanju i razumevanju novih koncepata, u pregledu i<br />
jačanju koncepata ili veština, iz različitih perspektiva. Ovaj pristup takođe čini da kurikulum<br />
bude koherentan i značajan sa učenikove tačke gledišta.<br />
Realizacija Integracije međukurikularnih za gimnazije i stručne škole može se izvršiti kroz:<br />
- pronalaženje korelacije između predmeta/tema ili nastavnih jedinica, u cilju<br />
realizacije/postizanja jedne od kompetencija OK-a, npr.: ako je nastavna tema vezana<br />
za zaštitu sredine, onda nju povezujemo sa jezičkim, književnim pitanjima, ali i sa<br />
matematikom, građanskim vaspitanjem, itd. Stoga postoje brojne mogućnosti za<br />
pronalaženje sličnih veza kroz koje postižemo neke od obrazovnih ciljeva iz različitih<br />
kurikularnih oblasti.<br />
- oblik pojedinačnih projekata ili izbornih kurseva u <strong>koji</strong>ma se nadovezuju i nadopunjuju<br />
jedna drugu razne teme ili oblasti, kao npr.: projekti u oblasti građansko vaspitanje sa<br />
uputstvima za karijeru, itd., koje omogućuju/pomažu savladavanje posebnih<br />
kompetencija.<br />
9. Van-kurikularna pitanja<br />
Van-kurikularna pitanja su strukturisane nastavne aktivnosti koje se izvode van konteksta<br />
formalnih nastavnih oblasti i predmeta, a koje pomažu u postizanju kompetencija predviđenih<br />
za stepene kurikuluma i formalne nivoe obrazovanja. Za svaku od mogućih aktivnosti,<br />
nastavnici/škola moraju pripremiti orijentisan plan i program sa svrhom, a ne slučajne<br />
aktivnosti.<br />
U srednjem visokom obrazovanju nastava i učenje u različitim oblastima kurikuluma biće<br />
podržani raznim aktivnostima van kurikuluma organizovanim za učenike, kao na primer:<br />
• posete muzejima, parkovima, istorijskim mestima i prirodi, institucijama, galerijama,<br />
pozorištima, itd;<br />
• proslave bitnih datuma, događaja, tradicija, uspeha, itd;<br />
• učestvovanje u donošenju odluka u školi i drugim oblicima školske demokratije;<br />
• učestvovanje u nastavnim grupama, u slobodnim aktivnostima i udruženjima;<br />
104
KURIKULUM KOSOVA<br />
• diskusije sa gostima (što znači razgovor sa opštinskim liderima, roditeljima,<br />
predstavnicima lokalnih biznisa, političarima, ljudima iz medija);<br />
• rad na projektima fokusiranim na specifičnim temama i pitanjima sa<br />
višedimenzionalnim karakterom koja odgovaraju uzrastu učenika;<br />
• izložbe (lepe umetnosti i fotografija);<br />
• usluge za zajednicu (pružanje pomoći onima u potrebi, zaštita sredine, jačanje<br />
odnosa među generacijama);<br />
• igre, horovi, školski časopisi.<br />
Preporučuje se da se svim učenicima omogući učešće u van-kurikularnim pitanjima, u skladu<br />
sa njihovim talentima i interesovanjima, da budu deo jedne grupe u raznim aktivnostima:<br />
sportskim ekipama, muzičkim grupama, plesnim grupama, horu, pozorišnim trupama, grupi<br />
za pružanje podrške zajednici.<br />
105
KURIKULUM KOSOVA<br />
106
KURIKULUM KOSOVA<br />
VII. OCENJIVANJE - UPUTSTVA<br />
Uvod<br />
Svrha ocenjivanja<br />
Osnovna načela ocenjivanja<br />
Unutrašnje ocenjivanje<br />
Spoljašnja procena<br />
1. Uvod<br />
Osnovna svrha škole je da promoviše učenje, a ocenjivanje predstavlja sastavni deo tog<br />
procesa. Kako učenje predstavlja složen proces, tako se i ocenjivanje učenja može smatrati<br />
složenim procesom.<br />
Ocenjivanje učenicima obezbeđuje informacije o nivou savladavanja znanja, a nastavnicima<br />
obezbeđuje informacije koje im pomažu kako bi promovisali kvalitetnije podučavanje, i na<br />
kraju, ocenjivanje pruža povratne informacije obrazovnim ustanovama i svim ostalim<br />
interesnim stranama.<br />
Realizacija ocenjivanja se zasniva na svrsi, načelima i vrstama ocenjivanja.<br />
Ocenjivanje predstavlja najbitniji deo reforme kojoj teži obrazovni sistem Kosova, i kroz nju<br />
se može proceniti stanje u kojem se trenutno nalazi obrazovanje i stanje kojem težimo.<br />
Ocenjivanje se uopšte kao proces sprovodi kako bi podržao nastavnike, nastavu i učenje,<br />
tako što učenicima pruža ne samo pismene kriterijume, već i modele vrsta ocenjivanja, kako<br />
bi na konkretniji način razumeli postignuća <strong>koji</strong>ma teže.<br />
2. Svrha ocenjivanja<br />
Osnovne svrhe ocenjivanja su sledeće:<br />
Pružanje podrške učenju i utvrđivanje učenja;<br />
Redovno izveštavanje o pojedinačnom napretku učenika;<br />
Uspešno postizanje kompetencija određenih kurikulumom;<br />
Određivanje i nadgledanje standarda postignuća za svaki nivo;<br />
Poređenje, kvalifikovanje i orijentaciju učenika za dalje obrazovanje.<br />
3. Osnovna načela ocenjivanja<br />
Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije je izradilo nacionalne standarde za ocenjivanje<br />
na nivou škole i Etički kodeks za ocenjivanje 4 . Ocenjivanje uvek treba da bude u skladu sa<br />
normama/pravilima iz ova dva dokumenta.<br />
4 Vidi Administrativne uredbe “Nacionalni standardi za ocenjivanje na nivou škole” i “Etički kodeks za<br />
ocenjivanje”<br />
107
KURIKULUM KOSOVA<br />
Ocenjivanje uvek treba da se poziva na ključne kompetencije i ishode učenja za<br />
oblasti kurikuluma, predmetne oblasti, razred, stepen i nivo obrazovanja.<br />
Instrumenti za ocenjivanje uvek treba da budu prilagođeni svrsi ocenjivanja.<br />
Oblik i vrsta ocenjivanja, a naročito način na <strong>koji</strong> se izveštava o rezultatima, uvek<br />
treba da oslikavaju svrhu ocenjivanja.<br />
Način planiranja ocenjivanja uvek treba da bude transparentan i pravedan.<br />
Ocenjivanje uvek treba da se zasniva na najvišim etičkim standardima, odgovornosti<br />
i polaganju računa.<br />
4. Unutrašnje ocenjivanje<br />
Unutrašnje ocenjivanje ili ocenjivanje na nivou škole uglavnom ima za svrhu pružanje<br />
podrške i utvrđivanje učenja i redovno izveštavanje o pojedinačnom napretku učenika.<br />
Kod unutrašnjeg ocenjivanja obično se sprovode sledeće dve vrste ocenjivanja:<br />
o Formativno ocenjivanje;<br />
o Sumativno (zbirno) ocenjivanje.<br />
Formativno ocenjivanje<br />
Formativno ocenjivanje je ocenjivanje na nivou razreda, <strong>koji</strong>m se usmerava i podržava<br />
učenje tokom cele školske godine, dok se na kraju školske godine putem ocenjivanja<br />
izveštava o napretku učenika.<br />
Formativno ocenjivanje od strane nastavnika tokom nastave usredsređuje se na:<br />
Evidentiranje ishoda učenja/cilja učenja i kriterijuma uspeha;<br />
Podršku za samo-ocenjivanje i međusobno ocenjivanje učenika na osnovu kriterijuma<br />
za uspeh;<br />
Pružanje povratnih informacija o učinku učenika na osnovu kriterijuma za uspeh;<br />
Evidentiranje i izveštavanje o napretku u postignućima učenika na osnovu kriterijuma<br />
