Postupci izvoÄenja konstrukcija - GF:UNMO:BA

Postupci izvođenja 

konstrukcija 

Predavanje, 18.12.2012. 

Pripremili: 

Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović 

Asis. Marko Ćećez

SADRŽAJ 

• Načini i faze betoniranja 

• Prekidi betoniranja 

• Specijalni postupci betoniranja 

⇒ Tehnologija livenja 

⇒ Podvodno betoniranje 

⇒ Prepakt beton 

⇒ Torkretiranje – mlazni beton 

⇒ Vakuumiranje 

⇒ Centrifugiranje 

i ⇒ Presovanje 

⇒ Vibrovaljanje bo aja je 

⇒ Ekstrudiranje

Načini i faze betoniranja 

• Postupci betoniranja ovise o tipu konstrukcije 

• Ukoliko je moguće beton ugrađivati bez prekida 

• Za veće betonske elemente betoniranje u više 

faza – prekidi u betoniranju 

• U slabo armirane temelje ugrađuje se beton 

slijeganja 1-3 cm, a u jako armirane 3-6 cm 

1-oplata stope; 2-oplata dijela temelja 

iznad stope; 3-horizontalno ukrućenje; 

4-radna platforma; 5-kibla; 6-prijenosni 

lijevak; 7-lijevak-vođica; 8-pervibrator; 

9-fleksibilno crijevo


• Za temelje do 3 m betoniranje odozgo 

• Za konstrukcije veće od 3m betoniranje u 

fazama 

• Obavezna primjena lijevka i betoniranje u 

slojevima 20-40 cm 

• Za slijeganje 4-6 cm obavezni prekidi 

betoniranja (1-2 h)


• Zidovi većih debljina (>35 cm) izvode se 

betonom sa slijeganjem 4-6 cm 

• Tanji zidovi i jako armirani zidovi 6-10 cm 

• Tanki zidovi (


• Kontinualno betoniranje zidova izvodi se:

Načini i faze betoniranja


• Betoniranje zidova: 

Nepovezani slojevi 

betona


• Betoniranje stubova (do 80x80 cm) izvodi se 

betonom slijeganja 6-8 cm, a za veće dimenzije 

4-6 cm 

• Stubovi h



• Vrlo visoki stubovi i stubovi sa gustom 

armaturom betoniraju se pomoću otvora u 

oplati - “džepova”


• Grede se u pravilu betoniraju odjednom 

• Ako to nije moguće preporučuje se prekid u 

srednjoj trećini raspona uz izradu “čepa”


• Ako se betonira sistem skundarnih greda, 

glavnih greda i ploče, odjednom se betoniraju 

ako je visina grede


• Beton razastirati u susret betoniranju 

• Ako se radi o dvostruko armiranim pločama 

betoniranje izvesti sa prenosnih panela



• Pri izvođenju lukova koristiti mješavine sa 

slijeganjem j 1-3 cm 

• Dvozglobne i trozglobne lukove betonirati sa 

obe strane istovremeno ka tjemenu


• Kod lukova L>20 m, betoniranje izvršiti u 

lamelama, l sa čepovima i od d080120 0,80-1,20 m. 

• Čepove betonirati 6-8 dana kasnije, sa betonom 

krute konzistencije (slijeganje 0-1 cm) 

• Duboke lukove betonirati u zatvorenoj oplati, 

beton se lijeva kroz specijalne otvore


• Cilindrične ljuske betoniraju se u lamelama 5- 

10 m 

• Za L


• Manje sferne ljuske izvode se neprekidnim 

betoniranjem, a veće u lamelama sa 

dvostranom oplatom


• Podloge od betona, podovi, platforme izvode se betonom 

krute konzistencije (0-2 cm) 

• Podloge i podovi dijele se u trake 3-4 m 

• Betonira se na preskok, formiranjem radnih spojnica 

• Betoniranje se nastavlja poslije 2-3 dana 

• Moguće i betoniranje “šahovskim poljima” sa prividnim 

spojnicama


• Ako je debljina ploče velika (>50 cm) 

betoniranje se izvodi ostavljajući “čepove” 

