Udžbenik (pdf format) - Medioteka

Jadranka Žderić 

GOVORIMO, ČITAMO, 

PIŠEMO HRVATSKI 2 

jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika 

za drugi razred osnovne škole 

1


GOVORIMO, ČITAMO, PIŠEMO HRVATSKI 2 

jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika za drugi razred 

Sretna knjiga, 

Zagreb, Vlaška ulica 102 

Za izdavača 

urednica Jadranka Žderić, prof. 

Recenzentice 

Dr. sc. Vlatka Štanger Velički 

Olieta Horvat Kardoš, prof. 

Lektura 

Jasenka Ružić, prof. 

Ilustracije 

Gordana Vučilovski 

Dubravka Kolanović 

Marsela Hajdinjak Kreč 

Tomislav Zlatić 

Likovno-grafički oblikovala 

Karmena Šipek 

2


GOVORIMO, ČITAMO, 

PIŠEMO HRVATSKI 2 

jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika 

za drugi razred osnovne škole 

3

SADRŽAJ 

Moj dom, moja školica, moje nadraže ulice..............................................................................7 

Gustav Krklec: Radosni početak………....................................................................……………..8 

Grigor Vitez: Neposlušne stvari….....................................................................................……10 

Rečenice….................................................................................................……………………….11 

Božidar Prosenjak: Neću biti Luca…..................................................................................…….12 

Zvonimir Golob: Čemu služim ja...............................................................................................13 

Zlatko Bastašić: Prvi dan u školi – uopće ne boli!.......................................................................14 

Imenice……………………………………………………........................................................…….15 

Želimir Hercigonja: Moja učiteljica Dubravka B……..........................................................……..16 

Obavijest........................................................……………....................................……………….18 

Izvješćivanje o prošlome događaju/Izvješćivanje o obavljenome zadatku....................................19 

Palma Katalinić: O mami…………………………………..............................................………….20 

Palma Katalinić: O tati………………………………….................................................………….21 

Stvaralačko pisanje – sastavak………………………..................................................…………..22 

Pisanje riječce li...........................................................................................................................23 

Grigor Vitez: Vjeveričino najslađe selo…………………......................................................……..24 

Veliko slovo u imenima gradova……………………....................................................…………..25 

Slavka Škobić: U gradu…………………...............................................................................…..26 

Veliko slovo u imenima ulica i trgova………………….......................................................……..27 

Žuta jesen, šarene stvari..., pssst, počinje film.....................................................................29 

Anto Gardaš: Magleno jutro………….....................................................................................…30 

Sunčana Škrinjarić: Kiša………….....................................................................................…….31 

Sunčana Škrinjarić: Šetnje……………...................................................................................…31 

Grigor Vitez: Vijuš i Šuško…......................................................................................………….32 

Grigor Vitez: Djed sa crvenom bradom......................................................................…………..32 

Ratko Zvrko: Kad su laste odlazile….......................................................................……………33 

Šimo Ešić: Priča o samoglasnicima…................................................................………………..34 

Otvornici i zatvornici.............................................................................................………………35 

Stanislav Femenić: Tele………………….............................................................................……36 

Slogovi……………………………….........................................................................................…37 

Stjepan Jakševac: Pjesma cipela……………….................................................………………..38 

Rastavljanje riječi na kraju retka, spojnica…………................................................…………….39 

Vera Zemunić: Patuljci………………………….......................................................……………..40 

Vili i Mili……………………………………...................................................................…………..41 

Dragutin Horkić: Tužbalica……….............................................................……………………….42 

Silvija Šesto: Budilica……………................................................................……………………..44 

Silvija Šesto: RUŽIČASTA SANJARICA.............................................................……………….44 

Zvonimir Balog: Slon i mrav…………….......................................................…………………….46 

Jesne i niječne rečenice…………............................................................................……………47 

Mirjana Mrkela: Moj tata nema vremena……....................................................………………..48 

Larisa Mravunac: Narančasta priča Kako sam s didom hranio životinje…...............................49 

Mile Železnjak: Dobar dan………………..........................................................................……. 50 

Opisivanje likova…….............................................................................................................…..52 

Filmska priča..................................................................................................................………..54 

Red riječi u rečenici……...........................................................................................……………55 

Kako biti dobar iz inata, kako naći pomoć, kako poslati sretne misli... .............................57 

Božidar Prosenjak: Kako je Matija kupio sreću……................................................…………….58 

Mirna Grbec: Bit ću dobar iz inata…………………..............................................……………….59 

4

Sunčana Škrinjarić: Zima i mraz…………................................................………………………..60 

Niveska Juraga-Kovačev: Tužni snješko…………………..........................................................61 

Tamara Vrbanović: Vrabac……………………………...............................................…………….62 

Pripovijedanje prema poticaju……………………………...............................................…………..63 

Ivan Boždar: Sveta noć………………………..............................................……………………..66 

Veliko početno slovo u imenima blagdana………..................................…………………………68 

Čestitka i razglednica.................................................................................................................69 

Tin Kolumbić: Sveta noć………………...............................................……………………………70 

Grigor Vitez: Dimnjačar………………................................................……………………………72 

Josip Ivanković: Mjeseci – pereci……..............................................…………………………….73 

Jurg Schübiger: Kako naći pomoć…..............................................……………………………….74 

Ivica Jembrih: Bijeli, slijepi pas………...............................................…………………………….76 

Skupovi ije/je…………………………......................................................................………………77 

Čuda oko nas, čudnovati razgovori, čudesni svijet bajki.........................................................79 

Hans Christian Andersen: Palčica…................................................………….......……………..80 

Lidija Dujić: Putokaz…………………….....................................................…………………..….82 

Mladen Kušec: Najveći………………....................................................………………………….84 

Grigor Vitez: Pismo………………….....................................................………………………….85 

Danijel Načinović: Zubar iz Albadara…..................................................…………………………86 

Dobriša Cesarić: Što su sanjale životinje jedne lijepe mjesečne noći…...................……………88 

Neda Iveljić: Mišji Kolumbo…………………………….............................................................…89 

Carlo Coollodio: Pinokio……………………………..........................................................……….90 

Dubravko Horvatić: Filmska zvijezda…………..................................................………………….92 

Opisivanje predmeta......................................................................................…………………….93 

Charles Parault: Ljepotica i zvijer………………………..............................................…………..94 

Izražajno čitanje………………………………………......................................................………..96 

Karel Čapek: Poštarska bajka………………………..............................................……………..98 

Razgovor..............................................……………………….................................................100 

Telefonski razgovor..................................................................................................................101 

Stanislav Femenić: Praščići……………………………….....................................................102 

Čitav svijet u proljetnoj travi, oplovimo čitavi svijet, čitavi svijet na mom dlanu... ...............105 

Jadranka Čunčić – Bandov: Razgovor u travi……….......................................................……106 

Marela Mimica: Uskrsna pjesma………………..........................................................…………108 

Zlata Kolarić-Kišur: Moj zeko………………................................................................………109 

Anto Gardaš: Pjesme - Višnja u cvatu……....................................................…………………110 

Milan Taritaš: Gdje izvire potok………………......................................................……………112 

Nada Iveljić: Pipo……………………………...........................................................……………114 

Želimir Hercigonja: Mišić Janko…………........................................................…………………115 

Sonja Tomić: Graditelj……………….......................................................………………………116 

Zlatko Krilić: Jaja…………………………………….........................................................………117 

Drago Ivanišević: Da sam ptica…………………......................................................…………118 

August Harambašić: Moj zavičaj……………….......................................................……………119 

Stanislav Femenić: Bubamara………………….............................................................………120 

Tonči Petrasov Marović: Cvit i dite………...............................................................……………121 

Tin Kolumbić: Dijete se igra…………….............................................................………………121 

A. Milne: Medo Winnie zvani Pooh…...................................................................………………122 

Palma Katalinić: Moj grad s dvadeset i prvog kata………...............................................……124 

Šimo Ešić: Što rade djeca lučka.............................................................................................125 

Vladimir Nazor: Halugica…………………….................................................................………126 

5

Moj dom, 

moja školica, 

moje nadraže ulice... 

7

Otkrij čudesni svijet 

Evo nas na početku drugoga razreda. U drugome ćeš razredu saznati i otkriti mnoge 

zanimljivosti. Kako se osjećaš kao učenik/učenica drugoga razreda 

Poslušaj pjesmu kojom je u davnim vremenima pjesnik opisivao početak škole. 

Radosni početak 

Stigao je smeđ i bujan 

mjesec rujan. 

Sve je ispod plavog svoda 

puno ploda. 

Svijaju se teške grane 

neobrane. 

Vinograde sunce mori; 

grožđe zori. 

Spremaju se na put ptice 

lastavice. 

Raduje se škola bijela 

usred sela. 

Sa svih strana stižu đaci – 

veseljaci. 

A u školi čeka mladost 

rad i radost... 

Gustav Krklec 

Bogatimo rječnik 

bujan – pun života, snažan 

mori/moriti – pritišće 

zori/zriti – zrije 

svoda/svod – oblik neba kakav se 

vidi okom 

8

Izrazi doživljaj 

Podsjeća li te po čemu ono što 

opisuje pjesnik s tvojim polaskom 

u školu Što je drukčije 

Uroni u pjesmu 

• Gdje se nalazi pjesnikova škola 

• A tvoja: u gradu, selu, na otoku, na planini ili negdje drugdje 

• Što se u prirodi događa u vrijeme kada počinje škola 

• Od čega se svijaju grane 

• Što u tvojem zavičaju zori 

• Kakvo je vrijeme 

• Tko se sprema na put i odlazi A tko ulazi u škole 

• Koji retci pjevaju o osjećaju radosti u školama 

Svuda oko nas – mediji 

Promotri fotografije raskošne jeseni. 

Što te čini radosnim/radosnom kad promatraš 

jesenske prizore 

Promotri fotografiju djece pred školom. 

Usporedi prikazano sa svojim početkom 

školske godine. 

9


Je li ti se kada dogodilo da ne možeš naći svoje stvari Kakav te osjećaj tada obuzima 

Neposlušne stvari 

– Uh, ma što je s mojim čarapama 

Jesi li ih gdje vidjela, mama 

– Da, vidjela sam jednu bijelu vranu, 

Gdje ih nazuva jutros na tavanu! 

– Olovka mi je sinoć ovdje bila, 

A sad je nema. Gdje se samo skrila 

– Šal sam ovdje negdje ostavio, 

Reci, mama, gdje bi on sad bio 

– Ah da, sjećam se: 

Mačak je svom pokojnom djedu 

Pisao pismo, 

A gdje ju je metnuo – 

To vidjeli nismo! 

– Jutros prođoše dva šarena zeca, 

Kažu, treba im za put do Mjeseca! 

Grigor Vitez 


Što je šaljivo u majčinim 

odgovorima dječaku 

Igrokaz – je tekst koji se sastoji od razgovora između 

likova. Namijenjen je izvođenju u kazalištu. 

10 


• Tko razgovara u pjesmi 

• Koji je majčin odgovor najsmješniji 

• Je li moguće ono što ona 

odgovara sinu 

• Što mu time želi poručiti 


Jedan čitač glumi mamu, a 

drugi dječaka. Treći glumi 

bez riječi ono što pjesma 

pokazuje.

Otkrij hrvatski jezik 

Rečenice 

Što nam kazuju rečenice u prvome, što rečenice u drugome, a što rečenice u trećemu stupcu 

Olovka mi je sinoć ovdje bila. 

A sada je nema. 

Jesi li ih gdje vidjela, mama 

Gdje se samo skrila 

Kažu, treba im za put do Mjeseca! 

To vidjeli nismo! 

Pri čitanju i govoru poštujemo rečenične znakove. Izjavnom se rečenicom 

potvrđuje, izjavljuje. Upitnom se rečenicom pita. Uskličnom se rečenicom 

naglašava poruka. 

Stavi na kraj rečenice odgovarajući 

rečenični znak. 

Jooj, slomio mi se vršak olovke 

Gdje je moja olovka 

Složila sam olovke u pernicu 

Pročitaj rečenice pazeći na izgovor izjavne, 

upitne i usklične rečenice. 

Dobio sam šareni šal. 

Kakve je boje šal 

Brrr, hladno je iako imam šal! 

Izražajno pročitaj rečenice. 

Hej požuri se, 

stiže oluja. 

Vrati se u 

mravinjak, otpuhnut 

će te vjetar! 

Što si rekao 

11


Voliš li ti svoje ime Imaš li i nadimak Poslušaj što muči djevojčicu Lucu. 

Neću biti Luca 

Luca baki kaže: 

«Neću biti Luca, 

hoću biti Maja!» 

Baka Luci veli: 

«Nećeš biti Luca 

Onda budi Maja!» 

Luca mami reče: 

«Nisam više Luca, 

ja sam sada Maja.» 

Mama tužno šmrcne: 

«Ja ne volim Maju, 

volim svoju Lucu!» 

Luca mami šapne: 

«Nisam više Maja, 

sad sam opet Luca!» 

Božidar Prosenjak 


Luca baki kaže 

Baka Luci veli 

Luca mami reče 

U ovim se stihovima pojavljuje jedna riječ koja 

isto znači, ali je drukčija. 

Koja 


Što je smiješno 

u ovoj pjesmici 

Jesi li i ti kada 

poželio/poželjela 

drukčije se zvati 

12 


• Tko se složio s Lucinom 

odlukom 

• Je li Lucinoj mami bila 

draga njezina odluka 

• Zašto je Luca brzo 

ponovno odlučila zvati 

se Luca 


Na kraju tvoje omiljene 

televizijske emisije 

piše tko je sudjelovao 

u njezinu pripremanju. 

Pročitaj nekoliko imena 

i prezimena ljudi. 

Na početku ove knjige 

pročitaj nekoliko imena 

i prezimena ljudi koji su 

također sudjelovali u 

njezinoj pripremi.


Što sve činiš tijekom dana Kojim riječima označavaš vrijeme tijekom dana A kojim 

riječima označavaš sve što radiš 

Čemu služim ja 

Čemu služim ja 

Mislim, to se zna: 

U osam doručak u krevet, 

na travi s loptom oko devet, 

u deset i po džem od šljiva, 

do dvanaest se od mame skrivam, 

u jedan ručak, zatim drijemam, 

do dva za igru volje nemam, 

u dva pod mostom i na trgu 

već čekam Tanju ili Grgu, 

u tri ću biti moreplovac, 

u četiri poštar ili lovac, 

u pola pet je trbuh prazan, 

na kruhu maslac je namazan, 

u pet u kino: Pajo Patak, 

pa opet igra, dan je kratak, 

u sedam slutim neki nemir, 

očekuje me let u svemir. 

Za stol ću oko osam sjesti 

i jesti, jesti, jesti, jesti, 


Sviđa li ti se dječakov 

plan kako će provesti 

dan 

a oko devet u svoj krevet. 

I tako redom sve do petka, 

pa zatim opet od početka. 

Zvonimir Golob 


• Što čini i želi dječak 

•Usporedi njegove želje 

sa svojima. 


Pročitaj ulomak iz Prava 

djece. Slažeš li se s njima 

Ti si dijete i ti si važan/na, najvažniji/ja. 

Tvoje je prvo pravo, pravo na život. 

Ti imaš svoje ime, imaš mamu i tatu i imaš domovinu. 

Nitko ti ne smije oduzeti ni mamu ni tatu. 

Ako se oni i posvađaju, imaš pravo viđati ih oboje. 

Možeš reći što misliš i imaš pravo govoriti u svoje vlastito ime. 

Ići u školu je tvoje pravo. Bez škole život je siromašan. 

Izvadak iz Prava djece 

13


Sjećaš li se svoga polaska u prvi razred Sjeti se kako si se tada osjećao/osjećala. 

Kojim riječima možeš imenovati osjećaje Uzbuđenje... 

Prvi dan u školi – uopće ne boli! 

U obitelji naših dragih susjeda bio je to dan pun uzbuđenja. 

Pa kako i ne bi bio kada unuka, kći, nećaka, sestrična, 

starija sestra Željka prvi put kreće u školu. Tu su baka, djed, 

stric i tetka, mama i tata, bratić, mlađi brat, susjeda Fanika 

i naravno pas Piko. Svi su vidljivo uzbuđeni i uključeni u 

pripreme. A u do vrha punoj torbi smjestio se i medo, vjeran 

prijatelj još od ranog djetinjstva. No u takvim prilikama 

ne može bez nevolje, a one su počele kada se Željka trebala 

odjenuti za školu. To je izgledalo otprilike ovako: 

– Mama, koju haljinu da izaberem 

– Pa obuci onu s prugicama! 

– Ali ta mi se ne sviđa, visi mi zadnji kraj. 

– Onda onu s cvjetićima – odgovara majka. 

– Ali, mama, ni ta mi se ne sviđa! – plačući će Željka. 

– Naravno, kada si je naopako obukla... 

Ništa bolje nije bilo kada su na red došle cipelice, o čarapama 

da i ne govorimo. Vrijeme za odlazak sve se više bližilo, a 

Željka nije spremna. Konačno je ipak cijela karavana krenula 

na put prema školi. Naprijed je išao djed, a iza njega kročili 

su majka i otac, pa stric i strina, mlađi brat s biciklom, baka s 

užinom i naravno Piko, koji je trčao od jednog člana do drugog 

prebrojavajući ih i komentirajući sve to svojim pasjim jezikom. 

Pred školu su se s raznih strana slijevale slične kolone. Škola je 

izgledala poput goleme životinje u čijem ždrijelu kroz velika vrata 

nestaju kolone malih, srednjih i velikih učenika. A onda se oglasilo 

školsko zvono i uslijedio je oproštaj. Na opće veselje i Piko je uletio 

u školu skupa sa Željkom. 


karavana – povorka ljudi 

kolone – kretanje ljudi jedan za drugim 

Zlatko Bastašić 


Po čemu zaključuješ da je 

Željka ubuđena 

Uroni u priču 

• Prema čemu se vidjelo da je čitava obitelj silno uzbuđena 

• Nabroji sve članove uže i šire obitelji koji su sudjelovali u pripremama 

za polazak u školu. U čemu je djevojčica bila neodlučna prije polaska 

• Pročitaj naglas rečenicu o izgledu škole i završnom događaju. 

• S čime je pisac usporedio školu u trenutku kada u nju ulaze djeca 

14 

Svuda 

oko nas 

– mediji 

Pokušaj pokretima tijela prikazati oblačenje. 

Poredajte članove Željkine pratnje. Preuzmite ulogu 

djeda i drugih članova te pratnje.


Imenice 

Čija su imena u prvom, a čija u drugom stupcu 

Koja je razlika između riječi u prvom i u drugom stupcu 

sestra 

medo 

škola 

pas 

Željka 

Fanika 

Piko 

U kojem se stupcu nalaze nazivi predmeta koji su Željki potrebni za školu, a u kojem su imena 

članova obitelji koji su je pratili baka 

stric 

tetka 

mama 

tata 

Pročitaj kamo moraju poći likovi prikazani na crtežu. 

haljina 

torba 

užina 

cipelice 

čarape 

Moram ići u školu. 

OŠ Mravko 

Mravić 

Mravinci 

grupa 

Tehno 

mrav 

A ja idem 

na koncert. 

A ja moram u grad. 

OŠ Mravko Mravić 

OŠ Marka Travića 

selo Mravinci 

grad Mravograd 

grupa Tehno-mrav 

Imenice su riječi kojima imenujemo sve što nas okružuje. 

U kojem se stupcu nalaze imenice, a u kojemu ne 

susjeda 

spremna 

biciklom 

uzbuđeni 

prijatelj 

govorimo 

vrata 

ali 

tetka 

kada 

užinom 

su 

nevolje 

odgovara 

Pronađi u priči još 

poneku imenicu. 

15


U učionici vas čeka učiteljica ili učitelj. Poslušaj priču u kojoj jedna djevojčica piše o svojoj učiteljici. 

Moja učiteljica Dubravka B. 

Moja učiteljica je Dubravka B., vama na znanje. Ha, muči vas ovo B., je li! Htjeli biste znati 

njezino prezime Aaaa..., ne bi išlo! B, točka i gotovo. Nećete to saznati od mene. 

Gospođa Dubravka poučava učenike u našoj školi... Ah, nesmotrenosti, gotovo sam se 

zaletjela i rekla o kojoj je školi riječ. Zamislite da kažem sve podatke, a vi lijepo dodate i 

ukradete mi voljenu učiteljicu. Da, ukradete! Zar mislite da se učiteljica ne može ukrasti! 

To mislite Lopovi danas kradu sve i svašta pa, ako treba, i učiteljice. Ništa danas više nije 

sigurno. Mama kaže da se ne brinem jer nije dosad ni čula ni pročitala da je neka učiteljica 

bila ukradena. Ali jednom uvijek mora biti prvi put, zar ne! A lopovi su sve domišljatiji: 

surfaju po internetu i znaju mnogo toga. Zamislite, samo, da saznaju da negdje, tamo u 

dalekoj Nigdjezemskoj, hitno trebaju učiteljicu jer ih nemaju dovoljno. Ha, zamislite! I što 

bi se dogodilo Ukrali bi gospođu Dubravku i prodali je u Nigdjezemsku, za dobre novce. 

A nema tog novca kojim se može platiti moja učiteljica. Nema i točka! A zamislite da joj se 

ondje i svidi, jer su tamošnja djeca bistrija i poslušnija od nas, pa odluči živjeti u toj čudnoj 

zemlji. Zamislite, koji bi to bio problem! 

Dominika ni to ne zabrinjava: kaže da nigdje nema bistrije djece od nas. Nigdje i točka! 

Možda samo poslušnije. Možda. 

Bog, pozdrav od Ide iz 2.d razreda! 

Želimir Hercigonja 


internet – je svjetska mreža računala 

kojom se ostvaruje komunikacija 

surfaju/surfati – pregledavanje sadržaja 

na internetu 

16 


Kakva je Idina ljubav prema njezinoj učiteljici

U časopisu za djecu mogu se naći 

raznovrsni tekstovi. U njima objavljuju 

radove književnici za djecu, novinari, 

stručnjaci i - djeca. Ondje se mogu 

pročitati zanimljivosti o životu djece, 

odraslih, prirodi užega i širega zavičaja 

ili čitavoga svijeta. 


• Zašto Ida ne želi reći prezime svoje učiteljice 

• Čega se ona boji 

• Po čemu vidite da je silno uplašena 

• Što misliš, odakle Idi tako teške misli i strahovi 

• Brine li se njezin brat Dominik poput Ide 

• Što bi ti savjetovao/savjetovala djevojčici Idi 

• Pročitaj izražajno usklične rečenice koje izgovara Ida. 


Pročitaj zanimljivosti iz 

časopisa za djecu. 

17


Obavijest 

Pročitaj o čemu pišu ova dva napisa na školskoj oglasnoj ploči. 

Obavijest 

Dragi učenici! 

Obavještavamo vas da će u 

našoj školi Kazalište Kvak 

odigrati predstavu Dvije 

papige za učenike drugoga 

razreda. Predstava će se 

održati u knjižnici u 12 sati. 

Obavijest 

U subotu 15. 6. u dvorištu 

naše škole bit će spremnik za 

papirnati otpad. Pozivaju se 

svi učenici i njihove obitelji 

da donesu papirnati otpad iz 

svojih domova. 

Obavijest – pismena ili usmena – poručuje nam pojedinosti o budućem događaju. 

Sadrži vrijeme i mjesto događaja te sudionike. 

Svake godine učenici jedne škole 

sudjeluju u akciji u kojoj mijenjaju 

predmete koje skupljaju. Uz pomoć 

navedenih pojedinosti napiši 

obavijest o događaju. 

vrijeme održavanja događaja - 

subota u 10 sati 

mjesto - školsko dvorište 

aktivnost - mijenjanje predmeta 

18


Izvješćivanje o prošlome događaju/Izvješćivanje o obavljenome zadatku 

Tina priča o događaju o kojemu je čitala u novinama. 

Prošloga se tjedna u 

zagrebačkom Zoološkom 

vrtu razbolio slon Tili. 

Od čega je obolio 

Je li ozbiljno bolestan 

Hoće li dugo 

bolovati 

Pročitaj. 

