Bilten br.7 u pdf formatu. - KSC Bugojno

Bilten br. 7 

37. Teatarski festival BiH FEDRA 2009 Bugojno 

03.07.2009.godine 

-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII--XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII-XXXVII- 

...SLOVO O...ševi..ili ševi!?... 

Znala je naša publika da je sinoć Trebinje, pa pohrlili sa svih strana. 

Ja baš jučer kažem onom kosonjici Igoru da kaže onom Želji da ne zaborave 

CD (hihihi). 'vamo nešto mi, znate...za sebe. 

Ljudi dobro odigraše. Ono, baš dobro. 

Doktor Luka Kecman je pohvalio ansambl i malo ukazao (naoko) na neke 

nedostatke. A, počeo je stihovima vječnog Laze Kostića iz pjesme "Santa Maria 

della Salute". Pjesnički, lijepo, ono..."dve se u meni pobiše sile, mozak i srce, 

pamet i slast..." Bravo, doktore. 

Radmila Smiljanić je postavila nekoliko pitanja, onako novosadski, a Željo, Željo 

je postavio rukavice na sto, ako bude trebalo, i, i...i nije trebalo, srećom, nije 

trebalo. 

Doktor Nedžad Ibrahimović (sa čašom vina crnoga u ruci) pohvali ekipu i 

predloži im da kažu da su predstavom svojom govorili ni o čemu...sjajno... 

Ljudi, okrugli stolovi su okrugli (? Hm...da...) 

To be or not to be??? 

Hamlete, brate... 

Ah da, da ne zaboravim, došla nam je Ivana iz Trebinja (ne bih pred onim 

kosonjicom i Željom, nek' ostane među nama, ali da je bogd'o došla ranije, a ne 

njih dvojica...hihiihihi). Vidio sam i Mariju Pikić, nostalgična bijaše, a bila je i 

Vesna...ali kratko. 

Naši Visočaci, Vera i Jesenko, su nas ispoštovali, poželio sam im dobar 

povratak. 

Aida Shoshowska se saosjećala sama sa sobom, jer nas je morala napustiti. 

Ima djevojka ispite. Draga naša Shoshowska, sretno na ispitima, ti si naša 

dusha i sretnim nas čini svaki tvoj položeni ispit. Držimo ti fige. 

Stigla je i Zlata...Travniče, sretno Travniče. 

Večeras je sedma noć...nazire se kraj... 


www.kscbugojno.ba 

1 

www.teatarfedra.co.ba



03.07.2009.godine 


ZAPISI SA OKRUGLOG STOLA... 

Predstavljajući Gradsko pozorište Trebinje koji su večeras igrali predstavu Ševa 

ili slavuj?!, po adaptiranom tekstu Efraima Kišona, u režiji Željka Miloševića, 

moderatorica se našalila konstatujući da se ovo pozorište prvi put predstavlja na 

ovakvom imponzantnom Festivalu (doduše, neki od članova su ovdje već 

četvrtu godinu, ali su djelovali pod drugim imenom). 

Željko Milošević, reditelj večerašnje predstave, govorio je o tekstu E. Kišona, 

koji je izuzetno satiričan, a oni su još htjeli dodati grotesku i upravo zbog toga su 

se odlučili za njega. Pokušali su se dotaći nekih od tema iz ovog teksta, kao što 

su odnos u porodici, vremena u kojem žive... On smatra da je tekst fascinantan, 

baš zato što je povod za njegov nastanak, jedno od njavećih svjetskih djela, 

''Romeo i Julija''. Po Željku Miloševiću, tekst nema neke velike filozofije, više je 

zanimljiv i inspirativan te im omogućava da se razigraju, prelaze iz uloge u 

ulogu. 