širine do 1,5 m

Prekidi betoniranja 

• Iako se preporučuje neprekidno betoniranje, 

prekidi su ipak neminovni 

i 

• Do prekida dolazi uslijed tehnoloških zahtjeva, 

smanjenja skupljanja betona – planirani prekidi 

• Kvarovi na opremi za ugrađivanje – 

nepredviđeni prekidi 

• Radne spojnice su osjetljiva mjesta na 

konstrukciji, u pogledu čvrstoće i 

vodonepropusnosti 

• Problem predstavljaju spojnice koje se 

betoniraju sa prekidom dužim od 6-8 sati


• Na pojedinim mjestima treba uzeti u obzir 

pojavu “sjedanja” betona, pa se na tim 

mjestima predviđaju radne spojnice 

• Na ovim mjestima predviđa se prekid u 

betoniranju do 2 sata


• Ako se radi o gredama većih visina, na spoju 

sa pločom predvidjeti spojnicu 

• Ukoliko dolazi do prekida betoniranja po 

dužini nosača on se u pravilu radi na 

mjestima najmanjih statičkih uticaja 

(momenata) i upravno na pravac glavnih 

napona


• Kod konstrukcija bazena često se spojnice rade 

sa zaptivnim i trakama (od bakarnog lima ili 

gume) za obezbjeđivanje 

vodonepropusnosti 

• Formiranje spojnica izvodi se na 

različite načine, sa često povećanim 

ispustom radi boljeg povezivanja 

1 – daska; 

2 – pregrada u oplati; 

3 – zaptivna traka

Specijalni postupci betoniranja 

• Tehnologija livenja 

• Podvodno betoniranje 

• Prepakt beton 

• Torkretiranje – mlazni beton 

• Vakuumiranje 

• Centrifugiranje 

• Presovanje 

• Vibrovaljanje 

• Ekstrudiranje

Tehnologija livenja 

• Tehnologija zahtjeva veliku pokretljivost svježeg 

betona, odnosno korištenje betona tečne 

konzistencije, ovaj uslov je u prošlosti bilo 

moguće ostvariti samo upotrebom većih količina 

vode 

• Pojava plastifikatora i superplastifikatora uslovila 

je bitne promene u koncepciji livenih betona, 

tako da je danas moguće dobiti livene betone 

marki MB 40 i više 

• Liveni betoni treba da imaju mjeru slijeganja 

preko 16 cm, pri čemu beton slobodno teče 

isključivo pod uticajem gravitacije. Iz ovih 

razloga za livene betone se često kaže da su 

“samougradivi“

Podvodno betoniranje 

• Primjenjuje se pri izvođenju podvodnih 

dijelova tunela, mostovskih stubova, donjih 

ploča temelja i td. 

• Koriste se mješavine tečne konzistencije, sa 

slijeganjem 16-20 cm 

• Prečnik cijevi do 300 mm, iz sekcija dužine 

0,50 do 1 m, koja mora da bude zaronjena u 

mješavinu min 1,0 m; na početku betoniranja 

cijev je na cca 20 cm od dna 

• Cijevi su na svojim donjim krajevima 

snabdjevene poklopcima (klapnama)

Podvodno betoniranje 

1-zagat 

2-radna platforma 

3-cijev za betoniranje 

4-prijemni lijevak 

5-cijev za dovod betona 

6-kran 

7-ugrađeni beton 

D = 31,5 mm, 

m c ≥ 300 kg/m³

Prepakt beton 

• Kod konstrukcija manjih dimenzija, a sa 

gušćom armaturom, samo frakcija 30/40 

mm+cementni malter, kod masivnih ili slabo 

armiranih dvije frakcije: 30/40 mm i 180/400 

mm + cementni malter 

• Cementni malter: pijesak 0/1 mm i cement, u 

odnosu cement: pijesak=1:1 do 1:2 

• Za visine H do 1,2 m – malter se naliva 

gravitaciono, za veće visine injektiranje 

• Za b>1 m, injektiranje kroz čelične cijevi, za 

b

Prepakt beton 

• Prednosti: smanjuje se količina materijala 

koju treba miješati, i nema spojnica, malo 

skupljanje 

• Mane: teška kontrola ispunjenosti prostora 

između zrna i potreba oplate visokog kvaliteta

Torkretiranje – mlazni beton 

• Dva postupka ugradnje mlaznog betona 

⇒ Suhi postupak 

⇒ Mokri postupak


• Suhi postupak 

⇒ Do uređaja za nabacivanje vodi se suha mješavina – 

agregat i cement, pri betoniranju dozira se voda 

⇒ D=8 mm, m v /m c =0,32-0,37; 37; C:A=1:3 do 1:4,5; Brzina 

nabacivanja: do 100 m/s 

⇒ Odskok (najveći na početku): naniže– 5-15%, na 

vertikalne i kose površine – 15-20%, naviše – 20-50%. 

