ovde - Regionalna Privredna komora PanÄevo
ovde - Regionalna Privredna komora PanÄevo
ovde - Regionalna Privredna komora PanÄevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
REGIONALNA PRIVREDNA KOMORA PANČEVO<br />
REGIONAL CHAMBER OF COMMERCE AND INDUSTRY PANČEVO<br />
Srbija, 26000 Pančevo, Zmaj Jovina 1ª<br />
Tel: + 381/13/343-255; Fax: + 381/13/354-056<br />
e-mail: rpkpancevo@<strong>komora</strong>.net<br />
www.rpkpancevo.com<br />
Datum: 03.12.2012.<br />
Broj: 1688/2<br />
PROGRAM RADA ZA<br />
2013. godinu<br />
Pančevo, decembar 2012. godine
I MAKROEKONOMSKI OKVIR ZA 2012. GODINU<br />
Međunarodno okruženje<br />
Prema oktobarskim projekcijama MMF-a, indikatori kretanja privredne aktivnosti i<br />
nezaposlenosti u svetu ne daju mnogo povoda za optimističke prognoze za naredni<br />
period. Visoka zaduženost i usporen rast navode se kao glavni problemi globalne<br />
ekonomije.<br />
Globalna industrijska proizvodnja je zabeležila značajno usporavanje. Rezultati su<br />
razočaravajući kako u zoni evra, tako i u privredama SAD i Velike Britanije. Slabe<br />
finansijske institucije i neadekvatne politike u glavnim razvijenim ekonomijama dodatno su<br />
uticale na ovako loše rezultate. Kako se navodi u rezultatima istraživanja MMF-a, fiskalne<br />
restrikcije imale su, veće od očekivanih, negativne kratkoročne multiplikativne efekte na<br />
proizvodnju, pa se kreatorima ekonomske politike sugeriše veća opreznost pri definisanju<br />
mera štednje u narednom periodu.<br />
Oktobarske projekcije ekonomskih izgleda svetske ekonomije revidirane su naniže.<br />
Procenjuje se da su rizici tendencija opadanja svetske privrede uvećani, u odnosu na april<br />
2012. i septembar 2011. godine.<br />
U izveštaju MMF-a očekivani globalni ekonomski rast za 2013. godinu revidiran je<br />
naniže, sa 3,9% na 3,6%. Naniže su revidirana i predviđanja za Kinu (na 8,2% u 2013.<br />
godinu), za SAD (na 2,1% za 2013. godinu), za Veliku Britaniju (rast od 1,1% u narednoj<br />
godini).<br />
Očekuje se kontrakcija privredne aktivnosti u zoni evra, po stopi od oko 0,5% u<br />
2012. godini, a u 2013. godini očekuje se rast za 0,25%.<br />
Prognoze su različite za pojedine evropske ekonomije.<br />
U glavnim ekonomijama rast će uglavnom biti usporen u 2012. godini, izuzev u Holandiji,<br />
gde se očekuje kontrakcija privredne aktivnosti. Recesija u zemljama tzv. periferije evro<br />
zone se produbljuje, izuzev Irske koja je u fazi oporavka. Rast u ostalim razvijenim<br />
evropskim ekonomijama mogao bi dostići oko 0,25% u 2012. godini i postati nešto<br />
dinamičniji u 2013. godini. Područje evropskih zemalja u usponu dosta je pogođeno krizom<br />
u evro zoni – projektovani rast za ove zemlje je 2% u 2012. godini i 2,6% u 2013. godini.<br />
Ključno pitanje vezano je za trajanje tekućeg usporavanja, odnosno da li tekuće<br />
usporavanje ima komponentu dugoročnije nepovoljne tendencije Na srednji rok ostaje<br />
značajno pitanje kako će globalna ekonomija funkcionisati u svetu visokog državnog duga<br />
i da li će tržišne ekonomije u usponu i razvoju moći da održe svoju relativno jaku<br />
ekspanziju.<br />
Rizici tendencija opadanja ekonomskih aktivnosti dominiraju kada je reč o<br />
kratkoročnim izgledima za Evropu. Najvažniji prioritet politike u Evropi je da se razreši<br />
kriza u zoni evra, s obzirom da je i dalje najaktuelniji rizik vezan za nedovoljne ili<br />
zakasnele mere ekonomske politike, odnosno proaktivnost i uspešnost kreatora<br />
ekonomske politike da se bave aktuelnim, kratkoročnim ekonomskim izazovima.<br />
Prevazilaženje krize u zoni evra zahteva veće bankarsko i fiskalno jedinstvo, uz<br />
kratkoročnu podršku tražnji i upravljanje rizicima. Svim drugim ekonomijama u regionu<br />
potrebna je kombinacija mera politike koja će podržati njihov oporavak u globalnom<br />
okruženju slabog ekonomskog rasta (monetarna politika treba da efikasno odgovori na<br />
izazove slabijeg okruženja), a mnogima je potrebno efikasnije suočavanje sa fiskalnim<br />
izazovima i ranjivošću finansijskog sektora (ekonomije sa bremenom visokog javnog duga<br />
moraju nastaviti sa istrajnom fiskalnom konsolidacijom).<br />
Republika Srbija – ekonomska kretanja u 2012. godini i prognoze za naredni period<br />
Prema oktobarskoj prognozi MMF-a, u Srbiji se očekuje pad privredne aktivnosti od<br />
0,5% u 2012. godini (nešto veće negativne stope u zemljama Istočne i Centralne Evrope<br />
očekuju se samo još u Mađarskoj i Hrvatskoj). Za 2013. godinu MMF je za Srbiju<br />
2
projektovao rast privredne aktivnosti po stopi od 2%, što je slučaj i sa svim zemljama<br />
Centralne i Istočne Evrope (rast bi mogao da se kreće od 0,8% do 3,5%)<br />
Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija za 2012. godinu predviđaju pad<br />
privredne aktivnosti u Srbiji po još većoj stopi nego što projektuje MMF (-2,0% i -1,0%<br />
respektivno).<br />
Kako stoji u Izveštaju o inflaciji za novembar 2012. godine Narodne banke Srbije,<br />
visoka inflacija i pad privredne aktivnosti obeležili su tekuću godinu. Nepovoljna<br />
ekonomska kretanja posledica su loših vremenskih uslova i rasta svetskih cena hrane,<br />
fiskalne ekspanzije u prvoj polovini godine, kao i usporenog ekonomskog oporavka u<br />
zemljama glavnim spoljnotrgovinskim partnerima Srbije.<br />
Narodna banka Srbije očekuje poboljšanje situacije u 2013. godini, kako u pogledu<br />
cenovne i makroekonomske stabilnosti, tako i u pogledu privrednog rasta. Isti izvor<br />
procenjuje da će poljoprivredna proizvodnja u 2012. godini biti za oko petinu niža u odnosu<br />
na 2011. godinu, što je i razlog zašto je revidirana prognoza ekonomskog rasta za 2012.<br />
godinu sa -0,5% na -2,0%.<br />
Uprkos pogoršanim prognozama globalnog privrednog oporavka, projekcija rasta<br />
BDP-a za 2013. godinu je zadržana na 2,5%. Pad ekonomske aktivnosti u 2012. godini<br />
posledica je pada domaće privatne tražnje, kako potrošne tako i investicione. Doprinos<br />
neto izvoza će verovatno biti pozitivan, uprkos rastu uvoza u ovom periodu. U skladu sa<br />
merama fiskalne konsolidacije očekuje se pad državne potrošnje u narednoj godini.<br />
Značajan doprinos privrednom rastu naredne godine, kako navodi novembarski<br />
izveštaj o inflaciji NBS, daće izvozno orjentisane grane, pre svega automobilska industrija.<br />
Takođe, očekuje se da uvoz ostvari skroman rast po osnovu uvoza repromaterijala za<br />
potrebe automobilske industrije i opreme za investicione potrebe.<br />
Što se tiče inflacije, očekuje se da od novembra 2012. godine dođe do usporavanja<br />
mesečnih stopa inflacije, dok će se rast među godišnje inflacije, zbog niske baze, nastaviti<br />
i u narednim mesecima. Pad među godišnje inflacije očekuje se od drugog tromesečja<br />
2013, a vraćanje u granice cilja krajem iste godine.<br />
Bruto domaći proizvod Republike Srbije, prema fleš proceni Republičkog zavoda za<br />
statistiku, u trećem kvartalu 2012. godine realno je opao za 2,2%, u odnosu na<br />
odgovarajući kvartal 2011. godine. Praktično, BDP nije pokazao znake izlaska privrede iz<br />
recesije, već su nepovoljne tendencije nastavljene i u trećem kvartalu 2012. godine.<br />
Industrijska proizvodnja u Republici Srbiji opala je u septembru 2012. za 6,8% u<br />
odnosu na odgovarajući mesec prethodne godine, a u odnosu na prosek 2011. godine za<br />
1,6%. Pad kumulativne industrijske proizvodnje za devet meseci 2012. godine, u odnosu<br />
na isti period 2011. godine, iznosi 3,8%. Međutim, ako se uporedi sa ostalim zemljama<br />
regiona, kriza industrijske proizvodnje u Srbiji je nešto umerenijeg intenziteta. Naime,<br />
kumulativna industrijska proizvodnja iskazuje minimalan rast jedino u Sloveniji, dok su<br />
negativne tendencije u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama znatno širih razmera u<br />
poređenju sa Srbijom.<br />
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za period januar –<br />
septembar 2012. godine iznosi 17,2 mlrd. evra, što predstavlja porast od 3,5% u odnosu<br />
na isti period prethodne godine.<br />
Izvoz robe, izražen u evrima, vredeo je 6.399,3 miliona, što čini blago povećanje od<br />
1,9% u odnosu na prvih devet meseci prethodne godine. Uvoz robe, imao je vrednost od<br />
10,8 mlrd, što je više za 4,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Robni deficit je, u<br />
devetomesečnom periodu 2012. godine, smanjen za 1,1% u odnosu na vrednost deficita u<br />
istom periodu 2011. godine.<br />
Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 59,3% i manja je od januarsko-septembarske<br />
pokrivenosti u 2011. godini, kada je iznosila 60,9%.<br />
3
Regionalno posmatrano, najviše se izvozilo u zemlje Evrope (95,7%), odnosno<br />
Evropske unije (57,6%) i članice integracije CEFTA (26,0%), dok je najviše uvezeno iz EU<br />
(58,2%), ostalih zemalja Evrope (23,5%) i Azije (14,8%).<br />
Ukupan broj zaposlenih u Republici Srbiji u septembru 2012. godine procenjuje se<br />
na 1.725.209 lica, što je za 0,7% manje u odnosu na isti mesec 2011. godine. Najveći broj<br />
radnika zaposlen je u sektorima privatnog preduzetništva, prerađivačke industrije,<br />
trgovine, zdravstva i obrazovanja.<br />
Nezaposlenih lica na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje u septembru<br />
2011. godine bilo je 751.458, što je za 1,2% više nego u istom mesecu prethodne godine,<br />
a povećan je i broj lica koja na posao čekaju duže od godinu dana za 3,25%. Učešće ovih<br />
lica u ukupnom broju nezaposlenih u septembru 2012. godine, u odnosu na septembar<br />
prethodne godine, poraslo je sa 63,3% na 64,6%. Stopa registrovane nezaposlenosti u<br />
septembru iznos 28,3%.<br />
Prosečan nivo potrošačkih cena u devetom mesecu 2012. godine bio je za 10,3%<br />
viši u poređenju sa odgovarajućim mesecom prethodne godine i za 9,6% viši u odnosu na<br />
decembar 2011. Međugodišnja stopa inflacije iskazuje sve brži rast, tako da je u<br />
septembru značajno odstupila od gornje granice ciljane vrednosti, koja je za taj mesec<br />
iznosila 4,1%±1,5p.p.<br />
II PROCES EVROPSKIH INTEGRACIJA<br />
U Mišljenju o zahtevu Srbije za prijem u članstvo EU, Evropska komisija je navela<br />
da „Srbija beleži pozitivna dostignuća u primeni obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i<br />
pridruživanju (SSP) kao i Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima. Srbija<br />
poštuje svoje obaveze prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u tim oblastima i<br />
saradnja se dobro razvija.“<br />
Do sada su dvadeset šest (26) država članica EU ratifikovale SSP. Evropski<br />
parlament je 19. januara 2011. ratifikovao SSP. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je<br />
bio u proceduri ratifikacije u Litvaniji, ali je čitav proces usporen zbog izbornog ciklusa u toj<br />
zemlji. Parlamentarni izbori su održani u oktobru 2012. i neizvesno je da li će ratifikacija<br />
SSP biti obavljena do kraja godine. Nakon što i poslednja država članica EU ratifikuje<br />
SSP, ostaje da Savet ministara EU prihvati SSP u ime EU, čime se proces ratifikacije u EU<br />
završava. SSP će stupiti na snagu prvog dana drugog meseca nakon što EU obavesti<br />
Srbiju da je završila proces ratifikacije (najranije u prvoj polovini 2013.).<br />
Srbija je početkom 2012. godine dodeljen status kandidata za članstvo u EU, uz<br />
najave da će proces pregovaranja započeti u skorije vreme. Srbija, nakon sticanja statusa<br />
kandidata za članstvo u EU, počinje da se priprema za naredni korak u procesu<br />
evrointegracija - dobijanje datuma početka pregovora o članstvu. Za otvaranje pregovora o<br />
članstvu potrebna je saglasnost svih zemalja članica EU. Srbija će, pored uslova koji su<br />
imali i drugi kandidati, morati da ispuni kriterijume koje je definisala Evropska komisija.<br />
Dobijanje statusa kandidata podrazumeva određenu dinamiku u sprovođenju<br />
reformi u pravnom i ekonomskom sistemu kako bi se približili u što je moguće većoj meri<br />
standardima EU. Komora će u narednom periodu posebnu pažnju posveti intenzivnoj<br />
edukaciji i informisanju svih učesnika u privrednom životu o harmonizaciji zakonske<br />
regulative, radi prilagođavanja poslovnih aktivnosti i podrške restrukturiranju ekonomije.<br />
Konsenzus svih partnera i realizacija prioriteta i mera identifikovanih u Nacionalnom<br />
programu za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju (NPI) preduslov su za usvajanje<br />
evropskih standarda i bržu integraciju u porodicu država EU, kako bi se obezbedila<br />
sveobuhvatna pregovaračka platforma po svim onim oblastima o kojima će se pregovori<br />
voditi. Takođe, osnaživanje partnerskih odnosa sa zemljama u regionu i dalje je jedan od<br />
značajnih prioriteta.<br />
4
Napredak u procesu integracije Srbije u EU značajan je i sa aspekta pristupa<br />
fondovima i programima EU. Naime, kako Srbija bude napredovala u procesu<br />
pridruživanja EU, otvara joj se mogućnost korišćenja novih fondova i programa koje će<br />
moći iskoristiti sprovođenje reformskih procesa i strukturno prilagođavanje privrede.<br />
Višegodišnjim indikativnim planskim dokumentom za period od 2011 – 2013. usvojen je<br />
sektorski pristup i pomoć usmerena na sledećih sedam sektora: pravda i unutrašnji<br />
poslovi, reforma državne uprave, socijalni razvoj, razvoj privatnog sektora, transport,<br />
životna sredina, klimatske promene i energetika, poljoprivreda i ruralni razvoj.<br />
Opredeljenje Komore ka intenzivnom učešću u programima i pretpristupnim<br />
fondovima EU podrazumeva unapređenje sistema i mehanizama za razvoj projektnih<br />
aktivnosti na regionalnom i lokalnom nivou, kontinuiran rad na unapređenju sopstvenih<br />
kapaciteta, ali i podršku osposobljavanja učesnika poslovne zajednice za učešće u<br />
projektima EU u vidu pružanja konsultantskih usluga, edukacije, razmene ideja i iskustava.<br />
Neophodan korak u procesu pridruživanja i preduslov za pristupanje Evropskoj uniji<br />
je pristupanje Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO). Srbija je u završnoj fazi<br />
procedure za pristup Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Međutim, zaključenje<br />
članstva u STO i dalje zavisi od dinamike kojom će bilateralni pregovori biti završeni. Do<br />
sada su uspešno okončani pregovori sa Švajcarskom, Norveškom, Kanadom, Japanom,<br />
Korejom, Hondurasom, EU, Ekvadorom, Kinom, Salvadorom, Dominikanskom Republikom<br />
i Meksikom. Još uvek se vode pregovori sa SAD, Brazilom , Panamom, Indijom i<br />
Ukrajinom i očekuje se njihovo skoro okončanje. Najznačajnije otvoreno pitanje tiče se<br />
usvajanja izmene Zakona o genetski modifikovanim organizmima (GMO) usklađenog sa<br />
pravilima EU i SТO.<br />
Traženje optimalnog balansa između liberalizacije koja je neminovna i prosperiteta<br />
zemlje, baziranog na razvoju prioritetnih sektora i analiza postojećeg stanja važan je<br />
zadatak koji stoji pred privredom Srbije u narednom periodu.<br />
III STRATEGIJA DELOVANJA RPK PANČEVO<br />
Zastupanje interesa članica<br />
Dinamične promene na međunarodnoj ekonomskoj sceni uz prisutnu neizvesnost<br />
na makroekonomskom planu i reformske promene u nacionalnoj ekonomiji uslovljavaju<br />
izgradnju Komore usmerene ka članicama, podizanje nivoa kapaciteta sa ciljem<br />
prilagođavanja procesima u poslovnom i društvenom ambijentu. Diversifikacija portfolija<br />
usluga Komora sa akcentom na značaj lobiranja i zastupanja interesa privrede kod<br />
institucija vlasti od lokalnog do nacionalnog nivoa, privatnog i nevladinog sektora, u funkciji<br />
je odgovora na visoke zahteve tržišnog funkcionisanja privrede, koji pored informisanja i<br />
edukacije zahtevaju stalno podizanje nivoa konkurentnosti, razvoj privrede zasnovane na<br />
znanju i primeni novih tehnologija.<br />
Kao odgovor na zahteve procesa prilagođavanja komorskog sistema i aktuelnoj<br />
poziciji zemlje na putu evropskih integracija neophodno je da Komora postane mesto za<br />
upravljanje promenama u funkciji razvoja biznisa i interesa članica, kako bi se obezbedio<br />
održiv i uravnotežen ekonomski i socijalni razvoj Regiona.<br />
Promene koje se dešavaju u globalnom okruženju poput novih političko-ekonomskih<br />
odnosa, internacionalizacije privrede, intenziviranja konkurencije, tehnološkog razvoja,<br />
novih trendova u potrošnji, postavljaju sve veće zahteve za uspeh naših privrednika na<br />
međunarodnom tržištu. Zastupanje interesa članica Komore - formulisanje stavova članica,<br />