Vijest 

Susjedna je škola kupila 

nekoliko kanarinaca. Već 

je nazivaju raspjevanom 

školom. 

Vijest nas sažeto obavješćuje 

o nekom događaju. 

Odgovara na neka od ovih pitanja: 

Što se dogodilo 

Kada se dogodilo 

Gdje se dogodilo 

Kome se dogodilo 

Zašto se dogodilo 

U OŠ Tina Ujevića, učenici 2. i 3. razreda održali su lutkarsku predstavu. 

Gdje Tko Što 

Novac od ulaznica utrošit će za izlet na kraju školske godine. 

Što 

Zašto Kada 

Sastavi vijest o događaju u mravljoj 

školi. Pomoći će ti pitanja. 

Mravi su posadili cvijeće. 

Neki su bojili klupice ispred škole. 

Postavili su kamenčiće na stazice. 

19


Kada kažeš riječ mama, što osjećaš Kada kažeš riječ tata, što osjećaš 

Postoji li neka druga riječ tebi jako važna 

O mami 

– Pričat ću vam o mami 

– rekoh ja. 

Moja se mama svake večeri 

kao neka ptica njiše na trapezu 

pod samim krovom cirkusa. 

Ona se njiše, svi joj se dive i 

svima zastaje dah. 

I ja je gledam, i ja joj se divim, 

i meni svaki put zastaje dah. 

Kad, baš kao ptica u letu, skoči 

s jednog trapeza na drugi, ja 

joj se još više divim, ali mi 

još više zastane dah i htio bih 

viknuti: 

– Mama! – 

ali ne mogu, jer u grlu nema 

glasa. 

Kad mama siđe s trapeza, 

uvijek se grlimo i to su naši 

najčvršći zagrljaji. 

20

O tati 

– Pričat ću vam o tati – rekoh ja. 

Moj otac je tako dobar i tako mudar 

da ga slušaju i lavovi. 

Palma Katalinić 


trapez – sprava koja se sastoji od prečke 

obješene o dva konopca 

mudar – promišljen, pametan 


Što dječak osjeća prema roditeljima 


• Koje rečenice govore o dječakovoj 

zabrinutosti za majku 

• Zašto je dječak ponosan na svoga oca 

• Kojim se zanimanjima bave tvoji roditelji 

• Što o tome možeš reći 


Što prikazuje slika 

Kojim bi bojama ti 

prikazala majčin ili lik tebi 

drage osobe 

G. Klimt, Majka i dijete 

21


Stvaralačko pisanje – sastavak 

Prema rečenicama koje izriču mravi u obitelji Mravić sastavi priču. 

Mimi: Evoo, 

djede, toplog 

čaja. 

Mama: Opet niste 

pospremili igračke! 

Baka: Zar ne 

vidiš da ti je 

na stolu 

Djed: Baš ti hvala. 

Martin: Nisam stigao. 

Tata: Kamo mi je nestalo 

nalivpero 

Što se dogodilo u mravljem domu 

Ispričaj pa sastavi rečenice prema onomu što je tko rekao. 

Mama se ljuti na Martina jer nije 

pospremio igračke. 

Tata traži svoje nalivpero. 

Baka ga je našla na stolu. 

Mimi nudi djedu topli čaj. 

Djed joj ljubazno zahvaljuje. 

O onome što se događa, što vidimo 

i osjećamo možemo pismeno 

sastaviti rečenice. 

Sastavi nekoliko rečenica 

o onome što prikazuje 

fotografija. 

22


Pisanje riječce li 

Promotri crtež. Čemu se mravi čude 

Koliko li je mrava došlo! 

Vodite li računa da se ne gurate 

Koliko li mrava! 

Koliko li cvijeća! 

Smiješnih li bića! 

Kako se piše riječ li u rečenicama što ih izgovaraju likovi iz nacrtanoga prizora 

Riječ li piše se odvojeno od ostalih riječi. 

Pronađi u pitanjima riječcu li. Odgovori na ova pitanja. Nastat će sastavak o tebi. 

Dječji leksikon 

Voziš li dobro bicikl 

Voliš li plesati 

Znaš li plivati 

Smiješ li se često 

Koja ti je igračka najdraža 

Koga najviše voliš 

Koja je tvoja omiljena grupa 

Znaš li svirati neki instrument 

23


Ti možeš stvarati nove riječi. Koje nove riječi možeš stvoriti od riječi orah, smokva, bor Tim 

riječima imenuj mjesto (selo ili grad). 

Vjeveričino 

najslađe 

selo 

Vjeverica vjeverala, 

Šest je sela preverala, 

Tek u sedmom večerala. 

Skočila je 

u 

Hrastovac 

Iz Hrastovca 

u 

Bukovac 

Iz Bukovca 

u 

Lipovac 

Iz Lipovca 

u 

Brezovac 

Iz Brezovca 

u 

Ljeskovac 

U Ljeskovcu pet lješnjaka nađe 

Od svih sela to joj je najslađe. 

Grigor Vitez 


Jesi li se nasmijala/ 

nasmijao vjeveričinoj 

potrazi za večerom 

Što je smiješno 


• Kojim riječima pjesnik opisuje kretanje vjeverice 

• Od koje je riječi stvorena riječ vjeverala 

• Što vjeverica traži Kroz koja je sela prolazila 

• Koje joj je selo bilo najslađe i zašto 


Zamisli da si brza vjeverica. 

Pokušaj pokretima prikazati njihovo 

kretanje. 

24


Veliko slovo u imenima gradova 

Promatraj putokaze s nazivima mjesta u našoj domovini. Pronađi što više gradova i sela. 

Moje Dugo Selo 

dugo je i veselo. 

Slavonski Brod 

Moj Zelengrad nije zelen, 

ali je mlad. 

Modrino Selo 

Požega 

Zelengrad 

Hrastovac 

Lipovac 

Vukovar 

Moj Slavonski Brod ima brod, 

nad sobom plavi svod. 

Kakvim su početnim slovima napisana imena mjesta 

Brestovac Split Dubrovnik 

Vukovar Zadar Vrbovac 

Imena mjesta pišu 

se velikim početnim 

slovima. 

Kakvim se početnim slovom piše prva riječ u imenu, a kakvim druga 

Slavonski Brod Babina Greda Donji Lipovac 

Hrvatska Kostajnica Modrino Selo Kaštel Žegarski 

Ako se ime mjesta sastoji od dvije riječi, obje se pišu velikim početnim slovom. 

Jesu li sve adrese točno napisane 

Ovo je lako. Početno je 

slovo uvijek veliko. 

Imena mjesta 

mogu imati više 

riječi. 

Goli Vrh Netretički 

Sveti Filip Jakov 

Ličko Petrovo Selo 

Sveti Petar u Šumi 

Biograd na Moru 

Sveti Martin pod Okićem 

Riječi kao što su na, u, pod i sl. u nazivu mjesta od više riječi pišu se 

malim slovom. Sve ostale riječi pišu se velikim slovom. 

25


U kući, na ulici u prirodi osjećamo različite mirise. Zamisli cvjetnu 

livadu i mirise koji se šire. 

U gradu 

Na putu do Trga bana Jelačića mama i trogodišnji Dalibor 

stignu do Narodnog kazališta. Tu ih dočekaše gredice pune 

prelijepa cvijeća. 

– Kakvo krasno cvijeće! – oduševi se mama. – Kako opojan 

miris! 

- Da pomirišem – reče Dalibor, 

pusti maminu ruku, pohita do 

prve gredice, čučne, zabi nosić 

u busenčić crvenih cvjetića i, 

uvlačeći miris u sebe, ushićeno 

izusti: - Mmhaaa... 

Prođoše mimo kazališta i dođoše do Masarykove ulice. Po 

njoj su jurili automobili jedan za drugim. Posljednji je imao 

neispravnu ispušnu cijev i iz nje je kuljao gust, crnkasti dim. 

- Kakav auto – frkne mama zastavši. – Kakav užasan smrad! 

- Da posmrdim – kaza Dalibor i pobrza do ruba pločnika 

vukući za sobom mamu i, udahnuvši u sebe zagađeni zrak, 

razočarano otpuhne: – Bljak! 

Slavka Škobić 


Koje si mirise osjetila/osjetio u priči 


opojan – svojstvo mirisa koji opaja, omamljuje 

ushićeno – radosno, oduševljeno, razdragano 

izusti – izreče 


• Koji je miris na putu kojim se kretao Dalibor s mamom bio ugodan 

• Kojom ga je riječju mama imenovala 

• Kojim je riječima Dalibor iskazao svoje oduševljenje 

• A razočarenje smradom 

• Kako se zovu trg i ulica kojima su prolazili 

• Kakvim su početnim slovima napisani nazivi 


Na što te potiče vijest 

Vijest iz OŠ Slatina 

Od same odluke o osamostaljenju škole 1997., počinje se oplemenjivati i uređivati unutrašnjost školskog 

prostora te osmišljavati izgled školskog vrta. Intenzivno se radi na nabavci sadnica, priprema se tlo te postavlja 

stazica od oblutaka. Od blatne površine pred predivnom školskom zgradom, uspjeli smo napraviti pravu malu 

zelenu oazu, koju su stručnjaci proglasili najljepšim školskim vrtom osnovnih škola primorsko-dalmatinskog 

pojasa u 2001. 

Osim vrta, njegujemo bilje u svim prostorima škole, tako da je svaki njezin kutak ozelenjen. 

 

Fijolica 

26


Veliko slovo u imenima ulica i trgova 

Kojim će sve ulicama i trgovina proći mravi da bi stigli do Zelenog trga 

Trebamo stići od Cvjetnog 

trga do Zelenog trga. 

Ondje hrane golubove. Bit će 

mrvica. Požurimo se. 

Stigli smo od Trga baruna 

Trenka. Idemo prema Trgu 

kralja Tomislava. 

U telefonskom imeniku pronađi što više ulica koje su dobile ime po nekoj 

poznatoj osobi, naselju ili pojmu iz svijeta prirode. 

MARKO, Ulica vrba 1 

TONKO, Ulica jasena 4 

LIVIJA, Zagrebačka ulica 55 

VITOMIR, Avenija Marina Držića 9 

MIRKO, Krapinska ulica 25 

SANJA, Ulica Stjepana Radića 8 

IVAN, Ulica grada Vukovara 15 

MAJA, Ulica platana 2 

Kako se piše početno slovo prve riječi u nazivu ulice Kako se pišu ostale riječi 

priroda 

Ulica vrba 

Ulica jasena 

Cvjetna cesta 

mjesta 

Zagrebačka ulica 

Krapinska ulica 

Ulica grada Vukovara 

ljudi 

Avenija Marina Držića 

Ulica Ivane Brlić-Mažuranić 

Ulica Stjepana Radića 

Napiši nazive ulica i trgova kojima prolaziš na putu do svoje škole. 

Cvjetni trg Trg kralja Tomislava 

Zeleni trg Trg baruna Trenka 

Početno slovo u 

nazivima ulica uvijek 

je veliko. Ostale se 

riječi, osim vlastitih 

imena, pišu malim 

slovom. 

Početno slovo u nazivima 

trgova uvijek je veliko. 

Ostale se riječi, osim 

vlastitih imena, pišu malim 

slovom. 

Ovdje se trg piše malim 

slovom! A ovdje velikim! 

To je isto kao i u 

nazivima ulica. 

27

Žuta jesen, 

šarene stvari... 

pssst, počinje film 

29


Svaku će kratku pjesmu pročitati jedan čitač. Ostali učenici trebaju zatvoriti oči i slušati prijatelje koji 

čitaju. Zamišljaj sliku za vrijeme slušanja. 

Pjesme 

Magleno jutro 

Ljutiti vjetar 

Istrgnuo papirnatog zmaja 

Iz dječakove ruke. 

Kako je sladak 

miris toploga kruha 

iz krušne peći! 

Nikako da uočim 

što li to vrapčić 

kljucka pred sobom. 

Do tvoga povratka 

čuvat ću ti gnijezdo, 

lastavice. 

Suncokreti 

otežali; glave oborene 

prema zemlji. 

Stazu na njivi 

pretrčao poljski miš... 

pa još jedan... 

Anto Gardaš 


oboriti – spustiti glavu, pokunjiti 

otežali (otežati) – koji su postali teški 


Koja je pjesma 

na tebe ostavila 

najsnažniji dojam 

Pokušaj objasniti 

čime. 

Uroni u pjesme 

• U kojim se pjesmama pojavljuju i djeca 

• Što rade 

• Koja pjesma pjeva o brzim pokretima likova 

• Tko se brzo kreće 

• Koja pjesma pjeva o jednom stanju u kojem se 

nalazi lik 

• Koja pjesma opisuje i miris Kakav je taj miris 

• Koja pjesma izražava radoznalost likova, 

a koja brižnost 

• Pjesnik riječima predstavlja ono što želi. 

Ti možeš zrečeno zamisliti. 

• Koja ti je od ovih slika najzanimljivija 

pretrčavanje miševa 

oborene glave suncokreta 

dječak čuva lastavičje gnijezdo 

promatranje vrapčića u kljuckanju 

Pjesnička slika – Zamišljena slika 

koju pjesnik iznese u pjesmi naziva 

se pjesnička slika. 


Koju pjesničku sliku 

možeš predočiti 

pokretom 

30


Ako danas pada kiša ili vjetar razbacuje lišće, zastani i osluhni. 

Koji su zvukovi tihi, uspavljujući, pomalo tužni A koji veseli 

Glasovima i riječima iskaži što čuješ. 

Kiša 

Kesten pred mojom kućom 

skinuo je lišće. 

Žaba prošetala drumom 

s novim kišobranom 

Kiša mi prozor pere 

jutros, već zorom ranom. 

Šetnje 

Gumeni čovječuljci šetali su noćas ulicama 

i igrali nogomet s kestenima. 

Ljudi ih nisu spazili 

jer previše žure ulicom 

i ne zagledaju pločnike. 

To čine samo djeca. 


drumom (drum) – cesta, put 

Sunčana Škrinjarić 


Koje neobične prizore možeš prepoznati u ovim pjesmama 


• Tko je uspio zapaziti kestene na ulicama 

• Zašto odrasli često ne zastanu da bi vidjeli zanimljive prizore 

• Podcrtaj retke u pjesmi Kiša koji su stvarni, a zatim one koji nisu stvarni. 

• Pročitaj naglas stihove o kestenu. Opiši kesten bez lišća. 

• U pjesmu je ušetala žaba. Pročitaj stihove o žabinoj šetnji. Kako se ponaša 

• Što radi kiša Koja riječ označava da kiša jako pada 


Zamisli da si novinar/novinarka 

i s ulice izvještavaš o nečemu 

neobičnom što se događa u jesen. 

Primjerice, ježići išetali iz parkova na 

ulice... 

Što misliš da treba učiniti Oprezno, 

bodljikavi su. 

31


U zagonetkama su riječi zagonetne. Pokušajte u skupinama pronaći njihove odgonetke. Pokušaj 

zamisliti ono što se opisuje u njima. 

Vijuš i Šuško 

Bijesan Vijuš ide, 

Sve sa Šuška skide. 

Djed sa crvenom bradom 

Svatko ga znade: 

Crvene je brade, 

A zuba žuta, 

Na sebi nosi 

Devet kaputa. 

Grigor Vitez 


Jesi li zamislio/ 

zamislila 

opisane likove 

iz zagonetki 

Uroni u zagonetke 

• Tko bi mogao biti Šuško 

• A Vijuš 

• Što to Vijuš skida sa Šuška 

• Što je crvena brada 

• A žuti zubi 

• A toliki kaputi 

• Koliko je redaka u prvoj, a koliko u 

drugoj zagonetki 

• Koji ti je redak u zagonetkama ponajviše 

pomogao da pronađeš odgonetku 


U časopisima za djecu često nailazimo na 

rebuse. 

Oni su zagonetka prikazana uz pomoć crteža, 

slova, pravopisnih znakova... 

Odgonetni ovu. 

Stih je redak u pjesmi. 

. 

kabanica 

32


Promotri jesenski prizor koji vidiš promatrajući okoliš kroz prozor. 

Kad su laste odlazile 


potočiću dah je stao, 

jorgovan je suzom žutom 

za lastama zaplakao. 

Nad šumom se magle vile, 

na cesti je vjetar meo; 

zec od tuge cijelog dana 

nije ništa, ništa jeo. 

Gavranu se od žalosti 

(il’ od zime) treslo krilo... 


sve je, sve je tužno bilo. 

Ratko Zvrko 


jorgovan – vrsta grmolikoga cvijeća 


Kakav te 

osjećaj 

obuzeo dok si 

slušao/slušala 

pjesmu 


• U prvom dijelu pjesme pjesnik se obraća onima koji 

tuguju kao da su: 

ljudska bića, 

životinje, 

biljke 

• Zamisli da si vjetar iz drugoga dijela pjesme. 

• Oponašaj vjetar koji mete cestu. 

• Po čemu se vidjelo da su životinje tužne u trećem 

dijelu pjesme 

Strofa je cjelina koja se sastoji od jednog ili više 

stihova. 


Pokušaj slušajući čitača kako čita ovu 

pjesmu otplesati tužan ples i 

pokretima prikazati tugaljiv ugođaj 

pjesme. 

33


Pokušaj izgovoriti riječ dobar izostavljajući glasove o i a. Hoće li riječ biti razumljiva Poslušajte priču 

u kojoj su likovi na čudan način počeli izgovorati riječi. 

Priča o samoglasnicima 

Tini Tin, Zu-Zu, Boni, Sova i Čvak dobri su prijatelji. Igraju se 

i uče zajedno, vole se i pomažu. I u ovaj zamak ušli su riješeni 

da savladaju sve prepreke i otkriju sve njegove tajne. 

Ali, hoćeš! Već na prvom koraku dočekao ih je čarobnjak i 

poslao na njih svoj začarani vjetar. I, gle, što se dogodilo! Dobri 

prijatelji su odjednom postali svađalice. Počeli su se gurkati i 

smišljati razne pakosti. 

Tini Tin je ugrabio slovo a: – Ovo je moje! – rekao je. 

Zu-Zu je zgrabila slovo e, Boni je dograbila slovo i, Sova je uzela slovo o, ono joj 

se najviše svidjelo jer liči na njene oči, a Čvak je bio najsporiji i njemu je ostalo 

slovo u: – Ne dam ga nikome – rekao je, zgrabio ga i pobjegao na najvišu granu. 

I da onda vidiš čuda! Svi su počeli govoriti nekim čudnim jezikom, nitko nikoga 

više nije razumio. Tako je, na primjer, njihov prijašnji, lijepi prijateljski pozdrav «dobar dan, kako ste», 

Tini Tin izgovarao ovako: DABAR DAN, KAKA STA, 

Zu-Zu ovako: DEBER DEN, KEKE STE, 

Boni ovako: DIBIR DIN, KIKI STI, 

Sova ovako: DOBOR DON, KOKO STO, 

a Čvak ovako: DUBUR DUN, KUKU STU! 

Stvari su postajale sve ozbiljnije. Tako je Tini Tin upao u 

bunar želja, jer nije razumio Boni koja mu je vikala: 

– PIZI, TINI TIN, TI TI JE BINIR! 

Lijepo mu je govorila: «Pazi, Tini Tin, tu ti je bunar!» Ali on 

to nije razumio, išao, išao, nije pazio i upao u bunar. Jedva ga je Sova izvukla. 

Siroti Čvak može još gore nastradati. On upravo ide prema jednoj velikoj rupi u 

stijeni, a Sova mu viče iz svega glasa: 

– ČVOK, NO OLOZO O TO POĆONO, TO ŽOVO STROŠNO MODVJOD! 

Ako ne odgonetnete šta Sova opominje Čvaka, jadni Čvak će nastradati, a ako odgonetnete, skinut ćete 

čaroliju s naših junaka i moći ćete zajedno s njima u nove avanture. Dakle, na posao – odgonetka je: 

ČV_K, N_ _L_ Z_ _ T_ P_Ć_N_, T_ Ž_V_ STR_ŠN_ M_DVJ_D! 


prijašnji – nešto što se nalazi ili se dogodilo prije čega 

Šimo Ešić 


Koje je rješenje odgonetke Bravo, spasio/ 

spasila si Cvaka. 

Uroni u svijet priče 

• Zašto su prijatelji počeli smišljati pakosti jedni drugima 

• Na koji način su međusobne smicalice postale vidljive 

• Kada su krađe glasova postale opasne za njihov život 

• Što nam glasovi i slova omogućavaju 

Svuda oko nas 

– mediji 

Što poručuje ovaj 

plakat Izrazi 

svoje tumačenje 

riječima.Bi li 

njegova poruka bila 

razumljiva kada ne 

bi bilo slova koja su 

označena crvenom 

bojom 

(Rješenje: Čvak, ne ulazi u tu pećinu, tu živi strašni medvjed!) 

34


Otvornici i zatvornici 

Koja su slova na napisana pogrješnim mjestima 

Dabar dan! Kaka sta 

Deber den! Keke ste 

Dibir din! Kiki sti 

Dubur dun! Kuku stu 

Dobar dan! Kako ste 

Riječi bez pojedinih slova (ili na pogrješnim mjestima) otežavaju i 

onemogućavaju razumijevanje. 

Mravi su se poigrali i umjesto cijele riječi izgovorili samo neke glasove. Umetni slova koja 

nedostaju pa ćeš otkriti što su rekli. Potom te riječi napiši. Koja si glasova umetnula/umetnuo 

Pogodi što sam rekla! 

D B R J T R ! 

Dobro jutro, 

shvatio sam! GDJ T J T RB 

Joj, zaboravio 

sam je kod kuće. 

Pročitaj riječi koje izgovara mrav. Koja slova nedostaju 

D( )BR( ) J( )TR( ) 

Otvornici su glasovi koji mogu 

samostalno stajati. To su a, e, i, 

o, u. 

Katkad mogu dobiti značenje 

i tada nisu samo glas, već su i 

riječ. Bez otvornika riječi nisu 

potpune. Sva ostala slova su 

zatvornici. 

35


Pjesnik će nam pomoći da uz pomoć jedne riječi uskočimo u mnoštvo drugih. 

Odgonetni koja je to riječ. 

Tele 

Čudna zgoda, 

Čudan prizor: 

Budalasto 

Tele neko 

Skočilo u 

Televizor! 

Nije znalo 

Za bonton, 

Skočilo u 

Telefon! 

Načinilo 

Triput – hop! 

Skočilo u 

Teleskop! 


Što je šaljivo u ovoj pjesmi 

Tog bi dosta! 

Ali nije, 

Triput nije! 

Bunio se televizor: 

– Ja ne želim 

Biti 

Vizor! 

Žalio se telefon: 

– Ja ne želim 

Biti 

Fon! 

Govorio teleskop 

– neću biti 

samo 

skop! 

Što će tele, 

Jadno tele... 


• U kojim se sve riječima pjesme nalazi i riječ tele 

• Koje mu se slovo istrgnulo 

• Kojim se zatim riječima priključilo 

• Koji se kućanski uređaji spominju u pjesmi 

Svi ga žele 

I ne žele... 

Na kraju mu se iz repa 

Istrglo 

Slovo E...! 

I zar je to sve 

– Ne! 

Tada su od njega 

načinili 

Hotel, 

Motel, 

I na kraju ispao 

Koktel! 

Stanislav Femenić 


motel – hotel na prometnici 

hotel – ugostiteljski objekt namijenjen odmoru 

koktel – vrsta pića 

Televizija je medij koji se koristi za prenošenje 

poruka, informacija, učenje i zabavu. 


Nacrtaj televizor. I njegov ekran. 

A sada unutar ekrana nacrtaj prizor svoje omiljene 

televizijske emisije. Za ostvarivanje tih ciljeva snima se 

televizijski program. Djeci su namijenjene emisije za djecu. 

36


Slogovi 

Pokušajte se prisjetiti što više riječi koje imaju dva otvornika. Napišite ih u bilježnicu. Zatim 

svatko neka izgovori riječi koje je zapisao. Izgovara ih tako da ih rastavi na dva dijela i izgovor 

svakog dijela poprati pljeskanjem ruku ili udarcem lopte o pod ili zid. 

te-le 

lop-ta 

tra-va 

vra-ta 

bon-ton 

te-le-fon 

no-go-met 

te-le-skop 

te-le-vi-zor 

Lupkajte rukama i izgovarajte ove riječi: 

vatromet 

nogomet 

krokodil 

drvored 

Riječi se mogu rastaviti u manje cjeline – slogove. 

