Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske
Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske
Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
enterprise europe<br />
info<br />
Posao u EU-u<br />
Prilika za najbolje<br />
Broj 69, 10. rujna 2012.<br />
Najmanje 280 hrvatskih građana bit će zaposleno u institucijama Europske unije sljedeće godine. Plaće u europskoj<br />
administraciji su za hrvatske pojmove visoke, odabir kandidata traje dugo, a pozitivan odgovor ne jamči posao<br />
Europski ured za odabir osoblja<br />
(EPSO), središnje tijelo Europske unije<br />
za zapošljavanje u europskim institucijama,<br />
najavilo je raspisivanje<br />
triju natječaja za zapošljavanje<br />
hrvatskih državljana u Bruxellesu i<br />
Luxembourgu ove jeseni.<br />
Želimo zaposliti najbolje i najbistrije ljude<br />
koje Hrvatska ima, kaže David Bearfield,<br />
direktor Europskog ureda za odabir<br />
osoblja. “Želimo ljude koji znaju raditi<br />
na više jezika, visokokvalificirane u poslu<br />
koji rade, čvrste i motivirane, koji<br />
žele učiti i napredovati tijekom karijere<br />
u institucijama gdje će se suočavati<br />
s mnogim izazovima”, istaknuo je.<br />
Nacrt proračuna EU-a za 2013.<br />
predviđa zapošljavanje 280 hrvatskih<br />
državljana u institucijama<br />
EU-a. Taj se broj odnosi<br />
isključivo na zapošljavanje<br />
prema nacionalnom<br />
ključu,<br />
što znači da<br />
hrvatski građani<br />
po pristupanju<br />
mogu sudjelovati<br />
i na<br />
svim ostalim<br />
natječajima za<br />
zapošljavanje<br />
otvorenim i ostalim građanima EU-a na<br />
kojima se ne primjenjuju ograničenja<br />
po pitanju nacionalnosti.<br />
EPSO će 13. rujna raspisati natječaj<br />
za službenike, a na rezervni popis ući<br />
može 126 kandidata. Riječ je o službeničkim<br />
radnim mjestima na početnoj<br />
razini za osobe s fakultetskom diplomom<br />
u područjima kao što su europska<br />
javna uprava, pravo, revizija, ekonomija<br />
i financije. Administratori na toj razini<br />
obavljaju tri glavne vrste poslova: oblikovanje<br />
politike, operativna provedba i<br />
upravljanje resursima. Za njih je potrebno<br />
poznavanje engleskog, francuskog<br />
ili njemačkog jezika,<br />
a profesionalno iskustvo<br />
nije potrebno.<br />
Traži se također i 14 načelnika<br />
odjela i jezičnih odjela<br />
na čelu hrvatskih odjela za<br />
prevođenje koji će voditi mali ili<br />
srednji odjel za prevođenje od<br />
5 do 20 ljudi, a traži se i osam<br />
šefova odjela od oko 50 ljudi.<br />
Kriteriji za zapošljavanje<br />
na ovim poslovima<br />
kreću se, ovisno o razini,<br />
od 10<br />
godina<br />
odgovarajućeg profesionalnog<br />
iskustva do još dodatnih pet godina rukovoditeljskog<br />
iskustva. Rok za prijavu<br />
kandidata je 16. listopada 2012., a prijaviti<br />
se može na internetskoj stranici<br />
www.eu-careers.eu<br />
Osim toga, u listopadu će biti raspisana<br />
dva natječaja za tajničko osoblje i<br />
asistente u području korekture, lekture,<br />
komunikacija, upravljanja projektima<br />
i pravnih poslova, ukupno 167 kandidata.<br />
Natječaj za asistente u području korekture<br />
i lekture bit će raspisan 11. listopada,<br />
a traži se 25 kandidata, dok će 25.<br />
listopada biti raspisan natječaj za asistente<br />
na području komunikacija (15<br />
kandidata), pravnih poslova (22 kandidata)<br />
i upravljanja projektima (15 kandidata)<br />
te tajničko osoblje (90 kandidata).<br />
Bearfield ističe kako su poslovi raznoliki,<br />
zanimljivi i zahtjevni, a selekcija rigorozna.<br />
“Sastoji se od pristupnih testova na<br />
računalu u Hrvatskoj te provjere najboljih<br />
u Centru za procjenu u Bruxellesu.<br />
Najuspješniji kandidati bit će uvršteni<br />
na rezervni popis kadrova s kojih europske<br />
institucije biraju svoje zaposlenike”,<br />
naglašava Bearfield. Odabir kandidata<br />
traje devet do 10 mjeseci, a uvrštenje<br />
na rezervni popis ne osigurava siguran<br />
posao. Na njega se može čekati<br />
od tri mjeseca do godine dana. Početna<br />
plaća u europskim institucijama za asistente<br />
iznosi oko 2300 eura, a za službenike<br />
višeg ranga 4400 eura. Ovog ljeta<br />
zatvoren je natječaj za zapošljavanje 70<br />
prevoditelja, 35 konferencijskih tumača<br />
i 47 pravnika lingvista, na koji se javilo<br />
gotovo 2700 kandidata. Njihovo testiranje<br />
provest će se u rujnu i listopadu, a<br />
procjena u Bruxellesu u prva tri mjeseca<br />
iduće godine. Popis prihvaćenih kandidata<br />
trebao bi biti dovršen do ljeta<br />
2013. godine. (K.S.)
enterprise europe<br />
Razvoj ljudskih potencijala<br />
Bolje upravljanje<br />
EU projektima<br />
Projektom razvoja ljudskih potencijala, financiranim iz EU programa, zaposlenici javnih službi<br />
zaduženi za informiranje javnosti nadopunili su komunikacijske vještine i učili kako promovirati<br />
fondove EU-a u socijalnim medijima<br />
Projektom “Podrška operativnoj<br />
strukturi za Operativni program Razvoj<br />
ljudskih potencijala u vezi informiranja,<br />
promidžbe i vidljivosti” željelo<br />
se poboljšati hrvatske kapacitete<br />
za uspješno i učinkovito upravljanje<br />
i provedbu projekata iz programa<br />
IPA te budućih Europskih strukturnih<br />
fondova. Projekt je bio namijenjen<br />
jačanju sposobnosti javne administracije<br />
u učinkovitom informiranju,<br />
promociji i vidljivosti Operativnog<br />
programa za razvoj ljudskih potencijala<br />
i njegove tranzicije u Europski socijalni<br />
fond (ESF).<br />
Ovaj 365.000 eura vrijedan projekt financiran<br />
je sredstvima Europske unije iz programa<br />
aktivnosti Instrumenta za pretpristupnu<br />
pomoć (IPA), komponente IV<br />
- Razvoj ljudskih potencijala u Republici<br />
Hrvatskoj. Započeo je početkom rujna<br />
2011. godine, a dovršen je početkom<br />
ovog mjeseca.<br />
Projekt je proveo Ecorys Polska u suradnji<br />
s tvrtkom Millenium promocija, a korisnici<br />
projekta bila su tijela operativne<br />
strukture Operativnog programa za razvoj<br />
ljudskih potencijala odgovorna za<br />
administriranje i provedbu: Ministarstvo<br />
rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo<br />
znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo<br />
socijalne politike i mladih, Agencija<br />
za strukovno obrazovanje i obrazovanje<br />
odraslih, Hrvatski zavod za zapošljavanje<br />
te službenici za informiranje javnosti.<br />
Voditeljica projektnog tima Ewa Stepan<br />
ističe kako je provedeno više od 200<br />
sati edukacije, treninga, konzultacija<br />
i savjetovanja, organizirana<br />
javna događanja,<br />
izrađena dva strateška dokumenta<br />
te promidžbeni<br />
i promotivni materijali,<br />
a koordinacija između<br />
projektnih korisnika<br />
ojačana.<br />
“Članovi javne administracije<br />
zaduženi za informiranje<br />
javnosti o mogućnostima<br />