Torkretni top udaljiti 70-100 cm od zida (oplate) 

⇒ Optimalna debljina sloja u jednom nabacivanju 

(nanošenju): 25-30 mm


• Mokri postupak 

⇒ Sve komponente miješaju se istovremeno 

⇒ D=20-25 mm; Količina cementa: manja nego kod 

suhog postupka. 

⇒ Brzina nabacivanja na zid (oplatu): cca 120 m/s 

⇒ Rastojanje j torkretnog topa od zida (oplate): 1-1,2 m 

⇒ Debljina slojeva u jednom nanošenju: 50-70 mm 

⇒ Često se koristi dodatak vlakana 

1-miješalica; 2-pumpa za beton; 

3-pumpa za torkretiranje; 

ti 4-mlaznica; 5-betonirana površina

Torkretiranje – mlazni beton

Vakuumiranje 

• Iz betonske mešavine, spravljene sa većom 

količinom vode vakuum postupkom izvlači se 

“višak” vode. 

• Snižavanje vodocementnog faktora za 0,05-05 

0,10! 

• Efikasnost postupka samo pri debljinama 

elementa do 30 cm! 

• Vakuumirani beton ima smanjeno skupljanje! pj j

Vakuumiranje

Vakuumiranje 

• S obzirom da se prije samog vakuumiranja 

betonski elementi izlažu vibriranju, opisana 

tehnologija često se naziva i vibrovakuumiranje. 

1-element koji se vakumira 

2-vibrostol 

3-vakuum-panel 

4-kolektor 

5-cijev za vakuumiranje 

6-posuda za skupljanje vode 

7-glavna cijev za izvlačenje 

vode 

8-vakuum pumpa

Vakuumiranje 

• Efektivnost izrade ravnih elemenata od vrlo 

plastičnih ih mješavina značajnoč se povećava ć 

kombinovanjem vibracija, presovanja i 

vakuumiranja -vibrovakuumpresovanje 

• Ovakvim postupkom, čvrstoća betona može 

se povećati ć za 10-20% 

1 – komora pod pritiskom 

2 – uvođenje vazduha pod pritiskom 

3 – metalni poklopac 

4 – površina preko koje se vrši presovanje 

5 – betonska mješavina 

6 – vibrostol 

7 – vakuum-pumpa 

8 – mjesto “isisavanja” 

9 – vibrator

Centrifugiranje 

• Broj obrtaja kalupa za centrifugiranje: 400-900 o/min. 

• Raspoređivanje betona: do 8 min; kompaktiranje: 12min. 

• Cio proces traje 25-50 min. 

• Beton sa slijeganjem j 4-6 cm 

• D=15-20 mm (16 mm); oslobađa se 20-30% vode! 

• Prednost: vrlo visoke čvrstoće, odmah po centrifugiranju 

element se može osloboditi kalupa! 

• Mana postupka: velika potrošnja cementa: 400-450 kg/m 3 !

Centrifugiranje 

• Uslov da pri okretanju ne dođe do propadanja onog dijela mase 

betona koji se nalazi u zoni gornjeg dijela cijevi glasi: 

2 

mr ⋅ ⋅ω ≥ gm ⋅ 

• Uzimajući u obzir eventualno vibriranje kalupa pri obrtanju 

ugaona brzina treba da bude oko dva puta veća, pa gornji uslov 

dobija oblik: 

2 

r⋅ω ≥ 4g 

• U praksi ovaj broj obrtaja najčešće varira između 60 o/min i 150 

o/min 

• Za kompaktiranje svežeg betona potrebna je znatno veća brzina 

obrtanja. 

• Ova brzina se dobija na bazi uslova da se rotacijom ostvari 

određeni đ pritisak na betonsku masu, tj. da se ostvari efekat 

presovanja između 0,07 i 0,14 MPa, pa se na bazi ovog uslova 

dolazi do relacije: 

n 

= 32809 

p ⋅r 

2 

max 3 3 

r2 − r1 

gdje je: p usvojeni pritisak (u MPa), ar 1 ir 2 

unutrašnji i spoljni poluprečnik elementa 

koji se betonira

Presovanje 

• Presovanjem (pritisci 5-15 MPa) se, uz male 

količine cementa (100-150150 kg/m 3 ) mogu 

dobiti vrlo visoke čvrstoće – za elemente 

manjih debljina 

• Obično presovanje–za niske, filtraciono 

presovanje – i za više v/c faktore (pritisci 2,5- 

3,0 MPa)