Pročitaj riječi tako da zastaneš kod svake 

crtice. 

te-le-fon te-le-vi-zor 

o-lov-ka sun-co-bran 

ki-šo-bran pa-pu-če 

Koliko samoglasnika ima u svakom slogu 

ča-ša tra-va ki-šo-bran 

Koliko slogova ima svaka navedena riječ 

Slogova ima onoliko, koliko 

ima otvornika. 

Imenuj predmete koje će pomesti mravica. Napiši ih. Koliko slogova imaju te riječi Na koliko se 

slogova mogu rastaviti riječi koje izgovara mravica 

Promatram 

krijesnice, zvjezdice, 

leptirice. 

Stalno moram 

čistiti oko 

mravinjaka. 

kist – list 

gljiva – šljiva 

bombon – balon 

lula – frula 

Jednosložne riječi 

kist 

list 

Dvosložne riječi 

glji-va 

lu-la 

Višesložne riječi 

kri-je-sni-ce 

le-pti-ri-ce 

37


Prošećimo se razredom (ili dvorištem u cipelama). Kako bi riječima dočarao zvuk 

cipela u hodu, trčanju Poslušaj pjesmu koja je puna takvih riječi. 

Pjesma cipela 

Idu muške – 

Tupa tup! 

A vojničke – 

trupa trup! 

posve nove – 

škrip škrip 

ženske lake – 

Šik šik šik 

pa djedove – 

Hlapa hlup 

i bakine – 

lapa šlup 

poderane – 

huup up 

a dječačke – 

tipi tup 

potkovane – 

cvink cvank 

raskvašene – 

zvink zvank 

još neke – 

klip klap 

i poneke – 

cip cap cap! 

stalno tako – 

jedan dva – 

slušam pjesmu 

cipela! 

Stjepan Jakševac 


potkovane – cipele sa željeznim 

potkovicama 


Koji ti se dio 

pjesme najviše 

sviđa 

38 


• Čiji ti se zvuk cipela pri koračanju najviše sviđa 

• Pokušaj objasniti zašto pojedine cipele baš tako 

zvuče kada se u njima hoda. 


Na velikom listu papira (ili novinskom 

papiru) svaki učenik neka flomasterom 

nacrta jedan par cipela u kretanju. Nakon 

toga uz svoje cipela napiši kakav si korak 

prikazao/prikazala (lak, težak, otmjen, 

brz...).


Rastavljanje riječi na kraju retka, spojnica 

Djeca i djed govore stihove pjesmice u ritmu lupkanja cipela. 

Tupa tup! 

Trupa trup! 

Hlapa, hlup! 

Kakve su riječi u prvom, a kakve u drugom stupcu prema broju 

slogova Mogu li se riječi iz oba stupca rastaviti na slogove 

tup tu-pa 

trup tru-pa 

hlup hlu-pa 

šlup šlu-pa 

Jednosložne se riječi ne mogu rastaviti na slogove. 

Koje su jednosložne, a 

koje dvosložne riječi 

pjesma djed 

baka štap 

Koje riječi nisu stale u jedan redak Na kojem se mjestu u retku rastavlja svaka takva riječ 

Imam 

groznu zubobolju. 

Boli me zub. 

Otišao sam zubaru. 

Kada na kraju retka u nj ne stane cijela riječ, riječ se rastavlja na slogove 

tako da se iza zadnjeg sloga u retku piše crtica koju zovemo spojnica (-). 

zub 

zubaru 

zubobolja 

Ispravno 

rastavljene 

riječi 

Što si to sve nagurao u 

mravinjak Odmah izbaci 

pogrješno rastavljene riječi! 

gljiva, list, 

latice, tenisica, 

mrvica, č- 

ačkalica, sjemenka, 

travčica, 

stabljika, vlat 

tenisica 

čačkalica 

39


Zamisli da si se smanjio/smanjila na veličinu malih patuljaka. 

Sada kada si u njihovu svijetu, poslušaj pjesmicu o njihovu životu tijekom četiri godišnja doba. 

Patuljci 

Poslije kiše 

šumica svaka 

puna je malih 

patuljaka. 

U proljeće 

Traži ih pod travom, 

tamo se skrivaju 

u modroj kapici 

i odijelcu plavom. 

Ljeti, 

u krilu hrastove sjene, 

gdje se jagode rumene, 

kaputići njihovi žarko se 

crvene. 

S jeseni 

– sve je rjeđe 

pronaći njihove kapice smeđe. 

Zimi, u snu, 

duboko u lišću, 

jedan uz drugog se stišću, 

a za to vrijeme 

šumska vila 

odore proljetne, modre im šila. 

Vera Zemunić 


Spoji riječi istog ili sličnog značenja. 

odora 

plavo 

modro 

jarko 

žarko 

crvene 

rumene 

odijelo 

40 

Izrazimo doživljaj 

Što misliš, koje je godišnje 

doba najzanimljivije u svijetu 

patuljaka 


• Kada je puna šuma patuljaka 

• A kada ih su rijetki 

• Gdje se skrivaju u proljeće 

• Gdje borave zimi 

•Koja ti je pjesnička slika 

najprivlačnija

Strip - je niz sadržajno povezanih prizora. Priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika, statičnih ili 

pomičnih. Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka. 


Nacrtaj patuljke u nizu slika – stripu. Jedan prizor u proljeće, jedan ljeti, jedan u jesen i posljednji zimi. Možeš ga 

prvo nacrtati olovkom jer ga je tako lakše popraviti. Nakon toga crtaj tušem, kistom, flomasterom ili opet olovkom. 

Kvadrate ili pravokutnike postavi tako da oko svakoga bude prostora jer je strip tako čitljiviji i jasniji. Raspoloženja 

likova dočaraj izrazom lica i pokretima tijela. Oblačići u kojima se nalazi tekst koji likovi izgovaraju neizostavni je dio 

stripa. Onaj sa strjelicom prema liku je znak da lik govori, a onaj sa kružićima od lika do oblačića je znak da lik misli. 

Oblačići se uvijek čitaju s lijeva na desno i od gore prema dolje. 

41


Na što se ti obično tužiš, žališ Kada tvoji rođaci ili prijatelji dođu u jesen, na što se žale 

Tužbalica 

Moj brat, selski puž, 

iz puž – jarka, 

živi daleko bolje 

nego ja, gradski puž 

iz parka. 

On živi na selu 

i stalno ima kožu 

bijelu, 

a ja, 

stalno sam crn, 

crn od tabana do 

roga, 

crn od smoga! 

Dragutin Horkić 


jarak – otvoreni kanal za odvođenje vode 


Suosjećaš li sa 

seoskim ili gradskim 

pužem 


• Zašto se gradski puž žali na svoj život 

• Po čemu se vidi da mu šteti onečišćeni zrak 

• Što misliš, prijeti li još neka opasnost puževima iz gradskih parkova 

• Što bi rekao/rekla za sebe: jesi li gradsko ili seosko dijete 

42


Pročitaj neke od ovih plakata na 

kojima su djeca napisala u kakvom 

gradu i okružju žele živjeti. 

Jasna Popović 

Pronađi stihove kojima se iskazuje želja: 

da ne onečišćujemo prirodu, 

da uživamo u njezinim mirisima, 

da se veselimo životu, 

da živimo u skladu s prirodom. 

crtaj na svome plakatu svoje mjesto kakvo želiš da je u budućnosti. 

43


Prisjeti se nakoga svoga neobična sna. Snovi su puni neobičnosti. Pokušat ćemo ući u san jedne 

djevojčice. 

Budilica 

Sanjala sam da šećem sa svojom prijateljicom Ivom 

i da svako malo na putu pronalazimo budilice. 

Nakon nekog vremena torbe su nam bile pune 

svakojakih budilica: malih, malo većih, okruglih, 

četvrtastih, šarenih, jednobojnih. Iva je rekla da će 

njezina mama misliti da je ona ukrala te budilice, 

jer je jednom ukrala krušku iz samoposluživanja, 

pa me zamolila neka ih sve ponesem svojoj kući. 

Jedva sam ih strpala u torbu i džepove. Ostale, na 

koje smo nailazile kasnije, nismo više uzimale. 

Kad sam došla kući i naumila tati i mami pokazati 

budilice, njih više nije bilo. Torba mi je bila prazna, 

a roditelji su me ismijali rekavši da izmišljam i 

sanjam. Mama je još dodala da je to od pretjeranog 

uživanja čokolade. 

Šifra: Skupljačica budilica 

RUŽIČASTA SANJARICA 

Da si slučajno sanjala da te budi budilica, zasigurno 

bi nešto bitno zaboravila. Ovako, tvoj san upućuje 

da ćeš morati učiniti neke stvari koje ti baš i nisu 

po volji. Čini mi se da se to ponajviše odnosi 

na spremanje tvoje sobe. Imam osjećaj da voliš 

gomilati stvari, a kad dođe vrijeme ne znaš ih 

staviti na njihovo mjesto. Zato nerijetko ne možeš 

pronaći neku stvar koju tražiš, nego je nađeš kad 

je već kasno. Preporučujem ti da se usredotočiš na 

red i očistiš sobu. Tako ćeš pronaći i svoju davno 

izgubljenu i zaboravljenu budilicu. 

Silvija Šesto 


samoposluživanje – trgovina u kojoj se kupac 

sam poslužuje 

gomilati – skupljati mnoštvo čega 

svakojakih – svakakvih 

nerijetko – nije rijedak slučaj 


Što je neobično u ovome snu 

44 


• Gdje su se gomilale budilice 

• Kakvih je sve budilica bilo 

• Kakva je oblika tvoja budilica 

• Kakav je njezin zvuk 

• Što je Iva pomislila da će reći mama odakle joj tolike budilice 

• Koji ti je dio opisanoga sna bio neugodan Pročitaj. 

• Kako je sanjarica protumačila san A kakvo je tvoje viđenje Ivina sna 

• Što bi preporučila djevojčici


Čest san mnoge djece je da lete poput Petra Pana. 

Pokušaj maštati o tome ili o onome što si ti sanjao/ 

sanjala. Napiši sastavak. 

Kad bi ljudi letjeli 

Kad bi ljudi letjeli ne bi 

trebali ceste, a kuće bi mogle 

biti na visokim stijenama. 

Postojali bi ljudi selice i 

ljudi stanarice. Brali bi voće 

odozgo. Svatko bi uletio kroz 

prozor u svoju sobu. Letjeli 

bi sa svojim pticama kao 

kućnim ljubimcima. Igrali bi 

nogomet na oblacima. Kad bi 

padala kiša odletjeli bi iznad 

oblaka i uživali u toplom 

suncu. 

Nebo puno letećih ljudi 

izgledalo bi kao veliki 

mravinjak. 

Učenik, Igor Šipek 

45


Slon i mrav se razlikuju po veličini. Jedan je golem, a drugi majušan. Mogu li se ipak zajedno igrati, 

otkrit će nam priča. 

Slon i mrav 

Slon i mrav su se igrali skrivača. Najprije se sakrio slon a mrav ga je tražio. 

– Vidim te – zavrišti mrav. – Priznaj da si se sakrio iza tratinčice. 

– Jesam – tužno prizna slon. – Što ti znaš tražiti, mrave, joj to je pravo čudo. A mogu li se, mrave, još sakriti Kladim 

se o moje klempave uši da me nećeš više tako lako pronaći. 

– Možeš, slone, i kladim se o tvoje klempave uši da ću naći. Jesi li se sakrio 

– Jesam, mrave. 

– Mogu li te tražiti, slone 

– Možeš, mrave. 

– Vidim te – zaurla mrav. – Priznaj da si se sakrio iza bubamare. 

– Em ti tvoga, lako si me našao kad se bubamara pomaknula. Mogu li se, mrave, još jednom sakriti Kladim se o 

moje klempave uši da me nećeš pronaći. 

– Može – pristane mrav. 

Ovoga puta slon se odlučio mudrije sakriti. Mislio je da će biti najbolje ako zažmiri. 

– Ako ja ne vidim njega dok zažmirim, neće niti on mene – poraduje se slon i zaklopi oči. 

– Mogu li ići, slone 

– Možeš, mrave. 

– Već te vidim – usklikne mrav. 

– Reci onda gdje sam. 

– Baš si ti pravi slon, ako misliš da ne znam. Sakrio si se iza 

očnih kapaka. 

– Jesam – prizna slon. – Joj što ti znaš tražiti, mrave. 

– Sad je na meni red – reče mrav i sakrije se odjednom tri 

puta. 

– Jesi li se sakrio, mrave 

– Jesam. 

– Mogu li ići 

– Možeš, slone. 

Slon je tražio i nije našao mrava. Još i danas vuče surlu 

po zemlji ne bi li mu ušao u trag. A da je slon oprao uši, čuo bi da mu se mrav sakrio u uho. 

– Hej, mrave, neću se više igrati – reče slon. – Ti si se tri puta sakrio odjednom, a to ne važi. 

– Važi, važi! – oglasi se mrav. – Tri puta me moraš tražiti odjednom. 

– Da, mrave, vidiš to se nisam ni sjetio. 

I samo što je ponovo krenuo u traženje, slon naiđe na kolonu od četiri mrava. 

– Joj, mrave – poraduje se slon – vidim te četiri puta. 

– Ne vidiš me četiri puta – razjasni mrav – nego vidiš četiri mrava. 

– Joj meni sad više ništa nije jasno – uzdahne slon i zaustavi svojih toliko i toliko tona slona. Ali nije se zaustavio tri 

puta odjednom, nego se jedva jedvice zaustavio jednom od tri pokušaja. 

Zvonimir Balog 


klempave – kojemu uši 

nisu dovoljno priljubljene 

uz glavu 


Što ti je najsmješnije u 

priči 

46 


• Gdje se sve slon skrivao 

• Je li se slon mogao uspješno sakriti mravu Pojasni. 

• Tko je u ovoj igri domišljatiji 

• Pronađi rečenice koje potvrđuju da se slon zbunio u igri 

skrivača s mravom Iako je slon uvidio da je mrav bolji u 

skrivanju, je li mu zamjerio 

• Pronađi pitanja u kojima se nalazi upitna riječ li. 

• Potcrtaj ih. 


Nacrtaj slona koji se 

sakrio iza tratinčice. 


sakrio iza bubamare. 


sakrio iza očnih kapaka.


Jesne i niječne rečenice 

Pročitaj rečenice. Koja rečenica nešto potvrđuje, a koja niječe 

Ne ću se igrati. 

Nemam surlu. 

Ne vidim te. 

Hoću se igrati. 

Imam surlu. 

Vidim te. 

Jesne rečenice potvrđuju ono što se njima izriče. 

Niječne rečenice niječu ono što se njima izriče. 

Pročitaj poruke koje mrav smatra važnima. Jesu li to jesne ili niječne rečenice 

Ne gazi 

travu. 

Zašto ne bi 

pisalo i ovo! 

Ne gazi mrave! 

Ne ruši mravinjake! 

Ne hvataj leptire! 

Ne bacaj puževe! 

Riječca ne u 

niječnim izjavnim 

rečenicama piše 

se odvojeno od 

ostalih riječi. 

Pročitajte u parovima kratke razgovore. 

Ti si jako hrabar mrav jer 

braniš druge. 

Jesam. 

Jesam. 

Ti si jako dobar 

mrav jer se 

brineš za druge. 

Ti si savršen mrav. 

Nisam. 

Ja jesam dobar. 

Ti si hrabar. 

On nije vrijedan. 

Nikako nemoj zakasniti. 

U nijekanju se riječca ni piše zajedno s riječima (nisam, nisi, nije, nikad, nikako, 

nikud...) ili odvojeno (ni od koga, ni s kim...). 

Koje su rečenice iz priče jesne, a koje niječne 

To je pravo čudo. 

Ne vidiš me četiri puta. 

I nije našao mrava. Baš si pravi slon. 

47


Je li čuo/čula da netko kaže: Nemam dovoljno vremena! Tko to obično kaže 

Moj tata nema vremena 

Moj se tata u zadnje vrijme stalno žali 

da nema vremena. Kad god ga zamolim 

da mi ispriča nešto smiješno, njemu 

ponestane vremena. On ne bi imao ništa 

protiv da me povede u park kad bi imao 

dovoljno vremena. Danas sam se pojavio 

na vratima njegove sobe i zamolio ga da 

mi nešto objasni, a on je pogledao na sat i 

rekao: “Oprosti, ali sada nemam dovoljno 

vremena.” Odlučio sam stvar uzeti u svoje 

ruke. 

Na tatiu radnom stolu blistao je prekrasan 

ručni sat. Nikada mi nije dao da se njime 

poigram. Kad je tata nakratko izašao, 

utrčao sam u sobu i uzeo sat sa stola. 

Morao sam provjeriti što se dogodilo s njegovim vremenom. Sve je bilo na mjestu. 

Kazaljke su se i dalje jednako pomicale, na prvi pogled sve je bilo u redu. Morao sam vidjeti što to unutra 

nije valjalo. Pokušao sam otklopiti sat, ali nije išlo. Morao sam upotrijebiti silu. Samo sam malo lupio po 

stolu, a vrijeme se razletjelo na sve strane. Ako i vi imate sličnih problema, možete slobodno doći k meni. 

Kad pokupim sve tatino vrijeme ispod kreveta, stola i stolaca, imat ću ga punu ladicu, a to je za početak 

sasvim dovoljno da vam posudim ono što vam je najvažnije. 

Mirjana Mrkela 


Što je tata stalno ponavljao 

Uronimo u priču 

• Koliko mu vremena nedostaje 

• Je li dječak namjerno razbio očev sat 

• Što je bila njegova želja 

• Može li se vrijeme izvući iz samoga sata 

• Imaš li sličnih problema 

48 


Napiši i ti nekoliko stihova o svome tati. 

PRAVI TATA 

Pravi tata sa mnom zadaću radi, 

Pravi tata sa mnom razne igre pravi. 

Kad padnem, uvijek me digne, 

Kad pobijedim, uvijek mi namigne. 

Kad sam tužna, odmah postanem sretna, 

Kad sam nespretna, postanem spretna. 

Pravi tata priča sa mnom o mojim problemima, 

I uvijek mi dolazi s novim rješenjima. 

Sva je ovo bila šala, mala, 

Jer pravi je tata onaj koji me voli, 

I nikad ne bude da me ne voli! 

Učenica, Ana Orlić


Prisjeti se pitanja koja si postavio/postavila 

nekoj starijoj osobi. 

Narančasta priča 

Kako sam s didom 

hranio životinje 

... 

Dida je uzeo džepnu svjetiljku (uzeo sam i ja svoju, 

manju), obukao jaknu (i ja sam svoju), obuo šlape 

za dvorište (i ja sam), i pošli smo van. Baka nam je 

iz kuhinje doviknula da se ne zadržimo predugo. 

– Dida – pitao sam ga čim smo izašli. 

– Molim, Matija. 

– Hoćemo danas opet ići gledati konje 

– Ako baš želiš... 

– A kad 

– Poslijepodne. 

– U koliko sati 

– U pet. 

– A možemo u tri 

– Ne možemo. 

– Zašto 

– Jer konji tada spavaju. 

– Kako spavaju 

– Odmaraju se poslije ručka, kao i ti. 

– Dida 

– Molim, Matija. 

– Kakav je to konj od godinu dana 

– Mlado ždrijebe. Zove se još i «ome»... ili «omica», 

ako je ženka. 

– Znao sam to. A kakav je konj od tri godine 


vranac – konj crne dlake 

– Vrlo mlad konj. 

– A od četiri 

– Isto. 

– A od četiri 

– Isto. 

– A od sedam 

– Pravi mladi vranac. 

– A od deset godina 

– To je zreo konj. 

– A od dvanaest godina Malo je stariji 

– Da. 

– A od petnaest godina 

– To je stariji konj. 

– A od devetnaest 

– Oh, to je već starac. 

– Dida, a kakav je to konj od šest godina 

– A onaj koji ima dvije godine 

– To je dosta mlad konj... 

– Dida 

– Molim. 

– Kakav je to konj od pet godina 

– Ne znam, Matija! 

Ulomak iz zbirke priča Zapitkivalice 

(kad sam bio mali) Larise Mravunac 


Zašto dječak zapitkuje djeda 


• Čemu se dječak veselio 

• Što ga je naročito zanimalo 

• Koju je osobinu iskazao djed odgovarajući svome unuku 

• Je li znao odgovore baš na sva pitanja 

• Među mnoštvom dječakovih pitanja pronađi jedno dječakovo pitanje koje je 

tebi najzanimljivije. 

• Čitaj priču po ulogama. 

Svuda oko nas - mediji 

Pogledaj sliku Konj Antuna 

Maslea. 

U kojemu se položaju nalazi konj 

Po pokretima kista što možeš 

zaključiti, koje je kretanje konja 

slikar prikazao 

49


Kako se pozdravljamo svakoga jutra A svakoga dana odgonetnimo kamo odlaze dani. 

Dobar dan 

Već sam ispružila ruku k prekidaču svjetiljke, kad me Iva iznenada upita: 

– Kamo odlaze dani kad se smrači Gdje spavaju 

– Gdje spavaju! U svojim krevetićma. Kasno je. Bilo bi bolje da i ti već spavaš. 

– Ne znaš! – iznenadila se. 

– Ne znam. Ta tko bi znao odgovor na sva tvoja pitanja! Ali raspitat ću se. 

S police sam uzimala knjigu po knjigu, ali ni u jednoj nisam našla odgovor. Možda je trebalo reći da nestaju iza 

planine, ili da spavaju u šumi, kao vjeverice. A možda imaju gnijezda na brijestu. 

– Nisi u pravu! – čula sam iza sebe, ali nikog nisam vidjela. 

– Tko se to javlja I to ovako kasno – pitala sam. 

– Dobar Dan. 

– Nije dan. Rekla bih da je odavno noć. 

– Nisam ti zaželio dobar dan, predstavio sam se. Raspitivala si se o meni. 

Zacijelo to ima veze s Ivinim pitanjem, mislila sam. Nepoznati je potvrdio: 

– Ako bolje pogledaš, sve će ti biti jasno. 

Sobom su plovili mali ružičasti oblačići, trčkarali znatiželjni zečevi. Slova su se hvatala za ruke i cupkala po 

sagu. 

Tek sad mi ništa nije bilo jasno. Očekivala sam razrokog patuljka, ili mudru sovu, bilo koga tko bi mi objasnio 

što se dešava. Sobom su i dalje poskakivali pjenušavi potočići, a želje se kotrljale kao i šareni bomboni na stolu. 

– Da ti pomognem Iskrao sam se na trenutak ispod jastuka na kojem Iva spava. 

Začudila sam se, a moga kasnog posjetioca je to nasmijalo. 

– Došao sam da vidiš kako izgleda sretan dan, za razliku od tvojih dana. 

– Mojih dana Zar nemamo svi iste dane 

– Ti si doista neznalica. Ništa ne znaš o danima. 

To je bilo točno. Mislim da sam pocrvenjela zbog toga. Sad mi je postalo jasnije. To je, zacijelo, jedan od onih 

radosnih dana kakvih se i ja sjećam. 

Željela sam ga zadržati. Još nisam 

uspjela ništa reći, a on mi je već 

odgovorio: 

– Odlazim u sjećanje. Tamo svi mi 

odlazimo i čekamo da nas se netko 

sjeti. Ja ću se možda i vratiti, ako Iva to 

poželi. 

Iz sobe su polako nestajali ružičasti 

oblaci. Radoznali zečevi pokupili su 

bombone i odskakutali. Razmišljala 

sam o onome što sam upravo 

doživjela, dozvajući iz sjećanja one 

davne sretne dane. Budem li istrajno 

mislila o njima, znala sam da će mi se 

opet vratiti i unijeti radost u moj život. 