Dr. Luka Kecman je uočio ozbiljnost rada Gradskog pozorišta iz Trebinja, ali je 

dao i nekoliko sugestija. Ono što je u okviru satire, to je funkcionalno, ali, kada 

je riječ o mješavini stilova, to treba da bude jasno postavljeno. U predstavi se 

poigravaju žanrovima(komedija, satira, groteska, farsa....), a na kraju završavaju 

realizmom, što je možda neumjereno. Uloga diktatora je izuzetna kombinacija u 

predstavi, i tu je možda trebala i da se završi, ali, pošto se desilo drugačije, 

onda su morali više puta pokazati da postoji jasna svijest o namjeri da se 

poigraju i razigraju. Također ga interesuje vrlo bitna stvar: šta se desilo sa 

Šekspirom, ko ga je pozvao da se pojavi, zašto je tu? Luka Kecman smatra da 

je kraj odličan, da su njime zaokružili priču, jer tragedija jeste tragedija. 

Pohvalio je igru ansambla: Darka Kurtovića, čija je igra korak nazad, što je jako 

dobro; Vedranu Miletić, koja izuzetno dobro vlada scenom i likom; Miodraga 

Šešelja i Igora Svrdlina, koji su po njemu dobri glumci zadatka; kao i mladu 

Biljanu Škorić, koja ga podsjeća na Mariju Pikić kada je počinjala svoj glumački 

hod. 

Reditelj je objasnio pojavu Šekspira u predstavi, koji se tri puta pojavljuje i jasno 

govori zbog čega je tu: pojavio se i želio vratiti radnju u tok koji je stvorio, dok 

njegov odlazak ostavlja bez jasnog obrazloženja, a odlazak sa Lukrecijom je 

metafora. Također, za Željka Miloševića, vrijeme radnje predstave nije bitno, 

željeli su objediniti vrijeme prije četiri stotine godina i sad, što se jasno vidi u 

kostimografiji. 

Radmilu Smiljanić je interesovalo da li će problem porodice, koja je istaknuta u 

prvi plan, zbuniti publiku koja nije upoznata sa Šekspirovim djelom, te da li je 

predstava zbog toga imala određena zagušenja. Reditelj je rekao da su se oni 

bavili već konkretnim rezultatom (porodični nesporazumi) i što je mnogo bitnije 

jer time potiču na razmišljanje, a ne razrješavaju problem. Isto tako, jasno je 



2 




03.07.2009.godine 


potcrtao da se nisu bavili samo jednim problemom, već su tri priče na površini, a 

ne u dubini, te su radili na predstavi po nušićevskom principu. 

Dragan Komadina za rediteljevu odluku da pomiri vrijeme nekad i sad, smatra 

da je to istovremeno i najbolja i najgora odluka. Vrlo je hrabro, ali onda takvoj 

odluci najbolje leže klasični elementi, primjerenije je bilo odrediti se i postaviti u 

neko ''sada'' (vrijeme) iz tog perioda. Smatra da su zadanu grotesku imali samo 

u kostimima i scenografiji, dok je u igri izostala, tako da bi im farsa, po njemu, 

mnogo bolje legla. Kraj, koji jeste logičan, njemu nije dobar, jer je očekivao 

poigravanje koje je dopušteno u postmodernizmu. 

Objašnjavajući kraj predstave, reditelj je rekao da su izbjegavali sve ono što je 

ljude moglo navesti na takav ishod, pa su zato napravili logičan kraj. 

Dr. Nedžad Ibrahimović smatra da predstava pokazuje želju da oni, kao 

ansambl, žele da se poigraju pozorišnim jezikom, pozorišnim stilovima, što je u 

suštini moguće samo u odgovarajućoj sredini. Večeras je vidio odličnu igru, te 

im sugeriše da kad govore o tematici predstave, da naprosto kažu da ne govore 

ni o čemu. 

Senadu Milanoviću se posebno svidio segment predstave sa diktatorom, koji 

je, za njega vrlo simboličan i poučan. Diktatora sa scene sklanjaju glumci, tako 

da glas teatra i umjetnosti ima eho koji se odbija svuda. Razgovori za okruglim 

stolom se završio duhovitom i pomalo surovom poukom koju je uočio Emir 

Bečirović Kule (op.a. Gibson): ''Bolje se otrovati, nego oženiti.'' 



3 




03.07.2009.godine 


IZ KNJIGE UTISAKA... 

Joj, jesam uzbuđen. Tetka Polly mi igra večeras. Mene strah, k'o da ja igram. 

Bit' će dobro, tetko moja. Samo goni! 

P.S. Za dobrom tetkom, prašina se diže. 