fondova Europske<br />
unije imali su prigodu stalno<br />
nadopunjavati svoje komunikacijske<br />
vještine i razumijevanje socijalnih<br />
medija kako bi bili sposob- n i<br />
dosegnuti i zainteresirati novu publiku”,<br />
naglasila je Ewa Stepan.<br />
PROCEED<br />
Društvena mreža za<br />
istraživačke projekte<br />
The Proceed Research Social Network je platforma za komunikaciju i preuzimanje dokumenata i informacija vezanih za projekte<br />
ENVIMPACT i PROCEED. Ona bi trebala olakšati suradnju i razmjenu iskustava slično stranicama društvenih mreža<br />
Projekt PROCEED – Promoviranje i<br />
koordinacija istraživanja iz područja<br />
zaštite okoliša za održivi razvoj u<br />
Srednjoj i Istočnoj Europi uz podršku<br />
Europske poduzetničke mreže EEN<br />
provodi se od 2011. do 2013. godine,<br />
a nositelj projekta je Tera Tehnopolis<br />
iz Osijeka.<br />
Njime se žele integrirati razvojno-istraživački<br />
projekti za zaštitu okoliša, ispitati<br />
primjenjivost istraživačkih rezultata u<br />
praksi te identificirati učinkoviti modeli<br />
komunikacije i diseminacije istraživačkih<br />
rezultata.<br />
Jedna od projektnih aktivnosti je i uspostavljanje<br />
web stranice društvene mreže<br />
istraživača projekta, odnosno The<br />
Proceed Research Social Network (RSN).<br />
Ta mreža i njena web stranica su online<br />
platforma koja služi kao zajednički alat<br />
za komunikaciju, postavljanje i preuzimanje<br />
dokumenata i objavljivanje informacija<br />
vezanih za projekte ENVIMPACT<br />
i PROCEED. Ova bi platforma trebala<br />
olakšati suradnju i razmjenu iskustava<br />
između korisnika na platformi, slično<br />
stranicama društvenih mreža i osigurati<br />
bržu i bolju komunikaciju stručnjaka<br />
koji se bave ovim projektima. Struktura<br />
RSN baze podataka napravljena<br />
je u dva glavna modula koje čine profili<br />
registriranih korisnika i projekti koji<br />
su predstavljeni kroz fotografije, videomaterijale,<br />
dokumente, <strong>PDF</strong> dokumente<br />
i prezentacije vezane uz okolišnu politiku.<br />
Nakon registracije u bazu podataka korisnicima<br />
je omogućeno i postavljanje<br />
vlastitih projekata, pretraživanje projekata<br />
ostalih članova baze, kontakti s<br />
novim poslovnim partnerima i ocjenjivanje<br />
projekata ostalih članova baze<br />
podataka. Zemlje članice konzorcija u<br />
projektu su Italija, Rumunjska, Grčka,<br />
Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija,<br />
Srbija, Grčka, Latvija, Litva, Poljska<br />
i Danska. Provedba projekta PRO-<br />
CEED usko je povezana s provedbom<br />
drugog FP7 projekta - ENVIMPACT, što<br />
je omogućilo da se pojedine aktivnosti<br />
kod oba projekta udruže, a prikupljanje<br />
podataka proširi na druge zemlje poput<br />
Mađarske, Njemačke, Belgije, Luksemburga<br />
i Češke. Konzorcij ENVIM-<br />
PACT projekta sveukupno obuhvaća 12<br />
zemalja.<br />
Svi zainteresirani pojedinci i istraživačke<br />
institucije pozvani su na upis u RSN bazu<br />
podataka, kako bi osigurali svoje mjesto<br />
u sve brže rastućoj mreži istraživača<br />
i poduzetnika. Registracija je moguća na<br />
web stranici www.proceed-rsn.eu, a više<br />
informacija moguće je dobiti na ured@<br />
tera.hr ili telefon 031/251 000.
www.een.hr<br />
10. rujna 2012.<br />
2 3<br />
Andrzej Żylak, predsjednik Industrijske i trgovinske komore u Rybniku<br />
Trampolin za više i bolje<br />
Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan publicitet kao i velike simpatije svih dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti. Za Hrvatsku<br />
je najvažnije da pripremi i osigura dobre projekte te krene naprijed na veliko zajedničko tržište.<br />
Poljska je jedna od najvećih europskih<br />
država i čini se kako je najviše<br />
prosperirala ulaskom u Europsku uniju.<br />
Velike investicije, posebice u infrastrukturu,<br />
vide se na svakom koraku,<br />
nezaposlenost je pala, a gospodarstvo<br />
ni u najtežim trenucima aktualne<br />
krize nije posustalo. Cijeloj državi<br />
otvorile su se velike gospodarske<br />
mogućnosti, a zahvaljujući nižoj cijeni<br />
radne snage postali su velika konkurencija<br />
ne samo u Europi nego i cijelom<br />
svijetu.<br />
Na jugu države nalazi se Šlesko vojvodstvo,<br />
a u Gornjoj Šleskoj nalazi se grad<br />
Rybnik s više od 140.000 stanovnika i<br />
još od 19. stoljeća važno središte iskopa<br />
najkvalitetnijeg ugljena na svijetu, te<br />
upravo zato gospodarski interesantan i<br />
susjednim zemljama. Iako se nalazi u visokoindustrijskom<br />
području, Rybnik se<br />
naziva zelenim gradom jer ima relativno<br />
čist okoliš. O iskustvima ulaska Poljske<br />
u Europsku uniju, a posebice korištenja<br />
europskih fondova, razgovaramo s<br />
Andrzejem Żylakom, predsjednikom Industrijske<br />
i trgovinske komore u Ryniku.<br />
Żylak je odnedavna i počasni predstavnik<br />
<strong>Hrvatske</strong> gospodarske komore u Poljskoj.<br />
O Hrvatskoj zna puno budući da je<br />
vlasnik turističke agencije Croatia, specijalizirane<br />
za turističke ture po Hrvatskoj i,<br />
naravno, čest je gost hrvatskog Jadrana.<br />
Što očekuje Hrvatsku ulaskom u Europsku<br />
uniju<br />
- Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan<br />
publicitet kao i velike simpatije svih<br />
dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti.<br />
Slikovito rečeno, Hrvatska je dijete koje<br />
će dobiti trampolin kojim će moći ostvariti<br />
svoje mogućnosti i nove ideje. Mislim<br />
da je najvažnije da Hrvatska napravi<br />
te osigura dobre projekte i krene naprijed<br />
na veliko zajedničko tržište. Suradnja<br />
među zemljama koje nemaju granice<br />
je lakša, jednostavnija, bolja i, na kraju,<br />
profitabilnija. Poljska je jako dobro iskoristila<br />
taj svoj financijski trampolin i infrastrukturno<br />
se obnovila, što je ponajprije<br />
pomoglo gospodarstvu. To treba učiniti<br />
i Hrvatska. Hrvatska sada ima na raspolaganju<br />
samo pretpristupne fondove, a<br />
ono što ih čeka u Europskoj uniji je mnogostruko<br />
više.<br />
Gdje vidite najveće probleme u iskorištavanju<br />
europskog novca<br />
- Prednost Poljske u odnosu na Hrvatsku<br />
je to što 52 do 58 posto poreznog<br />
novca koji plaćaju građani ostaje gradovima<br />
ili lokalnoj samoupravi. U Hrvatskoj<br />
je to samo osam posto. To treba<br />
promijeniti, jer upravo taj novac je<br />
potreban za sufinanciranje i pripremu<br />
projekata iz europskih fondova. Velik<br />
je problem i to što u Hrvatskoj postoje<br />
male općine s manje od 1500 stanovnika.<br />
Takve jedinice lokalne samouprave<br />
nemaju nikakvu snagu za iskorištavanje<br />
fondova. Dobra se stvar dogodila nedavno<br />
kada je Hrvatska podijeljena na<br />
samo dvije regije čime su sve općine,<br />
gradovi i županije dobili mogućnost za<br />
maksimalno iskorištavanje novca iz europskih<br />