Iz zbirke priča Sretne priče Mile Železnjak 

50


brijest – vrsta drveta 

cupkala/cupkati – ravnomjerno poskakivati u mjestu ne podižući 

od tla prste, nego samo pete 


Kakvi dani su najbolji dani 


• Što je zanimalo Ivu Koji su joj odgovori ponuđeni 

• Kada je Iva zaspala, što se neobično dogodilo 

• Kakav se dan iskrao ispod njezina jastuka 

• Pronađi ulomak u kojem se napeto iščekuje da se netko 

pojavi. 

• Kakav je bio dan koji se pokazao 

• Pokušaj se prisjetiti sretnoga dana i jednoga koji bi 

najradije zaboravio/zaboravila. 

• Koje dane treba pažljivo čuvati u sjećanju 


Medvjedići su omiljene igračke 

mnogih djevojčica i dječaka širom 

svijeta. 

Toliko su popularni da im djeca 

pridaju mnoštvo osobina. 

Promotri ovu izložbu starinskih 

medvjedića i otkrij kakvi su. Svakako 

opiši i svoga iako se možda s njime 

više ne igraš. 

Volim juriti na 

biciklu. 

Odjenuo sam svečano 

odjelo s mašnom i 

kapicom. 

Volim čipkaste 

haljinice. 

Volim vježbati u 

prugastom trikou. 

Razlikujem se bojom 

krzna. 

51


Opisivanje likova 

Okrenite se u razredu jedni prema drugima. Jedan igrač neka nasumce dobaci lopticu drugome. 

Taj igrač mora izreći najmanje tri rečenice koje kazuju što neki od učenika voli i koje su mu 

najuočljivije osobine. 

Maja voli plesati. 

Mršava je. 

Često veže 

kosu u repiće. 

Skuplja sličice 

pjevača. 

Lijepo čita i 

zaljubila se u 

Tina. 

Ivan voli 

računala. 

Voli se družiti s 

Markom. 

Voli se smijati i 

pričati viceve. 

Debeljuškast je. 

Koje riječi opisuju izgled, a koje osobine 

Izgled 

Osobine 

voli čitati 

rado pleše i pjeva 

druželjubiv 

veseo 

lijepo čita 

debeljuškast 

mršava 

zaljubljena 

Kad opisujemo ljude, možemo opisati njihov izgled i njihove osobine. 

Koja mama opisuje osobine svoga djeteta, a koja izgled 

Tiki je miran kao prava 

bubica. Voli grickati sve 

do čega stigne. Rijetko 

plače. 

Miki je sličan svom 

djedu. Ima krupne 

oči i često se smije. 

52

Opiši izgled dječaka prateći 

redoslijed opisivanja – plan. 

osmijeh 

kosa 

oči 

nos 

zubi 

Usporedi svoj opis s napisanim opisima. 

S kojima se tvoj opis više slaže 

Dječak se stidljivo smiješi. 

Kroz rumene usne vire bijeli zubići. 

Ima plavu kratku kosu i plave oči. 

Nos mu je pravilna oblika. 

Dječak se smije na sav glas. 

Kroz rumene usne vire bijeli zubići. 

Ima crnu kosu i plave oči. 

Nos mu je prćast i posut pjegama. 

Pročitaj kojim riječima mravi opisuju djecu. 

Čudni likovi! 

Pomalo su nalik na naš svijet 

bubica i zvjerčica. 

Marica je krhka i nježna kao 

leptirica. Martinova frizura strši. 

Sliči ježevim bodljama. 

Tibor je ljutit poput bumbara. 

Opiši prijatelja/prijateljicu pored koga/koje sjediš. 

53


Filmska priča 

Za svaki crtež izreci jednu rečenicu. Pokušaj što točnije opisati što je prikazano na pojedinom crtežu. 

Slastičar nosi tortu. 

Zakoračio je lijevom nogom. 

Zakoračio je lijevom nogom. 

Ponovno desnom. 

Pa lijevom. 

Spotaknuo se o kamenčić na putu. 

... 

Film je djelo u kojem se pokretnim 

slikama i zvukom prikazuje zapis 

izvanjskoga svijeta. Ono što se snima 

može biti raznoliko:crtež, lutke, ljudi u 

nekom prostoru, gluma ljudi... 

U crtanom se filmu 

kreću nacrtani 

likovi. Crtani film 

stvara se tako da 

se pojedinačno 

snima niz crteža 

u kojima se 

prikazuju faze 

nekog pokreta. 

Snima se kvadrat 

po kvadrat, 

odnosno crtež po 

crtež, a svaki crtež 

je dio budućega 

cjelovitog pokreta. 

U filmskoj priči 

prati se određeni 

slijed događaja. 

Oni su 

predstavljeni uz 

pomoć filmskih 

likova. 

•Tko je glavni, a tko 

sporedni lik u prikazanoj 

filmskoj priči 

Kopiraj pa izreži sličice i složi ih jednu na drugu po redu tako da je sličica br. 1 na vrhu, a br. 

16 na dnu. Složene sličice pričvrsti spajalicom na sredini s lijeve strane. Jednom rukom primi 

sličice, a drugom ih brzo listaj. Činit će ti se da gledaš crtani film. 

54


Red riječi u rečenici 

Poveži riječi iz pojedine skupine u rečenice. 

vatromet 

knjiga 

crteži 

košarica 

lijepa 

bučan 

pletena 

zanimljiva 

osvjetljava 

tamnomodre 

pršti 

ukusno 

sočno 

bobice 

grožđe 

čitam 

lijepu 

i 

zanimljivu 

knjigu 

Čitam lijepu i zanimljivu knjigu. 

Sastavi sam/sama nekoliko rečenica. 

Rečenice nam kazuju nešto o 

nekome ili nečemu. 

Vatromet je bučan. 

Pršti na sve strane. 

Osvjetljava nebo. 

Dobila sam knjigu. 

Zanimljiva je. 

Ima lijepe crteže. 

U košarici je grožđe. 

Jako je ukusno i sočno. 

Bobice su mu tamnomodre. 

Pročitajte što piše u oblačićima. Jesi li to barem djelomično razumio/razumjela Pravilno 

poredaj riječi i dobit ćeš rečenicu. 

i početku bilo 

u padova je 

sam dobio 

bicikl novi 

Dobio sam novi bicikl. 

sada vožnji pravi 

u sam majstor 

Iz dviju skupina odaberi riječi od kojih možeš složiti rečenice. Zatim 

nacrtaj ono što rečenice kazuju. Nastat će mala priča i strip. 

djevojčica jesti 

jabuka baciti 

mrav odgristi 

pojesti 

55

Kako biti dobar iz inata, 

kako naći pomoć, 

kako poslati sretne misli... 

57


Što je za tebe sreća Pročitat ćemo priču o dječaku koji je otkrio što je sreća. 

Kako je Matija kupio 

sreću 

Mali je Matija strašno žalostan. Ništa ga ne 

veseli. Sve mu je nekako glupo i dosadno. 

Želio bi biti veseliji, no čini mu se da se 

uzalud trudi. Pokušao je popraviti ocjene, ali 

žar učenja kratko ga je držao. Počeo je svirati 

gitaru, no već nakon nekoliko sati prestao 

je vježbati. Učinilo mu se da bi bilo mnogo 

lakše i mudrije trenirati nogomet. Nogometaši dobro 

zarađuju. Ali trener ga nije odmah uvrstio u prvu momčad 

pa je izgubio strpljenje i odjednom otkrio da je zapravo rođen za 

slikara. Međutim, učiteljica je njegove crteže nazvala packarijama 

i to ga je strašno uvrijedilo. Sad je ljut i na mamu jer mu je dala 

premalo novca za sve što je želio. 

– Nesretan, ja sam strašno nesretan! – govorio je sam sebi u bradu. 

Dok se vukao prema trgovini kao lijena mačka i razmišljao što bi si 

kupio, pridružio mu se prijatelj iz razreda. 

– Jakove, molim te reci mi koliko ti džeparca dobivaš od mame – upita ga 

Matija. 

– Kako to misliš – upita ga Jakov. – Nikad nisam imao džeparac. Moja mama je 

sretna kad nam uspije zaraditi za kruh. 

Matija se odjednom postidi, a u glavi mu sine čudna misao. Pogleda dječaka pokraj sebe, odmjeri ga 

dugim i ozbiljnim pogledom pa reče: 

– Hoćeš li da ti ja danas dadem svoj džeparac 

Toga dana Matija je prvi put izašao iz trgovine vesela koraka. Nosio je sreću u srcu. 


Što je Matiju učinilo sretnim 

Božidar Prosenjak 


džeparac – novac za sitne 

svakodnevne potrebe 


• Na početku priče Matija je nesretan iz raznih razloga. Navedi neke. 

• Jesu li njegovi problemi doista veliki i teški 

• Što je dječaka razveselilo 


Pročitaj u novinama jednu lošu vijest, 

a zatim brzo jednu vedru. 

Je li tvoja tuga veća ili manja od te 

tuge o kojoj si čitao/čitala 

58


Jesi li se odlučio/odlučila nastojati bolje se ponašati u nekim prigodama 

Bit ću dobar iz inata 

Baš se danas neću tući! 

Danas ću baš dobar biti! 

Iz škole ću 

ravno kući 

baš na vrijeme se vratiti! 

I špinat ću sav pojesti. 

Pokazat ću mami, tati 

uredan 

da mogu biti. 

Baš se neću zaprljati! 

Pa nek’ vide kako mogu, 

pa nek’ znaju da sam “pravi” 

i da i ja 

“nešto imam u čupavoj svojoj glavi”. 

Sad me ljube, 

sad me hvale, 

a ne znaju mama, tata: 

Sve što hoću, to i mogu! 

Sad sam dobar – iz inata. 

Mirna Grbec 


inat – namjerno postupanje protiv volje koga drugoga zbog ponosa 


Zašto je dječak odlučio biti dobar 

Uronimo u pjesmu 

• Je li inat dobar pokretač njegova ponašanja 

• U čemu bi on postao sve bolji i bolji 

• Je li dječak odlučio činiti ono što inače rado radi ili ono s čime inače 

ima problema 

• Pročitaj stihove koji na kraju imaju uskličnik. 

• Pročitaj ih naglas. 


Odaberi svoju omiljenu radijsku 

emisiju za djecu. 

Neka ti ona dan učini ljepšim i 

zanimljivijim. Pričaj o tome što si 

čuo/čula. 

59

Čudesni svijet riječi 

Zamisli da je zima živa. U koji bi je lik pretvorio/pretvorila Poslušaj što je spisateljica napisala o zimi. 

Zima i mraz 

U bijelom ogrtaču 

sa žezlom od snijega 

ogrnuta čipkom ledenih zvjezdica 

pošla je na jutarnju šetnju 

vladarica Zima. 

Pošla je polako 

bijela kao ruža ili cvijet ljiljana 

bijela kao visibaba 

ili neka biljka koja živi 

na dalekom jugu 

i koja se boji Zime 

i njene braće – mrazova. 

Sunčana Škrinjarić 


čipka – fini komad ukrasne 

tkanine s očicama 

žezlo – štap ili palica kao 

simbol kraljevske vlasti 

ogrtač – dio odjeće koji 

pokriva tijelo do ispod 

koljena 


Poklapa li se tvoja Zima 

sa Zimom predstavljenom 

u pjesmi 

60 


• Kako izgleda vladarica Zima 

• Odjeća joj je: 

neuredna 

urešena 

smiješna 

šarena 

• Njezino je držanje: 

otmjeno pognuto ispravno kruto 

• Kako spisateljica dovodi u vezu zimu i 

sjever s toplinom i jugom 


Oponašaj držanje tijela vladarice 

zime.


Koji osjećaj u tebi budi pogled na snježni, hladni krajolik 

Tužni snješko 

U pustoši snježnobijeloj, 

Uspravan ko div, 

Uzdignuo bijelo čelo 

Sretan što je živ. 

Ovila ga gusta noć, 

Rezati se može, 

Studen, zima, drhtavica, 

Ušli ispod kože. 

Osvanuo novi dan 

Plače snješko naš: 

– zašto uvijek nakon zime 

dođe sunce baš 

Niveska Juraga-Kovačev 


uzdignuo – podignuo 

pustoš – pust, prazan, nenaseljen kraj 


Veseli li snješka sunčan dan 


• Kada se snješko osjeća dobro 

na suncu 

u pustoši pustinjskoj 

u pustoši snježnobijeloj 

• Zašto pjesnikinja kaže da je noć – gusta 

• Koje riječi govore da je zima jako hladna: 

uzdignuo bijelo čelo, studen, zima, drhtavica 

Svuda 

oko nas 

– mediji 

Opiši 

snježni 

prizor. 

61


Promotraj zimu kroz prozor svoga doma. Tko sve može stradati zbog hladnoće 

Vrabac 

Zapuhao je hladan 

studeni vjetar. – Brr što 

je hladno – zacvrkuće 

vrabac u opustjeloj 

krošnji tužne breze. 

Više nema listova da se 

mogu sakriti. – 

Vjetar je i dalje puhao, 

nemilosrdno savijajući 

grane. Vrabac se 

stisnuo uz deblo. 

Proveo je još jednu 

hladnu, nemirnu noć. 

Kako sam gladan 

– prostenje slabašno, 

pogladivši prazan 

trbuščić. Poleti prema 

livadi. No golubi su 

pojeli i zadnju bačenu mrvicu kruha. 

Vrabac pogleda prema zgradama. U stanovima su se počela paliti svijetla. Na oknu 

jednog prozora ugleda nasmiješeno lice djevojčice. Otvorila je prozor i na dasku je sasula 

komadiće kruha. – Dođi maleni – nježno ga pozove. Zatvori prozor i nestane u sobi. 

Vrabac uplašeno doleti. Glad je bila jača od straha. No na prozoru nije bilo nikoga. Drugog 

jutra dočekale su ga nove mrvice kruha. Dok je jeo, na prozoru ugleda sjajne, vesele oči. 

Tog jutra na prozoru dječje sobe započelo je prijateljstvo jedne djevojčice i gladne smrznute 

ptičice. 

Tamara Vrbanović 


Je li ovo priča sa sretnim 

svršetkom 


• Što je nagnalo vrapca da svlada svoj strah prema ljudima 

• Od koga je dobio mrvice hrane 

• Po čemu možeš zaključiti da će se to prijateljstvo nastaviti 

62


Pročitaj i promotri fotostrip pa 

prepričaj prikazane doživljaje. 


Pripovijedanje prema poticaju 

Pas ti je super! 

Imaš li ti psa 

Na žalost nemam, a 

silno bih ga željela. 

Zašto ne zamoliš 

mamu i tatu da ti 

ga kupe 

Želiš li ga uzeti u ruke 

Trebaš ga redovito 

hraniti, izvoditi u šetnju i 

povremeno kupati i četkati. 

To baš i nije strašno. 

Jesam već tisuću puta, 

ali kažu da sa psima ima 

previše posla. 

Kasniš pola sata! Gdje si bila 

Znam, ali... 

Oprosti! Bila sam kod 

Svena. Ima prekrasnog 

psića i malo sam se 

poigrala s njim. 

Vau! 

Aaaa! 

Tata ju je jutros donio. 

Ako odabereš ime i 

obećaš da ćeš se o 

njemu brinuti - tvoja je. 

63


Pripovijedanje prema poticaju 

Što najviše voliš raditi s članovima svoje obitelji Donesi fotografije i nacrtaj. 

Zatim neka svatko u najmanje tri rečenice ispriča što radi. 

Na kraju izaberite najboljeg pripovjedača. 

Najradije idem s djedom planinariti. 

Obujemo planinarske cipele, uzmemo 

svježu vodu i sendviče. Kad se popnemo 

na neku planinu, možemo vidjeti daleko. 

Sjednemo i polako jedemo. 

Što prikazuje slika, a što fotografija 

Na crtežu, slici, fotografiji možemo zapaziti tko se ili što na njoj nalazi, što radi, u 

kojem je položaju, kako izgleda. Možemo opisati i osjećaj koji slika u nama budi. 

64

Promotri niz sličica i opiši što se na njima prikazuje. 

Ovo je glavni 

osumnjičenik za 

krađu voća. 

Promotri strip pa dopuni rečenice. 

U _____ mrav izlazi iz _____. Iz _____ iznosi krušku. 

Kada Čega Čega 

Šulja se mravljim _____. Daje ju _____. Jež je nosi na _____. 

Čim Komu Čemu 

Kako su mravi uspjeli otjerati ježa Promotri strip pa ispričaj. 

O čemu pripovijeda djevojčica 

Tihana i ja smo najbolje prijateljice. Dosad smo uvijek svuda 

išle zajedno. Jedino ne idemo zajedno u isti razred. Ona ide 

u c, a ja u a. No dogodilo se nešto što me je rastužilo. Ivana 

se odselila u drugo naselje. Ispisat će se iz naše škole. 

Više se nećemo moći zajedno igrati jer bih do nje morala ići 

autobusom. 

Možemo pripovijedati o onome što nam se dogodilo 

(događaj) i kako smo se pritom osjećali (doživljaj). 

65


Za Badnju se noć često kaže da je sveta. U toj noći vladaju čudesan mir i radost. 

Sveta noć 

Iz visina, 

iz daljina 

i dubina, 

sve što živi, 

sve što raste, 

sve što buja, 

očekuje Božjeg Sina, 

aleluja! 

I u našem 

skromnom domu 

trepti svijeća, 

bor svjetluca. 

Nek noćas 

na svaka vrata, 

bez nemira i oluja 

sreća kuca, 

aleluja! 

66 

Ivan Boždar 


aleluja – «hvalite Boga», pripjev u katoličkoj misi 

trepti/treptati – svjetlucanje svijeće


Koja riječ najbolje opisuje ugođaj pjesme: 

iščekivanje 

nestrpljenje 

mir 


• Koji stihovi govore o želji za susretom s Božjim Sinom 

• Tko sve očekuje Božjega Sina 

• Na koji se način dočekuje Božić u opisanom domu 

• Koja riječ opisuje da gore svijeće 

• Što pjesnik svima želi 

• Koja se riječ ponavlja na kraju svake strofe 


Pogledaj sliku Poklonstvo 

pastira Jacopa Bassana. 

Na što slikar usmjerava 

tvoju pozornost Kojim je 

tonovima prikazana Marija 

s Isusom u rukama Kakav 

te osjećaj obuzima dok 

promatranja slike 

67


Veliko početno slovo u imenima blagdana 

Jedan učenik ima zavezane oči. U ruci drži ključić. Kreće se zavezanih očiju i ispruženih 

ruku. Kada dođe do nekog od ostalih učenika, predaje mu ključić izgovarajući pritom stihove 

pjesmice. Taj učenik ključić zanjiše i izgovori svoju božićnu želju. 

Želim da se tata za Božić 

vrati kući s plovidbe. 

Zanjihan je ključić sreće 

Na božićnom drvcu. 

Dječja ruka k njemu kreće 

S ljubavi u srcu. 

Na Božić se želim pomiriti 

sa svojom sestrom. 

Želim da moj novogodišnji dar 

bude – pas. 

Želim da za Novu godinu baka 

Marica dođe k nama. 

U kojem su stupcu napisana imena blagdana 

Kakvim se početnim slovom pišu 

Imena blagdana i praznika mogu se sastojati od više riječi. 

Kako se piše prva, a kako ostale riječi 

Dan državnosti Dan neovisnosti 

Nova godina Dan domovinske zahvalnosti 

Uskrs 

Prvi svibanj – međunarodni praznik rada 

Bajram 

Tijelovo 

U imenima blagdana i 

praznika prva se riječ piše 

velikim, a ostale malim 

početnim slovom. 

Koje riječi značavaju blagdan, a koje cijelu godinu 

Nova godina 

nova 2007. godina 

68


Čestitka i razglednica 

Čime počinje čestitka 

Čime završava 

Draga Lana! 

Želim ti 

sretan i raspjevan 

rođendan. 

Draga teta Ivana! 

Čestit Božić, 

sretnu Novu godinu, 

puno zdravlja i 

veselja 

želi vam Toni. 

Tvoja Dada 

Čestitku obično stavljamo u omotnicu. 

Na poleđini omotnice pišemo adresu onoga kome čestitku šaljemo. 

Na licu omotnice pišemo svoju adresu. 

Donesite razglednice koje ste dobili od svojih prijatelja, rođaka. 

Pročitajte ih naglas prijateljima u razredu. 

Tko je po vašem mišljenju napisao najzanimljiviju razglednicu 

Draga moja unučice, 

odmaram se ovdje u 

toplicama, ali sam ti 

ipak 

isplela lijepu vesticu. 

Uskoro se vidimo. 

Puno te voli tvoja baka. 

Bok, Saša! 

Javljam ti se s Raba. 

Ovdje je lijepo vrijeme, 

ali nije baš toplo. 

Zato svaki dan idem na 

pecanje. 

Išli smo i na ribolov s 

ribarima. 

Pozdrav, Martin. 

Kamo da je pošaljem 

Nema ime grada niti 

poštanskog broja. 

Dragi naši, 

kupamo se svaki dan, 

šećemo se uz more i 

mislimo na vas. 

Da ste barem ovdje. 

Teta Marta. 

Adresa: 

Tina Zdunić 

Ivana Zajca 5 

Prepiši adresu i dopuni je Tina živi u Rijeci. 

Razglednicom se šalju poruke s putovanja, iz mjesta u kojima boravimo. 

Na razglednicu treba napisati točnu adresu osobe kojoj je upućena. 

69


Bliži se noć radosnog božićnog iščekivanja. Tada se prije mnogo ljeta svijetom proširila radosna 

vijest. Nabroji nekoliko riječi kojima se može isreći ljepota radosne vijesti. Otkrij u priči ljepotu te 

noći. 

Sveta noć 

Cvjetovi i stabla, zemlja i kamen, ratari i 

pastiri zamoliše te večeri sunce da im prije odlaska na 

počinak ostavi bar malo svjetlosti. Sva stvorenja i stvari 

u raju osjećali su da će se u noći dogoditi nešto čudesno 

i zato su željeli biti još ljepši i raskošniji, a svjetlost je 

najljepši ures. Sunce usliša njihove želje i prije zalaza ostavi svima obilje svjetlosti. 

Pala je noć, a na zemlji svaka stvar i sva stvorenja zrače tajanstvenim svjetlom. Na nebu zvijezde 

raskošno svijetle, u polju blistaju cvjetovi. Pastiri uz vatru sjede i šute. Ne mogu se načuditi i nadiviti 

čudesnoj ljepoti noći i najradije bi zapjevali, ali milije im je slušati, jer oko njih sve pjeva. Tko je te 

noći slušao srcem, mogao je čuti pjesmu kamena i zemlje, cvijeća i stabala, vode i vjetra. Pjevale su i 

zvijezde zajedno s nebeskim anđelima. 

Nad Betlehemom cvale su zvijezde te se činilo da će se svakoga trenutka otvoriti nebeska vrata i na 

njima se pojaviti zbor anđela s trubljama. 

Nebo se približilo zemlji, ali i zemlja je krenula u susret nebu. Mir i ljubav nosi na svaki dom, ulazi 

u svako ljudsko srce. Do štalice u blizini Betlehema vodi zvjezdana staza. Po njoj pastiri idu u susret 

radosnoj vijesti. Vodi ih zvijezda. 

Kad su pastiri došli u štalicu, nađoše se u čudu. Na slami u jaslama leži Djetešce, Sin Božji. Praznih 

ruku oni stoje pred kraljem neba i zemlje. Padoše ničice pred njim i darovaše mu jedino blago koje su 

imali – svoju ljubav. Djetešce se razveseli njihovu daru i pastiri bijahu sretni. U tom trenutku Božja ih 

milost preplavi. 

Vraćajući se svojim kućama, govorili su među sobom: “Došli smo Gospodinu praznih ruku, a vraćamo 

se puni darova.” Žurili su k svojima, jer su željeli s njima 

podijeliti radost susreta s Bogom. Od sada će 

svim ljudima dobre volje darivati milost 

koju su primili od Gospodina i živjeti 

u miru i ljubavi. 

Tin Kolumbić 

70


ures – ukras 

usliša – ispuni 

trubljama – trubama 

ničice – pasti pred nekoga te tako iskazati poštovanje 


Koji ti je prizor dio teksta 

najljepši 

Kakav je ugođaj priče 

smiren radostan 

dostojanstven 

sretan 

tužan 


• Pronađi ulomak u kojem se opisuje susret zemlje i neba. 