za uspeh.<br />
Formativno ocenjivanje se vrši davanjem brojčanih ocena (1-5), koje predstavljaju stepen<br />
postignuća učenika u usvajanju znanja, veština i stavova u svladavanju kompetencija.<br />
Učenicima treba davati brojčane ocene u redovnim vremenskim periodima tokom školske<br />
godine. Nastavnici će oceniti napredak učenika, ne samo na osnovu formalnih testova, već i<br />
na osnovu podataka o njihovim postignućima koje su sakupili tokom nastave, kroz opažanja,<br />
ankete, nastavne zadatke, eseje, fokus grupe, dosijee, rada na projektima, itd. Oni će za<br />
objavljivanje rezultata koristiti stepene ocenjivanja <strong>koji</strong> su predstavljeni u vidu ocena.<br />
Učenici mogu da pokažu nivo postignuća u njihovom učinku, koja su definisana kroz<br />
dimenzije znanja, veština, stavova i vrednosti koje su usvoji kao u smislu količine,<br />
učestalosti, dubine, pomoći, kreativnosti i kvalitetu savladavanja kompetencija.<br />
Ocena 1 (slab/nedovoljan) definiše nedovoljan učinak u izvršavanju zadatog zadatka.<br />
Učenik nije postigao minimalni nivo savladavanja kompetencija, i nije postigao dozvoljeni<br />
donji prag polaganja predmeta/predmetne oblasti.<br />
108
KURIKULUM KOSOVA<br />
Ocena 2 (dovoljan) definiše dovoljan učinak u izvršavanju zadatog zadatka. Učenik<br />
poseduje malo znanja, retko se javlja da odgovara, ili to čini sporo i površno i pri tom<br />
imitira druge. On je postigao minimalni prihvatljivi nivo u savladavanju kompetencija i<br />
ispunjavanju dozvoljenog kriterijuma polaganja predmeta/predmetne oblasti.<br />
Ocena 3 (dobar) definiše dobar učinak u izvršavanju datog zadatka. Učenik poseduje<br />
delimična i površna znanja, ponekad se javlja da odgovara i poseduje uobičajenu<br />
kreativnost. On je postigao srednji nivo u savladavanju kompetencija.<br />
Ocena 4 (vrlo dobar) definiše vrlo dobar učinak u izvršavanju datog zadatka. Učenik<br />
obično poseduje kompletna i duboka znanja, brzo se javlja i maštovit je. On je postigao<br />
veoma visok „poželjni“ nivo u savladavanju kompetencija.<br />
Ocena 5 (odličan) definiše odličan i originalan učinak u izvršavanju datog zadatka.<br />
Učenik stalno pokazuje opširna i detaljna znanja, automatski se javlja da odgovara ili da<br />
uradi zadatak, i kreativan je. On je postigao odličan nivo u savladavanju kompetencija, i<br />
istovremeno koristi dodatne materijale i izvore.<br />
Tokom ocenjivanja u okviru predmeta/nastavne oblasti, učenik se ocenjuje ocenom, na<br />
osnovu svih nivoa znanja <strong>koji</strong> se zasnivaju na ishodima učenja za nastavnu oblast/predmet<br />
u savladavanju kompetencija.<br />
Sumativno (zbirno) ocenjivanje<br />
Sumativno ocenjivanje se vrši na kraju svake školske godine i u njemu se ogleda nivo<br />
učenikovog učinka tokom jedne školske godine.<br />
Na kraju školske godine učenicima se daje zaključna ocena. Ta zaključna ocena će biti u<br />
vidu slova (A, B, C, D) koje će predstavljati aritmetičku sredinu ocena koje su date prilikom<br />
formativnog ocenjivanja tokom školske godine na nivou razreda.<br />
Opis zaključne ocene prema stepenu ocenjivanja je sledeći:<br />
Ocena A (prosek od 4.5 do 5.00)<br />
Ocena B (prosek od 3.5 do 4.49)<br />
Ocena C (prosek od 2.5 do 3.49)<br />
Ocena D (prosek od 2.0 do 2.49)<br />
Primer sumativnog ocenjivanja: Iz formativnog ocenjivanja sprovedenog na nivou razreda<br />
tokom jedne školske godine za jednog učenika u jednoj od nastavnih oblasti/predmeta<br />
učenik je dobio 8 ocena sa brojčanom vrednošću (1-5) u skladu sa stepenima ocenjivanja (3,<br />
4, 5, 3, 2, 5, 2, 5). Aritmetička sredina brojčanih ocena predstavlja zaključnu ocenu izvedenu<br />
na kraju školske godine:<br />
3 + 4 + 5 + 3 + 2 + 5 + 3 + 5 30<br />
= = 3.75 = ( Ocena B)<br />
8<br />
8<br />
Ocena iz jednog predmeta/predmetne oblasti će činiti osnovu za izveštavanje učenicima i<br />
roditeljima. U školskom izveštaju sačinjenom za roditelji nastavnik, uz ocene, treba da napiše<br />
i kratke komentare o tome šta učenici mogu uraditi kako bi poboljšali svoj uspeh i šta se<br />
može uraditi u smislu pružanja dodatne podrške za poboljšanje, kao i podrške za talentovane<br />
učenike.<br />
109
KURIKULUM KOSOVA<br />
Ovaj pristup ocenjivanju važi za sve nastavne oblasti, kao i za svakog pojedinačnog učenika.<br />
Učenici <strong>koji</strong> nisu postigli nivo D (2.00-2.49), nisu postigli obavezan minimum ishoda učenja<br />
za nastavnu oblast/predmet za odgovarajući razred.<br />
U slučaju da učenik ne postigne obavezan minimum ishoda učenja u ne više od tri nastavne<br />
oblasti/predmeta, njemu treba omogućiti dopunsku nastavu. Dopunsku nastavu organizuje<br />
škola i ona treba da traje ne manje od dve nastavne nedelje i ne manje od dva nastavna<br />
časa na dan u odgovarajućoj nastavnoj oblasti/predmetu. Dopunsku nastavu organizuje<br />
nastavnik odgovarajuće nastavne oblasti/predmeta.<br />
Sumativno ocenjivanje učenika <strong>koji</strong> su pohađali dopunsku nastavu vrši nastavnik<br />
odgovarajuće nastavne oblasti/predmeta u školi.<br />
Ukoliko učenik i nakon pohađanja dopunske nastave ne postigne neophodni minimum<br />
ishoda učenja, on ima pravo na još jedno sumativno ocenjivanje pre završetka školske<br />
godine 5 .<br />
Završno ocenjivanje<br />
Završno ocenjivanje na prvom nivou obrazovanja vrši se na kraju prvog stepena (na kraju 2.<br />
razreda) i na kraju drugog stepena (na kraju 5. razreda). Ova ocene se ne izvodi kao<br />
aritmetička sredina ocena zavedenih u dnevnik tokom perioda <strong>koji</strong> pokriva odgovarajući<br />
stepen kurikuluma, već se ocenjivanje učenika vrši na osnovu spiska ishoda učenja po<br />
stepenima kurikuluma određenih Osnovnim kurikulumom i svaki postizanje svakog ishoda se<br />
ocenjuje brojčanom ocenom (1-5). Aritmetička sredina tih ocena predstavlja završnu ocenu<br />
(A, B, C, D).<br />
Primer završnog ocenjivanja: Na primer, jedna predmetna oblast na jednom stepenu ima 1–<br />
12 ishoda učenja i za svaki ishod učenja učenik dobija jednu brojčanu ocenu, a aritmetička<br />
sredina svih tih ocena predstavlja završnu ocenu<br />
3 + 4 + 5 + 3 + 4 + 5 + 2 + 5 + 4 + 5 + 4 + 3 47<br />
( = = 3.92 = Ocena B ).<br />
12<br />
12<br />
Ovaj pristup ocenjivanja važi za sve nastavne oblasti i za svakog pojedinačnog učenika.<br />
Učenici <strong>koji</strong> ne postignu nivo D (2.00 - 2.49) nastavljaju tekući stepen/razred uz dopunske<br />
programe u odgovarajućim oblastima. Nakon sprovođenja dopunskog programa i završnog<br />
ocenjivanja, učenici <strong>koji</strong> ne postignu nivo D ne prelaze na naredni stepen, odnosno u naredni<br />
razred 6 .<br />