fondova. Slično smo napravili i<br />
mi u Šleskoj. Spojili smo se sa siromašnijim<br />
županijama, onim poljoprivrednima,<br />
i zahvaljujući tome spustili svoj<br />
rejting i mogli dobiti više sredstava iz<br />
Bruxellesa.<br />
Za nas u Hrvatskoj cijeli proces jako<br />
je dugo trajao i često imamo osjećaj<br />
da su neke zemlje u pristupu bolje<br />
prošle. Što vi mislite o tome<br />
- Iskreno, bio sam, i još sam iznenađen<br />
činjenicom da su dvije zemlje, lošije po<br />
gospodarskom stanju i situaciji u državi,<br />
Bugarska i Rumunjska, dobile priliku ući<br />
u Uniju prije <strong>Hrvatske</strong>. A upravo su stanja<br />
u tim zemljama bila razlogom zbog<br />
kojeg su podignuti kriteriji za nove članice.<br />
No Hrvatska ne bi trebala biti zabrinuta.<br />
Zna se datum ulaska u Europsku<br />
uniju, a tada će se brzo vidjeti<br />
pozitivni efekti. Nezaposlenost, koja je<br />
Potrebna bolja politika<br />
cijena u turizmu<br />
Koliko su Poljaci zadovoljni s hrvatskom<br />
turističkom ponudom<br />
i postoje li tu mogućnosti za pomake<br />
na bolje<br />
- Poljaci su uglavnom zadovoljni odnosom<br />
cijene i kvalitete, no mislim da<br />
postoji mogućnost za bolje poslovanje<br />
turističkih poduzeća u Hrvatskoj. Turistička<br />
sezona je prekratka i treba razmisliti<br />
o politici cijena u predsezoni i<br />
posezoni. Kad sam počinjao dovoditi<br />
turiste u Hrvatsku, sezona je počinjala<br />
prije Uskrsa, a završavala krajem rujna.<br />
U posezoni hotel iste kategorije u Zagrebu<br />
ima upola nižu cijenu smještaja<br />
od onog u Dubrovniku. Zbog toga je<br />
onaj dubrovački prazan, a oni koji imaju<br />
bolju politiku cijena, koje su u posezoni<br />
i četrdesetak posto niže, su puni.<br />
Primjer loše politike cijena je i poznati<br />
Hotel Riva u Hvaru. Cijena smještaja<br />
je i tri puta veća nego u Zagrebu, a<br />
vlasnici očekuju goste boljeg financijskog<br />
stanja koji jahtama dolaze u Hvar.<br />
No, onaj tko ima jahtu u hvarskoj luci,<br />
sigurno neće spavati u hotelu. Po meni<br />
nema razloga da svi dubrovački hoteli<br />
ne budu puni cijele godine. Klima je<br />
prekrasna, a ako se u hladnijim mjesecima<br />
turistima - osim povijesti - ponude<br />
ljepota i wellness, uz dobru politiku<br />
cijena može se mnogo postići.<br />
u Hrvatskoj relativno visoka, u kratkom<br />
roku će pasti na europske prosjeke, što<br />
će sigurno učiniti sretnima mnoge obitelji<br />
u Hrvatskoj.<br />
Kakva je gospodarska mogućnost<br />
suradnje <strong>Hrvatske</strong> i Poljske<br />
- Hrvatska će biti, kao što je to bila i do<br />
sada, jedna od omiljenih zemalja za Poljake,<br />
posebice kao destinacija za ljetni<br />
odmor. Poljaci su izuzetno zadovoljni<br />
onim što hrvatski turizam nudi. Prirodne<br />
ljepote, kulturna ponuda, more i<br />
sunce, zahvaljujući gospodarskoj situaciji<br />
sve su više dostupni poljskim građanima.<br />
S druge strane, Poljska kao veliko<br />
tržište nudi hrvatskim poduzećima<br />
suradnju u stvaranju novih proizvoda.<br />
Posao donosi sigurnost, a sigurnost donosi<br />
stabilnost koja je potrebna svakoj<br />
državi. Dobar primjer je i najava ulaganja<br />
Zbigniewa Jakubasa u Končar. Poljskoj<br />
trebaju tramvaji i lokomotive. Njih<br />
hrvatska tvrtka izrađuje na svjetskoj razini<br />
i nema razloga da se razmišlja o seljenju<br />
proizvodnje u Poljsku jer to mogu<br />
- po dobrim cijenama i vrhunske kvalitete<br />
- proizvoditi i hrvatski radnici. Na<br />
poljskom i hrvatskom tržištu ima mnogo<br />
kvalitetnih proizvoda koje možemo<br />
ponuditi jedni drugima. Samo ih treba<br />
pronaći i plasirati.<br />
Što hrvatsko gospodarstvo treba<br />
učiniti kako bi bilo konkurentnije na<br />
europskom tržištu<br />
- Naša iskustva govore kako je najbolji<br />
put za ostvarivanje dobiti - finaliziranje<br />
proizvoda. Svaka tvrtka koja ima mogućnost<br />
povećati dodanu vrijednost svojim<br />
proizvodima i ne izvoziti poluproizvode<br />
ili sirovinu treba razmišljati u tom smjeru.<br />
Isto tako nužno je upoznati tržište. U lipnju<br />
ove godine u moj ured su došli predstavnici<br />
jedne hrvatske tvrtke koja proizvodi<br />
visokokvalitetne cigle za izgradnju<br />
domova. Njihovi proizvodi su kvalitetni<br />
no nestandardni, nisu certificirani i nisu<br />
adekvatni za klimu u drugim dijelovima<br />
Europe. Mislim da je važno da svatko<br />
tko ima neki proizvod i želi na neko tržište<br />
mora znati pravila i standarde koji na<br />
njemu vladaju. S druge strane, ima dobrih<br />
primjera. Ivan Cerovečki iz Krapinske<br />
tekstilne industrije Kotka, moj dobar prijatelj,<br />
zna što Poljaci žele nositi, ali i što se<br />
traži na stranim trištima. Isto tako, moja<br />
generacija još se sjeća kako je najkvalitetniji<br />
namještaj za nas bio onaj jugoslavenski.<br />
Sada su tu nove države, no neke<br />
od tih tvrtki još uvijek postoje i trebale bi<br />
poraditi na tome da podsjete Poljake na<br />
tu kvalitetu.
enterprise europe<br />
Međunarodna trgovačka komora<br />
Glas poslovnih<br />
Međunarodna trgovačka komora bavi se arbitražom i rješavanjem sporova, lobiranjem za otvoreno tržište, promicanjem prednosti sustava tr<br />
problemima na području bankarstva, tržišnog natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, tran<br />
Krešimir Sočković<br />
Međunarodna trgovačka komora (International<br />
Chamber of Commerce - ICC)<br />
najveća je svjetska poslovna zajednica<br />
i zastupa njihove interese pred Svjetskom<br />
trgovinskom organizacijom i Ujedinjenim<br />
narodima. Kao glas poslovnog<br />
svijeta sustavno radi na rastu globalnog<br />
gospodarstva i ostvarivanju ekonomskog<br />
rasta, stvaranja novih radnih mjesta<br />
te općeg napretka.<br />
pitanjima koja izravno utječu na poslovne<br />
operacije i zbivanja u svjetskom poslovanju”,<br />
naglašava Sunčanica Skupnjak Kapić.<br />
Specijalizirane komisije za kritičke<br />
analize<br />
Međunarodna trgovačka komora podupire<br />
vlade u pregovorima unutar Svjetske trgovinske<br />
organizacije i dostavlja stavove i<br />
preporuke svjetske poslovne zajednice o<br />
pitanjima koja rješavaju u pregovorima, ali<br />
i pitanjima prava intelektualnog vlasništva,<br />
Nacionalna gospodarstva su u svijetu tijesno<br />
isprepletena i odluke pojedinih nacionalnih<br />
vlada imaju daleko jači utjecaj na<br />
međunarodna zbivanja negoli je to bio slučaj<br />
u prošlosti, ističe Glavna tajnica Hrvatskog<br />
nacionalnog odbora Međunarodne<br />
trgovačke komore Sunčanica<br />
Skupnjak Kapić. “Rad komore obuhvaća<br />
aktivnosti od arbitraže i rješavanja sporova<br />
do lobiranja za otvoreno tržište i promicanje<br />
prednosti sustava tržišnog gospodarstva,<br />
samoregulacije poslovanja, te borbe<br />
protiv korupcije i tzv. kriminala bijelih ovratnika<br />
odnosno korporativnog kriminala. Preko<br />
