Kronika - Splitsko-dalmatinska Å¾upanija

Informativno glasilo 

Splitsko-dalmatinske županije 

br. 60 

Split / prosinac 2008. - siječanj 2009. 

Kronika 

SPLITSKO - DALMATINSKE 

ŽUPANIJE 

01. veljače 2009. ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž

kronika sdž 

3 

Umjesto sadržaja 

Kao i obično u Kronici izdvajamo najvažnije 

sa sjednica Poglavarstva i Skupštine. 

U ovom broju donosimo analizu jedne 

od važnih stavki našeg gospodarstva – 

brodogradnju. Vodimo vas na tvrđavu 

Klis, te donosimo povijest naziva gradova 

Županije. Također predstavljamo Upravni 

odjel za komunalne poslove i graditeljstvo 

Splitsko-dalmatinske županije. 

Uredništvo Kronike 

Impressum: "Kronika Splitsko-dalmatinske županije" 

Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županije 

ISSN 1332-6465 

Broj 60, prosinac 2008 / siječanj 2009. 

Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija 

Glavna urednica po ovlaštenju župana Mihovila Franetović 

Uredništvo: zamjenica glavne urednice:Ana-Marija Škorić, 

Anđelka Vuković, Luka Brčić, Meri Maretić, Zvonimir Mimica 

Tajnica Uredništva: Meri Roguljić 

Adresa uredništva: Split, Domovinskog rata 2, 

Telefon: 021 400 019, E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr 

www.dalmacija.hr 

Grafička priprema i tisak: DES - Split

4 kronika sdž 

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 

PROSINAC 

županijska skupština 

36. sjednica Žup 

Sa sjednice, koja je održana 16. prosinca 2008. godine, izdvajamo d 

Analiza postojećeg stanja u gospodarstvu s posebnim 

2. – 6. prosinca 

Na 46. hrvatskom natjecanju učenika i 

studenata glazbe - Komorni sastavi, u Opatiji, 

od 2.-6.prosinca 2008., kvartet sastavljen od 

učenica OGŠ “Lovre Matačić" Omiš pobijedio 

je s rekordnim rezultatom od 99,80 bodova i 

time bio najbolji od svih mogućih kategorija na 

natjecanju. 

3. prosinca 

U dvorani Županijskog poglavarstva Splitskodalmatinske 

županije održana je konferenciji 

za tisak povodom otvaranja zimske-turističke 

sezone 2008/09 u BiH uz sudjelovanje Splitskodalmatinske 

županije. 

5. prosinca 

Održana je 68. sjednica Županijskog 

poglavarstva Splitsko-dalmatinske županije. 

8. prosinca 

Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je Dom za 

psihički bolesne odrasle osobe "Trogir“. 

9. prosinca 

Zamjenici Luka Brčić i Anđelka Vuković posjetili 

su Centar za smještaj i rehabilitaciju "Mir" u 

Rudinama, Dom za djecu i mladež "Maestral" i 

Klub roditelja djece oboljelih od malignih bolesti 

"Sanus" u Splitu. 

10. prosinca 

Zamjenici župana Luka Brčić i Anđelka 

Vuković posjetili su Specijalni centar za 

odgoj i obrazovanje "Juraj Bonači“, Zavod za 

rehabilitaciju "Samaritanac“ i Klub roditelja 

osoba s mentalnom retardacijom "Zvono“. 

10. prosinca 

Župan Ante Sanader primio je veleposlanika 

Republike Poljske Njegovu Ekselenciju 

Wieslava Tarka. 

11. prosinca 

Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je Centar 

za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj“ i Centar 

"Halo za pomoć“. 

11. prosinca 

Župan Ante Sanader i zamjenik Luka Brčić 

posjetili su Društvo multiple skleroze u Splitu. 

Donosimo vijećnička pitanja. Vijećnika 

mr. sc. Srđana Gjurkovića 

zanimalo je gdje će prema 

Zakonu o golf igralištima ona 

biti u ovoj Županiji. U Prijedlogu 

proračuna u dijelu turizma 

navodi se i golf. Joško Stella, 

v.d. pročelnika Upravnog odjela 

za turizam odgovorio je kako su 

u Prostornom planu Županije 

predviđene lokacije za golf 

igrališta i to na području jedinica: 

Sinj, Otok i Trilj u površini od 300 

ha, Vrlika 350 ha i Šestanovac 

160 ha. Kao potencijalna lokacija 

golf igrališta ispituju se područja 

u Nerežišćima, Selcima, Hvaru, 

Šolti i Splitu. U odnosu na druge 

županije naša su golf igrališta 

umjerena i realna, te određena u 

odnosu na zaštitu okoliša i održiv 

razvoj turizma. 

Vijećnik Miljenko Dražić postavio 

je pitanje vezano za stambeno 

zbrinjavanje hrvatskih branitelja. 

Da li su projekti planirani za 

područje naše Županije riješeni, 

a ako nisu u kojem će roku biti 

riješeni Župan Ante Sanader 

odgovorio je kako je sve ono što 

je Ministarstvo planiralo za 2008. 

godinu i realizirano. Izvršena je 

planirana primopredaja stanova 

u Solinu, Trogiru i Kaštelima, 

a sve ostalo će se realizirati u 

planiranim rokovima. 

Uvodno izlaganje o Analizi 

postojećeg stanja u gospodarstvu 

s posebnim osvrtom na stanje u 

brodogradnji s prijedlogom mjera, 

u ime predlagatelja dao je v.d. 

pročelnika Upravnog odjela za 

gospodarstvo, razvitak i obnovu 

Božo Sinčić. Brodogradnja je 

kroz povijest činila okosnicu 

razvoja priobalnih županija. 

U gradnji broda sudjeluju sa 

svojim proizvodom gotovo sve 

gospodarske grane. Njezinim 

razvitkom zasigurno bi se znatno 

doprinijelo realizaciji pomorske 

orijentacije kao strateškog 

opredjeljenja države, odnosno 

regije. 

Tonći Bakica je raspravu u 

ime inicijatora uvrštavanja ove 

točke usmjerio isključivo na 

brodogradnju. Nakon izlaganja o 

ovoj točci u ime kluba vijećnika 

SDP-a zatražio je da: Županijsko 

poglavarstvo i Skupština prihvate 

predložene zaključke kao i 

programe i sa istima izvijeste Vladu 

Republike Hrvatske, odnosno 

da se kod iste u potpunosti 

angažiraju u njihovoj primjeni na


kronika sdž 

5 

anijske skupštine 

vije važne točke: Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2009. i 

osvrtom na stanje u brodogradnji s prijedlogom mjera. 

dobrobit brodograđevne industrije 

i njenih radnika, kooperanata 

i svih ostalih gospodarskih 

subjekata koji svojom djelatnošću 

u okviru brodograđevne industrije 

ostvaruju svoje prihode. Vijećnik 

Kruno Peronja je pohvalio 

spregu s Brodograđevnim klasterom 

očekujući da će s 

drugim subjektima znati štititi 

brodograđevnu djelatnost na 

moderan i suvremen način. 

Brodogradnju treba razviti na 

način da daje dobre rezultate 

i da više ne upada u krize. 

"Ne smije se zaobići ni činjenica 

da nas je rat dosta usporio i da se 

izgubljenih pet godina ne može 

nadoknadi preko noći. Pravi izlaz 

je privatizacija koja će zadržati 

proizvodnju u obujmu kojim će 

parirati svjetskim proizvođačima. 

Znamo graditi brodove ali 

ih trebamo graditi brzo i 

ekonomično“ naglasio je Peronja. 

Izrazio je zadovoljstvo što su 

klubovi vijećnika ove Skupštine 

zajedno usklađivali zaključke 

današnje sjednice i vjeruje da će 

to biti najjasnija poruka hrvatskoj 

Vladi. 

Vesna Alač je pročitala zajednički 

prijedlog zaključka klubova 

vijećnika ove Skupštine: 

“Skupština Splitsko-dalmatinske 

županije zalaže se i izražava 

uvjerenje da se u brodogradilištima 

u našoj Županiji mora očuvati 

temeljna djelatnost i stoga poziva 

sve subjekte da zajednički djeluju 

u tom cilju 

U svim naporima za predviđeno 

restrukturiranje i privatizaciju treba 

naročito voditi računa o osiguranju 

financiranja tekućeg poslovanja 

u narednom razdoblju uz uvjet 

maksimalnog očuvanja što većeg 

broja radnih mjesta. 

Splitsko-dalmatinska županija stavlja 

se na raspolaganje upravama 

i sindikatima u aktivnom 

rješavanju svih otvorenih pitanja 

u čemu poziva sve općine i 

gradove unutar Županije“ 

U raspravi su osim vijećnika 

sudjelovali predsjednik Uprave 

Brodosplita d. d. Domagoj Klarić i 

Mateo Tramontana, direktor Brodotrogira, 

prof. dr. sc. Ivica Veža, 

predsjednik Brodograđevnog klastera 

Splitsko-dalmatinske županije, 

Zvonko Šegvić predsjednik 

Nezavisnog sindikata Brodosplita, 

te Slavko Bilota, predsjednik 

Sindikata metalaca Hrvatske – 

podružnice Brodotrogir. Nakon 

zaključene rasprave Župan i 

vijećnici su jednoglasno odlučili 

da se prihvati dostavljena Analiza 

stanja u gospodarstvu s posebnim 

osvrtom na brodogradnju s tim 

da se dani zaključci izmjene 

KRONOLOGIJA KRONOLOGIJA DOGAĐAJA SDŽ 

Povodom 11. prosinca - Međunarodnog 

dana planina, Javna ustanova “Park prirode 

Biokovo" organizirala je predavanje mr. sc. 

Romana Ozimeca dipl. ing. pod nazivom 

“Stare sorte i pasmine Biokova - osnova 

prehrane u planini" i projekciju fotografija Ante 

Šarića i Josipa Vukosava “Sličice iz Nepala". 

12. prosinca 

Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je 

Županijsku udrugu slijepih Split, Udrugu za 

inkluziju “Lastavica" te Centar za autizam - 

Podružnicu Split. 

U organizaciji Mjesnog odbora, društva za 

očuvanje kulturne baštine Kaštela “Bijaći" i 

Bratovštine Gospe Karmelske, župa Kaštel 

Štafilić svečano je proslavila blagdan sv. 

Lucije. Uz 1700 godina staru maslinu, zaštićeni 

prirodni spomenik kulture, pastoralni vikar msgr. 

Drago Šimundža blagoslovio je novoizgrađenu 

kapelicu sv. Luce koja je smještena na Putu sv. 

Lucije u Kaštel Štafiliću. 

15. prosinca 

Župan Ante Sanader primio članove humanitarne 

udruge “Fotoreporteri bez granica". 

Održana 69. sjednica Županijskog poglavarstva 


16. prosinca 


starije i nemoćne osobe Split. 

Potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja 

Jadranka Kosor na području Rudina u 

Kaštelima svečano je uručila ključeve i rješenja 

za useljenje u 90 stanova hrvatskih ratnih vojnih 

invalida Domovinskog rata i članovima obitelji 

smrtno stradalih hrvatskih branitelja. 

Održana 36. sjednica Županijske skupštine 


17. prosinca 

Zamjenik župana 

Luka Brčić posjetio 

je Dom za 

starije i nemoćne 

osobe Lovret, Caritas 

Župe Gospe 

Sinjske i Centar za rehabilitaciju fra Ante 

Sekelez u Vrlici. 

17. prosinca 

U dvorani Županijskog poglavarstva, na primanju 

organiziranom za učenike, nastavnike i 

ravnatelje Osnovnih škola, zamjenica župana 

Anđelka Vuković uručila je zahvalnice i pehare 

najboljima u ovogodišnjoj akciji prikupljanja starog 

papira.




18. prosinca 


starije i nemoćne osobe Makarska. 

19. prosinca 

Župan Ante Sanader primio je učenike osnovnih 

i srednjih škola, osvajače prvog, drugog i trećeg 

mjesta na državnim natjecanjima, te njihove 

mentore i ravnatelje škola. 

21. prosinca 

Povodom 17–te obljetnice formiranja 156. 

brigade Hrvatske vojske predstavnici Gradskog 

poglavarstva Grada Vrgorca u suradnji s 

predstavnicima Udruge 156. brigade posjetili 

su Spomenik hrvatskim braniteljima na 

dubrovačkom području, položili su vijence 

i upalili svijeće za sve poginule hrvatske 

branitelje. 

Svečani dio obilježavanja formiranja 156. 

brigade obilježen je u Gradu Omišu gdje 

su nazočili gradonačelnici gradova Omiša, 

Makarske i Vrgorca sa svojim suradnicima. 

Okupljenima se obratio prvi ratni zapovjednik 

156. brigade admiral Ante Urlić, kao i predsjednik 

Udruge 156. brigade gospodin Ante Mendeš. 

156. brigada osnovana je 21. prosinca 1991. 

godine. U brigadu je od samog početka bilo 

uključeno 2000 boraca iz Vrgorca i Makarske. 

22. prosinca 

Svečano otvorena dionice autoceste Šestanovac 

- Ravča. 

23. prosinca 

Župan Ante Sanader, predsjednik Županijske 

skupštine Živko Nenadić i zamjenica župana 

Anđelka Vuković prigodom nadolazećeg Božića 

i Nove godine primili su izaslanstvo Grada 

Splita u sastavu: Ivan Kuret, gradonačelnik, 

Ante Kriletić, predsjednik Gradskog vijeća, 

Božidar Čapalija i mr. Jozo Balić, zamjenici 

gradonačelnika 

Pod pokroviteljstvom Grada Kaštela, u Kaštel 

Štafiliću na Koludrovcu je svečano otvoren 

18. po redu tradicionalni sajam sadnica voća, 

maslina, ukrasnog bilja, te loznih cjepova. Uz 

brojne zainteresirane poljoprivrednike, 

vinogradare i mještane, svečanom otvaranju 

sajma prisustvovali su i gradonačelnik Kaštela 

Ivan Udovičić, župan Splitsko-dalmatinske 

županije Ante Sanader, predstavnici Instituta 

za jadranske kulture i Zavoda za zaštitu bilja u 

poljoprivredi i šumarstvu. 