Završna ocena predstavlja ocenjivanje koje se vrši u školi u saradnji sa opštinskim nadležnim<br />
organima, sa <strong>koji</strong>ma se planiraju mere kako bi se obezbedio neophodan nivo savladavanja<br />
ključnih kompetencija od strane svih učenika.<br />
Kako bi ocenio ishode učenja za stepen kurikuluma nastavnik treba da razloži svaki ishod na<br />
pet nivoa postignuća, kako bi mogao da tačno proceni postignuća svakog učenika u<br />
savladavanju svakog ishoda učenja. Zatim, u zavisnosti od nivo postignuća za svaki ishod<br />
učenja, nastavnik treba da planira dodatne aktivnosti za učenika <strong>koji</strong> je zaostao u postizanju<br />
određenog ishoda učenja i da planira dodatne aktivnosti za učenika <strong>koji</strong> je postigao sve nivoe<br />
postignuća za određeni ishod učenja.<br />
5 Uređuje se Administrativnom uredbom<br />
6 Uređuje se Administrativnom uredbom<br />
110
KURIKULUM KOSOVA<br />
U đačku knjižicu i u svedočanstvo o završenom prvom nivou obrazovanja upisuju se samo<br />
završne ocene za oblasti kurikuluma.<br />
5. Spoljašnja procena<br />
Spoljašnju procenu postignuća učenika organizuje centralni stručni organ obrazovanja u cilju<br />
provere stanja i nivoa kvaliteta obrazovanja i ocenjivanja na nivou škole, zajednice ili države.<br />
Osnovne svrhe spoljašnje procene su sledeće:<br />
• Klasifikacija učenika i orijentacija za dalje obrazovanje<br />
• Overavanje savladavanja kompetencija u skladu sa ciljevima kurikuluma.<br />
• Nadgledanje obrazovnog sistema i izveštavanje o poređenju napretka u postignućima<br />
učenika, škola i opština na nivou zemlje, i davanje preporuka za sve interesne strane<br />
(izrađivači politika i donosioci odluka <strong>koji</strong> imaju uticaja na unapređenje obrazovanja).<br />
Overavanje savladavanja kompetencija se vrši kroz nacionalnu procenu koja se priprema<br />
pod nadzorom centralnog stručnog organa ovlašćenog od strane MONT-a. Nacionalna<br />
procena se sprovodi na kraju trećeg nivoa douniverzitetskog obrazovanja (na kraju 12.<br />
razreda) ili na kraju stepena/razreda u zavisnosti od interesa obrazovnih politika. Ove<br />
procene su standardizovane i usredsređene su uglavnom na procenu nivoa postignuća u<br />
savladavanju ključnih kompetencija. Zahtevi (pitanja) na ispitu treba da budu u funkciji<br />
procene detaljnog i sveobuhvatnog i uravnoteženog niza kompetencija iz kurikuluma i<br />
glavnih ishoda učenja. Pravila i postupci za ove procene uređeni su odgovarajućim zakonima<br />
i administrativnim uredbama 7 . Nadgledanja napretka kroz proces spoljašnje procene vrši<br />
MONT, kroz centralni stručni organ.<br />
Ova procena/ocenjivanje postavlja i jasne kriterijume za neophodni nivo dostignuća kako bi<br />
učenici nastavili i orijentisali se na naredni nivo obrazovanja. Na kraju 12. razreda učenici<br />
stručnih škola polažu Završni stručni ispit. Ovo je polu-spoljašnji ispit, jer ga zajedno izvode<br />
škole i opštinski organi obrazovanja. Na osnovu rezultata na ovom ispitu učenici se<br />
kvalifikuju za odgovarajuću struku (nivo IV prema Okviru kurikuluma Kosova) i dobijaju<br />
Stručnu Diplomu, a sa ovom kvalifikacijom oni mogu:<br />
‣ Pristupiti tržištu rada, ili<br />
‣ Nastaviti postsekundarno neuniverzitetsko obrazovanje u višim stručnim školama<br />
(MSKO 4).<br />
Kvalifikacije (kompetencije) koje se stiču kroz razne oblike formalnog i neformalnog<br />
obrazovanja priznavaće se u formalnom obrazovnom sistemu na osnovu procedura<br />
priznavanja i akreditacije, koje određuje Nacionalno telo za kvalifikacije.<br />
Učenici <strong>koji</strong> uspešno završe poslednji razred srednje visoke škole i učenici stručnih škola <strong>koji</strong><br />
uspešno polože Završni stručni ispit imaju pravo da polažu Državnu maturski ispit. Na<br />
osnovu rezultata sa ovog ispita učenicima se izdaje Diploma, a sa ovom kvalifikacijom oni<br />
imaju pravo na dalje, univerzitetsko obrazovanje.<br />
‣ Svaka opština se ohrabruje da sprovodi procenu učinka u odnosu na kompetencije<br />
kurikuluma i rezultate na kraju faza kurikuluma, za koje nije predviđeno nacionalno<br />
ocenjivanje. Ove procene će se izvršiti korišćenjem instrumenata za procenu - testovi<br />
7 Uređuje se Administrativnom uredbom<br />
111
KURIKULUM KOSOVA<br />
koje na lokalnom/opštinskom nivou sastavljaju komisije iskusnih nastavnika.<br />
Nadgledanje napretka može da vrši MONT kroz stručni organ nadležan za procenu i<br />
opština kroz komisije koje imenuju opštinski nadležni organi.<br />
Ova vrsta procene će školama, roditeljima, zajednici i opštinskim vlastima obezbediti<br />
povratne informacije o kvalitetu obrazovnih usluga.<br />
Rezultati se zapisuju u dosije učenika 8 .<br />
8 Uređuje se Administrativnom uredbom<br />
112
KURIKULUM KOSOVA<br />
ANEKS: Rečnik pojmova za nastavnike 9<br />
KONCEPT<br />
Odgovornost<br />
Veštački jezik<br />
Procena/ocenjivanje<br />
Ocenjivanje za učenje<br />
Ocenjivanje učenja<br />
Metodologija<br />
ocenjivanja<br />
Stav<br />
Osnovno obrazovanje<br />
Blok nastava<br />
OBJAŠNJENJE<br />
Koncept etičkog upravljanja (uključujući etičko<br />
upravljanje škole)<br />
Zasniva se na priznavanju i preuzimanju<br />
odgovornosti za odluke, akcije i njihove<br />
posledice koja se nadovezuju na očekivanja za<br />
davanje odgovornosti pred stranama od<br />
interesa.<br />
Izmišljen jezik <strong>koji</strong> se zasniva na nekoliko<br />
pravila propisanih i razvijenih u jednu<br />
određenu svrhu, kao na primer za<br />
međunarodnu komunikaciju ili kompjutersko<br />
programiranje.<br />
Proces sakupljanja informacija i<br />
prosuđivanja u vezi dostignuća ili učinka<br />
učenika.<br />
Cilj je pružati podršku učenicima kako bi isti<br />
postigli glavne kompetencije i pokazali svoja<br />
postignuća u savladavanju predviđenih<br />
nastavnih rezultata. Zasniva se na tome da<br />
osvesti učenike i učini ih učesnicima u<br />
određivanju nastavnih rezultata, kriterijuma<br />
kvaliteta i ličnih pokazivača uspeha. Učenici<br />
uče šta treba uraditi da postignu te određene<br />
nastavne rezultate i kako stići do te tačke.<br />
Prikupljanje važećih, poverljivih i<br />
uporedivih dokaza kako bi se procenio<br />
napredak učenika u učenju (što znači njihovo<br />
dostignuće u različitim oblastima<br />
kurikuluma/nastavnih predmeta i savladavanja<br />
ključnih kompetencija).<br />
Strategije i aktivnosti koje obično sprovodi<br />
nastavnik<br />
(u sklopu unutrašnjeg ocenjivanja) ili neka<br />
specijalizovana agencija (u sklopu spoljašnje<br />
procene), kao bi se procenili dostignuća i<br />
učinak učenika.<br />
Unutrašnje pozicioniranje ka ljudima,<br />
