FARMACEUTSKI TEHNIÄAR - HDFT

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE 

FARMACEUTSKI 

TEHNIČAR 

Ožujak 2011 

1

Nakladnik 

Predsjednik HDFT-a 

Glavna i odgovorna urednica 

Uređivački odbor 

HRVATSKO DRUŠTVO 

FARMACEUTSKIH TEHNIČARA 

Zagreb, Capraška 1 

e. pošta: tajnik@hdft.hr 

Mat. br. 3253414 

Marija Žužak 

Jastrebarsko, Petrovina 1d, 

e. pošta: 

predsjednik@hdft.hr 

099/2285905 

Sanja Schiller 

Zagreb, Jakova Gotovca 14 

e. pošta: urednistvo@hdft.hr 

091/7207 993 

Vesna Anić 

Ivanka Bogdan 

Marina Cundeković 

Miroslav Čizmić 

Martina Gal 

Svjetlana Jakovac 

Josip Varga 

Nada Vraneković 

Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1 

Žiroračun 2360000-1101240952 

s naznakom za “Tehničar” 

e. pošta: urednistvo@hdft.hr 

Lektor 

Tehnička urednica 

Tisak 

Mira Jelić, prof. 

Gordana Vinter 

Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb 

Trg m. Tita 14 

Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka 

Bočica od aragonita, Kraljevo Selo (Duga Resa), 1.-4. st. 

slika s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva” 

1997., prof. dr. Vladimira Grdinića 

2

Priroda nam je svima dala jezik 

i dva uha, da bi nas opomenula 

da manje govorima a viπe sluπamo. 

Latinska uzreËica 

3

4 

Sretan Uskrs 

želi Vam 

uredništvo Ëasopisa 

Farmaceutski tehniËar

UVODNIK 

Poštovane kolegice i kolege! 

Godinu smo počeli radno. Održani su brojni stručni sastanci - ne samo u 

središnjici podružnica nego i drugim gradovima, kako bismo omogućili edukaciju 

što većem broju farmaceutskih tehničara. Molimo kolegice i kolege da svoje dolaske 

na predavanja potvrde telefonom, kad je to naznačeno na pozivu. Za tvrtku koja drži 

predavanje - to je važan podatak. 

Održana je VIII. sjednica Središnjeg odbora HDFT-a u Tuheljskim Toplicama, 

25. i 26. veljače 2011. Izvještaj sa sjednice objavljujemo u rubrici “Iz rada društva”. 

Nastavljamo s člancima - komunikacija s pacijentima u ljekarni. Moderan način 

života, stres, užurbanost, nedostatak vremena, velik broj obveza na poslu i privatno 

- preopterećenost i misli su nam na novim zadacima, te katkad površno čujemo pacijenta. 

Od iznimne je važnosti znati saslušati pacijente, pokazati svoje razumijevanje 

i brigu za njihove probleme. Time dobivamo njihovo povjerenje i lakše im možemo 

pomoći. 

Krajem prošle godine donesen je novi Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih 

radnika te ga donosimo u ovom broju. Izostavili smo dijelove članka 12. i 

13. koji se odnose na druge profi le zdravstvenih radnika, a ostavili smo dio koji se 

odnosi na farmaceutske tehničare. 

Svi zdravstveni radnici srednje i više spreme imaju svoje strukovne komore, osim 

farmaceutskih tehničara. Kada se prihvati Zakon o ljekarništvu koji je u proceduri 

(čekamo ga već dvije godine), farmaceutski tehničari će unutar Ljekarničke komore 

imati formiran svoj razred te će tada biti reguliran status farmaceutskih tehničara. 

Za naš časopis i suradnju s društvom zainteresirana je studentska služba s privatnog 

Zdravstvenog fakulteta Travnik, gdje se školuju i farmaceuti po Bolonjskom 

programu 3+2. Žele primati naš časopis za svoju biblioteku, surađivati sa stručnim 

člancima i postati članovi društva. Farmaceutskim tehničarima u BiH jedina opcija 

doškolavanja u struci je kao i u Hrvatskoj – farmaceutski fakultet. 

vaše uredništvo 

5

AZITROMICIN – SUMAMED ® 

U LIJEENJU SPOLNO 

PRENOSIVIH INFEKCIJA 

V. Škerk* 

Dvadeset godina je prošlo od prve registracije tada novog orginalnog hrvatskog 

antimikrobnog lijeka azitromicina. Nakon niza godina istraživanja, otkriven je i proizveden 

u hrvatskoj tvornici lijekova PLIVA, te je u Hrvatskoj prisutan pod zaštienim 

imenom - Sumamed ® . Ispitivan je u nizu kontroliranih klinikih studija, primalo 

ga je više milijuna bolesnika, pokazao se djelotvornim prema brojnim uzronicima 

razliitih klinikih sindroma, razmatrane su i uklonjene predrasude i dvojbe o njegovoj 

primjeni. Klinikom primjenom Sumameda ® postignut je u svjetskim razmjerima 

bitan napredak u lijeenju spolno prenosivih infekcija SPI. Sumamed ® se dobro 

apsorbira nakon oralne primjene i brzo distribuira u tijelu, postižui visoke koncentracije 

u tkivima. Kao slaba baza lako prolazi kroz staninu membranu, nakuplja 

se intracelularno, uglavnom u lizosomima. U visokim koncentracijama nalazi se u 

upalno promijenjenom tkivu i zbog toga što ga fagociti, polimorfonuklearni leukociti 

i makrofazi prenose na mjesto infekcije i tamo otpuštaju. Tkivne su koncentracije 

znatno više od serumskih i ostaju visoke pet do sedam dana nakon posljednje doze, 

iz ega proistjee produženi antimikrobni uinak unato tome što se uzima kratko. 

MIC90 Sumamed ® za C. trachomatis je 0,12-0,25 mg/L, a za U.urealyticum je 0,5 

mg/L. Znatna je klinika prednost Sumameda ® jednokratno doziranje u lijeenju 

akutnih nekompliciranih uretritisa i cervicitisa. Tkivne koncentracije u prostati i 

uterusu ostaju visoke i do deset dana nakon uzimanja lijeka i višestruko premašuju 

minimalne inhibitorne koncentracije za C. trachomatis. 

Sumamed ® zadovoljava kriterije propisane od Svjetske zdravstvene organizacije 

(WHO) za izbor lijeka u lijeenju SPI uzrokovanih osjetljivim uzronicima (tablica 

1). 

Tablica 1 Kriteriji za izbor lijeka u lijeenju spolno prenosivih infekcija 

1. visoka djelotvornost (najmanje 95% mikrobiološke uinkovitosti) 

2. niska cijena 

3. prihvatljiva toksinost i podnošljivost 

4. mala mogunost poticanja razvoja rezistencije uzronika na antimikrobna sredstva 

5. jednokratna primjena 

6. peroralna primjena 

7. mogunost primjene kod trudnica 

* 

prof. dr. Višnja Škerk, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljevi” Zagreb 

7

Uinkovit je kod simptomatskog i asimptomatskog tijeka infekcije, njegova 

primjena minimalno utjee na nain života bolesnika, postoji mala mogunost 

sluajnog propuštanja uzimanja lijeka, aktivan je na više razliitih uzronika SPI. 

Protuupalno djelovanje Sumameda ® utjee na više inamatornih procesa kao 

što je migracija neutrola, oksidativno raspadanje fagocita, kao i na produkciju proinamatornih 

citokina, a dokazano je njegovo djelovanje i na bakterijski biolm. 

NEGONOKOKNI URETRITIS I MUKOPURULENTNI CERVICITIS 

Naješe su klinike manifestacije SPI Chlamydiom trachomatis. Asimptomatska 

klamidijska infekcija esta je kod oba spola i sree se kod 70 % inciranih 

žena i 50 % muškaraca. Asimptomatski incirane osobe glavni su izvor infekcije u 

populaciji. 

Akutni uretritis oituje se polakizurijom, dizurijom, ejakulatornim tegobama i 

uretrorejom mukopurulentnog ili purulentnog iscjetka. C. trachomatis uzrokuje 

15-55 % negonokoknih uretritisa (NGU). Uzronici NGU nadalje su Ureaplasma 

urealyticum, Mycoplasma genitalium, Trichomonas vaginalis, herpes simplex 

virusi, adenovirusi, a rjee i enterobakterije. Za lijeenje akutnog NGU preporuuje 

se azitromicin 1,0 g p.o. jednokratno ili doksiciklin 2x100 mg p.o. tijekom 7 dana ili 

ooksacin 2x300 mg p.o. tijekom 7 dana. 

Komplikacije NGU kod muškaraca su epididimitis, prostatitis i Reiterov sindrom. 

Oko 50 % muškaraca s kroninim nebakterijskim prostatitisom i sindromom 

kronine boli u zdjelici bez dokazane infekcije imaju upalu uretre bez identikacije 

infektivnog uzronika. Tada uz metronidazol (1x2,0 g p.o. jednokratno) ili tinidazol 

(1x 2,0 g p.o. jednokratno) treba primijeniti azitromicin (1x1,0 g p.o. tjedno, tijekom 

3 tjedna - ukupno 3,0 g). 

BAKTERIJSKI PROSTATITIS 

Ispitivanjem 304 izolata C. trachomatis iz uretre i eksprimata prostate dokazano 

je da su azitromicin i ooksacin najdjelotvorniji lijekovi za infekciju uzrokovanu 

C. trachomatis, a da je ciprooksacin slabo djelotvoran. 

U lijeenju kronine klamidijske infekcije prostate usporeivali smo djelotvornost 

pulsne primjene Sumameda ® primijenjenog u tjednoj dozi 1,0 ili 1,5 g tijekom 3 

i 4 tjedna u usporedbi s doksiciklinom i ciprooksacinom primijenjenim u standardnim 

dozama za kronini prostatitis kroz identino vremensko razdoblje. Takoer 

smo usporedno ispitivali djelotvornost pulsne terapije Sumameda ® primijenjenog u 

dozi 1,5 g tjedno tijekom 3 ili 4 tjedna, dakle djelotvornost ukupne doze Sumameda ® 

od 4,5 i 6,0 g. Kada je Sumamed ® primijenjen u ukupnoj dozi od 4,5 g odnosno 6,0 g, 

bolesnici su ga primali kao trodnevnu terapiju 1x500 mg tjedno tijekom 3, odnosno 

4 tjedna. 

8

Kada je Sumamed ® primijenjen u ukupnoj dozi od 4,0 g, bolesnici su ga primali 

kao jednokratnu jednodnevnu terapiju 1x1,0 g tjedno tijekom 4 tjedna. Usporedbom 

klinike (72 %, 70 % i 72 %) i bakteriološke (79 %, 80 % i 81 %) djelotvornosti svih 

ukupnih doza (4,0; 4,5; i 6,0) Sumameda ® , pokazalo se da je u lijeenju kronine 

infekcije prostate uzrokovane C. trachomatis, jednako uinkovita bila primjena 4,0; 

4,5 i 6,0 g Sumameda ® . U lijeenju bolesnika s kroninom infekcijom prostate uzrokovane 

U. urealyticum usporedno smo ispitivali djelotvornost 4,5 g azitromicina 

primijenjenog u trodnevnoj dozi 1x500 mg tjedno tijekom 3 tjedna i doksiciklina 

primijenjenog u dozi 2x100 mg u istom vremenskom razdoblju. Klinika (69 %, 

68 %) i bakteriološka (78 %, 74 %) djelotvornost u obje grupe bolesnika nisu se 

statistiki razlikovale. 

Naše preporuke za lijeenje prostatitisa uzrokovanog C. trachomatis i U. urealyticum 

prikazane su na tablici 2. 

Tablica 2 Preporuke za primjenu Sumameda ® u lijeenju prostatitisa uzrokovanog 

C. trachomatis i U. urealyticum 

Indikacija 

Prostatitis 

akutni 

kronini 

asimptomatski 

Sumamed ® doza i duljina lijeenja 

1x500 mg - 3 dana u tjednu/ 3 tjedna 

(ukupno 4,5 g) 

ili 

1x1,0 g tjedno / 4 tjedna (ukupno 4,0 g) 

I drugi autori istiu da je za lijeenje klamidijskog prostatitisa potrebna 

najniža doza Sumameda ® 3,0 g, a da je optimalna doza 6,0 g. 

Prostatitis je spolno prenosiva bolest s obzirom da ga mogu uzrokovati razliiti 

spolno prenosivi mikroorganizmi. Sumamed ® je lijek prvog izbora u lijeenju prostatitisa 

uzrokovanog spolno prenosivim bakterijama C. trachomatis i U. urealyticum. 

Preporuuje se ukupno 4,0 do 4,5 g Sumameda ® primijenjenog interminentno 

tijekom 3-4 tjedna. 

Respektirajui djelovanje azitromicina na bakterijski biolm i njegovo protuupalno 

djelovanje talijanski lijenici istiu djelotvornost azitromicina kao dijela 

6-tjedne kombinirane terapije (ciprooksacin i azitromicin) kroninog bakterijskog 

prostatitisa (8, 20). 

MUKOPURULENTNI CERVICITIS 

Mukopurulentni cervicitis (MPC) koji kod naješe uzrokuje C. trachomatis 

predstavlja ekvivalent NGU muškarca. 

Širenje SPI-a iz endocerviksa u gornji dio spolnog sustava žene može dovesti do 

zdjeline upalne bolesti i do njezinih posljedica na plodnost, primjerice – prouzroiti 

ektopine trudnoe i infertilitet. 

9

Za lijeenje infekcije C. trachomatis u trudnoi preporuuje se azitromicin 1,0 

g p.o. jednokratno, eritromicin baza ili amoksicilin. 

Uzorci za dokaz urogenitalne klamidijske infekcije su u žene obrisak endocerviksa 

ili uretre ili urin, a u muškaraca obrisak uretre ili urin. Kod sumnje na rektalnu 

infekciju uzima se obrisak rektuma. Metode dokaza C. trachomatis su kultura, direktna 

imunouorescencija, enzimatski imunotest, hibridizacija nukleinskih kiselina 

i test amplikacije nukleinskih kiselina. Osobe koje se lijee od klamidijske infekcije 

i njihovi seksualni partneri koji se moraju istodobno lijeiti, moraju se suzdržati 

od spolnih odnosa do kraja terapije ako su lijeeni 7 dana, odnosno 7 dana nakon što 

su popili jednokratno 1,0 g p.o. azitromicina. 

ZDJELINA UPALNA BOLEST 

Kliniki je sindrom povezan s uzlaznim širenjem mikroorganizama iz rodnice. 

Širokog je spektra klinikih manifestacija od supklinikog endometritisa do piosalpinksa 

i tuboovarijskog apscesa. Infekcija je naješe polimikrobna. 

C. trachomatis ima važnu ulogu u etiologiji i najvažniji je uzrok spreivog infertiliteta. 

Azitromicin se primjenjuje u kombiniranoj antimikrobnoj terapiji u ukupnoj 

dozi 3,0 g p.o. ili 500 mg i.v. tijekom 1-2 dana, zatim se nastavlja 1x250 mg p.o. 

do ukupno 7 dana lijeenja. 

DRUGE SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 

Azitromicin se preporuuje i u lijeenju klasinih spolno prenosivih bolesti: 

za šankroid 1,0 g p.o. jednokratno, za donovanozu 1x1,0 g p.o. tjedno tijekom 3 

i više tjedana, za limfogranuloma venereum 1x1,0 g p.o. tjedno tijekom 3 tjedna. 

Rani silis trudnica može se lijeiti 10 dana u dnevnoj dozi 1x500 mg p.o. Nekomplicirana 

gonokokna infekcija cerviksa, uretre ili rektuma, uspješno se lijei s 2,0 g 

azitromicina jednokratno. 

ZAKLJUAK 

Azitromicin je uinkovit na naješe uzronike urogenitalnih i spolno prenosivih 

infekcija, ciljano djeluje na mjestu infekcije, siguran je za primjenu, jednostavan 

za uzimanje, pa je s obzirom na niz godina klinikog iskustva i na stotine provedenih 

klinikih studija lijek koji opravdano zaslužuje povjerenje lijenika i bolesnika. 

10

LITERATURA 

1. Franceti I. Azitromicin – 10 godina od prve registracije – ponos i predrasude. 

Pharmaca 1999;37:149-58. 

2. Sumamed ® . Monograja. PLIVA d.d., Zagreb. 

3. World Health Organization. Guidelines for the management of sexually transmitted 

infection. Geneva:WHO;2003. 

4. Centers for Diseases Control and Prevention. Sexally transmitted diseases treatment 

guidelines. MMWR 2006:55 (RR-11). 

5. Sexually transmitted diseases treatment guidelines. Clin Infect Dis. 2007;44/ 

Suppl 3:73-129. 

6. Spolno prenosive bolesti – izabrana poglavlja. Medicus. 2003;12:155-256. 

7. Urogenitalne infekcije – izabrana poglavlja. Medicus. 2006;15:207-344. 

8. Smelov V, Perekalina T, Gorelov A, Smelova N, Artemenko N, Norman L. In vitro 

activity of uoroquinolones, azithromycin and doxycycline against chlamydia 

trachomatis cultured from men with chronic lower urinary tract symptoms. Eur 

Urol 2004;46(5):647-50. 

9. Škerk V, Krhen I, Lisi M, i sur. Comparative randomized pilot study of azithromycin 

and doxycycline efcacy in the treatment of prostate infection caused 

by Chlamydia trachomatis. Int J Antimicrob Agents 2004;24:188-91. 

10. Škerk V, Schönwald S, Krhen I, i sur. Comparative analysis of azithromycin 

and ciprooxacin in the treatment of chronic prostatitis caused by Chlamydia 

trachomatis. Int J Antimicrob Agents 2003;21:457-62. 

11. Škerk V, Krhen I, Lisi M, i sur. Azithromycin: 4.5- or 6.0-gram dose in the 

treatment of patients with chronic prostatitis caused by Chlamydia trachomatis- 

-a randomized study. J Chemother 2004;16:408-10. 

12. Škerk V, Marekovi I, Markovinovi L, i sur. Comparative randomized pilot 

study of azithromycin and doxycycline efcacy and tolerability in the treatment 

of prostate infection cuased by Ureaplasma urealyticum. Chemotherapy 

2005;52:9-11. 

13. Škerk V, Krhen I, Franceti I, i sur. New View on Treatment of Sexually Transmitted 

Diseases with Azithromycin. Medicus 2004;13:247-53. 

14. Ivanov DD, Osipenko ED, Ivanova TP. Doses of sumamed in the treatment of 

genitourinary infections. Klinieskaja antibiotikoterapija 2003;24(4):1-3. 

15. Gorpinchenko II, Boyko NI. STDs (sexually transmitted diseases) and TORCH 

infections. Complicated genitourinary chlamydiosis. 2002:79-82. 

11

CANESTEN – SAMODIJAGNOZA 

I SAMOLIJEENJE VAGINALNIH 

GLJIVINIH INFEKCIJA 

R. Dmitrovi* 

MEHANIZAM I SPEKTAR DJELOVANJA 

Prva aktivna tvar razvijena za lijeenje gljivinih infekcija je nistatin, polieni 

antibiotik izoliran poetkom pedesetih godina pr.st. 1 . Dvadeset godina kasnije, 

klotrimazol, aktivni sastojak u Canestenu ® , razvijen je u Bayeru, kao prva potpuno 

nova vrsta tvari - derivat azola 2 . Ostale antimikotske tvari razvijene su u godinama 

nakon toga. Derivati azola i polieni postali su naješe upotrebljavana sredstva za 

ginekološke aplikacije 4 . Derivati azola od tada su u velikoj mjeri zamijenjeni poliene 

u lijeenju gljivinih vulvovaginalnih infekcija zahvaljujui njihovoj vrhunskoj 

uinkovitost i kraem razdoblju lijeenja. 

Osnovni mehanizam djelovanja klotrimazola je inhibicija enzimske konverzije 

lanosterola u ergosterol 3 . To dovodi do akumulacije prekursora sinteze, što rezultira 

promjenom stanine propusnosti i u konanici do citolize. Klotrimazol je takoer 

povoljniji u usporedbi s drugim antifungalnim tvarima zbog dodatnih naela djelovanja. 

Klotrimazol je najuinkovitija tvar za smanjivanje rizika od zaraze domaina 

tkiva stanicama kvasca: ak i minimalna koncentracija 0,00038 mg/ml inhibira formiranje 

kvaševih klica 6 . Prijanjanje Candide albicans na vaginalne epitelne stanice 

se takoer inhibira uz pomo niske inhibitorne koncentracije manje od 0,01 mcg/ml 3 . 

Takoer postoje dokazi da klotrimazol aktivira imunološki odgovor domaina, primjerice 

stimulacijom mijeloperoksidaze u bijelim krvnim stanicama 1 . 

Osim djelovanja na patogene gljivice, ukljuujui kvasce, plijesni i dermatote, 

spektar djelovanja klotrimazola takoer obuhvaa i neke vrste bakterija koje mogu 

igrati ulogu u nastajanju vaginalnih infekcija 3 . To ukljuuje: 

• Gram-pozitivne koke, kao što su vrste Streptococcus i Staphylococcus 

• Gram-negativne bakterije, kao što su Proteus, Klebsiella, Echerichia coli i 

Pseudomonas 

• Anaerobne bakterije, kao što su Prevotella vrste i Gardnerella vaginalis 

Klotrimazol je takoer djelotvoran i protiv Trichomonas vaginalis u visokim 

koncentracijama. 