24. prosinca 

Održana 70. sjednica Županijskog poglavarstva 


ovima koje su predložili klubovi 

vijećnika Županijske skupštine. 

Uvodno izlaganje o Prijedlogu 

Proračuna i Odluci o njegovom 

izvršavanju dala je Nanica Dijan, 

v.d. pročelnice Upravnog odjela 

za proračun i financije. 

Prijedlog proračuna za 2009. 

godinu sastavljen je pod utjecajem 

predviđanja da će globalna 

financijska i gospodarska kriza 

usporiti rast gospodarstva te 

stoga i proračunskih prihoda u 

cjelini. Proračun je utvrđen u 

visini od 511.200.000,00 kuna, 

što je za 9,3 % više u odnosu 

na početni Proračun za 2008. 

godinu. 

Obzirom na negativne trendove 

koje je moguće očekivati kao 

posljedicu globalne financijske 

krize, predviđeno je da se u 

Proračunu za narednu godinu, 

putem Upravnog odjela za 

gospodarstvo, posebno potiču 

različiti programi koji bi mogli 

potaknuti novo zapošljavanje. 

Ukupni prihodi i primici planiraju 

se u iznosu od 511,2 milijuna 

kuna što je 25,6 milijuna kuna 

ili 5,27% više od procjene za 

2008. Planirana stopa rasta je 

niža za 5,06% od ostvarenje za 

2008/2007. Ukupni rashodi i izdaci 

planiraju se u iznosu od 511,2 

milijuna kuna što je 43,3 milijuna 

kuna ili 9,26% više od početnog 

Proračuna za istu godinu. 

Matični rashodi i izdaci iznose 216 

milijuna kuna što je 22,2 milijuna 


Proračuna za 2008. i raspoređuju 

se kako slijedi: 63,6 milijuna 

kuna na rashode djelatnosti što 

je 2,5 milijuna kuna ili 3,8% niže 

od početnog Proračuna u 2008., 

152,4 milijuna kuna na razvojne 

programe što je 24,7 milijuna 


Proračuna u 2008. 

Smanjenje troškova rashoda 

djelatnosti proizlazi iz potrebe 

nužnog provođenja mjera 

racionalizacije. Rashodi za 

zaposlene ostaju gotovo na istoj 

razini prema početnom Proračunu 

za 2008., dok se materijalni 

rashodi i rashodi za nabavu 

nefinancijske imovine planiraju 

za 22,10% manje u odnosu na 

početni Proračun u 2008. 

Raspodjela matičnih sredstava 

u visini od 152,4 milijuna 

kuna za prioritetne programe 

izvršena je na slijedeći način. 

Na programe u gospodarstvu će 

se rasporediti 34,4 milijuna kuna 

što je 2,7 milijuna kuna ili 8,52% 

više od planiranog u početnom 

Proračunu za 2008. upravo zbog 

prije spomenutih razloga. Na 

programe komunalne djelatnosti


kronika sdž 

7 

i graditeljstva će se rasporediti 

je 31,4 milijuna kuna. Programi 

prosvjete, kulture i športa se 

planiraju u visini od 24,3 milijuna 

kuna, što je 3,7 milijuna kuna, što 

je 3,7 milijuna kuna ili 18,01% više 

od početnog Proračuna u 2008. 

Programi u zdravstvu i socijalnoj 

skrbi se planiraju u visini od 15,8 

milijuna kuna. Za programe u 

pomorstvu planiraju se u iznosu od 

8,9 milijuna kuna, a na programe 

u zaštiti okoliša raspoređuje se 

12,2 milijuna kuna. Za programe 

financiranja unapređenje rada 

lokalne samouprave rasporedit 

će se 10,6 milijuna kuna, a na 

programe u Tajništvu se planira 

rasporediti 6,9 milijuna kuna. 

Na programe u turizmu planira 

se rasporediti 3,9 milijuna kuna, 

što je 200 tisuća kuna ili 5,41% 

više od planiranog u početnom 

Proračunu u 2008. i to najvećim 

dijelom u iznosu od 1,6 milijuna 

kuna za razvoj etno-eko sela, 

sufinanciranje programa 

promocije turističke sezone i 

ostalo. 

Programi u prostornom uređenju 

se planiraju u iznosu od 4,1 

milijuna kuna što je 900 tisuća 

kuna ili 28,48% više u odnosu 

na početni Proračun u 2008. 

i to za financiranje rashoda 

poslovanja i programa Javne 

ustanove Zavoda za prostorno 

uređenje, čiji je rast uvjetovan 

preoblikovanjem ove Ustanove 

prema novoj zakonskoj osnovi. 

Većinom glasova prihvaćen je 

Prijedlog i donesena Odluka o 

izvršavanju Proračuna Splitskodalmatinske 

županije za 2009. 

godinu. 

Županijska skupština prihvatila 

je programe javnih potreba 


za 2009. godinu u srednjem 

školstvu, osnovnom školstvu, 

predškolskom odgoju, kulturi i 

tehničkoj kulturi, zaštiti kulturne 

baštine, u športu, sufinanciranju 

vjerskih zajednica, zdravstvu, te 

socijalnoj skrbi. 

Prihvaćen je i Zaključak o odobravanju 

programa rada i financijskog 

plana za 2009. Županijskog 

savjeta mladih. Savjet mladih u 

obvezi je za svaku kalendarsku 

godinu donositi svoj Program rada 

i Financijski plan, te ih dostaviti na 

odobrenje Županijskoj skupštini. 

Na sjednici pokrenut je i postupak 

javnog Natječaja za davanje 

koncesije za izgradnju 

distribucijskog sustava i distribuciju 

plina na dijelu Splitskodalmatinske 

županije (gradovi: 

Split, Solin, Kaštela, Trogir, te 

dijelovi općina Dugopolje, Klis 

i Seget), a što predstavlja prvi 

korak u budućoj plinofikaciji u 

našoj Županiji. 

Ana-Marija Škorić 


27. prosinca 

U Makarskoj na Gradskoj 

rivi Moto-klub i oldtimeri 

Sveti Jure organizirali su 

zanimljivu humanitarnu 

akciju za djecu i Udrugu 

Sunce. Uz izložbu 

oldtimera i neizostavnog 

Djeda Božićnjaka, djeca 

su imala priliku provozati 

se na jednom od izloženih motora. 

SIJEČANJ 

01. siječnja 

Na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom 

broju. OIB će zamijeniti dosadašnji 

matični broj koji su dobivale tvrtke kao i 

jedinstveni matični broj građanina (JMBG) koji 

je sadržavao i osobne podatke, poput datuma 

rođenja, spola i narodnosti, pa je prije nekoliko 

godina proglašen tajnim i formalno se od 

građana nije smio ni tražiti. 

Svake godine 1.1. u 1 sat popodne na Novu 

Godinu sve od 1974. godine do današnjih dana 

odigrava se tradiconalni nogometni susret 

TROFEJ KAČKET između ekipa MOSTA i 

ŠKARPE. Proložac ima svoje posebnosti 

koje ga karakteriziraju i diče. Jedna od njih je 

svakako i TROFEJ KAČKET. Ovo, ne samo 

nogometno, nadmetanje duboko je ukorijenjeno 

pozitivnim rivalstvom dva Prološka zaseoka 

(Most i Škarpa) koji iz godine u godinu bez 

obzira na vremenske uvjete donosi pregršt 

zabave, rasprava, igre i golova. 

6. siječnja 

Vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti proslavili 

blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljanje. Ovim 

blagdanom katolici se prisjećaju dolaska 

kraljeva - mudraca u Betlehem, gdje su se 

poklonili novorođenom Isusu Kristu. Iako se u 

Bibliji ne spominju njihova imena, od 8. stoljeća 

kraljevi se spominju kao Baltazar, Melkior i 

Gašpar. 

UO za turizam; 

2,56% 

UO za 

gospodarstvo, 

razvitak i obnovu; 

22,58% 

UO za zaštitu 

okoliša; 8,01% 

UO za pomorstvo; 

5,84% 

JU Zavod za 

prostorno 

uređenje; 2,66% 

UO za komunalne 

poslove i 

graditeljstvo; 

20,61% 

Tajništvo; 4,50% 

UO za poslove 

lokalne 

samouprave; 

6,96% 

UO za prosvjetu, 

kulturu i šport; 

15,95% 

UO za zdravstvo i 

socijalnu skrb; 

10,33% 

13. siječnja 

U povodu završetka radova na obnovi i 

rekonstrukciji Solinske ceste, gradonačelnici 

Splita i Solina, Ivan Kuret i Blaženko Boban, 

zajedno sa županom Antom Sanaderom i Ninom 

Velom, ravnateljem Županijske uprave za ceste, 

upriličili su za novinare obilazak te cestovne 

poveznice Splita i Solina. U radovima, koji su 

započeti 6. listopada, a završeni 31. prosinca 

prošle godine obnovljeno je i rekonstruirano 

ukupno 2,56 kilometara ceste. 

15. siječnja 

Grafi kon: Raspored rashoda i izdataka Proračuna za 2009. – programski 

matični dio 

Dan vjerskih sloboda 

“Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, 

savjesti vjere; to pravo uključuje slobodu da



se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, 

bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, 

javno ili privatno, iskazuje svoja vjera ili 

uvjerenje poučavanjem, praktičnim vršenjem, 

bogoslužjem i obredima." Članak 18. Opće 

deklaracije o ljudskim pravima . 

Ovaj dan prilika je da se podsjeti na milijune 

ljudi koji su u povijesti stradali zbog svojih 

vjerskih uvjerenja. Sloboda vjere zapravo 

znači slobodu za i slobodu od vjere, što se 

može razumjeti kao pravo da se prihvati ili ne 

prihvati bilo koje vjerske norme ili stavove. 

Vjerske slobode između ostalog označavaju 

i sloboda savjesti i vjeroispovijesti te 

slobodno javno očitovanje vjerskog uvjerenja. 

Pravni položaj većine glavnih vjerskih zajednica 

u svijetu popravio se zahvaljujući sporazumima 

s državom što je slučaj i u Hrvatskoj. 

Ustavom RH zajamčena je sloboda savjesti i 

vjeroispovijesti te slobodno javno očitovanje 

vjerskog uvjerenja. 

17. siječnja 

Na današnji dan 1992. predsjednik 

Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juan 

Antonio Samaranch i četiri potpredsjednika, 

koristeći ovlasti što su ih dobili i ne čekajući 

plenarni sastanak, donijeli su odluku o priznanju 

Hrvatskoga olimpijskog odbora (HOO). 

17.siječnja 

U Splitu započelo rukometno ludilo. Svečano 

je otvoreno 21. Svjetsko prvenstvo u rukometu. 

Prvenstvo se igralo u sedam hrvatskih 

gradova sve do 1. veljače. Na njemu su 

sudjelovale 24 reprezentacije podijeljene u četiri 

skupine. Rukomet se igrao u Splitu, Poreču, 

Varaždinu, Osijeku, Zadru, Puli i Zagrebu. 

Hrvatska rukometna reprezentacija, nakon 9 

pobjeda, u finalu izgubila je od reprezentacije 

Francuske, te je osvojila "zlatno“ srebro. 

županijsko poglavarstvo 

Sa sjednica Župani 

U mjesecu prosincu 2008. održane su tri sjednice Žup 

Na 68. sjednici održanoj 5. 

prosinca 2008. Županijsko poglavarstvo 

prihvatilo je odluke o 

izmjenama i dopunama Odluke 

o kriterijima, mjerilima i načinu 

financiranja materijalnih i financijskih 

rashoda osnovnih i srednjih škola, 

te učeničkih domova. Prihvaćene 

su odluke o preraspodjeli sredstava 

Proračuna Splitsko-dalmatinske 

županije namijenjenih srednjem 

i osnovnom školstvu. Članovi 

poglavarstva prihvatili su Odluku 

o dodjeli stipendija najuspješnijim 

učenicima osnovnih i srednjih 

škola Splitsko-dalmatinske županije, 

te Odluku o preraspodjeli 

Proračuna Splitsko-dalmatinske 

županije namijenjenih socijalnoj 

skrbi. Prihvaćen je i Program javnih 

potreba u području Udruga građana 

Splitsko-dalmatinske županije za 

2009. godinu. Ovim programom 

obuhvaćene su strukovne Udruge 

a koje ne spadaju u veteranske 

udruge i udruge za skrb o 

oboljelima, za koje se donosi 

poseban program. Ukupan iznos 

u proračunu Splitsko-dalmatinske 

županije za 2009. predviđen za 

ovu poziciju iznosi 400.000,00 kn. 

Raspodjela ovih sredstava vršiti će 

se prema zahtjevima i programima 

rada za 2009. dostavljenim Splitskodalmatinskoj 

županiji temeljem 

javno objavljenog natječaja u rujnu 

2008. 

Izvješće o elementarnim nepogodama 

na području Splitsko-dalmatinske 

županije nastalih tijekom 

2008. godine, Županijskom poglavarstvu 

na 69. sjednici, održanoj 

15. prosinca 2008. podnio je 

predsjednik Povjerenstva mr. 

Špiro Erceg. Izvješće obuhvaća 

elementarne nepogode nastale 

na područjima slijedećih gradova 

i općina: gradovi Makarska i 

Trogir, te općine Seget, Lećevica, 

Jelsa, Marina i Baška Voda. 