njihovo javno zastupanje i promocija, sprovođenje i ostvarivanje interesa privrednih<br />
subjekata dobijaju dodatno na značaju ako se ima u vidu proces evropskih integracija i<br />
prilagođavanja dinamičnom međunarodnom ambijentu.<br />
5
Internacionalizacija i poslovno povezivanje<br />
Savremeni privredni tokovi u svetskoj privredi, a pogotovu kretanja u okviru<br />
regionalnih integracija, postaju sve dinamičniji i unapred usmeravani, koordinacijom<br />
ekonomske politike u međunarodnim ekonomskim regionalnim integracijama. U uslovima<br />
makro ekonomske nestabilnosti prisutne u nacionalnim okvirima i rastućih nepovoljnih<br />
tendencija na međunarodnom tržištu, kao odgovor na aktuelne izazove koje globalizacija<br />
nosi sa sobom, Komora će uložiti dodatni napor u stvaranju ambijenta za unapređenje<br />
trgovine i internacionalizaciju preduzeća.<br />
lnternacionalizacija poslovanja i jačanje inovativnog preduzetništva zahtevaju<br />
aktivnu promociju investicionog okruženja i podsticaja inostranim ulaganjima, kao i<br />
podršku razvoja izvoznih performansi preduzeća.<br />
Permanentno povećanje nivoa konkurentnosti postaje imperativ funkcionisanja u<br />
međunarodnoj tržišnoj privredi. Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma za 2012.<br />
godinu Srbija je rangirana na 95. poziciji na listi koja obuhvata 144 zemlje sa zabeleženom<br />
vrednošću Indeksa globalne konkurentnosti (IGK) od 3,87. U odnosu na prethodnu godinu<br />
vrednost IGK za Srbiju je gotovo zanemarljivo opala za 0,01, što nije dovelo do pomeranja<br />
ranga Srbije.<br />
Najveći deo spoljno-trgovinske razmene odvija se sa zemljama sa kojima Srbija ima<br />
potpisane Sporazume o slobodnoj trgovini: Evropskom unijom, Ruskom federacijom,<br />
zemljama CEFTA. U oblasti bilateralnih sporazuma sa trećim zemljama, Srbija trenutno<br />
pregovara o sporazumu o slobodnoj trgovini (FTA) sa Ukrajinom. Ponovljeni pregovori<br />
sporazuma o trgovini sa Ruskom Federacijom i Belorusijom su u toku, s obzirom na to da<br />
ove dve zemlje sada čine carinsku uniju sa Kazahstanom. Srbija je ratifikovala još tri<br />
bilateralna investiciona ugovora (BIT) sa Azerbejdžanom, Kazahstanom i Indonezijom i<br />
potpisala je jedan sa Alžirom.<br />
Promociju privrednih potencijala Regiona, povezivanje privrednih subjekata sa<br />
inostranim partnerima, Komora će i u 2013. godini ostvarivati kroz organizaciju bilateralnih<br />
skupova, sajamskih manifestacija, investicionih foruma i drugih manifestacija koje<br />
predstavljaju platformu za razmenu ideja, kao i mogućnosti za privlačenje stranih<br />
investicija i unapređenje spoljno-trgovinske razmene.<br />
Komora će u narednoj godini organizovati poslovne forume koji doprinose boljoj<br />
privrednoj, tehnološkoj i kulturnoj povezanosti Južnog Banata sa inostranstvom u saradnji<br />
sa inostranim privrednim <strong>komora</strong>ma, posebno onima sa kojima RPK Pančevo ima<br />
potpisan Sporazume o saradnji (Hrvatska privredna <strong>komora</strong> – županija Rijeka, komore<br />
Temišvara, Užica, Karaš Severin-Rumunija, Kaluške oblasti-Ruska Federacija, Bukurešta,<br />
Udine-Italija, banatskih <strong>komora</strong> – Temišvar, Rešice, Kikinda, Zrenjanin i Pančevo,<br />
Sporazum o saradnji sa Univerzitetom Slavić iz Temišvara), ambasadama stranih zemalja<br />
u Beogradu i drugim institucijama.<br />
Projekti<br />
Jačanje apsorpcionih kapaciteta za veći stepen iskorišćenja sredstava iz<br />
raspoloživih fondova važan je zadatak svih aktera u privrednom životu Srbije u narednom<br />
periodu. Komora će u 2013. godini nastaviti sa edukacijom i informisanjem privrednih<br />
subjekata kako bi se u što većoj meri osposobili za učešće u programima i projektima EU.<br />
Sticanjem statusa kandidata i uvođenjem Decentralizovanog sistema upravljanja<br />
fondovima EU Srbija stiče pravo na korišćenje svih pet komponenti IPA; pomoć tranziciji i<br />
izgradnja institucija, preko granična saradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i<br />
ruralni razvoj.<br />
Srbija je sredinom 2012. godine podnela zahtev Evropskoj komisiji za akreditaciju<br />
sistema za decentralizovano upravljanje IPA fondovima. Očekuje se da bi Srbija<br />
akreditaciju mogla da dobije polovinom sledeće godine čime će se otvoriti vrata za<br />
6
korišćenje novca iz preostale tri komponente IPA fondova, budući da se trenutno koriste<br />
sredstva samo iz prve dve komponente.<br />
Srbija trenutno učestvuje u velikom broju programa EU: IPA, Sedmi okvirni program<br />
za istraživanje i tehnološki razvoj, PROGRES, TAIEX, TWINNING, SIGMA, TEMPUS,<br />
Program za konkurentnost i inovativnost, FP7, CIP, Program podrške politikama za<br />
primenu informacionih i komunikacionih tehnologija, Program kulture, Program carina i<br />
Fiskalis program i dr.<br />
Evropska komisija je preduzela aktivnosti na izradi zajedničke sveobuhvatne strategije<br />
za zemlje dunavskog sliva. Strategija je usvojena zajedno sa Akcionim planom za njeno<br />
sprovođenje. Vlada Republike Srbije utvrdila je svoje ciljeve i prioritetne oblasti od njenog<br />
najvećeg interesa; opšti cilj je korišćenje potencijаlа Dunаvа kаo znаčаjnog resursа zа<br />
održivi rаzvoj Republike Srbije uz sledeće prioritetne oblasti:<br />
- rаzvoj trаnsportа, energetike i informаciono - komunikаcionih tehnologijа (IKT) duž<br />
čitаvog tokа Dunаvа;<br />
- zаštitа životne sredine i održivo korišćenje prirodnog bogаtstvа u slivu reke Dunаv;<br />
- ekonomski rаzvoj i jаčаnje regionаlne sаrаdnje i pаrtnerstvа u regionu Podunаvljа;<br />
- uspostаvljаnje sistemа sigurne plovidbe i аfirmаcijа principа vlаdаvine prаvа u slivu<br />
reke Dunаv;<br />
- stvаrаnje ekonomije znаnjа kroz sаrаdnju u regionu Podunаvljа i аktivnа ulogа nаuke u<br />
postizаnju ciljevа Strаtegije.<br />
Dunavska strategija predstavlja institucionalnu platformu za razvoj projekata u<br />
prioritetnim oblastima. Projekti u dunavskom regionu mogu biti finansirani iz evropskih,<br />
bileteralnih i mulatilateralnih fondova, budući da njihovi efekti prevazilaze nacionalne<br />
okvire i lokalni značaj, što otvara mogućnosti Južnom Banatu za učešće u ovim<br />
inicijativama.<br />
U toku 2013. godine, u skladu sa potpisanim Sporazumu o saradnji, RPK Pančevo će<br />
nastaviti uspešnu saradnju sa WIFI Institutom Privredne komore Austrije koja se zasniva<br />
na podizanju nivoa znanja privrednika, prenosu iskustava i unapređenju poslovne saradnje<br />
putem organizacije B2B sastanaka srpskih i austrijskih partnera. Pored teritorije Južnog<br />
Banata, u prethodnom periodu obuka je uspešno organizovana i na teritoriji Kolubarsko-<br />
Mačvanskog okruga u saradnji sa RPK Valjevo, kao i Srema u saradnji sa Sremskom privrednom<br />
komorom.<br />
Po potpisivanju ugovora o finansiranju koji se očekuje u najskorije vreme, <strong>Regionalna</strong><br />
privredna <strong>komora</strong> Pančevo realizovaće projekat „Podrška MSP-pokretač razvoja regiona“.<br />
Ukupna vrednost projekta je 344.480 EUR, a partneri na projektu su <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong><br />
Karaš-Severin iz Rešica, Rumunija i Regionalni centar za društveno ekonomski razvoj –<br />
Banat (RCR Banat). Projekat je sufinansiran iz Programa prekogranične saradnje Srbija-<br />
Rumunija u iznosu od 85%, dok partneri treba da obezbede 15% sopstvenog finansijskog<br />
učešća. Period implementacije projekta je 12 meseci. Ciljevi projekta su povećanje nivoa<br />
konkurentnosti MSP na prekograničnom regionu Srbija-Rumunija, stvaranje uslova za<br />
razvoj MSP kroz proces mentoringa i doprinos procesu smanjenja nezaposlenosti visoko<br />
obrazovanih lica u graničnom području.<br />
Komora će u narednom periodu koristiti sve raspoložive domaće i inostrane izvore<br />
namenjene finansiranju strateških prioriteta na nacionalnom, pokrajinskom i lokalnom nivou,<br />
usmerenih na rešavanje problema privredne i društvene zajednice.<br />
PROMOCIJA PRIVREDE<br />
Imajući u vidu da je jedna od najvažnijih uloga u radu Komore promovisanje<br />
privrede, u narednoj godini planiran je nastavak u aktivnostima, kao i u prethodnim<br />
godinama, organizovanjem nastupa na sajamskim manifestacijama. Ovakav oblik<br />
promovisanja privrede je rezultat analiza sajamskih nastupa u prethodnom periodu, kao i<br />
7
anketiranjem naših članica koje su učestvovali na sajmovima. Planira se učešće na većem<br />
broju regionalnih sajmova, koje pored izlagačkog dela, u najvećem broju slučajeva, prate<br />
organizovani susreti privrednika. Organizacija tih poslovnih susreta ime višestruku ulogu,<br />
najpre uspostavljanju poslovne saradnje, a na kraju i razmeni iskustava između privrednih<br />
subjekata. Prilikom organizacije nastupa na regionalnim sajmovima se ostvaruje u<br />
potpunosti uloga Komore, od obezbeđenja izlagačkog prostora i njegovog uređenja, do<br />
organizacije učesnika za poslovne susrete i u slučaju potrebe organizacije prevoza. U cilju<br />
pružanja što bolje usluge svojim članicama kod organizacije ovih nastupa planiramo i dalje<br />
mogućnost da privrednici mogu dostaviti svoje eksponate, propagandne materijale i<br />
kontakte.<br />
Planira se učešće na pojedinim sajmovima u zemljama u okruženju, za šta postoji<br />
sve veći interes privrednika. Učešće na ovim sajmovima je znatno olakšano, zahvaljujući<br />
aktivnostima naše Komore unazad nekoliko godina, koja je rezultirala potpisivanje nekoliko<br />
Sporazuma o saradnji sa Komorama u regionu, koji podrazumevaju predstavlanje naših<br />
preduzeća na njihovim sajmovima, kao i predstavljanje njihovih privrednih subjekata<br />
prilikom organizacije našeg sajma. Kada govorimo o sajmovima u inostranstvu planiraju se<br />
nastupi na sajmovima u zajedničkoj organizaciji sa Privrednom komorom Srbije i<br />
Privrednom komorom Vojvodine, u skladu sa iskazanim interesovanjem naših preduzeća.<br />
Planira se zajednički organizovan nastup na sajmu u Celju u saradnji sa Pokrajinskim<br />
sekretarijatom za privredu AP Vojvodine.<br />
Tokom sledeće godine planira se organizacija IV Privredne izložbe koja je<br />
prethodnih godina organizovana u Pančevu i čiji je glavni organizator bila RPK Pančevo.<br />
Cilj u organizaciji naredne Privredne izložbe, biće podizanje nivoa organizacije,<br />
pronalaženje što adekvatnijeg prostora za organizaciju sajma, povećanje broja učesnika,<br />
uvođenje komercijalne prodaje, kao i organizacija kontinuiranih dešavanja tokom čitave<br />
manifestacije, koristeći sva pozitivna iskustva sa sličnih sajamskih manifestacija. Da bi<br />
manifestacija bila realizovana na najbolji mogući način, planira se konkurisanje kod<br />
nadležnih institucija za subvencionisanje organizacija regionalnih sajmova. Kao i kod<br />
prethodnih, i na ovoj Privrednoj izložbi se očekuje značajan doprinos velikog broja Komora<br />
u realizaciji postavljenih ciljeva.<br />
INFORMISANJE I POSLOVNO OBRAZOVANJE<br />
Pored promocije, jedna od najvažnijih uloga Komore u narednoj godini, biće<br />
kvalitetno i pravovremeno informisanje privrede. Ta funkcija Komore proističe iz<br />
konstantne potrebe svih privrednih činilaca. Stalna potreba za što boljim informisanjem<br />
privrede dovodi do unapređenja kvaliteta ove usluge i sadržaja same informacije, kao i do<br />
stalnog unapređivanja načina i oblika informisanja, što je posledica sve šire upotrebe<br />
informacionih tehnologija. Osnovni oblik informisanja će i dalje biti web sajt Komore, sa<br />
permanentnim osavremenjavanjem i tehničkim unapređenjem sajta. Planira se uvođenje<br />
novih vrsta informacija, potpuno ažuriranje svih baza i uvođenje novina u obaveštavanju<br />
naših članica kada su u pitanju najave raznih događaja u organizaciji Komore. Takođe će<br />
će se nastaviti sa objavljivanjem Biltena, koji ima više namena, od retrospektive aktivnosti<br />
Komore, do najave pojedinih važnijih događaja, kao i pružanja informacija o raspisanim<br />
konkursima raznih fondova i drugih republičkih i pokrajinskih institucija. Inoviraće se način<br />
distribucije Biltena, baš zahvaljujući tehnološkim novinama na web sajtu.<br />
Pored informisanja veoma važno je organizovanje poslovnog obrazovanja, gde se<br />
treba naglasiti da se ono odnosi na sve zaposlene u privredi, a ne samo na menadžere.<br />
Tu se prvenstveno misli na organizaciju obuka, seminara, kurseva i okruglih stolova u<br />
saradnji sa stručnim i sertifikovanim institucijama iz zemlje i inostranstva. Takođe, planira<br />
se organizovanje obuka sa dobijanjem sertifikata i akreditacija za proizvodna zanimanja.<br />
Teme i oblici poslovnog obrazovanja će ponajviše biti uslovljeni potrebama privrede.<br />
8
USLUGE<br />
Iako u ovom trenutku još uvek nije izvesno u kom pravcu će se odvijati<br />
transformacija komorskog sistema, planira se kontinuirano unapređenje, inoviranje i<br />
komercijalizacija dela usluga Komore, sa ciljem prilagođavanja tržišnim uslovima<br />
poslovanja, a sve u cilju potreba i interesa privrede. Izbor mogućih usluga će zavisiti od<br />
njihovih komercijalnih efekata. Da bi kvalitet usluga bio na što višem nivou, neophodno je<br />
stalna usavršavanje i edukacija zaposlenih u Komori. Deo usluga bi bio u skladu sa<br />
potrebama koje proističu iz zakonske regulative, dok bi se deo novih komercijalnih usluga<br />
odnosio na vraćanje pojedinih ovlašćenja, kao mogući ishod transformacije komorskog<br />
sistema. Takođe se planira pružanje usluga iz oblasti različitih vidova konsaltinga kod<br />
izrade projekata, kao i kod realizacije nekih projekata, izrade elaborata i sl.<br />
Kada govorimo u pružanju usluga, a kako smo već istakli u prethodnom poglavlju, u<br />
narednom periodu značajno mesto će i dalje imati usluge promocije i prezentacije i<br />
organizovanja nastupa na sajamskim manifestacijama. Na bazi iskazanih potreba<br />
privrede, Komora će pružati usluge u vidu organizovanja obuka, edukacija i drugih sličnih<br />
oblika, kojima se stiču neophodna uverenja i sertifikati.<br />
9
ODBOR UDRUŽENJA ZA HEMIJSKU, FARMACEUTSKU, GUMARSKU I INDUSTRIJU<br />
NEMETALA I ENERGETIKU<br />
U ukupnoj strukturi industrijske proizvodnje Srbije, Vojvodine i Južnog Banata<br />
odmah posle prehrambene industrije, dominantnu ulogu ima hemijska industrija.<br />
Svetska ekonomska kriza odrazila se i na preduzeća u ovoj grani industrije kao i na<br />
privredna kretanja u Srbiji u većoj meri nego što su bile prvobitne procene.<br />
Problematika koja prati sve grane delatnosti u okviru prerađivačke industrije,<br />
odražava se i na hemijsku industriju i energetiku. Neposredni uzrok pada ukupne<br />
ekonomske aktivnosti je smanjenje domaće i inostrane tražnje. Opšta nelikvidnost i<br />
izuzetno visoka zaduženost preduzeća ograničava poslovanje, jer nedostatak obrtnih<br />
sredstava usled prezaduženosti nije moguće prevazići bankarskim kreditima. Privatizacija<br />
nije ispunila očekivanja o uvođenju novih tehnologija, a poseban problem ove grane<br />
industrije je nerešena privatizacija velikih sistema i dugotrajno restrukturiranje. Javlja se i<br />
disparitet cena osnovnih sirovina i energenata u odnosu na cene finalnih proizvoda na<br />
domaćem i stranom tržištu, što dovodi do nekonkurentnosti domaćih preduzeća. Za<br />
hemijsku industriju, to je specifičan problem obzirom, da su preduzeća iz ove grane<br />
delatnosti, preduzeća koja imaju nisku energetsku efikasnost što povećava cenu proizvoda<br />
posebno zbog još uvek visoke cene gasa.<br />
Vlada Republike Srbije je usvojila Program za zaustavljanje krize sa Paketom mera<br />
za stabilizaciju javnih finansija koji je stupio na snagu 1. oktobra 2012. godine i kojim je<br />
predviđeno ukidanje velikog broja parafiskalnih nameta kako bi došlo do rasterećenja<br />
privrede Srbije. Efekti će biti vidljivi u 2013. godini.<br />
U skladu sa opredeljenjima Vlade Republike Srbije a u cilju prevazilaženja problematike<br />
poslovanja i povećanja proizvodnje, aktivnosti Odbora za hemijsku, farmaceutsku,<br />
gumarsku i industriju nemetala i energiju baziraće se na nekoliko osnovnih pravaca.<br />
Važan segment kada je u pitanju hemijska industrija i energetika je korišćenje<br />
obnovljivih vidova energije. U Vojvodini od ukupne količine utrošenih energenata trećinu<br />
čine tečna goriva, potom slede gas, električna energija, toplotna energija, dok potrošena<br />
energija iz obnovljivih izvora iznosi tek 0,3%. Odbor će pratiti i doprinositi razvoju<br />
mogućnosti ulaganja u proizvodnju alternativnih vidova energije, kroz edukaciju i<br />