• Pronađi ulomak koji opisuje čudesno lijepo i svjetlo nebo u noći kada se 

rodio Isus. 

• Pronađi ulomak koji kazuje što su dobili od Isusa i opisuje njihovu radost. 

• Pronađi i potcrtaj tebi najljepšu rečenicu. 

• Došli smo Gospodinu praznih ruku, a vraćamo se puni darova. 

• Koji su dar dobili pastiri 

• Pronađi još neke riječi koje pobliže opisuju druge. 

radosna vijest 

zvjezdana staza 

nebeski anđeli 


Pročitaj razgovor sa časnom sestrom Samuelom 

Sve što je lijepo pripada Bogu 

Sestra Samuela godinama širi radost oko sebe 

izrađujući različite predmete od prirodnih materijala. 

Iz njezinih vrijednih ruku niklo je mnoštvo jaslica, 

božićnih ukrasa, vrtova punih raznovrsna bilja... 

Zvrk: Odakle Vam prirodnine od kojih stvarate svoje 

predmete 

Samuela: Volim prirodu. Iz djetinjstva pamtim sliku 

žitnoga polja s makovima. Volim i dalmatinski kamen, 

more koje izbacuje zanimljive sitnice. Također, 

otpad koji drugi često bace, ja skupljam. Stara kora 

drveća, suho lišće, grančice vinove loze, slama, 

kamenje, sasušeno cvijeće... 

Zvrk: Odakle Vam ideje za stvaranje 

Samuela: Valja promatrati svijet oko sebe, otkrivati 

ljepotu u njemu. Ono što osjećam u dubini duše, to i 

radim. 

Ljubav prema stvaranju i oblikovanju rukama 

baštinila sam iz djetinjstva. Tada nije bilo gotovih 

igračaka pa je moja prva lutka bila napravljena od 

krpica. 

Od kukuruznih stabljika radili smo lađice i u jesen ih 

puštali niz potok. Stvaralo se od onoga čega je bilo... 

Iz časopisa Zvrk 

71


Zamisli da si dimnjačar. Što bi ti bilo zanimljivo 

Dimnjačar 

Da sam dimnjačar, smio bih biti crn 

Kao najcrnji kotao sa ognjišta, 

Smio bih nagaravljen hodati ulicom 

I nitko mi ne bi ništa. 

Nosio bih na pletenim žicama četke, 

Jednu manju i jednu veću, 

Na kojima svaka čekinja 

Donosi sreću. 

Obilazio bih kuće kao pod crnom 

maskom, 

Samo bi mi se smijali bijeli zubi i dva oka, 

Peo bih se iznad krovova kuća 

I gledao grad s visoka. 

A kad bih sreo neko dijete koje je tužno 

I koje nesreća danomice lupa, 

Dopustio bih mu da iz moje četke 

Jednu čekinju iščupa. 

Grigor Vitez 


ognjište – mjesto u kući na kojem se održava vatra 

čekinja – oštra dlaka životinja 


Što je smiješno, a što tužno u pjesmi 


• Zašto dimnjačar smije biti crn 

• Što mu se jedino bijeli 

• Što je još privlačno u 

dimnjačarskom poslu 

• Iako se vjeruje da dimnjačar 

donosi sreću, ponekad su 

djeca nesretna. 

• Što bi dimnjačar iz pjesme 

tada učinio 

• Kako se ti rješavaš tuge 

ako si ponekad nesretan/ 

nesretna 

72 


Dimnjačar crn kao gar, 

sreću donosi na dar 

Što radi dimnjačar 

Prvo, svaki dimnjačar 

čisti dimnjake samo u 

«svojim ulicama». To 

znači da ljudi iz tih ulica i 

iz tih kuća imaju svojega 

dimnjačara, a on ima njih 

i njihove peći. S njima se 

dogovara kada će doći 

očistiti peći i dimnjake. 

A je li Vas strah od penjanja po krovovima 

Nije. Tamo gdje je krovište jako strmo i oštećeno, 

čistimo drugačije. S prvih dostupnih vrata dimnjaka, 

prije krova čistimo dimnjake. Kad smo već na krovu, 

vidimo grad s visine, pozdravljaju nas golubovi ili se 

mačka malo naljuti što je ometamo. Ponekad nam 

smetaju antene ako su preblizu 

dimnjacima. Dimnjačar voli 

svoj posao jer svakom domu 

daruje više topline i čuva kuću 

od požara. kada se dimnjaci ne 

bi čistili, dim bi se vraćao kroz 

peć u kuću i to bi nam svima 

smetalo, zar ne Iz časopisa Zvrk


U kojemu si mjesecu rođen/rođena Na što te podsjeća ime mjeseca 

Upoznajmo njihove osobitosti što bolje. 

Mjeseci – pereci 

Siječanj drvosječa 

studen ne osjeća. 

Veljača tkalja 

po snijegu se valja. 

Ožujak se, kaže, 

s proljećem slaže. 

Travanj u travi 

rođendan slavi. 

Svibanj svija svibe 

i ostale šibe. 

Lipanj lipom cvjeta 

na početku ljeta. 

Srpanj se znoji 

otkad postoji. 

Kolovoz još gazi 

po sunčanoj stazi. 

Rujan dojurio, 

jesen požurio. 

Listopad pada, 

kiši se nada. 

Studeni od juče 

kroz maglu se vuče. 

Prosinac na putu 

u zimskom kaputu. 

Josip Ivanković 


svibe – grmolika biljka 

studen – hladnoća 


Koji ti je mjesec 

najdraži Pojasni. 


• Zašto siječanj drvosječa ne osjeća studen 

• Odakle travnju ime 

• Koji je mjesec na početku ljeta 

• U kojem je mjesecu magla 

• Pjesnik uspoređuje mjesece s: vodom, živim bićima 

• Pronađi u pojednim stihovima primjere za to. 


Pročitaj u dnevnim 

novinama, na televiziji, 

poslušaj na radiju koji je 

danas dan i mjesec. 

73


Jesli li kada trebao/trebala hitno pomoć Pričaj gdje i kako si je tražio/tražila. 

Kako naći pomoć 

Jednoj djevojčici nužno je trebala pomoć, jer je nije 

imala i jer je bila još mala. Ali kako da je nađe, a krasti 

se ne smije Mala bi je djevojčica čak i ukrala, samo da 

je znala gdje. I tako jednog dana ode u šumu divljem 

vuku. Reče mu: “Dragi divlji vuče, treba mi pomoć jer 

sam još mala.” 

“Zašto ti treba pomoć, mala djevojčica” pitao je divlji 

vuk. 

“Pomoć ti uvijek može trebati”, rekla je mala djevjojčica, 

“recimo, kad šuma gori.” 

“Na to nikada nisam pomislio”, rekao je divlji vuk. “Nažalost je ni ja nemam, ali snažni bik izgleda mi kao 

netko tko bi je mogao imati.” 

Odu dakle skupa snažnom biku. Pa mu reče divlji vuk: “Dragi snažni biku, mala djevojčica treba pomoć. 

Imaš li je” A snažni bik upita: “Zašto maloj djevojčici treba takvo što” 

“To uvijek može trebati”, odgovorio je divlji vuk, “Recimo, kad šuma gori.” 

A mala djevojčica doda: “I kad rijeka poplavi obalu.” 

“Imate pravo, divlji vuče i djevojčice mala”, rekao je snažni bik. “Doduše, ni ja nemam pomoć, ali rado ću 

vam pomoći u traženju. Ako pomoć postoji, sigurno ćemo je naći kod velike žene.” 

Odu dakle svi troje velikoj ženi koja je stanovala na brdu. “Draga velika ženo”, reče joj snažni vuk, “mala 

djevojčica traži pomoć. Imaš li je” 

“Treba li maloj djevojčici pomoć jer je još mala, snažni biku” upitala je velika žena. 

“Da, zato joj treba”, rekao je snažni bik. “Ali, i uopće, recimo, kad šuma gori i kad rijeka poplavi obalu.” A 

mala djevojčica dopuni: “I kad umre netko tko mi je drag.” 

“To je točno, snažni biku, divlji vuče i mala djevojčice”, rekla je velika žena, “pomoć treba. Ali, ni ja je 

nemam, baš nimalo.” 

U taj se čas na brijeg, na kojem stajahu, spusti nevrijeme. Sijevalo je oštro i grmjelo glasno. “Kad bi munja 

sada zapalila šumu, divlji vuče, snažni biku i velika ženo”, rekla je mala djevojčica, “ili kad bi padalo sve 

dok rijeka ne bi poplavila obalu”, dodala je, “ili kada bi u vatri ili u vodi poginuo netko tko nam je drag”, 

još je rekla, “što bismo učinili” 

Mala djevojčica, divlji vuk, snažni bik i velika žena bojali su se. “Upomoć!” vikali su. A zatim su stali jedno 

uz drugoga, dok je kiša šumeći padala s neba. I ostali su tako sve dok nevrijeme nije prošlo. 

Mnogo, mnogo poslije ponovno sine sunce. Divlji se vuk stresao, velika žena stala je plesati, a mala 

djevojčica skinula je mokru odjeću i objesila je snažnom biku o rogove kako bi se osušila. Još su neko 

vrijeme ostali skupa na brijegu, mala djevojčica, divlji vuk, snažni bik i velika žena. Sve četvero sušilo se na 

sunčevoj toplini. Prije nego što su se rastali, upitao je snažni bik: “Kad ćemo se ponovno sresti! 

“I gdje”, pitao je divlji vuk. 

“Za mjesec dana, u isto vrijeme, ovdje, na ovome mjestu”, predložila je velika žena. A mala je djevojčica 

rekla: “Za mjesec dana ili za tjedan dana, ako nekome od nas već tada zatreba pomoć.” 

74 

Jurg Schübiger 

S njemačkog preveo Dubravko Torjanac


Trebaju li svi ponekad 

pomoć Koji je lik prvi tražio 

pomoć 


nevrijeme - općenito ružno vrijeme 


• Što je tražila djevojčica 

• Koga je sve pitala za pomoć 

• Koje je sve situacije ona smatrala opasnima 

• Na koji način su pomogli jedno drugome kada im je pomoć stvarno zatrebala 

• Koja bi poslovica najbolje izrazila poruku priče 

Na muci se poznaju junaci. 

Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača. 

Ne čini drugome ono što ne bi želio da se tebi učini. 

• Pročitajte priču po ulogama. 


Profesor Baltazar je lik iz omiljenoga crtanoga filma. On svima rado pomaže. Pritom upotrebljava svoj 

čudnovati stroj. Promotri stroj profesora Baltazara. Od čega se sastoji Za koje bi probleme tražio/tražila 

njegovu hitnu pomoć 

75


Što osjećaš kada ugledaš životinje lutalice 

Bijeli, slijepi pas 

Bijeli pas zalutao u snijegu. 

– O, kako je lijep! 

– Jest, ali je slijep! 

I jedna djevojčica 

koricu mu pruži: 

– O, kako si lijep! 

Pesek, zakaj si slijep! 

On je to čuo, 

krenuo je za njom 

do njezinih vrata. 

– O, imaš peseka, 

bijelog kao snijeg! 

I peseka je tata podragal oko vrata. 

– Tata, on je slijep! 

– Srce moje, 

on je lijep! 

– Hvala, tata... 


Pronađi i potcrtaj riječi pisane kajkavkim narječjem. 

Kako se one kažu štokavski ili na narječju kraja u kojem živiš 

pesek – psić 

podragal – podragao 

zakaj – zašto 

Ivica Jembrih 


Ima li ova pjesma sretan kraj 

Zašto 


Uključi se u akcije koje pomažu zbrinjavanju pasa lutalica, čuvanju životinja. 


• Koji stihovi svjedoče da je i 

djevojčičin tata prihvatio psa 

• Djevojčica je zalutalom 

psu dala koricu kruha i tako 

iskazala: 

suosjećanje, 

milost, 

strah, 

sablažnjivost 

76 

Internetska stranica


Skupovi ije/je 

Jedan učenik započinje igru. Zadaje npr.: “Pijetle! Pjetliću! Zakukuriči!” Ostali učenici oponašaju 

pijetlovo kukurikanje. Tko je u tome bio najbolji, odrjeđuje učenik koji je zadao zadatak. Pobjednik 

nastavlja igru zadajući novi zadatak. Zadatci mogu biti različiti (npr. za pjetlića: poleti, šepuri se, 

svađaj se...). 

Pijetle! Pjetliću! 

Zakukuriči! 

A sada vi! 

Korijene! Korjenčiću! Rasti! 

Mijehu! Mješčiću! Puši! 

Dijete! Djetešce! Smij se! 

Rijeko! Rječice! Šumi! 

Zvijezdo! Zvjezdice! Sjaji! 

Pravilno pročitaj riječi. Pritom pazi na izgovor skupova ije, je. 

pijetao pjetlić 

mijeh mješčić 

korijen korjenčić 

dijete djetešce 

rijeka rječica 

Pročitaj što djed mrav govori unucima. Sličice zamijeni prikladnom riječi iz dviju skupina. Pritom 

tekst najprije pomno pročitaj u sebi, zatim naglas. 

Jedne jesenske večeri poveo me da promatramo sjajni . je 

pronašao s četiri lista. Sjećam se još da je ubrzo naš zasuo . 

No, ja sam sačuvao da me sjeća na dane kada sam bio . Ona je moj . 

mjesec 

djetetlina 

djed 

djetinjstvo 

dijete 

brijeg 

snijeg 

lijek 

77

Čuda oko nas, 

čudnovati razgovori, 

čudesni svijet bajki... 

79


U bajci Palčica pripovijeda se o životu malene djevojčice Palčice. 

Upoznajmo dio te bajke o njoj. Zamisli da se nađeš zimi na ledu. Prikaži tu situaciju glumom. 

Palčica 

Prođu tako ljeto i jesen, ali onda dođe zima, duga, hladna zima. Sve su ptice, što su joj dotad 

tako lijepo pjevale, odletjele svojim putem, s drveća lišće opalo, uvenulo cvijeće, a onaj veliki 

list kiselice pod kojim je Palčica boravila sav se skvrčio – ostala samo požutjela, uvela stabljika. 

Djevojčica se smrzavala, odjeća joj se raspala, a ona tako nježna i sićušna, jadna mala Palčica, 

umrijet će od studeni. Počeo je padati snijeg, a svaka snježna pahuljica što bi na Palčicu pala, 

bila bi kao da na nas netko stane bacati lopatu punu snijega; jer mi smo veliki, a ona jedva palac 

visoka. Onda se ogrnula suhim listom, ali je list nije ugrijao – sva se tresla od studeni. 

Na samom kraju šume, kamo je sada stigla, prostirala se velika njiva; žito je na njivi bilo davno 

požeto, ostalo je samo golo, suho strnje što strši iz smrznute zemlje. Dršćući od studeni hodala je 

tim strništem – to za nju bijaše čitava šuma. Idući 

tako stigne na vrata poljskomu mišu; bijaše 

to jedna mala rupa ispod strnja. Tu se 

mišica toplo i ugodno smjestila: 

imala je sobu punu žita, lijepu 

kuhinju i spremnicu. Uboga 

Palčica stane pred vrata, kao 

i druga kakva djevojčica što 

prosi, te zamoli komadić 

ječmena zrna, jer već dva 

dana nije ništa okusila. 

– Mala sirotice! – reče 

poljska mišica, starica 

dobra srca. – Uđi u moju 

sobu, pa ćeš sa mnom 

jesti. 

Budući da se mišici 

Palčica svidjela, ona 

joj se smilova: – Možeš 

kod mene zimovati, ako 

ti je milo, samo mi moraš 

pospremati ovu sobu i pričati 

80

mi priče, jer ih vrlo volim. 

Palčica je činila ono što je dobra, stara mišica zahtijevala, te je živjela da ne može bolje. 

– Uskoro će nam i gosti doći – reče stara mišica. – Susjed me posjećuje svaki dan u tjednu; živi 

bolje od mene, ima prostrane dvore, oblači se u krasno crno baršunasto krzno! Da ti se udati za 

nj, blago bi ti bilo, imala bi što ti srce želi. Samo, on ne vidi. Moraš mu pričati najljepše priče što 

ih znaš! 

No Palčicu nije bilo briga za sve to, nije joj bilo do susjeda, jer taj susjed bijaše krt. Dođe krt u 

pohode, došeta se u svome crnom baršunastom krznu. 

Ulomak iz priče Palčica Hansa Christiana Andersena 


skvrčio/skvrčiti se – savio grčevito/grčevito se saviti 

strnište – njiva poslije kosidbe žitarica 

spremnica – prostorija u kući za čuvanje raznih predmeta ili hrane 


Koji te osjećaj 

obuzeo, na 

početku, a koji na 

kraju ulomka 


• Koje je godišnje doba bilo jako teško za Palčicu 

• Pronađi rečenice koje opisuju kako joj je štetila i svaka snježna pahuljica. 

• Koga je zamolila za pomoć 

• Je li joj mišica pružila utočište 

• Pročitaj naglas rečenice kojima se obratila Palčici. 

• Koji su bili njezini uvjeti da može kod nje prezimiti 

• Koji su likovi u priči nastvarni 

• Koji su događaji nestvarni 

Bajka je priča o čudesnim 

događajima i likovima. 


Promotri prizor iz crtanoga filma 

Palčica. Usporedi Palčicu iz filma i 

ilustraciju Palčice u tvojoj čitanci. 

81


Znaš li svoju točnu adresu Zamisli situaciju u kojoj je neobično važno znati svoju adresu napamet. 

Pročitaj priču u sebi. 

Putokaz 

Moj prijatelj Lujo voli pomagati ljudima pa ga često zovem samaritancem. Dokazao je to neku večer dok 

sam sa šestogodišnjom Suzanom čekala ispred kazališta njezine roditelje, koji su zaboravili svoje dijete, 

vjerovali ili ne, kao kišobran u tramvaju. 

Umjesto da čekamo, Lujo je predložio da Suzanu jednostavno odvezemo kući. Naravno, ako Suzana zna 

gdje stanuje. 

A ona nam je to objasnila ovako: 

– Mariborska 16! Znaš gdje je ona slastičarnica... E, onda samo prijeđeš prugu i peta ulica lijevo. 

Večer je bila prohladna. Krenuli smo i lako pronašli slastičarnicu, ali pruge nije bilo nigdje. 

– Mislim da ćemo morati zaokrenuti – rekla je Suzana. – Ja ovdje nikada nisam bila! 

Lujo je strpljiva osoba, no ipak je zaustavio automobil i na prvom kiosku pokušao pronaći Suzaninu ulicu 

na planu grada. 

– Moramo se vratiti na glavnu cestu – objasnio je – a zatim skrenuti u treću ulicu lijevo. 

– Ne, nego u petu ulicu – pobunila se Suzana, ali je već u sljedećem trenutku dodala: - Ovuda prolazim 

82

kad idem na ritmiku! A je li, ide li se ovuda zubaru 

Nismo znali kojem zubaru Suzana ide, no to i nije bilo važno jer smo upravo ulazili u Mariborsku ulicu. 

Suzanina kuća bila je u potpunu mraku. Izašla je i došla do ograde, a potom se vratila u automobil: 

– Mislim da mi nitko nije kod kuće – rekla je zijevajući i legla na stražnje sjedište. – A već sam trebala 

spavati. Ujutro idem u školu. 

Lidija Dujić 


samaritancem/samaritanac – milosrdan čovjek koji dobrovoljno pruža pomoć 


Bi li se ti ponašao/ponašala kao 

Suzana 


• Što se dogodilo Suzani Što misliš o postupku Suzaninih roditelja 

• Tko joj je priskočio u pomoć No, što je Luju ometalo u pružanju pomoći 

• Je li Suzana točno znala put do kuće 

• Uz pomoć čega su pronašli njezinu ulicu 

• Što misliš, gdje su bili roditelji s obzirom na to da je u kući bio mrak 

• Kojim se redoslijedom što dogodilo 

Suzana je zaspala u automobilu. 

Suzanini roditelji nisu na vrijeme došli ispred kazališta. 

Djevojčica je izrekla svoju adresu. 

Davala je upute za put do kuće. 

Lujo je na planu grada otkrio gdje se nalazi Suzanina kuća. 

Slušajući Suzanine upute nisu stizali do njezinoga doma. 

Redoslijed događaja u priči – U svakoj priči iznosi se slijed događaja u 

kojemu čitatelji otkrivaju međusobnu povezanost. 


Zamisli da se netko ili nešto izgubio. 

Treba sastaviti oglas i staviti ga na 

vidljivo mjesto ne bi li netko tko zna 

nešto o izgubljenom zna gdje se 

može javiti. 

83


Koji te se čovjekov izum, građevina... posebno doima 

Najveći 

Veliki su 

I kitovi 

I slonovi 

I prekooceanski brod. 

Veliki su 

I mostovi 

I piramide 

I nebeski svod. 

Al najveći ipak, 

Neka vas ne čudi, 

Najveći su uvijek 

Ljudi. 

Mladen Kušec 


prekooceanski – prekomorski 

piramide – stare građevine u obliku piramide 


Slažeš li se s 

pjesnikom 

84 


• Što je nabrojano kao veliko Navedi još neke 

primjere. 

• Zašto pjesnik smatra da su najveći ljudi 

• Navedi jedan primjer u kojem ljudskost zadivljuje 

• Jesi li ti doživio/doživjela nečiju iznimnu dobrotu, 

plemenitost, hrabrost, požrtvovnost 

• Pričaj o tome. 


Uzmi neke dječje novine (može i za 

odrasle) i pročitaj barem pet dobrih 

vijesti koje pokazuju kako su ljudi 

– veliki.


Jesi li kada razmišljao/razmišljala o životu djece u nekoj dalekoj zemlji 

Pročitaju sebi pismo dječaku koji živi u dalekoj južnoj zemlji. 

Pismo 

Dragi, dragi, veseli dječače Majumbu, 

Iz kraja, gdje je vječno ljeto, 

Iz lijepa sela Tumbulumbu, 

Naselje dvadeset peto, 

Gdje je kraj palminih stabala 

Koliba tvoja mala 

U kojoj ti spavaš na mirisnoj slami, 

Napiši pismo mojoj mami, 

Kako se ne moraš svako jutro umivati, 

Kako se ne moraš obuvati ni izuvati, 

Kako se ne moraš oblačiti ni svlačiti, 

Kako trčiš bos, a ipak živ i zdrav 

I veseo i nestaneš sav, 

Kako jedeš datula i banana 

Gotovo svakog dana 

I drugo južno voće 

Kad god ti se hoće. 

Napiši, dragi Majumbu, toplo te molim ja, 

Neka te stvari i moja mama zna. 

Grigor Vitez 


Na čemu zavidi dječak iz pjesme dječaku u dalekoj zemlji 


Pročitaj u časopisima za djecu kako žive 

djeca u dalekim zemljama. 

Uroni u svijet pjesme 

• Koji stihovi opisuju selo u kojem živi dječak Majumbu 

• Što autora pisma oduševljava u životu dječaka u 

dalekoj zemlji 

• A tebe 

• Zašto mu je važno da mama dozna pojedinosti iz 

njegova života 

• Zašto Majumbu neke stvari ne treba raditi, a autor 

pisma ipak mora 

85


Znaš li nekoga tko jako voli zanimanje kojim se bavi A obrnuto 

Zubar iz Albadara 

Stolari, bačvari, vozači, mornari, marljivi i lijeni, svi su u Albadaru voljeli svoj posao. Svi, osim zubara 

Hermenegilda. On je svoj zubarski posao jednostavno mrzio! Mrzovoljan bi ustajao iz postelje i gunđajući 

odlazio na posao, naježen već pri pomisli da će, eto, iznova morati zuriti u tuđa usta, slušati dernjavu 

nemirne djece i vaditi neoprane zube. 

Jednoga je on dana sve te nevolje lijepo skinuo s leđa i bacio ih u najdonju ladicu zaborava. 

Sjeo je na bicikl i otputio se iz Albadara u dolinu, gdje su – na rijeci Cintiliji – bradati pustolovi, ispirući 

šljunak, tražili zlato. I Hermenegildo je želio iskušati sreću. – Pronaći ću grumen zlata – sokolio se – i 

njime kupiti sve što zaželim... Neću više morati vaditi zube! 