Također, Poglavarstvo je prihvatilo 

Izvješće o radu Povjerenstva za 

procjenu štete od elementarnih 

nepogoda Splitsko-dalmatinske 

županije za 2008. Prihvaćene su 

Odluke o preraspodjeli sredstava 

Proračuna za 2008. namijenjenih 

socijalnoj skrbi, te Zaključak o 

21. siječnja 

Obilježen Svjetski 

dan zagrljaja. 

Prije četiri godine 

osmislio ga je 

jedan Australac 

koji je sletjevši u zračnu luku shvatio da se 

ondje nema s kim zagrliti. Psiholozi tvrde da su 

zagrljaji iznimno važni za čovjekov emocionalni 

život te da bismo se trebali svakodnevno grliti. 

Dokazano je kako samo 5 zagrljaja dnevno čini 

život boljim. 

Turistička zajednica grada Kaštela i Grad 

Kaštela su u prostorijama Turističke zajednice 

grada Kaštela u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću 

predstavili uvrštavanje Kaštela u multimedijalni 

mobilni turistički vodič–mobiEXPLORE 

Hrvatska. MobiEXPLORE Hrvatska turistički je 

vodič za mobilne telefone s detaljnim prikazom 

svih najvećih hrvatskih turističkih destinacija, ali 

i onih koje to svakako planiraju postati, a među 

takvima se nalaze i Kaštela.


kronika sdž 

9 

jskog poglavarstva 

anijskog poglavarstva Splitsko-dalmatinske županije. 


22. siječnja 

U Domu za starije i nemoćne osobe u Splitu u 

organizaciji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva 

i ruralnog razvoja održana je prezentacija o mjeri 

3.1., "Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture" 

u sklopu IPARD programa. 

26. siječnja 

U Splitu u 

p o m o r s k o j 

bazi "Lora“ 

u p r i l i č e n a 

svečana primopredaja i blagoslov brodova 

"Vukovar“ i "Dubrovnik“. Tako je Hrvatska ratna 

mornarica ojačana sa dvije raketne topovnjače. 

Imenovanju su nazočile gradonačelnice dvaju 

gradova-heroja po kojima su plovila dobila svoja 

imena. Brodovi su namijenjeni za obavljanje 

tradicionalnih zadaća mornarice, te će služiti za 

potrebe Obalne straže. 

28. siječnja 

davanju prethodne suglasnosti 

za preraspodjelu sredstava 

na stavkama škola Splitskodalmatinske 

županije u 2008. 

godini. 

Županijsko poglavarstvo prihvatilo 

je Odluku o raspodjeli dijela 

sredstava Županijskog proračuna 

za 2008. namijenjenih "Regionalnom 

centru čistog okoliša“ d.o.o. 

Split., te odluke o raspodjeli dijela 

sredstava Županijskog proračuna za 

2008. namijenjenih gospodarstvu, 

razvitku i obnovi. 

Splitsko-dalmatinska županija u 

svom Proračunu osigurava sredstva 

neophodna za osiguranje sustava 

protupožarne i civilne zaštite, 

sustava zaštite i spašavanja, te 

sredstva za redoviti rad Gorske 

službe spašavanja koja djeluje na 

njenom području. Sve su ovo vrlo 

važne javne djelatnosti čiji nosioci 

kontinuirano doprinose poboljšanju 

ukupne sigurnosti kao i zaštiti života 

i materijalnih dobara na području 

Splitsko-dalmatinske županije. Slijedom 

navedenog na 70. sjednici, 

održanoj 24. prosinca 2008. 

donijelo je Program javnih potreba 

u protupožarnoj civilnoj zaštiti 

Splitsko-dalmatinske županije za 

2009. 

Članovi Županijskog poglavarstva 

jednoglasno su prihvatili Zaključak 

o prihvaćanju Izvješća Povjerenstva 

za granice pomorskog dobra o 

smanjenju pojasa pomorskog dobra 

na dijelu k.o. Podgora, Općina 

Podgora. 

Pripremila: Ana-Marija Škorić 

Održana je 71. sjednica Županijskog poglavarstva 


U Makarskoj je svečano otvorena Međunarodna 

godina astronomije na razini Splitsko-dalmatinske 

županije. Na inicijativu UNESCO-a i Međunarodnog 

astronomskog saveza 2009. proglašena je 

godinom astronomije, koja će se održavati pod 

geslom "Svemir: Na vama je da ga otkrijete". Ideja 

Međunarodne godine astronomije je pomoći svim 

ljudima na svijetu otkriti njihovo mjesto u svemiru i 

pokazati sve ono što je 1609. godine otkrio Galileo 

Galilei, kada je kroz prvi teleskop pogledao u nebo, 

a što je do temelja promijenilo naša dotadašnja 

uvjerenja. 

Tijekom godine astronomi amateri i astronomska 

društva će omogućiti što većem broju stanovnika 

ovog našeg malog plavog planeta pogled kroz 

teleskope na zanimljivosti svemira – od Sunca 

i obližnjih planeta, pa do udaljenih maglica i 

galaktika. Svečano otvorenje Međunarodne 

godine astronomije održano je u sjedištu 

UNESCO-a u Parizu, 15. siječnja 2009. godine. 

30. siječnja 

U Hrvatskoj se 

održava manifestacija 

“Noć muzeja". 

U organizaciji Hratskog 

muzejskog 

društva, u Noći 

muzeja sudjelovalo 

je 72 muzeja i galerija u 29 hrvatskih 

gradova koji su besplatno za građane bili 

otvoreni od 18 sati do jedan sat iza ponoći. 

U Splitu su u manifestaciju bili uključeni Arheološki 

muzej, Galerija Meštrović, Muzej hrvatskih 

arheoloških spomenika, Muzej grada Splita, 

Galerija Emanuel Vidović, Hrvatski pomorski muzej 

te Prirodoslovni muzej.

10 kronika sdž županijsko poglavarstvo 

71. sjednica Županijskog poglavar 

Dana 28. siječnja 2009. godine održana je 71. sjednica Žu 

Nakon uvodnog izlaganja Mate 

Ivankovića, pročelnika Upravnog 

odjela za pomorstvo, te rasprave 

prihvaćene su odluke o javnom 

prikupljanju ponuda za koncesiju 

na pomorskom dobru u svrhu 

korištenja plaže na dijelu k.o. Hvar, 

predio Pokonji Dol, te na dijelu k.o. 

Stari Grad predio ispred hotela 

Arkada. Prihvaćena je Odluka o 

izmjenama i dopunama Odluke o 

davanju na uporabu i korištenje luke 

posebne namjene – športske luke 

Mornar (jugozapadni dio lučice), te 

Zaključak o prihvaćanju Ugovora o 

održavanju lučkih objekata pomorske 

signalizacije. Županijsko poglavarstvo 

donijelo je odluke o koncesiji na 

pomorskom dobru u svrhu korištenja 

plaže na dijelu k.o. Milna, predio 

Pasike, k.o. Milna, predio Borić, k.o. 

Milna, predio Bijaka-Lanterna, k.o. 

Komiža, predio Kamenica (sjeverni 

dio), te k.o. Komiža, predio Kamenica 

(južni dio). 

Pročelnik Upravnog odjela za 

prosvjetu, kulturu i šport Zdravko 

Omrčen izvijestio je članove 

Poglavarstva o realizaciji projekata 

škola i školskih dvorana. Športska 

dvorana u Hvaru, projekat vrijedan 

12 milijuna kuna, od čega Županija 

participira sa preko tri milijuna kuna, 

završena je, te su u tijeku radovi na 

uređenju okoliša. Na Šolti će se sa 

izgradnjom nove športske dvorane 

započeti za par mjeseci, dok će 

dvorana u Supetru biti gotova kroz 

tekuću godinu. Kamen temeljac za 

novu Zdravstvenu školu u Splitu biti 

će položen kroz 2 do 3 mjeseca. Od 

planiranih projekata izdvojio je školu 

u Kaštelima, te koncertnu dvoranu za 

Glazbenu školu Josip Hatze u Splitu, 

čija će izgradnja započeti također 

kroz ovu godinu. 

Županijsko poglavarstvo donijelo 

je zaključke o isplati sredstava 

krajnjim korisnicima za realizaciju 

javnih potreba u području prosvjete, 

kulture, rekreacije i športa, te udruga 

građana za 2009. godinu. Također 

je donesen Program javnih potreba 

iz područja lokalne samouprave u 

Splitsko-dalmatinskoj županiji za 

2009. godinu. Prihvaćena je Odluka 

o kriterijima, mjerilima i načinu


stva Splitsko-dalmatinske županije 

panijskog poglavarstva Splitsko-dalmatinske županije. 

financiranja centara za socijalnu 

skrb i pomoć za podmirenje troškova 

stanovanja korisnicima koji se griju na 

drva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 

Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu 

financiranja domova za starije i 

nemoćne osobe Splitsko-dalmatinske 

županije u 2009., Odluka o utvrđivanju 

prioriteta za raspored rashoda za 

nefinancijsku imovinu po domovima 

za starije i nemoćne osobe u Splitskodalmatinskoj 

županiji u 2009., te 

Zaključak o davanju suglasnosti na 

odluku o raspisivanju natječaja za 

davanje u zakup poslovnog prostora 

Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske 

županije – Ispostava Supetar. 


kronika sdž 

11

12 kronika sdž gospodarstvo, razvitak i obnova 

U petak, 30. siječnja 2009. godine, 

u dvorani Županijskog poglavarstva 

Splitsko-dalmatinske županije održan 

je prvi radni sastanak potencijalnih 

partnera zainteresiranih za sudjelovanje 

na projektu ‘’Jadranski integralni sustav 

zaštite od požara’’. 

Projekt je predložen od strane Splitskodalmatinske 

županije i njene Agencije 

za razvoj, a rezultat je dugogodišnje 

suradnje Splitsko-dalmatinske županije 

i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i 

brodogradnje u Splitu na području zaštite 

od šumskih požara, odnosno izrade 

integralnog modela zaštite od šumskih 

požara. 

Prvom radnom sastanku sudjelovali su 

predstavnici provincije Ravenne, regije 

Emilia Romagna i regije Marche iz Italije, 

predstavnici Hercegovačko-neretvanske 

županije iz Bosne i Hercegovine, 

predstavnici sedam jadranskih županija, 

odnosno pripadajućih Razvojnih agencija 

(Istarska, Primorsko-goranska, Ličkosenjska, 

Zadarska, Šibensko-kninska, 

Splitsko-dalmatinska i Dubrovačkoneretvanska 

županija), Hrvatskih 

šuma – Uprava šuma Podružnica Split, 

Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i 

brodogradnje u Splitu (FESB), Splitske 

razvojne agencije, predstavnici Splitsko 

– dalmatinske županije i Agencije za 

razvoj Splitsko-dalmatinske županije kao 

nositelji projekta, pripadnici vatrogasnih 

zajednica, ekolozi, ... 

Sastanak je otvorio Srećko Radnić, 

direktor Agencije za razvoj Splitskodalmatinske 

županije, a moderator 

sastanka Zlatko Jankoski - stručni 

suradnik za energetiku pri Upravnom 

odjelu za gospodarstvo, razvitak i obnovu, 

predstavio je dnevni red sastanka, te 

obrazložio razlog organiziranja sastanka 

i koji su očekivani rezultati istog. Osim 

predviđenih diskusija oko organizacije i 

provedbe projekta, naglašena je važnost 

međusobnog boljeg upoznavanja i 

kvalitetne komunikacije, što će skorašnja 

detaljnija priprema projektno-natječajne 

dokumentacije i zahtijevati. 

Profesor splitskog FESB-a, Darko 

Stipaničev, predstojnik Katedre za 

modeliranje i inteligentne računalne 

sustave, prezentirao je projekt 

‘’Integralni sustav zaštite od požara’’, 

te demonstrirao način rada jednog 

segmenta integralnog sustava, odnosno 

korištenje inteligentnog protupožarnog 

nadzornog sustava (IPNAS). Tokom svog 

izlaganja prof. Stipaničev je obrazložio 

koncept predloženog projekta, njegove 

glavne tematske cjeline, ‘’ideju vodilju’’ 

pojedinih aktivnosti, i konačno svrhu 

cjelokupnog sustava zaštite od požara, 

te njegov potencijal razvoja u okviru 

Jadranske regije i šire. Jednom proveden 

prema predloženom konceptu i tehničkim 

standardima, integralni sustav zaštite od 

požara bio bi najnapredniji protupožarni 

sustav u Europi, a čak možda i na svijetu. 

Integralni sustav zaštite od požara 

uključuje razne aktivnosti i mjere i to 

prije nastanka, tokom i nakon šumskog 

požara. Predviđenim aktivnostima cilj 

je podignuti stupanj zaštite od šumskih 

požara, ali istovremeno poticati i lokalno 

gospodarstvo kroz komercijalnu upotrebu 

drvne sječke u energetske svrhe, 

promidžbu sportskih i rekreacijskih 

aktivnosti u turizmu, poljoprivredu i tako 

dalje.

gospodarstvo, razvitak i obnova 

kronika sdž 

13 

Neke od predviđenih aktivnosti 

obuhvaćaju: 

Prorjeđivanje i čišćenje šuma, izvlačenje 

suhih stabala i grana, sječa grmlja i 

niske makije i uklanjanje svih gorivih 

ostataka na šumskom tlu, tako da 

šuma postane prohodna. Prikupljanje 

drvne biomase je komplementarna 

komercijalna djelatnost i koristi se 

u malim područnim energanama za 

proizvodnju toplinske, električne i 

rashladne energije. 

Probijanje prosjeka i putova do svih 

nepristupačnih (državnih i privatnih) 

šumskih područja tako da omogućuje 

lak i brz pristup vatrogasnim vozilima 

i opremi do požarom ugroženog 

područja; stavljanje putova u funkciju 

izletničkog, sportskog, rekreativnog, 

zdravstvenog i seoskog turizma. 