dokazima, fenomenima, akcijama,<br />
verovanjima i situacijama; unutrašnja<br />
spremnost za delovanje.<br />
Godine obrazovanja koje se smatraju<br />
neophodnim za postizanje minimalne<br />
standarde u savladavanju ključnih<br />
kompetencija.<br />
Fleksibilni način za određivanje nastavnih<br />
časova određujući kompaktnije vremenske<br />
periode za predmete/jedinice (npr.: nastava u<br />
POJMOVI (na<br />
engleskom,<br />
albanskom i srpskom)<br />
Npr.: Esperanto, Pascal,<br />
itd.<br />
Formativno ocenjivanje<br />
Zaključno ocenjivanje<br />
Sklonosti<br />
Obično pokriva<br />
obavezno obrazovanje<br />
9 Pojmovi <strong>koji</strong> nisu relevantni za nastavnike mogu se izostaviti.<br />
113
KURIKULUM KOSOVA<br />
Osnovni predmet<br />
Prijateljsko okruženje<br />
za decu<br />
Ocenjivanje u<br />
razredu/ocenjivanje<br />
od strane nastavnika<br />
Kod<br />
Komunikacija<br />
Zajednica praktičnog<br />
interesa<br />
jednom predmetu tokom šestonedeljnog<br />
semestra umesto nedeljnih časova <strong>koji</strong> su<br />
raspodeljeni tokom cele školske godine).<br />
Ovo se uglavnom može uraditi u slučaju nekog<br />
predmeta za <strong>koji</strong> se ne zahteva strog redosled.<br />
Predmet <strong>koji</strong> je po svojoj oblasti i strukturi bliži i<br />
može da doprinese postizanju određenih<br />
nastavnih ciljeva i omogućava razvoj određenih<br />
sposobnosti kod učenika (npr.: obrazovanje za<br />
rad ili tehnologiju; lični razvoj, sposobnosti za<br />
život, društvene nauke).<br />
Nastavni ambijenti <strong>koji</strong> su prijateljski,<br />
zasnovani na pravima, sveobuhvatnosti,<br />
okruženje koje je zdravo i bezbedno za svu<br />
decu. Okruženje koje takođe obuhvata i jake<br />
veze između porodica/zajednice i škole.<br />
Ocenjivanje koje nastavnici vrše redovno u<br />
učionici, kao deo njihove nastave i njihovih<br />
nastavnih strategija. Ono pruža trenutne i<br />
stalne informacije o postignućima učenika i<br />
njihovim poteškoćama u učenju.<br />
Kod predstavlja pravilo za konvertovanje<br />
jednog dela informacije (na primer jednog<br />
slova, jedne reči, jedne fraze ili jednog gesta) u<br />
jedan drugi oblik ili vid (jedan znak u neki drugi<br />
znak), ne isključivo u istu vrstu.<br />
U komunikaciji i obradi informacija kodiranje<br />
predstavlja proces <strong>koji</strong>m se informacije iz<br />
jednog izvora konvertuju u simbole <strong>koji</strong> se<br />
prosleđuju u komunikaciji. Dekodiranje je<br />
suprotan proces, odnosno konvertovanje ovih<br />
simbola oblika kodova u informaciju koja je<br />
razumna primaocu.<br />
Komunikacija predstavlja prenošenje<br />
smisaonih informacija. Za komunikaciju su<br />
potrebni pošiljalac, poruka i primalac, mada<br />
primalac ne mora da bude prisutan ili upoznat<br />
sa ciljem pošiljaoca, kako bi sa njim<br />
komunicirao u vreme komunikacije; stoga se<br />
komunikacija može izvršiti i na velikim<br />
daljinama kako u vremenu tako i prostoru.<br />
Prema antropolozima Jean Lave i Etienne<br />
Wenger zajednica profesionalnog interesa<br />
predstavlja grupu ljudi <strong>koji</strong> imaju zajedničke<br />
interese, zanate i/ili profesije. Ovakva grupa se<br />
može razviti prirodnim putem kao posledica<br />
zajedničkih interesa članova u određenoj<br />
oblasti ili domenu, ili se može razviti u svrhu<br />
sticanja znanja koja se odnose na njihovu<br />
oblast.<br />
Vidi koncept<br />
UNICEF-a za<br />
škole i prijateljske<br />
nastavne sisteme<br />
za decu koje su<br />
zasnovane na<br />
pravima.<br />
To se odnosi na:<br />
- jezički kod (kada se<br />
informacije izražavaju<br />
koristeći razna jezička<br />
sredstva – zvuk, reči,<br />
slova, rečenice, itd.<br />
- Umetnički kod (boja,<br />
oblik slike<br />
dizajn/arhitektura; glas –<br />
tom u muzici; pokret,<br />
gestovi u plesu; jezik –<br />
pokreti – mimika u<br />
drami, itd.<br />
Za komunikaciju je<br />
neophodno da strane u<br />
komunikaciji dele jedno<br />
zajedničko polje<br />
komunikacije, odnosno<br />
jedan kontekst. Proces<br />
komunikacije je potpun<br />
onda kada primalac<br />
shvati poruku pošiljaoca.<br />
Zajednica po struci<br />
Ona se razvija kroz<br />
proces razmene<br />
informacija i iskustava<br />
sa grupom čiji članovi<br />
uče jedni od drugih, i<br />
imaju mogućnost da se<br />
lično i stručno razviju<br />
(Lave & Wenger 1991).<br />
114
KURIKULUM KOSOVA<br />
Kompetencija<br />
Obavezno<br />
obrazovanje<br />
Kontakt period<br />
Konstruktivistički<br />
pristupi<br />
Osnovni kurikulum<br />
Međukurikularna<br />
pitanja<br />
Opširne sposobnosti za primenu znanja,<br />
veština, stavova, rutine, vrednosti i emocija na<br />
nezavisan, praktičan i značajan način.<br />
Trajanje školovanja koje se zakonom smatra<br />
obaveznim i (obično) i besplatno je za učenike<br />
i njihove porodice. Sastav “obaveznog<br />
obrazovanja” na Kosovu uključuje osnovno<br />
obrazovanje, srednje niže i srednje visoko<br />
obrazovanje (MSKO 1, 2 i 3).<br />
Vreme koje se obično određuje za<br />
sistematsku interakciju između nastavnika i<br />
učenika u okviru jednog predmeta, nastavne<br />
jedinice i/ili nastave.<br />
Filozofija i prakse koje su inspirisane<br />
različitim konstruktivističkim teorijama o učenja<br />
i razvoja, i koje ističu da se učenje razvija<br />
kroz kulturu, lično i društveno iskustvo, i kroz<br />
interakcije i kontekste. Prema<br />
konstruktivističkim teorijama da bi učenje bilo<br />
efikasno, ono za učenike treba da ima<br />
značenje (kako bi imalo smisla).<br />
Zajednički zahtevi za sve učenike u smislu<br />
ključnih kompetencija, zajednički predmeti i<br />
opšta orijentacija.<br />
Bitno gradivo iz kurikuluma koje ne pripada<br />
isključivo jednom predmetu ili oblasti<br />
kurikuluma, već se najbolje uči kroz nekoliko<br />
Zajednice praktičnog<br />
interesa mogu postojati<br />
kao virtualne, u vidu<br />
grupa za diskusiju i<br />
ostalih grupa, ili u<br />
stvarnom životu, na<br />
primer u kuhinji na<br />
poslu, na terenu, na<br />
podu fabrike ili negde<br />
drugo u okruženju.<br />
Kompetencija/ Veštine<br />
(ponekad se<br />
kompetencije<br />
poistovećuju sa<br />
“sposobnostima”,<br />
naročito u izrazima kao<br />
što su si<br />
“sposobnosti za život”.<br />
Međutim, prema jednoj<br />
prikladnijoj definiciji<br />
kompetencija<br />
sposobnosti se<br />
smatraju sastavnim<br />
delom kompetencija<br />
zajedno sa znanjima,<br />
vrednostima i<br />
stavovima (pored toga<br />
kompetencije<br />
podrazumevaju rutine,<br />
modele razmišljanja i<br />
ponašanja).<br />
Povezane teme<br />
115