Danima je do koljena u vodi, pržeći se na suncu, uvijek mrzovoljan i narogušen, tražio zlato: no, sreće nije 

bilo. 

Ali, gle što se potom zbilo! 

Jednoga ponedjeljka ili utorka, Hermenegildov se pogled zaustavi na sivim obrisima u daljini. A bijaše, 

naime, bivši zubar čuo da se zlato i u brdima, u napuštenim kamenolomima, nalazi... – Tko će ga znati 

– mislio je, brišući znoj sa čela – možda me na onome brdašcu čeka komad sreće Hitro je uzjašio bicikl i 

krenuo. 

Što se više bližio svomu cilju, više mu se činilo da se brdašce – sada već brdo – pomiče. Trljao je oči, gutao 

slinu i ... 

Jao, kakva li iznenađenja! Ne bijaše ono brdašce niti brdo, nego ogroman stari zmaj, posljednji zmaj na 

svijetu, o kojem je zubar Hermenegildo u prašnjavim knjigama čitao! 

- Sunce i oblaci, što li ću sada – poviknu čovjek iz Albadara. – Što će biti ako me zmaj napadne, a oružja 

nisam ponio... 

No, zmaj se jedva micao, rušeći kamenje pred sobom, i tužno gledao dvonogoga gosta. S vremena na 

vrijeme, iz zmajeva bi grla bolni uzdah proparao zrakom. 

- Možda je gladan! – dosjeti se Hermenegildo i smjesta iz svoje torbe dobaci krišku kruha i komad slanine 

pred zmajeva usta. 

Zmaj je još tužnije zajauknuo. 

- Što li mu je – čudio se zubar, satima motreći i proučavajući golemu životinju, sve dok mu ne sinu 

pomisao: 

- Pa, možda... možda zmaja bole zubi! 

Nije bilo, druge nego pomoći jadnomu stvoru. 

Vratio se Hermenegildo kolibi pokraj rijeke Cintilije, gdje su pustolovi, tražeći zlato, pjevali tužne pjesme 

86

– vratio se i ostao nekoliko dana. Zatim se opet uputio prema onome sivom brdašcu, prema zmaju, vukući 

na kolicima: čekić, kliješta, veliku čašu vode, ogromnu četkicu... i pastu za zube, i – od bijela mramora 

načinjene – umjetne zube. 

Stigavši k zmaju, zubar iz Albadara je odmah primijetio kako se životinja zadovoljno smješka. Zacijelo je 

zmaj znao da će mu dobri čovjek pomoći. 

Hermenegildo se odmah dao na posao. Objesio je svjetiljku oko vrata, zasukao rukave, uzeo čekić i kliješta 

i odvažno ušao u zmajeva usta, velika poput kakve pećine. 

Majstor kakav je bio, odmah je pronašao jedan jedini stari zub. Iščupao ga je kao od šale i otkotrljao iz 

tamnih dubina. Stari zmaj je pociknuo od radosti! 

Gle sad čuda! Izvađeni zub bio je od čistoga zlata! Sjajio se na suncu da ga gledati nisi mogao... 

– Blago meni! Prizvao sam sreću! – stade vikati Hermenegildo, poskakujući sav ozaren oko velika komada 

zlata. 

Uozbiljivši se naglo, zmaju je namjestio umjetni zub. 

Gurajući zatim zlatan zub pred sobom, otputio se kući. Naravno, ne više u kolibu pokraj rijeke Cintilije, 

nego na zaprežnim kolima nekoga dobrog trgovca, vijugavom stazom što vodi prema Albadaru. Odlazeći, 

iz daljine je Hermenegildo vidio kako se tamo daleko smije veliki zmaj, a svijetli mu se novi zub! 

Onoga je dana zubar iz Albadara zavolio svoj posao. 

Više od pola zlatnog zuba prodao je i novac podijelio siromašnim ljudima u gradu i neznanim lutalicama. 

Ostatak je zadržao za sebe, a ljudima je zube povazdan vadio besplatno. 

I meni je ljetos – evo, pogledajte! – izvadio dva zuba. 

Danijel Načinović 

Kazalište je mjesto 

gdje se održavaju 

predstave. 

Predstava je 

događaj u kojoj 

skupina ljudi glumi 

drugoj skupini, 

odnosno publici. 

Glumci su osobe 

koje predstavljaju 

neki lik iz teksta 

(glume). 

Pozornica 

je mjesto 

na kojem 

se odigrava 

predstava. 

Može biti u 

zatvorenom 

i otvorenom 

prostoru. 


pustolovi – oni koje vole pustolovine 

(neobične događaje, avanture) 

motreći - promatrajući 

sokoliti se - hrabriti se 

grumen - komad čega krutog 

stvoru/stvor - živo biće 


Ima li ova bajka sretan 

kraj 

Koji bi ti lik rado odglumio/ 

odglumila 


Ova je bajka pogodna za uprizorenje. 

Dakle, možete je prikazati u vašem 

razrednom kazalištu. 


• Jesu li stanovnici Albadara voljeli svoj posao 

• A zubar Hermenegildo 

• Što je krenuo tražiti Kome je odlučio pomoći Što je promijenilo 

njegov odnos prema zubarskom poslu 

• Kako je zahvalnost izrazio zmaj, a kako Hermenegildo 

• Koji lik u priči potiče različite događaje 

• Koje likove susreće pritom 

Glavni likovi - zubar Hermenegildo, zmaj 

Sporedni likovi - pustolovi 

87


Znaš li da doista mnoge životinje mogu sanjati 

Što su sanjale životinje 

jedne lijepe mjesečne noći 

Vrabac je te noći snivo, 

Da je mačku zadirkivo. 

Miš je sanjo da je sila, 

Lija da je svima mila. 

Zec je svu noć lovce ganjo, 

Đogo se bez sedla sanjo. 

A kunić je – tko mu krati – 

Opet sanjo o salati. 

Puž se u snu utrkivo. 

Prasac nije ništa snivo. 

Dobriša Cesarić 


snivo/snivati – snivao 

zadirkivo/zadirkivati – zadirkivao 

Pronađi još riječi koje su u pjesmi napisane 

u skraćenom obliku. 


Čiji ti je san najjasniji 


• Može li se ostvariti na javi ono što 

su životinje sanjale 

• Kojoj se životinji može ostvariti 

san, a kojima ne 

• Tko je najdublje spavao 


Jeste li znali da: 

papiga voli spavati 

viseći naglavačke 

koala može spavati i do 

15 sati dnevno, 

sova spava danju, 

abudna je noću jer u to 

vrijeme lovi 

88


Kristofor Kolumbo otkrio je na svojem brodu prije mnogo godina kontinent – Ameriku. Put je bio 

dugotrajan i naporan. Zamisli da si maleni mišić na slavnome brodu. Što bi ti se svidjelo, a što ne 

Mišji Kolumbo 

Kad je Kolumbo Ameriku otkrio, 

na njegovu brodu 

jedan je mali miš plovio. 

S mornarima je gladovao, strepio. 

Želudac mu se za leđa prilijepio. 

Mnogo je propatio. 

Ali zato, čim se kući vratio, 

bio je glavni, 

mišić nadasve slavni. 

Darovali su mu sira veliki kontingent, 

jer je otkrio 

novi kontinent. 

U sve je mišje enciklopedije uveden 

kao hrabri moreplovac. 

Čak su ga i pokazivali za novac. 

Mišji Kolumbo zvali su ga svi. 

Poslije je još bio na plovidbe tri, 

zatim su mu dosadile lađe. 


kontinent – kopno, jedan od glavnih dijelova 

Zemlje okružen morem 

kontigent – količina robe 

Živjeti u rupi činilo mu se slađe. 

Iako je s Kolumbom Ameriku otkrio, 

ipak je on samo običan reponja bio. 

Neda Iveljić 


Što je simpatično u ovoj pjesmi 


• Kako je mišiću bilo na brodu 

• Što je morao trpjeti 

• Kada se vratio kući, čime je bio nagrađen 

• Što je mišiću ipak bilo najslađe, draže i od 

slave 

Svuda oko 

nas – mediji 

Opiši radosni 

trenutak 

otkrivanja 

Amerike. 

89


Jesi li kada razmišljao/razmišljala koji bi osobinu volio/voljela kod sebe Navedi barem jednu osobinu. 

Pinokio 

PINOKIO SE, OSLOBOĐEN, UPUTI PREMA VILINOJ 

KUĆI. PUTEM NAIĐE NA GROZNU ZMIJU... 

- Toliko mi se nesreća dogodilo...! Sve ih zaslužujem! Jer sam 

tvrdoglav i svadljiv lutak... i sve želim raditi po svom, a da 

ne poslušam ne koji me vole i koji su tisuću puta razumniji 

od mene!... Ali, odsada pa nadalje želim promijeniti život i 

postati dobro i poslušno dijete... Ionako sam dosada naučio 

da se neposlušnoj djeci uvijek nešto dogodi i nemaju sreće s 

nijedne strane. Hoće li me moj otac čekati... Hoću li ga naći 

u Vilinoj kući Prošlo je puno vremena, siroti čovjek, što me 

nije vidio, a i ja čeznem da ga pomilujem i izljubim! A Vila, 

hoće li mi oprostiti onu ružnu stvar koju sam učinio... A od 

nje sam toliko naučio i toliko ljubavi primio; i to što sam živ 

danas dugujem njoj! Postoji li dijete koje je nezahvalnije i 

bezosjećajnije od mene... 

Dok je tako govorio, odjednom se užasnut zaustavi i napravi 

četiri koraka unatrag. Što je to vidio... Vidio je golemu 

zmiju, protegnutu preko puta; imala je zelenu kožu, vatrene 

oči i točkast rep koji se pušio kao dimnjak. Nemoguće je 

uopće i zamisliti lutkov strah: on se udaljavajući pola kilometra, sjedne na hrpicu kamenja, čekajući da 

zmija ode jedanput zauvijek svojim poslom i oslobodi mu put. Čekao je sat vremena; dva sata; tri sata; 

ali zmija je bila još uvijek tamo i čak se izdaleka vidjelo crvenilo njezinih vatrenih očiju. Tada Pinokio 

smogne hrabrosti i približi joj se te slatkim, laskavim i ugodnim glasom reče: 

- Oprostite, gospođo Zmijo, možete li mi ugoditi i pomaknuti se malo u stranu, tek toliko da prođem 

Bilo je kao da je govorio zidu. Nitko se ne makne. Tada ponovi još jedanput istim glasom: 

- Trebate znati, gospođo, da idem kući gdje je moj otac koji me čeka i kojeg nisam dugo vidio!... Biste li 

mogli, dakle, nastaviti svoje putovanje 

Čekao je odgovor na svoje pitanje, ali odgovor nije došao; dapače, zmija, koja se do tada činila živahna i 

puna života, postane nepokretna i gotovo ukočena. Oči joj se zatvore, a rep prestane dimiti. 

- Da nije umrla - upita se Pinokio, napravivši pokret rukama od zadovoljstva. Ne gubeći vrijeme, počne 

se penjati preko nje da prijeđe na drugu stranu. Ali nije ni nogu do kraja dignuo kada se zmija najedanput 

uspravi kao odapeta opruga, a lutak padne na zemlju. I padne tako da se glavom zabio u blato, a noge 

ispružio u zrak. Kada vidje tog lutka koji se nevjerojatnom brzinom koprcao glavom nadolje, zmija se 

počne toliko smijati, i smijala se, smijala, smijala... 

90 

Ulomak iz priče Pinokio Carla Coollodija


smogne/smoći – smoći snage za što 

crvenilo – rumenilo 

opruga – gibak komad metala koji se vraća u početni položaj 

koprcao/koprcati se – osloboditi se, iskočiti iz čega 


Kako te se doima život jednoga lutka 


• Zašto se Pinokio odlučio popraviti 

• Koje osobine zamjera samome sebi 

• Tvrdoglavost, svadljivost... 

• Prema kome se nije ponio dobro 

• Koja se nova nevolja našla na njegovu putu 

• Kako je najprije pokušao maknuti je s puta 

• Što je potom je zmiju silno nasmijalo 

• Je li to smijanje potrajalo 

• Što misliš o njezinom odnosu prema Pinokiu 

• koja bi poslovica najviše odgovarala njezinu ponašanju: 

Tko se zadnji smije, najslađe se smije. 

Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju upada. 

Tko rano rani dvije sreće grabi. 


Pročitaj ulomak iz časopisa za djecu. Prvo 

poglavlje neobičnih doživljaja lutka Pinokija 

objavljeno je u dječjim novinama 1881. godine 

i odmah postiglo velik uspjeh. Godine 1883. 

objavljena je knjiga o Pinokiju koju poznaju 

sva djeca svijeta. Priča je postala tema brojnih 

slikovnica, predstava i animiranih filmova, a 

najpoznatiji animirani film snimio je 1940. godine 

Walt Disney. 

91


Jesi li ikada maštao/maštala o tome kako postati filmska zvijezda Pričaj 

o tome. 

Filmska zvijezda 

Na rukave ću prikvačiti kvačice, 

na glavu ću staviti zavjesu staru, 

a s nekoliko broševa što leže u 

ormaru 

prikopčat ću šareni stolnjak na 

hlačice. 

U kosu ću uplesti dvije-tri slamke 

koje su pale iz ptičjeg gnijezda. 

Mislim da me nitko neće prepoznati 

jer izgledat ću – kao filmska zvijezda! 

Iz zbirke Stanari u slonu Dubravka Horvatića 


broševi – ženski nakit koji se iglom 

pričvršćuje na odjeću 


Je li tvoj san o zvijezdi nalik ovome u pjesmi 


• Što će djevojčica sve učiniti kako bi nalikovala filmskoj zvijezdi 

• Koju osobinu djevojčica iskazuje dok se uređuje: 

maštovitost, 

domišljatost, 

radoznalost 

• Svi odgovori mogu biti točni. Koji ti se čini najviše točan Objasni ga. 

92 


Promotri fotografije s 

glumicom koja je bila 

filmska zvijezda već kao 

djevojčica. 

Opiši njezin izgled.


Opisivanje predmeta 

U neprozirnu vreću stavi jedan predmet. Osim igrača koji pogađa, svi ostali znaju koji je to 

predmet. On pak mora zavući ruku u vreću i ne gledajući, pogoditi što je to. Dok pogađa, učenik 

opisuje predmet. Ako je opis približno točan, ostali govore “toplo”, a ako nije, govore “hladno”. 

toplo 

ravno 

hladno 

hrapav 

slatko 

ugodno 

lomljivo 

trulo 

brježuljkasto 

neugodno 

tvrdo 

glatko 

čvrsto 

meko 

kiselo 

jako 

Predmeti koji nas okružuju imaju neka svojstva (miris, oblik, 

mekoću, tvrdoću). Ta svojstva i naš doživljaj možemo opisati. 

U kojem stupcu riječi kazuju kakav je 

predmet na opip, a u kojem kakav je po 

mirisu 

Kojim bismo riječima mogli opisati predmet 

na fotografiji 

toplo 

ravno 

lomljivo 

trulo 

slatkasto 

ugodno 

93


Ljepotica i zvijer jedna je od poznatih bajki. Poslušajte ulomak iz nje. 

Ljepotica i zvijer 

Na te riječi Ljepotica ustane, položi prsten na stol i vrati se u postelju. Tek što je legla usne; kad se 

probudila, radosno opazi da je u palači Zvijeri. Obuče se vrlo veličanstveno da bi joj se svidjela i nasmrt se 

dosađivala cijeli dan čekajući devet sati uveče; ali sat je uzalud zvonio. Zvijer se nije pojavljivala. Ljepotica 

se tada uplaši da je skrivila njezinu smrt. Protrčala je cijelu palaču glasno vičući; bila je očajna. Kad je već 

sve pretražila, sjeti se sna i potrča u vrt prema rukavcu gdje ju je vidjela spavajući. Našla je jadnu Zvijer 

ispruženu, bez svijesti i mislila je da je mrtva. Bacila se na tijelo bez osjećaja užasa zbog njezina izgleda i 

kad je osjetila da srce još kuca, uzela je vode iz rukavca i polila joj glavu. Zvijer otvori oči i reče Ljepotici: 

- Zaboravili ste svoje obećanje. Bol što sam vas izgubio, naveo me na odluku da umrem od gladi; umirem 

sretan, jer sam vas evo još jednom vidio. 

- Ne, draga Zvijeri, nećete umrijeti – reče Ljepotica – živjet ćete da postanete moj muž; od ovog trenutka 

dajem vam svoju ruku i kunem se da ću biti samo vaša. Jao, mislila sam da za vas osjećam samo 

prijateljstvo, ali bol koju osjećam pokazuje mi da ne bih mogla živjeti da vas ne vidim. 

Tek što je Ljepotica izgovorila te riječi, cijeli se dvor obasja sjajem; vatrometi, glazba, sve je najavljivalo 

svečanost. Ali sve te ljepote nisu osvajale njezin pogled; okrenula se prema svojoj dragoj Zvijeri koja je 

bila u opasnosti i za koju se bojala. Kojeg li iznenađenja! Zvijer je nestala, a pred svojim nogama vidjela 

je kraljevića, ljepšeg nego Ljubav i on joj je zahvaljivao što je prekinula njegovu začarnost. Premda je 

kraljević zasluživao svu njezinu pažnju, nije se mogla savladati pa zapita gdje je Zvijer. 

- Vidite je pred svojim nogama – reče joj kraljević. – Zla me vila osudila da ostanem pod onim oblikom 

sve dok jedna lijepa djevojka ne pristane da se za mene uda, a zabranila mi je da pokažem išta od svoje 

pameti. Tako ste jedino vi na svijetu bili dovoljno dobri da vas gane dobrota moje naravi i nudeći vam 

svoju krunu ja se još uvijek ne rješavam obaveza prema vama. 

Ljepotica ugodno iznenađena, pruži ruku lijepom kraljeviću da ga digne. Zajedno su pošli u dvor i 

Ljepotica je gotovo umrla od sreće kad je u velikoj dvorani ugledala oca i cijelu svoju obitelj što ih je lijepa 

gospođa koju je vidjela u snu 

prenijela u dvor. 

- Ljepotice – reče ta 

gospođa koja je bila velika 

vila – primite nagradu za 

svoj pravilan izbor: više ste 

cijenili vrlinu nego ljepotu i 

pamet, zaslužujete da nađete 

sva ta svojstva sjedinjena 

u jednoj osobi. Postat ćete 

velika kraljica: nadam se 

da prijestolje neće uništiti 

vaše vrline. A vi, gospođice 

– reče Vila dvjema sestrama 

– poznam vaše srce i svu 

zlobu koju krije, postanite 

kipovi, ali sačuvajte razum 

pod kamenom koji će vas 

94

obuhvaćati. Stajat ćete na vratima palače svoje sestre i ne namećem vam drugu kaznu nego da budete 

svjedoci njezine sreće. Nećete se moći vratiti u svoje prijašnje stanje sve do trenutka kada ćete priznati 

svoje pogreške; ali bojim se da ćete zauvijek ostati kipovi. 

U tom času vila zamahnu štapićem i prenese sve koji su bili u toj dvorani u kraljevićevu kraljevinu. 

Podanici su ga radosno primili i on se oženi Ljepoticom koja je s njim živjela vrlo dugo i u sreći koja je bila 

savršena jer je bila građena na vrlini. 

Ulomak iz bajke Ljepotica i zvijer Charlesa Paraulta 


palači/palača – velika, raskošno uređena zgrada velika 

rukavcu/rukavac – ogranak rijeke ili potoka kojise odvaja od glavnoga toka 

veličanstveno – uzvišeno, izaziva divljenje 

usne/usnuti – zaspe/zaspati 


Sviđa li ti se kraj bajke 


•Što se umalo dogodilo na početku ulomka 

•Zašto je zvijer skoro umrla 

•Zašto je osjećala tugu 

•Što se na kraju pokazalo 

•Kada je Ljepotica izrazila svoju ljubav, što se dogodilo 

•Koji su se još čudesni događaji zbili 

•Je li ti se kada dogodilo da o nekome sudiš prema njegovu izgledu, a ne prema 

njegovim osobinama 


Promotri prizor iz filma i slikovnice. 

Usporedi ih. 

95


Izražajno čitanje 

Zamisli da glumiš neki lik. Izgovori istu rečenicu na različite načine! 

Ja sam kraljica 

plašljivo 

ponosno 

tužno 

Ja sam kraljica! 

Ja sam kraljica. 

A sada vi! 

Idem u trgovinu! 

poletno 

ljutito 

plačljivo 

pomirljivo 

nestrpljivo 

Pročitaj naglas svaku rečenicu 

poštujući rečenične znakove. 

MRAV TRČI PO SURLI 

MRAV TRČI PO SURLI 

MRAV TRČI PO SURLI! 

Upitnik je pravopisni znak kojim se označuje upitnost. 

Uskličnik je pravopisni znak kojim se označuje uskličnost (radost, 

čuđenje, šaljivost, strah, upozorenje itd.). 

Odglumi što rečenice kazuju, osobito ono što nalažu jače otisnute riječi. 

Uredno slažem majice. 

Žurno stavljam stvari u torbu. 

Jedva sam je zatvorio. 

Uh, baš je teška! 

96

Pročitaj ulomak iz pjesme G. Viteza Paun. 

Od riječi potok, zec i patuljak napravi riječ kakve je od riječi glas oblikovao pjesnik. 

Pokušaj ih izgovoriti. 

Ja pjevam divno! Pjevam prekrasno! 

Slavuj je za mene tek mali ptičić 

A glas njegov je njegov bijedni glasičić, 

Kažem vam – sitan glasičičić. 

Mačak zimi 

Pored vrča leži mačak 

Mačak – jedan podugačak 

Zimski vjetar šalje zračak: 

Probudi se, crni mačak. 

Frkne, šmrkne jedan frrr – frčak. 

Dok mu sunca tračak 

Ne dirne brčak 

Ne budi se mačak 

Nastavi svoj zimski hrrr – hrčak! 

Prepiši pjesmicu i slovo c zamijeni slovima č 

ili ć. 

Macak u proljece 

Zašto sam sretan 

Zato što su procvjetali cvjetici, 

Zato što su razlistali listici, 

Zato što se zažutio livadski maslacak, 

Zato što se zamirisao proljetni tracak, 

Zato što sam ja pravi macak! 


Žive vrve 

Poslenik 

Žive mrve u travi vrve, 

Manje od zrna kave, 

Crne mrve bijele mrve 

Prenose preko glave. 

Enes Kišević 

Od zore do mraka 

Dobar krt 

Prekopa cijeli vrt. 

Marljivo radi kao 

Krtica 

Pa nije čudo 

Da ga navečer 

Od rada boli trtica. 

Dragutin Horkić 

97


Iako su pošte stvarne ustanove, u bajkama se i ondje mogu događati neobičnosti. 

98 

Poštarska bajka 

Našemu gospodinu Kolbabi, po zvanju 

poštaru i listonoši, nekako je dosadio 

njegov poštarski zanat: koliko se samo jedan 

listonoša nahoda, natrči, najuri, naleti, 

nagazi i nabježi, a iz dana u dan mora prijeći 

dvadeset i devet tisuća sedamsto trideset i pet 

koraka, u što ulazi osam tisuća dvjesto i četrdeset 

devet stuba gore i dolje, onda ta pisma koja raznosi, to 

su ionako sami obrasci, računi i druge gluposti koje nikomu ne 

donose ni trunka veselja; pa taj poštanski ured, to je 

tako neveselo i dosadno mjesto na kojem se nikada ne događaju 

nikakve bajke. Tako je i još kojekako mrmljao gospodin Kolbaba, 

žaleći se na svoje poštarsko zvanje. 

Jednom je tako, sve od žalosti, sjeo u pošti kod peći i zaspao, ne 

primijetivši da je već šest sati; a kad je odbila šesta ura i svi drugi 

oštari otišli i zatvorili poštu, gospodin Kolbaba ostao je unutra 

zaključan i mirno spavao. 