* 

dr. sc. Romana Dmitrovi, dr. me., Poliklinika iVf za ginekologiju, porodništvo i reprodukcijsku 

medicinu - Zagreb, Bayer HealthCare, Zagreb 

13

GLJIVINA INFEKCIJA 

Gljivice ne dobivamo, gljivice jednostavno imamo. Svatko od nas. Iako smo 

posve zdravi i nemamo nikakve tegobe, gljivice su uvijek u našem tijelu: u ustima, 

probavnome sustavu i rodnici. Kisela okolina u rodnici, koju uspostavljaju i zadržavaju 

prirodne bakterije, onemoguuje razvoj gljivica. Ako se prirodna ravnoteža izmeu 

razliitih gljivica i bakterija poremeti, gljivice se nekontrolirano razmnožavaju. Nastupa 

infekcija sa svim prateim pojavama. 

Kod veine žena najoitiji znak gljivine infekcije je neugodan svrbež koji se 

pojavljuje na ulazu u rodnicu i na vanjskom spolovilu. Iscjedak je najlakše prepoznati 

po njegovu izgledu. Naješe je bijel i slii usirenome mlijeku. Istodobno je gotovo 

bez mirisa i blago podsjea na svježi kvasac. Budui da su se gljivice privrstile na 

ulaz rodnice i vanjsko spolovilo, to podruje može biti crveno i oteeno. eškanje se 

ne preporuuje jer to samo potie svrbež i crvenilo. Tri dana nakon poetka infekcije 

tegobe su najjae. Budui da svaka žena reagira drukije, tok infekcije ne mora biti 

isti kod svih žena. 

Ginekološke gljivine infekcije obino se ne prenose spolnim odnosima i nisu 

spolno prenosiva bolest. U pojedinim je sluajevima mogua ponovna infekcija preko 

partnera. Tijekom lijeenja, spolne odnose openito ne treba izbjegavati, ali se svakako 

preporuuje upotreba kondoma. 

OBLICI CANESTENA 

Canesten je za vaginalnu aplikaciju dostupan u razliitim dozama i oblicima za 

individualno i ciljano lijeenje, u skladu sa statusom infekcije i potrebama pacijenta: 

JEDNODNEVNA TERAPIJA 

• Canesten vaginalna tableta 500 mg 

• Canesten 1 Combi (1 vaginaleta od 500 mg + Canesten krema) 

Prednost jednodnevne doze Canestena je jednostavnost uporabe i stoga se 

izbjegavaju problemi suradljivosti u lijeenju. Meutim, pacijenti bi trebali biti svjesni 

da simptomi mogu trajati 2-3 dana nakon primjene. S obzirom na to da se terapija 

svodi na jednu dozu, bitno je da se doza ispravno upotrijebi. 

TRODNEVNA TERAPIJA 

• Canesten vaginalne tablete 200 mg 

• Canesten vaginalna krema 

• Canesten 3 Combi (3 vaginalete od 200 mg + Canesten krema) 

14

Prednost primjene ove doze terapije je da pacijent aktivno sudjeluje u lijeenju 

tijekom vremena u kojem se simptomi postupno smanjuju. U idealnom sluaju, kraj 

terapije e se poklopiti s nestankom svih simptoma. 

Za razliku od generikih lijekova koji sadrže klotrimazol, Canesten vaginalne 

tablete sadrže i mlijenu kiselinu. Osim što smanjuje vaginalni pH, dodatak te 

supstancije poveava topljivost klotrimazola, što dovodi do povišene koncentracije 

aktivne tvari u vaginalnom sekretu, a time i poboljšane uinkovitosti 3 . 

Dvadesetetiri sata nakon vaginalne aplikacije postiže se koncentracija viša od 

150.000 mcg/ml, a zatim se postupno spušta do 72 sata nakon primjene, kada je razina 

oko 13.000 mcg/ml, te se još uvijek može mjeriti u vaginalnom sekretu 5 . U skladu 

s tim, jedna upotreba supstancije omoguuje održavanje razine aktivnosti fungicida 

u rodnici najmanje 4-5 dana 1 . Unato visokim intravaginalnim koncentracijama, 

koncentracija od 0,01 mcg/ml u serumu nije premašena 3 . 

Izbor odgovarajueg oblika nanošenja omoguuje individualno i ciljano lije enje 

pogodno za stanja na mjestu infekcije i tijek same upale, a zadovoljava i zahtjeve 

pacijenta. 

SAMODIJAGNOZA I SAMOLIJEENJE 

Bitno je naglasiti da samodijagnoza i samolijeenje u kombinaciji s konzultacijom 

specijalista predstavljaju sveobuhvatan koncept lijeenja. Poetnu dijagnozu 

vaginalne gljivine infekcije, naravno, uvijek treba donijeti lijenik. Veina pacijenata 

koji se prvo okreu samolijeenju, kada se simptomi vaginalne mikoze ponove, 

naješe ubrzo nakon toga konzultiraju svog lijenika ope prakse ili ginekologa 

za rutinsku provjeru. Lijenik ope prakse ili ginekolog tada ima priliku za potvrdu 

dijagnoze i uspjeha ili neuspjeha lijeenja koje je poeo sam pacijent. 

Za bolesnike s uestalim gljivinim infekcijama, samolijeenje ima prednost 

jer se terapijom uklanjaju akutni simptomi bez odgaanja. 

Da bi bile pogodne za samolijeenje, aktivne tvari moraju ispuniti tri specina 

kriterija: 

• da se koriste za poremeaje s karakteristinim simptomima pogodnim za samodijagnozu 

• da imaju dobru podnošljivost 

• da nema rizika za zdravlje u sluaju pogrešne dijagnoze ili primjene 

Ovisno o pacijentovoj subjektivnoj percepciji, vaginalne gljivine infekcije 

su prvenstveno povezane s odreenim simptomima, što olakšava samodijagnozu u 

sluaju reinfekcije. Ti simptomi ukljuuju svrbež, iscjedak i peckanje. Nadalje, u 

veini sluajeva jaina prisutnih simptoma tijekom povratka je ista kao i za vrijeme 

poetne infekcije 7 . 

Openito, samolijeenje treba izbjegavati u sljedeim sluajevima: 

• prva manifestacija vaginalne mikoze 

• djevojke i adolescenti u dobi mlaoj od 18 

15

• tijekom trudnoe i dojenja 

• pacijenti s više od etiri infekcije u roku od jedne godine 

• ako pacijent nije siguran u simptome 

Dobra podnošljivost klotrimazola, aktivnog sastojka u Canestenu, potvrena 

je u brojnim klinikim ispitivanjima te je u skladu s tim zadovoljen savršen uvjet 

za samolijeenje. ak ako pacijent sluajno napravi pogrešnu dijagnozu, ne postoji 

opasnost da e se dogoditi zlo. Meutim, ako se simptomi ne povuku u roku od 4 

dana nakon poetka terapije, pacijent svakako treba konzultirati lijenika te potvrditi 

ispravnost dijagnoze. 

REFERENCE 

1. Ernest JM (1992). Topical Antifungal Agents. Antibiotic Use in Obstetrics and 

Gynaecology 19 (3): 587-607 

2. Mendling (1990). Gibt es neue Therapiemöglichkeiten bei Vaginalkandidosen? 

In: Bolte A, Eibach Hw (editors). Genitale Infektionen. Darmstadt: Steinkopff 

3. Mendling (1995). Vaginose, Vaginitis und Zervizitis. Berlin, Heidelberg: Springer 

4. Peterson EE (1997). Infektionen in Gynäkologie und Geburtshilfe. Stuttgart: 

Thieme 

5. Ritter W (1985). Pharmacokinetic fundamentals of vaginal treatment with clotrimazole. 

American Journal of Obstetrics and Gynaecology 152: 945-947 

6. Schaude M, Ackerbauer H, Mieth H (1987). Inhibitory effect of antifungal agents 

on germ tube formation in Candida albicans. Mykosen 30 (6): 281-287 

7. WBA-Institut (1992). Vaginalmykose-Grundlagenstudie. Hamburg 

16

PROPOLIS – MEDICINA ZA PČELE 

I ZA ČOVJEKA 

Petra Galović* 

Jelena Škala** 

Ivan Bračić*** 

OPĆENITO O PROPOLISU 

Izvorno - propolis je smjesa biološki aktivnih tvari biljnog podrijetla koju pčele 

sakupljaju s kore i pupoljaka drveća, farmakološki oplemenjuju i koriste protiv bakterija 

i virusa koji napadaju, prvenstveno, leglo pčela. 

U naravi biljke luče propolis kako bi se obranile od mikroorganizama koji napadaju 

koru i pupoljke. 

Pčele sekretom svojih mandibularnih žlijezda vrše enzimsku modifikaciju 

skupljenog propolisa. Rezultat enzimske modifikacije je hidroliza flavonoida 

koja za posljedicu ima stvaranje sastava propolisa s pojačanim farmakološkim 

djelovanjem. 

Za pčelinju zajednicu propolis ima značajno mjesto: 

- dezinfekcija (mumifikacija uljeza u košnici i zaštita legla od bakterija i virusa) 

- gradbeni materijal (pomiješan s voskom služi za zatvaranje pukotina na košnici, 

formiranje bioloških razmaka, međusobno učvršćivanje pojedinih dijelova 

košnice itd.). 

SKUPLJANJE I TEHNOLOŠKA OBRADA PROPOLISA 

Za proizvodnju pripravaka propolisa i pripravaka s propolisom, dodataka 

prehrani, kozmetike i sl., namijenjenih za poboljšanje zdravlja čovjeka potreban 

je kvalitetan niz tehnoloških postupaka, i na kraju, vrlo važno - sustav kontrole 

kvalitete finalnih proizvoda. 

Propolis se prikuplja struganjem i otresanjem određenih dijelova košnica. Smjesa 

- smola koju tim postupcima dobijemo sadrži propolis s primjesama voska i brojnim 

nečistoćama, češće je udio samog propolisa u toj smjesi manji od 50% (slika 1). 

* 

Dipl. ing. tehnologije Petra Galović, PIP 

** 

Dipl. ing. prehrambene tehnologije Jelena Škala, PIP 

*** 

Ivan Bračić, PIP 

17

Takav propolis, iz primarne proizvodnje, nazivamo nativni ili izvorni propolis. 

Mehaničkim čišćenjem i/ili vodenim postupkom iz nativnog propolisa uklanjamo 

mehaničke nečistoće: komadiće drva, kartona, metalne dijelove, mrtve pčele, ose i dr. 

Tako dobiveni propolis nazivamo selektivno pročišćeni propolis (slika 1). U 

njemu je još uvijek veliki udio voska, često i više od 30%. 

Nativni i selektivno pročišćeni propolis nije primjenjiv za finalni proizvod 

(slika 1). U nativnom ima nečistoća i previše voska, a u selektivno pročišćenom 

propolisu ima previše voska koji se konzumiranjem hvata na resice crijeva i 

blokira njihovu važnu resorpcijsku ulogu. 

Ekstrakcijom propolisa u etilnom alkoholu, u posve prirodanom postupku, 

uklanjamo vosak iz propolisa. Isparavanjem alkohola dobiva se suhi ekstrakt propolisa 

koji treba standardizirati u sastavu za ciljani učinak za poboljšanje zdravlja čovjeka 

(slika 1). 

Slika 1. Obrada i primjena propolisa 

Suhi ekstrakt propolisa koristi se kao samostalna komponenta ili u kombinaciji s 

drugim supstancama, za proizvodnju pripravaka različitih farmaceutskih oblika, kao 

što su: kapsule, pastile, kreme, masti, tinkture i vodene otopine, te sirupi. Zdravstveni 

učinak mednih i biljnih sirupa (slika 2) pokušava se povećati dodatkom alkoholnog 

ekstrakta propolisa, neuspješno. 

Alkoholni ekstrakt propolisa ne može se ugraditi u sirupe, ne može se homogenizirati, 

emulgira, raslojava se, hvata se za stjenke posude (slika 3). 

Rijetki su proizvođači uspjeli, samo tehnološkim razvojem vodene otopine 

propolisa, proizvesti medno-propolisni sirup. Nažalost, ima i onih koji krivo 

deklariraju. 

18

Slika 2. medni sirup 

Slika 3. medni sirup sa dodanim alk. 

ekstraktom propolisa 

PROPOLIS JE PROMJENJIVA SASTAVA, PO SASTAVNICAMA 

I POSEBNO PO KOLIČINI SASTAVNICA 

Sastav propolisa varira. Brojni čimbenici - kao što su različitost flore, kemijski 

sastav humusne kiseline tla, meteorološki uvjeti u godini, način skupljanja i drugi 

- mogu utjecati na sastav, time potencijalno i na terapijski učinak propolisa i pripravaka 

s propolisom. Pronađeno je i identificirano više od 200 sastavnica propolisa. 

Prema dostupnim podacima brojnih autora komponente propolisa se mogu svrstati u: 

- biljne smole i balzame: vosak, esencijalna ulja, pelud, strane primjese 

- anorganske tvari: kalcij, magnezij, kalij, natrij, željezo, cink, bakar, mangan 

- organske tvari: flavonoidi, polifenoli, fenoli, terpeni, aminokiseline, polisaharidi, 

minerali, vitamini A, B, C i E, aldehidi, kumarini itd. 

Farmakološki najvažniji sastojci propolisa su flavonoidi te različiti fenoli, a udio 

im je 35-55%. Flavonoidi predstavljaju veliku skupinu sekundarnih metabolita koji 

su prisutni u biljkama, a odgovorni su za obojenost biljaka i obranu od nametnika. 

Biološka aktivnost propolisa ovisi o količini flavonoida. 

Od flavonoida u propolisu nalazimo: galangin, kvercetin, naringenin, kofeinsku 

kiselinu, krizin, pinocenbrin, apigenin. Značenje koncentracije pojedinačnih flavonoida 

treba istražiti i vrednovati, uvažavajući spoznaju o sinergističkom djelovanju 

ukupnih flavonoida. 

Količina flavonoida korelira s protumikrobnim djelovanjem propolisa, stoga 

je za procjenu njegove kavkoće definirati količinu flavonoidnih spojeva i provesti 

standardizaciju njegova sastava. 

19

BIOLOŠKI UČINCI PROPOLISA 

Čovjek od davnih vremena propolis koristi u različite svrhe, najčešće medicinske, 

zbog njegova širokog spektra djelovanja. 

Potvrđeno je da propolis posjeduje protubakterijske, protuvirusne, 

protugljivične, protuupalne, protuoksidativne, anestetičke, protutumorske i 

imunostimulatorne učinke. 

PROTUMIKROBNA AKTIVNOST 

Propolis inhibira rast gram pozitivnih bakterija, a na gram negativne ima slabiji 

učinak. 

Kosalec i sur. opisali su protubakterijsko djelovanje propolisa s područja Hrvatske 

protiv Bacillus subtilis sp. Dokazano je da propolis značajno inhibira rast bakterijske 

vrste Bacillus subtilis sp., te da se protumikrobna aktivnost propolisa zasniva na sinergizmu 

ukupnih flavonoidnih sastavnica. 

Rezultati radova brojnih autora dokazuju protumikrobnu aktivnost protiv Staphylococcus 

aureus , Escherichia coli, Enterococus sp. i Helycobacter pilori . 

Opisano je i protuvirusno djelovanje pojedinih sastojaka propolisa na herpes 

simplex, virus tip 1 (HSV-1) i na virus influence (Amoros te al 1992.). Istraživanje je 

pokazalo da najveću protuvirusnu aktivnost imaju galangin i kamferol, te je dokazan 

sinergistički učinak flavonoida što objašnjava veću protuvirusnu aktivnost propolisa 

od njegovih pojedinih sastojaka. 

Ekstrakti propolisa pokazali su izvrsne rezultate u in vitro testovima protiv kvasaca 

(Trichosporon sp., C. parapsilosis, C. tropicalis, C. albicans) identificiranih kao 

uzročnika onihomikoza (Oliviera et al. 2006). Čak i u vrlo malim koncentracijama 

propolis je potpuno inhibirao rast spomenutih kvasaca. Ti rezultati pojačavaju značenje 

i potencijal ekstrakta propolisa kao tretmana za onihomikoze. 

Osim što ima protubakterijski, protuvirusni i protugljivični učinak, propolis djeluje 

sinergistički s nekim antibioticima i pojačava bakteriostatski učinak antibiotika 

i do 100 puta. 

PROTUOKSIDATIVNI UČINAK 

Jedna od najizraženijih karakteristika flavonoida je visok protuoksidacijski 

potencijal, zbog kojeg im se pripisuje sposobnost prevencije različitih kroničnih 

bolesti uzrokovanih oksidativnim stresom. Tu svakako treba spomenuti osteoporozu, 

diabetes, tumore, kardiovaskularne i neurodegenerativne bolesti i bolesti respiratornog 

trakta. 

Zahvaljujući flavonoidima, propolis značajno podiže protuoksidacijski potencijal 

u jetri, plućima, mozgu i drugim organima, te ima protektivni učinak na njih. 

20

IMUNOSTIMULACIJSKI UČINAK 

O imunostimulatornom učinku propolisa malo se znalo do 1990., ali posljednje 

vrijeme objavljeni su zanimljivi rezultati, koji imaju važan doprinos u tom području 

istraživanja. Različiti autori ukazuju da propolis modulira nespecifičnu imunost 

putem aktivacije makrofaga, odnosno stimulira proizvodnju citokina kao što su 

IL1 i TNF. Ovi podaci ukazuju da propolis ima važnu ulogu u aktivaciji imunosnog 

sustava čovjeka. 

PROTUTUMORSKI UČINAK 

Oršolić i sur. su dokazali utjecaj polifenolnih komponenta i samog propolisa 

na rast i metastatski potencijal karcinoma. Autori pretpostavljaju da propolis ima 

protutumorsko djelovanje zbog imunomodulacijskih svojstava, citotoksičnosti prema 

stanicama tumora i sposobnosti indukcije apoptoze i nekroze stanica. Rezultati ovog 

rada predstavljaju i određeni poticaj za dalja istraživanja združenog učinka propolisa 

i njegovih sastavnica s različitim citostaticima u cilju proučavanja njihove imunomodulacijske, 

protutumorske i zaštitne učinkovitosti kod zračenja. 

STANDARDIZACIJA PROPOLISA NA UKUPNE FLAVONOIDE 

Standardizacija sastava propolisa se, načelno, može i treba provesti na sve sastavnice 

koje utječu na poboljšanje zdravlja čovjeka, a posebno za one učinke koji se 

navode u primjeni pripravka. Najširi učinak propolisa, kako je već spomenuto, odvija 

se kroz biološku ulogu ukupnih flavonoida. Navodimo primjer istraživačko-razvojnog 

projekta Farmakol, gdje je proizvođač u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim 

fakultetom proveo vrednovanje, kvantifikaciju i standardizaciju skupine ukupnih 

flavonoida u propolisu. Po rezultatima projekta komercijalizirana je i grupa proizvoda 

robne marke Farmakol, naziva se po projektu. 

U proizvodnji treba poštovati propisane tehnološke postupke, proizvodnju u 

većim šaržama (cca 100kg), šaržu strukturirati s propolisom iz različitog područja 

Hrvatske da se dobije ujednačen sastav i na kraju suhi ekstrakt propolisa standardizirati 

na ukupne flavonoide. 

Ovakav suhi ekstrakt omogućava deklariranje ukupnih flavonoida u alkoholnoj 

i vodenoj otopini propolisa i pripravcima s propolisom. 

I NA SAMOM KRAJU 

Uvođenje sustava kontrole kvalitete i za ovu grupu proizvoda je nužno. Previše 

je „neadekvatnih“ proizvoda i na policama ljekarni. Uvođenjem sustava kontrole 

21

kvalitete pripravci na bazi propolisa istinski će služiti, na duže vrijeme, čovjeku za 

poboljšanje zdravlja. 

Proizvođače koji odbacuju standardizaciju s objašnjenjem, da u propolisu 

treba zadržati sve sastavnice, koje utječu na poboljšanje zdravlja čovjeka, zbog 

sinergije, treba podučiti da se standardizacija provodi na ciljane sastavnice, u 

skladu s namjenom proizvoda, a ostale nisu izuzete iz propolisa, ostaju u njemu, 

sinergija je još izraženija. 

Deklariranje propolisa po nazivima „Nativni“, „Selektivno pročišćeni“, 

„Prirodni“ i sl. predstavlja obmanu korisnika, nadamo se ne zadugo. 

LITERATURA: 

1) Dio rezultata projekta Farmakol, farmakologija u apiterapiji, PIP d.o.o. u suradnji 

sa Farmaceutsko-Biokemijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (2010.) 

2) Amoros M. et al, Synergistic effect of flavones and flavonols against herpes 

simplex virus type 1 in cell culture. Comparison with the antiviral activity of 

propolis. J. Nat. Prod. 55 (1992) 1732-1740 

3) Bankova V., Recent trends and important developments in propolis research. 

Evidence Based Complementary and Alternative Medicine 2,29-32 

4) Bankova V., Chemical diversity of propolis and the problem of standardization, 

Journal of Ethnopharmacology 100 (2005) 114–117 

5) Dimov V. et al., Immunomodulatory action of propolis. Influence on antiinfectious 

protection and macrophage function, Apologie, 22 (1991),155-62. 