Planiranje i tretiranje vegetacije s ciljem 

stvaranja prirodnih barijera širenju 

požara, primjerice zbog slabljenja 

intenziteta požara na tim područjima. 

Diversifikacija uporabe zemljišta 

(stočarstvo, poljoprivreda, te seoski, 

izletnički, sportski, rekreacijski i 

zdravstveni turizam). 

Opremanje većih poljoprivrednih 

površina za prikupljanje kišnice u zimskoj 

sezoni i smještaj većih spremnika vode 

na uzvisinama (gašenje požara, kappo-kap 

navodnjavanje poljoprivrednih 

kultura, napajanje stoke, seoski 

turizam). 

Lokalni 24-satni nadzor u vidljivom 

dijelu spektra, a u pojedinim selektivnim 

zonama i u infracrvenom 

dijelu spektra vezan uz sustav za 

automatsku detekciju dima i vatre 

uz mogućnost pristupa trenutnim i 

arhiviranim vrijednostima s bilo koje 

lokacije spojene na Internet. U slučaju 

eventualnog nastanka požara ovaj bi 

se sustav koristio u svrhu daljinske 

prisutnosti na području požarišta. 

Određivanje strukturalnog (godišnjeg) i 

dinamičkog (dnevnog) mikrolokacijskog 

indeksa rizika za izbijanje i širenje 

požara temeljenog na meteorološkim 

podacima na razini mikroregije 

i podacima o karakteristikama 

vegetacijskog pokrova. 

Korištenje simulatora širenja požara 

raslinja kako u preventivnoj fazi za 

potrebe obuke i pripreme na moguće 

scenarije vezane uz različita područja 

županije i različite meteorološke 

prilike, tako i nakon izbijanja požara za 

predviđanje mogućih smjerova širenja 

požarne fronte. 

Uspostavljanje Centra za istraživanje 

šumskih požara čija uloga bi bilo 

podizanje nivoa znanja i prakse o 

mjerama zaštite od požara, ranog 

otkrivanja i gašenja požara, te sanacije 

opožarenih područja. 

Integralni sustav zaštite od požara, 

odnosno pripadajući inteligentni 

protupožarni nadzorni sustav, u 

Hrvatskoj je za sada jedino primijenjen 

u Istri. Njihova iskustva i postignuti 

rezultati u prevenciji šumskih požara, 

motivacija su svim zainteresiranim 

regijama u provedbi projekta. 

Prisutni su upoznati sa trenutnim 

stupnjem razrade projekta, odnosno 

do sada zaprimljenim komentarima 

na predloženi koncept projekta i 

predviđenih aktivnosti, odnosno na 

iskazanom interesu za sudjelovanje u 

projektu. 

Prezentirani su predviđeni radni 

paketi sa pripadajućim aktivnostima, 

te je partnerima dana mogućnost 

sudjelovanja u oblikovanju radnih 

zadataka. Drugi dio sastanka 

proveden je u iscrpnim diskusijama 

oko organizacije cjelokupnog projekta, 

ulozi svakog od potencijalnih partnera, 

načinu i terminima provedbe projekta, 

te definiranju budućih aktivnosti. 

Prvi radni sastanak je proglašen 

vrlo uspješnim na zadovoljstvo svih 

prisutnih, pri čemu je zaključeno da 

nositelji projekta, Agencije za razvoj 

Splitsko-dalmatinske županije i 

Splitsko-dalmatinska županija, dostave 

korigiranu verziju prijedloga projekta 

svim partnerima, na temelju uvaženih 

primjedbi tokom sastanka. Također, 

dogovoreno je da nositelj projekta 

pripremi za sve partnere popratnu 

dokumentaciju u kojoj će biti definirane 

sljedeće aktivnosti ka konačnoj pripremi 

projektne dokumentacije za natječaj 

‘’IPA Jadranska prekogranična 

suradnja’’ - 2009. 

Isto će biti dostavljeno nadležnim 

tijelima IPA programa i Jadranske 

euroregije kako bi ih se informiralo 

o napretku pripremnih aktivnosti, 

odnosno projekta. 

Upravni odjel za gospodarstvo, 

razvitak i obnovu

14 kronika sdž komunalni poslovi i graditeljstvo 

Razvoj vodoopskrbe, odvodnje 

Jedan od ciljeva je i vodoopskrba 

čitavog dijela naše Županije, 

ravnomjerna na cijelom području, 

odnosno otocima, priobalju i 

zaleđu. 

Splitsko-dalmatinska županija zajedno 

s Hrvatskim vodama i resornim 

ministarstvima realizirala je čitav niz 

sustava koji su doveli do toga da je 

danas postotak vodoopskrbe njenog 

stanovništva oko 90%. Za razliku 

od vremena kad je relativno sigurnu 

vodoopskrbu imalo samo priobalno 

područje i najveći gradovi, danas je 

cijeli prostor pokriven magistralnim 

vodoopskrbnim sustavima, a značajno 

su povećani kapaciteti i sigurnost 

vodoopskrbe. 

Jedino područje koje nije dosad bilo 

pokriveno magistralnim sustavom 

je prostor Kaštelanske zagore, 

gdje se trenutno realizira izgradnja 

cjevovoda od Krke do čvora 

Vučevica, zahvaljujući Sporazumu o 

sufinanciranju Programa regionalnog 

sustava vodoopskrbe Dalmacije 

potpisanom u studenom 2007. 

godine. 

Sporazum su potpisali: Ministarstvo 

mora, turizma, prometa i razvitka, 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva 

i vodnog gospodarstva, Fond za 

regionalni razvoj, Hrvatske vode i 

Splitsko-dalmatinska županija. 

Sveukupan iznos ulaganja po ovom 

Sporazumu je 280 milijuna kn u 

trogodišnjem razdoblju. Na našu 

Županiju otpada 141 milijuna kn, a u 

kojem Splitsko-dalmatinska županija 

participira sa oko 13 milijuna kn. 

Realizacija navedenog Sporazuma 

započela je 2008. godine, a rezultati su 

već vidljivi. Dovršena je dogradnja crpne 

stanice Ruda, čime je povećan kapacitet 

vodozahvata sa 240 l/s na 500 l/s čime 

se omogućava podmirenje budućih 

potreba vodom na ovom, najvećem 

vodoopskrbnom sustavu u zagorskom 

dijelu Županije. 

Završena je izgradnja vodoopskrbnog 

sustava Vinjani Gornji, te se očekuje 

njegovo stavljanje u funkciju do 

travnju 2009., a ukupna investicija je 

oko 10 milijuna kuna. 

U odvodnji otpadnih voda Županija 

je sa Hrvatskim vodama, resornim 

ministarstvima i općinama sudjelovala 

u većim projektima. Tako je na otoku 

Braču u izgradnji sustava odvodnje 

općine Selca (Puntinak) županija 

sudjeluje sa cca 1,1 milijun kn i 

kanalizacijskom sustavu na području 

Supetra (Splitska) sa cca 600.000 kn, 

te dogradnji kanalizacijskog sustava 

Postira sa cca 600.000 kn. 

Sudjeluje na otoku Hvaru u izgradnji 

kanalizacijskog sustava Jelse i 

Starigrada te je 2008. u njih uložila 

cca 1,2 milijuna kn. 

Ovi zahvati su svoje potpuno 

opravdanje potvrdili i kroz razvoj 

čitavog niza gospodarskih zona na 

prostorima gdje su realizirani, a što je 

i bio jedan od glavnih preduvjeta toga 

razvoja. 

Vrlo važna djelatnost su i 

sustavi odvodnje otpadnih voda, 

gdje se također nastoji postići 

ravnomjernost planiranja i 

realizacije projekata. 

U ruralnim sredinama, kao i naseljima 

udaljenim od stalnih vodotoka ili mora 

ispuštanje otpadnih voda rješavano je 

individualnim upuštanjem u podzemlje 

preko raznovrsnih sabirnih i septičkih 

jama. 

Do posljednjih desetljeća prošlog 

stoljeća kanalizacijski sustavi 

građeni su isključivo u urbaniziranim

komunalni poslovi i graditeljstvo 

i cestovne infrastrukture u SDŽ 

kronika sdž 

15 

sredinama kao skup kratkih sabirnih 

kolektora kojima su oborinske i 

otpadne vode najkraćim putem 

dovođene do recipijenta, vodotoka 

ili mora čime su osiguravani osnovni 

sanitarni uvjeti življenja bez zaštite 

o k o l i š a n a l o k a c i j a m a i s p u s t a . 

Porastom komunalnog standarda raste 

i spoznaja o neophodnosti zaštite 

površinskih i podzemnih voda. Zaštita 

se radi kako radi osiguranja kvalitetne 

vode za vodoopskrbu tako i radi zaštite 

cjelokupnog eko sustava ovog kraškog 

područja. Otpočela je realizacija većih 

i obuhvatnijih sustava odvodnje sa 

uređajima za pročišćavanje otpadnih 

voda prije ispuštanju istih u recipijent. 

Na obali i otocima veća izgradnja 

kanalizacijskih sustava vezana je 

za brzi razvoj turizma i povećanje 

smještajnih kapaciteta, uz potrebu 

očuvanja kvalitete priobalnog mora za 

rekreacijske svrhe u ljetnom periodu. 

Osim što sa općinama i gradovima 

razvija sustav nerazvrstanih cesta, 

Županija koordinira sa Hrvatskim 

cestama i Auto-cestama razvoj 

cestovne infrastrukture na svom 

području. 

Cestovna mreža Splitsko-dalmatinske 

županije ubrzano se razvija kako bi 

primila povećan promet koji dolazi 

autocestom, te kako bi se osigurao 

bolji protok prometa prema glavnim 

centrima. 

Pripremila: Ana-Marija Škorić 

Izvor: Upravni odjel za komunalne 

poslove i graditeljstvo


turizam 

Promocija Splitsko dalmatinske županije na 

otvaranju zimske – turističke sezone 2008/09 u BiH 

Dana 3. prosinca 2008. u dvorani 

Županijskog poglavarstva Splitskodalmatinske 

županije održana je 

konferenciji za tisak povodom otvaranja 

zimske-turističke sezone 2008/09 u BiH 

uz sudjelovanje Splitsko-dalmatinske 

županije. 

Konferenciji za novinare prisustvovao 

je župan Splitsko-dalmatinske županije 

Ante Sanader, predsjednik Turističke 

zajednice Splitsko-dalmatinske županije 

dr. Ante Nosić, direktor Turističke 

zajednice dr. sc Mili Razović, pročelnik 

Upravnog odjela za turizam Joško Stella 

i predstavnici gradova Omiša i Kaštela. 

Na konferenciji su kulturno zabavni 

program predstavili predstavnici iz 

Bosne i Hercegovine, načelnik općine 

Kupres Stjepan Herceg, direktor 

skijaškog centra Zvonko Bagarić i 

direktorica turističke zajednice bosansko 

– hercegovačke županije Slava Jukić. 

Otvaranje sezone počelo je 12. prosinca 

2008. u Kupresu s bogatim kulturno 

zabavnim program koji je trajao dva 

dana. Splitsko –dalmatinska županija 

je u sklopu manifestacije prezentirala 

svoju turističku ponudu koja uključuje 

aktivni, pustolovni i kulturni turizam, a 

posebno je prezentirana i dalmatinska 

gastronomija. Na dan otvaranja 

organizirana je Dalmatinska večer 

na kojoj su se prezentirala kulturno – 

umjetnička društava i klape iz naše 

Županije. Također je održano niz 

sportsko – zabavnih natjecanja koji 

su simbolično otvorili sezonu skijanja. 

Otvaranju sezone na Kupresu bio je 

nazočan zamjenik župana Luka Brčić. 


Županija predstavljena na sajmu 

“Holiday Word“ u Dublinu 

Za Dalmaciju je ovo predstavljanje 

bilo važno jer je do sada prezentacija 

turističke ponude Dalmacije bila 

dosta skromnija dok je ove godine 

Dalmacija imala svoj štand. 

U sklopu turističkog sajma "Holiday 

World“ u Dublinu, Irska, od 22. 

siječnja do 25. siječnja 2009. 

predstavljena je i naša Županija. 

Kao turistička regija Dalmacija, po 

prvi put predstavljena je uz još dvije 

tisuće izlagača, a našu Županiju 

je vodio i predstavljao pročelnik 

za turizam Splitsko – dalmatinske 

županije Joško Stella. 

Osim predstavnika Splitsko 

dalmatinske županije, na štandu 

Dalmacije predstavili su se i turistički 

djelatnici Šibensko – kninske i 

Zadarske županije. 

U sklopu putovanja u Irsku 

pročelnik Joško Stella sastao 

se i s veleposlanikom Hrvatske 

u Irskoj, Veselko Grubišić, te sa 

predstavnicom Hrvatske turističke 

zajednice za Englesku i Irsku, Meri 

Matešić. 

Upravni odjel za turizam

događaji, susreti 

kronika sdž 

17 

Primanje prigodom obilježavanja Dana 

međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 

Prigodom obilježavanja 15. siječnja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u dvorani 

Županijskog poglavarstva upriličeno je tradicionalno primanje za članove konzularnog zbora, vijeća 

nacionalnih manjina, te predstavnike i udruge nacionalnih manjina. 

Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader 

naglasio je kako je današnji datum najveći 

u povijesti Hrvatske. Istakao je kako je ovaj 

dan prigoda da se sjetimo svih branitelja 

koji su dali živote za svoju Domovinu. Ovo 

je prilika da se zahvalimo svim državama 

koje su priznale našu zemlju, i to upravo 

preko njihovih predstavnika u Hrvatskoj, 

kazao je župan te uputio apel prisutnim 

članovima konzularnog zbora da nas 

i dalje podržavaju na putu u Europsku 

uniju. 