Presovanje 

• Postupak presovanja često se kombinuje sa vibriranjem betonske 

mase – vibriranje pod opterećenjem 

• Mana postupka je nepovoljno opterećenje vibrostola 

• Ovaj nedostatak eliminiše se primjenom vibriranja pod pneumatskim 

opterećenjem 

ć • Najrasprostranjeni postupak je primjenom vibroštampa – organ za 

istovremeno vibriranje i presovanje

Vibrovaljanje 

• Postupak kontinualnog ugrađivanja betona na 

pokretnoj traci 

• Kod fabričke proizvodnje ravnih i sitnorebrastih 

ploča, kao i zidnih panela, prema šematskim 

prikazima 

• Osim na ovaj način, koji se isključivo primenjuje u 

uslovima prefabrikacije, pri izvođenju teških 

kolovoznih konstrukcija, masivnih ploča, betonskih 

brana i sl., valjanje betona može da se izvede i 

upotrebom uobičajenih valjaka za zemljane radove – 

tzv. “Uvaljani betoni” 

.

Vibrovaljanje 

• Osnovne prednosti uvaljanih betona su: 

⇒ Velika brzina kojom se oni ugrađuju i 

⇒ Mala potrošnja cementa – manje od 100 kg/m 3 

• Koristi se agregat do 75 mm (pri primjeni krupnijeg, zrna 

“beže” iz mase svežeg betona). 

• Odnos krupnog prema sitnom agregatu treba da bude 

≈ 2:1 

• U sitnom agregatu treba da bude min. 40% zrna < 0,6 

mm 

• Konzistencija ij treba da je kruta, sa slijeganjem j ∆h ~ 0. 

• Beton mora da bude dovoljno suh da drži valjak kojim se 

zbija, a sa druge strane da bude dovoljno “vlažan” da 

cementna pasta pri razastiranju i zbijanju prodre 

dovoljno duboko u prostore između zrna agregata.

Vibrovaljanje 

• U mešavini se često primenjuju i razni pucolanski 

dodaci, naročito EF pepeo 

• Razastire se u slojevima 20-70 cm, svaki sloj zbija 

se sa sa najmanje 3 prelaza valjka: prva 2 sloja bez, 

atreći sloj sa vibriranjem 

• Ugrađenom sloju treba obezbjediti visoku vlagu, ali 

ne razlivanjem vode po površini (mogućnost 

ispiranja veziva) 

• Posle 5 – 10 dana njege, površinu sloja očistiti od 

očvrsle cementne paste, vazduhom pod pritiskom i 

intenzivno nakvasiti površinu “starog” betona 

• Posle ovoga nanosi se sloj cementnog maltera 

debljine 2 – 3 cm i nastavlja sa betoniranjem 

slijedećeg ć sloja

Vibrovaljanje

Ekstrudiranje 

• Primjenom Ekstrudera betonski elementi se formiraju putem simultanog 

djelovanja j ekstruzije (istiskivanja), presovanja i vibriranja svježeg 

betona 

• Element se formira u zatvorenom prostoru, koji obrazuju čeoni i bočni 

zidovi komore, smješteni ispod prijemnog bunkera, kao i već završeni 

dio elementa 

• Pužna presa, koja ima sa jedne strane funkciju transportera betonske 

mase, a sa druge strane uređaj za zbijanje, omogućava proizvodnju 

olakšanih betonskih ploča, č čija je dužina jednaka dužni staze kretanja 

ekstrudera, širina 1–1,5 m, a debljina 20–40 cm. 

• Sa količinom cementa 400- 420 kg/m 3 i v/c faktorom 0,35-0,40, dobijaju 

se čvrstoće i do 60 MPa. 

1 – samohodni ram; 2 – vibrator 

pužne prese; 3 – transmisija pužne 

prese; 4 – prijemni bunker za beton; 

5 – površinski vibrator; 6 – pužna 

presa

Ekstrudiranje 

Ploče širine 1,2 do 2,4 m, 

dužine do 20 m; debljine 

ploče 15 – 40 cm; dužina 

pogona 200 m

Slijedeće predavanje: 

SPECIJALNE VRSTE BETONA, 

BETONIRANJE U EKSTREMNIM 

USLOVIMA I KONTROLA 

KVALITETE BETONA

Postupci izvoÄenja konstrukcija - GF:UNMO:BA

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Postupci izvoÄenja konstrukcija - GF:UNMO:BA