Tom Sojer 

Ma ja. 

Fenomenalno :() !!! 

Super! Glumci su ekstra, sve pohvale. 

Sanel 

Amila 

Amela 

Premalo je riječi koje bi opisale ovako dobru predstavu. 

Elma 

Konačno pozorište na sceni! 

Shakespeare 

Ma ja, Trebinje k'o Trebinje. Dosadni ste, svake godine najjači, daj to smanjite 

malo. Znači, brate, tuga. Igore, volimo te!!! Najljepši si. 

Grupa maloljetnica 

Uvijek može bolje. 

Emina 

Super je. Igore, najbolji si i Šešelj je dobar, ma svi su ok! Ali ja onog Šekspira 

ništa nisam skonto :). 

Nedim Milanović 

Ma, predstava je ekstra!!! Najviše mi se dopala kći (DARKERICA). Ma sve 

super!!! Moderni Romeo i Julija u 21. vijeku. Genijalno!!! 

Mia 

Ma predstava k'o predstava...šta bi na kraju? Ševa ili slavuj??? Hm... 

Aly 



4 




03.07.2009.godine 


IZ KNJIGE UTISAKA...vol 2. 

Od prve do zadnje scene, od prve do posljednje riječi sa bine zrači uigrani 

profesionalnizam. Groteskni kostimi i povišeni svađalački bračni tonovi, otuđenja 

svojstvena današnjem vremenu uspješno premošćuju davno vrijeme Romea i 

Julije. Transformacija likova savršena. Sve je čista petica. 

Dundović Viktor 

Koja opuštena atmosfera! Uh... Al' se ismijah. Tetka bona što si mi nagluha, nisi 

odvijeka takva bila. Nekad si i noge obrijane imala. Al' pamtim one tvoje riječi 

koje ne znam kako glase, ali iz prethodnih upisa možemo zaključiti da su 

visokointelektualne. 

Tom Sojer 

Ja ću govorit u stranu (samo da me publika čuje) Ovo su se oni glumci igrali... 

Amel 

Hvala publici... 



5 




03.07.2009.godine 


GLAS PUBLIKE...(vox...nešto) 

Ahmed iz Jajca: 

Pa interesantno, malo neobična režija, dosta neobičnih rješenja, sve u svemu 

dobra predstava. Iznenađen sam pozitivno, jer ranije nisam imao priliku gledati 

ovakve amaterske predstave, a budući da prvi put dolazim na ovaj Festival, 

pozitivno sam iznenađen i samim Festivalom. 

Ana Krnjajić: 

Prezadovoljna sam i sa sinoćnjom i sa večerašnjom predstavom. Ovo je malo 

oduška nakon ratnih sjećanja. Glumci su odlični. Meni je sve super bilo. 

Alisa Alispahić: 

Predstava je odlična, vjerovatno i najbolja. Rijetko kad su svi glumci tako 

profesionalni i usklađeni. Nadam se da će pobijediti! 

Abdulaziz Hadžiabulić: 

Definitivno najbolja predstava do sada na Festivalu. Mogla je malo kraće trajati. 

Kostimi su bili dobri. 

Darkoooo...ispoštuj gaaa... 



6 




03.07.2009.godine 


PREDSTAVLJAMO... 

Biljana Škorić je rođena 1991. 

godine, pohađa gimnaziju 

"Jovan Dučić" u Trebinju. Od 

2007. se bavi glumom, a pored 

glume hobi joj je i muzika. 

Najdraža knjiga joj je "Zločin i 

kazna". Podržava svoje 

Trebinjce i najbolja predstava 

joj je "Uho, oko, obraz, trtica", 

koju je režirao njen najdraži 

režiser Željko Milošević (op.a. 

hihihihiihihi). 

Kod glumaca je ista stvar, opet njeni Trebinjci: Vedrana Miletić i Marija Pikić su 

joj najdraže glumice, a Darko Kurtović najbolji glumac. "Klopka" joj je najbolji 

film. Nervira je kad njen kolega Miodrag pjeva u kombiju. Oduševljava je njihova 

kostimografkinja, za nju kaže da je genijalna. Za nju je sreća kad imaš s nekim 

otić' na pivo! Za ljetovanje kaže da ove godine nema para, ali zato ima puno 

velikih želja. 