Moglo je biti oko pola noći kada ga je probudio nekakav štropot, 

kao kad miševi tapkaju po podu. Aha, pomislio je gospodin 

Kolbaba, ima ovdje miševa; trebalo bi im postaviti stupicu. Gleda on tako okolo i traži 

miševe, kad ono – nisu to nikakvi miševi, nego poštanski patuljci. To su vam majušni i 

brkati čovječuljci, otprilike kao omanji primjerak vijandotske kokoši, ili kao vjeverica 

ili zec, tako nekako; a na glavama imaju kape kao pravi poštari i nose pelerine kao pravi 

listonoše. 

Prokletstvo, rekao je gospodin Kolbaba u sebi, ali inače 

nije ni prozborio, ni beknuo, ni pisnuo, da ih ne uplaši. 

Vidi, vidi, jedan je poštanski patuljak slagao pisma koja 

će gospodin Kolbaba raznositi sljedećeg jutra, drugi je 

razvrstavao poštu, treći je vagao pakete i na njih lijepio 

ceduljice, četvrti se ljutio što kutija nije vezana po 

propisu, peti je sjedio na šalteru i prebrojavao novac, 

kao što rade poštanski službenici. “Mogao sam i misliti”,

mumljao je taj patuljak, “taj se poštanski čovjek opet preračunao za jedan novčić; 

moram mu to ispraviti.” Šesti vragolan sjedio je za 

telegrafom i otkucavao brzojav, nešto kao: tak-tak tak 

tak taktaktak tak. 

No gospodin Kolbaba razumio je što javlja. Na 

običnom jeziku bilo je to: “Halo, ministarstvo 

pošta Ovdje poštanski 

vražićak broj sto trideset 

i jedan. Javljam da je 

sve u redu, stop. Kolega 

vilenjak Brljobrk kašlje, 

prijavljuje bolovanje, nije 

došao na posao, stop. 

Pozdrav, stop.” 

Karel Čapek 


ured – poslovna prostorija 

vrvi/vrvjeti – ispuniti prostor uz neko komešanje i kretanje 

brzojav – telegram (pismovna poruka koja se hitno odašilje) 

zvanje – zanimanje 

Vijandotka (engl. Wyandotte) = vrsta kokoši 


Što je neobično u ovoj bajci 


•Zašto je poštaru i listonoši Kolbabi dosadio njegov 

posao 

•Pronađi riječi koje izriču što sve jedan poštar mora raditi 

tijekom dana. 

•Koga je ugledao jedne noći u pošti Opiši izgled patuljak. 

•Što su patuljci sve radili 


U časopisima za djecu možeš se obratiti želiš li naći 

prijatelja, ako ti je dosadno. Možeš neko svoje zanimljivo 

iskustvo podijeliti s drugima. Pritom je važno napisati 

točnu adresu. 

Dragi Zvrku! 

Jako volim čitati vaš časopis. Razveselili ste me tablicom 

množenja i Abecedom iz našeg dvorišta. Kada mi Zvrk 

dođe u ruke, odmah pročitam sve stripiće i riješim sve 

rješavalice... Dobro, ne baš sve. I moj te brat Domagoj čita 

je si suuuper. Najbolja od svih priča bila je Vuk koji je želio 

pojesti Djeda Mraza. 

Voli te, Matea K. 

99


Razgovor 

Dogovorite se o čemu želite razgovarati. Sjedeći u krugu, razgovarajte u paru ili u grupama od 3 do 4 učenika. 

Neka svatko nešto kaže o odabranoj temi, ali možete i izreći svoje mišljenje o onome što je netko drugi rekao. 

Ne smijemo, a htjeli bismo 

Ja ne smijem glasno govoriti 

dok tata spava. 

Često to zaboravim. 

A ja ne smijem govoriti kad 

starija sestra uči. 

Ja volim šljapkati po lokvama. 

Mama to odmah otkrije po 

vlažnim cipelama. 

I mene smeta 

kad netko 

viče, a ja 

pišem zadaću. 

Razgovarajte o sljedećim temama: 

Ponekad me 

sram... 

Jako mi je 

smiješno... 

Najradije 

jedem... 

Razgovorom razmijenjujemo misli i osjećaje. Kada naizmjenično govore dva ili više 

govornika, kažemo da razgovaraju. Oni sudjeluju u razgovoru pa ih nazivamo – 

sugovornicima. Sugovornici govore ono što žele, ali i slušaju što drugi govore. 

U kojoj ustanovi razgovaraju prikazani likovi Kakav je njihov razgovor s obzirom na duljinu 

Dobar dan, izvoli. 

Dobar dan. 

Želim poslati pismo u 

Mravograd. Trebam jednu 

marku i omotnicu. 

Razgovor može biti 

kratak ili dug, ovisno 

o tome s kim i o čemu 

razgovaramo. 

U trgovini, pošti, 

knjižnici... obično 

razgovaramo kratko. 

Želi li mrav opširan odgovor od bake Mravke Je li pristojno prekinuo razgovor 

Gdje si bila, 

bako Mravko 

100 

Bila sam na livadici. Razgovarala sam sa susjedom Nelicom, častila 

me mrva punom zdjelicom. Njezin se zaručio sin – onaj koji nije baš 

fin. Srela sam još i susjeda puža, Pužimirkina drugoga muža. 

Oprosti, bako 

Mravko, žurim, 

ne mogu 

razgovarati. 

Kasnije ćeš mi 

sve ispričati. 

U razgovoru se 

mogu postavljati 

pitanja i davati 

odgovori. 

Razgovorom se 

mogu iznositi 

vlastita mišljenja.


Telefonski razgovor 

Zamisli da telefonski moraš razgovarati s nekom službenom osobom (poštar, 

zubarica, vatrogasac, policajac itd.). Pokušaj što bolje odglumiti razgovor. 

TELEFONSKI ODGOVOR 

TELEFONSKI POZIV 

HALO, DOBAR DAN. Ja sam 

Vjeran Horvat. Iz stana do moga 

izbija dim. Što trebam raditi 

Halo, Vjerane. Što prije izađi. Ako 

ne možeš, pričekaj u stanu. Doći 

ćemo za pet minuta. Gdje stanuješ 

Pozovi telefonom prijatelja na rođendan. Saznaj u koliko sati u dječjem kazalištu igra neka 

predstava. Nazovi informacije i pitaj koji je telefonski broj tvoga prijatelja. 

Telefonski razgovor treba biti kratak i jasan. 

Što je izazvalo nesporazum 

Dopuni razgovor rečenicama koje nedostaju. 

Molim Koga trebate 

Hej, hej, jesi li bio na 

utakmici 

Hmmm... Dobar dan. Ja 

sam Igor, trebam Davida. 

Mislio sam da je on. 

Preoblikuj razgovor tako da prodavačica ljubazno razgovara 

s Mravoslavom. Kako je pristojno, a kako nije, razgovarati 

telefonom 

Kada telefoniramo, trebamo biti ljubazni i strpljivi. 

Telefonski razgovor 

počinje predstavljanjem. 

Završavamo ga 

pozdravom. 

Dobar dan. Ovdje 

Mravoslav. Molim, jeste li 

dobili crvene ruže 

Nismo. Nemojte više zvati. Pozvat 

ćemo Vas čim ih dobijemo. 

Hvala lijepa. Do slušanja. 

101


Zamisli da si praščić; što bi mogao/mogla, a kao dječak/djevojčica ne smiješ. 

Praščići 

– Tko je ovaj musavi praščić – upitala je glasno rokćući, kada joj se 

Musko približavao. 

– To sam ja! To sam ja! – kmečao je Musko sav sretan. 

– Odlazi od mene! Ti nisi moj praščić! Ne vidim ti ni oči, ni njuškicu, 

ni onu bijelu prugu na leđima! 

– Ja sam to, ja sam to, majčice! 

– A koji si ti, da te ne mogu prepoznati 

– Ja sam Musko, deseti po redu! 

Pogledala Gica svog musavog praščića. Onjušila ga – i veselo zaroktala. 

– Oh, ti si to! Pa tko bi te prepoznao, nesretni sine! 

I toga je dana Musko pobijedio i dobio prvu nagradu na takmičenju 

– bio je najzamazaniji praščić. A bio je blatan od glave – do repića! Za vrijeme svečanog ručka, sjedio 

je na počasnom mjestu, za stolom. Svi su se iskreno veselili Muskovoj pobjedi, jer je bio najmanji. 

Najzadovoljnije je roktala mama Gica. Da ste ih samo vidjeli! Nekome prljava njuškica, nekome šapa – a 

nekome podbradak. Kakav je bio Musko to smo već čuli. 

– Pa ti si prljaviji nego ja! – reče mama Gica i veselo mljacne jezikom od zadovoljstva... 

Musko je bio tako gladan, da je najglasnije mljackao i prvi obliznuo tanjur. Onda je zadrečao, kao da ga iz 

sve snage netko poteže za uho. To je na prasećem jeziku značilo: 

– Molim još! 

Dobio je još i svi koji su zakmečali, dobili su još. Jeli su tako glasno, da se čulo 

do guravoga duda, kako zadovoljno mljackaju jezicima i kako se oblizuju. 

Poslije jela, nitko nije obrisao usta, koja su se svima – od prvog, do 

posljednjeg – mastila i sjajila kao ogledalca. 

– Baš nas briga! Tko će se još s tim zadržavati – govorili su praščići, 

a mama Gica se nije zbog toga uzbuđivala... Stolnjak, koji je bio 

na stolu, za vrijeme ručka – bio je prepun mrlja i otisaka prstiju. 

Izgledao je kao da je na njemu neki đak ostavio tragove svog 

slikarskog neznanja. 

– Oh, kako im je lijepo! – uzdahnuo je Slavko Prljavko, čim je 

pročitao ovu priču. 

– Baš im zavidim! – reče i ode na pranje, na koje ga je i danas 

natjerala mama. 



dud – vrsta stabla sa slatkim plodom 

počasnom (počasni) – kojim se iskazuje čast, priznanje 

102


Što je neobično u priči 


• Zašto mama na početku priče nije mogla prepoznati svojega praščića 

• Smeta li njegova nečistoća njegovoj mami 

• Na što je mama ponosna 

• Kojim se riječima opisuje zadovoljstvo mame Gice svojim sinčićem 

• Kojim se se pak tvojim osobinama ponosi tvoja mama 


Pročitaj razgovor s djevojčicom koja živi na selu sa svojom obitelji. 

Katarina ima 9 godina. Živi u Odranskom Obrežu. Ispričala nam je kako je živjeti na selu, koje sve životinje ima i što 

posebno voli. 

NA SELU JE VESELO 

Tko je sve u tvojoj obitelji 

Mama Ksenija, tata Tihomir, sestre Matea i Barbara, baka Klara, djed Stjepan i teta Marija. Sestre i ja smo djedove i 

bakine maze. Mama se nekad ljuti, ali tata je najstroži. 

Što ti se najviše sviđa u tvojoj obitelji 

Najviše volim kad se za ručak svi okupimo oko stola. Onda je baš veselo. Tako je svaki dan, a ne samo kad je 

rođendan. 

Zašto voliš živjeti na selu 

Zato što imamo puno životinja, polje traktor i veliko dvorište. Imamo bikove, krave, svinje, purane i mačke. 

Kako putuješ do škole 

Autobusom. Kad imam školu, ustajem najkasnije u sedam sati i žurim na autobus. 

Iz časopisa Zvrk 

103

104

Čitav svijet u proljetnoj travi, 

oplovimo čitavi svijet, 

čitavi svijet na mom dlanu... 

105


Zamisli razgovor životinjica u travi. 

Razgovor u travi 

Lutke: puž, miš 

Puž (dolazi do kućice miša pjevajući, a onda uzdiše): O, o, o, ... 

Miš (proviruje kroz prozor): Tko to uzdiše svakog dana kraj mog mišjeg stana 

Puž: Oprosti, nisam znao da sam i danas ovdje stao. Nešto kao da me vuče u blizinu tvoje 

kuće. 

Miš: A, tako znači! A što te to najviše privlači 

Puž: Obuzima me sreća gledajući tvoju kućicu između cvijeća. Pogledaj moju, suviše je 

stara i nema baš nikakvog čara. 

Miš: To tebe ne bi trebalo smetati. Sjeti se da si ti jedini koji s kućom možeš šetati. 

Puž: Istina, to je tako, ali kako da me ne smeta kad kraj moje kućice nema ni jednog cvijeta. 

Miš: Da, to je stvarno šteta. Dođi k meni, dat ću ti sjemenku suncokreta. 

(Puž pjevajući ulazi u kućicu miša.) 

Jadranka Čunčić - Bandov 


Napiši riječi koje prikazuju nešto umanjeno 

iz igrokaza. 

kuća - kućica 

puž 

miš 

sjemenka 


Što je najprivlačnije u 

razgovoru puža i miša 

106 

Uroni u igrokaz 

• Za čime je čeznuo miš 

• Što mu se sviđalo u mišjoj kućici 

• Koje je dobro obilježje puževe kućice 

• Je li mu miš pomogao


Razgovarali smo s lutkaricom Vlastom Pokrivkom o njezinu svijetu lutaka. 

Što je najljepše u tome svijetu 

Lutkarica Vlasta: Između lutkara i njegove lutke događaju se tihe igre bez kraja. Oni se dodiruju rukama, glasom, 

njihove se duše isprepliću. 

Kojih sve vrsta lutaka ima 

Lutkarica Vlasta: Od najstarijih vremena scenske lutke dijele se na dvije osnovne skupine. Prvu čine marionete, koje 

se pokreću koncima odozgo. Drugu čine ručne lutke, koje se pokreću odozdo i javljaju se u najrazličitijik oblicima kao 

ginjol, javanke, lutka na štapu, mimička lutka, plošna, lutka sjene itd. 

Kakve vi lutke izrađujete 

Lutkarica Vlasta: Scenske lutke izrađujem od različitih materijala i različitih uporabnih prdmeta kao što su metlice, 

četke, čarape, rukavice, košarice i sl. Ipak, osušena tikva najdraži mi je materijal. Ona iznenađuje raznom veličinom, 

oblikom i bojom. 

107


Uskrsna pjesma 

Travanj je travnat 

mjesec mlad, 

Uskrs mu je ures 

blagdan radostan. 

Travanj ušeta, 

Priroda zapjeva: 

- Uskrsna nedjelja, 

u meni je prava. 

U vazu spusti 

Vrbine pupove, 

Janje po livadi 

Na igranje zove. 

Travanj se kiti, 

Oblakuje i vedruje, 

kao ja i ti 

Uskrsu se raduje. 

Travnatu odjeću 

na sebe stavlja, 

svečanim zvonima 

Uskrs pozdravlja. 

Opijen je mirisom 

zlaćane sirnice, 

zatravljen Duhom 

bijele golubice. 

Marela Mimica 


ures - ukras 

zlaćane – koji je bojom i sjajem poput zlata 

zatravljen (zatraviti) – opčaran, opčinjen 


Koji stihovi 

bude najveću 

radost 

108 


• U kojim se sve strofama pjeva o travnju 

kao mjesecu u kojem raste trava 

• U kojim se strofama opisuje proljetno veselje 

uz pomoć zvukova 

• U kojim se strofama opisuje radost Uskrsa 

• Čime se travanj može kititi Čime oblakuje, 

vedruje 


Recept za uskrsni ponedjeljak 

Umjesto zla i pakosti jedan kilogram radosti. 

Umjesto kave sa šećerom jedan poljubac s 

čokoladnim preljevom. 

Dvije kriške dobrote zaliti sa čašom ljepote. 

Umjesto plača i tuge pojedite kolač neka radost 

svuda bude! 

Učenica, Marija Biskup


Koja ti je životinja iznimno lijepa izgleda Koja te osobina životinje privlači 

Moj zeko 

U mojega zekana 

Šapica je mekana. 

Uho mu je dugačko, 

srce mu je junačko. 

Moj zekane brkati, 

znaš li brke frkati 

A tvoj repić kusasti, 

zar ti neće narasti 

Ma bio i kusorep, 

ti si meni ipak lijep. 

Zlata Kolarić-Kišur 


kusorep – kratkorep 


Koji osjećaj u tebi budi ova pjesma 


• Što je sve na zečiću dražesno 

• Je li njegovo srce doista junačko 

• Sviđa li se pjesnikinji baš sve na zečiću 

• Po kojim to stihovima možeš zaključiti 


Promotri pojedine 

dijelove tijela zečića 

pa ih opiši. Navedi 

koje osjećaje izaziva 

pogled na njega. Napiši 

preporuku svima koji 

sretnu zečića ili ga imaju 

za kućnoga ljubimca 

kako se brinuti za njega, 

iskazati mu ljubav. 

109


Proljeće nas razveseljava svojom toplinom, bojama... 

Koji proljetni prizor oduševljava tebe 

Pjesme - Višnja u 

cvatu 

Pod rascvalom trešnjom 

odbačen stari štednjak 

izjeda hrđa. 

Parkiran auto – 

crno mu ulje kaplje 

na tratinčice. 

Hej, vi, vrapčići! 

Nemojte se svađati 

nasred ulice! 

Anto Gardaš 

110


hrđa - prevlaka koja nastaje na željezu uslijed vremenskih utjecaja 


Koja ti se proljetna 

sličica najviše sviđa 

Uroni u pjesme 

• Koje dvije sličice opisuju ljudsku nebrigu o prirodi 

• Upozorava li pjesnik vrapčiće strogo ili... 

• Koja pjesmica opisuje glasanje životinje 

• Zašto je kozica zameketala 

• Koja trava ne vene 

• Što pjesnik želi poručiti o važnosti djece 


Proljetna radost se može izraziti na mnogo 

različitih načina. Promotri izložbu slika s 

proljetnim motivima. Odaberi tebi najljepšu. 

Promotri je i napiši pet riječi koje ti prve 

padnu na pamet. 

Serijal slika Ivana Rabuzina s temom proljeće 

111


Djeca znaju pitati mnoštvo važnih pitanja. Jedno od njih je i ovo: Gdje izvire potok 

Pokušajte dati odgovor. 

Gdje izvire potok 

Dvije sestrice Goga i Nina stale kraj vodoskoka i promatraju njegove šiknule mlazove. 

- Gdje je taj potok – upita Zrinka. 

- Potok je negdje ispod vode – odgovara Goranka. 

- A gdje je to ispod vode 

Iako je imala pet godina, na pitanje mlađe sestre Goga nije znala odgovoriti. I one odluče 

upitati prvog šetača gdje je to ispod vode. 

- Ispod vode – začudi se prolaznik. Ha, ispod vode! 

Ispod vode vam je na livadi, a livada je iza grada – u polju. 

- A gdje je polje – začude se djevojčice. 

- Polje je tamo gdje nema grada, gdje ima puno slobodne zemlje i trave. 

- A kako se tamo ide 

- Ide se tramvajem i pješice. 

Goga i Zrinka nisu ponijele novaca i 

uputiše se pješice. 

Lutale su dugo, dugo i 

bilo im je jako vruće 

jer je lipanjsko 

sunce pržilo 

112

nesmiljeno. 

Onda su bile sve manje kuće, pa sve rjeđe i na kraju je ispred djevojčica planula velika 

travnata površina s mnogo cvijeća, leptira i pčelica. Mališanke su nestašno pravile stazice 

u gustoj travi koja im je šuštala oko nogu. Trčeći, nedaleko od vrbika začuju nekakav zvuk 

poput onoga kraj vodoskoka. I povikaše sretne: 

- Tu je “ispod vode”! 

Bistri je potok vrludao i krivudao kao da želi pobjeći bijelom leptiru što je iznad njega 

lepršao. 

Goga i Nina sjedoše u meku travu i ispružiše bose noge u vodu. Ispred njih nešto bućne 

i malko ih poprska. Žaba zelenjača izviri zatim pri kraju druge obale i zanjiše svoj 

podbradak kao da se čudi društvu. 

- Tu izvire naš vodoskok! – zaključi Goga. 

- Znam. Žabe se u gradu boje tramvaja. 

I sestrice se slože, a potom još radosnije zabućkaju potočić nogama. 


vodoskok – mlaz vode koji prska uvis 

vrbik – mjesto obraslo vrbom 

bućne/bućnuti – pasti ili skočiti u vodu 

podbradak – dio tkiva pod donjom vilicom na licu 

Milan Taritaš 


Jesu li djevojčice 

otkrile gdje izvire 

potok 


• Što su Goga i Nina promatrale kada im je palo na pamet to pitanje 

• Kamo ih je sve vodio trag vode 

• Nakon što su prošle livadu, polje, gdje su ugledale potočić 

• Pronađi rečenice koje svjedoče o njihovoj sreći što su našle potok. 


Odakle dolazi čista voda 

Postoje ograničene zalihe 

čiste vode, a mi je počinjemo 

iskorištavati brže no što se 

ona možeobnoviti. Jednom 

kada voda postane zagađena, 

vrlo ju je teško očistiti. Više 

od polovice pitke vode dolazi 

iz podzemnih izvora. Bilo je 

potrebo tisuću godina da se 

ova voda akumulira, a mi je 

trošimo na neizmjerno brz 

način. Potoci, rijeke i jezera 

sadrže veliku količinu čiste, 

pitke vode. Ove se količine 

smanjuju jer se mnogo vode 

koristi za navodnjavanje i 

zalijevanje usjeva. Neke od 

zaliha bivaju nepovratno 

uništene zagađenjem 

otpadom, kemikalijama i 

otpadnim vodama iz industrije 

i naseljenih mjesta. 

Internetska stranica eko udruga 

113


Odaberi jednu od priča u kojima se bake brinu za kućne ljubimce. Možeš, naravno, pročitati obje. 

Pipo 

Pipo je mače. Maleni tigrasti 

mačić. Djeca su ga donijela u 

dvorište i ostavila. Igrala se njime, 

natezala ga i ostavila. Kad su ih 

mame pozvale na večeru, dječaci i 

djevojčice razbježali su se kućama. 

Pipo je ostao sam pored oleandra 

u dvorištu. Popeo se na oleandar. 

Učinio je to na svoju sreću jer ga je 

zapazila baka iz prizemlja. Naslonila 

se na prozor da pogleda je li vedro. 

- Vedro je – ustanovi baka. 

- Mijao – potvrdi Pipo. 

- Ima i zvijezda, mnogo zvijezda – 

obradova se baka, a onda primijeti 

dvije zvijezde različite od drugih. 

- To su moje oči – saopći Pipo, ali 

baka nije razumjela mačji jezik. 

Čula je neko nejasno mijaukanje, 

samo joj se činilo nevjerojatnim da mijauče slatki ružičasti oleandar. 

Ode baka po naočale da osmotri one dvije neobične zvijezde. Gleda, gleda i napokon ugleda 

mače. 

- Pa to je Pipo! – poviče baka. – Ostavila su te tvoja draga djeca. Poslije podne nisu dopustili 

ni da se primaknem k tebi. – Dođi – zovne ga ona, i Pipo se useli kod bake. 

Spavao je u staroj košarici za kruh, valjao se po starom otiraču za noge, jeo s bakom njene 

mliječne obroke. Baka je bila dobra. Pipo je bio dobar. 

Ulomak iz zbirke priča Konjić sa zlatnim sedlom Nade Iveljić 


oleandar – ukrasno bilje primorskoga podneblja 


Kako ti se svidio 

mačić Pipo 

114 


• Jesu li djeca dobro postupila ostavivši malenoga mačića samog 

• Na što su baki bile nalik Pipove oči 

• Po čemu možeš zaključiti da se Pipu svidio život kod bake

Mišić Janko 

Moja baka Margareta ima kućnoga ljubimca. A taj je 

zbilja poseban. Nije ni papigica, ni pas, ni mačka, a ni 

zlatna ribica. Ne zove se Piki, Riki, Kiki, Miki, već Janko. 

Neobično, zar ne! 

A Janko je kućni mišić, simpatični sivkasti glodavac koji 

je na prečac osvojio srce moje bake. Toliko je sićušan 

da bi bez problema stao u lončić iz kojega jutrom pijem 

kavu. Janko strašno voli sir, ali nije osobito izbirljiv. Jede 

sve što mu dođe pod oštre zubiće, pa i stari kruh ako 

treba. Baka ga je zavoljela jer živi posve sama. Tepa mu: 

Janko Popišanko, a on se na to ni najmanje ne ljuti. A 

zašto bi se i ljutio kad se uneredi gdje stigne Uostalom, 

zna on da je baka dobrodušna. Ne boji se on nje, nema 

za to razloga. Gdjekad baka sjedi u naslonjaču i plete 

džemper, a Janko gricka sir tik do njezinih nogu. A sir 

mu je na pod stavila baka kako bi joj mišić činio društvo. Kad pojede sir, podigne svoje sićušne tamne očice 

prema baki i oglasi se cijukanjem. Traži još sira. 