KURIKULUM KOSOVA<br />
Kurikulum<br />
Okvir kurikuluma<br />
Integracija kurikuluma<br />
Politike kurikuluma<br />
Struktura kurikuluma<br />
Sistem kurikuluma<br />
predmeta. Tipični primeri su obrazovanje za<br />
mir, ljudska prava i građansko vaspitanje,<br />
potanja rodne jednakosti, veštine<br />
komunikacije i međukulturalno obrazovanje.<br />
Celina nastavnih oblasti, predmeta i<br />
pitanja među kurikulumima <strong>koji</strong> se nalaze u<br />
jednom obrazovnom sistemu. Ovaj koncept<br />
obično podrazumeva „zvanični“ ili „predviđeni“<br />
(pisani) kurikulum, ali može podrazumevati i<br />
„nepredviđeni“ ili „skriveni“ kurikulum. Pored<br />
toga, razlikuju se „predviđeni“ (zvanični)<br />
kurikulum, “primenjivi ”, “interaktivni”<br />
kurikulum (kao rezultat interakcija u učionici) i<br />
„efektivni kurikulum” (odnosno ono što učenici<br />
u stvari uče).<br />
Određeni broj politika, uredbi, orijentacija i<br />
uputstava <strong>koji</strong> su od suštinske važnosti za izradu<br />
i sprovođenje kurikuluma, <strong>koji</strong> usmerava izradu<br />
nastavnih programa i ostalih kurikularnih<br />
dokumenata. Imajući u vidu status kurikuluma<br />
kao osnove jednog obrazovnog sistema, okviri<br />
kurikuluma su obično poznati kao „ustavi“ za<br />
douniverzitetsko obrazovanje. Okviri kurikuluma se<br />
mogu izraditi za ceo obrazovni sistem, za posebne<br />
faze<br />
(kao na primer osnovno obrazovanje) i/ili za<br />
određene posebne oblasti i pitanja kurikuluma<br />
(kao na primer Okvir za integraciju opštih<br />
tematskih pitanja u kurikulum).<br />
Proces kombinacije/artikulacije nastavnog i<br />
predmetnog sadržaja sa ciljem promovisanja<br />
holističkog i sveobuhvatnog učenja. Ovo vodi<br />
do umanjenja jednog broja diskretnih predmeta<br />
i obično se izvršava u osnovnom i srednjem<br />
nižem obrazovanju.<br />
Formalne odluke donesene od strane vlade ili<br />
obrazovne vlasti koje imaju direktan ili važan<br />
uticaj na razvoj kurikuluma. Ove odluke su<br />
obično dokumentovane u zvaničnim<br />
dokumentima vlade.<br />
Način na <strong>koji</strong> je organizovan kurikulum u bilo<br />
kojem sistemu, uključujući predmete i oblasti<br />
kurikuluma, kada se iste trebaju naučiti i<br />
„model“ sa <strong>koji</strong>m se trebaju učiti. Kurikulum se<br />
može sadržati, na primer, od glavnih i izbornih<br />
predmeta <strong>koji</strong> se uče sa<br />
nekoliko izmena između različitih razreda, kada<br />
treba da se uče i „model“ prema kojem oni treba<br />
da se uče. Kurikulum se može sastojati od, na<br />
primer, glavnih i izbornih predmeta <strong>koji</strong> se uče<br />
sa nekoliko izmena između različitih razreda.<br />
Celina odredbi i dokumenata kurikuluma putem<br />
<strong>koji</strong>h se nastavnicima i drugim stranama izdaju<br />
uputstva u vezi toga zašto, šta i koliko dobro<br />
učenici treba da uče. Sistem kurikuluma se<br />
Kurikulum<br />
116
KURIKULUM KOSOVA<br />
Dijagnostička procena<br />
Diferencirana nastava<br />
Efektivni kurikulum<br />
Elektronsko učenje<br />
Izborni kurikulum<br />
Obrazovanje o<br />
preduzetništvu<br />
Proširena nastava i<br />
vreme za učenje<br />
Izražavanje<br />
obično sastoji od obrazovnih zakona, okvira<br />
kurikuluma, predmetnih nastavnih programa,<br />
standarda<br />
ocenjivanja, školskih udžbenika i ostalih<br />
nastavnih materijala.<br />
Procena koja se obično vrši na početku<br />
obrazovnog procesa i koja je usredsređena na<br />
identifikaciji sposobnosti i slabosti učenika koje<br />
trebaju biti uzete u obzir kako bi se podržali<br />
učenici u rešavanju raznih<br />
problema učenja.<br />
Diferencijalna nastava podrazumeva<br />
izradu višestrukih programa kako bi<br />
učenici sa različitim sposobnostima,<br />
interesovanjima ili različitim nastavnim<br />
potrebama mogli da na podjednak način dožive<br />
podjednake puteve kako bi apsorbovali,<br />
upotrebili, razvili i predstavili koncepte kao deo<br />
svakodnevnog nastavnog procesa. Učenicima<br />
omogućuje da preduzmu veću odgovornost i<br />
vlasništvo nad njihovim znanjem i pruža<br />
mogućnost za međusobno učenje među<br />
učenicima i učenje kroz saradnju.<br />
Ono što učenici stvarno nauče u smislu<br />
znanja, stavova i veština.<br />
Učenje koje se zasniva na upotrebi novih<br />
tehnologija informativnih i tehnologija<br />
komunikacije s ciljem da se unapredi pristup<br />
informacija, kao i njihovo efektivno i<br />
odgovorno korišćenje u kontekstu<br />
(uobičajenom) aktivnosti na daljini i u mreži.<br />
Nastavna oblast/predmeti koje učenici mogu<br />
izabrati u zavisnosti od svojih interesovanja,<br />
talenata i potreba.<br />
U užem smislu: priprema dece i mladih da<br />
preuzmu ulogu u preduzetništvu i ekonomiji, da<br />
osnuju svoj biznis/preduzeće. U širem smislu:<br />
opremanje dece i mladih preduzetničkim<br />
veštinama kao što su inicijativa, donošenje<br />
odluka, rizikovanje, rukovodstvo, organizacione<br />
i sposobnosti upravljanja.<br />
Dodela više vremena za podučavanje i<br />
učenje, kako bi se usvojila određena znanja,<br />
veštine i stavovi s ciljem da se podstakne<br />
duboko i održivo učenje.<br />
Izražavanje može podrazumevati simboličko<br />
izražavanje: izražavanje (jezik), jedno mišljenje<br />
koje se prenosi putem jezika; izražavanje (u<br />
matematici), razrađena kombinacija simbola<br />
<strong>koji</strong> su dobro formirani u skladu sa primenljivim<br />
pravilima; izražavanje (programiranje)), jedno<br />
uputstvo za izvršavanje nečega što će zauzvrat<br />
dati jednu vrednost; izražavanje (kroz<br />
umetnost) (muziku) <strong>koji</strong>m se obeležava<br />
muzička dinamika.<br />
Sprovedeni kurikulum<br />
Telesni izrazi:<br />
Emocionalni izrazi,<br />
verbalna i neverbalna<br />
ponašanja <strong>koji</strong>ma se<br />
izražava emocija; izrazi<br />
lica, pokret lica <strong>koji</strong><br />
prenosi emocije; izraz<br />
gena, proces putem<br />
kojeg se informacije sa<br />
jednog gena koriste u<br />
117
KURIKULUM KOSOVA<br />
Spoljašnja procena<br />
Vankurikularne<br />
aktivnosti<br />
Formalni kurikulum<br />
Formalno obrazovanje<br />
Formativno<br />
ocenjivanje<br />
Opšte obrazovanje<br />
(škole)<br />
Skriveni kurikulum<br />
Holističko i svestrano<br />
učenje<br />
Procena koju vrše agencije van škole ili koja<br />
se zasniva na postupcima i instrumentima<br />
koje pruža jedna agencija van škole (tj.<br />
Spoljašnji ispiti; testovi koje organizuje neka<br />
agencija specijalizovana za vršenje procene).<br />
Treba da se zasniva na (nacionalnim)<br />
standardima za ocenjivanje kako bi se što je<br />