informisanje u cilju veće eksploatacije čvrste biomase iz agrokompleksa, biogasa i<br />
biogoriva, korišćenja energije vetra, geotermalne energije, komunalnog i industrijskog<br />
otpada i sunčeve energije, i kroz promociju pristupnih fondova namenjenih za podršku<br />
ovog vida energije. Južni Banat ima potencijale u energiji vetra, vode, u geotermalnim<br />
izvorima, ali ono što je najvažnije, jeste biomasa, koja se ne koristi dovoljno, ostaci žetve<br />
se pale na našim poljima i ne samo da se gubi prilika da se zaradi i proizvede energija,<br />
nego se i zagađuje životna okolina. Ulaganja u sektor obnovljivih vidova energije, do sada,<br />
nisu bila značajna, ali se sve više razvija svest o neophodnosti da se pronađe adekvatna<br />
zamena za fosilna goriva. Zbog toga se kroz povoljne kredite u taj posao uključuju<br />
poslovne banke, međunarodne finansijske institucije, ali i državni razvojni fondovi. Odbor<br />
će se aktivno uključiti u edukaciju kao i predstavljanju programa finansiranja ovih<br />
projekata.<br />
Jedan od prioritetnih zadataka, posebno u preduzećima iz oblasti hemijske<br />
industrije i energetike je povećanje energetske efikasnosti. Prema poslednjim podacima<br />
preko 95% energetskih postrojenja u Srbiji čeka na rekonstrukciju. Većina njih koristi<br />
zastarelu tehnologiju koja uglavnom u velikoj meri narušava životnu sredinu ali i<br />
neefikasno posluje sa energetskog stanovišta.Implementacija programa energetske<br />
efikasnosti u industriju i realizacija primene programa racionalne upotrebe energije u<br />
velikoj meri će podstaći konkurentnost preduzeća iz oblasti hemijske industrije i<br />
energetskog sektora. Dugo očekivani „Zakon o energetskoj efikasnosti“, „Zakon o fondu<br />
za povećanje energetske efikasnosti“, kao i "Zakon o racionalnoj upotrebi energije" još<br />
uvek nisu ušli u skupštinsku proceduru. Odbor će pratiti i doprinositi razvoju mogućnosti<br />
10
ulaganja u energetski efikasnije tehnologije, pratiće novine u cenama energenata i njihov<br />
uticaj na privredu, učestvovaće u javnoj raspravi u vezi donošenja najavljenih Zakona koji<br />
su ključni za razvoj ove oblasti. Nastaviće praćenje programa i projekata u oblasti<br />
energetike koje donose nadležne institucije i Ministarstva.<br />
Naftna industrija Srbije pustila je krajem 2012. godine u rad obnovljenu Rafineriju<br />
nafte "Pančevo", u čiju modernizaciju je investirano oko 550 miliona evra. U novom<br />
postrojenju ubuduće će se proizvoditi samo goriva evro-5 kvaliteta, i to u količini koja će<br />
moći da podmiri potrebe domaćeg i tržišta regiona emisija, a količina ispuštenog ugljendioksida<br />
biće 10 odsto niža od zakonom propisane granice. Najavljena je investicija od jos<br />
1,5 miliona evra u naredne tri godine u NIS. U preduzeću HIP Petrohemija Pančevo<br />
realizacija projekta rekonstrukcije PEVG-a ušla je u završnu fazu. Prva faza investicionog<br />
programa (2012-2013.) podrazumeva povećanje kapaciteta proizvodnje fabrika PENG i<br />
PEVG, što će omogućiti dostizanje pozitivnog novčanog toka iz operacione delatnosti u<br />
2014. godini. Rekonstrukcija polimernih fabrika planirana je na povećanju kapaciteta<br />
fabrike PEVG od 110.000 t/g i povećanju kapaciteta fabrike PENG u rasponu 67.000-<br />
76.000 t/g. Obzirom da industrijska postrojenja u Srbiji imaju zastarele tehnologije, niske<br />
sirovinske i energetske efikasnosti i visok nivoa stvaranja otpada i da takozvane "prljave"<br />
industrije u strukturi ukupne industrijske proizvodnje u Srbiji učestvuju sa oko 54% od<br />
izuzetnog su značaja navedene velike investicije. Odbor će pratiti realizaciju započetih i<br />
modernizaciju novih pogona u industrijskim kapacitetima u Južnom Banatu.<br />
Važan segment za preduzeća iz oblasti hemijske industrije i energetike je proces<br />
svojinske transformacije velikih sistema i privatizacije. Odbor će kroz svoj rad pratiti<br />
strategije privatizacije, iskustva i efekte, kao i problematiku koja prati ovaj proces.<br />
Svojinsku transformaciju očekuje HIP Petrohemija, ISP Pančevo, HIP Azotara Pančevo,<br />
JP Transnafta, JP Srbija gas, JP EPS. Vlada Republike Srbije je donela Uredbu po kojoj<br />
sva preduzeća u restrukturiranju do kraja 2014. godine moraju da nađu strateškog<br />
partnera ili idu u stečaj.<br />
Pored navedenih osnovnih pravaca, aktivnosti Odbora odnosiće se i na:<br />
- direktnom kontaktu sa članovima Odbora radi lakšeg prevazilaženja problema sa<br />
kojima se susreću u svome radu i davanju predloga za rešavanje kroz ostvarivanje<br />
saradnje sa nadležnim organima.<br />
- praćenju privrednih kretanja i analizi stanja u hemijskoj industriji i energetici.<br />
- analizu uslova kreditiranja proizvodnje i uslova za stimulisanje proizivodnje za izvoz i<br />
predstavljanje istih privrednim subjektima.<br />
- afirmaciji novih tehnologija u hemijskoj industriji i u proizvodnji i potrošnji energije.<br />
- intenziviranju poslovnih kontakata i privredne saradnje s partnerima zemalja iz bližeg i<br />
šireg okruženja.<br />
Održavanje sednica Odbora Udruženja sa sledećom tematikom:<br />
- Predlozi mera za prevazilaženje problematike poslovanja u oblasti industrije. Plan i<br />
izveštaj o radu Odbora. Predviđeno za I kvartal 2013.godine<br />
- Predstavljanje Strategije razvoja obnovljivih vidova energije do 2020. Predviđeno za II<br />
kvartal 2013.godine<br />
- Predstavljanje podzakonskih akata koji prate neki od Zakona značajnih za ovu granu<br />
industrije. Predviđeno za III kvartal 2013. godine<br />
- I druge aktuelne teme u skladu sa donetim odlukama Vlade u smislu izmena i dopuna<br />
Zakona ili standarda a vezano za oblast hemijske industrije i energetike. Predviđeno u<br />
toku 2013. godine.<br />
Sajamovi i privredne manifestacije:<br />
U cilju promocije privrede Južnobanatskog regiona i predstavljanje privrednih<br />
subjekata na tržištu u zemlji i inostranstvu nastaviće se aktivnosti zajedničkog nastupa<br />
privrednika i iz ove grane idustrije na sajamskim manifestacijama i privrednim izložbama u<br />
zemlji i inostranstvu, a sve u skladu sa kalendarom sajamskih manifestacija.<br />
11
ODBOR UDRUŽENJA ZA METALSKU I ELEKTRO INDUSTRIJU, ZA TEKSTIL I<br />
ODEĆU, KOŽU I OBUĆU I GRAFIČKU INDUSTRIJU<br />
Uslovi poslovanja tokom 2012. godine i duboka ekonomska kriza uslovljavaju da<br />
Program rada za 2013. godinu Regionalne privredne komore Pančevo i ovog Odbora i<br />
dalje budu usmereni ka stvaranju što povoljnijih uslova za poslovanje privrede kako bi se<br />
nastavilo sa prevazilaženjem posledica recesije i oporavkom privrednih aktivnosti. To je,<br />
pre svega, stvaranje uslova za uspešniji rad i poslovanje privrednih subjekata, a takođe i<br />
podizanje nivoa proizvodnje, odnosno podizanje nivoa kvaliteta proizvoda i usluga na viši<br />
tehničko-tehnološki nivo bez obzira na to da li su namenjeni domaćem ili inostranom<br />
tržištu.<br />
Vlada Republike Srbije planira rast investicija, rast industrijske proizvodnje, rast<br />
domaće i inostrane tražnje, drugim rečima planira dalji oporavak privrednih aktivnosti, ali<br />
će uslovi privređivanja i dalje biti nepovoljni. Pre svega naslediće se negativni efekti<br />
prethodnog perioda koji su produbili dugogodišnji spoljnotrgovinski i platni deficit: visoka<br />
stopa nezaposlenosti, nedovoljna konkurentnost, izostanak potrebnih stranih investicija,<br />
zaustavljanje domaćih investicija, smanjenje domaće i inostrane tražnje i povećanje<br />
nelikvidnosti. Pad standarda stanovništva takođe značajno utiče na nizak nivo privrednih<br />
aktivnosti.<br />
Vlada Republike Srbije planirane mere može u velikoj meri sprovesti ukoliko<br />
poboljša uslove privređivanja. Poboljšanje uslova privređivanja nije anti krizna mera, ali<br />
doprinosi bržem izlasku iz krize i postavlja osnovu za, dugoročnije, stabilan privredni rast.<br />
Sveobuhvatna reforma propisa - „Giljotina propisa“ započeta tokom 2009. godine sa ciljem<br />
da se izvrši deregulacija i sistematizacija propisa je bila veoma dobro zamišljena aktivnost,<br />
ali nije dala zadovoljavajuće rezultate.<br />
Usvajanjem preporuka, odnosno poboljšanjem uslova privređivanja, stvara se<br />
povoljniji privredni ambijent što dovodi do: povećanja mikro i makro konkurentnosti,<br />
povećanja produktivnosti rada, povećanja izvoza, privlačenja stranih direktnih investicija,<br />
povećanja stope rasta društvenog proizvoda, a preko toga i do rasta životnog standarda.<br />
Savet stranih investitora je u decembru 2011. godine predstavio rezultate analize<br />
Vladinog usvajanja preporuka iz prethodnog višegodišnjeg perioda. Od ukupno 227<br />
preporuka samo 32 (14%) je zaslužilo ocenu „značajan napredak“ dok je 128 preporuka<br />
(57%) dobilo ocenu „bez promena“, iako usvajanje najvećeg broja preporuka ne zahteva<br />
materijalna sredstva već samo administrativno vreme i političku volju.<br />
Posebne probleme i dalje predstavljaju siva ekonomija i nedovoljno efikasna zaštita<br />
konkurencije, koji dovode do nelojalne konkurencije. Imajući u vidu da rešavanje problema<br />
sive ekonomije stvara mogućnosti većeg zapošljavanja, potrebno je da se stvore uslovi za<br />
njeno smanjenje i postepenim prevođenjem poslovanja u formalne tokove.<br />
Problem nekontrolisanog i prekomernog uvoza nekvalitetne robe i dalje postoji iako<br />
je od 1. januara 2012. godine po Zakonu o tržišnom nadzoru obavezna primena novih<br />
tehničkih propisa.<br />
Poslovanje preduzeća iz delokruga rada ovog Odbora i dalje opterećuju brojni<br />
problemi: nasleđena dugovanja, niska lična primanja zaposlenih, visok uvoz velikog broja<br />
proizvoda sumnjivog kvaliteta, nekontrolisani uvoz polovnih i repariranih mašina, uređaja i<br />
opreme, nedovoljna i neadekvatna zaštita konkurencije koja smanjuje potencijale domaće<br />
proizvodnje, nedostatak povoljnih kreditnih sredstava za izvozne poslove i nemogućnost<br />
kreditiranja prodaje pod povoljnijim uslovima na domaćem tržištu, nasuprot mogućnostima<br />
ino konkurencije.<br />
Aktivnosti komorskog sistema će i u 2013. godini biti usmerene u pravcu stvaranja<br />
uslova za uspešnije i ravnopravnije poslovanje privrednih subjekata. Neophodno je i dalje<br />
se zalagati za makroekonomsku stabilnost, dinamičan privredni rast, porast izvoza, rast<br />
zaposlenosti i standarda stanovništva. U skladu sa tim, odgovarajući predlozi, mere i<br />
aktivnosti čiji je cilj stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i uslova za rast privrede u<br />
12
celini će, u saradnji sa Privrednom komorom Vojvodine, Privrednom komorom Srbije biti<br />
pripremani i predstavljeni nadležnim Ministarstvima i odgovarajućim državnim<br />
institucijama.<br />
Odbor udruženja će u skladu sa napred navedenim opredeljenjima u 2013. godini<br />
posebne aktivnosti usmeriti na:<br />
1. Zastupanje interesa privrede pred državnim organima i institucijama kroz:<br />
- iniciranje mera fiskalne, kreditne i monetarne politike i ukupne privredno-pravne<br />
regulative,<br />
- predlaganje privredno-sistemskih propisa i mera ekonomske politike;<br />
- učešće u izradi predloga programa podsticajnih mera za unapređenje proizvodnje,<br />
povećanje konkurentnosti uvođenjem novih tehnologija;<br />
- učešće u aktivnostima na projektovanju i uvođenju informacionih sistema u procesima<br />
praćenja proizvodnje;<br />
- učešće u izradi obrazovnih programa radi obezbeđenja specifičnih zanimanja za<br />
potrebe industrije,<br />
- predstavljanje razvojnih potencijala industrije,<br />
- saradnju sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave na projektima od interesa za<br />
razvoj, kako jedinice lokalne samouprave, tako i privrede i stanovništva.<br />
2. Okupljanje, saradnju i komunikaciju domaćih i inostranih privrednika kroz:<br />
- saradnju sa regionalnim privrednim <strong>komora</strong>ma - domaćim i stranim, udruženjima i<br />
drugim organizacijama radi povezivanja privrednih subjekata,<br />
- organizovanje okruglih stolova, stručnih skupova i konferencija, bilateralnih susreta i<br />
drugih privrednih manifestacija.<br />
3. Edukaciju kadrova kroz:<br />
- anketiranje privrednika o potrebama za novim kadrovima, mogućnostima<br />
prekvalifikacije i do-kvalifikacije postojećih kadrova i o problemima sa kojima se<br />
susreću pri zapošljavanju radnika,<br />
- intenziviranje aktivnosti oko obrazovanja odraslih,<br />
- definisanje mehanizama - metodologija za pravljenje novih obrazovnih profila,<br />
potrebnih privredi,<br />
- organizovanje obuka i edukacija po zahtevima članica komore, a posebno u primeni<br />
novih zakonskih propisa.<br />
- 4. Informisanje i drugu poslovno-stručnu pomoć kroz:<br />
- informisanje o zaposlenosti kapaciteta u industriji,<br />
- informisanje o zakonskoj regulativi iz oblasti za koje članice Odbora udruženja iskažu<br />
interes,<br />
- informisanje o mogućnostima nabavke mašina, alata, opreme i repromaterijala.<br />
U vođenju ovih aktivnosti, Odbor udruženja će neposredno sarađivati sa članovima<br />
Udruženja, organa i tela RPK Pančevo, Privredne komore Srbije, Privredne komore<br />
Vojvodine, stručnim službama i organima Vlade AP Vojvodine, kao i resornim<br />
Ministarstvima u skladu sa iskazanim potrebama i interesima članica udruženja.<br />
Održavanje sednica Odbora Udruženja sa sledećim temama:<br />
Praćenje primene mera Vlade Republike Srbije za poboljšanje uslova privređivanja,<br />
sagledavanje problematike uočene u primeni i predlaganje poboljšanja u saradnji sa<br />
resornim Ministarstvom i drugim institucijama.<br />
Rokovi i dinamika: I kvartal<br />
13
Sagledavanje aktuelnog stanja i poslovanja preduzeća, po delatnostima u okviru Odbora,<br />
sa predlogom mera za rešavanje nastalih problema<br />
Rokovi i dinamika: II kvartal<br />
Edukacija privrednih subjekata za korišćenje predpristupnih i drugih fondova EU<br />
Rokovi i dinamika: III kvartal<br />
Tema u skladu sa aktuelnom problematikom i zahtevima članica.<br />
Rokovi i dinamika: IV Kvartal<br />
Sajmovi, promocije, prezentacije, privredne manifestacije:<br />
organizovanje nastupa/poseta članica RPK Pančevo na sajmovima (regionalni, opšti,<br />
specijalizovani) u zemlji – prema kalendaru sajamskih manifestacija, a u skladu sa<br />
iskazanim interesom članica.<br />
Rokovi i dinamika: kvartalno, tokom 2013.godine.<br />
organizovanje nastupa/poseta članica RPK Pančevo sajmovima (opšti, specijalizovani) u<br />
inostranstvu – prema kalendaru sajamskih manifestacija, a u skladu sa iskazanim<br />
interesom članica.<br />
Rokovi i dinamika: kvartalno, tokom 2013.godine.<br />
14
ODBOR UDRUŽENJA ZA GRAĐEVINARSTVO, INDUSTRIJU GRAĐEVINSKOG<br />
MATERIJALA I PROJEKTOVANJE, STAMBENO KOMUNALNU DELATNOST,<br />
URBANIZAM I DRVO PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU<br />
Delatnost građevinske industrije u prvom polugodištu 2012.godine, u odnosu na<br />
prethodnu godinu, karakterišu određena pozitivna kretanja, kao što su : povećanje<br />
vrednosti izvedenih radova (zgrade), povećanje prosečne površine prodatih stanova<br />
novogradnje, pad cena stanova novogradnje, pad cena građenja i cena građevinskog<br />
zemljišta. Sa druge strane i dalje se posluje u uslovima niskog obima investicija, pada<br />
tražnje za stambenim i poslovnim prostorom, velike nelikvidnosti preduzeća i celog<br />
privrednog sistema, kao i postojanja nelojalne konkurencije na domaćem tržištu. Investitori<br />
su kao poseban problem izdvojili proceduru dobijanja građevinskih dozvola i ostalih<br />
povezanih dozvola. U ovakvom ambijentu poslovanja, preduzeća iz oblasti industrije<br />
gradjevinskog materijala beleže pad proizvodnje i smanjenu prodaju na tržištu. Uticaj<br />
nelojalne konkurencije, koja plasira proizvode na tržištu po nerealno nižim cenama, bio je<br />
izražen u toku ove sezone. Primena tehničkih propisa iz EU i proces primene koncepta<br />
energetske efikasnosti i ekoloških (prirodnih) materijala u građenju, već se nameću kao<br />
neophodnost u cilju opstanka na tržištu i pribavljanju namenskih sredstava po tom<br />
osnovu.<br />
Građevinarstvo kao delatnost koja u svom proizvodnom procesu može da angažuje<br />
različite privredne grane, mora imati stimulativne mere ekonomske politike na svim<br />
nivoima - od republičkog nivoa, preko pokrajinskog nivoa pa do nivoa grada i lokalne<br />
samouprave. Na toj osnovi Odbor Udruženja će nastaviti da vodi aktivnosti koje doprinose<br />
realizaciji ovog programa, koji za ostvarenje ima sledeće ciljeve: prevazilaženje negativnih<br />