svojih nacionalnih odbora ICC ima izravan<br />
pristup nacionalnim vladama u cijelom<br />
svijetu, a Međunarodni sekretarijat promovira<br />
stavove svjetske poslovne zajednice u<br />
međuvladinim organizacijama i to o onim<br />
Specijalizirane komisije ICC-a<br />
rade na pitanjima iz područja<br />
bankarstva, tržišnog natjecanja,<br />
okoliša, financijskih usluga<br />
i osiguranja, intelektualnog<br />
vlasništva, marketinga,<br />
transporta, poreza, te trgovinske<br />
i investicijske politike<br />
transportne politike, prava trgovine ili zaštite<br />
okoliša. Bavi se i pitanjima međunarodne<br />
trgovine, investiranjima i drugim poslovnim<br />
temama.<br />
Specijalizirane komisije ICC-a redovno<br />
rade na pitanjima koja utječu na poslovanje<br />
iz područja bankarstva, tržišnog natjecanja,<br />
okoliša, financijskih usluga i osiguranja,<br />
intelektualnog vlasništva, marketinga,<br />
transporta, poreza, te trgovinske i investicijske<br />
politike. U komisijama sjede poslovni<br />
ljudi iz upravljačkih struktura najvišeg<br />
ranga iz najvećih međunarodnih kompanija,<br />
odvjetničkih ureda te predstavnici<br />
uglednih akademskih institucija. Komisije<br />
rade kritičke analize zakonskih prijedloga<br />
i događaja koji utječu na poslovanje te zaključke<br />
i stavove o tome predstavljaju nacionalnim<br />
vladama i međunarodnim organizacijama.<br />
Hrvatska sudjeluje u radu svih<br />
Kriza i zapošljavanje<br />
Vatrogasni fond za sitne po<br />
Čak 25 milijuna ljudi u Europskoj uniji je nezaposleno, no dobra je vijest da se ta brojka ne povećava. Europski fond prilagodbe za pola milija<br />
zaposliti 91.000 radnika iz 20 zemalja članica Unije. Najviše novca za spas traženo je iz autoindustrije, tekstilne industrije i tiskara<br />
Lada Stipić - Niseteo<br />
Europski fond prilagodbe posljedicama<br />
globalizacije nije spasio tekstilne tvornice<br />
po Europskoj uniji, ali je nekim radnicima<br />
sačuvao radna mjesta. Iako postoji<br />
od 2006. godine, a operativan je<br />
od 2007., Grčka i Rumunjska su ga otkrile<br />
tek lani. Najviše su se njime okoristile<br />
Španjolska sa 17 i Nizozemska sa<br />
16 aplikacija.<br />
Španjolska je to učinila jer je zaista dezavuirana<br />
krizom, a Nizozemska jer je vješto procijenila<br />
gdje leže pare za potpore. Za pola<br />
desetljeća fond je s nešto manje do pola<br />
milijarde eura pomogao ponovno uhljebiti<br />
91.000 radnika iz 33 sektora a koji su izgubili<br />
posao što radi krize, što zbog seljenja<br />
pogona na lukrativnije adrese. Fondom se<br />
okoristilo 20 članica EU-a, sedam novih. Za<br />
sada za sredstvima fonda nisu posegnule<br />
samo Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg,<br />
Mađarska, Slovačka i Velika Britanija. Slovenija<br />
je dala aplikaciju za ublažavanje posljedica<br />
gašenja pogona tekstilne industrije.<br />
Preduga procedura<br />
Fond pokazuje gdje je kombinacija globalizacije<br />
i krize imala najteže posljedice –<br />
trećina aplikanata je iz samo tri grane, automobilske<br />
i tekstilne industrije, te tiskara.<br />
U 78 od dosadašnjih 97 aplikacija radilo se<br />
o proizvodnoj industriji. Kako je kriza napredovala,<br />
zadnje dvije godine pridružili<br />
su im se građevinarstvo i usluge. Trećina<br />
radnika kojima je trebalo stvoriti izgubljena<br />
radna mjesta je iz automobilske i tekstilne<br />
industrije. Pomoć je korisna, ali je<br />
bila sporovozna, dok su se dosjei vukli po<br />
institucijama EU-a – procedura je u prosjeku<br />
konzumirala 223 radna dana, 112 dana<br />
trebalo je servisima Europske komisije da<br />
pokriju predmet iz svih potrebnih kuteva,<br />
onda je još 60 dana utrošeno da dosje<br />
prouče i potvrde Vijeće EU-a i Europski<br />
parlament te još 51 dan da bi se zaključeni<br />
dosje realizirao kroz plaćanje. Pravilo je<br />
da fond sudjeluje s polovinom potrebnih<br />
sredstava, a ostatak osiguravaju nacionalne<br />
ili regionalne vlasti koje i pokreću cijelu<br />
proceduru.<br />
Uskoro pomoć i za samozapošljavanje<br />
Fond je u stalnim korekcijama, trenutno se<br />
razmatra način na koji bi pomagao samozapošljavanju<br />
ili radnicima angažiranim na<br />
određeno vrijeme. Od izbijanja krize stalna<br />
je derogacija temeljnih pravila raspodjele<br />
sredstava kako bi pravo na potporu imale i
www.een.hr<br />
10. rujna 2012.<br />
4 5<br />
ljudi u svijetu<br />
žišnog gospodarstva, samoregulacijom poslovanja te borbom protiv korupcije i korporativnog kriminala. Njene komisije bave se<br />
sporta, poreza, te trgovinske i investicijske politike<br />
komisija ICC-a, ističe Sunčanica Skupnjak<br />
Kapić. “Na taj način omogućujemo oblikovanje<br />
stajališta hrvatske poslovne zajednice<br />
i promociju naših stajališta na svjetskoj<br />
razini, ali i prenošenje svjetskih iskustava<br />
na našu poslovnu zajednicu”, naglašava<br />
Sunčanica Skupnjak Kapić.<br />
Ove je godine ICC Hrvatska, kako bi prenijela<br />
svjetsku praksu, organizirala desetak<br />
stručnih seminara od kojih su oni vezani<br />
uz Incoterms 2010 pravila i bankarski sektor<br />
bili najposjećeniji. Ove se godine organizira<br />
i seminar ICC Arbitražna pravila 2012., a u<br />
pripremi za listopad je organizacija seminara<br />
Incoterms 2010 pravila koja će se fokusirati<br />
na proces ugovaranja i korištenja<br />
pravila i pribavljanje dozvola za izvoz, kao i<br />
pripreme na promjene koje će zateći gospodarstvenike<br />
ulaskom <strong>Hrvatske</strong> u EU.<br />
Arbitraža i kodeksi ponašanja<br />
Jedno od najvažnijih područja rada Međunarodne<br />
trgovačke komore je arbitraža.<br />
Od 1999. godine godišnje se preko<br />
ICC-a u prosjeku zaprimi preko 500 novih<br />
slučajeva na rješavanje. Preko nje se<br />
predstavljaju i Uniformni običaji i praksa<br />
za dokumentarne akreditive koje banke<br />
primjenjuju prilikom financiranja svjetske<br />
trgovine vrijedne milijarde dolara godišnje,<br />
a ICC Incoterms su standardne međunarodne<br />
trgovinske definicije koje se<br />
svakodnevno rabe u brojnim ugovorima.<br />
ICC model ugovori olakšavaju poslovanje<br />
malim tvrtkama koje si ne mogu priuštiti<br />
skupe odvjetničke usluge pri sastavljanju<br />
ugovora. Važan je i rad komore u području<br />
poslovne samoregulacije elektronskog<br />
poslovanja. Nedavno su razvijeni alati za<br />
Hrvatska u ICC<br />
Hrvatska gospodarska komora članica<br />
je Međunarodne trgovačke komore od<br />
1993. godine. Kao izravan član Svjetskog<br />
savjeta proteklih desetak godina aktivno<br />
je sudjelovala u radu brojnih komisija i odbora.<br />
HGK je preko ICC-a uključen u sustav<br />
ATA karneta (jednostavni međunarodni<br />
carinski dokument koji zamjenjuje<br />
nacionalne carinske dokumente za privremeni<br />
izvoz, privremeni uvoz i provoz robe,<br />
čime olakšava i ubrzava promet), Svjetsku<br />