6) Kosalec et. al. Quantitative analysis of the flavonoids in raw propolis from northern 

Croatia, Acta Pharm. 54 (2004) 65-72 

7) Oliveira AC et al. Antifungal activity of propolis extract against yasts isolated 

from Onychomycosis lesions, Mem. Inst. Oswaldo Cruz 101 (2006) 

8) Orsi RO et al., Immunomodulatory actionof propolis on macrophage activation, 

J.Venom. Anim Toxins 6 (2000) 

9) Oršolić N. et al, Scientific base for using propolis and its polyphenolic/flavonoid 

compounds as an adjunct to radiation therapy, Ethnopharmacology- Rewiev 

Book (2008) 251-310 

10) Orsolic N., Direct and indirect mechanism(s) of antitumour activity of propolis 

and its polyphenolic compounds, Planta Med. 72 (2006) 20-7 

11) Sawaya ACHF et al. Analysis of the composition of Brazilian propolis extract 

chromatography and evaluation of their in vitro activity against Gram-positive 

bacteria, Braz. J. Microbiol 35 (2004) 104-109 

22

A. Ramić* 

SLUŠANJE = KOMUNIKATIVNOST 

UVOD 

U prošlom broju časopisa Farmaceutski tehničar mogli ste pročitati koje vrste 

pitanja možemo postavljati pacijentima kako bismo vodili razgovor s njima u smjeru 

savjetodavnog razgovora. 

Za uspješnu komunikaciju s pacijentom, osim primjene tehnike postavljanja 

pitanja, jednako je važna vještina slušanja pacijenta s kojim razgovaramo. 

U ovom članku objasnit ćemo: 

- koje vještine čine “dobrog komunikatora” 

- kakve vrste slušanja postoje 

- koje tehnike slušanja možemo primjenjivati u radu s pacijentima. 

KOMUNIKATIVNOST I SLUŠANJE 

U praksi često doživljavamo da neke osobe vole za sebe navesti da su komunikativne. 

Ponekad se događa da i drugi ljudi te osobe doživljavaju komunikativnima. 

Međutim, najčešće je riječ o osobama koje ustvari vole pričati. Neke osobe to rade 

i na dobar način, ali često je riječ o izraženoj ekstrovertiranosti ili jednostavnije - 

pričljivosti. 

Iskustvo pokazuje da su te osobe uglavnom nevješti slušači koji, uživajući u 

svojem izlaganju, ustvari vrlo loše komuniciraju. Zato što ne slušaju sugovornika. 

SLUŠANJE JE KLJUČNA KOMUNIKACIJSKA VJEŠTINA 

“Priroda nam je svima dala jedan jezik i dva uha, da bi nas opomenula da manje 

govorimo a više da slušamo.” Latinska uzrečica (Epictetus) 

JESTE LI DOBAR SLUŠAČ? 

Kako procjenjujete vlastitu vještinu slušanja? Riješite sljedeći upitnik da biste 

to doznali. 

* 

Alan Ramić, mr. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje 

23

1 Provodite li više vremena govoreći pacijentu nego slušajući 

pacijenta? 

2 Imate li u glavi već odgovor pacijentu, prije nego što je on završio 

svoj dio govora? 

3 Brzate li da pacijentu što prije date savjet koji mu je potreban? 

DA NE 

4 Izgubite li se ponekad u vlastitim mislima dok razgovarate s 

pacijentom? 

5 Uskačete li pacijentima ponekad u riječ i dovršavate njihove 

rečenice? 

6 Postavljate li toliko pitanja pacijentu da on nema vremena 

razmisliti prije no što odgovori na vaša pitanja? 

7 Procjenjujete li odgovor pacijenta prije nego što je pacijent dovršio 

svoj dio govora? 

8 Odgovarate li na pitanje pacijenta - pitanjem? 

9 Prekidate li često pacijenta u njegovom govoru? 

10 Brzate li da pacijentu pružite savjet prije nego što ste doznali nešto 

više o njemu? 

Kao što vidite, što ste više puta odgovorili negativno na ova pitanja, to su vaše 

vještine slušanja bolje izražene. 

U nastavku teksta slijedi kratko objašnjenje ovih pitanja. 

1. Provodite li više vremena govoreći pacijentu nego slušajući pacijenta? 

U ljekarni najčešće imamo komunikaciju između stručnjaka i laika. Mi smo u 

poziciji u kojoj se osjećamo sigurno i stručno, te se osjećamo pozvanima za pružanje 

što više informacija pacijentu. Međutim, javlja se pitanje - govorimo li mi i pacijent 

istim jezikom. Najčešće to nije slučaj i potrebna je dodatna koncentracija s naše strane 

kako bismo bili jasni pacijentu, a i pacijent treba uložiti dodatnu koncentraciju da 

može pratiti ono što mu govorimo. Kako ne možemo izravno utjecati na koncentraciju 

pacijenta iznimno je važno da se usredotočimo na ono što mi trebamo promijeniti 

u našoj komunikaciji kako bismo bili razumljivi pacijentu. 

Ako je pacijentu potrebno savjetovanje, nije nužno da pokrenemo stručni monolog 

usmjeren od nas prema pacijentu. I u ovoj situaciji imamo mogućnost upitati 

pacijenta o NJEMU, kako mu se čini to što mu izlažemo, koji dio nije u potpunosti 

razumio, što ga brine, kakve prepreke vidi u ovom trenutku i slično. Na taj način 

ćemo uključiti pacijenta u komunikaciju, učiniti je dvosmjernom i spriječiti nesporazume 

koji se često događaju u komunikaciji stručnjaka i laika. 

24

2. Imate li u glavi već odgovor pacijentu, prije nego što je on završio svoj dio govora? 

Govorite li ponekad sami sa sobom? Iako će nevoljko to priznati, svi ljudi to 

rade, i to je prihvatljivo (pogotovo ako to ne radimo naglas). Međutim, kada naš 

interni dijalog nadglasa dijalog koji bismo trebali imati s pacijentom, tada može 

doći do nesporazuma, davanja nepotpunog savjeta, a i pacijent će osjetiti da nismo 

potpuno prisutni i posvećeni njemu. 

Ključno je da osvijestite trenutke kada vodite paralelan dijalog u vlastitoj glavi. 

Često se događa da već u mislima odgovaramo pacijentu koji je pred nama, pritom 

povećavamo mogućnost da propustimo neku njegovu bitnu informaciju i odvedemo 

razgovor u krivom smjeru. 

3. Brzate li da pacijentu što prije date savjet koji mu je potreban? 

Neki put gotovo refleksno odgovaramo pacijentu, nudeći mu unaprijed pripremljeni 

savjet za koji smo uvjereni da je najbolje rješenje za njega. Međutim, ne 

možemo biti sigurni da to doista i jest najbolji savjet za pacijenta ukoliko ga nismo 

saslušali. Neki put postavimo pitanje i nemamo vremena pričekati da pacijent razmisli 

i kaže nam ono što je njemu bitno. Posebno ako je u ljekarni gužva. U tom slučaju 

naše slušanje postaje još površnije. 

4. Izgubite li se ponekad u vlastitim mislima dok razgovarate s pacijentom? 

Ponekad smo za recepturom, a imamo i brojne druge obveze koje trebamo 

dovršiti do kraja radnog dana. Dogodit će nam se da prilikom razgovora s pacijentom 

misli odlutaju na one lijekove koje treba složiti, magistralne pripravke koje 

treba napraviti, administraciju koju treba dovršiti... a možda razmišljamo i o našem 

odmoru koji nikako da stigne. 

5. Uskačete li pacijentima ponekad u riječ i dovršavate njihove rečenice? 

Događa nam se da povjerujemo u vlastite nadnaravne moći i mislimo da možemo 

ljudima čitati misli. Dovršavamo tuđe misli, što u vlastitoj glavi, ali i prekidamo pacijenta 

dovršavajući njegove rečenice. Uostalom, ionako smo već stotinu puta čuli 

sličnu simptomatologiju... Ponašamo se kao da znamo što je s pacijentima više od 

njih samih, što doduše, u iznimnim slučajevima i nije daleko od istine. Međutim, 

time pokazujemo vlastitu nestrpljivost i manjak poštovanja prema sugovorniku. 

6. Postavljate li toliko pitanja pacijentu da on nema vremena razmisliti prije no što 

odgovori na vaša pitanja? 

Često je gužva, želimo što prije “riješiti” pacijenta i postavljamo mu pitanja 

u nizu. Uglavnom je to niz od dva ili tri pitanja, koja su najčešće zatvorena. Takva 

25

ulančana pitanja zbunjuju pacijente, uglavnom ne dobijemo sve tražene odgovore 

i onda moramo postavljati - dodatna pitanja. Dakle, vjerojatno nećemo uštedjeti 

na vremenu, a komunikacija je time oslabljena. “Bombardiranjem” pitanjima 

narušavamo odnos koji imamo s pacijentima, oni se osjećaju pomalo napadnutima. 

Time povećavamo vjerojatnost da se pacijent neće složiti s našim savjetom ili da će 

nam pružiti prigovor na ono što smo mu predložili. 

7. Procjenjujete li odgovor pacijenta prije nego što je pacijent dovršio svoj dio govora? 

Iznimno je zahtjevno za nas kao stručnjake da ne procjenjujemo odgovor pacijenta. 

Naime, kao stručnjaci upravo i trebamo procijeniti što je najbolje za pacijenta. 

Ali ako naš interni dijalog nadglasa komunikaciju s pacijentom, pitanje je jesmo li 

uopće čuli informacije koje procjenjujemo, a onda je i kvaliteta same procjene, komunikacije 

i savjetovanja vrlo upitna. 

8. Odgovarate li na pitanje pacijenta - pitanjem? 

I sami ste se našli u situaciji da netko na vaše pitanje odgovori protupitanjem. 

Vrlo vjerojatno je komunikacija bila napeta ili ne baš učinkovita. 

Ako pacijent krene s pitanjem na koje ne možemo odgovoriti bez dodatnih podataka 

o njemu, poželjno je prije dati barem djelomični odgovor na njegovo pitanje. 

Nakon toga trebamo mu ukratko objasniti zašto mu trebamo postaviti pitanje, a onda 

i postavimo to pitanje. 

Na primjer: 

Pacijent: Što sve imate za grlo? 

Tehničar: A što ste do sada koristili? ili: Jeste li nešto već koristili? 

ili: Imate li temperaturu? itd. 

Istom pacijentu možemo pristupiti i na ovaj način: 

Pacijent: Što sve imate za grlo? 

Tehničar: O, pa imamo zaista mnoštvo preparata za grlo... (ali da bismo 

odabrali najbolji preparat za vas, pitala bih vas)... a što je s 

grlom? 

Pacijent: Kašljem već tri dana, a moram raditi... 

9. Prekidate li često pacijenta u njegovom govoru? 

Uglavnom, znamo što bi pacijenti trebali odgovoriti na naše pitanje, ili znamo 

što bi oni trebali raditi da im bude bolje i razumljivo je da smo ponekad nestrpljivi 

pa ih prekidamo dok govore. To je posebno razumljivo ako je u ljekarni gužva, a 

pacijent je pričljiv... 

26

10. Brzate li da pacijentu date savjet prije nego što ste doznali nešto više o njemu? 

Brzanjem u davanju savjeta dolazimo do toga da pacijentu pričamo više o preparatu, 

a manje o tome kako preparat može koristiti upravo njemu. Tada radimo 

stručno, dajemo stručan savjet, ali ostaje pitanje – hoće li to pacijent prihvatiti i shvatiti 

ako on sam ne vidi kako mu upravo taj stručan savjet konkretno koristi. 

Sada smo nabrojili neke od načina koji nas dovode do slabijeg slušanja pacijenata. 

Možda dio vas upravo vodi unutarnji dijalog s autorom ovog teksta i govori mu 

- “da, ali kako da ga slušam kad je u ljekarni gužva, nemam vremena, nemam snage 

cijeli dan, onda bi pacijenti previše / predugo pričali”... i tome slično. 

Međutim, idemo vidjeti što možete napraviti na osobnoj razini na poboljšanju 

vaših vještina slušanja, a time radimo i na poboljšanju komunikacije s pacijentima. 

A time raste i vaš odnos s njima i njihovo prihvaćanje vaših savjeta. 

VRSTE SLUŠANJA 

Pasivno slušanje: primjer je slušanje radija u pozadini npr. ako tiho svira glazba 

u oficini. 

Socijalno slušanje: razina slušanja koju primjenjujemo u društvenom razgovoru, 

npr. s kolegicama u ljekarni tijekom kave u međusmjeni. 

Kritičko slušanje: način na koji slušamo predavanja, izlaganje na sastancima, 

a često i prilikom primanja informacija od pacijenta, ukratko u svakoj situaciji gdje 

je bitno procijeniti informacije koje dobivamo. 

Empatično slušanje: izuzetno važno za zdravstvene djelatnike koji trebaju 

saslušati i izraziti razumijevanje i brigu prema pacijentu. Time kreiramo i povjerenje. 

Bitno je da ovo slušanje odražava našu iskrenu želju da razumijemo pacijenta i 

pomognemo mu. Ovdje gluma može samo naštetiti. 

Naše izjave poput: “Uh, to doista zna biti bolno... kako ste vi rješavali bol?” 

“S pravom ste zabrinuti u vezi s tim. Zato predlažem da se što prije javite 

svojem liječniku”. 

“Da, doista je roditelju teško kada dijete odbija popiti lijek. Zato vam predlažem...” 

– trebaju biti izgovorene iskreno i tada će stvoriti dodatno povjerenje između 

nas i pacijenta. 

Aktivno slušanje: ovako slušaju psihijatri, psihoterapeuti, poslovni savjetnici 

(Executive coach), kada potpunom usredotočenošću na sugovornika pomažemo 

da izrazi svoje osjećaje, želje, nade, strahove... Slušamo kako bismo razumijevali, 

bez prosuđivanja, i na način koji produbljuje komunikaciju. Postavljamo pitanja, 

ponavljamo riječi sugovornika, dajemo neverbalnu podršku da nastavi s razgovorom, 

kratkim komentarima potičemo dodatnu raspravu i ideje koje još nisu 

izrečene. 

27

Tu se mogu koristiti izjave poput: 

“Možete li mi to još malo objasniti / opisati?” 

“Zanima me zašto to mislite / se tako osjećate...” 

“Recite mi još nešto o tome.” 

Od ovih slušanja najvažnije je da u ljekarni izbjegavamo pasivno slušanje u 

radu s pacijentima, te da što više primjenjujemo kritičko i empatičko slušanje. Aktivno 

slušanje je prikladnije za savjetovanje kad smo sami s pacijentom i dovoljno 

uvježbani za takav način rada. 

PREPORUKE ZA KVALITETNIJE SLUŠANJE PACIJENATA U 

LJEKARNI 

1. Procjenjujte informacije, ali nemojte se isključiti 

Svatko od nas ima svoje vrijednosti i cijelo vrijeme procjenjujemo navike, izgled, 

odjeću, ponašanje... drugih. Dodatno je izraženo procjenjivanje u komunikaciji 

stručnjaka i laika, a to je ujedno i bitan dio našeg zadatka. Trebamo procijeniti informacije 

koje dobivamo od pacijenata kako bismo im pružili najbolji savjet. Dakle, procjenjujte 

informacije koje dobivate, a ne pacijente i postići ćete puno više u komunikaciji s njima. 

2. Slušajte ključne riječi 

Ponekad se događa da propuštamo ključne pojmove u komunikaciji i ne reagiramo 

na njih. Donekle nam je lakše pratiti ključne riječi kada su u pitanju konkretni 

medicinski termini, tako da kada pacijentica npr. kaže: 

“Probala sam novi lijek pa mi se pojavio osip”. 

Jasno nam je da trebamo povezati te dvije ključne riječi i usmjeriti razgovor 

prema alergijskoj reakciji. 

Ono što nam je izazovnije za čuti su ključne riječi koji se odnose na osjećaje 

pacijenata, na njihove kriterije za donošenje odluka, na ono što je njima važno. 

A još češće se događa da ne primijetimo signale slaganja ili neslaganja pacijenta 

s nama. Ključno je pratiti dobivamo li od pacijenta “signale slaganja / kupnje” ili 

možda signale da pacijent ima nekakvih dvojbi ili neizrečeni prigovor na naš savjet. 

3. Pratite neverbalnu komunikaciju 

Većina naše komunikacije je ustvari neverbalna, tako da trebamo čuti i “pogurena 

ramena”, “zbunjeni smiješak”, “znojenje čela”, “nelagodu dok pacijent traži nešto 

za svojeg prijatelja” ili radost u njihovom pogledu, oduševljenje kada im riješimo 

problem. Ljudi su puno iskreniji na neverbalnoj razini nego na verbalnoj. Tijelo ne 

laže. Budite svjesni tih signala, slušajte ih i očima i reagirajte na signale koje dobivate. 

Postići ćete značajan napredak u komunikaciji. 

28

4. Oduprite se smetnjama 

Brojna su ometanja komunikacije s pacijentom u ljekarni. Nama se približava 

vrijeme za odmor, drugi pacijenti čekaju u redu, telefoni zvone, stažist stalno nešto 

zapitkuje... a imamo i vlastitih problema. 

Stavite to na stranu. Usredotočite se. Dajte punu pozornost pacijentu koji je 

pred vama i radite jedan po jedan zadatak. Budite u sadašnjosti, nemojte biti čak ni 

tri minute u budućnosti. 

A kad razgovarate s pacijentom, tada je on važniji i od kolegice. Zamolite kolegicu 

– kad ste nasamo s njom – da vas ne prekida dok radite s pacijentom. 

5. Slušajte empatično 

Slušajte njihove potrebe, njihove vrijednosti (vjerojatno su različite od vaših...), 

njihov rječnik. Ne trebate se slagati s njima. Samo ih trebate razumjeti i pokazati im 

to verbalno i neverbalno. 

6. Slušajte njihovo značenje riječi 

Riječi su ustvari vrlo nepraktični alat za komunikaciju. One su apstrakcija koju 

svatko može protumačiti na svoj način. Ukoliko netko kaže da npr, simptomi “ne 

traju dugo”, nismo saznali ništa o samom trajanju simptoma. Samo smo doznali da 

pacijent smatra da to nije dugo, a možda već mjesecima ima taj problem. Bitno je da 

razjasnimo što znači, dugo, malo, jako, skupo, čudan miris, brzo djelovanje... Postavite 

dodatno pitanje da razjasnite riječ koja je bitna. 

7. Budite prilagodljivi 

Prilagodite svoju razinu stručnosti, brzinu govora, glasnoću, dinamičnost, entuzijazam, 

govor tijela... sugovorniku. 

To vrlo vjerojatno radite cijelo vrijeme na nesvjesnoj razini, samo sada pokušajte 

to raditi i tako da na svjesnoj razini primijetite da npr. ova osoba govori polako, pa ću 

onda i ja govoriti polakše kako bi me bolje razumjela. 

8. Radite na svojim vještinama slušanja 

Svaki dan možete se usredotočiti na mali detalj u vještinama slušanja i - vježbati. 

Odredite si da ćete danas, na primjer, pratiti kakav imate kontakt očima. I onda samo 

pratite koliko ustvari gledate pacijenta s kojim razgovarate. Osvijestit ćete taj dan 

neke svoje jakosti i slabosti na tom području. Zatim možete odlučiti što trebate raditi 

drukčije, npr. ako ste osvijestili da premalo gledate pacijente možete pokušati to 

raditi malo više. Ili – možda osvijestite da ste nestrpljivi i dovršavate pacijentima 

rečenice, pa ćete pokušati taj dan manje prekidati pacijente. 

29

Koji god detalj slušanja da odaberete, nakon što ga dovedete u fokus, imate 

mogućnost - usavršiti taj detalj. Taj usavršeni detalj će postati tada vaša vještina, i 

moći ćete tu vještinu koristiti i bez da svjesno razmišljate o njoj. Jednostavno ćete 

bolje komunicirati. 

Promatrajte kako se mijenja vaša komunikacija s pacijentima, kako se i pacijenti 

ponašaju drukčije, kako se javljaju novi momenti, npr. više vam vjeruju, manje 

prigovaraju na cijenu i slično. Rad s pacijentima će vam biti zanimljiviji, kvalitetniji, 

a vi ćete se razvijati i biti zadovoljniji svojim radom i rezultatima. 

30

LJEKARNIŠTVO 

U FRANJEVAČKIM SAMOSTANIMA 

PROVINCIJE SVETIH 

ĆIRILA I METODA – 2 

B. Tomašić* 

SAMOSTAN SV. FRANJE U ZAGREBU NA KAPTOLU 

Franjevci u Zagrebu i njihov samostan imaju posebno značenje u razvoju franjevstva 

na prostorima današnje provincije sv. Ćirila i Metoda, pa će povijesni tijek 

o kojem ću napisati nekoliko redaka objasniti neke događaje u ovom i sljedećim 

nastavcima. 

Samostan (lat. monasterium, conventus) se spominje u svim dokumentima na 

prvom mjestu u svojoj kustodiji i kasnije provinciji, i to već za života sv. Franje. 