Nacionalne manjine najveće su blago 

jedne države i upravo naš odnos prema 

nacionalnim manjinama određuje našu 

pripadnost Europskoj uniji, istakao je 

župan, čestitajući Novu godinu uz želju za 

daljnju još kvalitetniju suradnju. 

Dobrim željama pridružio se i predsjednik 

Županijske skupštine Živko Nenadić. "Ako 

narod nema državu malo se o njemu zna, 

ali isto tako ako je imaš a nije priznata, 

kao da je i nema“ Naglasio je kako su 

članovi Konzularnog zbora i predstavnici 

nacionalnih manjina dio države, pa tako 

pomažući Hrvatskoj preko svojih država, 

stvaraju bolji život i za sebe. 

U ime Konzularnog zbora svojim 

domaćinima čestitku i želje za daljnju 

suradnju uputila je doajen Konzularnog 

zbora Silvana Kondić. "Ovo je već 

sedamnaesti put da se sastajemo kako 

bi obilježili ovaj najznačajniji događaj 

u povijesti Hrvatske.“ Istakla je kako 

su u diplomatskim uspjesima i članovi 

Konzularnog zbora dali svoj doprinos, 

promovirajući Hrvatsku i njezine interese. 

Predstavio se i novi član konzularnog 

zbora vicekonzul Republike Italije 

Giuseppe de Luca, koji je tek tri mjeseca 

na ovoj dužnosti, ali kako je istakao u tom 

kratkom vremenu susreo se sa našom 

administracijom, te je vrlo zadovoljan 

načinom na koji radi. Predsjednici 

Židovske općine u Splitu Ani Lebl ovo je 

također prvi prijem u Županiji. Kazala je 

kako će članovi židovske općine kao i do 

sada biti aktivni u životu grada. 

Primanju su bili nazočni zamjenici 

župana Anđelka Vuković i Luka Brčić, 

te potpredsjednik Županijske skupštine 

Venko Ćurlin. 

Ana-Marija Škorić

18 kronika sdž događaji, susreti 

Župan primio veleposlanika Republike Poljske 

Dana 10. prosinca 2008. godine 

župan Splitsko-dalmatinske županije 

Ante Sanader primio je veleposlanika 

Republike Poljske Njegovu Ekselenciju 

Wieslava Tarka. 

Ovo je bio prvi službeni posjet poljskog 

veleposlanika Splitsko-dalmatinskoj 

županiji i prigoda za razgovor o 

gospodarskim, kulturnim i drugim 

mogućnostima suradnje naše Županije 

i potencijalnih partner-regija u Poljskoj. 

Na zadovoljstvo domaćina veleposlanik 

je posebno, između ostalog, istakao 

stalni rast broja poljskih turista u 

Splitsko-dalmatinskoj županiji. Župan 

Sanader pozvao je i podsjetio poljske 

kolege i gospodarstvenike na brojne 

mogućnosti ulaganja u našu Županiju. 

Uz župana primanju su bili nazočni: 

Božo Sinčić, v.d. pročelnika Upravnog 

odjela za gospodarstvo, razvitak i 

obnovu i savjetnik za obranu Damir 

Gabrić. U pratnji veleposlanika bili 

su vojni izaslanik, brigadir Krzysztof 

Kaliszewski, savjetnik Konzularnog 

odjela Jacek Doliwa i savjetnik 

Ekonomskog odjela Wojciech Kramar. 

Veleposlanik Tarka je istaknuo kako 

Poljska snažno podržava Hrvatsku 

na njezinom putu ka punopravnom 

članstvu u Europskoj uniji. Istoga dana 

u večernjim satima poljski veleposlanik 

je u Kinoteci Zlatna vrata svečano 

otvorio ciklus poljskih filmova snimljenih 

prema književnim klasicima. 


"Fotoreporteri bez granica“ 

Župan Ante Sanader primio 

je 15. prosinca 2008. 

članove humanitarne udruge 

“Fotoreporteri bez 

granica". 

Humanitarna udruga “Fotoreporteri 

bez granica" donijela 

je veliku radost u ove 

predblagdanske dane čak 

na nekoliko adresa. Akcija 

pod nazivom “Kad se male 

ruke slože" u koju su, osim 

fotoreportera pod vodstvom 

predsjednika udruge Vladimira 

Dugandžića, bili 

uključeni i pjevač Đoni 

Gitara te poznati splitski 

sportaši razveselila je 

mnoge - od najmanjih do 

najstarijih. 

Svojom pjesmom i prigodnim 

darovima razveselili su tako 

najmlađe iz Dječjeg vrtića “Kremenko", 

štićenike Centra za odgoj i obrazovanje 

“Slava Raškaj", prvašiće Osnovne škole 

“Manuš", 93-godišnju Milku Matošić i 

na kraju župana Antu Sanadera. 

Najviše osmijeha na dječja lica 

izmamili su trener Hajduka Ante Miše, 

nogometaš Drago Gabrić, rukometaši 

Marko Bužančić i Goran Čarapina, 

odbojkašica Jelena Balić i mlada 

vaterpolistica Dina Marović. Dječjoj 

sreći nije bilo kraja kada su ugledali 

svoje sportske idole i s njima zapjevali 

svoje najdraže pjesme. Župan Ante 

Sanader donirao je u ime Županije 

Udruzi fotoreportera 20 tisuća kuna, a 

oni će ih, pak, proslijediti onima kojima 

je najpotrebnija, te je obećao da će 

im biti na raspolaganju tijekom cijele 

godine, a ne samo u vrijeme blagdana. 

Ana-Marija Škorić


kronika sdž 

19 

Županijski i gradski čelnici izmijenili 

blagdanske čestitke 

Dana 23. prosinca 2008. župan Ante 

Sanader, predsjednik Županijske 

skupštine Živko Nenadić i zamjenica 

župana Anđelka Vuković prigodom 

nadolazećeg Božića i Nove godine 

primili su izaslanstvo Grada Splita u 

sastavu: Ivan Kuret, gradonačelnik, 

Ante Kriletić, predsjednik Gradskog 

vijeća, Božidar Čapalija i mr. Jozo 

Balić, zamjenici gradonačelnika. 

Susret županijskih i gradskih čelnika 

bio je odlična prigoda za osvrt na 

ostvarene rezultate u protekloj godini. 

Župan Sanader i gradonačelnik 

Kuret istakli su izvrsnu suradnju 

Županije i Grada. Predsjednik 

Nenadić istakao je značaj Splita 

kao sjedišta Županije i grada s oko 

polovice njenih stanovnika: “Županija 

i Grad neodvojiva su cjelina i njihova 

suradnja ne smije biti drugačija nego 

izvrsna". 


Prigodom blagdana župan i njegovi zamjenici već 

tradicionalno posjetili centre, domove i udruge 


Zamjenik župana Luka Brčić posjetio 

je Županijsku udrugu slijepih Split, 

Udrugu za inkluziju “Lastavice", te 

Centar za autizam - Podružnicu Split. 

Posjetio je Dom za starije i nemoćne 

osobe Lovret, Caritas Župe Gospe 

Sinjske i Centar za rehabilitaciju fra 

Ante Sekelez u Vrlici. 

Zamjenik župana Luka Brčić posjetio 

je Dom za psihički bolesne odrasle 

osobe "Trogir“. Tom prigodom 

upriličeno je otvaranje sanitarnog 

čvora s kupaonicom za polupokretne 

i nepokretne štićenike, obnovljenog 

donacijom Splitsko-dalmatinske 

županije. 

Zamjenici župana Luka Brčić 

i Anđelka Vuković posjetili 

su Specijalni centar za odgoj i 

obrazovanje "Juraj Bonači“, Zavod 

za rehabilitaciju "Samaritanac“ i 

Klub roditelja osoba s mentalnom 

retardacijom "Zvono“. 

Župan i zamjenik župana posjetili su 

Društvo multiple skleroze u Splitu. 

Posjećen je Centar za odgoj i 

obrazovanje "Slava Raškaj“ i Centar 

"Halo za pomoć“. 

S posebnim zanimanjem upoznao se 

još jednom s radom ovih ustanova, 

obišao korisnike, radionice i druge 

prostore u kojima žive i djeluju. 

Upoznao se i sa djelovanjem ustanove 

Dom za starije i nemoćne 

osobe Makarska, te je u dobrom 

predblagdanskom društvu te uz 

zvuke harmonike zaželio svim 

korisnicima i djelatnicima Doma 

i njihovim obiteljima sretne 

blagdane. 

Prigodom posjete ovim ustanovama 

u blagdanskom duhu darivanja 

najpotrebnijih župan i njegovi 

zamjenici svim ravnateljima i 

voditeljima ustanova uručili su 

prigodnu financijsku pomoć u iznosu 

od 10.000,00 kn. 

Pripremila: Ana-Marija Škorić


Nagrađeni učenici na primanju 

Dana 17. prosinca 2008., na primanju 

organiziranom za učenike, nastavnike 

i ravnatelje Osnovnih škola, zamjenica 

župana Anđelka Vuković uručila je 

zahvalnice i pehare najboljima u 

ovogodišnjoj akciji prikupljana starog 

papira. 

U veselom i vedrom raspoloženju djeca 

su pokazala znanje i brigu za okoliš, 

a neki od njih i ranije su primili isto 

priznanje što je dokaz sustavnog rada 

njihovih učitelja i ravnatelja škola. 

Zamjenica župana zahvalila se djeci na 

njihovom trudu te ih pozvala da i kada 

odrastu nastave brinuti o okolišu. 

Predstavnik Unijapapira d.o.o Zagreb, 

priopćio je kako je u ovoj akciji 

sudjelovalo 38 škola i prikupljene su 

sto dvadeset i četiri tone starog papira. 

Naj škole su OŠ " Gradac“, "Pučišća“ 

i " Vladimir Nazor“. 

Naj razredi su iz OŠ "Gradac“, 

"Jesenice“ i "Vrgorac“, a naj učenici su iz 

Osnovne škole “Mejaši", učenica Karla 

Pinjić koja je zauzela prvo mjesto, te 

iz OŠ "Jesenice“ učenik Nikola Šarolić 

koji je zauzeo drugo mjesto. 

Dana 19. prosinca 2009. župan Ante 

Sanader primio je učenike osnovnih 

i srednjih škola, osvajače prvog, 

drugog i trećeg mjesta na državnim 

natjecanjima te njihove mentore i 

ravnatelje škola. 

Pozdravljajući nazočne učenike, 

profesore i ravnatelje, župan je 

istaknuo kako je svrha ovog susreta 

potaknuti učenike i nastavnike na 

daljnje uspješne rezultate. 

Na primanju su bili učenici koji su ove 

godine osvojili državne nagrade (njih 

23-oje), te je naglašeno kako ovo 

nije stalna stipendija prisutnima, već 

novčana nagrada za jednogodišnje 

razdoblje. 

Ujedno to može biti poticaj istim, ali i 

drugim učenicima da izbore pobjedu na 

državnim natjecanjima slijedeće godine. 

U nedavno izglasanom Županijskom


u Splitsko-dalmatinskoj županiji 

kronika sdž 

21 

proračunu za 2009. godinu u tu su svrhu 

osigurana sredstva. Županija će uvažiti 

svaku konstruktivnu inicijativu, stoga 

je predloženo da se održi sastanak s 

ravnateljima škola i zajednički dogovore 

kriteriji po kojima će se vrednovati 

rezultati i dijeliti novčane nagrade 

najboljima. 

Župan je kao zajednički cilj naveo i 

želju da ne budemo samo najveća 

već i najbolja županija, sredina koja će 

poticati i nagrađivati rad uložen u znanje 

i znanost. 

Učenici i mentori zahvalili su se 

na novčanim nagradama Splitskodalmatinske 

županije i potvrdili svoju 

motivaciju za pobjeđivanjem na 

budućim natjecanjima. 

Evo imena najboljih: Marko Jerčić, Ilijan 

Kotarac 1. mjesto fizika, Jakša Markotić 

1. mjesto logika, Igor Boban 1. mjesto 

matematika svi iz III. gimnazije Split. 

Ivana Rajčić 1. mjesto hrvatski, V 

gimnazija Split, Parat Antonija 1. mjesto 

francuski, Turističko-ugostiteljska škola 

Split, Ante Dagelić 1. mjesto matematika, 

Elektrotehnička škola Split. Slijede 2. 

mjesta osvojena iz hrvatskog jezika: 

Marija Todorić gimnazija dr. M. Ujevića 

Imotski, Diana Jurić V gimnazija Split, 

Nataša Drča IV gimnazija Split i Andrea 

Jović Osnovna škola Sklaice Split. Toni 

Portolan III gimnazija Split osvojio je 

2.mjesto iz kemije, a Emil Fabijanac II 

gimnazija Split i Mirko Čukušić Grad. 

grafička i obrtna škola Split, osvojili su 2. 

mjesto iz predmeta engleski. 

Iz fizike 2. mjesto osvojili su: Zvonimir 

Boban i Pio Tutić, Osnovna škola Dobri 

Split. Marija Kalebota osvojila je 2. mjesto 

iz predmeta engleski, a učenica je 

Osnovna škole Marjan. Osvajači trećeg 

mjesta su: Luka Štambuk III gimnazija 

Split i Zvonimir Šegvić Osnovna 

škola Kman-Kocunar Split -fizika, 

Kristina Mađor Turističko-ugostiteljska 

škola Split- francuski, Bernard Dukić 

Nadbiskupijska klasična gimnazija 

Split i Hrvoje Balić IV gimnazija Split – 

povijest, te Mavro Božičević Osnovna 

škola Spinut Split – engleski. 