komorsku mrežu, Komisiju za bankarsku<br />
tehniku, Međunarodni arbitražni sud<br />
e-poslovanje koji predstavljaju skup pravila<br />
za samoreguliranje poslovanja u području<br />
elektronske trgovine. Kodeksi i pravila<br />
oglašavanja i marketinga ICC-a često<br />
se prenose u nacionalne propise i pravila<br />
profesionalnih udruženja.<br />
i druge komisije i aktivnosti ICC-a. HGK je<br />
i suosnivač Hrvatskog nacionalnog odbora<br />
ICC-a s Hrvatskom obrtničkom komorom,<br />
Hrvatskom odvjetničkom komorom,<br />
Hrvatskom udrugom poslodavaca i<br />
Hrvatskom udrugom banaka.Članovi ICC<br />
Hrvatska mogu biti sva tgovačka društva,<br />
profesionalne i stručne organizacije, komore<br />
i profesionalne asocijacije, znanstvenici,<br />
akademici i profesionalnci koji rade u<br />
Hrvatskoj. Članstvo je dobrovoljno, a članarina<br />
se plaća jednom godišnje. ICC Hrvatska<br />
trenutno ima 49 članova.<br />
Njihovi kodeksi poslovanja koji se dobrovoljno<br />
primjenjuju uključuju “Pravila<br />
ponašanja u borbi protiv iznude i podmićivanja<br />
u međunarodnim poslovnim<br />
transakcijama” i potiču tvrtke na razvijanje<br />
vlastitih pravila ponašanja u poslovanju.<br />
Komora je razvila i svojih Devet praktičnih<br />
koraka za odgovorno poslovno ponašanje<br />
koji na dobrovoljnoj bazi obvezuju poduzeća<br />
u poslovanju na odgovoran način.<br />
Predsjedništvo ICC-a se svake godine susreće<br />
s vodstvom zemlje domaćina susreta<br />
G8 kako bi stavove poslovne zajednice<br />
prezentirala na tom skupu, a ICC je glavni<br />
poslovni partner UN-a i njegovih agencija.<br />
Na UN-ovim skupovima o održivom razvoju,<br />
financiranju razvoja te informacijskom<br />
društvu Međunarodna trgovačka<br />
komora predstavlja stajališta svjetske poslovne<br />
zajednice, a u suradnji s UN konferencijom<br />
za trgovinu i razvoj (UNCTAD)<br />
pomaže nekim od najsiromašnijih zemalja<br />
u svijetu u privlačenju stranih investicija.<br />
make<br />
rde eura uspio je ponovno<br />
tvrtke koje nisu izravno žrtve globalizacije<br />
nego samo globalne krize. “Krizno izuzeće”<br />
postalo je pravilom. U EK-u ističu da su intervencije<br />
skrojene po mjeri određene industrije<br />
ili pogona, da su od njih izvlačile<br />
koristi regije teško pogođene naglom nezaposlenošću<br />
te da je ostvaren cilj zapošljavanja<br />
manje kvalificirane radne snage<br />
koja po pravilu prva gubi posao teško nalazeći<br />
novi.<br />
Kada postane članicom EU-a, i Hrvatska će<br />
imati pravo na potpore iz antiglobalizacijskog<br />
fonda pod uvjetom da ponudi primjerene<br />
programe zbrinjavanja viškova.<br />
Velike razlike u zemljama Unije<br />
Podaci o akcijama Fonda za prilagodbu<br />
posljedicama globalizacije prezentirani su<br />
nedugo nakon Eurostatove analize nezaposlenosti<br />
objavljene zadnjeg dana kolovoza.<br />
Dobra je vijest da nezaposlenost ne<br />
raste, loša da je i dalje rekordno visoka, na<br />
10,4 posto u EU27 i 11,3 posto u eurozoni,<br />
što znači da je izvan rada danas 25 milijuna<br />
ljudi od kojih 18 milijuna u eurozoni.<br />
Za godinu dana, od lanjskog ljeta, broj nezaposlenih<br />
je povećan za dva milijuna. Europsko<br />
šarenilo prosjeka kreće se od rekordno<br />
visoke nezaposlenosti u Španjolskoj,<br />
zastrašujućih 25,1 posto, te Grčkoj 23,1 posto,<br />
pa do 4,3 posto u Austriji i 5,3 posto u<br />
Nizozemskoj. Najviše zabrinjavaju razmjeri<br />
nezaposlenosti kod mladih. Nova generacija<br />
radnika mlađih od 25 godina skupo<br />
plaća cijenu krize. Računa se da je bez posla<br />
5,4 milijuna mladih od čega 3,3 milijuna<br />
u eurozoni. To znači da je svaki peti mladi<br />
čovjek u EU-u bez posla, s tim da je u<br />
Španjolskoj i Grčkoj stanje alarmantno jer<br />
je stopa nezaposlenosti preskočila polovinu.<br />
Eurostatovi su analitičari mogli samo<br />
konstatirati da je stopa nezaposlenosti<br />
mladih dvostruko viša od općeg prosjeka<br />
te da brže raste izvan eurozone. Najveći<br />
se pad nezaposlenosti dogodio na Baltiku<br />
gdje tri nove članice EU-a brzo nadoknađuju<br />
gubitke na tržištu rada generirane krizom.<br />
S druge strane, Španjolska, Grčka i Cipar<br />
svjedoče trendu rasta nezaposlenosti,<br />
još uvijek bez izgleda za usporavanje. Prema<br />
obrađenim podacima, 4,1 posto sveukupne<br />
radne snage u EU27 je izvan posla<br />
dulje od godine dana, a 2,2 posto na posao<br />
čeka više od dvije godine – sada se već govori<br />
o dugoročnoj, žilavoj nezaposlenosti.<br />
Grčka i Cipar jedine su zemlje članice EU-a<br />
(i eurozone) u kojima viša obrazovna razina<br />
nije zaštita od nezaposlenosti, što također<br />
ilustrira kolikom je snagom kriza pogodila<br />
ove zemlje.
enterprise europe<br />
EU NATJEČAJI<br />
EU NATJEČAJI<br />
Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći<br />
na web stranicama službenog glasnika<br />
Europske unije na http://ted.<br />
europa.eu<br />
Inženjerske usluge<br />
Office fédéral des routes OFROU, division<br />
infrastructure routière, filiale de Winterthour,<br />
Winterthour, Švicarska, traži inženjerske<br />
usluge. Natječaj je otvoren do<br />
12. listopada, a prijave na njemačkom jeziku<br />
predaju se na Office fédéral des routes<br />
OFROU, division infrastructure routière,<br />
filiale de Winterthour, Grüzefeldstrasse<br />
41, 8404 Winterthour, Switzerland, beschaffung.winterthur@astra.admin.ch.<br />
Više<br />
podataka o nadmetanju na istoj adresi.<br />
Usluge prijevoda<br />
Universitetet i Tromsø, Tromsø, Norveška,<br />
traži usluge prijevoda. Natječaj je<br />
otvoren do 15. listopada, a prijave na<br />
norveškom jeziku se predaju na Universitetet<br />
i Tromsø, Innkjøpstjenesten, Administrasjonsbygget,<br />
Contact point(s):<br />
Avdeling for Økonomi, For the attention<br />
of: Merethe Berger Håkonsen, 9037<br />
Tromsø, Norway, merethe.haakonsen@<br />
uit.no. Više podataka o nadmetanju na<br />
http://www.doffin.no//search/Search_<br />
AuthProfile.aspxID=AA2657.<br />
Edukacija putem interneta<br />
Forsvarets logistikkorganisasjon, Lillehammer,<br />
Norveška, traži usluge internetskog<br />
učenja. Natječaj je otvoren do 17. listopada,<br />
a prijave na norveškom jeziku<br />
predaju se na Forsvarets logistikkorganisasjon<br />
(FLO), Pb 800, Postmottak, Contact<br />
point(s): FLO F DAAA Seksjon for felles og<br />
støttesystemer, For the attention of: Trine<br />
Reitehaug, 2617 Lillehammer, Norway,<br />
treitehaug@luftnett.com. Više podataka<br />
o nadmetanju na istoj adresi.<br />
Prijevoz robe<br />
Aktsiaselts Saarte Liinid, Kuressaare, Estonija,<br />
traži usluge prijevoza robe. Natječaj<br />
je otvoren do 12. listopada, a prijave na<br />
estonskom jeziku se predaju na aktsiaselts<br />
Saarte Liinid, Rohu 5, For the attention<br />
of: Ulvi Kao, 93819 Kuressaare, Estonia,<br />
ulvi@saarteliinid.ee.<br />