više moguće smanjila subjektivnost pri<br />
proceni.<br />
Strukturisane nastavne aktivnosti koje se<br />
odvijaju van konteksta zvaničnih nastavnih<br />
predmeta i oblasti. U nekim sistemima one<br />
mogu obuhvatati radno iskustvo i<br />
organizovane sportove.<br />
Nastavne mogućnosti i iskustva koja se<br />
učenicima pružaju u kontekstu formalnog<br />
obrazovanja. Formalni kurikulum služi kao<br />
osnova za svedočanstva i izdavanje diploma<br />
priznatih od strane društva.<br />
Obrazovni sistem strukturisan prema hijerarhiji<br />
i u hronološke razrede, <strong>koji</strong> počinje<br />
predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem i<br />
traje do univerzitetskog obrazovanja,<br />
uključujući pored opštih akademskih nauka<br />
jedan širok niz specijalizovanih programa i<br />
ustanova stručnog i tehničkog obrazovanja sa<br />
redovnom nastavom. Rezultati i kvalifikacije<br />
koje se stiču kroz formalno obrazovanje<br />
prihvaćeni su od strane društva kroz<br />
svedočanstva i izdavanje diplome.<br />
Ocenjivanje koje u principu vrši nastavnik u<br />
učionici s ciljem da podrži učenike u njihovom<br />
napredovanju u učenju tokom određenog<br />
vremenskog perioda. U formativnom<br />
ocenjivanju na učenje se gleda kao na proces,<br />
a ne samo kao na rezultate (vidi i Ocenjivanje<br />
za učenje, koje je povezano sa formativnim<br />
ocenjivanjem).<br />
Opšta postignuća i razvoj učenika u usvajanju<br />
širokog spektra znanja, veština i stavova <strong>koji</strong><br />
se odnose na predmete/akademsku nastavu i<br />
sa životom i radom.<br />
Verovanja, stavovi i sposobnosti koje učenici<br />
poseduju ili koje oni razvijaju kroz svoja lična<br />
iskustva. Skriveni kurikulum može i ne mora<br />
biti u skladu sa zvaničnim/obaveznim<br />
kurikulumom.<br />
Učenje koje integriše akademske aspekte sa<br />
razvojem učenika, pokušavajući da obradi<br />
pojave kao celine, naglašavajući povezanost<br />
prirodnih, društvenih i ličnih dimenzija i<br />
procesa.<br />
biohemiji; umetnički<br />
izraz (ples, drama,<br />
pantomima, itd.)<br />
Predviđeni/zvanični/oba<br />
vezni kurikulum<br />
Vidi i<br />
“Integrisano učenje”<br />
118
KURIKULUM KOSOVA<br />
Holistički razvoj<br />
Okruženje za<br />
holističko učenje<br />
Sveobuhvatno<br />
obrazovanje<br />
Neformalno<br />
obrazovanje<br />
Informativne i<br />
tehnologije<br />
komunikacije (ITK)<br />
Integrisani<br />
podučavanje i učenje<br />
Interaktivna učionica<br />
Interaktivno<br />
podučavanje i učenje<br />
Ključne kompetencije<br />
Glavni stepen<br />
kurikuluma<br />
Usklađeni napredak/razvoj svih dimenzija, tj.<br />
Intelektualnih, emocionalnih i motoričkih<br />
aspekata.<br />
Organizovanje učenja koje učenika poziva da<br />
istovremeno upotrebe svoje intelektualne,<br />
emocionalne i motoričke sposobnosti<br />
Sveobuhvatno obrazovanje ima za cilj da<br />
adresuje nastavne potrebe sve dece sa<br />
posebnom pažnjom prema onima <strong>koji</strong> su<br />
podložni marginalizaciji i isključivanju. Ono<br />
podrazumeva da su svi učenici – sa ili bez<br />
smetnji u razvoju – u stanju da uče zajedno<br />
kroz pristup zajedničkim predškolskim i<br />
školskim ustanovama i ostalim sredinama<br />
učenja u zajednici, i odgovarajućoj mreži<br />
pomoćnih usluga.<br />
Usvajanje i razvoj znanja, veština i stavova<br />
izvan formalnih ili neformalnih obrazovnih<br />
ustanova kroz svakodnevna iskustva i u<br />
nedostatku predviđenog sistematskog<br />
nastavnog procesa.<br />
Novi instrumenti i procesi za pristup<br />
informacijama i obradu istih, i za komunikaciju<br />
putem elektronskih uređaja kao što su<br />
kompjuteri,TV, internet ili ostali digitalni<br />
uređaji.<br />
Učenje koje odražava i jasno pokazuje veze i<br />
međuveze u individualnom i<br />
društvenom životu (ljudske aktivnosti), prirodi i<br />
znanju.<br />
Okruženje učenja na nivou učionice koje se<br />
zasniva na stalnu razmenu između učenika i<br />
nastavnika u kontekstu aktivnosti zasnovanih<br />
na istraživanju, rešavanju problema i<br />
praktičnog rada.<br />
Filozofija i praksa uključivanja učenika u<br />
određivanju i razvoju njihovog iskustva učenja<br />
u skladu sa njihovim potrebama,<br />
interesovanjima, prethodnim znanjima i<br />
kontekstom.<br />
Kompetencije za koje se prema sistemu<br />
obrazovanja i obuke smatra da su bitne za<br />
učenje svakog učenika i da znatno doprinose<br />
životu svakog pojedinca društva. Ključne<br />
kompetencije koje su najbliže „osnovom<br />
obrazovanju“ mogu se nazvati i „osnovnim<br />
kompetencijama”.<br />
Određene faze putem <strong>koji</strong>h se realizuje<br />
kurikulum kroz različite nivoe i razrede<br />
obrazovanja. Period <strong>koji</strong> pokriva zajedničke<br />
karakteristike u aspektu razvoja dece, zahteva<br />
kurikuluma i pristupa podučavanju i učenju u<br />
svrhu razvoja učenika i njihovog<br />
napredovanja u učenju. U Okviru kurikuluma<br />
Kosova glavni stepeni predstavljaju<br />
Pristup razvoja ličnosti<br />
„kao celine“<br />
Holističko i svestrano<br />
učenje<br />
Generičke, poprečne ili<br />
sveobuhvatne<br />
kompetencije<br />
119
KURIKULUM KOSOVA<br />
Znanje<br />
Ekonomija i društvo<br />
znanja<br />
Oblast kurikuluma<br />
Jezik<br />
Perspektiva<br />
određene faze na nivoima obrazovanja<br />
kako bi se obezbedili:<br />
• veća transparentnost i tačnost u<br />
artikulisanju obrazovnih ciljeva i<br />
zadataka;<br />
• mogućnosti za konkretna uputstva za<br />
organizovanje rada škole sa naglaskom<br />
na specifične metode, ishode učenja i<br />
sredstva za ocenjivanje;<br />
• mogućnosti za pružanje novih izazova<br />
u razvoju učenika i specifičnih ciljeva<br />
za svaki glavni stepen kurikuluma<br />
Činjenični koncepti i informacije (podaci) i<br />
odnosi među njima (npr.: strukture i modeli)<br />
u vezi sa prirodnom i veštačkom sredinom,<br />
čovekom i društvom,kulturom i ekonomijom, i<br />
našim shvatanjem sveta, ljudi i društva.<br />
Deklarativna znanja ukazuju na znanja u vezi<br />
sa „šta“, dok proceduralna znanja ukazuju na<br />
znanja u vezi sa „kako“.<br />
Društvo i ekonomija u <strong>koji</strong>ma znanje<br />
postaje glavni izvor razvoja i napretka<br />
(naročito putem interneta, elektronskog učenja<br />
i procesa <strong>koji</strong> se omogućuju upotrebom<br />
elektronskih uređaja).<br />
Široka nastavna kategorija koja obuhvata<br />
predmete <strong>koji</strong> imaju zajedničke ciljeve i<br />
zadatke u sticanju znanja, veština, vrednosti<br />
i stavova.<br />
Sastavljanje predmeta u jednu određenu<br />
nastavnu oblast ima za svrhu njihov<br />