efekata ekonomske krize, podrška poslovanju građevinskih preduzeća i preduzeća koja<br />
se bave proizvodnjom građevinskog materijala, održavanje nivoa zaposlenosti i stvaranje<br />
mogućnosti za novo zapošljavanje u građevinskoj industriji, podsticanje razvoja<br />
građevinske industrije i sa njom povezanih delatnosti na nivou regiona.<br />
U skladu sa preporukama i opredeljenjem nadležnih institucija u Srbiji i Vojvodini,<br />
izraženim interesima preduzeća sa područja regiona i planom rada komore, Odbor<br />
Udruženja će se u 2013.godini, bazirati na sprovođenju sledećih prioritetnih aktivnosti:<br />
- Analiza nacrta zakonske regulative, praćenje primene postojeće zakonske regulative i<br />
podzakonskih akata koji utiču na poslovanje preduzeća iz oblasti građevinske<br />
industrije, zastupanje interesa i predloga preduzeća u inicijativi za izmenu zakona i<br />
podzakonskih akata. Osnovne oblasti u tom smislu biće planiranje i urbanizam,<br />
građevinsko zemljište, građenje, građevinski proizvodi, legalizacija.<br />
- Definisanje mera za oporavak građevinske industrije, koje izrađuje komorski sistem u<br />
saradnji sa svojim članicama, od kojih su najvažnije : mere za uređivanje trižišta<br />
(licenciranje projektanata i izvođača, rad inspekcijskih službi, izdavanje građevinskih<br />
dozvola), mere za povećanje likvidnosti preduzeća (plaćanje PDV po naplati izvedenih<br />
radova, regulisanje nivoa poreza i doprinosa, naplata potraživanja), mere za<br />
podsticanje poslovanja (učešće u realizaciji projekata koje finansiraju domaći i strani<br />
investitori, stambena gradnja iz projekta podsticaja građevinske industrije) i mere za<br />
podsticanje izvoza (osiguranje izvoznih poslova, stimulacija izvoza).<br />
- Organizovanje stručnih skupova i prezentacija u cilju usklađivanja i implementacije<br />
tehničkih propisa iz oblasti građevinarstva Srbije sa propisima EU. Posebno će se vršiti<br />
promovisanje koncepta povećanja energetske efikasnosti novih i postojećih objekata i<br />
uspostavljanje visokih standarda gradnje. Cilj je uključivanje u realizaciju projekta<br />
unapređenja energetske efikasnosti na nivou Srbije, koji će sprovoditi nadležna<br />
ministarstva i institucije u skladu sa EU Direktivama o energetskoj efikasnosti zgrada.<br />
15
- Kontinuirano će se tokom 2013.godine, sarađivati sa preduzećima i nadležnim<br />
institucijama po temama koja se odnose na obuku i obrazovanje zaposlenih u<br />
građevinskoj industriji.<br />
Poslovanje preduzeća iz oblasti komunalne delatnosti i proces pružanja usluga<br />
privredi i stanovništvu, imao je sledeće karakteristike: napor da se održi nivo kvaliteta<br />
pruženih usluga korisnicima, problematka formiranja cena usluga koje ne obezbeđuju<br />
ekonomsku održivost preduzeća, problematika naplate potraživanja, nizak nivo efikasnosti<br />
u poslovanju, nizak nivo tekuće likvidnosti, zastarela infrastruktura i oprema koja zahteva<br />
investiciona ulaganja, značajan deo imovine se racionalno ne koristi, problematika broja i<br />
strukture zaposlenih, upravljanje kod mesnih preduzeća je neefikasno zbog objektivnih<br />
razloga i sopstvenih nedostataka.<br />
Započeti proces javno-privatnog partnerstva koji podrazumeva mogućnost<br />
povezivanja državnog i privatnog kapitala i investiranje u komunalnu infrastrukturu<br />
nastaviće se i u narednoj godini. Ovo je tema od visokog ekonomskog i strateškog značaja<br />
za privredu i državu i zahteva preporuke stručne javnosti i sagledavanje iskustava<br />
zemalja iz neposrednog okruženja. Transformacija preduzeća dobija na značaju imajući u<br />
vidu da će investicije i donacije EU fondova biti dostupni isključivo javnom sektoru na<br />
regionalnom nivou.<br />
U toku 2013. godine, nastaviće se realizacija strategije u oblasti zaštite životne sredine<br />
Srbije, koja podrazumeva uključenje postojećih i razvoj novih mera za uspostavljanje<br />
integralnog sistema upravljanja otpadom. Ovaj proces koji uključuje i sektor komunalne<br />
delatnosti, obuhvata utvrđivanje ekonomskih instrumenata i finansijskih mehanizama<br />
neophodnih da bi se osigurao sistem za domaća i inostrana ulaganja u dugoročno održive<br />
aktivnosti, potrebe za institucionalnim jačanjem, razvojem zakonodavstva, sprovođenjem<br />
propisa na svim nivoima, edukacijom i razvijanjem javne svesti u oblasti upravljanja<br />
otpadom.<br />
Na osnovu ovih procesa, Odbor Udruženja planira da u 2013.godini, nastavi učešće u<br />
svim akcijama tumačenja i razmatranja realnog koncepta javno-privatnog partnerstva. Ova<br />
aktivnost biće usklađena sa zahtevima i interesom komunalnih preduzeća kao i u saradnji<br />
sa nadležnim organima Vlade Republike Srbije, lokalnim samoupravama regiona i drugim<br />
stručnih organizacijama i institucijama. Problematika upravljanja otpadom koja je<br />
sadržana u usvojenoj strateškoj dokumentaciji na republičkom, regionalnom i lokalnom<br />
nivou predstavlja osnov za plan aktivnosti Odbora Udruženja u 2013.godini. Predviđene su<br />
sledeće osnovne aktivnosti: Saradnja sa preduzećima i stručnim službama lokalnih<br />
samouprava u procesu implementiranja lokalnih planova upravljanja otpadom,<br />
organizovanje stručnih skupova koji se odnose na vrste i klasifikaciju otpada /komunalni<br />
otpad, komercijalni otpad, industrijski otpad, posebni tokovi otpada/ saradnja sa<br />
preduzećima i institucijama u procesu razvoja koncepta hijerarhije upravljanja otpadom /<br />
smanjenje otpada na izvoru, ponovna upotreba,reciklaža/.<br />
Tokom 2013.godine, kontinuirano će se odvijati saradnja sa preduzećima po pitanju<br />
zastupanja predloga i mišljenja koja se odnose na zakonodavnu regulativu i primenu<br />
propisa, kao i na proces usvajanja novih tehnologija i standarda po određenim oblastima<br />
iz komunalnih delatnosti. Nastaviće se saradnja sa preduzećima koja se odnosi na<br />
organizovanje stručnih skupova (seminari i prezentacije). Obuka i edukacija namenjeni<br />
menadžmentu i zaposlenima iz preduzeća komunalne delatnosti organizovaće se na bazi<br />
iskazanih potreba i interesa.<br />
U skladu sa navedenim planiranim prioritetnim aktivnostima, posebne teme koje će<br />
biti predmet razmatranja na sednicama Odbora Udruženja su sledeće:<br />
- Saradnja sa Ministarstvom za građevinu Srbije u cilju uključivanja u najavljeni proces<br />
usvajanja Zakona iz oblasti planiranja i urbanizma, građevinskog zemljišta, građenja,<br />
građevinskih proizvoda i legalizacije. /Rokovi i dinamika: I kvartal 2013.godine<br />
16
- Efikasno korišćenje modela javno privatnog partnerstva i koncesija u procesu reforme<br />
javnih preduzeća / Rokovi i dinamika: II kvartal 2013.godine<br />
- Primena koncepta energetske efikasnosti i ekoloških (prirodnih) materijala u građenju i<br />
harmonizacija tehničkog zakonodavstva u oblasti građevinskih materijala. / Rokovi i<br />
dinamika : III kvartal 2013.godine<br />
- Vrednovanje projekata prečišćavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda / Rokovi<br />
i dinamika IV kvartal 2013.godine<br />
Ostale teme koje će se razmatrati, odrediće se na bazi predloga članova Odbora.<br />
Na bazi plana Regionalne privredne komore Pančevo i iskazanim zahtevom<br />
preduzeća članica, vodiće se aktivnosti koje za cilj imaju nastup i posetu preduzeća<br />
sajmovima u zemlji i inostranstvu. Planirano je uključivanje preduzeća - članova Odbora,<br />
njihovog menadžmenta i zaposlenih u proces realizacije odobrenih projekata čiji je<br />
nosilac RPK Pančevo ili u proces realizacije projekata u kojima je RPK Pančevo partner.<br />
17
ODBOR UDRUŽENJA ZA POLJOPRIVREDU, PREHRAMBENU INDUSTRIJU,<br />
VODOPRIVREDU I ŠUMARSTVO<br />
Južni Banat je tradicionalno poljoprivredno područje, jer od ukupne površine,<br />
poljoprivredne površine učestvuju sa oko 80% .<br />
Poljoprivreda regiona ne dostiže ni izdaleka svoju potencijalnu profitabilnost zbog<br />
zastarelog i energetski zahtevnog načina obrade zemlje, usitnjenosti poseda,<br />
depopulacije, starenja poljoprivrednog stanovništva i nepopularnosti delatnosti među<br />
mladima. Adekvatna politika razvoja poljoprivrednog sektora, očuvanje socijalnih vrednosti<br />
i sprečavanje depopulacije mogu značajno doprineti profitabilnosti ovog sektora, čiji<br />
proizvodi već decenijama beleže cenovni rast na svetskim berzama.<br />
Položaj poljoprivrede i prehrambene industrije u ekonomiji, kako na području<br />
Južnog Banata, tako i Republike Srbije, ukazuje na visok potencijal ove privredne grane,<br />
ali i na njegov nedovoljan nivo iskorišćenosti.<br />
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije je, usled<br />
prepoznavanja potrebe za uspostavljanje funkcionalnog i transparentnog mehanizma<br />
implementacije podsticaja u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, donelo predlog<br />
Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.<br />
Tranzicioni period srpske poljoprivrede karkaterisala je promenljivost i<br />
nekonzistentnost agrarne politike, što se ogledalo kroz nedoslednost u primeni određenih<br />
vrsta mera agrarne politike u dužem vremenskom periodu, kao i u promeni uslova<br />
korišćenja, strukturi korisnika i načinu realizacije predmetnih mera.Ovaj zakon doprineće ,<br />
kroz definisane mere agrarne politike koje će se primenjivati, definisanje i vrste podsticaja,<br />
kao i način njihove implementacije.<br />
Donošenjem ovog zakona, kao i pratećih podzakonskih akata, izbeći će se pre<br />
svega postojanje nekonzistentnosti mera agrarne politike i nemogućnost planiranja<br />
proizvodnje od strane krajnjih korisnika.<br />
Nacionalna politika Republike Srbije bazira se na članstvu u EU i Svetskoj<br />
trgovinskoj organizaciji (STO). To znači da Srbija kao novi član, mora prihvatiti postojeća<br />
pravila, ali i nastojati da u pregovorima obezbedi što bolju poziciju. Navedenim ciljevima<br />
integracije, Srbija se okreće se liberalizaciji tržišta i otvorenoj trgovini sa ostalim zemljama.<br />
Opredeljenje da postane član EU i STO znači da se poljoprivreda priprema za<br />
konkurenciju na jedinstvenom razvijenom tržištu, na kome neće postojati trgovinske<br />
barijere. U cilju uspešnog nastupa na zahtevnom tržištu i prilagođavanja poljoprivrednoj<br />
politici EU, nameću se redefinisani ciljevi razvoja poljoprivrede, i to kroz povećanje<br />
konkurentnosti, bezbednosti hrane i ruralni razvoj.<br />
Značaj priključenja Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji leži u nesmetanom<br />
pristupu tržištu 153 zemlje članice, između kojih se obavlja čak 97% ukupne svetske<br />
trgovine robom i uslugama. Nakon dobijanja statusa punopravnog člana STO, Srbiju<br />
očekuje značajno povećanje nivoa stranih direktnih investicija. Srbija će se obavezati na<br />
liberalizaciju pristupa domaćem tržištu, kao i na ograničavanje sredstava agrarnog<br />
budžeta, plasiranog u mere koje nisu u skladu sa politikom STO (subvencionisanje).<br />
Promene koje donosi povećanje konkurencije, usled procesa liberalizacije u okviru SSP i<br />
STO, u mnogome će promeniti poslovno okruženje u poljoprivredi. Oni treba da budu u<br />
stanju da se prilagode novim uslovima i da u njima budu konkurentni, a kreatori politike da<br />
im olakšaju prilagođavanje na novo okruženje.<br />
Program rada Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu industriju, vodoprivredu i<br />
šumarstvo u 2013.godini biće usmeren na realizaciju poslova i zadataka utvrđenih<br />
Programom rada Komore i Odbora Udruženja za poljoprivredu,prehrambenu<br />
industriju,vodoprivredu i šumarstvo, kao i na realizaciju obaveza koje će u toku godine biti<br />
utvrđene na sednicama organa Udruženja, Komore, komorskog sistema i drugih<br />
nadležnih institucija na republičkom i pokrajinskom nivou.<br />
18
Osnovne aktivnosti Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, vodoprivrede i<br />
šumarstva u 2013. godini biće usmerene na praćenje poslovanja i pružanje pomoći u<br />
rešavanju ukupne problematike poljoprivredno-industrijske proizvodnje, šumarstva i<br />
vodoprivrede, a prema zahtevima i potrebama privrednih subjekata, za realizaciju njihovih<br />
poslovnih aktivnosti, uvažavajući sve specifičnosti poljoprivredno prehrambene<br />
proizvodnje, njen strateški značaj i složenost problema u ovim oblastima.<br />
Mere ekonomske politike, mere za podsticanje razvoja poljoprivrede<br />
- tokom 2013. godine redovno će se pratiti i analizirati stanje u privrednim društvima,<br />
mere<br />
- ekonomske politike, uslovi privređivanja i tekući problemi u poslovanju preduzeća<br />
poljoprivredno-industrijske proizvodnje;<br />
- posebna pažnja biće posvećena praćenju novih sistemskih rešenja, a odnose se na<br />
mere za podsticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje, sistem podrške i<br />
subvencionisanja u poljoprivredi, sistem rezervi, proizvodnju zdravstveno bezbedne<br />
hrane i očuvanje životne sredine, pomoć u plasmanu proizvoda i ravnopravan nastup<br />
na tržištu;<br />
Privredno zakonodavstvo<br />
- Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, vodoprivrede i šumarstva će u 2013.<br />
godini organizovati rasprave povodom tekstova predloga zakona i nadležnim organima<br />
dostavljati mišljenja.<br />
- Udruženje će redovno informisati članice o novim propisima i posebno pratiti uticaj<br />
zakonskih propisa i mera kreditno-monetarne i poreske politike, politike cena, premija i<br />
subvencija, sistema rezervi na privredni ambijent. Udruženje će davati odgovarajuće<br />
predloge nadležnim organima pri donošenju zakonskih propisa, kao i predloge za<br />
izmenu pojedinih rešenja i odredbi zakona.<br />
Saradnja s nadležnim organima i institucijama<br />
Udruženje će sarađivati sa Ministarstvom za poljoprivredu šumarstvo i vodoprivredu<br />
Srbije,<br />
Zadružnim savezom Srbije i Vojvodine, regionalnim zadružnim savezima, Privrednim<br />
<strong>komora</strong>ma Srbije i Vojvodine, regionalnim privrednim <strong>komora</strong>ma, poljoprivrednim<br />
institutima, naučnim institucijama iz oblasti poljoprivrede, Sekretarijatima za privredu<br />
lokalnih samouprava, poljoprivrednim udruženjima, međunarodnim organizacijama i<br />
fondovima, privrednim subjektima iz oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje i<br />
prehrambene industrije.<br />
Održavanje sednica Odbora Udruženja sa sledećim temama razmatranja:<br />
- Usvajanje Programa rada za 2013.i i Izveštaja o radu za 2012.godinu<br />
Rokovi i dinamika: I kvartal<br />
- Tekuće kretanje u poljoprivredi (priprema za žetvu i otkup pšenice roda 2013.godine)<br />
Rokovi i dinamika: II i III Kvartal<br />
- Informacija o stanju u agraru na području Južnog Banata (jesenja berba i žetva,jesenja<br />
setva)<br />
Rokovi i dinamika: III i IV kvartal<br />
19
ODBOR UDRUŽENJA BANAKA, OSIGURAVAJUĆIH ORGANIZACIJA I DRUGIH<br />
FINANSIJSKIH INSTITUCIJA<br />
Programom rada Odbora za 2013. godinu obuhvataju se aktivnosti koje su u<br />
interesu članica Komore /banaka, osiguravajućih društava, drugih finansijskih institucija i<br />
privrednih društava/ , a opredeljene su mestom i ulogom koju ovaj Odbor ima na području<br />
regiona Južnog Banata.<br />
Glavno ograničenje za realizaciju ciljeva ekonomske politike jeste globalna<br />
ekonomska kriza koja je izazvala recesiju u velikom broju zemalja, čiji su negativni efekti<br />
preneti i na privredu i finansije Republike Srbije.<br />
Ekonomska i monetarna politika će se prilagođavati globalnom ekonomskom<br />
okruženju i makroekonomskoj situaciji u zemlji, kako bi očuvale makroekonomsku i<br />
finansijsku stabilnost i doprineli oporavku privrede. Rast privrede biće zasnovan na<br />
povećanju investicija i izvoza koji obezbeđuje poboljšanje stanja na tržištu rada i rast<br />
životnog standarda. Od ključne važnosti za uspostavljanje makroekonomske stabilnosti i<br />
održivog privrednog rasta jeste vođenje racionalne ekonomske politike i ubrzanje<br />
strukturnih reformi koje oslobađaju potencijal za rast. Stoga će se radi postizanja ciljeva<br />
ekonomske politike preduzimati odgovarajuće mere fiskalne, monetarne i strukturne<br />
politike.<br />
Osnovni pravci i aktivnosti Odbora u 2013. godini biće usmereni ka daljem<br />
unapređenju i razvoju bankarskog i finansijskog sistema u celini, unapređenju rada<br />
banaka, osiguravajućih društava i drugih finansijskih organizacija, čime će se doprineti<br />
stvaranju stabilnog i povoljnijeg ambijenta za investiranje i poslovanje privrede, povećanje<br />