Razne su teorije o vremenu dolaska franjevaca u Zagreb, vezane su uz predaju 

boravka sv. Franje u Zagrebu na povratku iz Egipta, gdje je 1219. bio kod egipatskog 

sultana Melek-el-Kemala (1218.-1238.), koji ga je primio, saslušao, ali njegovu poruku 

za obraćenjem nije prihvatio. Franjo se vraćao kopnom Carigrad – Niš – Zemun i Slavonijom 

do Zagreba, i dalje preko Ljubljane 

do Trsta u Veneciju. Predaja kaže da na tom 

putovanju sv. Franjo dolazi u Zagrebu, gdje 

ga prima udovica Katarina Galović, koja 

ima posjed na Kaptolu, blizu katedrale, 

što je ocu Franji odgovaralo. O postojanju 

veze između sv. Franje i gospođe Katarine 

svjedoči činjenica kako je sv. Franjo poslao 

u Zagreb (oko 1222.) brata Grgu (kustosa) i 

brata Ortolsa da iskoriste dobiveno zemljište 

od Katarine Galović za siromašno boravište 

i kapelu braće oca Franje na Kaptolu. 

Upravo te 1219. godine otac Franjo 

je na duhovskom kapitulu sabrane braće 

freska iz kapele sv. Franje na mjestu 

kuće Katarine Galović 

odlučio razdijeliti braću na pokrajine-provincije kojima će upravljati pokrajinski 

poglavari, ministri - provinciales. 

* Božidar Tomašić, farmaceutski tehničar 

31

Po svjedočanstvu suvremenika brata Jordana iz Jane, 1219. osnovane su provincije 

u Njemačkoj, Francuskoj, Ugarskoj, Španjolskoj i u više pokrajina u Italiji 1 . 

Kada je točno sagrađeno boravište siromašnih franjevaca s kapelom na Kaptolu 

nije potvrđeno u dosad poznatim pisanim dokumentima. Dolazak u Zagreb bio je svakako 

prije 1227., kada biskup Stjepan II. daruje članovima Zagrebačkog stolnog kaptola 

2 zemlju sjeverno od katedrale da na njoj svaki za sebe sazida kuriju (kuću). Treba 

spomenuti, da biskupi Italije, Sicilije i Ugarske nisu rado primali dolazak siromašnih 

redova, a posebno franjevaca, i prema njima se često i neljudski odnosili, a biskup Stjepan 

II. bio je među tim 

ugarskim biskupima koji 

nisu bili sretni što im 

dolaze siromašni redovnici 

(dominikanci i franjevci) 

te sigurno ne bi 

dopustio da se franjevci 

nastane u blizini stolne 

crkve da zemlja koju 

su iskoristili franjevci 

nije dobivena od vlasnice 

Katarine Galović. 

Papa Inocent IV. svojim 

pismom 18.8.1245. 

Crtež Kaptola XVI. st. 

zaštićuje franjevce od 

neispravnih postupaka 

nadbiskupa i biskupa po Ugarskoj, Slavoniji, Istri, Hrvatskoj i Dalmaciji, da »ne 

progone Manju braću i da ih ne udaraju neljudskim podavanjima« 3 , gdje se posebno 

spominju nadbiskupi Ostrogonski i Kaločki, a uz to i biskup zagrebački. Zagrebački 

biskup je 1245. bio Stjepan II., a bio je podčinjen nadbiskupu u Kaloči. 

Ako je brat Grga poslan u Zagreb, u službi kustosa, s bratom Ortolsom četiri 

godine prije smrti oca Franje, svjedočanstvo je to da je upravo Zagreb izabran za 

sjedište buduće franjevačke kustodije, koja se kasnije kao druga po redu nalazi i zajamčeno 

navodi u Ugarskoj franjevačkoj provinciji. Ugarska provincija osnovana je 

1 

Mandić, 1968, 2 

2 

Hijerarhijskim uređenjem crkve nastala je i ustanova zajednice svećenika, koja se prozvala 

Kaptol (capitulum). Bili su to redovito stariji svećenici koji su uz biskupsku crkvu (stolnicu) provodili 

neke vrste zajednički život, imali svoje propise - statute i bili na pomoć biskupu u vođenju uprave 

biskupije kao njegovi savjetnici i neposredni pomoćnici. Zbor svećenika (kanonika) biskupijske crkve 

zove se - Stolni katedralni kaptol, jer je bio u mjestu, gdje je biskup u svojoj crkvi imao svoju učiteljsku 

stolicu ili katedru, a njeni članovi su se zvali kanonici jer su živjeli po određenim, stalnim pravilima 

(canon - štapić za mjerenje). Na čelu takva Kaptola bio je prepošt (praepositus), a po službi unutar kaptolske 

zajednice bio je: 1. lector - čitač, 2. kantor - pjevač, 3. kustos - čuvar, 4. magistri – meštri, zvali 

su se ostali kanonici. Na početku su članovi Kaptola živjeli u zajedničkoj kući. 

3 

Cvekan, 1977, 33-35 

32

već 1219., a u virovitičkom samostanu, koji pripada Zagrebačkoj kustodiji, 25.3.1281. 

zapisan je događaj, što znači da je postojao samostan i u Zagrebu kada i kustodija nosi 

njegovo ime. U popisu kustodija Ugarske provincije iz 14. st., druga po redu prema 

sjedištu nosi naslov Zagrebačka kustodija, i osim samostana u Zagrebu upisanog 

pod brojem 31 kao samostan svetog Franje, bilježi samostane u Virovitici, Našicama, 

Požegi, Kostajnici, Kloštar /Podravski-Gorbonok 4 . 

Rasprave stručnjaka o ranogotičkom načinu gradnje crkve u Zagrebu s usporedbom 

gradnje drugih crkava istog stila, navodi da bi se detalje gradnje ranogotičke 

franjevačke crkve moglo smjestiti između 1255. i 1264. Franjevačka crkva po tome 

pripada među najstarije tog stila u Europi 5 . 

Prvi pisani trag o boravku franjevaca u Zagrebu potječe iz 1323., kada zagrebački 

biskup Kažotić saziva komisiju u kojoj su dominikanski prior Augustin, opat 

Cistercita Ivan i pater gvardijan Malobraćana u Zagrebu. 

Nakon što topništvo kralja Ferdinanda u ratu sa Zapoljom pogađa samostan, franjevci 

ga napuštaju 15.7.1529., a neoštećeni dio samostana koristi zagrebački biskup 

za školu i bogosloviju te neko vrijeme daje samostan za smještaj fra Luki Blešiču iz 

Bosansko-hrvatske provincije (1590.-1607.), koji je nastojao da se samostan dodijeli 

njegovoj provinciji. 

Generalni ministar franjevačkog reda 1601. odlučuje da se bosanski franjevci 

isele te, među ostalim, određuje da na odlasku ne smiju ponijeti kaleže, crkveno ruho 

niti druge dragocjenosti 6 . Povratak franjevaca Ugarske opservantske provincije sv. 

Marije u Zagreb zapisan je 20.10.1607., i već 1613. u samostanu djeluje samostalno 

učilište moralnog bogoštovlja 7 . Samostan i crkva izgorili su u požaru Gradeca i Kaptola 

29.3.1645. godine 8 . Samostan ponovo gori 30.5.1731. godine, a od 1797. do 1806. u 

samostanu je bila smještena vojna bolnica. 

U pitanju vjerodostojnosti povijesnih činjenica nisu često dovoljne i utvrđene 

činjenice same po sebi. Vjeruje se svjedočanstvu svjedoka. Ako se svjedoka ne voli, 

odbija se i njegovo svjedočenje, premda bilo istinito. Mnogi istraživači povijesti ne 

uzimaju previše u obzir usmenu predaju o dolasku franjevaca u Zagreb - „nema veze sa 

stvarnošću-nije se nikad dogodilo, franjevci su sami izmislili“. Pater Cvekan u svojoj 

knjizi Kaptolski franjevci iznosi jedan njemu znan primjer, vezan za usmenu predaju. 

Upoređivanje usmene predaje kao sigurnog izvora vjere u Katoličkoj crkvi nije 

i ne može biti jednako važno za doznavanje prošlih događaja u povijesnom istraživanju, 

ali se ipak ne smije s visoka i lakomisleno odbaciti i zanemariti. Pamćenje ljudi, 

osobito nepismenih i neobrazovanih, nije beznačajno. O tome svjedoče nazivi rijeka, 

potoka, šuma, livada i njiva, zaselaka, običaja i prepričavanja značajnih događaja. 

Jezgra je redovito točna, a odijelo se može lako bojiti, što bit ipak ne mijenja. 

4 

Cvekan, 1977, 33-35 

5 

Mirković, 1987, 10-13 

6 

Hoško, 2000, 25 

7 

Cvekan, 1977, 33-35 

8 

Hoško, 2002, 32-33 

33

Predaja se usmeno prenosi, a izvor predaje se može i često se zaboravi. Mnoge 

proštenjarske pjesme narod postojano pjeva, a da nitko ne zna kako su nastale i tko ih 

je sastavio. Kaže se: narod je sastavio! A nije tako. Na Mariji Bistrici i daleko izvan 

nje proštenjari pjevaju: »Umnoži našu vjeru, učvrsti ufanje, povrati mila Majčice 

izgubljene sve!« i kaže se narod tako pjeva. 

No, ja znam da sam tu pjesmu 1946. 29. VI. sastavio ja na varaždinskom hodočašću 

na Mariju Bistricu putem od Konjščine do Vinskog Vrha i ulazeći od Vinske 

Majke Božje u Bistricu pjevalo ju je preko tisuću pješaka, što sam ih vodio u Bistricu. 

A jednako i cijeli Varaždin pri povratku hodočasnika u predvečerje 1. srpnja 1946, 

njih 3.000 pješaka. 

P. Paškal Cvekan zaključuje tekst starom izrekom: Gratis asseritur, Gratis negatur 

(badava se tvrdi, badava se niječe) 9 . 

Pravilo franjevačkog reda Generalne constitutiae, odredbom sv. Franje traži, 

da braća franjevci posebnu skrb i ljubav iskazuju staroj i bolesnoj braći. Potiče ih da ta 

briga i ljubav prema bolesnima i starcima mora biti slična ljubavi i brizi žene - majke 

prema rođenoj djeci. Stoga je red od svoga početka posebnu brigu posvećivao slabima 

i bolesnima. Nastala su »nemoćišta«, infirmariae 10 , gdje su stara i boležljiva braća 

svoje stare dane mogla provoditi uz njegu svoje braće bolničara. 

O medicini u svojoj knjizi Kaptolski franjevci p. Cvekan među ostalim piše: 

“…1662. godine određeno je na sastanku u Ormožu da se osnuju dva nemoćišta: 

u Zagrebu i Varaždinu. Varaždinsko je ostalo do 1786., a zagrebačko je vrlo kratko 

postojalo u XVII. st. Mjesto nemoćišta zagrebački samostan je radi studija fi lozofi je i 

9 

Cvekan, 1990, 22, 34-35 

10 

Iz posebnih soba-nemoćišta nastale su prve samostanske bolnice-infirmarije, dijelovi samostana 

u kojima su se posebno zaduženi i obučeni redovnici, infirmariusi, brinuli o oboljeloj braći. Nerijetko 

je u sastavu samostana bio i prostor namijenjen boravku hodočasnika, putnika, ali i siromašnih 

i bolesnih kojima su redovnici pružali hranu i osnovnu medicinsku njegu. Redovnici su za liječenje, 

osim duševnih i sugestivnih lijekova, rabili i ljekovito bilje i druge lijekove prema izvorima iz antičke 

literature. Redovnici su u svojim vrtovima, kako je bilo propisano pravilima, uz povrće uzgajali i ljekovito 

bilje te ga spremali u posebnu prostoriju zvanu spremnica ili apoteka te od njega pripremali razne 

lijekove. Kako to nisu bolnice u dosadašnjem smislu riječi, istraživači povijesti medicine koriste riječ 

– hospital. Prethodnice hospitala nalaze u hramovima boga Asklepija, asclepioni, u koje su bolesni dolazili 

prespavati te bi im se u snu ukazao Asklepij i dao terapeutski savjet. Takvi su se hramovi nalazili 

i na našem tlu, primjerice u Puli, Epidauru i Naroni. Mnogo su bliži našem poimanju bolnice-ustanove 

(valetudinariji) koje je osnivala rimska vojska na granicama imperija, dakle ratnim područjima, radi 

skrbi za ranjene i bolesne vojnike. No, društvo se iz temelja mijenja pojavom Isusa Krista i širenjem 

kršćanstva koje promiče ideju zajedništva svih ljudi i potrebe pomaganja svima kojima je pomoć 

potrebna. Stoga su se prvi hospitali za smještaj stranaca-putnika za bolesne i razvili u kršćanskim 

zemljama kasne antike i ranog srednjeg vijeka (Tartalja, 1952). U vrijeme križarskih ratova osnovan 

je samostanski red vitezova hospitalaca (poznat kao ivanovci, kasnije malteški vitezovi) i najstariji 

vojnički samostanski red, vitezovi templari koji osnivaju hospitale. Oba reda prisutna su i na području 

današnje Hrvatske gdje osnivaju samostane koji nakon prestanka djelovanja njihovih redova počinju 

propadati odnosno dolaziti u ruke drugih samostanskih redova poput franjevaca. Bolnice u današnjem 

smislu riječi, kao institucije namijenjene isključivo dijagnostici, liječenju ili oporavku bolesnih, znanstvenom 

istraživanju i edukaciji liječnika, nastale su krajem 18. stoljeća (Tartalja, 1967). 

34

teologije imao samo kućnu ljekarnu i posebnog brata ranarnika i ljekarnika, da bude 

u toj velikoj zajednici kao prva liječnička pomoć…” 11 

Samostani u kojima je bio organiziran studij tu su službu imali općenito do 1783., 

kad su studiji dokinuti. I dok su u Varaždinu, Ivaniću, Virovitici i Križevcima bile i 

ljekarne javnog značenja, provincija je trebala više osposobljene braće pomoćnika 

kao ranarnika i ljekarnika. Po prezimenima te braće u službi medicine vidljivo je da ta 

braća nisu iz Hrvatske. U 18. stoljeću su njemačke zemlje – Bavarska Švabska, Franačka, 

Austrija, Štajerska – obilovale ranarnicima i ljekarnicima, pa ih je Ladislavska 

provincija primala u svoju zajednicu kao braću pomoćnike (laicus). 

U samostanima su braća i poneki svećenici liječili prvenstveno svoju subraću, 

ali pomagali su i drugima. U zapisima se upotrebljavaju nazivi ranarnik i kirurug za 

istu osobu u raznim dokumentima. Dio njih dobiva naziv apotekar ili pharmaceut. 

Kako su uglavnom ranarnici-kirurzi i čuvali te davali samostanske lijekove ako nije 

bilo apotekara, ravnopravno ih navodim kao djelatnike u ljekarništvu prema podacima 

koje sam našao u literaturi. Za neke od njih do sad obrađenim samostanskim knjigama 

nisu pronađeni svi podaci te ih takve ovdje prenosim. 

Prema pisanim tragovima koje je našao pater 

Cvekan u trenutku pisanja knjige, medicinska djelatnost 

u samostanu može se pratiti od 1706., kada 

se spominje fra Filip Czuzek kao brat ranarnik 

do 1784. godine i fra Damjan Geiger, također 

ranarnik. Zbog nedostatka pisanih tragova, nije 

moguće točno utvrditi što se događalo 200 godina 

prije - odnosno prije fra Czuzeka. Vjeruje se da su 

braća koja su opsluživala subraću u samostanima 

karitativno djelovala i prema susjedima s Kaptola. 

Do 6. 3.1355. i zapisa o ljekarni u Gradecu (656 

godina neprekidnog djelovanja ljekarne “Crnom 

orlu“ u Kamenitoj ulici), nema pisanih tragova o 

ljekarnicima na Kaptolu. 

Prvi pisani tragovi o kaptolskoj ljekarni su 

14.10.1580., kada ljekarnik Ljudevit pl. Ašević 

traži pomoć za nabavu lijekova 12 , a to je vrijeme kada nema franjevaca u samostanu 

na Kaptolu (1527.-1607.). U vremenu od 1706. (fra Filip Czuzek) do 1784. (fra Damjan 

Geiger) u samostanu je djelovalo 17 ranarnika, a četiri brata franjevca bila su 

na službi u dva mandata te je prema zapisima od 1742. do 1769. godine djelovalo i 

osam apotekara. 

U ime povijesne i kulturne baštine navodim njihova imena i godine službe u 

samostanu na Kaptolu: 

11 

Cvekan, 1190, 143 

12 

Fatović-Ferenčić, Ferber-Bogdan, 2000, 130 

35

Czuzek fra Filip 

1706. – 1716. ranarnik 

Begscheider fra Sebastijan 1719. – 1729. ranarnik 

Mausser fra Bartol 1730. ranarnik 

Hitner fra Bartol 

1732. – 1735. ranarnik 

Hagn fra Kuzma 1735. 

Vendt fra Damjan 1742. – 1749. apotekar 

Schmidt fra Antun 1746. – 1754. ranarnik 

Brunner fra Rudolf 1750. – 1752. apotekar 

Piezl p. Gervazije 1750. – 1752. pater apotekar 

Vendt fra Damjan 1752. – 1754. ranarnik i apotekar 

Dettl fra Firmin, 

1752. – 1753. ranarnik i apotekar 

Szuoboda p. Prokopije 1754. – 1755. pater apotekar 

Reisner fra Pantaleon 1756. – 1758. ranarnik i apotekar 

Haberle fra Kapistran 1757. ranarnik 

Schmidt fra Izaija 1760. – 1762. ranarnik i apotekar 

Szuoboda p. Prokopije 1763. – 1765. pater apotekar 

Dettl fra Firmin 1766. ranarnik i apotekar 

Röttenböck fra Kuzma 1767. – 1768. ranarnik i apotekar 

Schmidt fra Izaija 1768. ranarnik i apotekar 

Schneider fra Blaž 1769. ranarnik i apotekar 

Gaiger fra Damjan 1770. – 1784. ranarnik 

Dio samostana-knjižnica 

na II. katu uz toranj crkve 

Kako je novo uređeno zdravstveno zakonodavstvo carice Marije Terezije od 

1773. zahtijevalo i civilno stručno obrazovanje, brat ranarnik i apotekar fra Blaž Schneider 

položio je ispite u Budimu i dobio zvanje 

magister chyrurgiae et magister pharmatiae. 

Knjige su smještene u dvije prostorije u zatvorenom 

dijelu samostana - clausura. 

Starija izdanja, područje koje sam pregledavao, 

odvojena su od knjiga XX. i XXI. stoljeća. 

Posebno su odvojene inkunabule, a posebno 

najstarije knjige XVI. stoljeća i posebno rijetke 

knjige odvojene su u sigurnim ormarima. Najveći 

broj knjiga je teološkog, pastoralnog i duhovnog 

sadržaja - potrebne za studije koji su bili organizirani 

u samostan, u odnosno za trajnu duhovnu i 

intelektualnu formaciju franjevaca. Tu su knjige 

različitog sadržaja iz područja opće kulture, povijesti, 

leksikografska i enciklopedijska izdanja kao i 

posebne djelatnosti kojim se dio redovnika bavio. 

Starija izdanja uglavnom su pisana njemačkim i 

latinskim (srednjovjekovnim) jezikom, uz pojedina 

izdanja na talijanskom, francuskom ili mađarskom 

36

jeziku. U XVIII. st. nalazimo prve 

prijevode, ali i prve tekstove na narodnom 

- ilirskom jeziku. 

I smanjeni rad u području medicine 

ostavio je značajan knjižni fond 

koji se čuva u samostanskoj knjižnici 

s više od 15.000 knjiga, sa 169 naslova 

medicinskog sadržaja od toga 70 

naslova do kraja XIX. st. 

Pregledom knjižnice primijetio 

sam da su knjige medicinske tematike 

u lošijem stanju nego ostale, 

dio knjižnice starih izdanja 

što je uzrok dugogodišnje uporabe, 

a uporaba tijekom rada vidljiva je na 

listovima knjiga - od raznih kemikalija s kojima su radili njihovi korisnici. 

Većini tih knjiga potrebna je stručna obnova 

kako bi se zaustavilo dalje propadanje. 

Mnoge od njih nisu otvarane desetljećima, 

a neke možda i koje stoljeće. Da bi netko čitao 

medicinske knjige - nisam očekivao, te sam bio 

ugodno iznenađen kada sam u knjizi DISPEN- 

SATORIUM PHARMACEUTICUM AUSTRI- 

ACO-VIENNENSE IN QUO HODIERNA DIE 

USUALIORA MEDICAMENTA SECUNDUM 

ARTIS REGULAS COMPONENDA VISUNTUR 

našao stranice poglavlja De PULVERIBUS i De 

SPECIEBUS označene novinama “Vjesnik“ s kraja 

šezdesetih godina (eksplozija u tvornici Galenika 

23. veljače). 

Uz zadnje korice našao sam “recept“ koji 

objavljujem uz popis knjiga. Te knjige mogu biti 

zanimljive ne samo povjesničarima-istraživačima 

(liturgičarima, teolozima) pojedinih područja, već 

i onima koji istražuju povijest tiskarstva i knjižne 

ilustracije. 

Ovdje navodim popis medicinskih knjiga koji 

se djelomice razlikuje od onog koji je objavio p. 

Cvekan u knjizi Kaptolski franjevci na str. 144 i 145. Potpuni popis svih knjiga, pa i 

medicinskih, bit će dostupan nakon završetka katalogizacije svih knjiga u Provinciji. 

Sada je dostupna bibliografija knjiga hrvatskih autora koju su pripremili p. Vatroslav 

Frkin i p. Miljenko Holzleitner, a tiskana je u izdanju Hrvatske akademije znanosti 

i umjetnosti i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu 2008. 

godine. 