specifični doprinos razvoju učenika, u<br />
skladu sa opštim i posebnim ciljevima<br />
nastavnog procesa u školama. Ono takođe<br />
ima za svrhu omogućavanje višedisciplinskih<br />
i međudisciplinskih pristupa i ostvarenje<br />
međukurikularnih ciljeva.<br />
Jezik može da podrazumeva ili specifične<br />
karakteristike čoveka u savladavanju i<br />
korišćenju kompleksnih sistemima<br />
komunikacije, ili specifično izražavanje jednog<br />
takvog kompleksnog sistema komunikacije.<br />
Naučno proučavanje jezika i svakog njegovog<br />
aspekta se naziva lingvistikom.<br />
Filozofija i praksa organizovanja nastave,<br />
Oblast kurikuluma<br />
Oko 3000-6000 jezika<br />
koje danas ljudi govore<br />
čine najznačajniji primer,<br />
ali se prirodni jezici<br />
mogu zasnivati više na<br />
vizuelnom nego na<br />
auditivnom podsticaju,<br />
kao na primer jezik<br />
znakova ili pisani jezik.<br />
Kodovi i ostale vrste<br />
veštačkih sistema, <strong>koji</strong><br />
se koriste u<br />
kompjuterskom<br />
programiranju se takođe<br />
mogu nazivati jezicima.<br />
120
KURIKULUM KOSOVA<br />
usredsređenosti na<br />
učenika, ili sa<br />
učenikom u centru<br />
Učenje<br />
Nastavno gradivo<br />
Iskustvo učenja<br />
Mogućnosti za učenje<br />
Ishodi učenja<br />
Izvor učenja<br />
Učenje tokom celog<br />
života<br />
Sposobnosti za život<br />
Srednje niže<br />
obrazovanje<br />
Značajno učenje<br />
Višeslojni koncept<br />
identiteta<br />
Višestruke<br />
inteligencije<br />
učenja i ocenjivanja is perspektive učenikovih<br />
potreba, interesovanja i sposobnosti.<br />
Postupak dobijanja, apsorpcije i razvoja novih<br />
znanja, veština, vrednosti i stavova, <strong>koji</strong> su<br />
integrisani i postojeće strukture, dok<br />
istovremeno predstavljaju osnovu za nova<br />
sticanja.<br />
Teme, verovanja, ponašanja, koncepti i<br />
činjenice, <strong>koji</strong> su često grupisani u okviru<br />
jednog predmeta ili jedne oblasti kurikuluma u<br />
vidu znanja, veština, vrednosti i stavova <strong>koji</strong><br />
treba da čine osnovu za podučavanje i<br />
učenje.<br />
Situacije i procesi kroz koje učenici<br />
stiču/razvijaju znanja, veštine, vrednosti i<br />
stavove.<br />
Situacije i procesi <strong>koji</strong> imaju potencijala za<br />
podsticanje učenja među učenicama.<br />
Izjave <strong>koji</strong>ma se opisuje šta učenici treba da<br />
znaju, u šta da veruju, cene i budu u stanju<br />
da urade. Ishodi učenja su izraženi u Okviru<br />
kurikuluma u vidu niza domena, uključujući<br />
znanje, razumevanje, veštine i kompetencije,<br />
vrednosti i stavove.<br />
Preporuke i podrška učenju učenika,<br />
uključujući školske udžbenike, obrazovni<br />
softver, pribor za eksperimente, atlase,<br />
rečnike, vežbanke, itd.<br />
Učenicima se uče kompetencije neophodne<br />
za uspešno učenje tokom celog života.<br />
Sposobnosti koje učenicima pružaju<br />
kapacitete za izvršavanje zadataka ili<br />
postupaka <strong>koji</strong> u povezani sa njihovim<br />
životom.<br />
Prvi ciklus srednjeg obrazovanja<br />
(četvorogodišnjeg) na Kosovu (MSKO 2).<br />
Za razliku od učenja napamet,ovo učenje vodi<br />
ka razvoju konceptualnih mreža (tj.<br />
Konceptualnih karti) koje se mogu primeniti u<br />
raznim situacijama i koje omogućuju<br />
kreativnost i rešavanje problema. U smislu<br />
konstruktivističkih pogleda, ono se takođe<br />
odnosi na učenje koje za učenike ima smisla<br />
(tj. povezano je njihovim ličnim iskustvima i<br />
usmeren je na praksu i konkretan rad).<br />
Shvatanje identiteta kao kompleksnog<br />
rezultata unapred određenih faktora<br />
kao i razvojnih faktora zbog izlaganja i<br />
učestvovanja kako pojedinaca tako i grupa<br />
različitih kultura u kontekstu trenutnih pojava<br />
globalizacije.<br />
Uticajna savremena teorija koja se odnosi na<br />
inteligenciju i ličnost (H.Gardner), prema kojoj<br />
se ističe da se u mozgu mogu otkriti posebne<br />
Sadržaj<br />
Ishodi<br />
Ishodi učenja<br />
Kompetencije učenika<br />
Rezultati učenika<br />
Postignuća učenika<br />
121
KURIKULUM KOSOVA<br />
Prirodni jezik<br />
Neformalno<br />
obrazovanje<br />
Izborni kurikulum<br />
Međusobno<br />
ocenjivanje učenika<br />
Međusobna edukacija<br />
učenika<br />
Međusobno<br />
podučavanje učenika<br />
Predskazujuća<br />
procena<br />
inteligencije, umesto jedne opšte inteligencije,<br />
koje su obično definisane kao sposobnosti za<br />
rešavanje problema na efikasan način. Ova<br />
teorija je bitno uticala na razvoj i sprovođenje<br />
kurikuluma, naročito kroz koncept pristupa sa<br />
detetom, odnosno učenikom u centru i model<br />
razvoja „cele ličnosti“ kroz proces učenja i<br />
razvoja. DO danas je identifikovano osam<br />
višestrukih inteligencija: jezička, matematička,<br />
logička,prostorna; kinestetička-telesna;<br />
muzička; međulična; intrapersonalna;<br />
prirodna. Među ovih osam inteligencija kao<br />
dodatak se pominje i<br />
egzistencijalna/duševna/moralna inteligencija.<br />
U filozofiji jezika, prirodni jezik (ili uobičajeni<br />
jezik) je svaki jezik <strong>koji</strong> se razvije kao rezultat<br />
urođene sposobnosti za jezik koje poseduje<br />
ljudski um. Prirodni jezik se koristi za<br />
komunikaciju i može da se govori, beleži<br />
znakovima ili piše. Prirodni jezik se razlikuje od<br />
izgrađenih i formalnih jezika kao što su<br />
kompjuterski programski jezici ili „jezici“ <strong>koji</strong> se<br />
koriste u proučavanju formalne logike, naročite<br />
matematičke logike.<br />
Bilo koja organizovana i održiva aktivnost koja<br />
ne odgovara u potpunosti definiciji formalnog<br />
obrazovanja.Stoga se neformalno obrazovanje<br />
može sprovoditi i van obrazovnih institucija i<br />
služi osobama svih godina. Ono može<br />
obuhvatati nastavne programe <strong>koji</strong> obrađuju<br />
pismenost za odrasle, osnovno obrazovanje za<br />
decu koja su napustila školu, sposobnosti za život,<br />
sposobnosti za rad i opštu kulturu. Programi<br />
neformalnog obrazovanja se ne pridržavaju u<br />
potpunosti „postepenog sistema“ i mogu biti<br />
različiti u smislu trajanja, a na kraju se ponekad<br />
izdaju svedočanstva o postignutom uspehu u<br />
učenju a ponekad ne.<br />
Izborni deo kurikuluma <strong>koji</strong> sadrži predmete i<br />
aktivnosti kurikuluma <strong>koji</strong> se utvrđuju na nivou<br />
škole.<br />
Kada učenici ocenjuju jedni druge (može biti<br />
formativno i zaključno).<br />
Procesi učenja <strong>koji</strong> se zasniva na razmeni<br />
informacija, znanja i iskustava među učenicima, u<br />