proizvodnje i izvoza, što ima svoju posebnu dimenziju u uslovima postojeće finansijske i<br />
ekonomske krize.<br />
Praćenje efekata međunarodne finansijske krize i uticaj na realni sektor, gde su se<br />
u protekloj godini osetile značajne posledice ekonomske krize, pre svega kroz smanjenu<br />
privrednu aktivnost, pooštrene uslove kreditiranja, izražen je pad zaposlenosti, usporen je<br />
priliv investicija. Radi ublažavanja negativnih implikacija krize, Odbor će nastaviti da kroz<br />
saradnju sa nadležnim institucijama i realnim sektorom, doprinese stabilnosti finansijskog<br />
sistema, što će se nastaviti i u 2013. godini.Rokovi /dinamika – kontinuirano tokom godine<br />
Praćenju i razmatranju dejstva mera monetarne i ekonomske politike, na<br />
sagledavanju efekata, odnosno uticaja tih mera na poslovanje finansijskih institucija i<br />
privrednih društava. Pratiće se aktivnosti NBS kroz ostvarivanje ciljane inflacije,<br />
sprovođenje režima plivajućeg deviznog kursa. Odbor će sagledavati i pratiti izmenu<br />
postojećih i donošenje novih mera iz domena ekonomske politike, a koje su u funkciji<br />
efikasnijeg rada i poslovanja finansijskog sektora i privrede u celini. Rokovi/dinamika –<br />
kontinuirano tokom godine<br />
Sagledavaće se efekti fiskalne politike, na poslovanje realnog sektora, obzirom da<br />
je fiskalna politika usmerena na smanjenje fiskalnog deficita kroz odgovarajuće izmene u<br />
poreskoj politici i najvećim delom kroz fiskalno prilagođavanje na rashodnoj strani, u<br />
skladu sa utvrđenim pravilima o fiskalnoj odgovornosti. Rokovi / dinamika – „Efekti<br />
primene fiksalne politike na realni sektor“ , II kvartal i kontinuirano tokom godine<br />
Praćenje kreditne aktivnosti bankarskog sektora, realizacija subvencionisanih kredita,<br />
kretanje kamatnih stopa na domaćem i međunarodnom tržištu i uticaj kreditne aktivnosti<br />
bankarskog sektora na privredni oporavak, kao i ograničenja u delu kreditiranja privrede.<br />
Rokovi /dinamika – II i III kvartal „Zakon o razvojnoj banci“i kontinuirano tokom godine<br />
Na sednicama Odbora Udruženja razmatraće se teme od interesa za finansijski<br />
sektor, a organizovaće se i zajedničke sednice sa predstavnicima realnog sektora radi<br />
analize stanja i predlaganja mera za unapređenje poslovnog ambijenta i rešavanje<br />
aktuelnih problema privrede. Rokovi /dinamika – kontinuirano tokom godine, po<br />
raspisanim konkursima.<br />
20
Nastaviće se aktivnosti na afirmaciji i podršci mikro kreditiranju, finansijske i ne<br />
finansijske podrške samozapošljavanju i kreditiranju star – up programa kroz saradnju sa<br />
svim institucijama koje doprinose unapređenju i razvoju preduzetništva. Rokovi/dinamika<br />
kontinuirano tokom godine – po raspisanim konkursima za podršku ovih programa<br />
Pratiće se aktivnosti vezane za razvoj e - poslovanja, uvođenje međunarodnih<br />
standarda u primeni informacionih tehnologija, razvoj elektronskog bankarstva i promociju<br />
novih usluga finansijskog sektora baziranih na primeni savremenih ICT tehnologija;<br />
rokovi/dinamika I kvartal - „Izrada godišnjih finansijskih izveštaja“ i kontinuirano tokom<br />
godine<br />
Organizovanje savetovanja, obuke, stručnih seminara, okruglih stolova i<br />
prezentacija na aktuelne teme iz oblasti bankarstva, berzanskog poslovanja, osiguranja ne<br />
samo za zaposlene u ovom sektoru već stručnih radnika u sektoru MSP i preduzetnika.<br />
Rokovi /dinamika – II i III kvartal „Nacrt zakona o osiguranju i Zakon o obaveznom<br />
osiguranju u poljoprivredi „ i kontunuirano tokom godine<br />
Odbor će učestvovati u realizaciji i informisanju članica o bankarskim i investicionim<br />
sajmovima, delegacijama i drugim privrednim skupovima od značaja za lokalnu,<br />
regionalnu saradnju i afirmaciju privrede Južnog Banata. Rokovi /dinamika - kontunuirano<br />
tokom godine<br />
Odbor će se aktivno uključiti u realizaciju svih projekata čiji je nosilac RPK Pančevo<br />
ili u okviru projekata gde su definisani partnerski odnosi sa RPK Pančevo. Nastavak i<br />
intenziviranje saradnje sa WKO WIFI-IKT Austrija. Rokovi/dinamika – kontinuirano tokom<br />
godine<br />
U skladu sa potrebama, Program će biti dopunjen određenim aktuelnim temama<br />
kao i pitanjima koja budu predložena od Upravnog odbora, Odbora banaka, osiguravajućih<br />
organizacija i drugih finansijskih institucija kao i drugih odbora udruženja.<br />
21
UDRUŽENJE ZA TRGOVINU, TURIZAM I UGOSTITELJSTVO SAOBRAĆAJ PUTNU<br />
PRIVREDU I VEZE<br />
Trgovina<br />
Iz godine u godinu trgovinska preduzeća posluju u izrazito teškim uslovima u<br />
kojima se nalazi i celokupna privreda zemlje. Naše trgovine nisu ekonomski ni<br />
organizaciono sposobne da izdrže oštru konkurenciju koju nameće pozicija velikih<br />
trgovinskih lanaca. Prisutna je opšta nelikvidnost, siva ekonomija, nedostatak sopstenih<br />
obrtnih sredstva, nepovoljni krediti za trgovinsku delatnost, usitnjenost preduzeća,<br />
smanjen broj objekata u gradskim jezgrima itd.<br />
Trgovina na malo je nepogrešiv indikator stanja privrede i kupovne moći<br />
stanovništva, a ona prema statističkim podacima, spada u jednu od deset oblasti sa<br />
najnižom prosečnom zaradom u Srbiji.<br />
Tokom 2013. godine poslovanje preduzeća u ovoj grani privrede će se odvijati u okviru<br />
strateških ciljeva u oblasti trgovine:<br />
- Kreiranje podsticajnog i poslovnog ambijenta, dalja liberalizacija trgovine, liberalizacija i<br />
stavbilnost cena.<br />
- Jačanje konkurencije u trgovinskom sektoru<br />
- Razvoj trgovinskih institucija- trgovinski centri, berze roba..<br />
- Urbani i regionalni razvoj trgovine<br />
- Tehnološki razvoj trgovine i trgovinske mreže<br />
- Razvoj elektronske trgovine<br />
- Svojinska poslovna i organizaciona transformacija trgovine,<br />
- Zaštita potrošača i zaštita konkurencije u skladu sa EU standardima<br />
- Privlačenje stranih investicija<br />
- Smanjenje sive ekonomije<br />
U skladu sa gore navedenim, Odbor Udruženja za trgovinu će usmeriti i svoje aktivnosti<br />
na:<br />
- Saradnju sa nadležnim inspekcijskim organima u cilju zajedničke borbe u suzbijanju<br />
sive ekonomije.<br />
- Iniciranju udruživanja malih trgovaca prilikom nabavke robe.<br />
- .Edukaciju zaposlenih u trgovini u skladu sa potrebama i harmonizacijom zakonskih<br />
rešenja sa EU propisima<br />
- Organizaciono uključivanje malih trgovaca u velike trgovinske lance.<br />
- Kontinuiranu saradnju sa članicama u cilju prepoznavanja njihovih interesa i potreba i<br />
zastupanje istih pred nadležnim institucijama ,a vezano za donošenje novih zakonskih<br />
propisa, kao i iniciranje izmena i dopuna postojećih zakona.<br />
- U cilju boljeg shvatanja obaveza trgovaca prema potrošačima Odbor će usmeriti<br />
aktivnost na saradnju sa udruženjima za zaštitu potrošača.<br />
- Poslovno povezivanje sa drugim privrednim subjektima.<br />
- Odbor će pružiti pomoć u edukaciji ,preko organizovanja obuka službenika za javne<br />
nabavke, kao i predsatavnika preduzeća koji se javljaju na iste.<br />
Turizam i ugostiteljstvo<br />
Usvojena Strategija razvoja turizma do 2015. godine, predviđa da će se njenom<br />
realizacijom dostići određeni rezultati, odnosno povećati konkurentnost srpskog turizma,<br />
deviznog priliva, domaćeg turističkog prometa, kao i rast zaposlenosti putem turizma, u<br />
cilju transformacije Republike Srbije u konkurentnu turističku destinaciju.<br />
Uz ove osnovne ciljeve, Republika Srbija treba da podstiče razvoj pozitivnog imidža na<br />
svetskom tržištu, obezbedi zaštitu i održivo korišćenje prirode i kulturnog nasleđa kao<br />
resursa za razvoj turizma, poboljša kvalitet života stanovništva i obezbedi zaštitu turističkih<br />
potrošača, saglasno iskustvima razvijenih evropskih zemalja.<br />
22
Prema pokrenutoj marketinškoj kampanji Turističke organizacije Srbije, sledeća godina<br />
je godina promovisanja kulturnog blaga Srbije. Kroz kampanju „Kulturno blago Srbije“ biće<br />
prestavljene glavne kulturne atrakcije uključujući manastire, muzeje, umetničke galerije,<br />
arheološke lokalitete, tvrđave na Dunavu itd. Cilj ove kampanje je da se podstakne<br />
turistička industrija na istraživanje bogatog kulturnog nasleđa i razvoj turističkih tura u cilju<br />
boljeg promovisanja naše kulture.<br />
Odbor za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo će u okviru svojih ingerencija opredeliti<br />
svoje aktivnosti oslanjajući se na Strategiju razvoja turizma, Zakon o turizmu i druga<br />
dokumenta , a uzimajući u obzir trenutno stanje i probleme u ovoj grani delatnosti na<br />
teritoriji južnog Banata i to:<br />
- Promovisanje turističkih potencijala Južnog Banata na sajamskim manifestacijama<br />
- Saradnja sa svim relevantnim faktorima u strateškim pravcima razvoja turizma na nivou<br />
Južnog Banata.<br />
- Učešće u predlaganju i primeni zakonskih rešenja u oblasti turizma sa novim<br />
konceptom i propisima Evropske unije.<br />
- Nastavak saradnje sa privrednim subjektima, obrazovnim institucijama, sa Turističkom<br />
organizacijom Srbije , Vojvodine i drugim turističkim organizacijama sa regiona.<br />
- Realizacija edukacija zaposlenih u turizmu u skladu sa potrebama privrede.<br />
- Dalja saradnja sa privrednim <strong>komora</strong>ma i institucijama<br />
- Nastavak saradnje sa nadležnim državnim organima, kako na nivou Republike Srbije ,<br />
tako i na nivou pokrajine i opština, a naročito sa inspekcijskim organima<br />
- Priprema i održavanje sednica, stručnih okruglih stolova i prezentacija aktuelnih tema<br />
iz oblasti turizma vezanih za poboljšanje stanja .<br />
- Organizacija bilateralnih susreta između članova i preduzeća iz zemlje i inostranstva iz<br />
oblasti turizma.<br />
- Nastaviće se stalna saradnja sa fondovima ( republičkim i pokrajinskim)<br />
Saobraćaj, putna privreda i veze<br />
Osnovni pravci razvoja, prema Revidiranom memorandumu o budžetu o<br />
ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2011. sa projekcijama za 2012. i 2013.godine, u ovom<br />
momentu je jasno, neće biti do kraja realizovani, s obzirom da je saobraćaj kao privredna<br />
grana zavisan od ukupne privredne aktivnosti, koja je u proteklom periodu bila niska i<br />
direktno uticala na smanjenu mogućnost ulaganja u saobaćajnu infrastrukturu, kao i na<br />
manji obim prevoza.<br />
S obzirom na gore navedeno, postojeći saobraćajni sistem u regionu karakteriše<br />
tehnološki zastareo i neodgovarajući saobraćaj u svim granama saobraćaja, kao i<br />
nerazvijen intermodalni transport. Nepovoljno finansijsko stanje u svim vidovima<br />
saobraćaja utiče direktno na tehnološku zastarelost kapaciteta i opreme.<br />
U narednom periodu se očekuje početak modernizacije pruge Beograd- Pančevo. Na<br />
poslu će biti angažovani pretežno domaći izvođači.<br />
U toku 2013. godine Odbor će usmeriti svoj rad na sledeće aktivnosti:<br />
- U okviru dogovorene saradnje sa Agencijom za bezbednost saobraćaja, <strong>Regionalna</strong><br />
privredna <strong>komora</strong> Pančevo će, kada se steknu uslovi, organizovati obuku predavača<br />
teorijske nastave za polaznike obuke za vozače , kao i obuku lica koja su izgubila<br />
vozačku dozvolu zbog negativnih poena.<br />
- Praćenje i sagledavanje ekonomskog i materijalnog položaja saobraćajnih preduzeća,<br />
pre svega sa stanovišta uslova privređivanja, radne organizovanosti i tehničke<br />
opremljenosti<br />
- Učešće u pripremi zakona i drugih propisa će se odvijati putem davanja primedbi i<br />
sugestija na predložena zakonska rešenja<br />
- Prema iskazanim interesovanjima organizovaće se stručna savetovanja i obuke<br />
23
- Izrada analize stanja bezbednosti saobraćaja, kod svih vidova saobraćaja u saradnji sa<br />
Sekretarijatom unutrašnjih poslova, Kapetanijom i Železnicom Srbije.<br />
- U saradnji sa preduzećem "Vojvodinaput”, zaduženim za održavanje velikog dela<br />
saobraćajnica , pratiće se organizacija i rad zimske službe, programi za izgradnju,<br />
rekonstrukciju i održavanje magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva.<br />
- Saradnja sa lokalnim samoupravama i inspekcijskim službama radi poboljšanja uslova<br />
privređivanja ( suzbijanja sive ekonomije)<br />
- Pripreme za usaglašavanje redova vožnje za uspostavljanje novih međunarodnih<br />
autobuskih linija za 2013. godinu<br />
Održavanje sednica Odbora sa sledećim temama:<br />
- Relaizacija prezentacije: Novog „Zakona o tržišnom nadzoru“<br />
Rokovi: I kvartal<br />
Prezentacija zakona o: Izmenana i dopunama zakona o prevozu (koji je sad u skupštinskoj<br />
proceduri)<br />
Rokovi: II Kvartal<br />
Kulturna baština Južnog Banata, kao osnova formiranja turističkog proizvoda<br />
Rokovi: III Kvartal<br />
Tema u skladu sa aktuelnom problematikom i zahtevima članica.<br />
Rokovi i dinamika IV kvartal<br />
Sajmovi i privredne manifestacije:<br />
Organizacija poseta ili nastupa na sajmovima, članica, u zemlji i inostranstvu (<br />
prema kalendaru sajamskih manifestacija)<br />
Rokovi i dinamika: kvartalno, tokom 2013.<br />
Organizacija prezentacija i seminara:<br />
- Obuka za ovlašćeno lice za sprovođenje postupka javnih nabavki<br />
- Obuku predavača teorijske nastave za polaznike obuke za vozače , kao i obuku<br />
lica koja su izgubila vozačku dozvolu zbog negativnih poena.<br />
Odbor će se baviti pružanjem usluga u izradi Akta o proceni rizika – po potrebi.<br />
Ukoliko budu objavljeni adekvatni pozivi, Odbor će davati predloge za izradu projekta po<br />
projektnom pozivu i uzeti učešće u realizaciji projekata.<br />
24
ODBOR UDRUŽENJA ZA PREDUZETNIŠTVO<br />
Preduzetnički sektor predstavlja okosnicu privrede ne samo Južnog Banata već i<br />
Republike Srbije i smatra se pokretačem i glavnim osloncem ekonomskog razvoja i<br />
napretka zemlje. Ovaj segment privredne strukture, kako Republike Srbije, tako i<br />
južnobanatskog regiona (preko 2.500 malih i srednjih preduzeća i preko 10.000<br />
preduzetničkih jedinica) osim što ima veliki broj zaposlenih ima i veliku perspektivu za<br />
otvaranje novih radnih mesta i zapošljavanje mladih, jer učestvuje sa preko 99 % u<br />
ukupnom broju privrednih subjekata, zapošljava dve trećine ukupnog broja zaposlenih,<br />
ostvaruje dve trećine ukupno ostvarenog prometa u Republici Srbiji. Takođe, ovaj sektor<br />
privrede ostvaruje polovinu ostvarenog izvoza i oko dve trećine uvoza.<br />
Ekonomski napredak i razvoj Republike Srbije, u uslovima svetske ekonomske krize<br />
zahteva razvoj konkurentne ekonomije zasnovane na znanju, novim tehnologijama i<br />
inovativnosti. Pri tome od posebnog značaja je i spremnost ovog sektora za brže<br />
uključenje na tržišta Evropske Unije, usvajanje potrebnih standarda i smanjivanje razlika u<br />
nivou razvijenosti. Inovacije i preduzetništvo su usko povezani, jer poboljšavaju<br />
konkurentnost i otvaraju mogućnost brzih reakcija na mnogobrojne tehnološke potrebe i<br />
tržišne izazove. Ukoliko bi se veliki sistemi povezali sa preduzetničkim sektorom došlo bi<br />
do znatno dinamičnijeg lokalnog i regionalnog razvoja.<br />
Republika Srbija je suočena sa visokom stopom nezaposlenosti (i visokom stopom<br />
dugoročne nezaposlenosti), niskom produktivnošću, koja je među najnižima u Evropi,<br />
niskim nivoom inovacionih aktivnosti, kao i sa visokim spoljnotrgovinskim deficitom.<br />
Posebne probleme predstavljaju siva ekonomija i nedovoljno efikasna zaštita konkurencije.<br />
Problem sive ekonomije i dalje postoji, potrebno je da se stvore uslovi za njeno smanjenje<br />
i prevođenje u zakonske tokove što stvara mogućnost većeg zapošljavanja.<br />
Iako ovaj sektor pokazuje veoma visok stepen prilagodljivosti uslovima poslovanja,<br />
on takođe, pokazuje i veliku ranjivost. Razlozi su mnogobrojni, ali kao najznačajnije treba<br />
izdvojiti postojeće administrativne poteškoće u svakodnevnom poslovanju, ograničen<br />
pristup finansijskim sredstvima, nedostatak informacija o mogućnostima poslovanja<br />
(potrebama za robama/uslugama), nedovoljni institucionalni podsticaji i podrška,<br />
ograničene liderske i upravljačke sposobnosti i veštine, nedostatak savremene opreme, a<br />
naročito dugotrajan i komplikovan postupak dobijanja dozvola za rad, izgradnju i sl.<br />
Postojeći zakonodavni i regulatorni okvir Srbije odlikuje veoma veliki broj zastarelih<br />
zakonskih i podzakonskih propisa. Sveobuhvatna reforma propisa - „Giljotina propisa“<br />
započeta tokom 2009. godine sa ciljem da se izvrši deregulacija i sistematizacija propisa<br />