37

SADRŽAJ KNJIŽNICE U ZAGREBU – MEDICINA 

U većini knjiga nalaze se rukom pisane zabilješke korisnika te Conventus Zagrebiensis 

da se zna iz kojeg je samostana. Uz pojedine knjige dao sam nešto više 

podataka, jer mislim da su zanimljivi. 

Tilemanoso Johanne Marpurgi, MDCXLIII 

SYNOPSIS APHORISMORUM HIPPOCRATIS 

FACILI METHODO DIGESTORUM. 

PROJUVANDA MEMORIA ET CAPTU STUDIO 

IUVENTUTUIS CONCINNATA. ALUSQ; 

INSUPER THERAPEUTICIS PRO CURATIONE 

MORBOTUM ANNIUM HUMANI CORPORIS. 

Knjižica je veličine 52 mm x 95 mm, a debljina 60 mm 

te ima 993 stranice. Podijeljena je na sljedeća poglavlja: 

Aforizmi Hypokrata te Popis bolesti. Primjeri s popisa 

bolesti i stranica na kojoj počinje tekst: 

Febris acuta – 37 str., Gravida – 216 str., 

Pleuritis – 232 str., Delirium – 259 str., 

Epilepsia – 283 str., Gangrena – 365 str., Fracture – 

400 str. 

Lancelotti Carlo 

nečitko, MDCLXXII 

CHYMIA 

Riverius Lazarus 

Verzascha Bernhardus 

Basileae, MDCLXIII 

MEDICI ET CONFILIARII REGII MEDICINA 

PRACTICA 

MEDICINA PRACTICA IN SUCCINCTUM 

COMPENDIUM REDACTA STUDIO ET 

SUMPTILBUS 

Primjenjeno ljekarništvo ljekarnika sažeto u 

zaokružen sažetak… 

Lanceloti Carlo 

Modena, MDCLXXII 

GUIDA ALLA CHIMICA CHE INTODUCE GL, AFFETIONATI 

ALLE OPERATIONI MEDICINALI, CHE PER MEZO DI LEI SI 

SANNO SOPRA OGNI CORPO MISTO IN GENERALE 

Kemijski vodič koji nas uvodi u djelovanje medicinskih radnji koji 

polovica od njih tako ozdravlja uglavnom uobičajeno svako tijelo. 

Hartmanno Johanne 

Noribegae, MDCLXXVIII 

OFFICINA SANITATIS SIVE PRAXIS CHYMAIATRICA 

PLANE AUREA 

Ephemerdium 

Norimbergae, MDCLXXXIII 

EPHEMERDIUM MEDICO PHYSICARUM GERMANICARUM 

ACADEMIAE NATURAE CURIOSORUM 

Miscellanea 

Norinbergae, MDCLXXXVII 

MISCELLANGEA CURIOSA SIVE EPHEMERIDIUM MEDICO- 

PHYSICARUM GERMANICARUM ACADEMIAE NATURAE 

38

CURIOSORUM DECURIAE II. ANNUS QUINTUS CONTINENS 

CELEBERRIRORUM VIRORUM IUM MEDICOROM 

Abrahamo A. Gehema 

Sedimi, MDCXC 

DIATETICA VERA SANAE 

Gockelius Eberhardus 

Ulmae, MDCC 

CONSILIORUM, OBSERVATIONUM ET CURATIONUM MEDI- 

CINALIUM NOVARUM CENTURIAE DUAE, CUM DIMIDIA. 

Schmidt Josip 

Lypsiae, MDCCX 

ARMARIUM BELLICO-MEDICUM 

FELD KASTEN 

Artzney Mitteln 

Ausburg, MDCCXIV 

APOTECHEN BESTEHEND IN ALERHAND FICHEREN 

Kao i većina knjiga pisana na njemačkom jeziku pisana je goticom 

osim sadržaja pojedinog recepta koji je upisan na latinskom jeziku. 

Potrebna obnova radi oštećenja od kemikalija. 

Purmann Mathaus 

Franfurt, MDCCXXI 

CHYRURGIA 

Reis Johann Caspar 

Augustae, MDCCXXI 

COLLEGIUM PRACTICUM CHYRURGICUM, SIVE 

COMPENDIUM CHIRURGICUM 

Tabernaemontanum Jacobus Theodorus Basilea, MDCCXXXI 

NEU VOLLKOMMEN KRAUTER BICH HERBARIUM 

Zbirka crteža i opisa ljekovitih biljaka, 3 knjige. 

Čitana krajem prošlog stoljeća jer sam na 1352. stranici našao 

označenu računom iz trgovine-paragon blok, na žalost ne vidi se 

datum 

39

Purmann Mathau 

Franfurt, MDCCXXXI 

FELDSCHERER 

Knjiga o kirurškom liječenju i radu “brijača“ 

Vertheyen Philippo 

Napoli, MDCCXXXIV 

SUPLEMENTUM ANATOMICUM SIVE ANATMIAE CORPORIS 

HUMANI LIBER SECUNDUS 

Verheyen Philippo 


CORPORIS HUMANI ANATOMIAE 

Hoffmann Fredericus 

Frankfurt, MDCCXXXIV 

CONSULTATIONUM ET RESPONSORUM MEDICINOLIUM 

CENRURIA SECUNDA ET TERTIA COMPLECTENS MORBOS 

ABDOMINIS ET ARTUUM EXTERNORUM 

Hoffmann Fredericus 

Frankfurt, MDCCXXXIV 

CONSULTATIONUM ET RESPONSORUM MEDICINOLIUM 

CENRURIA PRIMA COMPLECTENS MORBIS CAPIT ET 

PESTORIS 

Disursus 

oštećen dio stranice 

DISURSUS, EX GEORGICA, EX PHITUGICA, EX BUCOLICA, 

EX ARCHTECTONICA, EX LOGICA, EX SOMATOLOGIA, EX 

MUSURGIA, EX OPTICA, EX GEOGRAPHIA, EX HISTORIA, 

EX CHRONOLOGIA, EX ETHICA, EX OECCONOMICA, EX 

MEDICINA 

Dispensatorium 

Viennae, MDCCXXXVII 

DISPENSATORIUM PHARMACEUTICUM AUSTRICO- 

VIENNENSE IN QUO HODIERNA DIE USVALIORA 

MEDICAMENTA SECUNDUM ARTIS REGULUS 

COMPONENDA VISUNTUR 

Knjiga je podjeljena u XIX poglavlja prema ljekarničkim oblicima s 

recepturom za pojedine bolesti. 

Uvod: objašnjava stručne riječi i pojmove te simbole koji su 

se upotrebljavali u tekstovima toga vremena 

Poglavlja (primjeri): 

I. ACETIS 

Acidum Bezoardicum 

II. AQUIS 

V. DECOCTORUM – INFUSUM 

VI. DE ELIXIRIIS-DE ESSENTIIS-DE LIQUORIBUS- 

XI. DE PILULIS 

Pilulae Febriles 

XII. DE PULVERIBUS 

- tekst čitan krajem 60. godina p.s. 

XVII. DE UNGVENTIS 

Ung. Haemorrhoides 

Knjiga je od dugog i čestog korištenja u vrlo lošem stanju, 

a stranice su jako oštećene od kemikalija prlikom izrade 

lijekova 

40

Heinricho Cristophoro 

Leipzig, MDCCXXXVII 

COMPENDIOSES DOCH VOLLKOMMENES 

MEDICINISCH CHYMISCHES HANDBUCHLEIT 

Kramers Johann Georg Wien, MDCCXXXIX 

MEDICINA CASTRENSIS 

Woyts Johann Jacob 

Lypsiae, MDCCXL 

GAZOPHILATIUM MEDICO-PHYSICUM 

Leeu Viliam 

Zagreb, MDCCCXL 

prevedena u jezik ilirski po Josipu Partušu 

LEČITELJ KUĆNI KOD RANENJAH I 

UŽGANJAH, ILI VEŠTINA DROŽDJENICOM I 

SOLJUM SVA RANENJA, PROLOMLENJA, 

…. BEZ LEČITELJSKE POMOĆI LEČITI 

-dijelovi knjige objavljeni su na kraju teksta- 

Bilguers Johann Ulrich 

Berlin, MDCCLXI 

ABHNDLUG VON DEM SEHR SELTENEN 

GEBRAUCH ODER DER BEYNAME 

GANZLICHEN BERMEIDUNG DES ADLOSENS 

DER NENNSCHRISCHEN GLIEDER 

Treu Cristoph Jacob 

Neurnberg, MDCCXLII 

COMPENDIUM ODER FURSCHE ENLEITUNG 

ZUR PRAXI CHIRURGICA 

Keil Henricus Cristof 

Augsburg, MDCCXLVIII 

MEDICINISCH-CHYMISCHES HANBUCHLEIN 

ANATOMISCHES, CHIRURGISCHES 

Heister Laurentius Leipzig, MDCCXLIX 

PRACTISCHE MEDICINISCHES 

Heister Laurentis Augsburg, MDCCXLIX 

CHYRURGIA 

Oehmen Johann August Dresden, MDCCL 

DER EXPEDITE FELD CHIRURGUS 

Schiz Salamon 

Zunchii, MDCCLXX 

PHYSIOGNOMZA 

Schiz Salamon 

Cirih, MDCCLXXX 

EINLEITUNG ZU EINCHEM ABHANDLUNGEN 

UBER DEN NUTZEN WELCHEN EIN 

GEISTICHER DER DEM GANZEN UMFLAG 

SEINER PFLICHTEN GEWISSENSCHAFT 

ERFULLEN WALL 

Deoman Ivan 

Zagreb, MDCCLXXII 

ČOVJEK PREMA ZDRAVLJU 

Lysons Daniel 

Liypsiae, MDCCLXXIV 

PRACTISHE ABHANDLUNEN 

Walter Carl 

uništen dio stranice 

SALZ UND FRANZBRANNTWEIN ODER 

PRAKTISCHE ANLEITUNG WIE MAN OHNE 

HILFE EINES ARZTES 

41

Hochstetter Ch. E. 

Stuttgart, MDCCCLXXV 

POPULARE BOTANIK ODER FASSLICHE ANLEITUNG ZUR 

KEMTNISS DER PFANZE FUR SCHULE UND HAUS 

Beiche W. Ed. 

Langensalza, MDCCCLXXV 

DER KLEINE BOTANIKER 

Verheyen Philippo 


CORPORIS HUMANI ANATOMIAE 

De Storek Anton 

Beč, MDCCLXXXIV 

PRAECEPTA MEDICO-PRACTICA IN USUM CHIRURGORUM 

CONSTRENSIUM ET RURALIUM DITIONUM USTRIACARUM 

Eulenburg Albert 

Wien/Leipzig, MDCCCLXXXV 

REAL ENCYCLOPADIE DER GESAMMTEN HEILKUNDE, 

MEDICINISCH-CHIRURGISCHES HANDWORTERBUCH FUR 

PRAKTISCHE ARZE. 

Oehmen Johan Augusto 

Dresden, MDCCLXXXVI 

MEDICINISCHE FAMA WORINNE VON DER CHWINDSUCHT, 

SCORBUT BESLECTEN BENUS, UND ANDERN LANG 

WIERGEN KRANKHEITEN, AUCH DEREN ZUR, GEHANDELT 

WIRD, MIT BENGELFUGTER KUNST, UNGE ZU LEBEN, IN 

VIER THEIL 

Von Zelst Thedoro 

Amsterdami, MDCCXXXVIII 

LIBELUS SINGULARIS DEPODAGRA ET DOLORE COLICO 

SCORBITICO SIMILI, PICTONICO AEMULO, PER SEX ANNOS 

DURANTE, SUBITO IN PODAGRAM MUTATO, VICTO ET 

CURATO 

Payer Johanus Leopold 

Zagreb, MDCCLXXXVIII 

MEDICUM MEDICO, THERMARUM, SIVE REGNI 

SCLAVONIAE ININCYTO VARASDINENSI COMITATU... 

AUTOR Johanus Leopold Payer, Graecii 1709. ... 

Reimpresuar 

Unzers Johann Augusto 

Vien, MDCCXCI 

MEDICINISCHES HANDBUCH WOCHENSCHRIFT DER URZT 

Pharmacopoea 

Viennae, MDCCXCIV 

PHARMACOPOEA AUSTRICO-PROVINCIALIS EMENDATA 

Knjiga je podijeljena u dva dijela: 

Materia Medica, na 48 str. nabrojani su nazivi svih preparata koji se 

koriste u pripremi lijeka 

Medicamentorum Praeparationes, na 100 str. zapisane su recepture 

svih pripravaka i način izrade po strogoj abecedi naziva pripravka 

Stange Immanuel 

Leipzig, MDCCXCVIII 

DER HAUSARZT ODER UNZEIGE DER BEMAHRTESTEN 

HAUSMITTEL, UND UNMEISUNG SIE ZUR BERHUTHUNG ODER 

Osiander Joh. Fr. 

Hannover, MDCCCLXV 

VOLKARZNEIMITTEL UND EINFACHE, NICHT PFARMACEUTSCHE HEILMITEL GEGEN 

KRAKHEITEN DES MENSCHEN 

Donin Ludwig 

Leipzig, MDCCCLXXVI 

KLINISCHES WORTERBUCH 

Šulek Bogoslav 

Zagreb, MDCCCLXXIX 

JUGOSLAVENSKI IMENIK BILJA 

42

Moleschott Jac. 

Roma, MDCCCLXXXI 

UBER DIE ALLGEMEINEN LEBENSEI GENSCHAFTEN DER NERVEN. 

Lobmayer Antun 

Zagreb, MDCCCLXXXII 

DOMAĆA DVORBA BOLESNIKA 


Zagreb, MDCCCLXXXIII 

PRVA POMOĆ KADA TKO NASTRADA 

Sujtory Šišman 

Zagreb, MDCCCLXXXIV 

VRAČ ILI POUKA O USTROJSTVU ČOVJEČJEG TIJELA O OČUVANJU ZDRAVLJA I O PO- 

ZNAVANJU I LIJEČENJU NAJVAŽNIJIH I NAVADNIH BOLESTI 

Binz 

Berlin, MDCCCLXXXV 

VORLESUNGEN UBER PHARMAKOLOGIE 

Becker G. W. 

Wien, MDCCCXVI 

IN DER HAAS’SCH 

Trstenjak Davorin 

Zagreb, MDCCCLXXXVII 

RANE I MELEM 


Zagreb, MDCCCLXXXVII 

KNJIGA ZA UČENICE PRIMALJSTVA 

Hufeland Hartmann 

Berlin, MDCCCLXXXVII 

MAKROBIOTIK ODER DIE KUNST DAS MENSCHLICHE LEBEN ZU VERTANGERN DIE 

KUNST DES LEBENS FROH ZU WERDEN 

Biankini Petar Luka 

Zadar, MDCCCLXXXIX 

Buhač 

Alsamer Johann Alfred 

Kepten, MDCCCXCIV 

HAUS APOTHKE 


Zagreb, MDCCCXCV 

HIGIJENA GLASA 


Zagreb, MDCCCXCVI 

VARAŽDINSKE TOPLICE 

Kneipp Sebastan 

Zagreb,. MDCCCXCI 

MOJE LIJEČENJE VODOM PROKUŠANO KROZ VIŠE OD 30 GODINA I NAPISANO DA SE 

PO NJEM LIEČE BOLESTI I SAČUVA ZDRAVLJE. 

Ima još 6 knjiga istog autora pisanih na njemačkom jeziku o njegovim metodama liječenja 

Platen M. 

Berlin/Leipzig/Wien/Stuttgart/, MDCCCXCVI 

DIE NEUE HEILMETHODE. LEHRBUCH DER NATURGEMASSEN LEBENSWEISE, DER 

GESUNDHEITSPFLEGE UND DER ARZNEILOSE HEILWEISE 

Horvat Škender 

Zagreb, MDCCCXCVIII 

DOMAĆA LJEKARNA 


Zagreb, MDCCCXCVIII 

ČOVJEK I NJEGOVO ZDRAVLJE 

Homan Alojz 

Celovec, MDCCCXCIX 

POSTREŽBA BOLNIKOV 

Kuhne Ljudevit 

Zagreb, MCM 

NOVA LIEČBENA ZNANOST ILI NAUKA O JEDINSTVENOSTI SVIH BOLESTI I NA ISTOJ SE 

OSNIVAJUĆE JEDINSTVENO IZLIEČENJE BEZ LIEKOVA I BEZ OPERACIJA 

43

dijelovi knjige prevedeni u jezik ilirski po Josipu Partušu 

po izboru B.T. 

LĚČITELJ KUĆNI 

KOD 

RANJENAH I UŽGANJAH 

ILI 

VĚŠTINA 

DROŽDJENICOM I SOLJUM 

sva ranenja, prolomlenja, odtvorene i rakovite rane, zatrovac, parlotine, zubnu bol, 

griz, bodac, požarac, rěčjum sva zvanska i nutarnja užganja bez lěčiteljske 

pomoći lěćili. 

Neobhodno potrěbita knižica za svakoga. 

Izdana 

po odkritdju leka 

V i l i a m u L e e u, 

prevedena u jezik ilirski po 

Josipu Partašu 

U ZAGREBU 

Tiskom i troškom Franje Župana 

Napravljenje ovoga leka. 

Nijedno napravljenje nije jednoštavnie kako napravljenje našega lěka. Uzme se, 

kako tko hoće više ili manje trěbuvati, jedna posve čista veća ili manja ploska (flaša) 

i napune se tri dēli od nje pravom i čistom droždjenicom; na ovu se nasiple toliko 

t 

navadne, nu ipak prie na suncu ili peći posušene, i drobno stučene soli, da žganica 

(rakia) dodje do zatika, i posle se sve skupa dobro strese. Zatim se postavi ploska u 

mirno město, i čeka se, dok sol sědne i droždjenica se očisti, što za pol sata biva, i 

tad je lěk za svaku potrěbu gotov. 

Neima se nikad ploška stresti, kad se lěk trébuje, kako to kod drugih lěkariah 

bivati običaje; po tom bi se nerazmočene strančice soli sa žganicom na ranu ili kožu 

donele, što bi samo veću bol uzrokuvalo, bez da bi se tim lečenje pospěšilo. Ako je na 

ovaj način napravljena droždjenica potrošena, tak se može opet na zaostavšu sol ploška 

droždjenicom napuniti, koja se opet strese, i pusti se mirno stali, dok čista postane. 

Izvan droždjenice, druga žganica za lék nije dobra. 

Upotrěbljenje ovoga lěka. 

Kako je napravljenje ovoga lěka jednostavno, tako je i način njegovoga upotrěbljenja, 

koj ćemo ovdĕ samo nakratkom naznačiti, buduć da će se u slĕdećem popisu 

bolestih obširnie kod svake napose navesti. 

Lěk ovaj upotrěbljava se iznutra i zvana. 

44

Glede nutérnjega upotrěbljenja ima se pamtiti, da se nikad čisti, nego uvek pomešani 

sa vrućom vodom uzima, i to (ako, da se svaki put ¼ děl lěka, a ¾ vruće vode 

uzme. Navadno opredělena kolikoča jesu dvĕ žlice (kašike) lèka poměšane sa šest 

žlicah vruće vode, koje se, ako nije drugčie naredjeno, u jutru natašte i to jedan sat 

pred ručkom (zajutrekom) imaju uzeti. Žene ipak i slabi muži mogu ove dvě žlice leka 

s osam do deset žlicah vruće vode poměšati. U pogibeljnih slučajih, ako se krěpčie 

dělovanje ima proizvesti, uzmu se dvě žlice lěka, i samo dvě žlice vruće vode. Navadno 

kod svih bolestih uzme se samo jedan put svaki dan polag prie naznačenoga načina, 

ako se pak mora jedan isti dan više putah uzeti, tak je vrěme, u kojem se uzima, kod 

dotičnih bolestih naznačeno. 

Popis onih bolestih, 

koje su u tečaju od deset godinah upotrěbljenjem 

ovoga lěka izlečene bile, 

i način postupanja kod lěčenja njihovoga. 

Vèrtoglavica. 

Ova bolest se izlěći, ako se těme od glave spornenutim lěkom bez poměšane 

vode natare. Natarenje ima se pol sata nastaviti, i ncsmie se prie odustati, ako bi i 

vèrtoglavica prestala, što se više putah dogodi. Ako pak pod istim tarenjem ovo zlo 

nebi prestalo, tak se mora opet za jedan sat tèrti těme od glave, ili pak na večer, kad 

se ide spavat. Jur se je dogodilo, da se je ova bolest nekoji put povratila ; u ovom 

slučaju mora se opet natarenje ponoviti, i bolest sěgurno izčezne. 

Glavobolja. 

Prestaje uvěk, kad se natare tako glava, kako je kod navale od kèrvi gore rečeno. 

Ja sàm ovaj lèk u nebrojenih slučajih upotrěbio, i svagda sa najboljim uspěhom, Ako 

bi se pokazala glavobolja, ipak kao uporna i često povraćajuća, onda se natašte jedan 

sat pred ručkom uzmu dvě pune žlice leka poměšane sa šest do osam žlicah vruće 

vode; što će medjutim redko od potrěbe biti. 

Užganje možgjanah 

Ovâ pogibeljna i više putah za kratko vrěme smèrtna bolest prestane, ako se 

ovim lěkom těme od glave tako dugo tare, dok bol popusti. Da bi se upotrěbljenjem 

ovoga jednostavnoga sredstva mnogi cěnjeni život spasiti mogao, o tom sam posve 

osvědočen. 