- Što je – pita ga baka. – Baš sam te razmazila! 

Tada se pridiže i s kuhinjskoga mu stola donosi i pruža još komadić sira. Baka živi u staroj i trošnoj kući na 

zagrebačkoj Trešnjevci. A svaka vam takva stara kuća ima pokojeg mišića ili nekoliko njih. Moja je mama, 

bakina kći, htjela da baka stanuje s nama u velikome stanu na Zelengaju. Ali, baka neće ni čuti za to. Voli 

ona tu kuću u kojoj je provela sretne dane djetinjstva u Gorjanskoj ulici. Njoj je najljepše tu gdje je provela 

mladost. U velikome se nepoznatom stanu ne bi snašla. I kako da napusti sve te drage susjede s kojima 

godinama prijateljuje! Neka, bolje je njoj ovako. Tu ima mir i osamu i svoje uspomene od kojih živi sretna i 

zadovoljna. Da doseli k nama, samo bi nam smetala, kaže. Mama se ne slaže s njom, ali bakina je riječ njoj 

svetinja. 

Gric, gric, gricka Janko svoj sir i ne brine brigu za hranu. Ta ima on baku Margaretu koja se savjesno brine 

o njemu, zar ne 


prečac – kraći put, prečica 

sićušne – sitne, majušne 

dobrodušne – dobronamjerne, dobroćudne 

Pronađi što više riječi koje u ovoj priči označavaju nešto umanjeno: 

mišić, lončić, očice, 

Želimir Hercigonja 


Je li ti se svidio neobičan kućni ljubimac 


• Što Janko posebno voli 

• Po čemu vidiš da baka voli svojega 

ljubimca 

• Bi li i ti htio/htjela imati kakva 

neobičnog kućnog ljubimca 


Pročitaj iz časopisa zanimljivosti o kućnim ljubimcima. 

Mačka i pas kod veterinara 

Pročitaj savjete iz časopisa za djecu kako se valja brinuti za oboljele kućne ljubimce pri posjetu 

veterinaru. 

PRIPREME ZA POSJET VETERINARU 

Prije odlaska veterinaru ne uznemiravaj svojega ljubimca. Mazi ga ili odvedi u kraću šetnju. Psa 

obvezno vodi na uzici. Ako to ne učiniš, može ti pobjeći neposredno tik prije ulaska u ambulantu. 

Mačku nosi u košarici, a ne na rukama jer bi te od straha mogla ogrepsti. 

MIJAU, VAU – STRAH NAS JE 

Od straha tvoj ljubimac postaje agresivan. Govori mu tiho, polagano i nemoj ga prekoravati. 

KAKO MAČKI ILI PSU DATI LIJEK 

Katkad se trebamo poslužiti lukavstvom. Tabletu umotaj u komadić mesa ili maslaca, a ako ni to 

ne uspije, zdrobi je i pomiješaj s vodom te ju svojem kućnom ljubimcu plastičnom štrcaljkom unesi 

izravno u usta. 

115


Pročitajmo izreku iz Biblije. Kako bi je pojasnio/pojasnila Priča će nam pojasniti njezino 

značenje. 

Graditelj 

“Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!” 

(Mt 25,40) 

Neki vrlo poznati graditelj dođe pred vrata raja. 

– Kamo bi ti – upita ga anđeo vratar. 

– Pa u raj – odgovori graditelj. 

– Dobro, ali vrata su zabrtvljena tezuljom. Za sve dobro što si učinio na Zemlji dobivaš po uteg. Što 

bolje djelo, to teži uteg. I kad ih stavim na tezulju, ako prevagnu, diže se onaj dio što brtvi vrata i ona 

se otvaraju. Tada možeš ući u raj. 

– Nema problema – nasmije se graditelj. – Imam dobrih djela koliko ti drago. 

–Dobro – otpovrne anđeo. – Reci! 

– Izgradio sam katedralu, najljepšu u mojoj zemlji – ponosno reče graditelj. 

Anđeo uze uteg i stavi ga na tezulju, ali ona se ni za dlaku ne pomače. 

– I dvije sam krasne kapelice izgradio – reče graditelj. 

Anđeo stavi još jedan uteg, ali ništa. Kao da je perce stavio. Graditelj problijedi i brzo nadoda: 

– Tri kuće i dva mosta, pet-šest cesta, četiri vjeronaučne dvorane i jednu crkvu. 

Anđeo nekoliko utega. Ali, tezulja ni makac. 

– Pomogao sam nekom susjedu u podizanju krova. 

Anđeo nabaci još jedan uteg i tezulja se prvi put pomakne. Ali, malo. Premalo. Vrata raja i dalje 

bijahu zabrtvljena. 

– Požuri – reče anđeo. – Evo već dolaze drugi koji bi u raj. Reci ako imaš još štogod. Ako pak ne, 

pusti njih da pokušaju ući. 

Graditelj se užasne. Niz lice i leđa cijedio mu se znoj. U mislima je grozničavo prebirao nije li negdje 

nešto zaboravio. I sjeti se jedne nevažne sitnice. Ali, možda je ipak dobro i to spomenuti. Ako ni 

zbog čega, a ono da dobije na vremenu. I vikne: 

– Neki je siromah bio gladan i ja mu dao svoj ručak. A njega je to tako dirnulo da mu je od ganuća 

suza kanula iz oka. 

Anđeo se maši u neku posudu te izvuče suzu i stavi je na tezulju. Istog trena tezulja uz tresak 

prevagne na suprotnu stranu i rajska se vrata širom otvoriše. Graditelj se toliko zbunio da se nije 

mogao maknuti. 

A s one strane praga stajao onaj siromah ogrnut skupocjenim plaštem. 

– Dobro došao, prijatelju! Silno sam čeznuo za našim susretom – rekao je i pružio raskriljene ruke 

prema graditelju. 

(Napisano prema kazivanju Anđe Tomić) 


Mt – Izvadak iz Evanđelja po Mateju 

Sonja Tomić 

uteg – predemet koji svojom određenom i poznatom težinom omogućuje mjerenje na vagi 

tezuljom/tezulja - vagom/vaga 

zabrtvljena/zabrtviti – zatvoriti/zatvorena 


Pojašnjava li priča 

izreku 

116 


• Tko je jednom došao pred vrata raja 

• Koja je dobra djela počeo nabrajati kako bi ga pustili u raj 

• Koje mu je dobro djelo otvorilo vrata raja 

• Zašto baš to djelo 

• Zašto je ta suza prolivena nad čovjekom koji je bio 

gladan imala toliku snagu 

Zbog iskrenosti, 

zbog količine 


Odaberi po tebi najvažniju 

rečenicu iz priče. Napiši je 

na plakatu ilustrirajući njezin 

sadržaj.


U jajetu se nalazi život, često se može čuti. Što to znači Otkrij kako život izlazi iz jajeta. 

Jaja 

JOJA (pjeva): 

Jaja služe 

za kuhanje 

za u tavu 

za na oko 

za kajganu 

za doručak 

pa za ručak 

i večeru 

za bjelance 

za žumance 

za kolače 

i gotovo. 

Ako jaja 

dugo leže 

u njima se 

nešto zbiva 

nešto živo 

iza ljuske 

se skriva 

nešto diše 

nešto kljuca 

nešto kuca 

nešto će 

... izići! 

A što to 

Zna se: pi-pi 

Pi-pilići! 

Zlatko Krilić 


kajganu/kajgana – vrsta jela od jaja 

žumance – dio jajeta žute boje 


Kada si slušao/slušala 

pjesmu, na što te 

podsjetio njezin ritam 


• Za što sve služe jaja 

• Što se događa kada jaja dugo leže 

• Koje se riječi ponavljaju u pjesmi 

• Koje riječi bude dojam radosnog 

iščekivanja da će se izleći pile 


Opiši piliće. 

117


Promatrajte ptice u letu. Što sve čine ptice u zraku 

Da sam ptica 

Da sam ptica, 

ko što nisam ptica, 

letio bih oko materina lica, 

zeleni bih vijenac ispod stropa spleo, 

na prozor bih žute ruže razapeo, 

poletio bih tada do daleka trešnjika, 

u njemu bih ubro trešnje dvije 

(najeo se prije) 

donio bih majci, 

da mi se nasmije. 

Drago Ivanišević 


trešnjika/trešnjik – voćnjak u kojemu rastu višnje 

Kako se zove voćnjak u kojemu rastu višnje, šljive, jabuke 


Bi li i ti volio/voljela biti ptica Zašto 


• Što bi dječak kao ptica rado činio 

• Čime bi razveselio majku 


Promotri slike koje 

prikazuju majku i dijete. 

Napiši nekoliko riječi 

koje ti prve padnu na 

pamet. Od njih sastavi 

rečenice. 

118


Svaki zavičaj krije mnoge ljepte. Zatvori oči i prisjeti se najljepšega dijela svojega zavičaja. U pjesmi 

Moj zavičaj otkrit ćemo čemu se sve prije mnogo godina divio pjesnik razmišljajući o hrvatskom 

zavičaju. 

Moj zavičaj 

Preko dola, preko gora, 

sve do sinjeg tamo mora 

proteže se krasan kraj, 

moj hrvatski zavičaj. 

U njemu je moje milje, 

moje milje i bosilje, 

divan vrt je, lug i gaj 


U njemu je sve mi blago, 

sve što mom je srcu 

drago, 

za mene je zemski raj 


Modro mu se nebo smije, 

sunašce ga žarko grije, 

zlatom zlati blag mu sjaj 


Ja ga zato žarko volim, 

te se za njeg Bogu molim: 

Blagoslovi, Bože, daj, 

moj hrvatski zavičaj! 

August Harambašić 


zemski - zemaljski 

lug, gaj – šumica, šumarak 

zavičaj – određeni kraj domovine 

milje – milina, ugoda 

bosilje – vrsta biljke/bosiljak 


Koji osjećaj prožima 

tvorca ovih stihova 


• Preko kakvih se sve krajolika proteže 

hrvatski zavičaj 

• Što se sve u njemu nalazi 

• Koji stihovi najljepše opisuju pjesnikovo 

oduševljenje svojim zavičajem 


Promotri naslovnicu stare 

pjesmarice s pjesmama o 

domovini. Pokušaj je opisati 

što više detalja. 

119


Bubamara 

Jedne noći 

bubamara 

jako tužna bila 

netko joj je sakrio 

točkice sa krila. 

Plakala je 

u samoći 

na mirisnom cvijetu 

Nitko od nje 

Nije bio 

tužniji na svijetu 

Ujutro je 

došlo sunce 

Presretna je bila 

Stavilo joj 

Ono opet 

Točkice na krila. 



• Zašto se bubamara 

rastužila u noći 

• Kako je izrazila svoju 

tugu 

• Kada se opet 

razveselila 

• Zašto 

120 


Pročitaj zanimljivosti o životu bubamare iz dječjih časopisa. 

Kako izgleda bubamara 

Ona je žuta, narančasta ili crvena s crnim točkama. Ima dva para krila: jedan je par čvrst i štiti 

drugi par nježnih prozirnih krila. 

Kako nastaju bubamare 

Nakon parenja polažu jaja iz kojih izađe ličinka koja je vrlo proždrljiva. Ličinka se pričvrsti, 

prestane jesti i zakukulji. Iz kukuljice kasnije izađe mala žuta bubamara bez točkica. Kasnije se 

pojave crvena boja i točkice. 

Čime se hrane bubamare 

Ličinke su proždrljive i hrane se ušima. I odrasle se bubamare hrane biljnim ušima (dnevno 

mogu pojesti 30 - 40 biljnih ušiju). 

Tko je bubamarin neprijatelj 

Ptice, ali samo neke. Ostalimaje bubamarina krv vrlo neugodnog mirisa i okusa. 

ZANIMLJIVOST 

Ljudi kažu da točkice označavaju koliko je stara bubamara, no to nije točno.


Osjećate li proljetnu radost Čemu se sve može radovati u proljeće 

Pročitajte u paru jedni drugima pjesmice. 

Cvit i dite 

Cvite! 

Ča od tebe 

još lipše 

miriše 

– Dite! 

Tonči Petrasov Marović 

Dijete se igra 

Uz more 

igra se dijete. 

Brodove od papira 

šalje u daleki svijet. 


dite – dijete 

ča – što 

lipše – ljepše 

Visoko na nebu galeb. 

U modrini cvijet. 

Tin Kolumbić 


Koja ti se pjesma 

više sviđa 

Zašto 


• U kojoj pjesmi se opisuje krajolik, a u kojoj miris 

• Koji je miris, po mišljenju pjesnika ljepši od 

mirisa cvijeta 


Zamisli da možeš poslati poruku čitavome 

svijetu: Što bi napisao/napisala 

121


Medo Winnie zvani Pooh 

Jednoga je dana izašao u šetnju i našao se tako na nekoj čistini usred šume; u sredini čistine bio je golem 

hrast, a s vrha stabla širilo se glasno brzikanje i zujanje. 

Medo Winnie zvani Pooh sjeo je u podnožje stabla, smjestio glavu među šape pa počeo razmišljati. 

Najprije je rekao sebi: 

– Ovo zujanje nešto znači. Ne može nešto ovako samo od sebe zujati i zujati, a da to nešto pritom i ne 

znači. Ako se čuje zujanje, to onda netko zuji, a jedini je razlog zujanju, koliko ja znam, ako se negdje u 

blizini nalaze pčele. 

Potom je utonuo u još jedno duboko razmišljanje pa rekao: 

– A pčele, koliko ja znam, postoje jedino zato da bi pravile med. 

Zatim je ustao pa rekao: 

– A one prave med jedino zato da bih se ja njime mogao sladiti. – I tako se počeo penjati na stablo. 

Penjao se 

i 

uspinjao 

i 

teško 

se pentrao, 

i 

dok 

se 

tako 

s mukom 

verao 

u 

sebi 

je 

pjesmicu 

spjevao. 

Pjesmicu ovu: 

Zar nije ovo istina čudesna 

Kako samo medo voli med! 

Bzz, bzz, družbo zujava, 

Zbog čega to medo med obožava 

Onda se popeo malo više... i još samo malo, malo više. Do tada je već smislio drugu pjesmicu. 

Baš neobično: 

zamislite da se pčele pretvore u rojeve medvjedića, 

Svoja bi gnijezda smještale ravno – u podnožje drveća. 

I kad bi tako bilo (da medvjedi mogu postati pčelice), 

122

Ne bi se uopće morali penjati uz tolike stepenice. 

Do tada ga je umor već potpuno shrvao pa je stoga zapjevao pjesmu tužbalicu. Već se gotovo primakao 

svome cilju, i samo je trebao stati na onu granu... 

Krrrc! 

– Oh, u pomoć – vikao je Pooh dok je padao na granu tri metra ispod sebe. 

– Da barem nisam... – govorio je dok je letio još šest metara niže na iduću granu. 

– Znate, htio sam – objašnjavao je dok se preokretao naglavce pa tresnuo na drugu granu deset metara 

niže – htio sam zapravo... 

– No, ovo je bilo uistinu... – priznao je dok je proklizavao kroz sljedećih šest grana. 

– Sve je to valjda zato – zaključio je dok se opraštao od posljednje grane, zavrtio se tri puta oko sebe i 

napokon dražesno sletio na grm borovice – sve je to zato što tako ludo volim med. Oh, u pomoć! 

Ispuzao je iz grma, povadio oštre iglice iz njuškice i ponovno se dao u razmišljanje. Prvi na koga je 

pomislio bio je Christopher Robin. 

A. A. Milne 


čistine – slobodan, oku otvoren prostor 

pentrao/pentrati – s mukom se penjati 

verao/verati se – penjati se hvatajući se rukama ili 

upirući nogama 


Jesu li ti simpatične nevolje na koje 

nailazi medo Winnie zvani Pooh 


• Je li medo prvo začuo ili ugledao pčele 

• Kako se zove njihovo glasanje 

• Što je medo zaključio - zašto jedino postoje pčele 

• Postoje li pčele doista zato da udovolje medvjediću 

• Na što te podsjećaju riječi koje izgovara dok se uspinje 

• O čemu mašta medvjedić da se ne bi morao visoko penjati 

• Koja mu se nezgoda na kraju dogodila 


Medo Winie zvani Pooh 

vrlo je popularan film. 

Razlikuje li se filmski lik 

od medvjedića kakvoga 

si zamišljao/zamišljala za 

vrijeme čitanja priče Ako 

da, po čemu 

123


Jeste li kada promatrali svoje mjesto ili neki njegov dio s obližnjega brda ili s visoke zgrade Upoznat 

ćemo se s opisom jednoga mjesta koje se nalazi uz more. 

Moj grad s dvadeset i prvog kata 

To je duga, duga obala. Na obali je šetalište i luka, park i 

tržnica. I mnogo, mnogo kuća. 

Postoji još nekoliko ulica kojima se grad penje u brda. 

I to je sve. 

Pitao sam jednom tatu: 

– Ti mnogo putuješ, putuješ po čitavom svijetu, pa mi kaži: 

jesu li svi gradovi uz more takvi 

– Kakvi 

– Duga, duga obala, a na obali i šetalište, i luka, park i 

tržnica. I još samo nekoliko ulica kojima grad kao da se 

penje u brda. I to je sve. 

– Uglavnom su takvi. 

– Zašto 

– Gradovi su kao ljudi. Vole sunce, more i duge, duge plaže. 

Kad sam kod kuće, često sam na prozoru. Kad sam na 

prozoru rijetko gledam grad. Gledam luku i more. I 

brodove... 

Stižu brodovi, a s njima jata galebova... 

Kad uplovi u luku veliki, veliki brod, a prati ga veliko jato 

nalik na golemi krilati oblak, ja znam: to dolazi brod na 

kojemu plovi i moj otac. 

– I ja znam: sad je na redu priča. 

Palma Katalinić 


Što te 

zadivljuje 

u tome 

pogledu 

124 


• Što sve dječak vidi s dvadeset i prvoga kata 

• Što dječak želi doznatio drugim gradovima koje je na putu 

upoznavao njegov otac S čime je u priči uspoređen grad 

• Zašto 

• S čime je uspoređeno jato ptica koje prati brod 

• Zašto dječak zna da dolazak broda na kojem plovi i njegov 

otac znači priču 

• Očekuješ li ti koga kada gledaš kroz prozor 


Ponedjeljkom na Hrvatskom radiju 

u 20 sati možeš poslušati emisiju za 

hrvatske pomorce koji plove dalekim 

morima. Poslušaj neki prilog o njihovu 

životu pa pričaj o onome što si čuo/ 

čula.


Djeca u našoj domovini žive u zavičajima koji se međusobno razlikuju po prirodnim obilježjima. Po 

kojim se prirodnim, vremenskim osobitostima ističe tvoj zavičaj Čut ćete pjesmu o djeci koja žive u 

vrlo raznolikim krajevima. 

Što rade djeca lučka 

– Što rade djeca lučka, 

kada se snijegom 

zabijeli Učka 

– Djeca iz luke 

trljaju ruke 

i snijeg mole 

da siđe dolje. 

– Što rade djeca lučka 

kada se burom 

ogrne Učka 

– Bura se ne šali, 

ljutito reže, 

pa djeca zato 

u kuću bježe. 


kada se kišom 

umije Učka 

– Isto što i vi 

i ništa više: 

pootvaraju 

branokiše. 


kada se suncem 

nasmije Učka 

– Tad djeca sretna 

trče po rivi 

i zovu i nas: 

„Dođite i vi!“ 

Šimo Ešić 


rivi/riva - popločana obala 


Sviđa li ti se život 

djece ispod Učke 


• Što rade djeca kada na Učki 

padne snijeg 

• A kada puše bura 

• A kada zasja sunce 

• Po čemu vidimo da djeca 

lučka prate što se zbiva na 

Učkoj 


PROGNOZA VREMENA ILI NEVREMENA našeg sina optičara Vedrana Oblaka zvanog Kapljica 

Situacija: 

Sveprisutna gomilanja dokaza protiv jeseni i dalje, ali i bliže, širit će se, tako da će se na kraju i 

proširiti uokolo , ali i okolo. 

Prognoza: 

Vrijeme će biti i dalje, ali i bliže. Na brdima hladnije i smjenjivat će se s gadnije. Na Jadranu valovito, 

ali i valovitije, ovisno o veličini i količini valova. Prema otvorenom moru (otvoreno od 8 – 20 sati) 

kretat će se niža temperatura, koja će se i na otvorenom prema noći snižavati, a ponegdje jako 

sniziti, ali se u tom istom vremenu cijene neće sniziti, osim u reklamama. 

Upozorenje: 

Nakon sunca dolazi kiša 

Zato nikada nemoj reći: 

‘Ko ju šiša!’ 

Aj bok, uvijek svoja Tonkica Palonkica frrr 

Iz radijske emisije 

Tonkica, Palonkica 

frrr! Mladena 

Kušeca 

125


Zatvori oči. Prisjeti se nečega što te naglo uplašilo. Napiši na komadić papira. 

Halugica 

Mjesec je plovio po nebu, velik, okrugao. Najednom poče da tamni. Crni su oblaci jurili sa sjevera, gutali 

zvijezde i širili se iznad šume. Mjesec potamni, potone u tmušu. 

Puhnu vjetar, od koga se prenu, uznemiri i zašumori cijela šuma, i glasno otegnuto tuljenje začu se negdje 

daleko. 

– Vukovi! – reče Jablanko. 

– Zar oni što kolju djecu 

Dječak ustane i povede je u šumu. Promatrao je stabla, dok se ne zaustavi pred jednim. Uspe se gore i 

vješto pomogne i Halugici. U gustoj krošnji Jablanko nađe granje, sred kojega se stisnuše jedno uz drugo 

kao u gnijezdu. 

Vjetar jače puhnu; lupnu o krošnje i otkine svu silu lišća, prosu ga na zemlju, zavitla ga u zrak, odnese ga 

daleko. 

Puče munja, i vjetar zaurla niz lugove svoju divlju jesenju pjesmu. Šuma se drmala, bibala i propinjala. Na 

mahove čulo se daleko tuljenje. Zagrmi u oblaku grmljavinom velikom, i zatutnji po gajevima kao da je 

zarikala stogrla jeka u dubokim guštarama. Kiša složi; pljusak nagne, težak, snažan, i sve u njemu kao da 

netko zviždi i huče, urla i stenje. 

U krošnji stabla stislo se ovo dvoje djece kao dvije golišave ptice u zapuštenu gnijezdu i sluša glas kasne 

jeseni. 

– Zima mi je – veli djevojčica, dršćući od studeni i straha. On je stiska na prsa, grije joj rukom bose 

nožice: 

– Samo se ne plaši, ti Halugice mala! 

Ulomak iz priče Halugica Vladimira Nazora 

126


tmušu (tmuša) - tama 

guštarama (guštara) – gusto grmlje 

bibala (bibati) - gibala 


Kakav je ugođaj 

pročitanoga dijela priče: 

napet - 

radostan 

smiren 


• Pročitaj opis neba u 1. ulomku. 

• Kako se nebo mijenjalo 

• Koji je zvuk djecu uplašio 

• Zašto je dječak poveo djevojčicu 

na drvo 

• Koja je nova opasnost zaprijetila 

• Koje rečenice opisuju zvukove šume za 

vrijeme oluje 

• Što je od ovoga točno: 

jak vjetar 

grmljavina 

povjetarac 

pljusak 

• Koje riječi opisuju dječakovu brigu o 

djevojčici Halugici 

• Bi li i ti mogao/mogla tako postupiti 

• Jablanko je bio: 

snalažljiv, 

bojažljiv, 

tugaljiv 


Tko se bolje snalazi u šumi 

Halugica je djevojčica s 

mora. 

U kojem se okružju ti 

osjećaš najbolje 

127

Udžbenik (pdf format) - Medioteka

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?