nije dala zadovoljavajuće rezultate. I dalje su prisutne brojne administrativne prepreke<br />
usled dugotrajnih i skupih administrativnih procedura. Izvestan napredak u poboljšanju<br />
uslova privređivanja postignut je u oktobru mesecu 2012. godine usvajanjem seta zakona<br />
kojima su pojednostavljene procedure i smanjene administrativne prepreke u poslovanju.<br />
Takođe, određene takse i naknade su ukinute ili je ograničen najveći iznos. Međutim, to je<br />
nedovoljno i neophodno je nastaviti aktivnosti u ovom pravcu.<br />
Posebne probleme predstavljaju siva ekonomija i nedovoljno efikasna zaštita<br />
konkurencije, koji dovode do nelojalne utakmice u sektoru preduzetništva. Imajući u vidu<br />
da se rešavanjem problema sive ekonomije otvara mogućnost većeg zapošljavanja<br />
potrebno je stvoriti uslove za njeno smanjenje i prevođenje poslovanja u legalne tokove.<br />
Uspešno funkcionisanje Opštih udruženja preduzetnika je u interesu preduzetnika<br />
sa jedne strane i privredne komore i lokalnih samouprava, sa druge strane, Saradnja<br />
udruženja, komore i lokalnih samouprava predstavlja institucionalni put za saradnju u cilju<br />
poboljšanja uslova poslovanja i ekonomske sigurnosti preduzetnika. Podizanje nivoa<br />
ljudskih, tehničkih, finansijskih i svih drugih resursa Opštih udruženja je preduslov za<br />
maksimalni obuhvat preduzetnika – potencijalnih korisnika programa obuka, edukacije i<br />
svih drugih vidova finansijske i nefinansijske podrške preduzetničkom sektoru. Da bi se<br />
25
ove aktivnosti uspešno sprovele neophodno je dalje razvijati saradnju sa opštim<br />
udruženjima preduzetnika formiranim na nivou lokalnih samouprava.<br />
Iz navedenih razloga osnovne aktivnosti Odbora udruženja za preduzetništvo<br />
Regionalne privredne komore Pančevo biće usmerene na iniciranje i sprovođenje mera za<br />
poboljšanje privredno-sistemskog i institucionalnog ambijenta za razvoj preduzetništva.<br />
Ovo u prvom redu obuhvata statusna pitanja, fiskalnu problematiku, finansiranje<br />
preduzetnika, udruženja, njihovo obrazovanje i razvoj. U tom smislu osnovni ciljevi i<br />
sadržaj rada zasnivaće se na sledećim principima:<br />
- reagovanje na zahteve i potrebe članica i sistematičnost u zastupanju interesa, podršci,<br />
razvoju poslovanja i unapređenja poslovnog ambijenta, zagovaranje rešenja i principa<br />
povoljnih za razvoj malog biznisa i preduzetništva,<br />
- primena principa, smernica i preporuka strateških dokumenata Republike Srbije i<br />
Evropske unije. Od strateških dokumenata RS, prvenstveno se misli na Strategiju<br />
razvoja održivih i inovativnih MSP 2008 – 2013. godine i na zalaganje za primenu<br />
principa i smernica sadržanih u evropskom dokumentu Small Business Act (Zakon o<br />
malom biznisu),<br />
- razvoj partnerskih odnosa sa institucijama koje se bave podrškom MSP iz privatnog,<br />
javnog i ne-vladinog sektora, iz zemlje i inostranstva u cilju realizacije zajedničkih<br />
aktivnosti i pozicioniranja Regionalne privredne komore Pančevo,<br />
- kontinuitet u radu i kontaktu sa članicama - opšta i prilagođena podrška poslovanju<br />
članica.<br />
Odbor udruženja za preduzetništvo Regionalne privredne komore Pančevo će raditi na<br />
realizaciji sledećih aktivnosti:<br />
Sprovođenje interesa preduzetničkog sektora, za unapredenje poslovnog ambijenta i<br />
duštveno-ekonomski razvoj kroz:<br />
- kontinuirano primenu rešenja Small Business Act-a, posebno u oblastima primene<br />
principa: “Prvo razmišljati o malima’’, prilagođavanje mehanizama javne politike<br />
potrebama sektora preduzetništva, pristup finansijama, promovisanje veština i svih<br />
formi inovativnosti,<br />
- formulisanje mišljenja u vezi sa postojećom regulativom, potrebama sektora i<br />
predlaganje rešenja po meri preduzetničkog sektora. Ovi procesi ce obuhvatati<br />
zvaničnu komunikaciju, lobiranje i organizaciju događaja usmerenih na promovisanje<br />
povoljnih rešenja ili na dizanje svesti o tome.<br />
2. Razvoj novih usluga i projekata kroz:<br />
- realizaciju odobrenog Projekta iz IPA Programa prekogranične saradnje Rumunija –<br />
Srbija,<br />
- osmišljavanje ideja i izradu predloga projekata podrške preduzetničkom sektoru, kao i<br />
kroz pronalaženje potencijalnih partnerskih organizacija sa kojima bi takvi projekti mogli<br />
da se realizuju,<br />
- podizanje internih kapaciteta u oblasti upravljanja projektima i pronalaženje mogućnosti<br />
za učešce malih i srednjih preduzeća u programima kroz koje će razvijati svoju<br />
konkurentnost i inovativnost.<br />
Razvoj partnerskih odnosa kroz:<br />
- saradnju sa institucijama iz privatnog, javnog i ne-vladinog sektora iz zemlje i<br />
inostranstva koje se bave podrškom sektoru preduzetništva,<br />
4. Podrška poslovanju i rad sa članicama kroz:<br />
- organizaciju regionalnih poslovnih susreta u saradnji sa partnerskim organizacijama u<br />
zemlji i inostranstvu,<br />
- organizaciju nastupa na sajmovima od interesa za članice komore,<br />
- informisanje članica i pružanje poslovnih saveta,<br />
- prikupljanje, putem anketa, zahteva i potreba preduzetničkog sektora i upućivanje<br />
prema nadležnim organima i službama,<br />
26
- prikupljanje potreba preduzetničkog sektora za edukaciju,<br />
5. Direktna komunikacija sa malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima kroz:<br />
- maksimalno angažovanje na uspostavljanju direktnih komunikacija sa MSP i na<br />
upoznavanju sa rukovodstvom, zaposlenima, poslovnim operacijama i procesima u<br />
malim i srednjim preduzećima. U ovoj sferi, aktivnosti će se realizovati posetama i<br />
obilascima firmi, telefonskim intervjuima, sprovođenjem anketa i upitnika,<br />
produbljivanjem inicijalnih komunikacija ostvarenih na nekim od skupova i sl.,<br />
- posete sajmovima koje predstavljaju efektan način za upoznavanje sa firmama i za<br />
otpočinjanje saradnje sa njima;<br />
U cilju realizacije aktivnosti predviđenih planom Odbor će ostvarivati saradnju sa<br />
Udruženjima, Zajednicama regionalnih privrednih <strong>komora</strong> i PK Beograda, Vojvodine,<br />
Srbije, Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja, Pokrajinskim Sekretarijatima,<br />
Republičkom agencijom za razvoj MSP, Regionalnim centrom “Banat” i drugim agencijama<br />
i centrima koji se bave razvojem preduzetništva.<br />
Takođe, neophodno je da Savet Zajednice Opštih Udruženja preduzetnika<br />
južnobanatskog regiona, koji čine predsednici Opštih Udruženja privatnih preduzetnika, da<br />
svoj doprinos u uspostavljanju i razvoju međusobne saradnje Opštih Udruženja formiranih<br />
na području RPK Pančevo. Osnovni zadatak je razmena informacija i iskustava,<br />
dogovaranje o pitanjima od zajedničkog interesa i interesa članova udruženja, saradnja i<br />
utvrđivanje zajedničkih stavova sa drugim regionalnim zajednicama i preporuka da<br />
Zajednica preduzetnika PKS zastupa te stavove pred nadležnim institucijama i<br />
organizacijama.<br />
Održavanje sednica Odbora Udruženja:<br />
- Forum MSPP - platforma sektora MSPP za vođenje dijaloga sa Vladom RS i njenim<br />
institucijama u funkciji izgradnje odgovarajućeg povoljnog privredno sistemskog okruženja<br />
za poslovanje MSP.<br />
Rokovi i dinamika: I kvartal<br />
- Edukacija privrednih subjekata za korišćenje predpristupnih i drugih fondova EU<br />
Rokovi i dinamika: II kvartal<br />
- Društveno odgovorno poslovanje (briga o društvu i životnoj sredini u skladu sa<br />
poslovanjem kompanije)<br />
Rokovi i dinamika: III kvartal<br />
- tema u skladu sa aktuelnom problematikom i zahtevom članica.<br />
Rokovi i dinamika: IV kvartal<br />
Sajmovi, promocije, prezentacije, privredne manifestacije:<br />
organizovanje nastupa/poseta članica RPK Pančevo na sajmovima (regionalni, opšti,<br />
specijalizovani) u zemlji – prema kalendaru sajamskih manifestacija, a u skladu sa<br />
iskazanim interesom članica.<br />
Rokovi i dinamika: kvartalno, tokom 2013.godine.<br />
organizovanje nastupa/poseta članica RPK Pančevo sajmovima (opšti, specijalizovani) u<br />
inostranstvu – prema kalendaru sajamskih manifestacija, a u skladu sa iskazanim<br />
interesom članica.<br />
Rokovi i dinamika: kvartalno, tokom 2013.godine<br />
27
CENTAR ZA EKONOMSKE ODNOSE SA INOSTRANSTVOM I<br />
EVROPSKE INTEGRACIJE<br />
Aktivnosti Centra za ekonomske odnose sa inostranstvom u narednom periodu biće<br />
prvenstveno određene integracionim procesima koji se odvijaju na nivou Republike Srbije,<br />
odnosno procesom pristupanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i procesom<br />
pridruživanja EU. Mogućnost odgovora na visoke zahteve inostranih tržišta preduslov je<br />
dinamičnije internacionalizacije srpske privrede. Praćenje i informisanje privrednika o<br />
usklađivanju sa pravilima i obavezama prema STO, kao i harmonizacije nacionalnog<br />
zakonodavstva sa zakonima EU, radi bržeg prilagođava preduzeća standardima i<br />
normama koje važe u trgovanju sa EU i prihvatanja u poslovanju kako bi se iskoristile<br />
značajne povlastice u trgovini sa EU, važan je zadatak Centra u narednom periodu.<br />
Članstvo u STO predstavlja jedan od ključnih koraka integracije zemlje u<br />
savremene međunarodne ekonomske odnose, kao i neophodan korak u procesu<br />
pridruživanja i preduslov za pristupanje Evropskoj uniji. Vremenska dinamika procesa<br />
pristupanja STO u najvećoj meri zavisi od brzine sprovođenja unutrašnjih ekonomskih<br />
reformi u skladu sa pravilima STO. Republika Srbija je na listi zemalja koje pregovaraju za<br />
članstvo i ima status posmatrača, zajedno sa ostalih 30 zemalja. Pristupanje Srbije ovoj<br />
organizaciji u značajnoj meri definiše spoljnotrgovinski režim koji će se ubuduće<br />
primenjivati u spoljnoj trgovini Srbije sa članicama STO.<br />
Jedan od bitnih aspekata procesa pregovora u STO je podrška koju šira javnost, a<br />
posebno poslovni krugovi pružaju ovom procesu. U tom smislu, Komora će informisati<br />
privredne subjekte o ostvarenom prilagođavanju mehanizma spoljnotrgovinskog režima i<br />
sistema odredbama međunarodnih ekonomskih i finansijskih institucija.<br />
Kao rezultat potrebe da se komorski sistem aktivno uključi u sprovođenje obaveza<br />
iz SSP-a i analiziranja njegovih efekata na privredu, formiran je Stručni tim komorskog<br />
sistema za praćenje i sprovođenja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju<br />
(SSP) u čijem radu aktivno učestvuje i Centar za ekonomske odnose sa inostranstvom i<br />
evropske integracije RPK Pančevo. Informisanje privrednika o aktivnostima i postignutim<br />
rezultatima u pristupanju Srbije Evropskoj uniji i dalje će se vršiti preko portala EU<br />
integracije koji je sastavni deo web sajta Komore, ali i putem dodatka biltena posvećen EU<br />
integracijama koji se distribuira članicama Komore u elektronskoj formi.<br />
Unapređenje spoljno-trgovinskih odnosa regiona sa inostranstvom, odnosno<br />
stimulisanje izvoza domaćih proizvoda na strano tržište zahteva aktivno korišćenje<br />
marketinških i finansijskih instrumenta promocije koji se sprovode od strane institucija kako<br />
na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou, sa kojima će Centar aktivno sarađivati u<br />
narednoj godini:<br />
- Fondom za podršku promociji izvoza (BPF) AP Vojvodine,<br />
- Agencijom za finansiranje i osiguranje izvoza AOFI i<br />
- Agencijom za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije SIEPA.<br />
Organizacijom sastanaka sa privrednicima Južnog Banata i predstavnika navedenih<br />
institucija vršiće se informisanje poslovne zajednice o podsticajnim sredstvima,<br />
raspoloživim finansijskim izvorima i mogućnosti korišćenja usluga koje omogućavaju<br />
stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja i stimulisanje izvoza.<br />
Aktivnosti Centra će kontinuirano biti usmerene na odgovarajuće promovisanje<br />
investicionog okruženja i podsticaja inostranim ulaganjima i pronalaženje načina za<br />
olakšavanje pristupa odabranim inostranim tržištima. U tom procesu neophodna je<br />
institucionalna saradnja sa <strong>komora</strong>ma u zemlji i inostranstvu, ambasadama, konzularnim<br />
odeljenjima i raznim predstavništvima u cilju podsticanja svih oblika poslovne saradnje<br />
članica Komore sa inostranim partnerima.<br />
Saradnja sa inostranim <strong>komora</strong>ma predstavlja stalnu aktivnost Centra koja uključuje<br />
različite nivoe i oblike saradnje, razmenu informacija o lokalnoj regulativi,<br />
makroekonomskim trendovima i specifičnim pokazateljima, razmenu privrednih delegacija,<br />
28
pružanje podrške u zajedničkim nastupima domaćih i stranih preduzeća na trećim<br />
tržištima, organizaciju tematskih skupova i razmenu stručnjaka, itd.<br />
Centar će pratiti i analizirati rezultate spoljnotrgovinske razmene Regiona sa<br />
inostranstvom, ukazivati na tendencije i predlagati mere za unapređenje. Centar će pratiti<br />
problematiku, kao i zakonsku regulativu koja reguliše ovu oblast (spoljnotrgovinski režim,<br />
devizni, carinski, kreditni), kao i prilagođavanje mehanizma spoljnotrgovinskog režima i<br />
sistema odredbama međunarodnih ekonomskih i finansijskih institucija (STO, EU, EFTA i<br />
dr.) o čemu će informisati privrednike, a po potrebi organizovati edukativne skupove,<br />
radionice, seminare.<br />
Savet Centra za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije, kao<br />
operativno telo Centra, održavaće sednice kvartalno ili po ukazanoj aktuelnosti, obrađujući<br />
pri tome aktuelnu problematiku u oblasti spoljne trgovine, carinskog poslovanja, poslovnog<br />
i zakonodavnog ambijenta i svim drugim oblastima koje su od interesa za privredu<br />
Regiona:<br />
- U prvom kvartalu 2013. godine predviđeno je održavanje Sednice Saveta u cilju<br />
usvajanja Izveštaja o radu za 2012. i Plana rada za 2013. godinu. U skladu za<br />
aktuelnim izmenama zakonske regulative koja se odnosi na devizno i spoljnotrgovinsko<br />
poslovanje, na sednici će se u saradnji sa nadležnim institucijama razmatrati aktuelne<br />
izmene sa osvrtom na njihovu primenu u praksi.<br />
- U saradnji sa Ministarstvom finansija, Upravom Carine i nadležnim carinskim<br />
službama, u drugom kvartalu 2013. godine, predviđeno je održavanje sastanka koji će<br />
tematski biti usmeren na funkcionisanje carinskog sistema i primenu carinske politike, u<br />
cilju identifikovanja ograničenja i njihovog otklanjanja, radi nesmetanog vršenja<br />
spoljnotrgovinskog prometa privrednika Južnog Banata.<br />
- Finansiranje izvoza i korišćenje podsticajnih sredstava za izvozno orjentisana<br />
preduzeća u fokusu su interesovanja privrednih subjekata, te će se u trećem kvartalu u<br />
saradnji sa nadležnim institucijama (SIEPA-Agencija za strana ulaganja i promociju<br />
izvoza Republike Srbije, BPF- Fond za promociju izvoza AP Vojvodine, AOFI-Agencija<br />
za osiguranje i finansiranje izvoza) organizovati sastanak u cilju promocije<br />
instrumenata podrške izvoza.<br />
- Otpočinjanje procesa pregovora o pristupanju Srbije EU uticaće na dinamičniju<br />
implementaciju reformskih procesa u skladu sa harmonizacijom nacionalnih propisa i<br />
pravnih tekovina EU. Informisanje o aktuelnostima procesa pristupanja EU, trgovinskoj<br />
liberalizaciji, preferencijalnima i drugim pitanjima biće tema sednice Saveta u četvrtom<br />
kvartalu.<br />
Lobiranje kod nadležnih institucija da se razmotre i prihvate opravdani zahtevi<br />
privrednika za dopune i izmene zakonskih rešenja koja će omogućiti brži protok roba i<br />
usluga, kao i smanjeno administriranje u poslovanju sa inostranstvom važan je zadatak<br />
Centra. Centar će pratiti i informisati privredne subjekte o sprovođenju mera za<br />
podsticanje osnivanja i razvoja slobodnih zona, kao mere za regionalni razvoj privrede.<br />
Srbija je početkom 2012. godine dodeljen status kandidata za članstvo u EU, uz najave<br />
da će proces pregovaranja započeti u skorije vreme. Srbija, nakon sticanja statusa<br />
kandidata za članstvo u EU, počinje da se priprema za naredni korak u procesu<br />
evrointegracija - dobijanje datuma početka pregovora o članstvu. Za otvaranje pregovora o<br />
članstvu potrebna je saglasnost svih zemalja članica EU. Srbija će, pored uslova koji su<br />
imali i drugi kandidati, morati da ispuni kriterijume koje je definisala Evropska komisija.<br />
Rok za otpočinjanje pregovora nakon dobijanja statusa ne postoji. U slučaju<br />
Hrvatske on je bio oko godinu i po dana, dok Makedonija, koja je status kandidata dobila<br />