Da se podsjetimo. U organizaciji 

Ministarstva znanosti, obrazovanja 

i športa održavaju se svake godine 

natjecanja u znanjima i vještinama 

učenika osnovnih i srednjih škola u 

Republici Hrvatskoj. Natjecanja se 

provode u pravilu na tri razine: školska, 

županijska i državna. 

Od samog početka provođenja 

navedenih natjecanja, od 1994. godine, 

učenici osnovnih i srednjih škola naše 

županije postizali su dobar uspjeh na 

državnim natjecanjima. 

Od ukupnog broja učenika naše 

županije koji se kvalificiraju na 

državna natjecanja očekivani uspjeh 

u postizanju najboljih rezultata (1.-3. 

mjesto) je 9%. Postignuti rezultati 

povećavaju ovaj očekivani prosjek, tako 

da naši učenici osvajaju 14% državnih 

diploma u RH. Splitsko-dalmatinska 

županija iz sredstava županijskog 

proračuna dodjeljuje novčane nagrade 

najuspješnijim učenicima osnovnih i 

srednjih škola u Županiji. 

Pravo na novčanu nagradu ostvaruju 

učenici koji na državnim natjecanjima 

osvoje I., II. i III. mjesto iz predmeta: 

hrvatski jezik, klasični jezici, 

matematika, fizika, kemija, biologija, 

geografija, povijest, računarstvo, logika 

i filozofija. Visina mjesečne novčane 

nagrade iznosi: I. mjesto 500,00 kn 

neto, II. mjesto 400,00 kn neto, III. 

mjesto 300,00 kn neto. 

Primanju su nazočili zamjenik župana 

Luka Brčić, pročelnik Upravnog odjela 

za prosvjetu, kulturu i šport Zdravko 

Omrčen i pomoćnik pročelnika mr. 

Zvonko Marić. 

Pripremile: 

Lucija Jerković i Ana-Marija Škorić


POVIJESNA POSTROJBA "KLIŠKI 

Županiju su posjetili uskoci sa načelnikom općine Markom Galićem, 

Povijesna postrojba Kliški uskoci već 

duže vremena surađuje sa Hrvatskom 

ratnom mornaricom sudjelujući u 

svim protokolarnim događanjima i 

svečanostima. Kroz povijest, hrvati 

su ratovali na moru, ali pod tuđim 

zastavama. Kliški uskoci jedina su 

postrojba koja je ratovala samostalno 

na moru kao hrvatska postrojba. 

Od tuda proizlazi i ova suradnja. 

Zapovjednik povijesne postrojbe Kliških 

uskoka Damir Žura podsjetio je i na 

suradnju sa Senjanima te na inicijativu 

da zajedno sa Senjskim uskocima 

postanu službene povijesne postrojbe 

HRM-a, a time i NATO-a, te da kliška i 

senjska tvrđava posluže za sastajanje 

povijesnih postrojbi članica NATO-a. I 

sada se kliška tvrđava koristi, no tek 

za zbirku uskočkog oružja i odora. 

Kako je kazao gradonačelnik Senja, 

u tijeku je izrada odora, a očekuje se 

i potpisivanje protokolarne suradnje 

između ovih povijesnih postrojbi jer je 

ovo prigoda da se dosadašnja suradnja 

digne na višu razinu. 

"Kliška tvrđava mora biti naš mali 

oltar domovine“ kazao je župan Ante 

Sanader. Stvaranje brenda Kliških 

uskoka značajno je za turističku 

ponudu Klisa i Županije. Potrebno je 

izraditi financijski plan i projekt uređenja 

tvrđave, te s tim ići do konačne obnove. 

Župan je podupro ovaj projekt, te kazao 

kako će Županija pomoći u njegovoj 

realizaciji. 

Primanju su bili nazočni Sreten 

Mihovilović član Kliških uskoka, 

Ivan Čapkun predsjednik Općinskog 

vijeća Općine Klis, Mate Pisac član 

Poglavarstva Općine Klis, Milan 

Kurtović pročelnik Upravnog odjela 

Općine Klis, pukovnik Vlatko Bandalo 

načelnik Ureda zapovjednika HRM, 

poručnik bojnog broda Sretan Pleština 

iz HRM-a, te Andrija Jakelić, slikar. 

Uz zvuk dipli i bubnja, Kliški uskoci 

u izvornim uskočkim odorama, s 

kuburama, jataganima i čakanima za 

pojasevima, iste večeri na blagdan 

Gospe Kandelore krenuli su u svečani 

mimohod splitskim ulicama. Klišani već 

tradicionalno hodočaste do svetišta 

Gospe Uskočke na Dobriću. Povijesna 

postrojba Kliških uskoka treću godinu 

za redom Splićanima, koji se zateknu u 

Ulici Kralja Tomislava, Marmontovoj, Rivi 

ili Voćnom trgu, priušte nesvakidašnji 

doživljaj. Kliški uskoci su se u svetištu 

poklonili slici Bogorodice s djetetom, 

koju su 2. veljače 1573. godine uskoci 

ponijeli sa sobom povlačeći se pred 

Turcima prema Senju. Tada su sliku, 

za koju predaja kaže kako su je u Klis 

donijeli hrvatski prebjezi iz Bosne, 

sakrili u splitskom svetištu, gdje se i 

danas nalazi.


USKOCI“ U POSJETU ŽUPANIJI 

te čelnim ljudima Općine Klis i senjski gradonačelnik Darko Nekić 

kronika sdž 

23 

i još jedna crvena kabanica. Kako svi 

ovi ljudi puše, to uvijek imaju malu 

zemljanu crvenu lulu zataknutu u 

košulju na šiji, a na ramenu sjekiricu 

(čakan), a rijetko su bez prstena na 

ruci. 

Ideja o osnivanju udruge i povijesne 

postrojbe među Klišanima javila 

iz više razloga — iz želja da se 

revitalizira kulturna baština, te time 

stvore preduvjeti za turistički uzlet 

Klisa, ali i kako bi se socijalizirali 

dragovoljci Domovinskog rata. Naime, 

udrugu osim povjesničara, umjetnika 

i kolekcionara uglavnom čine bivši 

pripadnici legendarne Četvrte 

gardijske brigade HV-a. 

Na temelju relevantne literature, 

likovnih prikaza i muzejske građe, 

stručni djelatnici Etnografskog muzeja 

u Splitu i članovi naše Udruge izradili su 

idejnu podlogu i prijedlog za izvedbu i 

izradu dva različita tipa uskočke odore 

prilagođene suvremenom konceptu i 

namjeni Udruge. 

Uskoci imaju nošnju koja se podudara 

s onom Dalmatinaca u donjoj 

Dalmaciji. Muškarac, oženjen ili 

momak, nosi crvenu kapicu od sukna, 

kosu spletenu u pletenice i punu bradu 

; vrat i prsa slobodna. Košulja (rubača) 

je na širokim rukavima koji su na rubu 

i na šavovima na ramenu zajedno 

s ovratnikom i otvorom sprijeda na 

prsima izvezeni sa crvenim i modrim 

turskim koncem (sc. pamukom), na toj 

(sc. košulji) je ugarski prsluk (lajbec) 

s dvostrukim redom puceta, opšiven 

s crvenim uzicama i petljama. Oko 

struka je trostruki husarski pojas 

izrađen od crvenih struka, u koji je 

utaknut handžar i kubura. Duge 

nogavice (hlače) od plavog sukna s 

donjim gaćama, zatim umjesto čarapa 

nazuvci i opanci ili spletena obuća. 

Zimi preko svega gornji kaput (halja) 

Nasuprot tomu, rekonstrukcija časničke 

odore vojvode temelji se na 

opisima i likovnim prikazima 16. st. 

te više pripada kategoriji "povijesnih 

kostima“ ekskluzivno vezanih uz 

određeni povijesni lik ili osobu, vrlo 

rijetko sačuvanih u materijalnoj građi. 

Identitet ove odore izlazi iz uobičajenih 

tradicijskih okvira kulture odijevanja 

domicilne sredine, pa u svojoj strukturi 

(materijalima i kroju) ističe stilske 

konture zapadnoeuropskog odijevanja 

visokog društva. 

Odora uskočkog časnika se sastoji od 

košulje koja je od tanjeg lanenog platna, 

kazak-haljetak od fine crvene čoje, 

seže do koljena i kopča se jednorednim 

metalnim dugmadima sredinom prsiju, 

jačerma-od baršuna s aplikacijama od 

srmene trake i srebrnim filigramskim 

dugmadima, hlače tipa "benevreka“ 

od modrog sukna, čarape pletene od 

bijele domače vune, opanci pripletaši, 

pojas levantinski tip istkan svilom, 

kabanica- s kukuljicom i rukavima od 

domaćeg "mrkog“ sukna ili fine crvene 

čoje, kapa- tip s ravnim tjemenom od 

crvenog sukna i prevrnutim, krznenim 

obodom i orlovim ili sokolovim perom 

na čelu. 

Oružje uskočkog časnika je sablja 

"karabela“ , puška i kubura.


Uručeni ključevi stanova hrvatskim vojnim 

invalidima u Rudinama 

Potpredsjednica Vlade Republike 

Hrvatske i ministrica branitelja Jadranka 

Kosor 16. prosinca 2008. na području 

Rudina u Kaštelima svečano je uručila 

ključeve i rješenja za useljenje u 90 

stanova hrvatskih ratnih vojnih invalida 

Domovinskog rata i članovima obitelji 

smrtno stradalih hrvatskih branitelja. 

Ovo je najveći projekt stambenog 

zbrinjavanja braniteljske populacije u 

Republici Hrvatskoj u posljednjih pet 

godina, a cjelokupna investicija je teška 

gotovo sto milijuna kuna. Stambene 

jedinice su izgrađene na površini od 

6000 četvornih metara. 

Tom prigodom ministrica Kosor izrazila 

je zadovoljstvo što su branitelji s 

područja Kaštela dočekali useljenje 

u svoje stanove koje su godinama 

iščekivali. Isto tako dodala je kako 

unatoč nadolazećoj krizi sve investicije 

Ministarstva branitelja idu dalje bez 

ikakva zastoja. 

Svečanosti su uz obitelji branitelja 

bili nazočni i Luka Brčić, zamjenik 

Splitsko-dalmatinskog župana, Ivan 

Udovičić, gradonačelnik Kaštela, te 

brojni drugi uzvanici. 

Hrvoje Znaor prvak Europe u jujitsu katama 


Hrvoja Znaora aktualnog europskog 

prvaka i jednako uspješnog trenera 

Uragana i Jujitsu Cro Teama, primio 

je 20. prosinca 2008. zamjenik 

župana Luka Brčić. Čestitao mu je 

na ostvarenim športskim rezultatima 

na nedavno održanom Prvenstvu 

Europe u Njemačkoj gdje su naši 

borci osvojili 5 medalja. Hrvatska je 

sa osvojenim zlatom, srebrom i tri 

bronce zauzela visoko treće mjesto 

po broju osvojenih medalja na 

turniru. 

Turnir je prema broju sudionika 

bio najmasovniji do sada, a u jakoj 

konkurenciji naši borci su opravdali 

očekivanja i najave. 

Hrvoje Znaor, naš najtrofejniji borac i 

trener, zajedno s Pavom Hazdovcem 

osvojio je zlatnu medalju u jujitsu 

katama pobijedivši u neizvjesnom 

finalu, s razlikom od jednog boda, 

višestruke osvajače europskih i 

svjetskih prvenstava, Vujašina i 

Bjelajca iz Srbije. 

Ovom pobjedom hrvatski 

reprezentativci su uspjeli osvojiti i 

jedini preostali europski trofej koji im 

je nedostajao u jujitsu. Hrvoje je ovim 

naslovom ujedinio titule kao europski 

prvak u kumiteu (2007. godine) i sad 

u katama, te tako postao jedini borac 

koji je osvojio oba naslova. 

U borbu za medalje ušli su i Ivan 

Tomić, te Marko Koljanin, koji su u 

kategoriji do 78 kilograma, osvojili 

brončane medalje. Petar Jaman je 

uspio ponoviti njihov uspjeh. 

Zamjenik Brčić je pokazao veliki 

interes i zadovoljstvo ostvarenim 

rezultatima i uspjesima do sada, te je 

najavio podršku za buduće aktivnosti. 

Ujedno je čestitao za priznanja koja 

je dobio Jujitsu Cro Team: “Športski 

rezultat godine" i “Nagrada za iznimna 

životna i športska ostvarenja", a koja 

dodjeljuje Glavni odbor svjetske 

organizacije borilačkih vještina 

(MAIF-a), te Europski budo saveza 

(EBC-a). Znaor je dobio i zlatnu 

plaketu za iznimna športska životna 

ostvarenja - dvostruki prvak Europe 

- kao trener osvajač svih europskih 

i svjetskih kolajni, te razna priznanja 

zbog primjene športa u društvenim 

svrhama, točnije u radu s osobama 

s poteškoćama u razvoju. 

Pripremila: Ana-Marija Škorić


kronika sdž 

25 

Održana 2. sjednica Odbora za sigurnost 


Sjednicom održanoj 23. prosinca 

2008. predsjedavao je župan i 

predsjednik Odbora Ante Sanader. 

Na sjednici je prihvaćena Odluka 

o osnivanju i imenovanju radnih 

tijela Odbora za sigurnost: Radno 

tijelo za suzbijanje nasilja u obitelji, 

delikvencije djece i mladeži, Radno 

tijelo za suzbijanje zlouporabe 

sredstava i ovisnosti, Radno tijelo 

za sigurnost u prometu, Radno 

tijelo za suzbijanje nasilja u urbanim 

sredinama, javnim objektima i kršenje 

reda i mira. Radna tijela osnivaju se 

radi promicanja i usklađivanja sustava 

prevencije i sigurnosti zajednice. 