Uhobolja. 

Ovdě biva lěčenje na onaj isti način kako i kod zubah, da se naime jedno uho 

priredjenom droždjenicom napuni ili obadva jedno za drugim. To se već razuměva, 

da se ima leći, i na jednoj strani k 

mirno po čivati, dok polakšanje f 

nastane. Tko jê 

jedàn put ovaj način poprimio, uvjdit će naskoro, da je ugodan, i poćutit će jos druge 

spasonosne uspěhe njegove. 

45

O p a z k a. Buduć da u nekojih stranah naše domóvine neznaju, sto znači 

droždjenica, a izraz “komova rakia“ u mnogih mestih u raznom smislu uzima se: 

zato vidi mi se od portrehe izjaviti, da ja pod imenom „droždjenica” razuměvam 

onu žganicu ili rakiu, koja se od vina ili vinskih droždjah to je od onoga muteža, 

koj u bačvi ostane, kad se vino pretoči, žge. 

Napomena: oprema teksta prema izvorniku 

LITERATURA 

Barle, J., 1906., Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda, Zagreb 

Cvekan, S. P., 1977., Virovitica i franjevci, Virovitica 

Cvekan, S. P., 1978., Djelovanje franjevaca u Varaždinu, Varaždin 

Cvekan, S. P., 1979., Franjevci u Ivaniću, Ivanić 

Cvekan, S. P., 1981., Franjevci u Albinim Našicama, Našice 

Cvekan, S. P., 1990., Kaptolski franjevci, Zagreb 

Fatović-Ferenčić S., Ferber-Bogdan J., 2000., 400 godina dokumenta o ljekarni sv. 

Marije na zagrebačkom Kaptolu (1599-1999), MEDICUS, Vol. 9, No. 1, 129-135 

Hoško, F. E., 2000., Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb 

Hoško, F. E., 2002., Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb 

Nikić, A., 2000., Medicina i slavna prošlost franjevaca, Mostar 

Mandić D., 1968., Franjevačka Bosna, Rim 

Mirković M., 1987., Zagrebačka franjevačka crkva na Kaptolu, Godišnjak zaštite 

spomenika kulture 13, 1-20 

Tartalja H., 1967., Povjest ljekarništva u Varaždinu, Zbornik II. simpozija HFDJ, 

Varaždin, 1-16 

Šematizam Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, 1969., Zagreb 

Izvori 

Arhiva franjevačkog samostana u Virovitici 

Arhiva franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću 

Slike 

Crtež Kaptola XVI. st., 

Samostan na Kaptolu, foto arhiva samostana 

Knjižnica i knjige, foto arhiva B.T. 

46

CRTICA O PELINU 

E.Vedriš* 

Kome od nas pri spomenu te riječi, pelin ne postane dio neugodnih uspomena 

iz djetinjstva. Gorki čaj protiv glista, još nam je u grlu... 

Pelin (vrtni pelin) razlikuje se od samoniklog, divljeg pelina i drugih srodnih 

vrsta te je biljka dobro poznata svakome. 

Izgledom uspravni polugrm bijelo - svilenasto dlakava lišća i žutih cvjetova raste 

kao korov uz puteve, po šumskim prosjecima i drugdje. Latinski naziv je Artemisia 

absinthium i vrlo je rasprostranjen od mediteranskog područja sve do Sibira. 

Bio je poznat u tradicionalnoj medicini Egipćana, Asiraca, Grka i Rimljana zbog 

aromatična, ali i izrazito gorkog okusa, koji je poticao tek. Grčki naziv artemis znači 

zdrav te sugerira zdravlje, a latinski naziv Artemisia dobio je po boginji zaštitnici 

žena, jer je pelin pomagao pri porođaju. 

Što sadrži pelin? Iz mladog lišća i 

cvjetova dobiva se eterično ulje koje sadrži 

od 0,25 % do 1,32 %, a pretežiti sastojci 

su gorke tvari (absintin i anabsintin), ali i 

otrovni tujon. 

Gorke tvari nisu toksične i osnova 

su ljekovitih svojstava pelina, koja su 

mnogobrojna. Pelin povećava lučenje 

želučanih sokova i regulira želučanu kiselost. 

Poboljšava apetit. Vrlo je učinkovit kao 

kolagog i time poboljšava probavu. Smanjuje 

meteorizam i pospješuje diurezu. Kod 

porođaja dobro prokrvljuje zdjelicu i tako 

olakšava porođaj. Već je spomenuto, da je 

čaj od pelina izvrstan antelmintik. Zanimljivo 

je da naziv vermut potječe od riječi vermis 

što znači crv. Pojačava imunost organizma u 

Artemisia absintium (vrtni pelin) 

svladavanju influence, ali i jača organizam 

poslije influence i drugih respiratornih infekcija. 

U narodnoj medicini upotrebljava se i za regulaciju mjesečnice, šećerne bolesti, 

jačanje organizma i reguliranje stolice. Namočen u rakiji, utrljavanjem pomaže kod 

reumatskih bolesti i gihta. 

*dr.sc. Edo Vedriš 

47

Sve ove ljekovite primjene pelina odnose se na čaj od pelina, koji se prelije 

kipućom vodom i nakon 10 minuta procijedi (oparak ). Na taj način veći dio eteričnog 

ulja ishlapi. Ne smije se kuhati! 

Kadulja sadrži znatno više tujona od pelina, ali se ona upotrebljava najviše 

kao čaj ili kao alkoholna iscrpina za vanjsku primjenu, odnosno za ispiranje desni 

ili grgljanje. Tako se izbjegava da najveći dio tujona prijeđe u naš probavni sustav. 

Naprotiv, pelin se najviše upotrebljava za pripravu raznih alkoholnih pića (vermut, 

absint, pelinkovac) i izravno ulazi u probavni sustav te se metabolizira u organizmu. 

Tujon ima svojstva euforika pa je tim opasniji kad ga se nekontrolirano uzima. 

Zbog otrovnosti pelina ograničena je njegova uporaba u alkoholnim pićima ili se pak 

eterično ulje detujonizira, tj. znatno mu se smanji sadržaj tujona. 

Takvo alkoholno piće je zakonski i etički prihvatljivo. U divljem pelinu ima manje 

tujona od vrtnog pa ga proizvođači likera više traže, ali su raspoložive količine manje 

od vrtnog pelina. Vrtni pelin se zove tako jer se stoljećima uzgajao, ali u posljednje 

vrijeme znatno manje jer raste posvud. 

U nekim zemljama Europe pića na osnovi pelina su bila zabranjena (Njemačka, 

Francuska i Švicarska). Najpoznatije piće na osnovi pelina je absint. On je destilat 

smjese pelina, aniša i komorača sa sadržajem alkohola od 45 % do 74 %. 

Treba naglasiti da ni aniš ni komorač nisu bezazleni što se sastojaka tiče. Obje 

biljke sadrže u eteričnom ulju pretežiti sastojak anetol ili trans anetol, koji djeluju 

abortivno. I dok je u komoraču on zabranjen u trudnoći, u anišu u kojem ga ima više - 

nije zabranjen trudnicama ! Naime, pića na bazi destilata ploda aniša vrlo su popularna 

u Europi (anisette, mastika, ouzo, uzo i dr.) pa je vrlo jak lobi proizvođača tih pića. 

Do konca proteklog stoljeća 

absintu su se pripisivala halucinogena 

svojstva (što je objašnjavalo 

djelovanje na poznate slikare da vide 

neke nove nijanse boja). No, jaki lobi 

proizvođača tih pića, koja izazivaju 

ugodu naručio je niz istraživanja kako 

bi pobio te stoljetne tvrdnje. Dokazano 

je da tujon nema halucinogene 

učinke. Dapače, ono što je eksperimentalno 

utvrđeno zvuči apsurdno. 

Tujon neutralizira stimulativne i 

Vincent van Gogh: Irisi (1888.) 

konvulzivne učinke tujona pa se može 

upotrijebiti kod predoziranja sedativa. 

Tako je u novom stoljeću absint rehabilitiran i nije nigdje zabranjen, samo je 

količina tujona u ovom piću ograničena u EU na 10 mg/L ili prema drugim izvorima 

na 5 mg/kg, ako ima manje od 25 % alkohola odnosno na 10 mg/kg kad je sadržaj 

alkohola veći od 25 % (računa se na tzv. apsolutni tj. stopostotni etanol). 

U Češkoj je to vrlo omiljeno piće i mnogo ga se izvozi. U posljednje vrijeme i 

ondje ga proizvode sa smanjenom količinom tujona. 

48

Zanimljivo je da u našem najnovijem Pravilniku o jakim alkoholnim pićima 

(2009.), koji propisuje, među ostalim, i standarde za pelinkovac kao autohtono hrvatsko 

piće - nema nikakvih ograničenja u sadržaju tujona! Po tome smo kao i Švedska, 

gdje takva ograničenja nikad nije ni bilo. 

No, kad se takva pića na osnovi pelina piju u većim količinama zabilježena su 

i mnoga ozbiljna otrovanja. 

Nekada, ne tako davno u nas su se pili razni pelinkovci u obližnjoj gostionici 

prije radnog vremena jer je ta kombinacija (alkohol + tujon ) stvarala osjećaj ugode 

i dobrog raspoloženja i tako bi mnogima počeo novi radni dan. 

Manje je poznato, da je jedan od najvećih svjetskih slikara Vincent van Gogh 

stvorio velik broj svojih remek-djela pod utjecajem absinta tj. pretežito tujona, koji je 

pio u velikim količinama. On je, kako kažu povjesničari umjetnosti, bio pravi ovisnik 

o absintu. No, i mnogi drugi veliki umjetnici - poput Ernesta Hemingwaya, Oscara 

Wildea, Edgara Allana Poea, Charlesa Baudelairea, Arthura Rimbauda, Paula Verlaina, 

Alfreda Jarrya, Henrija de Toulousea Lautreca, Amadea Modigliania te okultista 

Aleistera Crowleya - bili su pretjerani ljubitelji tog pića. 

Prijatelji francuskog bohemskog pjesnika Verlaina su na njegovoj smrtnoj postelji 

uočili bocu absinta pod jastukom. Veliki francuski impresionist Manet je naslikao 

sliku “Pijanac od absinta”, a sliku istog naziva ima i manje poznat slikar Viktor Oliva. 

U Europ,i kao i u svijetu, postoji čitav ritual pića absinta i postoji pribor za piće 

kao i za miješanje koktela na osnovi absinta. Absint ima svoju povijest te kategorije 

kao i pjenušac (primjerice: običan, poluizvrstan, izvrstan, priređen u domaćinstvu, 

“Bohemia -style” tj. češkog stila i dr.). Ova tradicija postoji još od 19. stoljeća i prema 

literaturi prvi absint je proizveden u kantonu Neuchatel u Švicarskoj. 

Vincent van Gogh je u svom bogatom impresionističkom opusu naslikao oko 

900 slika i 1.100 crteža. Nažalost, počinio je samoubojstvo u 39. godini života. 

Osim svog najpoznatijeg djela “Vaza sa 12 žutih suncokreta, 1889. godine naslikao 

je i vrlo poznate” Irise”, koji pripadaju ljekovitom bilju (Iris germanica, naziv 

droge: Rhizoma iridis, koji se nalazi u nekim europskim farmakopejama). 

Ova crtica o pelinu potiče na razmišljanje. Zar je ta obična biljka, praktično 

korov toliko ljekovita te ima tako burnu i zanimljivu povijest? 

Eto, ljudi se uvijek izbore za ono što vole i znanstveno dokazuju, da to nije štetno. 

Naravno, ako se pije u umjerenim količinama. Ali to vrijedi i za sve ostalo u životu. 

49

PLANINSKI BOR I GAVEZ 

– PRIRODNA POMOĆ KOD 

BOLNIH MIŠIĆA I ZGLOBOVA 

Lokomotorni sustav čovjeka čine kosti, zglobovi i mišići koji omogućuju 

pokretljivost organizma. Vrlo je nezgodno kada je ta pokretljivost smanjena, otežana 

ili onemogućena zbog neugodnih bolova. U suvremenom načinu života sve je manje 

fizičke aktivnosti, a više sjedenja i mirovanja, pa često nastaju degenerativne promjene 

i bolesti, kao i sportske ozljede (iščašenja, istegnuća i uganuća). Posljedica toga 

su bolovi u leđima, vratu i zglobovima, mišićna napetost, upale zglobova (artritis), 

upale tetiva, upale mišića, bolovi u kralježnici, reumatske tegobe, sportske ozljede ili 

ozljede zbog fizičkih opterećenja. Otežana pokretljivost organizma ometa svakodnevne 

obveze i smanjuje radnu sposobnost pa je nužno ublažiti bolove lokomotornog 

sustava i vratiti pokretljivost. 

Planinski bor (Pinus mugo) raste kao gusti grm kratkog i polegnutog debla, 

široke krošnje ili do 10 m visoko drvo. Sadrži aktivne sastojke delta-3-karen, α-pinen, 

β-pinen u eteričnom ulju koje se dobiva iz svježih iglica i vršnih grančica. Oni su 

djelotvorni kod ozljeda mišićnog i vezivnog tkiva, reumatizma, artritisa, gihta. Prodiru 

duboko u kožu 

djelujući protuupalno 

i analgetski, potiču 

cirkulaciju te pružaju 

osjećaj topline koji 

smanjuje ukočenost i 

osjećaj boli. 

Gavez (Sym- 

phytum officinale) 

je trajna, zeljasta 

biljka, visoka do 

80 cm. To je biljka koja se tradicionalno 

koristi za liječenje 

površinskih ozljeda 

kože i dubinskih 

ozljeda kostiju i 

zglobova. Djelotvo- 

ran je u liječenju reume, 

kostobolje, artri- 

tisa, kod iščašenja 

i uganuća. Najviše 

aktivnih tvari sadrži 

korijen gaveza, a 

najznačajnija aktivna 

tvar je alantoin koji 

ima jako protuupalno 

djelovanje, analgetsko djelovanje, potiče obnavljanje tkiva kože (zarastanje rana), 

kosti (kod lomova), vezivnog tkiva (tetive, ligamenti kod sportskih ozljeda). Duboko 

prodire u tkivo, širi krvne žile kože i time pospješuje opskrbu tkiva krvlju, uspješno 

uklanja bolove na mjestu primjene, smanjuje otekline te vraća pokretljivost zglobova, 

kukova, kralježnice. 

Preparati na biljnoj bazi koji se primjenjuju preko kože imaju jak učinak jer 

se aktivne tvari izravno apsorbiraju na mjestu primjene. Utrljaju se na bolno mjesto 

i brzo djeluju, a nema nuspojava. Allga San® Mobil krema za tijelo s ekstraktom 

51

gaveza i Allga San® Intenzivni tonik za masažu s ekstraktom gaveza idealno 

su rješenje za uklanjanje bolova lokomotornog sustava. Kombinacija eteričnog ulja 

planinskog bora i ekstrakta gaveza intenzivno njeguje bolne dijelove tijela, potiče 

cirkulaciju i učinak grijanja koji opušta mišiće, smanjuje ukočenost i otekline u 

zglobovima, mišićima i leđima, reumatske bolove, te ujedno njeguje kožu. Masaža 

i topli terapijski učinak pojačavaju prokrvljenost bolnog mjesta što ima opuštajuće i 

analgetsko djelovanje, a takvo zagrijavanje mišića i tetiva poželjno je i prije izlaganja 

većim fizičkim opterećenjima. 

Stručna služba Naturprodukt d.o.o. HRVATSKA 

52

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA 

I SOCIJALNE SKRBI 

Na temelju članka 136. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 

150/08, 71/10 i 139/10), uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih 

komora ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi 

33 

PRAVILNIK 

O PRIPRAVNIČKOM STAŽU ZDRAVSTVENIH RADNIKA 

Članak 1. 

Ovim Pravilnikom propisuju se sadržaj i način provođenja pripravničkog staža, 

uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju 

zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni radnici 

provode pripravnički staž, obrazac pripravničke knjižice, sadržaj, program i način 

polaganja stručnog ispita te sadržaj uvjerenja o položenom stručnom ispitu. 

Pripravnički staž obavlja se prema programu koji uz prethodno pribavljeno pozitivno 

mišljenje nadležnih komora donosi ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem 

tekstu: ministar). 

Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira 

jesu li korišteni u ženskom ili muškom rodu, obuhvaćaju na jednak način ženski 

i muški rod. 

Članak 2. 

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje: 

– stručna kvalifi kacija – obuhvaća formalno obrazovanje i profesionalnu osposobljenost 

(stručno usavršavanje i osposobljavanje nakon završetka formalnog obrazovanja, 

kao i moguće stručno iskustvo stečeno pri obavljanju regulirane profesije u 

državi članici Europske unije), na temelju čega je kandidat stekao pravo obavljanja 

određene djelatnosti regulirane profesije u Republici Hrvatskoj ili državi članici 

Europske unije, 

– stručno iskustvo – stvarno obavljanje profesije u djelatnosti zdravstva u Republici 

Hrvatskoj ili državi članici Europske unije u skladu s primjenjivim propisima, 

– dokaz o formalnoj osposobljenosti – diplome, svjedodžbe i druge javne isprave 

koje je izdalo nadležno tijelo države ugovornice Europskoga ekonomskog prostora (u 

daljnjem tekstu: EEP), a kojima se potvrđuje uspješno završeno formalno obrazovanje 

i po potrebi stručno usavršavanje i osposobljavanje koje je stečeno u državi ugovornici 

53

EEP-a; obuhvaća i diplome, svjedodžbe i druge javne isprave koje je izdalo nadležno 

tijelo treće države nositelju takvih isprava koji ima tri godine stručnog iskustva na 

području države ugovornice EEP-a, a koje su potvrđene od strane te države ugovornice 

EEP-a i daju pravo njihovom nositelju da obavlja određenu profesiju unutar granica 

države ugovornice EEP-a prema njenim važećim propisima, 

– regulirana profesija prema pojedinim područjima u djelatnosti zdravstva – 

jedna ili više reguliranih profesija država članica Europske unije navedenih u prilogu 

V. Direktive iz podstavka 8. ovoga članka, 

– ministarstvo – ministarstvo nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) 

jest nadležno tijelo za sadržaj pripravničkog staža kao i za utvrđivanje 

uvjeta koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju 

zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni radnici 

provode pripravnički staž, sadržaj, program i način polaganja stručnog ispita, izdavanje 

uvjerenja o položenom stručnom ispitu, 

– državljanin države članice Europske unije – svaka osoba koja je državljanin 

države ugovornice Europskog ekonomskog prostora (obuhvaća sve države članice 

Europske unije te Norvešku, Lihtenštajn, Island i Švicarsku), 

– državljanin treće države – jest svaka osoba koja nije državljanin države ugovornice 

EEP-a, 

– Direktiva – Direktiva 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju 

stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. godine, kako je izmijenjena i dopunjena (u 

daljnjem tekstu: Direktiva), 

– integrirani curriculum – obrazovanje stečeno u Republici Hrvatskoj ili državi 

članici Europske unije prema strukovnom, stručnom, odnosno sveučilišnom programu 

usklađenom sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih 

kvalifikacija (»Narodne novine«, broj 124/09), 

– pripravnički staž – jest rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava 

za samostalan rad. Pripravnički staž obavlja se prema propisanom programu. 

Programom se utvrđuje raspored i trajanje rada u pojedinim stručnim jedinicama. 

Programom se utvrđuju stručni poslovi kojima se pripravnici osposobljavaju za 

samostalan rad, 

– curriculum s obvezom obavljanja pripravničkog staža – stečeno obrazovanje 

zdravstvenih radnika koji imaju obvezu obavljanja pripravničkog staža i polaganja 

stručnog ispita, 

– stručni ispit – ispit koji polažu zdravstveni radnici koji su završili strukovno 

obrazovanje, stručni ili sveučilišni studij pred ispitnim povjerenstvom ministarstva. 

Stručni ispit polaže se usmeno. 

– pripravnik – zdravstveni radnik koji je završio strukovno obrazovanje, stručni 

ili sveučilišni studij u Republici Hrvatskoj, 

– kandidat – zdravstveni radnik državljanin Europske unije ili treće države koji 

je stručnu kvalifikaciju stekao izvan Republike Hrvatske. 

54

Članak 3. 

Pripravnički staž za zdravstvene radnike traje godinu dana. 

Iznimno od stavka 1. ovoga članka pripravnički staž doktora medicine koji su 

završili petogodišnji studij traje dvije godine. 

Zdravstveni radnici koji su završili obrazovanje prema integriranom curriculumu 

ne obavljaju pripravnički staž niti polažu stručni ispit. 

Članak 4. 

Pripravnički staž obavlja se u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima 

koja obavljaju zdravstvenu djelatnost ako ispunjavaju sljedeće uvjete u odnosu na 

radnike, prostor i medicinsku opremu: 

a) postojanje stručne jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela programa 

zdravstvenog usmjerenja, 

b) da u stručnoj jedinici iz točke a) ovoga članka u punom radnom vremenu radi 

zdravstveni radnik s položenim stručnim ispitom i važećim odobrenjem za samostalan 

rad koji ima višu, a najmanje istu razinu završenog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja 

te koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci, 

c) da stručna jedinica ima potrebnu medicinsko-tehničku opremu i prostor za 

uspješno provođenje programom predviđenog osposobljavanja prema zahtjevima 

suvremene medicine. Ako zdravstvena ustanova koja je primila pripravnika na 

pripravnički staž nema sve stručne jedinice prema propisanom planu i programu za 

zdravstveno usmjerenje upućuje ga u drugu zdravstvenu ustanovu koja ima te jedinice. 