Sustavi grijanja i hlađenja<br />
Vattenfall A/S, Fredericia, Danska, traži<br />
nabavu sustava za grijanje i hlađenje<br />
na pelete. Natječaj je otvoren do 24. rujna,<br />
a prijave na danskom jeziku predaju<br />
se na Vattenfall A/S, Oldenborggade 25-<br />
31, For the attention of: Jennifer Zhan,<br />
7000 Fredericia, Denmark, maxbionjv3@<br />
vattenfall.com. Više podataka o nadmetanju<br />
na istoj adresi.<br />
Izgradnja<br />
DB Netz AG, Dresden, Njemačka, traži<br />
usluge izgradnje željeznice. Natječaj<br />
je otvoren do 24. rujna, a prijave na njemačkom<br />
jeziku se predaju na DB Netz<br />
AG, Chemnitzer Straße 48, For the attention<br />
of: Hrn. Liebscher 01187 Dresden,<br />
Germany, michael.liebscher@deutschebahn.com.<br />
Više podataka o nadmetanju<br />
na Deutsche Bahn AG, Beschaffung Infrastruktur,<br />
Region Süd-Ost, Dohnanyistr.<br />
11, For the attention of: Gödecke, Cathleen,<br />
04103 Leipzig, Germany.<br />
Elektronički displeji<br />
WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka,<br />
traži nabavu elektroničkih informacijskih<br />
displeja. Natječaj je otvoren do 8. listopada,<br />
a prijave na njemačkom jeziku<br />
se predaju na WSW mobil GmbH, Bromberger<br />
Str. 39-41, For the attention of:<br />
Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany.<br />
Više podataka o nadmetanju na istoj<br />
adresi.<br />
Instalacija sustava za zaštitu<br />
od požara<br />
Infrabel - Zone Antwerpen, Antwerpen,<br />
Belgija, traži uslugu instalacije sustava<br />
za zaštitu od požara. Natječaj je<br />
otvoren do 25. listopada, a prijave na flamanskom<br />
jeziku predaju se na Infrabel -<br />
Zone Antwerpen, Koningin Astridplein<br />
27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons,<br />
2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@infrabel.be.<br />
Više podataka o nadmetanju<br />
na istoj adresi.<br />
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a<br />
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a<br />
Na internetskoj stranici www.een.hr<br />
svakog mjeseca možete pronaći najnoviju<br />
ponudu stranih tvrtki koje su<br />
objavljene u bazi Enterprise Europe<br />
Network (EEN) i koje traže poslovne<br />
partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem<br />
obrasca na internetskoj stranici<br />
moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u<br />
europsku bazu. Ako vas zanima neka<br />
od ponuda za suradnju, pošaljite<br />
upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre<br />
ponude za koju ste zainteresirani.<br />
Hladnjaci i zamrzivači<br />
(20120706010)<br />
Turska tvrtka, proizvođač hladnjaka i zamrzivača,<br />
traži uvoznike, distributere i<br />
agente za svoje proizvode. Tvrtka također<br />
nudi mogućnost franšiznog partnerstva<br />
potencijalnim partnerima, kao i joint<br />
venture. Turska tvrtka traži i partnere<br />
za prijevoz/logistiku.<br />
Vodoopskrbni sustavi<br />
(20120708001)<br />
Izraelska konzultantska tvrtka specijalizirana<br />
za planiranje, razvoj i implementaciju<br />
vodoopskrbnih projekata, uključujući<br />
i vodoopskrbne sustave, infrastrukture<br />
cijevi, bunare, sustave za navodnjavanje,<br />
objekte za uzgoj ribe, sustave za desalinizaciju<br />
i kanalizacijske sustave, traži partnere<br />
za zajedničko ulaganje (joint venture).<br />
Automobilski i poljoprivredni<br />
dijelovi (20120705052)<br />
Slovenska obiteljska tvrtka, specijalizirana<br />
za proizvodnju automobilskih i poljoprivrednih<br />
sastavnih dijelova, traži trgovačke<br />
posrednike (distributere) za svoje<br />
proizvode.<br />
Sušeno povrće, začini<br />
(20120710043)<br />
Mađarska trgovačka tvrtka specijalizirana<br />
za sušeno povrće, začine, divlje gljive,<br />
voće i medicinsko bilje, traži partnere za<br />
distribuciju.Tvrtka traži trgovačko-posredničke<br />
usluge, outsourcing, podugovaranje<br />
i partnere za uzajamnu proizvodnju.<br />
Arhitektonske usluge<br />
(20120710019)<br />
Španjolska tvrtka specijalizirana za arhitektonske<br />
usluge (nacrti projekata, projektni<br />
menadžment, urbano planiranje i<br />
inženjering) nudi podugovaranje. Tvrtka<br />
također traži partnere za zajedničko ulaganje<br />
(joint venture) i razvoj zajedničkih<br />
projekata.<br />
Poslovni darovi, suveniri<br />
(20120710031)<br />
Litvanska tvrtka specijalizirana za kreiranje<br />
i proizvodnju različitih poslovnih darova,<br />
suvenira, uredske robe, igračaka i<br />
ostalih proizvoda od drva, papira, sijena<br />
i drugih ekoloških materijala, traži trgovačke<br />
posrednike (agente, distributere,<br />
predstavnike) i nudi podugovaranje.<br />
Proizvodnja tekstila i<br />
distribucija (20120710036)<br />
Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju<br />
traperica, sigurnosne opreme i<br />
za uvoz i distribuciju cipela, traži trgovačke<br />
posrednike, te partnere za recipročnu<br />
proizvodnju, podugovaranje i outsourcing.<br />
Tvrtka također traži proizvođače i<br />
distributere.<br />
Tartufi (20120712008)<br />
Talijanska tvrtka za vađenje,<br />
obradu i distribuciju<br />
tartufa i njihovih<br />
prerađevina<br />
traži partnere za prodaju,<br />
izvoz i proširenje tržišta za svoje<br />
proizvode.<br />
Industrijska oprema i<br />
kemikalije (20120719002)<br />
Ruska tvrtka specijalizirana za izvoz industrijske<br />
opreme i kemikalija traži distributere<br />
i partnere koji bi pružili logističke<br />
usluge.<br />
Softver (20120710037)<br />
Mađarska tvrtka specijalizirana za razvoj<br />
softvera traži distributere za zastupanje<br />
svojih online usluga. Tvrtka je zainteresirana<br />
za nekoliko vrsta suradnje: nudi franšizu,<br />
zajedničko ulaganje (joint venture),<br />
spajanje. Uprava tvrtke je otvorena i za<br />
prodaju dijela tvrtke te traži investitore.<br />
Distribucija proizvoda za<br />
čišćenje (20120712016)<br />
Britanska tvrtka, nacionalni distributer<br />
ekološki prihvatljivih proizvoda za čišćenje,<br />
nudi distribucijske usluge stranim<br />
proizvođačima sličnih proizvoda koji se<br />
žele probiti na tržišta Velike Britanije i Irske.<br />
Strojevi za poljoprivrednoprehrambenu<br />
industriju i<br />
konzerviranje (20120713001)<br />
Vodeća talijanska tvrtka specijalizirana<br />
za projektiranje i proizvodnju<br />
strojeva i kompletnih postrojenja<br />
za poljoprivredno-prehrambenu<br />
industriju i tvrtke koje se bave konzerviranjem,<br />
traži agente, distributere i<br />
predstavnike kako bi povećali svoju distributivnu<br />
mrežu u inozemstvu. Tvrtka<br />
se također nudi kao podizvođač stranim<br />
tvrtkama.<br />
Strojevi za zbrinjavanje<br />
otpada (20120724036)<br />
Francuska tvrtka specijalizirana za projektiranje,<br />
proizvodnju i prodaju strojeva<br />
za zbrinjavanje otpada traži trgovačke<br />
posrednike (agente za prodaju) i instalatere<br />
njihovih rješenja “ključ u ruke”.