2005. godine, još nije otpočela pregovore. Po okončanju pregovora potpisuje se Ugovor o<br />
pristupanju koji predviđa tačan trenutak od kojeg počinje punopravno članstvo.<br />
29
Napredak u procesu evropskih integracija značajan je i sa aspekta pristupa i<br />
mogućnosti korišćenja sredstava iz fondova EU. Instrument za pretpristupnu pomoć IPA<br />
2007-2013. ima dva glavna cilja: da pruži pomoć zemljama korisnika u ispunjavanju<br />
političkih, ekonomskih i kriterijuma koji se odnose na usvajanje pravnih tekovina EU, kao i<br />
izgradnju administrativnih kapaciteta i jačanje pravosuđa i u procesu priprema za<br />
korišćenje strukturnih i kohezionih fondova EU nakon pristupanja Evropskoj uniji.<br />
Pomoć zemljama kandidatima, kao i potencijalnim kandidatima, treba da pruži<br />
podršku u njihovim naporima jačanja demokratskih institucija i vladavine prava, reformi<br />
državne uprave, reformi privrede, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, promociji<br />
jednakosti između polova, jačanju civilnog društva, unapređenju regionalne saradnje,<br />
dostizanju održivog razvoja i smanjenju siromaštva.<br />
Sticanjem statusa kandidata i uvođenjem Decentralizovanog sistema upravljanja<br />
fondovima EU Srbija stiče pravo na korišćenje svih pet komponenti IPA, a to su:<br />
1. Pomoć tranziciji i izgradnja institucija<br />
2. Prekogranična saradnja<br />
3. Regionalni razvoj<br />
4. Razvoj ljudskih resursa<br />
5. Ruralni razvoj<br />
Decentralizovani sistem upravljanja jednak je načinu na koji države članice koriste<br />
sredstva iz strukturnih i kohezionih fondova EU, pa ovaj sistem predstavlja "uvežbavanje"<br />
institucija za funkcionisanje kada Srbija postane članica EU.<br />
Srbija je učinila korak ka samostalnom upravljanju novcem iz pretpristupnih fondova<br />
EU zatraživši od Evropske komisije akreditaciju sistema za decentralizovano upravljanje<br />
IPA fondovima. Očekuje se da bi Srbija akreditaciju mogla da dobije polovinom sledeće<br />
godine čime će se otvoriti vrata za korišćenje novca iz preostale tri komponente IPA<br />
fondova.<br />
Pored IPA programa, Srbija ima mogućnost učešća i u drugim programima i fondovima<br />
EU:<br />
- TAIEX - tehnička pomoć i razmena informacija sa zemljama kandidatima i zemljama<br />
zapadnog Balkana u uskladivanju njihovih pravnih propisa sa pravnim tekovinama EU<br />
acquis communitare i u izgradnji neophodne administrativne infrastrukture.<br />
- TWINNING - Twinning ili Partnerstvo- pomoć državama kandidatima i potencijalnim<br />
kandidatima da u fazi pristupanja razviju državno-administrativne kapacitete sa ciljem<br />
unapredenja sposobnosti ovih država da usvoje i primene pravo EU.<br />
- SIGMA- Program za unapređenje uprave i menadžmenta predstavlja zajedničku<br />
inicijativu OECD (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj) i Evropske komisije koji<br />
predstavlja instrument izgradnje institucionalnih kapaciteta namenjen za pomoć<br />
horizontalnim nivoima javnog upravljanja (reforma javne uprave, javne nabavke, etika u<br />
javnom sektoru uključujući inicijative protiv korupcije, eksterna i interna finansijska<br />
kontrola).<br />
- TEMPUS- Program pomoći EU u sprovođenju reformi u okviru sistema visokog<br />
obrazovanja.<br />
- SUSEDSKI PROGRAMI – Programi prekogranične saradnje usmereni na izgradnju<br />
kapaciteta.<br />
- CIP -Okvirni program za konkurentnost i inovativnost 2007-2013 (CIP) ima za cilj<br />
podršku konkurentnosti i inovacijama u oblasti ekologije, a u skladu sa revidiranom<br />
Lisabonskom Agendom.<br />
30
- FP7- Sedmi okvirni program za istraživanje (FP7) objedinjuje sve inicijative EU koje se<br />
odnose na istraživanje i ima ključnu ulogu u dostizanju ciljeva kad je reč o rastu,<br />
konkurentnosti i zapošljavanju.<br />
- Lifelong Learning- Integrisani programi za doživotno ucenje.<br />
- LIFE+ - Finansijski instrument za životnu sredinu.<br />
Dunavska strategija usvojena je od strane Evropske Komisije zajedno sa Akcionim<br />
planom za njeno sprovođenje. Savet EU doneo je zaključak u kome je pozvao sve aktere<br />
da se aktivno uključe u sprovođenje Strategije, čime je proces usvajanja Strategije i<br />
formalno okončan. Doprinos Srbije ogleda se i u činjenici da je ona jedan od koordinatora,<br />
i to za dve oblasti Strategije – nauku i transport (osim vodenog). Podunavlje je, po<br />
rasprostranjenom očekivanju, onaj deo zajedničkog evropskog prirodnog i kulturnog<br />
nasleđa na čijem unapređenju i zaštiti Republika Srbija treba najviše da pruži i u kojem<br />
treba da prednjači.<br />
Strategija predstavlja institucionalnu platformu za razvoj projekata u prioritetnim<br />
oblastima: povezivanje Dunavskog regiona, zaštita životne sredine u Dunavskom regionu,<br />
izgradnja prosperiteta u Dunavskom regionu i jačanje Dunavskog regiona, koji mogu biti<br />
finansirani iz evropskih, bileteralnih i mulatilateralnih fondova, budući da njihovi efekti<br />
prevazilaze nacionalne okvire i lokalni značaj.<br />
U skladu sa intenziviranjem tranzicionih procesa i očekivanim aktivnostima u pravcu<br />
približavanja Evropskoj uniji, posebno važna oblast angažovanja Centra je podizanje<br />
kapaciteta za korišćenje sredstava iz pretpristupnih fondova Evropske unije, u vidu<br />
pružanja konsultantskih usluga, edukacije, razmene ideja i iskustava obezbeđenje<br />
tehničke podrške u izradi i upravljanju projektima, kao i konsultativni proces definisanja<br />
prioritetnih oblasti za prekograničnu i regionalnu saradnju sa relevantnim partnerima.<br />
U toku 2013. godine predviđena je realizacija projekta koji je odobren za finansiranje iz<br />
Programa prekogranične saradnje Srbija-Rumunija:<br />
- “Support to SME – the wheel of development in the region” čiji je nosilac RPK Pančevo, a<br />
partneri na projektu <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Karaš-Severin iz Rešica i Regionalni centar za<br />
društveno ekonomski razvoj – Banat iz Zrenjanina, kao i svim ostalim projektima čija<br />
realizacija bude odobrena u toku naredne godine.<br />
31
CENTAR ZA TEKUĆA PRIVREDNA KRETANJA I STRATEGIJSKI RAZVOJ<br />
Aktuelna recesija u evrozoni ozbiljno se reflektuje na ekonomsku aktivnost u Srbiji,<br />
prvenstveno kroz pad uvozne tražnje i investicija. Novi talas krize pogađa i domaći<br />
bankarski sistem jer kapital na svetskim tržištima postaje skuplji. Primetan je i rast<br />
odbojnosti investitora prema tržištima u razvoju, što potencijalno ugrožava stabilnost<br />
dinara.<br />
Ekonomskoj nesigurnosti u Srbiji doprinela je i domaća politika u vreme izborne<br />
kampanje i posle izbora. Prve reakcije nove Vlade na krizu, rezultirale su usvajanjem<br />
rebalansa budžeta i setom kratkoročnih mera koje treba da reše goruće probleme srpske<br />
privrede.<br />
Iako se u javnosti mogu čuti izjave pojedinih državnih zvaničnika da sa optimizmom<br />
očekuju 2013. godinu, većina ekonomskih analitičara tvrdi da Srbiju čeka još jedna teška<br />
godina, uz minimalan rast BDP. Naime, minimalni su izgledi da će doći do većeg priliva<br />
stranih direktnih investicija u narednoj godini, koji bi doprineo privrednom rastu.<br />
Prognoze koje stižu iz međunarodnih finansijskih institucija govore u prilog<br />
ocenama stručnjaka.<br />
Najnovije procene Svetske banke pokazuju da se zemlje Zapadnog Balkana u<br />
2012. godini suočavaju sa novom recesijom, pri čemu se najveće slabljenje, od 2,5 odsto,<br />
očekuje u Srbiji, dok će oporavak u 2013. biti veoma spor.<br />
U uslovima pada BDP-a, privreda je već reagovala - smanjen je obim poslova, došlo je do<br />
otpuštanja, odustalo se od novih investicija.<br />
Prema mišljenju zvaničnika iz Saveta stranih investitora, može se očekivati blagi<br />
oporavak privrede Srbije, iako je ekonomska situacija i dalje vrlo složena, kako u zemlji i<br />
regionu, tako i u Evropskoj uniji. Poruka Saveta stranih investitora je nastaviti ekonomske<br />
reforme, liberalizaciju tržišta, put evropskih integracija i otpočeti sistemske reforme.<br />
Međunarodni monetarni fond je u svom oktobarskom izveštaju snizio prognozu<br />
rasta svetske privrede za 2013. godinu sa 3,9 na 3,6 odsto, ističući da je opasnost od<br />
smanjenja privrednog rasta globalne ekonomije povećana.<br />
Ključno pitanje je da li svetska ekonomija prolazi samo kroz novu fazu turbulencije ili će<br />
aktuelna situacija potrajati.<br />
MMF predviđa da će BDP Srbije u 2012. godini biti negativan i iznositi minus 0,5<br />
odsto, dok je prognoza za 2013. godinu snižena sa tri na dva odsto.<br />
Državni zvaničnici i jedan deo stručne javnosti razloge za optimizam, u pogledu<br />
oporavka srpske privrede (rast BDP od dva odsto), vide u najavi ekonomske politike za<br />
narednu godinu, čiji se okviri naziru kroz planiranje budžeta.<br />
Ostaje da se vidi da li najavljene mere najviših državnih organa i institucija idu u<br />
dobrom smeru, da li će skromna srpska privreda u teškim uslovima ukupne svetske<br />
privrede, uspeti da održi postojeći nivo ekonomske aktivnosti.<br />
U svrhu praćenja ekonomske aktivnosti u zemlji i Regionu, sa osvrtom na<br />
međunarodna ekonomska kretanja, Centar će na bazi statističkih saopštenja, izveštaja i<br />
studija, tokom 2013. godine izraditi 4 kvartalne informacije o privrednim kretanjima, čime<br />
se obezbeđuje uvid javnosti u kretanje cena, industrijske proizvodnje, zaposlenosti,<br />
zarada.<br />
Osim toga, pomenute informacije solidna su osnova za proučavanje pitanja i<br />
praćenje pojava privrednog života, kao i ocenjivanje dejstva odluka i mera nadležnih<br />
institucija na privredu Regiona.<br />
Ukoliko okolnosti budu zahtevale, ili privrednici ocene da postoji potreba izrade<br />
dodatnih informacija o privrednim kretanjima ili o nekoj aktuelnoj ekonomskoj temi, Centar<br />
će izaći u susret takvim zahtevima.<br />
Uopšteno govoreći, u vezi sa pitanjima koja su od interesa za privredu, <strong>Regionalna</strong><br />
privredna <strong>komora</strong> Pančevo će nastaviti saradnju sa Privrednom komorom Srbije, Vladom<br />
32
Republike Srbije i nadležnim ministarstvima i institucijama, u cilju ostvarivanja interesa<br />
svojih članica.<br />
Druga grupa aktivnosti Centra usmerena je ka korišćenju domaćih i inostranih<br />
izvora finansiranja projektnih ideja, u cilju podsticanja ukupnog regionalnog razvoja i<br />
rešavanja kako sektorskih, tako i lokalnih problema.<br />
Sve je više inicijativa kako na nacionalnom tako i na nižim nivoima, koje trebaju da<br />
posluže razvoju projektne prakse u zemlji. Organizacija seminara, potpisivanje<br />
memoranduma o saradnji su česti primeri direktne podrške svim zainteresovanim<br />
pojedincima i grupama u društvu, koji žele da se aktivno uključe u ovaj proces.<br />
<strong>Regionalna</strong> privredna <strong>komora</strong> Pančevo se pozicionirala kao jedan od glavnih aktera<br />
Regiona u pripremi predloga projekata, učešćem u brojnim konkursima i pozivima na<br />
domaćem i međunarodnom nivou. I više od toga, omogućili smo prenos znanja i iskustava<br />
na lokalnom nivou, okupljajući potencijalne aplikante kroz obuke i distribuciju vodiča za<br />
uspešno vođenje projekata.<br />
Sudeći prema broju odobrenih projekata, regionalno posmatrano, ne možemo biti<br />
zadovoljni njihovim brojem, ali ni brojem organizacija i institucija koje učestvuju na<br />
objavljenim pozivima i konkursima.<br />
Potreba za afirmacijom projektnog pristupa problemima narasta u kontekstu<br />
negativnih efekata aktuelne ekonomske krize, kada je sopstvenih sredstava za realizaciju<br />
programskih aktivnosti sve manje, pa je potrebno nedostajuća sredstva pronaći u nekim<br />
drugim izvorima. Dodatno, očekuje se veća pomoć i učešće države u finansiranju<br />
projekata od strateškog značaja.<br />
Iskustvo nas uči da kroz povezivanje i partnerstvo na lokalnom i regionalnom nivou,<br />
možemo postići bolje rezultate u razvoju projekata.<br />
Ideja je da prepoznamo i iskoristimo nove šanse i prilike za realizaciju lokalnih i regionalnih<br />
projekata. Naša je namera da tamo gde se definiše i sagleda problem, projektni timovi vide<br />
šansu za projekat.<br />
Generalno, može se reći da biznis sektor pokazuje ograničen potencijal za<br />
angažovanje na polju pripreme projekata. Brojna preduzeća poseduju ljudske resurse,<br />
znanje i iskustvo u pojedinim tematskim oblastima. Međutim, u većini slučajeva nedostaje<br />
im ključni element projektnog ciklusa – volja ili spremnost da direktno preduzmu aktivnosti<br />
razvoja i pripreme projektne ideje.<br />
Organizovana podrška Centra jačanju ovih kapaciteta predstavljaće važan input u<br />
razvoju projektne prakse u Regionu.<br />
Kao bitnu komponentu ovog ciklusa treba posmatrati ulogu lokalnih samouprava,<br />
kako u prepoznavanju ovog koncepta za rešavanje lokalnih problema, tako i spremnosti za<br />
saradnju na razvoju projektnih ideja.<br />
Nije redak slučaj da se aktuelni problemi razmatraju u „kabinetskim“ uslovima, bez<br />
neophodnih konsultacija za ciljnim grupama koje ovi problemi pogađaju.<br />
Inicijativa Centra da se kroz organizaciju sastanaka i drugih oblika saradnje<br />
projektnih timova, iz različitih lokalnih institucija i grupa, doprinese unapređenju<br />
komunikacije na lokalnom nivou, predstavlja konkretnu podršku zajedničkom radu na<br />
projektima od opšteg interesa.<br />
Podsticajna iskustva i konkretna podrška iz okruženja, takođe su u grupi aktivnosti<br />
koje doprinose afirmaciji projektnog pristupa problemima, ali donose i novi kvalitet u<br />
samom pristupu pripreme i implementacije projekata.<br />
U tom smislu, interesantni su primeri kako su zemlje iz okruženja, neke od članica<br />
EU, rešile ove probleme – na koji način su dolazile do ideja za nove projekte, kako su<br />
podsticale zainteresovane strane da se uključe u proces, kako je funkcionisao prenos<br />
znanja i iskustava na lokalnom nivou, kako su obezbedile uspešno vođenje projekata.<br />
Na ovom polju, u protekloj godini ostvarili smo saradnju sa regionalnim razvojnim<br />
agencijama, mrežama, <strong>komora</strong>ma zemalja članica EU. U narednom periodu, ova saradnja<br />
33
će dobiti konkretna obeležja i verujemo prve rezultate, sa tendencijom da se ista<br />
intenzivira i proširi na druge učesnike u okruženju.<br />
Usluga konsaltinga na pripremi i implementaciji projekata, za sve potencijalne<br />
aplikante sa područja Regiona, ostaje u portfelju usluga Komore i u narednom periodu,<br />
kao što i proces edukacije i unapređenja znanja sopstvenih kadrova ne menja na svome<br />
značaju, u odnosu na prethodnu godinu.<br />
Početak 2013. godine obeležiće prve aktivnosti u okviru implementacije<br />
prekograničnog projekta „ Support to SME – the wheel of development in the Region“.<br />
Komora Pančevo je vodeći partner na ovom projektu, čiji je cilj podrška jačanju<br />
konkurentnosti u pograničnom regionu, kroz stvaranje uslova za razvoj MSP, i to kroz<br />
proces mentoringa za grupu od 30-tak malih i srednjih preduzeća Banata. Većina malih i<br />
srednjih preduzeća nema dovoljno „unutrašnjih“ znanja i preduzetničkih sklonosti da bi<br />
adekvatno odgovorila veličini i težini tržišnih problema. Osim toga, većina još uvek ne<br />
razume dovoljno značaj konsultantskih usluga i njihovu ulogu u razvoju preduzeća i<br />
unapređenju tržišne pozicije.<br />
Socijalno preduzetništvo i unapređenje komunikacije komorskog sistema Srbije i<br />
<strong>komora</strong> iz EU, dve su teme u fokusu pripreme projektnih ideja i njihova razrada je u toku.<br />
U Srbiji postoji upadljiva i značajna potreba za afirmacijom socijalnog preduzetništva. Ova<br />
potreba proističe iz velikog broja pojedinaca i grupa kojima je potrebna podrška za<br />
uspešnije uključivanje u lokalnu zajednicu. Drugi važan razlog je slabost institucija da<br />
prepoznaju izvore socijalnih problema sa kojima se lokalne zajednice suočavaju, niti da ih<br />
efikasno rešavaju. Takođe, u Srbiji postoji dobra osnova za razvoj socijalnog<br />
preduzetništva. Mogu se prepoznati neki pojedinačni pokušaji da se aktivno doprinese<br />
socijalnom uključivanju i održivom razvoju. Iz evropskog okruženja je došlo do<br />
intenzivnijeg prenosa pozitivnih iskustava i primera dobre prakse. Projekat se priprema u<br />
partnerstvu sa privatnim sektorom.<br />
Druga tema koja se razvija kroz predlog projektne ideje, nalazi svoje uporište u<br />
potrebi reorganizacije i transformacije komorskog sistema Srbije. U kontekstu aktuelnih<br />