Članak 5. 

Pripravnički staž zdravstveni radnici mogu obaviti i kod zdravstvenog radnika 

sa završenim stručnim ili sveučilišnim studijem koji obavlja privatnu praksu, koji ima 

važeće odobrenje za samostalan rad te koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u 

struci te u pravnoj osobi u kojoj se zdravstvena djelatnost obavlja u skladu s posebnim 

zakonom, a koja ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika. 

Članak 6. 

Pripravnički staž koji je pripravnik obavio upisuje se u pripravničku knjižicu. 

Pripravničku knjižicu ovjerava ravnatelj zdravstvene ustanove koja je pripravnika 

primila na pripravnički staž, privatni zdravstveni radnik, odnosno odgovorna osoba 

u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost te u pravnoj osobi iz 

članka 5. ovoga Pravilnika. Za provođenje dijela pripravničkog staža u odgovarajućoj 

stručnoj jedinici odgovoran je rukovoditelj te jedinice, odnosno osoba koju on odredi 

i koja ovjerava pripravnički staž svojim potpisom. Pripravnici su obvezni za vrijeme 

pripravničkog staža izvršavati zadatke i obavljati poslove u skladu s programom koje 

im povjeri rukovoditelj stručne jedinice. 

55

Obrazac pripravničke knjižice tiskan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika i njegov 

je sastavni dio. 

Članak 7. 

Pripravnički staž obavlja se u punom radnom vremenu. Pripravnički staž u pravilu 

obavlja se bez prekida. Opravdani prekid pripravničkog staža jest bolest dulja od 30 

dana u kontinuitetu ili 45 dana s prekidima, rodiljni dopust, vojna obveza te stručno 

usavršavanje u inozemstvu u trajanju duljem od 30 dana – u tim slučajevima staž se 

produžava za onoliko vremena koliko je prekid trajao. 

Za prekid iz stavka 1. ovoga članka prilaže se potvrda ravnatelja zdravstvene 

ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili nositelja 

privatne prakse, odnosno odgovorne osobe iz članka 6. ovoga Pravilnika. 

Članak 8. 

Nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici polažu stručni ispit 

pred ispitnim povjerenstvom ministarstva. 

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na državljane država članica 

Europske unije koji su stručnu kvalifikaciju stekli u državi članici Europske unije. 

Državljani država članica Europske unije koji su stekli stručnu kvalifikaciju u 

trećim državama, uz dokaz o formalnoj osposobljenosti izdan u skladu sa Zakonom 

o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija obvezni su 

položiti stručni ispit pred ispitnim povjerenstvom ministarstva. 

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat ne mora polagati stručni ispit ako 

je druga država članica Europske unije državljaninu države članice Europske unije 

već priznala stručnu kvalifikaciju stečenu izvan teritorija EEP-a, Republika Hrvatska 

će priznati navedenu odluku druge države članice Europske unije uz ispunjenje uvjeta 

stvarnog i zakonitog obavljanja profesionalne djelatnosti na teritoriju Europske unije 

najmanje tri uzastopne godine unutar posljednjih pet godina. 

Članak 9. 

Prijava za polaganje stručnog ispita podnosi se ministarstvu putem zdravstvene 

ustanove ili trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost koje je pripravnika 

primilo na pripravnički staž ili osobno uz predočenje sljedećih dokumenata: 

– ovjerene preslike diplome ili svjedodžbe o završnom ispitu, 

– ovjerene preslike domovnice, 

– uredno ispunjene i ovjerene pripravničke knjižice, 

– potvrdu ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja 

zdravstvenu djelatnost ili nositelja privatne prakse, odnosno odgovorne osobe iz 

članka 6. ovoga Pravilnika te 

– zamolbe pripravnika. 

56

Državljani trećih država podnose prijavu za polaganje stručnog ispita ministarstvu 

uz predočenje sljedećih dokumenata: 

– dokaz o formalnoj osposobljenosti, 

– rješenje o priznavanju stručne kvalifikacije, izdano u skladu sa Zakonom o 

reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, ako je kandidat 

studij završio izvan Republike Hrvatske ili svjedodžbu o završnom ispitu, odnosno 

rješenje o priznavanju stručne kvalifikacije izdano u skladu sa Zakonom o reguliranim 

profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija ako je kandidat obrazovanje 

stekao izvan Republike Hrvatske, 

– dokaz o državljanstvu, 

– dokaz o obavljenom pripravničkom stažu i dokaz o radnom iskustvu ako postoji, 

– zamolbe kandidata. 

Prijava se može podnijeti ministarstvu najranije 30 dana prije isteka pripravničkog 

staža, a najkasnije 6 mjeseci nakon završenog pripravničkog staža. 

Članak 10. 

Ako je pripravnik, odnosno kandidat ispunio sve uvjete predviđene ovim Pravilnikom, 

ministar rješenjem odobrava polaganje stručnog ispita. Pripravnik, odnosno 

kandidat pisano se izvješćuje o datumu i mjestu polaganja, najmanje 8 dana prije 

dana polaganja ispita. 

Članak 11. 

Ako je pripravnik, odnosno kandidat iz opravdanog razloga spriječen pristupiti 

zakazanom roku ispita, obvezan je pisano obavijestiti ministarstvo 3 dana prije dana 

određenog za polaganje ispita. Ako pripravnik, odnosno kandidat pravovremeno 

ne obavijesti ministarstvo ili je razlog odustanka neopravdan smatra se da je ispitu 

pristupio te troškovi ispita nakon ponovnog izlaska idu na teret pripravnika, odnosno 

kandidata. 

Članak 12. 

Stručni ispit za zdravstvene radnike sa završenim sveučilišnim studijem sastavljen 

je od općeg i posebnog dijela. Opći i stručni dio stručnog ispita polažu se usmeno. 

Članak 13. 

Stručni ispit za zdravstvene radnike sa završenim strukovnim obrazovanjem, 

stručnim studijem ili sveučilišnim studijem sastavljen je od općeg i stručnog dijela. 

Opći i stručni dio stručnog ispita polažu se usmeno. 

Opći dio stručnog ispita obuhvaća pravne ispitne predmete: 

1. Ustavno uređenje Republike Hrvatske, 

2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, 

57

3. Radni odnosi i mirovinsko osiguranje. 

Ispitni predmeti stručnog dijela stručnog ispita po zdravstvenim usmjerenjima jesu: 

8. za farmaceutske tehničare 

a) izrada galenskih i magistralnih pripravaka, 

b) poznavanje i čuvanje lijekova i medicinskih proizvoda. 

Članak 14. 

Pripravnik, odnosno kandidat polaže stručni ispit pred ispitnim povjerenstvom. 

Ispitno povjerenstvo imenuje ministar rješenjem o osnivanju i imenovanju povjerenstva 

za sva zdravstvena usmjerenja. 

Članak 15. 

Ispitno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i članova povjerenstva koji su 

ujedno i ispitivači za pojedine predmete, koje imenuje ministar. 

U ispitno povjerenstvo, na prijedlog nadležne komore, imenuju se stručnjaci 

odgovarajuće razine obrazovanja koji se bave odgovarajućim područjem rada. 

Listu ispitivača za pojedine predmete donosi ministar na prijedlog nadležne 

komore. 

Članak 16. 

Administrativne poslove ispitnog povjerenstva obavlja tajnik povjerenstva koji 

se imenuje rješenjem o osnivanju ispitnog povjerenstva. Tajnik je obvezan tijekom 

polaganja stručnog ispita voditi zapisnik. Zapisnik potpisuje predsjednik ispitnog 

povjerenstva. 

Obrazac zapisnika tiskan je u Prilogu II. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio. 

Članak 17. 

Uspjeh pripravnika, odnosno kandidata na ispitu ocjenjuje se s »položio« ili 

»nije položio«. Ispitivač je samostalan u ocjenjivanju uspjeha pripravnika, odnosno 

kandidata za predmet koji je ispitivao. 

Članak 18. 

Ako pripravnik, odnosno kandidat nije položio stručni ispit, ponovno može izaći 

na stručni ispit najranije po isteku roka od 15 dana od dana polaganja stručnog ispita. 

Troškove ponovnog polaganja snosi pripravnik, odnosno kandidat. 

Pripravnik, odnosno kandidat koji na stručnom ispitu nije položio jedan ili dva 

ispitna predmeta može uz podnošenje zamolbe polagati popravni ispit iz nepoloženih 

predmeta najranije po isteku roka od 15 dana, a najkasnije u roku 6 mjeseci od dana 

polaganja ispita. 

58

Ako pripravnik, odnosno kandidat u roku iz stavka 1. ovoga članka ne izađe 

na popravni ispit, polaže ponovno cijeli stručni ispit. Pripravnik, odnosno kandidat 

koji nije položio najmanje tri predmeta, kao i pripravnik, odnosno kandidat koji nije 

položio popravni ispit može ponoviti cijeli ispit po isteku roka od 3 mjeseca. 

Članak 19. 

Predsjednik ispitnog povjerenstva izvješćuje po završenom ispitu pripravnika, 

odnosno kandidata o uspjehu na stručnom ispitu. 

Nezadovoljan pripravnik, odnosno kandidat može u roku od 48 sati podnijeti 

žalbu ministarstvu i tražiti da se njegovo znanje još jednom provjeri. 

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka ministarstvo je obvezno odrediti drugo ispitno 

povjerenstvo, koje je obvezno provesti ponovni ispit u roku od 48 sati od podnesene žalbe. 

Troškove saziva ispitnog povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka snosi pripravnik, 

odnosno kandidat. 

Članak 20. 

Zdravstvenom radniku koji je položio stručni ispit izdaje se uvjerenje o položenom 

stručnom ispitu. Uvjerenje potpisuje ministar. Obrazac uvjerenja o položenom stručnom 

ispitu tiskan je u Prilogu III. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio. 

Članak 21. 

Troškove stručnog ispita snosi zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje 

obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatni zdravstveni radnik koji je pripravnika, 

odnosno kandidata primio na pripravnički staž. 

Državljani trećih država, odnosno državljani Europske unije sami snose troškove 

stručnog ispita, ako je pripravnički staž priznat sukladno članku 23. ovoga Pravilnika. 

Članak 22. 

Ispitno povjerenstvo i tajnik na stručnim ispitima imaju pravo na naknadu. Visinu 

naknade određuje ministar posebnim rješenjem. 

Članak 23. 

Ministar može pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili 

djelomično ako program obavljenoga pripravničkog staža bitno ne odstupa od programa 

koji su važeći na području Republike Hrvatske. 

Ministar može državljaninu treće države koji je stekao stručnu kvalifikaciju u 

toj državi pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomično 

59

ako program obavljenog pripravničkog staža bitno ne odstupa od programa koji su 

važeći na području Republike Hrvatske. 

Zdravstveni radnici koji su obavljali pripravnički staž u inozemstvu prije 1. 

siječnja 1990. godine oslobođeni su polaganja stručnog ispita. Zdravstveni radnici 

koji su započeli obavljati pripravnički staž u inozemstvu iza 1. siječnja 1990. godine 

polažu, nakon postupka priznavanja pripravničkog staža prema članku 143. Zakona 

o zdravstvenoj zaštiti, stručni ispit prema odredbama ovoga Pravilnika. 

Članak 24. 

Stručni ispit mogu prijaviti državljani trećih država koji su stručnu kvalifikaciju 

stekli u trećoj državi ili u državi članici Europske unije, ako im je sukladno članku 

23. ovoga Pravilnika priznat pripravnički staž obavljen u inozemstvu u cijelosti ili 

djelomično, odnosno ako obave pripravnički staž u Republici Hrvatskoj. 

Državljani država članica Europske unije koji su stekli stručnu kvalifikaciju 

u državama trećih država, a ne ispunjavaju uvjet stvarnog i zakonitog obavljanja 

profesionalne djelatnosti na teritoriju Europske unije najmanje tri uzastopne godine 

unutar posljednjih pet godina mogu prijaviti stručni ispit ako im je sukladno članku 

23. ovoga Pravilnika priznat pripravnički staž obavljen u inozemstvu u cijelosti ili 

djelomično, odnosno ako obave pripravnički staž u Republici Hrvatskoj. 

Članak 25. 

Program iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika ministar će donijeti u roku od 

6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. 

Članak 26. 

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pripravničkom 

stažu zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«, broj 18/94, 20/94, 21/95, 47/95, 

62/96, 39/96, 130/99 i 11/03) osim Plana i programa pripravničkog staža, temeljnog 

staža i sekundarijata koji prestaje važiti danom stupanja na snagu Programa iz članka 

25. ovoga Pravilnika. 

Članak 27. 

Zdravstveni radnici koji su započeli pripravnički staž prije stupanja na snagu 

ovoga Pravilnika završit će taj staž i položiti stručni ispit prema odredbama Pravilnika 

o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«, broj 18/94, 20/94, 

21/95, 47/95, 62/96, 39/96, 130/99 i 11/03). 

60

Članak 28. 

Zdravstveni radnici u djelatnosti sanitarnog inženjerstva koji na dan stupanja 

na snagu ovoga Pravilnika imaju više od godinu dana radnoga iskustva na poslovima 

sanitarnog inženjerstva oslobađaju se obavljanja pripravničkog staža i polaganja 

stručnog ispita. 

Zdravstveni radnici u djelatnosti sanitarnog inženjerstva koji na dan stupanja na 

snagu ovoga Pravilnika imaju manje od godinu dana radnoga iskustva na poslovima 

sanitarnog inženjerstva nakon stečenih godinu dana radnoga iskustva moraju položiti 

stručni ispit. 

Članak 29. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, 

osim odredbi članka 3. stavka 3., članka 8. stavka 2., 3. i 4., članka 9. stavka 

2., članka 23. stavka 2. te članka 24. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu danom 

prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju. 

Klasa: 011-02/10-02/129 

Urbroj: 534-07-10-1 

Zagreb, 28. prosinca 2010. 

Potpredsjednik Vlade i 

ministar zdravstva i socijalne skrbi 

mr. Darko Milinović, dr. med., v. r. 

61

626

UZ 55. OBLJETNICU OSNIVANJA 

HRVATSKOG DRUŠTVA 

FARMACEUTSKIH TEHNIČARA 

Kada su osnivači našeg društva u ožujku 1956. godine u Jukićevoj 12, u prostorijama 

Medike, osnivali novo stručno društvo za mlado - relativno novo zvanje u 

području zdravstva tj. ljekarništva, sigurno nisu razmišljali kako će to njihovo djelo 

dugo živjeti. 

Čitajući spomen-zbornik izdan u povodu 50. obljetnice kao i dokumente toga 

vremena, možemo iščitati njihovu želju da djeluju u cilju pune stručne i društvene afirmacije, 

da društvo okupi sve farmaceutske pomoćnike-tehničare, a njihovo školovanje 

bude jednako vrednovano kao drugi srednjoškolski četverogodišnji programi. Posebno 

mnogo vremena i rada, osim na statusnim pitanjima, uloženo je u trajnu edukaciju 

kolegica i kolega, iako to nije bila zakonska regulativa. 

U jubilarnom zborniku navedene su aktivnosti, ali i kolege koji su godinama 

odvajali svoje slobodno vrijeme i volonterski - ali maksimalno stručno-profesionalno 

ispunjavali sve postavljene zadaće u svojim podružnicama u tijelima društva i organizacijama 

gdje su predstavljali naše društvo. Tako smo i poslije Pule i slavlja nastavili 

s edukativnim radom, koji je rezultirao desecima predavanja u svim podružnicama. 

Kako su se promijenili uvjeti u pristupu farmaceutskih kuća - i naša se organizacija 

tome prilagodila te smo osim predavanja u prostorima u gradu za više desetaka sudionika 

prišli i organizaciji predavanja u prostorijama tvrtki. S nekim su tvrtkama 

63

tako organizirana predavanja i u 

mjestima u kojima nikada prije 

nismo bili. To je pridonijelo da 

neki članovi prvi put prisustvuju 

stručnom predavanju u organizaciji 

svoga društva te da kolege 

pristupe svojoj jedinoj stručnoj 

udruzi. 

Stručnom radu na našim 

saborima - u Primoštenu 2008. 

“Farmakoterapijski pristup 

liječenja boli“ i Malom Lošinju 

2010. “U zdravlju i bolesti od puberteta 

do zrelosti“ - nazočilo je, 

na svakom, više od 500 aktivnih 

sudionika. 

Drugih pedeset godina 

započelo je i s aktiviranjem novih 

članova u radu podružnica i 

tijela društva koji su se aktivno 

- prema svojim mogućnostima 

- uključili u rad u mandatu ili 

samo za određenu akciju - Anka 

Baković, Ivanka Bogdan, Danije- 

64

la Božić, Tomislav Čajo, Sandra 

Čargonja, Zrinka Čipčić, Miroslav 

Čizmić, Milka Dimitrišin, 

Martina Gal, Marijana Matić, 

Mihaela Matko, Danijela 

Polić, Ante Smolčić, Vedran 

Šjardi, Josip Varga, Lucija Vukelja, 

Tatjana Živković i Dubravka 

Žulj. Bilo je i onih koji su se 

ponovno aktivirali - Paula Barić, 

Stjepan Hostić, Adam Ilić. 

Osnovana je i nova podružnica 

Varaždinsko-me đimurska 

- odvajanjem od Zagrebačke 

podružnice koja je 

najbrojnija, što se pokazalo 

ispravnim jer je u samo godinu 

dana rada društvu pristupilo 

više od 40 novih članova s toga 

područja. 

Napominjemo, unatoč 

obilježavanju vrijedne obljetnice, 

uz djelovanje novih aktivnih 

članova, neki su članovi koji više 

nisu birani u tijela društva prestali 

plaćati i članarinu te su brisani 

2010. s ostalim neplatišama, 

a neki će biti brisani u 2011. 

Mi koji smo tek počeli s 

radom iskreno zbog toga žalimo. 

Na našu žalost zauvijek 

nas je napustilo nekoliko naših 

kolegica i kolega koji su neprocjenjivo 

pridonijeli radu našeg 

društva da ono i danas može 

ovako djelovati. Od srca im 

zahvaljujemo i ostat će u dragoj 

uspomeni svima nama, a mladim 

kolegicama i kolegama njihov primjer bit će vodilja u nastavku rada društva. 

Svoj društveno-stručni rad i dalje publiciramo u našem časopisu, u kojemu 

objavljujemo i sve aktivnosti iz naših podružnica kao i rada tijela društva, proširili 

smo sastav uredništva, a otvorili smo i stranicu na elektronskom mediju kako bi se 

svi koji žele mogli bolje informirati o društvu. 

65

Zahvaljujemo na doprinosu 

svim našim osnivačima, 

svim predsjednicima, tajnicima, 

blagajnicima, svim 

urednicima i uredništvima 

od prvog broja Biltena do 

ovog broja Farmaceutskog 

tehničara, svim članovima 

tijela društva tijekom proteklih 

55 godina. 

Nadamo se da će društvo 

i dalje raditi za dobrobit svojih 

članova i u novim zakonskim 

uvjetima te da će i mlađa generacija 

moći svojim kolegama 

organizirati svečanu - 60. 

obljetnicu. 

Našu 55. obljetnicu 

obilježavamo i malom fotogalerijom 

događanja u zadnjih 

pet godina. 

Martina Gal 

i Tatjana Živković 

66

IZVOD IZ ZAPISNIKA 

VIII. SJEDNICA SREDIŠNJEG ODBORA U 

MANDATNOM RAZDOBLJU 2008.-2012. 

Središnji odbor 

U petak i subotu, 25. i 26. veljače 2011. godine održana je u Tuheljskim Toplicama 

u hotelu « Terme Tuhelj », 8. sjednica Središnjeg odbora u mandatu od 2008. 

do 2012. godine. 

Nazočni: Marija Žužak - predsjednica HDFT-a, Anita Farkaš Marin - tajnica 

HDFT-a, i članovi Središnjeg odbora Martina Gal, Mira Grubišić, Marica Gudlin, 

Svjetlana Jakovac, Zorica Pintar, Nikola Seršić, Branka Šunduković, Nada 

Vraneković. 

Odsutni članovi Središnjeg odbora: Paula Barić, Zrinka Čipčić, Snježana Kruljac, 

Marijana Matić, Danijela Polić, Lori Sinovčić, Josip Varga, 

Sjednici prisustvuju članovi Nadzornog odbora: Danijela Božić, Milka Dimitrišin 

i Božidar Tomašić - predsjednik. 

Odsutni članovi Nadzornog odbora: Janja Glavačević, Maja Matijašević, 

Sjednici prisustvuju članovi Izvršnog odbora: Verica Božić, Branka Kričej, 

Štefica Kosovec, Helena Matković, Miroslav Momčilović, Ana Rukavina Ćaćić, 

Zdenka Tomašić i Tatjana Živković, Jožef Čebin - predsjednik Savjeta SO, Sanja 

67

Schiller - glavna i odgovorna urednica časopisa te tajnici podružnica, PGI Vedran 

Šjardi i Dalmacije Tomislav Čajo. 