www.een.hr<br />
10. rujna 2012.<br />
6 7<br />
RAPEX izvješće izvješće<br />
RAPEX (The Rapid Alert System for<br />
Non-Food Products) je brzi sustav za<br />
obavještavanje o svim opasnim potrošačkim<br />
proizvodima u Europskoj<br />
uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske<br />
i medicinske proizvode.<br />
Omogućava brzu razmjenu informacija<br />
među zemljama članicama<br />
preko nacionalnih kontakt točaka i<br />
Europske komisije kako bi se pokrenule<br />
mjere za sprječavanje prodaje<br />
ili uporabe proizvoda koji predstavljaju<br />
ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost<br />
kupaca. Tjedna izvješća iz kojih<br />
su izvučeni i ovi podaci mogu se naći<br />
na web stranici: http://ec.europa.eu/<br />
consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm.<br />
Tatto boja, brend Intenze, naziv prozvoda<br />
Lining Black, batch broj BK56IMX40.<br />
Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer<br />
sadrži 6,6 miligrama po kilogramu policikličkih<br />
aromatskih hidrokarbonata. (slika<br />
1)<br />
Termos boca, brend Em home, modeli<br />
9400712 (800 ml), 8402445 (0,5l),<br />
84006619 (1,9l), 8407033 (0,75l) i 8404470<br />
(0,5l); barkodovi 8435340607121, 84-<br />
35269924453, 8435269966194 843526-<br />
1<br />
4 5 6<br />
9970337 i 8435269944703. Proizvod<br />
predstavlja rizik za korisnike jer sadrži azbest.<br />
(slika 2)<br />
2 3<br />
7<br />
Umjetni nokti, brend Unigue Mode i<br />
Unique Mode, naziv proizvoda Professional<br />
Nail tips i Professional Nail Tip. Proizvod<br />
predstavlja rizik zbog toga što sadrži<br />
ftalate i nije u skladu s Direktivom<br />
o kozmetičkim proizvodima 76/768/EEC.<br />
(slika 3)<br />
Električni pretvarač, naziv Replacement<br />
AC Adaptor, namijenjen Dell računalima<br />
(neoriginalni proizvod). Proizvod predstavlja<br />
rizik za korisnika jer je nedostatno<br />
izoliran pa postoji opasnost od električnog<br />
udara. Proizvod nije u skladu s Direktivom<br />
o proizvodima niskog napona<br />
i standardom EN 60950. (slika 4)<br />
Lutka Modern girl; model 777 i B576,<br />
barkod 8713149100693. Proizvod predstavlja<br />
rizik za kupce jer glava lutke sadrži<br />
zabranjene ftalate. Proizvod nije u skladu<br />
s Direktivom o igračkama i REACH regulativom.<br />
(slika 5)<br />
Aparatić za pravljenje balona od sapunice,<br />
brend Tiger, ref. 1700668. Proizvod<br />
predstavlja rizik za korisnike jer je broj<br />
bakterija u sapunici stotinu puta veći od<br />
dozvoljenog. (slika 6)<br />
Motocikli Kawasaki modeli Ninja ZX-<br />
10R i Ninja ZX-10R ABS, serijskih brojeva<br />
ZX1000JBF: od KAZXT00JJA000064<br />
do JKAZXT00JJA006446, ZX1000JCF:<br />
od JKAZXT00JJA010008 do JKAZXT00J-<br />
JA012894, ZX1000KBF: od JKAZXT00J-<br />
KA001192 do JKAZXT00JKA006404 i<br />
ZX1000KCF: od JKAZXT00JKA010038<br />
do JKAZXT00JKA012900. Proizvod predstavlja<br />
rizik jer kućište motora može imati<br />
grešku koja je nastala prilikom njegovog<br />
lijevanja pa može puštati ulje na stražnji<br />
kotač i izazvati nesreću. (slika 7)<br />
Potražnja za tehnologijama<br />
Potražnja za tehnologijama<br />
Upite vezane uz potražnju tehnologije<br />
uputite na een@bicro.hr.<br />
Koncentracija kisika adsorpcijom ili<br />
drugim sredstvima (Ref: 12 GB 403U<br />
3OG4) · Tvrtka iz jugoistočne Engleske<br />
koja se bavi dizajniranjem medicinskih<br />
proizvoda u potrazi je za tehnologijama<br />
baziranim na kisiku ili adsorpciji dušika<br />
kako bi ih integrirala u prijenosne<br />
medicinske proizvode dizajnirane za potrebe<br />
dostavljanja kisika pacijentima. Krajnji<br />
proizvod mora biti lagan, tih, energetski<br />
i troškovno učinkovit. Ostale metode<br />
selektivne proizvodnje kisika ili izdvajanja<br />
dušika i argona također su interesantne.<br />
Tvrtka traži partnera za zajednički razvoj<br />
takvog proizvoda.<br />
Traži se tehnologija za povećanje vidljivosti<br />
vozila u noćnim satima. (Ref: 12<br />
PL 3OCI 63AU) · MSP iz Poljske traži nove<br />
tehnologije poliranja koje će dodati svijetleći<br />
učinak u mraku na površini automobila.<br />
Ovaj sjajni efekt treba biti vidljiv samo<br />
u mraku. Tražena tehnologija bi trebala<br />
biti spremna za upotrebu, u fazi ulaska na<br />
tržište ili spremna za testiranje na terenu.<br />
Proizvodni kapaciteti za ugljikove nanomaterijala<br />
(Ref: 12 NL 60AH 3P6Q) ·<br />
Spin-off tvrtka s Tehnološkog sveučilišta u<br />
Nizozemskoj ima za cilj razviti valorizator,<br />
jedinstveni oblik intelektualnog vlasništva<br />
u nanotehnologiji. Glavna tehnologija<br />
uključuje nanokatalizator za stvaranje<br />
ugljičnih nanostrukturiranih materijala,<br />
tzv. ugljične nanomreže. Traže se proizvodni<br />
pogoni za izgaranje postupkom<br />
kemijske parne dekompozicije kako bi se<br />
povećala proizvodnja ovog novog nanomaterijala.<br />
Novi materijali i dizajn za brzu preradu<br />
i rukovanje osjetljivim stavkama (Ref:<br />
12 GB 4103 3PM9) · Tvrtka iz Ujedinjenog<br />
Kraljevstva prerađuje aluminijske i kositrene<br />
tanjure i limenke. Kako oni postaju<br />
sve tanji, a postrojenja sve brža, potrebni<br />
su novi načini kontrole kinetičke energije,<br />
prije svega za izbjegavanje udubljenja, ali<br />
i uštedu energiju i održavanje postrojenja.<br />
Rješenja će vjerojatno doći iz poduzeća<br />
koja se bave specifičnim rješenjima za različite<br />
proizvode. Tip suradnje može uključivati<br />
daljnji razvoj i prilagodbu.<br />
Mehaničko sjeckanje/rezanje/maceracija<br />
travne silaže (Ref: 12 IE 51S6<br />
3OO3) · Irsko MSP traži uređaj koji će<br />
sjeckati/rezati/namakati travnu silažu.<br />
Uređaj bi trebao biti u mogućnosti rezati<br />
travnu silažu dužine od 500mm do 5mm.<br />
Tvrtka se fokusira na mikroskalu anaerobnih<br />
digestora za proizvodnju metana za<br />
generiranje procesa zagrijavanja vode.<br />
Novi inovativni metalik premazi/završne<br />
glazure za primjenu na die-cast<br />
podlogama od cinka (Ref: 12 IE 51S6<br />
3PGG) · Irska tvrtka za proizvodnju diecast<br />
proizvoda od cinka, uključujući prozore,<br />
vrata i namještaj, traži nove inovativne<br />
premaze i rješenja za završnu obradu<br />
metala. Trenutni završni procesi koje koristi<br />
tvrtka na svojim cink odljevcima su<br />
obloženi prahom i elektroplatiranim završnim<br />
procesima. Tvrtka je zainteresirana<br />
za razgovor s tvrtkama s novim rješenjima<br />
premaza u cjelini, ali će imati posebnu<br />
potrebu za neelektronanosnim premazima<br />
koji stvaraju završni sjajni metalni<br />
izgled.<br />
Nova upotreba i opcija oporavka<br />
za otpadnu električnu i elektroničku<br />
opremu (WEEE) (Ref: 12 GB 46P5<br />
3P30) · Škotsko poduzeće bavi se obradom<br />
kućnog i poslovnog otpada električne<br />
i elektroničke opreme (WEEE) kroz recikliranje<br />
i ponovno korištenje. Oni su u<br />
potrazi za partnerima koji mogu podijeliti<br />
znanja o novim oblicima ponovnog<br />
korištenja i popravka za WEEE ili koji su<br />
možda identificirali korištenje određenih<br />
WEEE komponenti i proizvoda, uključujući<br />
uređaje za napajanje, optičke uređaje,<br />
videokazete, proizvode za igru, televizore<br />
i računala.<br />
Traži se komplementarni know-how<br />
za sigurnosnu procjenu nanomaterijala<br />
(Ref: 12 FR 32I9 3OUF) · Francuski<br />
istraživački tim specijaliziran u ICT sektoru,<br />
razvio je sustav upravljanja znanjem<br />
na osnovi ontologije, baze podataka i poslovnih<br />
pravila za analizu i simulaciju složenih<br />
sustava. Organizacija je u potrazi za<br />
tehničkom suradnjom i komplementarnim<br />
znanjima o nanomaterijalima i procjeni<br />
sigurnosti kroz kolaborativni projekt<br />
na daljnjem razvoju prilagođenih softverskih<br />
rješenja.