tržišnih trendova, projekat ističe potrebu unapređenja komunikacije komorskog sistema<br />
Srbije i <strong>komora</strong> sa obaveznim članstvom u EU, i to na svim organizacionim nivoima, kao<br />
odgovor na zahteve reorganizacije i prilagođavanja paketa usluga koje komore mogu da<br />
pruže malim i srednjim preduzećima.<br />
Kada govorimo o ostalim temama koje mogu biti obuhvaćene nekim budućim<br />
projektima, prostor je nesumnjivo širok. Programskim dokumentima i strategijama fondova<br />
Evropske unije, ali i drugih međunarodnih i nacionalnih institucija, obuhvaćene su brojne<br />
oblasti: usaglašavanje sa direktivama i standardima, istraživanje tržišta, podrška<br />
postojećim i stvaranje novih klastera, razvoj informatičkog društva, unapređenje društveno<br />
odgovornog poslovanja, unapređenje zaštite životne sredine, edukacija, inovativnost,<br />
istraživačko razvojne aktivnosti.<br />
Centar će razmotriti mogućnost da neki od projekata koji se nisu našli na listi<br />
predloženih za finansiranje, a nalaze se u bazi Komore i bili su predmet ocenjivanja kod<br />
pojedinih donatora, budu inovirani i obogaćeni novim sadržajima, kako bi se uputili na<br />
adrese drugih potencijalnih finansijera.<br />
34
CENTAR ZA INOVACIJE, KVALITET I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE<br />
Južni Banat u celosti, a posebno urbani delovi su opterećeni mnogim ekološkim<br />
problemima. Preveliko opterećenje životne sredine i ugroženost svih kapaciteta životne<br />
sredine su posledica neplanske industrijalizacije polovinom prošlog veka, minimalnog<br />
ulaganja u infrastrukturu (kanalizaciona mreža, gasna mreža), nedovoljnog ulaganja u<br />
osavremenjavanje zastarelih procesa proizvodnje, ali i nepoštovanja postojeće zakonske<br />
regulative i nedovoljno razvijene svesti svakog pojedinca o važnosti i načinima očuvanja<br />
životne sredine.<br />
Industrijska postrojenja pored zastarele tehnologije, niske sirovinske i energetske<br />
efikasnosti, visokog nivoa stvaranja otpada nisu ulagala u sisteme kvaliteta i upravljanja<br />
zaštitom životne sredine tako da samo 20-30 preduzeća u Srbiji ima implementirane ove<br />
sisteme, što je 0,03% od ukupnog broja preduzeća. Takozvane "prljave" industrije u<br />
strukturi ukupne industrijske proizvodnje u Srbiji učestvuju sa oko 53%. Srbija još nema<br />
sistematizovane sveobuhvatne podatke o emisijama u vazduh, vodu i zemljište, obzirom<br />
da Katastar zagađivača, što je jedan od preduslova za planski pristup rešavanju problema<br />
zagađenja ima mali broj opština.<br />
Kvalitet površinskih voda je loš, a i dalje se pogoršava ispuštanjem ne tretiranih<br />
otpadnih voda. Veliki industrijski sistemi uglavnom imaju rešen problem prerade otpadnih<br />
voda, ali niko ne kontroliše male pogone koji rade u naseljima i koji su direktno povezani<br />
na kanalizaciju i ispuštaju svoje otpadne vode bez pred tretmana. Usled nedostatka<br />
kontrole i mera sankcinisanja preduzeća i auto-servisi, od kojih mnogi ne zadoljavaju<br />
osnovne uslove za rad, često ispuštaju naftne derivate i ulja u kanalizacionu mrežu.<br />
Značajan problem u Republici Srbiji predstavlja, već decenijama, upravljanje<br />
otpadom. Postoji 181 registrovano odlagalište otpada a preko 1500 divljih deponija. Znači<br />
da otpad uglavnom završava na neuređenim odlagalištima i štetno utiče na zdravlje ljudi,<br />
prostor i životnu sredinu. Evidentan je problem deponija. Ne postoje sanitarne deponije,<br />
deponije za opasan otpad i deponije po standardima EU sa razvrstavanjem i reciklažom<br />
otpada. Opasan industrijski otpad, neminovni pratilac mnogih procesa proizvodnje,<br />
klasifikovan je prema važećim propisima, ali rešavanje iziskuje velika ulaganja, tako da se<br />
po našim fabrikama nalaze velika skladišta opasnog otpada.<br />
Savet će se baviti praćenjem zakonske regulative u oblasti zaštite životne sredine<br />
ali i edukacijom svih činilaca društva da bi se postigao princip prevencije u ovoj oblasti.<br />
Preciznije definisanje obaveza svih činilaca, striktna primena aktuelnih propisa, veća<br />
kontrola rada državnih (inspekcijskih) službi, uspostavljanje boljeg sistema nadzora i<br />
praćenja stanja i promena u životnoj sredini, proces planiranja i kontrole, dovešće do<br />
vidnog poboljšanja u ovoj oblasti. Poseban značaj Odbor će dati razvojnim projektima u<br />
oblasti reciklaže. Prerada otpada koja će mu dati novu upotrebnu vrednost je zadatak od<br />
prioritetne važnosti. Postojeći stepen reciklaže, odnosno iskorišćenja otpada u Srbiji je<br />
nedovoljan. Posebno nedostaje sistem upravljanja otpadom od ambalaže, čija se količina<br />
stalno povećava zbog rasta udela nepovratne ambalaže, posebno PET-a i limenki.<br />
U cilju unapređenja inovativne delatnosti, primene standarda sistema kvaliteta i<br />
usklađivanja sa EU direktivama i međunarodnim standardima, kontakti sa privrednim<br />
subjektima Regiona ostvarivaće se preko članova Saveta, preko sajta i biltena Komore,<br />
organizovanjem stručnih i edukativnih skupova, obuka, i u skladu sa mogućnostima<br />
pružanjem konkretnih stručnih usluga. Da bih se ostvarila informisanosti privrednih<br />
subjekata sa jedne strane i organizovale adekvatne edukacije i prezentacje sa druge<br />
strane, neophodno će biti stalno unapređenje saradnje sa nadležnim institucijama kao što<br />
su, republička ministarstva i pokrajinski sekretarijati, naučne institucije i fakulteti, <strong>Privredna</strong><br />
<strong>komora</strong> Srbije i <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Vojvodine. Takođe, neophodno je stalno unapređenje<br />
saradnje sa Zavodom za intelektualnu svojinu, Institutom za standardizaciju Republike<br />
Srbije, Akreditacionim telom Srbije, EAN, i svim nadležnim inspekcijskim službama. Savet<br />
35
će organizovati tradicionalna dešavanja kao što su Najbolja tehnološka inovacija 2012 i<br />
Oktobar-mesec pravilne ishrane.<br />
U planu je održavanje minimum tri sednice, iz svake oblasti kojom se Centar bavi<br />
po jedna. Na sednicama će se obrađivati teme vezane za inovativnu delatnost,<br />
standardizovane menadžment sisteme i iz oblasti zaštite životne sredine.<br />
Održavanje sednica Centra sa sledećom tematikom:<br />
- Plan i izveštaj o radu Centra. Predstavljanje standarda menadžmenta u skladu sa<br />
zahtevom privrede i članova Centra. Predviđeno za I kvartal 2013.godine<br />
- Predstavljanje konkursa za najbolju tehnološku inovaciju. Predviđeno za II kvartal<br />
2013.godine<br />
- Predstavljanje podzakonskih akata koji prate neki od Zakona značajnih za oblast<br />
zaštite životne sredine (Pravilnici o ispuštanju zagađujućih materija u vode, vazduh ili<br />
zemljište i slično). Predviđeno za III kvartal 2013. godine<br />
- I druge aktuelne teme u skladu sa donetim odlukama Vlade u smislu izmena i<br />
dopuna Zakona ili standarda a vezano za oblast hemijske industrije i energetike.<br />
Predviđeno u toku 2013. godine.<br />
Centar će i dalje nastaviti rad na informacionim bazama podataka o domaćoj zakonskoj<br />
regulativi iz oblasti sistema kvaliteta i zaštite životne sredine, o objavljenim i usvojenim EU<br />
regulativama i direktivama i objavljenim i usvojenim standardima sistema kvaliteta, koje će<br />
se kontinuirano ažurirati novinama iz tih oblasti, koje će biti usvojene tokom 2013. godine.<br />
Članovi Saveta kao i privredni subjekti Regiona o svim promenama i dopunama biće<br />
informisani preko web sajta i Biltena Komore ili drugim oblikom komunikacije, u zavisnosti<br />
od potreba privrednog subjekta.<br />
Takođe na web sajtu će i dalje biti ažurno objavljivane informacije o svim raspoloživim<br />
konkursima, takmičenjima, kao i najave raznih seminara, obuka, manifestacija i sajmova iz<br />
oblasti inovacija, kvaliteta i zaštite životne sredine. Centar će deo svojih aktivnosti, pored<br />
informisanja o pojedinim manifestacijama, a u skladu sa iskazanim interesovanjem,<br />
usmeriti i za organizovanje poseta . Navešćemo samo najznačajnije manifestacije:<br />
- Nedelja kvaliteta – koja se održava u Beogradu;<br />
- Najbolja tehnološka inovacija 2013;<br />
- Festival kvaliteta – koja se održava u Kragujevcu;<br />
- Eko – Justus, Pravo i zaštita životne sredine u privredi i praksi – Palić;<br />
- Eko sajam „EKOBIS “; koji se održava u Bihaću „<br />
- Sajam zaštite životne sredine „ECOFAIR“u Beogradu<br />
- Inovacioni festival „TESLA FEST “;<br />
- Oktobar-mesec pravilne ishrane – Pančevo;<br />
- JUSK – Kongres kvaliteta - Beograd;<br />
- Svetski dan kvaliteta -dodela Oskara kvaliteta – Beograd;<br />
Obzirom da je izvesno da će doći do realizacije pojedini projekata koje finansira EU,<br />
naročito iz oblasti prekogranične saradnje, svi projekti koje bude realizovala RPK<br />
Pančevo, biće uključeni članovi Saveta. To prvenstveno iz razloga što ključni segment u<br />
realizaciji projekata predstavlja inovativnost.<br />
36
CENTAR ZA MARKETING, INFORMISANJE I SAJAMSKE MANIFESTACIJE<br />
Aktivnosti Centra za marketing, informisanje i sajamske manifestacije koje se<br />
planiraju u 2013. godini, imaju za cilj dalje jačanje uloge i pozicioniranje komore, kako<br />
u među privrednim subjektima regiona, tako i u okviru komorskog sistema. Tri<br />
osnovna postulata u realizaciji ovog cilja ostaju informisanje, promocija i marketing i<br />
organizacija nastupa na sajamskim manifestacijama.<br />
Osnovni zadatak Regionalne privredne komore Pančevo ostaje informisanje,<br />
koje će <strong>komora</strong> realizovati unapređenjem komunikacije između svih delova<br />
komorskog sistema, privrednih subjekata i svih nivoa vlasti. Poseban akcenat, u<br />
narednoj godini, će biti na podizanju saradnje u okviru komorskog sistema Srbije, a<br />
takođe se planira proširenje saradnje sa privrednim <strong>komora</strong>ma iz zemalja u<br />
okruženju, koje su regionalnog, karaktera ( područne, kantonalne ili županijske).<br />
Ništa manjeg značaja, kada je u pitanju informisanje, neće biti kada se govori o<br />
upoznavanju javnosti o aktivnostima komore. To će se raditi tokom cele godine kroz<br />
kvalitetnu medijsku pripremu, u vidu najava događaja i kroz praćenje sastanaka i<br />
drugih važnijih događaja. Pratiće se sajmovi, tematske konferencije, stručni skupovi i<br />
o njima obaveštavati privrednici preko svih raspoloživih oblika informisanja, kao što su<br />
radio i televizija, web-site Komore i elektronski Bilten koji objavljuje Komora. Obzirom<br />
na već usvojenu praksu i pozitivne efekte, pažnja će i dalje biti usmerena informisanju<br />
preko elektronskog Biltena, koji predstavlja pregled aktivnosti Komore u prethodnom<br />
mesecu, informiše privrednike o raspoloživim konkursima i najavljuje značajnije<br />
događaje i nastupe na sajmovima. Dinamika objavljivanja elektronskog Biltena bi<br />
ostala ista, jednom mesečno, tačnije početkom meseca. Planira se da svaki broj<br />
Biltena i dalje prati stručna tema, kao i da se i dalje kvartalno objavljuje Dodatak<br />
Biltena, koji se odnosi na Evropske integracije.<br />
Kako bi informisanje privrednika bilo u potpunosti usklađeno sa savremenim<br />
tendecijama, akcenat ostaje na web-site Komore, što se do sad pokazalo kao dobar<br />
način informisanja privrednika. Pun efekat ovg oblika informisanja podrazumeva<br />
njegovo redovno ažuriranje i osavremenjavanje, naročito kada su u pitanju neke<br />
tehničke mogućnosti. Želja nam je da osavremenjavanjem web sajta, unapredimo<br />
distribuciju već pomenutog Biltena, kao i da omogućimo našim članicama da<br />
elektronskim putem dobijaju sve najave događaja u Komori, kao i pozive za učešće<br />
na sajmovima u organizaciji Komore a koja su objavljena na web sajtu.<br />
Nastaviće se kontinuirana izrada štampanih i elektronskih promotivnih<br />
materijala, tokom cele godine, a sve u cilju promocije regiona, privrede i aktivnosti<br />
komore. Izrada tih promotivnih materijala će biti, u skladu sa potrebama i namenom i<br />
na svim potrebnim jezicima. Planira se nastavak saradnje sa svim lokalnim i<br />
regionalnim medijima, koja je i dosad bila na izuzetnom nivou, snimanjem priloga sa<br />
skupova u Komori, kao i organizovanjem konferencija za novinare, kada se za to<br />
ukaže potreba, kao i gostovanjem u emisijama naših medijskih kuća.<br />
Ono što je i prethodnih godina bio pečat u aktivnostima ovog Centra, a po<br />
čemu je <strong>Regionalna</strong> privredna <strong>komora</strong> Pančevo postala prepoznatljiva, je<br />
organizovanje nastupa na domaćim i inostranim sajmovima Ovo prvenstveno iz<br />
razloga što je u prethodnom periodu pokazalo izuzetne efekte, kao i veliko<br />
zadovoljstvo članica načinom organizovanja. Kada su u pitanju inostrani sajmovi, tu<br />
se najpre planira učešće na sajmovima zemalja u okruženju, što je bio trend i u<br />
prethodnim godinama, a za šta postoji sve veći interes privrednika. Ovo naglašavamo<br />
iz razloga što je došlo do unapređenja saradnje i potpisivanja Sporazuma o saradnji<br />
sa mnogim Komorama iz susednih zemalja u okruženju, koji omogućavaju kvalitetno<br />
predstavljanje na njihovim sajamskim manifestacijama. Pored toga, planiraju se<br />
nastupi na sajmovima u zajedničkoj organizaciji sa Privrednom komorom Srbije i<br />
Privrednom komorom Vojvodine, kao i sa Izvršnim većem Vojvodine.<br />
37
Planira se učešće na što većem broju regionalnih sajmova, koji su se pokazali<br />
kao veoma efikasni, jer ih pored izlagačkog dela, u najvećem broju slučajeva prate<br />
organizovani bilateralni susreti privrednika. Druga od prednosti je što ovakvi sajmovi<br />
traju 2-3 dana, te je moguće organizovati predstavljanje većeg broja privrednika<br />
Potrebno je staviti akcenat na ove sajmove, jer nije potrebno finansijsko učešće<br />
privrednih subjekata, te se organizacija ovakvih nastupa može smatrati dobrom<br />
uslugom Komore svojim članicama. Prema analizama prethodnih učešća na ovakvim<br />
manifestacijama, pokazalo se da su privredni subjekti izrazili zadovoljstvo ovim<br />
oblikom uspostavljanja saradnje, a sve iz razloga dobre pripreme ovakvih<br />
manifestacija i saradnje celog komorskog sistema.<br />
Kao jedna od značajnijih aktivnosti Centra u narednoj godini planira se<br />
organizovanje Privredne izložbe, kako se ne bih izgubio kontinuitet, i čiji je glavni<br />
organizator RPK Pančevo. U realizaciji ove aktivnosti potrebna je podrška grada<br />
Pančeva, ali i Vlade AP Vojvodine. Obzirom na dosadašnja iskustva u organizaciji,<br />
bile bi unete neke novine u samoj organizaciji, a sve u cilju unapređenja manifestacije<br />
Centar za marketing, informisanje i sajamske manifestacije, u narednoj godini<br />
treba da pruži značajnu podršku u realizaciji projekata prekogranične saradnje, u<br />
kojem je Komora nosilac, tj vodeći partner , partneri u realizaciji su RCR Banat i<br />
<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Karaš-Severin iz Rešica. Podrška će se sastojati u samoj<br />
realizaciji, ali i u promociji svih aktivnosti tokom projekta i to kroz sve raspoložive<br />
oblike informisanja. Najpre se misli na medije, putem konferencija za novinare, pa do<br />
formiranja posebnog web sajta samog projekta.<br />
38
R/B<br />
Odbor<br />
Kontakti sa privrednim<br />
subjektima<br />
KVANTIFIKACIJA ODREĐENIH PLANSKIH AKTIVNOSTI<br />
Kontakti sa institucijama<br />
Sednice Odbora<br />
Važna<br />
događanja*<br />
Sajamske<br />
manifestacije<br />
Telefonom Posete Pismeno Telefonom Posete Pismeno Pojedinačne Proširene Zajedničke Sopstvena Zajednička Broj manifestacija<br />
1. Hemijska ind. 250 20 30/200 40 5 30 / 2 1 2 1 4<br />
2. Metalska ind. 250 25 30 50 10 20 2 1 1 2 2 4<br />
3. Građevinarstvo 240 12 12 24 4 12 2 1 1 1 2 4<br />
4. Poljoprivreda 300 8 15/70 24 8 8 1 1 1 1 3 4<br />
5. Bankarstvo 230 15 15 30 7 10 1 2 1 2 2 2<br />
6. Trgovina 260 5 15/ 100 70 5 15 1 2 1 2 3<br />
7. Preduzetništvo 500 50 60 80 20 30 2 1 1 3 3 5<br />
R/B<br />
Centar<br />
Kontakti sa privrednim<br />
subjektima<br />
Kontakti sa institucijama Sednice Odbora Važna događanja*<br />
Telefonom Posete Pismeno Telefonom Posete Pismeno Pojedinačne Proširene Zajedničke Sopstvena Zajednička<br />
Sajamske<br />
manifestacije<br />
Broj<br />
manifestacija<br />
1. EOI 220 1 25 150 2 40 1 1 1 2 1 1<br />
2.<br />
<strong>Privredna</strong><br />
kretanja<br />
10 / 10 40 10 40 / / / 1 1 2<br />
3.<br />
Kvalitet, životna<br />
sredina<br />
150 10 60 80 10 40 1 1 1 2 1 /<br />
4. Marketing 420 20 60 150 15 40 / / / / 3 10<br />
* seminari, prezentacije, okrugli stolovi, tribine<br />
39