Prihvaćen je program rada Odbora čija 

svrha je poduzimanje i predlaganje 

odgovarajućih preventivnih mjera na 

razini Splitsko-dalmatinske županije 

sa ciljem ostvarivanja veće sigurnosti 

građana i imovine smanjivanjem 

kriminaliteta i održavanjem javnog 

reda i mira. 


Uručene diplome polaznicima 

naprednog tečaja informatike 

U prostorijama Područne službe Split, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 28. siječnja 2009. uručene 

diplome polaznicima informatičkog tečaja. 

Program cijeloživotnog učenja provodi 

se u okviru lokalnog partnerstva. 

Pročelnik Područne službe Split 

Miroslav Delić, kazao je kako je ovo 

jedan od deset tečajeva koji se provode 

zajedničkim sredstvima jedinica 

lokalne i regionalne samouprave i 

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 

Tako je za ovaj tečaj za 22 polaznika 

Županija izdvojila 40.3000 kuna, dok 

je Hrvatski zavod za zapošljavanje 

snosio troškove novčane pomoći 

i putne troškove. Polaznici su 

uspješno završili napredni tečaj iz 

programa Microsoft, Excel i Acces 

koji se provodio tijekom mjeseca 

prosinca 2008. godine. 

Pročelnik Delić istakao je kako je 

informatičko obrazovanje vrlo bitno pri 

zapošljavanju, obzirom da poslodavci 

sve više inzistiraju na informatičkim 

vještinama. 

Podaci govore da su polaznici 

prošlogodišnjeg tečaja danas većinom 

zaposleni, što dokazuje svrhovitost 

ovakvih projekata. Zahvalio se 

polaznicima tečaja na motiviranosti, 

te Županiji na pomoći za ostvarenje 

tečaja. 

Ispred Županije dodjeli diploma nazočio 

je Mate Franetović, iz Upravnog Odjela 

za gospodarstvo, razvitak i obnovu 

Splitsko-dalmatinske županije. Istakao 

je kako su informatičke vještine, osim 

zbog lakšeg pronalaženja posla, 

neophodno i zbog samog čovjeka, te 

se nada kako će im diplome otvoriti 

vrata za buduće radno mjesto. 

U ime Županije čestitao je polaznicima, 

te istakao kako će ovaj projekt ići i 

iduće godine. 

Ana-Marija Škorić

26 kronika sdž gradovi SDŽ 

NAZIVI GRADOVA SPLITSK 

Ljudi imaju imena, a naselja (gradovi, sela, zaseoci) ima 

Kako je poznato Splitsko-dalmatinska županija ima 351 naselje (16 gradova, 335 sela, a u njih 

HVAR 

IMOTSKI 

Grčki su kolonisti s otoka Parosa 385. 

godine prije Krista osnovali naseobinu 

Faros (Pharos) na mjestu današnjeg 

Starog Grada, koja je imala status polisa 

(grad-država). Malo kasnije drugi se takav 

polis zvao Dim(os), koji je po svoj prilici 

bio na mjestu današnjega grada Hvara. 

Hvar se postupno uzdiže i postaje upravno 

središte komune (prvi se put spominje kao 

communitas Pharae 1146. godine), koja je 

obuhvaćala otoke Hvar i Vis. Godine pak 

1205. u dokumentima se spominje naselje 

Civitas Vetus (Stari Grad), jer se na drugoj 

strani otoka na mjestu današnjeg grada 

Hvara razvio Civitas Novus (Novi Grad). 

U venecijanskim pak dokumentima naselje 

i otok Hvar zabilježeni su kao: Liesena (11. 

stoljeće), Liesna i Lesina (1358. godine). 

Naziv Hvar pojavljuje se u 15. stoljeću, a 

etnik Hvaranin u 16. stoljeću, dok je ženski 

rod glasi Hvarka i Forka. Naime, hrvatski 

jezik kao i ostali slavenski jezici nisu u 

svojem fonemskom ishodištu imali glas "f", 

pa je taj glas zamijenjen u nazivu Far(os) 

odnosno Phar(us) suglasničkim skupom 

"hv" (Far = Hvar). 

Imotski je nazvan po starohrvatskoj 

župi Imoti, o kojoj prvi spomen potječe 

iz 949. godine, kada je zabilježena u 

djelu bizantskog cara i povjesničara 

Konstantina Porfirogeneta (905-959) 

“De administrando imperio". Upravo u 

njemu je upisana “zoupania ta Emota," a 

kako se starogrčka eta (e) u bizantskonovogrčkom 

čita kao “i," onda samo 

može biti riječ o Imoti. 

Naziv Imotski nastao od latinskog “in 

monte" (in = prijedlog sa značenjem “na" 

i “u"; mons, montis, m. = brdo, planina), 

što znači “na brdu." Ispred “in monte," 

čineći s njom cjelinu, stajala i još jedna 

riječ: možda arx (latinski arx, = tvrđava, 

kula, utvrđeni grad) ili možda oppidum 

(latinski oppidum, = grad, varoš, utvrda). 

Dakako, arx in monte ili oppidum in 

monte znači tvrđava na brdu ili grad na 

brdu, što posve odgovara i položaju i 

smještaju grada Imotskog.

gradovi SDŽ 

kronika sdž 

27 

O-DALMATINSKE ŽUPANIJE 

Piše: Ante Ivanković 

ju nazive po kojima ih prepoznajemo i razlikujemo od drugih. 

39 smještena su i općinska središta). O nazivima svakog od 16 gradova ponaosob abecednim redom: 

KAŠTELA 

Sedam gotovo stopljenih 

gradova u administrativnoteritorijalnom 

pogledu čine 

Grad Kaštela sa sjedištem u 

Kaštel Sućurcu. Od zapadu 

prema istoku nižu se: Kaštel 

Štafilić, Kaštel Novi i Kaštel 

Stari (skupa ih zovu i Donja 

Kaštela), te Kaštel Lukšić, 

Kaštel Kambelovac, Kaštel 

Gomilica i Kaštel Sućurac (skupni naziv Gornja 

Kaštela). 

Imenica kaštel s jezičnog motrišta je naša 

prilagođenica latinskog castellum, a što je 

umanjenica imenice castrum sa značenjem 

utvrda. Ustvari kaštel je tlocrtno pravilna utvrda 

koja se koristila za obranu od neprijatelja ali i za 

stanovanje. 

Po graditeljicama, opaticama benediktinkama, 

utvrda je na prostoru današnjeg Kaštela Gomilica 

najprije nazvana Opatičin ili Opatijski kaštel 

(Castel Abatissa ili Abbadess). Narod ga je zvao 

Kaštilac, a prema mjestu gdje izgrađen, na maloj 

gomili, prozvan je Kaštel Gomilica. 

Kaštel Kambelovac nazvan je po plemićkoj 

obitelji Cambi, koje je predstavnik trgovac Franjo 

Cambi početkom 15. stoljeća doselio iz Firenze 

u Split, gdje mu splitska komuna dodijelila pravo 

građanstva. 

Kaštel što ga je sagradio trogirski plemić Koriolan 

Cippiko (1425-1494) nazvan je Castel vecchio 

Cippico ili samo Castel vecchio (Kaštel Stari), 

dok je kaštel Pavla Cippica, izgrađen kasnije 

(1513-1518), nazvan Castelnuovo Cippico ili 

Castelnuovo (Kaštel Novi). 

Splitski nadbiskup Ivan Zanetti zbog opasnosti 

od Turaka utvrdio staru nadbiskupsku kulu u 

Dilatu (danas Kaštel Sućurca), sagrađenu 1329. 

godine, podignuvši pri tome kaštel i objekte za 

obranu sela Dilata.. Naziv Sućurac (Sveti Juraj) 

za nadbiskupov kaštel susreće se prvi put 1537. 

godine, kada je izvjesna Margarita Milinić de 

Castro Arciepiscopatus dicto Sussuraz prodala 

neke zemlje na području Peca. 

Trogirski plemić Stjepan Štafileo grčkog podrijetla 

(grčki stafile = grozd) zatražio je 1500. godine 

dopuštenje od trogirskog kneza za podizanje 

kaštela za zaštitu njegovih posjeda u Velom polju. 

Dodatnim zahvatima nasuo je dio mora oko svog 

kaštela i taj prostor ogradio s tri strane i ojačao s 

dvije kule. To je ustvari bilo i novo selo, gdje su se 

smjestili seljaci iz obližnjih Bijaća, a krajem 18. i 

početkom 19. stoljeća po obitelji Štafileo nazvano 

je Kaštel Štafilić. 

KOMIŽA 

Naziv Komiža prvi se put spominje 1146. 

godine, kada je mletački knez otoka 

Hvara Petar Zadranin darovao posjede u 

Vaccomezi benediktinskom samostanu na 

otoku Biševu. Godine pak 1527. Komiža 

je prvi put zabilježena kao selo (Villa 

Comisae). 

Što se pak tiče jezičnog postanja naziva 

Komiža, smatra se da dolazi od com Issa, 

što je doslovni prijevod pokraj Isse, kako 

je glasio antički naziv grada Visa, naselja 

mnogo starijeg od Komiže.


gradovi SDŽ 

MAKARSKA 

OMIŠ 

Naziv Makarska, koji je izveden od naziva 

naselja Makar, prvi je put zabilježen: 

- u travnju 1502. godine kad je kadija (sudac) 

iz Foče Muhamed sin Musin potpisao hudžet 

(sudska odluka) kojom se dopušta makarskim 

franjevcima popraviti crkvu. Redovnici su 

na poleđini dokumenta upisali: Hudžet od 

kadie fočanskog za Makarski (samostan) za 

građu; 

Što se tiče naziva grada, najprije recimo da se 

u rimskom razdoblju to naselje zvalo Oneum 

(Onaeum). Naziv Omiš mogao je nastati od 

starih slavenskih imenica holm odnosno hum sa 

značenjem "manja uzvisina; brdo, brijeg", jer se 

- splitski nadbiskup Bernard Zane (1503- 

1514) u jednom latinskom pismu obraća 

se franjevcima sa "fratribus in Macarsca et 

Zostrogh; 

- u travnju 1508. godine "redovnici crkve 

Svete Gospoje u selu Makarska u nahiji 

Primorje" dobivaju novi hudžet za popravak 

crkve. 

Dakle, selo Makar, smješteno ispod obronaka 

Biokove, ima na moru svoju tj. Makarsku 

luku; s vremenom će oznaka luka otpasti 

kao nepotrebna, a ostat će samo Makarska, 

današnji naziv grada. 

Makaranin Petar Kaer polazi od pretpostavke 

da su Makarsku utemeljili stari Feničani i 

dodaje da makar na starofeničkom znači 

trgovište a maqor izvor, vrelo. 

stari Omiš nalazio na brdu. Naime, zagovornici 

te pretpostavke tvrde da je holm (hum) hrvatska 

prilagođenica ilirsko-grčke kovanice Oneon 

odnosno Onaion, koja također znači mjesto na 

brijegu. Dakako, naselje se u srednjem vijeku 

spustilo s brijega, na današnju lokaciju pokraj 

mora. 

Današnji naziv Omiša izvodi se iz njegova 

srednjovjekovnog imena, koje je zabilježeno 

u više oblika: Olmisis (Almissis), Almisum 

(Almissa), Olmissum (Almissum).

gradovi SDŽ 

kronika sdž 

29 

SINJ 

solin 

Korijeni naziva Sinj su ilirskog podrijetla. Naime 

1938. godine pod bedemima sinjske tvrđave 

pronađen je ulomak kamenog žrtvenika s 

posvetom zaštitniku naselja iz I. stoljeća poslije 

Krista s nazivom Osinium, kako su ga nas na 

svom jeziku nazivali njegovi tadašnji stanovnici 

Iliri. 

Naziv grada Sinja u srednjovjekovnim ispravama 

pojavljuje u čak 25 oblika: Asinio, Frini, Syn, Zyn, 

Zym, Zuin, Signa, Segna, Sisin, Singh, Suigna, 

Szin, Szing, Sfin, Sfsin, Sfigia, Sfigna, Sfrigna, 

Fsignium, Fsyn, Fsin, Fsign, Wssin, Wzyn, 

Isfigna. 

Najpoznatiji hrvatski etimolog P. Skok tvrdi da 

bi se korijen naziva Vsinj mogao prepoznati 

u albanskom "vise", što je množina imenice 

muškog roda "mjesto". On također smatra da je 

"vise" u dalekom prasrodstvu s praslavenskim 

v6s6 od čega je nastalo "vas odnosno ves", 

stariji hrvatski naziv za mjesto stanovanja, za 

selo . 

Iako neki povjesničari početkom tog naselja 

smatraju prve godine IV. stoljeća prije Krista, 

ilirsko-dalmatsko naselje Salona spominje 

se prvi put 119. godine prije Krista, a na 

početku prvog stoljeća prije Krista u njemu je 

utemeljeno grčko-isejsko naselje. Prvobitno 

ilirsko i grčko naselje (urbs vetus) širi se pod 

rimskom vladavinom prema istoku (urbs nova 

orientalis) i zapadu (urbs nova occidentalis). 

To je i razlog da je singularni naziv Salona 

zamijenjen s pluralnim oblikom Salonae, 

-arum, f. 

A što se tiče naziva hrvatski je Solin nastao od 

latiniziranog naziva Salona, koji ima, korijen iz 

ilirskog jezika. Evo kako to objašnjava poznati 

hrvatski jezikoslovac R. Katičić: "Od latinskog 

Salona, u pučkom izgovoru Saluna… postaje 

Solyna. Taj je oblik uvršten u paradigmu 

praslavenske deklinacije kao genitiv jednine 

muškog roda. Temelji se to na sklopovima kao 

što su: od6 Solyna ili iz6 Solyna. Odatle je po 

zahtjevu paradigme nastao nominativ Solyn6 

i svi drugi pripadni padeži u toj deklinaciji. A 

zakonitom glasovnom mijenom po kojoj od 

praslavenskog postaje hrvatski dobiva se 

Solin, Solina i svi ostali padežni oblici tog 

imena." U "pretvorbi" Salone u Solin dogodilo 

se još nešto: od –al nastalo je –ol; doseljeni 

Hrvati zatečeno romansko sal, salis, f. posve 

su zbog glasovne sličnosti prihvatili kao svoju 

sol, gen. soli. 