DNEVNI RED 

1. Usvajanje zapisnika sa VII. sjednice Središnjeg odbora HDFT-a 

2. Izvješće o radu HDFT-a u 2010 

3. Izmjene i dopune financijskog plana za 2010. godinu 

4. Izvješće i usvajanje završnog računa za 2010. 

5. Analiza izvršenja preuzetih zadataka na VII. sjednici SO HDFT-a 

6. Priprema za održavanje VI. sabora HDFT-a 

7. Plan rada i financijski plan za 2011. godinu 

8. Rasprave o temama po prijedlogu sudionika 

9. Odluke potrebne za redovno funkcioniranje HDFT-a 

Iz opširnih izvještaja, prihvaćenih jednoglasno, o djelovanju svih tijela o radu 

HDFT-a u razdoblju od 1.1.2010. do 31.12.2010., treba naglasiti da je mnogo vremena 

utrošeno na pitanje zakonodavstva te je došlo do malih poboljšanja. No, još nije 

donesen zakon - kako bi se sve utvrdilo podzakonskim aktima. 

Program stalne stručne edukacije organiziran je osim na V. saboru i tijekom 

godine u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Slavonskom Brodu, Varaždinu i Zagrebu uz 

sudjelovanje predavača iz više tvrtki koje su uočile potrebu edukacije farmaceutskih 

tehničara - a to su Agram 89, Albidus, Bayer, JGL, Milsing, Nycomed, Pharmateka 

Consult, PIP, La Roche Posay, Salveo, Salvus i Nutrigrupa. 

Predstavnici društva sudjelovali su na stručnim manifestacijama u organizaciji 

drugih, i to: na skupu HFD-a u Opatiji, skupu farmaceutskih tehničara Slovenije, 

sastanku EAPT-e, u Lisabonu /Portugal/, sastanku radne grupe za izradu internih 

pravila EAPT-e u Bruxellesu, o čemu su izvješća svih sudionika objavljena u časopisu. 

Na podjeli završnih svjedodžbi našim kolegicama i kolegama u farmaceutskim 

školama, predstavnici HDFT-a su bili u Koprivnici, Osijeku, Pregradi, Rijeci, Splitu, 

Šibeniku, Zagrebu i Varaždinu. Na žalost, nismo bili na podijeli u Zadru. 

Suradnja s državnim tijelima odvijala se u vezi sa Zakonom o ljekarništvu, gdje 

smo ponovno iznosili stavove naših skupština poglavito u vezi s priznavanjem farmaceutskog 

tehničara kao ljekarničkog djelatnika, koji u okviru svojih stečenih znanja 

i primjernog djelokruga mora biti izjednačen s drugim zvanjima i imati zakonsku 

samostalnost u tom radu. 

Najavljeni prostor od grada koji smo i pogledali nismo dobili, već je taj prostor 

dodijeljen Ustanovi za zdravstvenu njegu bolesnika u kući, a nama utješna rečenica 

da se za nas i dalje traži prikladno rješenje. 

Uspješna organizacija V. sabora s više od 500 aktivnih sudionika dala je potvrdu 

stručnom radu i programu cjeloživotnog obrazovanja koje društvo provodi 55 godina, 

koji će trebati nastaviti i u novim zakonodavnim uvjetima. 

68

Raščlamba o stanju članstva pokazala je da opet u godini skupova raste broj 

upisan članova i plaćanje članarine, koja se prestaje plaćati već godinu kasnije. Kako 

je članarina najveći i jedini izvor stalnih prihoda, koji mnogi kolege vrlo neozbiljno 

shvaćaju, IO je morao primijeniti odrednice statuta i brisati dio članova, a prvi put 

primijenila se odluka SO da članovi koji ne uplate članarinu u određenom vremenu 

(do 30. travnja u poslovnoj godini) - do podmirenja duga ne primaju časopis. Ukupni 

dug od 95.440,00 kn jednak je troškovima tiskanja časopisa u jednoj godini. 

Članovi u podružnicama duguju sljedeće iznose: Zagreb 31.800,00 kn, Slavonija 

i Baranja 15.880,00 kn, Dalmacija 19.040,00 kn, Primorsko-goransko-istarska 

12.560,00, Varaždinsko-međimurska 11.160,00 kn i umirovljenici Podružnice 

Zagreba 5.520,00 kn. 

U međunarodnoj suradnji posebni dio posvećen je izvještaju kolegice Svjetlane 

Jakovac koja je obavijestila o radu Europske asocijacije farmaceutskih tehničara. 

Uočen je napredak u radu nakon sastanka u Zagrebu, a kolegica Jakovac izabrana 

je u užu radnu grupu za pripremu institucionalizacije asocijacije unutar Europske 

zajednice naroda – EU. Svi nazočni dali su potporu takvom radu naših predstavnika 

na sjednicama EAPT-e bez obzira što su to dodatni troškovi, ali je procjena da u 

budućnosti takva aktivnost može biti od koristi svim farmaceutskim tehničarima. 

SO je odobrio izvješće o pripremama VI. sabora HDFT-a, koji će seodržati u 

Bolu na otoku Braču, hotel ELAPHUSA, od 19. do 22.travnja 2012. godine. Između 

više prispjelih ponuda agencija SO je izabrao agenciju Tip tours d. o. o. Zagreb za 

poslovnog partnera u organizaciji skupa. Izabrano je organizacijsko povjerenstvo za 

pripremu VI. sabor: Nada Vraneković-čelnica, i Tanja Živković-tajnica povjerenstva. 

Izabran je radni naslov stručnog programa, a za taj dio zaduženja su dobili Martina 

Gal, Marica Gudlin, Mira Grubišić i Zorica Pintar. Za marketing i operativne zadaće 

zaduženi su Paula Barić i Tomislav Čajo. Povjerenstvo mora izvršiti kompletnu pripremu 

do sljedeće sjednice SO krajem 10. mjeseca. 

Kako bi tijela društva mogla normalno i što kvalitetnije izvršavati svoje obveze 

doneseno je više odluka a ovdje donosimo odluke koje se odnose na cjelokupno 

članstvo: 

➣ Određuje se članarina za 2011. - i to 160,00 kn zaposleni, 60,00 kn umirovljenici, 

20,00 kn učenici završnog razreda i nezaposleni i 30,00 kn upisnina novih 

članova. Obvezuju se članovi da uplate članarinu za kalendarsku godinu najkasnije 

do 30. travnja. Članovima koji ne uplate članarinu do određenog roka prestat će se 

dostavljati časopis. Obvezuju se predsjednici i tajnici podružnica da potiču članove 

iz svoje podružnice na uredno redovito plaćanje članarine. 

➣ Na podjeli svjedodžbi maturantima bit će prisutni predstavnici iz određene 

podružnice gdje je dodjela svjedodžbi, u dogovoru predsjednice podružnice s predsjednicom 

stručnog odbora. 

➣ HDFT će uputiti pismo nakane školama koje imaju maturante u cilju prezentacije 

društva prije završetka školovanja. 

➣ Društvo će posredovanjem predstavnika sudjelovati na natjecanju učenika 

Scholla Medica. 

69

➣ Međunarodna suradnja bit će ostvarena na godišnjem skupu farmaceutskih 

tehničara Republike Slovenije na Rogli od 27. do 29. svibnja 2011. uz sponzorstvo 

KRKE Hrvatska te na sastanku EAPT-e od 8. do 9. travnja 2011. u Engleskoj-Cardif, 

gdje će nas predstavljati Marija Žužak i Svjetlana Jakovac. Sudjelovat ćemo na Skupu 

farmaceuta u Rovinju od 12. do 14. svibnja 2011. - zastupat će nas osobe po dogovoru. 

➣ U cilju moderne prezentacije djelovanja društva na na tečaj za WEB dizajnera 

upućeni su Martina Gal i Vedran Šjardi. 

➣ U cilju smanjenja troškova u 2011. godini odlučeno je da se časopis tiska 

četiri broja u tri izdanja, te da se primijeni novi cjenik za oglašavanje. 

➣ Izvršena su i sljedeća imenovanja: imenuje se u uređivački odbor Miroslav 

Čizmić iz podružnice Dalmacija umjesto Tomislava Čaje, koji je sada tajnik 

podružnice, a u Izvršni odbor imenuje Zejnebu Mikulić iz Siska. 

Zapisnik vodila tajnica HDFT-a 

Anita Farkaš Marin i Helena Matković 

70

IZ RADA PODRUŽNICA 

PODRUŽNICA DALMACIJE 

U prostorijama ljekarne „Lučac“ 10. veljače 2011 u Splitu održano je predavanje 

s tvrtkom Berlin-Chemie Menarini Hrvatska u organizaciji Davorke Rogulj. 

Marijana Papić, dr.med. održala je vrlo zanimljivo predavanje na temu: „Flavamed 

- brzo i unčikovito riješenje za produktivni kašalj“. 

Kašalj je prirodni, zaštitni mehanizam koji oslobađa dišne putove od sekreta, stranih 

čestica i drugih tvari koje podražavaju sluznicu. Razlikujemo produktivni (zreli) 

i suhi (podražajni) kašalj. Za liječenje produktivnog kašlja koristimo ekspektoranse 

koji omogućuju lakše iskašljavanje, a za liječenje suhog kašlja koristimo antitusike 

koji oblažu sluznicu i smanjuju podražaj na kašalj. Prema statistikama kašalj je peti 

načešći simptom zbog kojeg odlazimo liječniku primarne zaštite. 

Flavamed (ambroksol) tablete razrjeđuju sluz kod bolesti dišnog sustava koje 

olakšavaju iskašljavanje. Koriste se također kod bolesti pluća i bronha uz uporno stvaranje 

sluzi. Za razliku od ostalih preparata, Flavamed tablete djeluju već 30 minuta 

nakon primjene. 

Nakon predavanja druženje smo nastavili uz domjenak u organizaciji tvrtke 

Berlin-Chemie Menarini Hrvatska, nadamao se i budućoj suradnji. 

Miroslav Čizmić 

PODRUŽNICA ZAGREBA 

PREDAVANJE TVRTKE AGRAM 89 

Tijekom najjače zime, 9. prosinca 2010. imali smo priliku slušati predavanje 

o imunitetu od Ivana Tudora, mag.pharm. iz tvrtke Agram 89. Podsjetili smo se da 

integralni imunološki sustav s najvažnijim stanicama - leukocitima, stvara reakcije 

kojima sudjeliju u obrani organizma od mikroorganizama i toksina koji nas okružuju. 

Objašnjena je razlika između prirodnog i stečenog imuniteta, a kao preduvjet očuvanja 

zdravlja navedeni su faktori: uravnotežena i primjerena prehrana, tjelesna aktivnost 

i izbjegavanje stresa. 

Često nismo u mogućnosti dovoljno brinuti se o tim faktorima i tada dobro 

dođe pomoć dodataka prehrani - vitamina, minerala, probiotika i biljnih ekstrakata u 

širokoj paleti Twinlab, Lifetime i Childlife proizvoda. 

Edukacijski centar tvrtke Agram 89 priredio je još jednu zanimljivu temu: 

“Uloga dodataka prehrani u očuvanju zdravlja žene“. Spomenka Bezlaj mag. pharm. 

predočila je promjene tijekom života žene s naglaskom na PMS i razdoblje menopauze 

i postmenopauze. 

71

Predavanje tvrtke Agram 89 

Pod utjecajem hormona nastaju prirodni procesi sa često neugodnim nuspojavama. 

Da bi žene lakše izdržale razdoblje PMS-a i u zrelim godinama što duže sačuvale 

zdravlje i kvalitetu života, Agram 89 nudi prirodna rješenja u svojim proizvodima. 


PREDAVANJA TVRTKE PIP D.O.O. 

Tvrtka PIP d.o.o. organizirala je niz predavanja u suradnji s HDFT-om i ljekarnama 

s područja podružnice Zagreba. Tema svih predavanja bila je: 

„Važnost vrednovanja, kvantifikacije i standardizacije flavonoida u pripravcima 

propolisa i s propolisom“. 

Predavači 

1. Petra Galović, dipl. ing. biotehnologije, voditeljica edukacije 

2. Jelena Škala dipl. ing. prehrambene tehnologije, voditeljica laboratorija 

3. Ivan Bračić, savjetnik uprave 

Predavanja su održana u Bjelovaru, Sisku, Karlovcu, Zaboku i Zagrebu, te zajedno 

s kolegicama iz podružnice Slavonije i Baranje, u Daruvaru. 

Za sve koji nisu imali priliku prisustvovati tim predavanjima, u ovom je broju 

tiskan članak prezentirane teme. 

72

Postavljana su razna pitanja nakon predavanja, a predavači su svojim odgovorima 

razriješili dvojbe, prenijeli iskustvo, naglašavajući trud koji ulažu u postizanje 

kvalitetnog proizvoda. 

S obzirom na to da je na predavanjima bio velik broj kolegica, predsjednica 

podružnice je izvjestila prisutne o radu središnjice društva te planovima. 

Učlanjeno je nekoliko novih kolegica. Nadam se da ćemo imati priliku uskoro 

organizirati nova predavanja i druženje po uzoru na suradnju s tvrtkom PIP d.o.o. 

Predavanje u Bjelovaru 

Predavanje u Sisku 

Predavanje u Zagrebu 

73

Predavanje u Karlovcu 

Predavanje u Zaboku 


PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE 

Na području podružnice Slavonije 

i Baranje, u Slavonskom Brodu, Vinkovcima 

i Daruvaru održana su stručna 

predavanja tvrtke PIP d.o.o. 

Tema i predavači bili su kao i u drugim 

podružnicama, a prisutni su bili i farmaceuti 

i farmaceutski tehničari. Posebno 

zadovoljstvo bilo je u Vinkovcima, gdje je 

prvi put održano predavanje u organizaciji HDFT-a. 

Tvrtka PIP d.o.o. omogućila nam je da čujemo novosti o novim proizvodima i 

nastojanju da se postigne visok nivo kvalitete istih. 

Tijekom druženja razmijenili smo iskustva o novom načinu rada u ljekarnama, 

dobili informaciju o radu središnjice HDFT-a i platili članarinu. 

Marijana Matić 

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA 

Nakon dugog vremena, 27. siječnja, u čakovečkom hotelu Park predavanje za 

farmaceute i farmaceutske tehničare održala je tvrtka PIP d.o.o. Zagreb. 

Predstavljen je istraživačko-razvojni projekt farmakologija u apiterapiji i njihova 

linija “Farmakol”. 

Rezultati primjene u prikazanim proizvodima su: 

Vrednovanje – znanstvena spoznaja biološke aktivnosti flavonoida propolisa 

Kvantifikacija – u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom 

74

Standardizacija – terapeutska doza flavonoida za namjenu iskazana u deklaraciji 

proizvoda 

Uvođenje novih tehnoloških postupaka u proizvodnji (vodenih otopina propolisa, 

sastavnice i finalni proizvod bez alkoholnog nosača). 

Na predavanju je bilo dosta sudionika, osobito kolegica i kolega tehničara. Skup 

je završio uz lijepo druženje. Nadam se da će ovakvog druženja biti još, ali i očekujemo 

da nam se pridruže poštovane kolegice i kolege “preko” Drave. 

Ivanka Bogdan 

PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA 

PREDAVANJE TVRTKE PIP D.O.O. 

U namjeri da predstave svoje proizvode što većem broju farmaceutskih tehničara 

i farmaceuta, predstavnici tvrtke PIP održali su i u Puli predavanje, i to 15. veljače 

u hotelu “Histrija”. Sastanku je prisustvovalo više od 20 članova. 

Tvrtka PIP d.o.o. po prvi put se predstavila u Istri. Nadamo se daljnjoj suradnji 

u jesen. 

Brankica Šunduković 

PREDAVANJE TVRTKE SALVUS D.O.O. 

U utorak, 1. ožujka 2011. u hotelu Bonavia u Rijeci, imali smo predavanje u 

suradnji s tvrtkom Salvus d.o.o. na temu: 

“Solgar dodaci prehrani - snaga vašeg zdravlja”. 

Predavač je bila Mimi Vurdelja, mag. pharm., nutricionist 

Predavanje je bilo bodovano i za farmaceute, tako da je posjećenost bila velika. 

Za kolegice iz Istre tvrtka Salvus organizirala je autobus pa su i oni prisustvovali 

ovom predavanju. Bilo je ugodno pred tako velikim auditorijem čuti pohvalu i zahvalu 

od strane djelatnika tvrtke Salvus za pomoć pri organizaciji predavanja. 

Magistra Vurdelja osmislila je predavanje na temelju stečenog znanja kao nutricionist. 

Između ostalog, stalna je suradnica Hrvatskog olimpijskog odbora. Tema 

nas je navela na razmišljanje o načelima ispravne prehrane. 

Pravilna prehrana i pravilno konzumirane namirnice početak su svega. Naglasila 

je nekoliko puta da pod pravilnom prehranom ne slijedimo strogo upute literature jer 

to nije dovoljno, treba jesti umjereno i s ljubavlju, čistog srca i čiste glave, i onda će 

ta hrana imati pravilan utjecaj na naše stanje. 

75

U drugom dijelu predavanja predstavila je prebogatu paletu Solgar proizvoda, 

pričajući o određenom proizvodu uz određeno stanje koje prethodi potrebi za uzimanjem 

tog proizvoda. 

Naravno kako smo još u razdoblju pojačanih prehlada i pojačanog iscrpljivanja 

organizma, što za posljedicu ima pad imuniteta, središte su upravo bili ti proizvodi 

koji pomažu oporavku organizama, i to proizvodi poput Beta 1,3 glukana i slični. 

Ugodno druženje i, prije svega, korisna edukacija tako je potrajala dva i pol sata. 

Na kraju bih citirala Mimi Vurdelju, koja ističe nekoliko načela koja bi valjalo 

upamtiti: 

• Jesti treba raznovrsno i s pravom mjerom 

• Svaki obrok treba pripremiti s ljubavlju 

• Trebali biste nastojati jesti okruženi osobama koje volite. 

Ako je netko nakon čitanja ovog teksta ogladnio, te ga je ova tema potaknula na 

jelo, upamtite ta načela i primijenite ih odmah. 

Svjetlana Jakovac 

76

KAKO PLATITI ČLANARINU? 

= 160,00 = 160,00 

ČLANARINA HDFT-a za 2011. godinu 

1 

3 

2 

3 

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom 

svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba 

i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na 

žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve 

rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice 

i 3. točan broj žiroračuna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime. 

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu. 

Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za 

protekle godine. 

Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca 

travnja. 

OBAVJEŠTAVAJU SE ČLANOVI DRUŠTVA KOJI NISU UREDNO 

PLATILI ČLANARINU ZA 2010. GODINU DA NEĆE 

PRIMITI ČASOPIS DOK NE IZVRŠE SVOJU OBAVEZU 

Obavezno javite na adresu HDFT-a 

svaku promjenu prezimena, 

adrese stanovanja i mjesta rada. 

»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR 

NA©IH PRIHODA!!! 

Kojim novcem tiskati Ëasopis? 

77

Časopis donosi 

UPUTE ZA SURADNJU 

1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka. 

2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim 

namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 

3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 

4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih 

akata važnih za struku. 

5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a 

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 

6. Upite članova s odgovorima. 

7. Društvenu rubriku. 

8. Različite vijesti i obavijesti. 

Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje 

1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft Word 

document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova arial, veličina 10pt. 

2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti 

označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni 

dokument u formatu JPG 

3. Na početku teksta upisati 

- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj 

- pune nazive ustanove 

- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova 

4. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim načinom. 

Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema 

međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. 

Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine 

Pharmaca 32 (1994), 221-36. 

Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica. 

Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34. 

5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica. 

6. Svi tekstovi podliježu lekturi. 

7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Medika) 

10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr 

8. Materijali se ne vraćaju. 

“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceutskih 

tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998. 

godine pod brojem 00000551. 

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem 

50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715. 

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom 

stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora. 

Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva, 

a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR. 

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a 

besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori. 

78

SADRŽAJ 

Uvodnik .................................................................................................. 5 

Azitromicin - sumamed u liječenju spolno prenosivih infekcija ....... 7 

Canesten – samodijagnoza i samoliječenje vaginalnih gljivičnih 

infekcija .................................................................................................. 13 

Propolis – medicina za pčele i čovjeka ................................................ 17 

Slušanje – komunikativnost ................................................................. 23 

Ljekarništvo u franjevačkim samostanima provincije 

Svetih Ćirila i Metoda – II .................................................................... 31 

Crtica o pelinu ....................................................................................... 47 

Planinski bor i gavez – prirodna pomoć kod bolnih mišića 

i zglobova ............................................................................................... 51 

Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika ................... 53 

Uz 55. obljetnicu osnivanja Hrvatskog društva farmaceutskih 

tehničara ................................................................................................ 63 

IZ RADA DRUŠTVA ............................................................................ 67 

Zapisnik s VII. sjednice Središnjeg odbora ....................................... 67 

IZ RADA PODRUŽNICA .................................................................... 71 

Podružnica Dalmacije ........................................................................... 71 

Podružnica Zagreba .............................................................................. 71 

Podružnica Slavonije i Baranje ........................................................... 74 

Podružnica Varaždinsko-međimurska ................................................ 74 

Podružnica Primorsko-goransko-istarska .......................................... 75 

80

FARMACEUTSKI TEHNIÄAR - HDFT

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

FARMACEUTSKI TEHNIÄAR - HDFT