<strong>koji</strong>ma oni postupaju kao izvorne osobe koje<br />
olakšavaju učenje ili kao mentori.<br />
Praksa prema kojoj učenici preuzimaju ulogu<br />
nastavnika u školskom okruženju kako bi<br />
razmenili znanja i veštine sa ostalim učenicima.<br />
Procena čiji je cilj da predvidi potencijalne uspehe<br />
i neuspehe u razvoju učenika, pri čemu je svrha<br />
da se predlože efikasni programi za njihovo<br />
unapređenje i neophodne dodatne delatnosti u<br />
122
KURIKULUM KOSOVA<br />
Osnovno obrazovanje<br />
Popravne aktivnosti<br />
Autonomija škole<br />
Kurikulum <strong>koji</strong> se<br />
izrađuje u školi<br />
(ustanovi)<br />
Srednje obrazovanje<br />
Selektivna procena<br />
Samo-ocenjivanje<br />
Učenje zasnovano na<br />
uslugama<br />
Znak<br />
Simbol<br />
slučajevima (očekivanih) nedostataka u učenju.<br />
Na Kosovu to je prvi period ili ciklus obrazovanja<br />
u trajanju od pet godina, uključujući i jedan<br />
predškolski razred (MSKO 1).<br />
Nastavne mogućnosti i iskustva <strong>koji</strong> se pružaju<br />
kako bi se obezbedila pomoć učenicima da<br />
efikasno prevaziđu poteškoće u učenju.<br />
Autonomija koja se daje školama u<br />
upravljanju finansijskim resursima (sa javnim i<br />
privatnim <strong>finansira</strong>njem), upravljanju ljudskim<br />
resursima (direktori škola, prosvetno i ostalo<br />
osoblje) i u donošenju odluka unutar škola i u<br />
sistemu procene škola (odgovornost) u vezi<br />
sa ovom autonomijom.<br />
Deo kurikuluma o kojem se odlučuje na nivou<br />
škole (ili ustanove).<br />
Druga faza ili ciklus školovanja, podeljena u<br />
dve faze<br />
- niže i visoko (MSKO 2 i 3).<br />
Procena čiji je glavni cilj grupisanje i/ili biranje<br />
učenika u skladu sa određenim kriterijumima<br />
uspeha (npr.: biranje talentovanih učenika za<br />
časove nauke ili umetnosti; biranje učenika <strong>koji</strong><br />
će biti primljeni u različitim školama srednjeg<br />
višeg obrazovanja.<br />
Učenikovo samo-ocenjivanje svojih<br />
postignuća i poteškoća u učenju. Kao kod<br />
međusobnog ocenjivanja učenika, ovo<br />
ocenjivanje se zasniva na intelektualnim<br />
veštinama visokog nivoa koje učenici koriste<br />
kako bi ocenili svoje sopstveno učenje u<br />
smislu rezultata/ishoda i procesa.<br />
Učenje koje se dešava kao rezultat<br />
angažovanja učenika u pružanju neke<br />
organizovane usluge, obično u mesnoj<br />
zajednici ili sire.<br />
Znak je nešto što podrazumeva vezu između<br />
sebe samog i svog objekta. Jedan prirodni<br />
znak predstavlja vezu uzroka njegovog objekta<br />
– na primer grmljavina je znak oluje.<br />
Konvencionalni znakovi podrazumevaju<br />
označavaju sporazum, kao što tačka označava<br />
kraj rečenice.<br />
Simboli je stvarnost koja predstavlja jednu<br />
ideju, jedno fizičko lice ili proces, ali se razlikuje<br />
od njega. Svrha simbola je da izrazi značenje u<br />
određenom sintetičkom obliku – drugačije od<br />
stvarnosti koja je izražena. Na primer, jedan<br />
crveni osmougao predstavljati značenje<br />
Učenje zasnovano na<br />
uslugama za<br />
zajednicu<br />
Po tome se razlikuje od<br />
simbola, <strong>koji</strong> označava<br />
nešto drugo, kao što na<br />
primer jedna zastava<br />
može biti simbol jedne<br />
nacije. Način na <strong>koji</strong><br />
znak nešto<br />
podrazumeva naziva se<br />
semioza, kojom se bave<br />
semiotika i filozofija<br />
jezika. Znak ima oblik<br />
(a) i značenje (b).<br />
Npr.: matematički<br />
simboli, kompjuterske<br />
ikone, nacionalni simboli<br />
(zastava, himna, itd.)<br />
verski simboli (krst,<br />
polumesece, itd.),<br />
123
KURIKULUM KOSOVA<br />
„STOP-a“. Zatim, slika šatora na karti može<br />
označavati mesto kampovanja. Cifre su simboli<br />
za brojeve. Lične imenice su simboli <strong>koji</strong><br />
označavaju pojedince.<br />
Veštine<br />
Sposobnost za primenu znanja u izvršavanju<br />
određenog zadatka u skladu sa dosledni<br />
standardom (operaciona/proceduralna<br />
dimenzija znanja).<br />
Spiralni kurikulum Model izrade kurikuluma <strong>koji</strong> obuhvata<br />
periodično ponavljanje znanja, veština i<br />
stavova povezanih sa oblastima<br />
kurikuluma/predmetima u kontekstu novih<br />
opširnijih i složenijih iskustava učenja. Služi<br />
konsolidaciji prethodnog učenja i dubljoj<br />
obradi raznih nastavnih gradiva.<br />
Standard 1. Odluka, zahtev ili pravilo koje treba da<br />
se sprovede (na primer „standardi<br />
kvaliteta/kurikuluma”). Standardi kurikuluma<br />
(kvaliteta) mogu se odnositi na nastavno<br />
gradivo (standardi za nastavno gradivo),<br />
procese (standardi za procese), ishode<br />
(standardi za ishode) i sredinama (standardi<br />
za sredinu).<br />
2. Nivo postignuća ili uspeha <strong>koji</strong> učenici<br />
treba da postignu kako bi im se mogao<br />
dodeliti određeni rezultat.<br />
Predmet<br />
Posebna nastavna disciplina (kao što su<br />
matematika ili istorija).<br />
Završna procena Procena kojom se sumira napredak i<br />
postignuće ishoda učenja od strane učenika u<br />
određenom vremenu.<br />
Održivo učenje Učenje koje je povezano sa i doprinosi održivom<br />
Progresija održivog<br />
učenja<br />
Nastavni program<br />
Podučavanje<br />
Fond časova<br />
Vrednosti<br />
razvoju društva, ekonomije i sredine.<br />
Učenje koje se zasniva na efikasnoj<br />
integraciji prethodnog učenja u novi sistem<br />
znanja, veština i stavova.<br />
Dokument u kojem su opisani nastavni ciljevi,<br />
ishodi učenja i nastavno gradivo za jedan<br />
određeni predmet. Moderni nastavni programi<br />
sadrže i uputstva za njihovo sprovođenje,<br />
uključujući odgovarajuće metodologije<br />
podučavanja i ocenjivanja.<br />
Aktivnost koja se realizuje u cilju podsticanja<br />
učenja među učenicima koristeći širok obim<br />
metoda prilagođenih raznim stilovima učenja<br />
učenika.<br />
Vreme dodeljeno za podučavanje i učenje za<br />
jedan određeni predmet ili nastavnu oblast<br />
tokom jedne školske godine ili nedelje.<br />
Okvirom kurikuluma se obezbeđuje dodela<br />
vremena za rad na projektima i interaktivno<br />
podučavanje i učenje.<br />
Ono što ljudi cene kao principe-smernice i<br />
osnovne reference za njihove odluke i<br />
ponašanje.<br />
imena, itd.<br />
Spiralni razvoj<br />
kurikuluma/učenja<br />
Nastavni program za<br />
određeni predmet<br />
124
KURIKULUM KOSOVA<br />
Stručno obrazovanje i<br />
obuka<br />
Obrazovanje i obuka <strong>koji</strong> učenicima<br />
omogućuju da steknu veštine za rad i stručne<br />
kvalifikacije za određene profesije, pored<br />
sticanja ključnih kompetencija određenih<br />
Okvirom kurikuluma.<br />
125