enterprise europe<br />
10. rujna 2012.<br />
8<br />
Deseti otvoreni dani europskog<br />
tjedna regija i gradova<br />
Godišnje okupljanje stručnjaka regionalnog<br />
i lokalnog razvoja Otvoreni<br />
dani 2012. održat će se od 8. do 11.<br />
listopada 2012. godine u Bruxellesu<br />
pod naslovom Europe’s regions and<br />
cities: Making a difference. Organizator<br />
je Odbor regija u suradnji s Europskom<br />
komisijom te Europskim parlamentom.<br />
Hrvatska gospodarska komora najavljuje<br />
trodnevnu radionicu za potencijalne<br />
poduzetnice koja će se održati<br />
od 2. do 4. listopada u Županijskoj<br />
komori Split, na adresi Ante Trumbića<br />
4. Radionica će se organizirati u suradnji<br />
s projektnim partnerima, a njome<br />
se želi dovesti zainteresirane žene<br />
(nezaposlene, studentice...) na razinu<br />
pokretanja vlastite tvrtke.<br />
Radionica se održava u sklopu projekta<br />
EntrepreneurSHEp Croatia - <strong>Europska</strong> mreža<br />
žena ambasadorica poduzetništva koju<br />
provodi HGK sa svojim projektnim partnerima<br />
Visokom školom za ekonomiju,<br />
poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić<br />
Zrinski iz Zagreba, Terom Tehnopolis iz<br />
Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin.<br />
Program Desetih otvorenih dana sastoji<br />
se od 108 radionica, seminara, debata<br />
i izložbi, koje su organizirane u partnerstvu<br />
sa 219 regija i gradova iz 33 europske<br />
zemlje, uz sudjelovanje tvrtki, financijskih<br />
institucija, međunarodnih udruga<br />
i akademskih organizacija.<br />
Radionica za potencijalne<br />
poduzetnice<br />
Nakon radionica u Osijeku, Zagrebu i Rijeci<br />
ovo je pretposljednja u nizu od pet radionica<br />
predviđenih projektom, a termin posljednje<br />
koja će se održati u Varaždinu još<br />
nije utvrđen. Informacije i materijali s dosadašnjih<br />
radionica dostupni su na službenoj<br />
stranici projekta EntrepreneurSHEp Croatia:<br />
http://entrepreneurshep.een.hr/hr/<br />
radionice/.<br />
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a<br />
11. rujna - Poslovni susreti Contact-<br />
Contract MSV 2012, Brno, Češka<br />
12. rujna - Radionica za žene<br />
poduzetnice - Rijeka<br />
13. rujna - Poslovni susreti na sajmu<br />
MOS, Celje, Slovenija<br />
20. rujna - Sajam Eurasia Packaging,<br />
Istanbul, Turska<br />
2. listopada - Radionica za žene<br />
poduzetnice - Split<br />
8. listopada - Otvoreni dani 2012. -<br />
Europski tjedan regija i gradova<br />
12. listopada - Bussines Randez-vous,<br />
Ostrava, Češka<br />
25.-27. listopada - Greenvest<br />
Croatia, Međunarodni<br />
gospodarskoinvesticijski dani<br />
i sajam razvoja, proizvodnje i<br />
investicija u zelenom gospodarstvu,<br />
Zagreb<br />
Ovaj europski tjedan regija i gradova je<br />
najveći do sada sa 24 regionalna partnerstva,<br />
sastavljenih od 219 prijavljenih sudionika<br />
- 50 gradova, od čega 21 glavni<br />
grad te 169 europskih regija. Do sada<br />
je prijavljeno 25 od 27 zemalja EU-a, bez<br />
Grčke i Litve. Također, sudjeluju i države<br />
kandidatkinje, poput <strong>Hrvatske</strong>, Makedonije,<br />
Crne Gore, Srbije i Turske, zatim Bosna<br />
i Hercegovina kao potencijalna kandidatkinja,<br />
te Norveška i Švicarska kao<br />
“treće zemlje”. Očekuje se sudjelovanje<br />
6000 sudionika koji će, uz radionice, seminare,<br />
debate i izložbe, imati priliku za<br />
stvaranje novih poslovnih kontakata.<br />
Otvoreni dani će dati pregled desetljeća<br />
debata i razmjena primjera dobre<br />
prakse kohezijske politike EU-a te istovremeno<br />
omogućiti raspravu o budućoj<br />
kohezijskoj politici EU-a za razdoblje<br />
2014.-2020. Europski parlament i Europski<br />
odbor regija do listopada 2012. godine<br />
iznijet će svoje stajalište o prijedlogu<br />
Europske komisije po pitanju kohezijske<br />
politike 2014.-2020. Rasprava će se nastaviti<br />
u Europskom vijeću i među državama<br />
članicama gdje će glavna tema<br />
biti višegodišnji financijski okvir. Dodatne<br />
informacije o popratnim događanjima<br />
dostupne su na web stranici Otvorenih<br />
dana 2012. http://ec.europa.eu/<br />
regional_policy/conferences/od2012/<br />
index.cfm.<br />
Svakodnevno se obrađuju dva modula,<br />
a bit će pokrivene sljedeće teme: Od<br />
poslovne ideje do profita; Sve je marketing,<br />
marketing je sve; Poslovno planiranje<br />
– odakle krenuti; Organizirajte svoj<br />
posao; Poduzetnik u elektroničkom poslovanju<br />
te Mogući pravni oblici organiziranja<br />
poduzetništva i poslovne odgovornosti.<br />
Kvalitetu seminara osigurat će iskusni<br />
predavači partnerske institucije projekta<br />
- Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo<br />
i upravljanje Nikola Šubić Zrinski<br />
iz Zagreba, dok će navedene teme potkrijepiti<br />
svojim primjerima dobre prakse<br />
ambasadorice ženskog poduzetništva<br />
koje su najavile svoj dolazak: Irena Kaštela,<br />
Lada Karninčić i Helena Budiša.<br />
26. listopada - 3. međunarodni<br />
gospodarski susreti na sajmu<br />
SASO, Split<br />
Treći međunarodni<br />
gospodarski susret<br />
na sajmu SASO<br />
Partneri u Europskoj poduzetničkoj<br />
mreži (EEN), Ured za transfer<br />
tehnologije Sveučilišta u Splitu,<br />
Hrvatska gospodarska komora i<br />
Poslovno-inovacijski centar <strong>Hrvatske</strong><br />
BICRO te strani partneri iz Mreže<br />
pozivaju na Treće međunarodne<br />
gospodarske susrete na sajmu<br />
SASO.<br />
Ovaj format događanja je prilika za<br />
besplatnu promociju i pronalazak<br />
partnera za nove poslovne uspjehe.<br />
Registracije su moguće na web stranici<br />
http://saso.talkb2b.net, a pozivnica<br />
za susret se nalazi na http://goo.<br />
gl/5eG93.<br />
Gospodarski susret<br />
Food&Nutrition<br />
Znanstveno-tehnološki park AREA<br />
28. rujna u Trstu organizira gospodarske<br />
susrete na području hrane i<br />
bio-tehnologije.<br />
Prije poslovnih susreta bit će organizirana<br />
radionica o mogućnostima financiranja<br />
projekata na području<br />
proizvodnje hrane, poljoprivrede i ribarstva,<br />
kao i biotehnoloških aktivnosti.<br />
Popis prijavljenih sudionika i više<br />
informacija moguće je naći na web<br />
stranici http://www.b2match.eu/<br />
next2012/.<br />
Bussines randezvous<br />
Ostrava 2012<br />
Bilateralni susreti tvrtki, sveučilišta,<br />
tehnoloških centara i ostalih zainteresiranih<br />
sudionika pod nazivom<br />
Bussiness rendez-vous Ostrava<br />
2012 održat će se u Ostravi, u Češkoj,<br />
u petak 12. listopada.<br />
Na dosadašnjim susretima sudjelovalo<br />
je više od 100 poduzeća, a<br />
ostvareno je oko 450 bilateralnih susreta.<br />
Popis tvrtki i njihovih profila<br />
ažurirat će se svaki dan na web stranici<br />
www.hkmsk.cz. Više informacija<br />
o poslovnim susretima moguće<br />
je dobiti na n.sitavancova@khkmsk.<br />
cz ili na broj telefona +420 597 479<br />
330. Sudjelovanje na poslovnim susretima<br />
je besplatno.<br />
Prilog EEN info<br />
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA<br />
Glavni urednik<br />
Darko Buković<br />
Urednik priloga<br />
Krešimir Sočković
Change language