Nastavlja se ...


GRADOVI 

Grad Split 

• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split 

• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253, 310-250 

• Faks: (+385 21) 310-254 

• E-mail: grad@split.hr 

• Web: http://www.split.hr 

Grad Hvar 

• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar 

• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 

• Faks: (+385 21) 718-096 

• Web: http://www.hvar.hr/gradhvar 

Grad Imotski 

• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski 

• Telefon: (+385 21) 841-125 

• Faks: (+385 21) 841-078 

• Web: http://www.imotski.hr 

Grad Kaštela 

• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac 

• Telefon: (+385 21) 224-122, 224-675 

• Faks: (+385 21) 224-201 

• E-mail: grad-kastela@st.htnet.hr 

• Web: http://www.kastela.hr 

Grad Komiža 

• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža 

• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 

• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 

• E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr 

• Web: http://www.kastela.hr 

Grad Makarska 

• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska 

• Telefon: (+385 21) 615-249 

• Faks: (+385 21) 612-046 

• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr 

• web: http://www.makarska.hr 

Grad Omiš 

• Adresa: Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš 

• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 

• Faks: (+385 21) 862-022 

• E-mail: omis02@grad-omis.htnet.hr 

• Web: http://www.omis.hr 

Grad Sinj 

• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj 

• Telefon: (+385 21) 821-144, 821-081 

• Faks: (+385 21) 826-591 

• E-mail: grad-sinj-gradska-uprava@st.htnet.hr 

• Web: http://www.sinj.hr 

Grad Solin 

• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin 

• Telefon: (+385 21) 211-144, 211-393 

• Faks: (+385 21) 211-120 

• E-mail: gradonacelnik@solin.hr 

• Web: http://www.solin.hr 

Grad Stari Grad 

• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad 

• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 

• Faks: (+385 21) 717-818 

• E-mail: grad@stari-grad.hr 

• Web: http://www.stari-grad.hr 

Grad Supetar 

• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar 

• Telefon: (+385 21) 756-710 

• Faks: (+385 21) 756-712 

• E-mail: info@gradsupetar.hr 

• Web: http://www.gradsupetar.hr 

Grad Trilj 

• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj 

• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 

• Faks: (+385 21) 831-198 

• E-mail: grad-trilj@st.t-com.hr 

Grad Trogir 

• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir 

• Telefon: (+385 21) 800-401 

• Faks: (+385 21) 800-408 

• E-mail: gradonacelnik@trogir.hr 

• Web: http://www.trogir.hr 

Grad Vis 

• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis 

• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 

• Faks: (+385 21) 711-063 

• E-mail: grad-vis@st.t-com.hr 

Grad Vrgorac 

• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac 

• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 

• Faks: (+385 21) 674-012 

• E-mail: grad-vrgorac@st.t-com.hr 

• Web: http://www.vrgorac.hr 

Grad Vrlika 

• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika 

• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 

• Faks: (+385 21) 827-222 

• E-mail: grad@vrlika.hr 

• Web: http://www.vrlika.hr 

OPĆINE 

INFO STRANICE SDŽ 

Općina Baška voda 

Sjedište: Baška Voda 

Adresa: Obala sv. Nikole 65 

Telefon: 021 620 244 

Fax: 021 620 244 

Web: http://www.baskavoda.hr 

Općina Bol 

Sjedište: Bol 

Adresa: Uz pjacu 2 

Telefon: 021 635 811; 635 114 

Fax:: 021 635 044 

E-mail: opcina-bol@st.htnet.hr 

Općina Brela 

Sjedište: Brela 

Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 

Telefon: 021 618 561; 618 330 

Fax: 021 618 331 

E-mail: opcina-brela@st.htnet.hr 

Općina Cista Provo 

Sjedište: Cista Provo 

Adresa: Cista Provo bb 

Telefon: 021 722 201; 722 103 

Fax: 021 670 218; 722 105 

E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr 

Web: http://www.opcina-cista-provo.hr 

Općina Dicmo 

Sjedište: Dicmo 

Adresa: Kraj bb 

Telefon: 021 837 937 

Fax: 021 837 466 

E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hr 

Općina Dugi Rat 

Sjedište: Dugi Rat 

Adresa: Poljička cesta 133 

Telefon: 021 734 900; 735 291 

Fax: 021 734 900 

E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr 

Web: http://www.dugirat.com 

Općina Dugopolje 

Sjedište: Dugopolje 

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 

Telefon: 021 668 290; 668 280 

Fax: 021 668 286 

E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr 

Web: http://www.dugopolje.hr 

Općina Gradac 

Sjedište: Gradac 

Adresa: Stjepana Radića 3 

Telefon: 021 697 601 

Fax: 021 679 549 

E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hr 

Općina Hrvace 

Sjedište: Hrvace 

Adresa: Hrvace bb 

Telefon: 021 829 005; 829 186 

Fax: 023 829 700 

E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr 

Općina Jelsa 

Sjedište: Jelsa 

Adresa: Mala banda bb 

Telefon: 021 761 400; 761 548 

Fax: 021 761 549 

E-mail: opcina.jelsa@st.t-com.hr 

Web: http://www.jelsa.hr 

Općina Klis 

Sjedište: Klis 

Adresa: Megdan 68 

Telefon: 021 240 292; 240 445 

Fax: 021 240 292 

E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr 

Općina Lećevica 

Sjedište: Lećevica 

Adresa: 21 202 Lećevica 

Telefon: 021 250 099 

Fax: 021 250 099 

Općina Lokvičići 

Sjedište: Lokvičići 

Adresa: Lokvičići bb 

Telefon: 021 853 700 

Fax: 021 853 700 

E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hr 

Općina Lovreč 

Sjedište: Lovreč 

Adresa: Lovreč bb 

Telefon: 021 723 001 

Fax: 021 723 002 

E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr 

Web: http://www.lovrec.hr 

Općina Marina 

Sjedište: Marina 

Adresa: Ulica Ante Rudana 47 

Telefon: 021 889 524 

Fax: 021 889 524 

E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr 

Web: http://www.marina.hr 

Općina Milna 

Sjedište: Milna 

Adresa: Sridnja kala bb 

Telefon: 021 636 212; 636 122 

Fax: 021 636 122 

E-mail: milna@milna.hr 

Općina Muć 

Sjedište: Donji Muć 

Adresa: Donji Muć bb 

Telefon: 021 652 225; 652 237 

Fax: 021 652 214 

E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr 

Web: http://www.muc.hr 

Općina Nerežišća 

Sjedište: Nerežišća 

Adresa: Nerežišća bb 

Telefon: 021 637 300; 637 059 

Fax: 021 637 058 

E-mail: op-erezisca@st.t-com.hr 

Web: http://www.nerezisca.com 

Općina Okrug 

Sjedište: Okrug Gornji 

Adresa: Bana Jelačića 17 

Telefon: 021 886 358 

Fax: 021 887 477 

E-mail: opcina-okrug@st.htnet.hr 

Općina Otok 

Sjedište: Otok na Cetini 


Telefon: 021 834 503 

Fax: 021 835 088 

E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr 

Web: http://www.opcina-otok.hr 

Općina Podbablje 

Sjedište: Drum 

Adresa: Kamenmost 

Telefon: 021 848 064 

Fax: 021 848 064 

Općina Podgora 

Sjedište: Podgora 

Adresa: A. Kačić Miošić 2 

Telefon: 021 625 299 

Fax: 021 625 279 

E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr 

Web: http://www.podgora.hr 

Općina Podstrana 

Sjedište: Podstrana 


Telefon: 021 330 545; 330 477 

Fax: 021 330 271 

E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr 

Web: http://www.podstrana.hr 

Općina Postira 

Sjedište: Postira 

Adresa: Vrilo bb 

Telefon: 021 632 133 

Fax: 021 632 107 

E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr 

Općina Prgomet 

Sjedište: Prgomet 

Adresa: Prgomet bb 

Telefon: 021 797 790, 797 788 

Fax: 021 797 790 

E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr 

Općina Primorski Dolac 

Sjedište: Primorski Dolac 

Adresa: Primorski Dolac bb 

Telefon: 021 899 445 

Fax: 021 899 445 

E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr 

Općina Prožolac 

Sjedište: Proložac Donji 

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb 

Telefon: 021 846 158 

Fax: 021 845 158 

E-mail:mate.lasic@st.t-com.hr 

Web: http://www.prolozac.hr 

Općina Pučišća 

Sjedište: Pučišća 

Adresa: Trg svetog Jeronima bb 

Telefon: 021 633 205; 633 290 

Fax: 021 633 205 

E-mail: opcina@pucisca.hr 

Web: http://www.pucisca.hr 

Općina Runovići 

Sjedište: Runovići 

Adresa: Trg fra Mije Runovića bb 

Telefon: 021 849 507 

Fax: 021 849 508 

E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hr 

Web: http://www.runovici.hr 

Općina Seget 

Sjedište: Seget Donji 

Adresa: Trg hrvatskih vitezova Špiro Ševo Przelin 

Telefon: 021 880 037; 880 171 

Fax: 021 880 037 

E-mail: opcina.seget@inet.hr 

Općina Selca 

Sjedište: Selca 

Adresa: 21425 Selca 

Telefon: 021 622 663 

Fax: 021 622 019 

E-mail: 

Općina Sućuraj 

Sjedište: Sućuraj 

Adresa: Sućuraj bb 

Telefon: 021 773 229; 773 435 

Fax: 021 717 736 

E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr 

Općina Sutivan 

Sjedište: Sutivan 

Adresa: Sutivan bb 

Telefon: 021 638 366, 717 508 

Fax: 021 717 509 

E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hr 

Web: http://www.sutivan.hr 

Općina Šestanovac 

Sjedište: Šestanovac 

Adresa: Šestanovac bb 

Telefon: 021 721 006; 721 441 

Fax: 021 721 006 

E-mail: opcina@sestanovac.hr 

Web: http://www.sestanovac.com 

Općina Šolta 

Sjedište: Grohote 

Adresa: Podkuća 8 

Telefon: 021 654 150; 654 123; 718 078 

Fax: 021 654 130 

E-mail: opcina-solta@st.htnet.hr 

Općina Tučepi 

Sjedište: Tučepi 

Adresa: Kraj 39 A 

Telefon: 021 623 568 

Fax: 021 623 595 

E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hr 

Web: http://www.opcina.tucepi.hr 

Općina Zadrvarje 

Sjedište: Zadvarje 

Adresa: Zadvarje bb 

Telefon: 021 729 018 

Fax: 021 729 018 

E-mail: branko.krnic@st.t-com.hr 

Općina Zagvozd 

Sjedište: Zagvozd 

Adresa: Franje Tuđmana 65 

Telefon: 021 847 080; 670 172 

Fax: 021 847 080 

E-mail: opcina.zagvozd@st.htnet.hr 

Web: http://www.zagvozd.hr 

Općina Zmijavci 

Sjedište: Zmijavci 

Adresa: Zmijavci 

Telefon: 021 840 588, 840-177 

Fax: 021 840 177 

E-mail: opcinazm@inet.hr

kronika sdž 

31 

Splitsko-dalmatinska županija 

• Sjedište: Split 

• Adresa: Domovinskog rata 2 

• Telefon: 021 400 111 

• Fax: 021 345 164 

• E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr 

• Web stranica: http://www.dalmacija.hr 

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI 

I SLUŽBE 

Tajništvo Županije 

Tel: + 385 21 400 252 

Fax: + 385 21 400 087 

Adresa: Domovinskog rata 2/IV 

Upravni odjel za proračun i financije 

Tel: + 385 21 400 272 

Fax: + 385 21 400 071 

Adresa: Domovinskog rata 4/III 

Upravni odjel za poslove lokalne samouprave 

Tel: + 385 21 400 242 

Fax: + 385 21 400 085 


Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport 

Tel: + 385 21 400-222 

Fax: + 385 21 400-000 


Upravni odjel za zdravstvo i 

socijalnu skrb 

Tel: + 385 21 400-223 

Fax: + 385 21 400-000 


Upravni odjel za komunalne 

poslove i graditeljstvo 

Tel: + 385 21 400 292 

Fax: + 385 21 400 086 


Upravni odjel za zaštitu okoliša 

Tel: +385 21 407 672 

Fax: + 385 21 407 670 

Adresa: Bihaćka 1 

Upravni odjel za prostorno uređenje 

Tel: +385 21 407-603 

Fax: + 385 21 407 673 

Adresa: Bihaćka 1 

Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i 

obnovu 

Tel: +385 21 400 232 

Fax: +385 21 400 085 


Upravni odjel za turizam 

Tel: +385 21 400 092 

Fax: +385 21 400 224 

Adresa: Domovinskog rata 2/ 

pr. 

Upravni odjel za pomorstvo 

Tel: + 385 21 400 282 

Fax: + 385 21 400 153 

Adresa: Domovinskog rata 2/I 

Služba zajedničkih poslova 

Tel: +385 21 400 212 

Fax: + 385 21 400 166 


Služba unutarnje revizije 

Tel: + 385 21 400-299 


Služba za javnu nabavu 

Tel: +385 21 400 030 

Fax: + 385 21 400-166 

Adresa: Domovinskog rata 2/I

Kronika - Splitsko-dalmatinska Å¾upanija

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?