Miodrag Šešelj (op.a. also known as 

Vojvoda) je rođen 14.01.1980. godine. 

Kaže da u školu nije mnogo svraćao tako 

da će nam njegovo obrazovanje ostati 

tajna. Još uvijek je neoženjen. Bavi se 

glumom od 2002. godine koja mu je hobi, 

pored muzike i sporta. Najbolja knjiga mu 

je "Na Drini ćuprija", kao i Biljani njegovi 

najdraži glumci su Darko Kurtović, Marija 

Pikić i Vedrana Miletić. Nije mnogo 

razmišljao dok se odlučivao za najboljeg 

režisera i naravno, to je Željko Milošević 

(op.a. fanfare!!! hihihihihi). "Kum I" izdvaja 

kao svoj najdraži film. Nervira sam sebe 

(hihihihi), a dobitak na kladionici je ono 

što ga najviše oduševljava. 

Sreća...eh, sreća. Za ljetovanje kaže da ni sam ne zna šta će, recesija. Najveća 

želja mu je da dobije milion funti, a može i eura, a može i dvanaest miliona eura, 

a može i ... 



7 




03.07.2009.godine 


...RAZGOVOR SA REDITELJEM... 

Razgovaramo sa Željkom 

Miloševićem, rediteljem predstave 

"Ševa ili slavuj?!" i umjetničkim 

rukovodiocem Gradskog pozorišta 

Trebinje. Vi ste stalni učesnik Fedre 

od kako se ona obnovila, recite nam 

svoje generalno mišljenje o 

bugojanskom Festivalu? 

Prvo, stvarno bih se zahvalio, ovo nije 

nikakva kurtoazija, svim ljudima koje 

znam i s kojima se družim već četiri 

godine na ovom Festivalu. Ja se ustvari i 

ne osjećam kao gost, čak štaviše, ove 

sam godine i dočekivao neke goste i 

malo vam se petljao i u bilten. Hoću reći 

da se stvarno u Bugojnu osjećam u neku 

ruku i kao domaćin i stvarno imam 

osjećaj da se nalazim među pravim 

Spreman za razgovor :)) 

prijateljima. 

Ja sam i na prvoj Fedri rekao da je super što se Fedra obnovila i da je to prilika 

da se razmijene iskustva i da se ljudi ponovo zbliže, kroz umjetnost, kroz 

pozorište, da približe svoje estetske stavove, da razmijene poneko svoje 

iskustvo, znanja, jednostavno da lijepo sarađuju. Fedra je već mnogo toga 

uradila na toj svojoj misiji. Također mislim isto tako da Fedra ima i drugi 

segment svog bitisanja, a on se sastoji u tome da se na Fedri iz godine u godinu 

sve više uči o pozorištu sa one čisto stručne strane. Naravno postoji i taj treći 

segment, a to je verifikacija onoga sa čime pozorišta dolaze na ovaj Festival, a 

što se ogleda u nagradama stručnog žirija. Dakle, ne gledam na Fedru kao na 

mjesto gdje će neko doći, pokazati se u onom smislu: mi smo super, mi smo se 

trudili i slično. Time zapravo želim da istaknem ozbiljnost Fedre i upravo su ova 

tri neodvojiva segmenta faktori koji to argumentuju. 

Kada ste spomenuli već taj treći segment, neizbježno se postavlja pitanje 

uloge stručnog žirija. Ove godine okrugli stolovi su, čini se, najkvalitetniji 

do sada, bilo je (da budemo iskreni) raznih reakcija na okruglim stolovima 

glede nekih kritika i uputa vezanih za predstave. Kakvo je vaše mišljenje o 

tome, da li smo mi tu prije svega da nešto naučimo? 

Po meni, nije poenta odigrati predstavu, i zaključiti, iz ko zna kojih razloga, ovi 

su od nas bolji, ili ovi su od nas lošiji. Poenta je zaključiti šta su ljudi radili, kako 

su radili, kako su dolazili do nekih rješenja pa onda na osnovu toga nešto 



8 




03.07.2009.godine 


naučiti. Nekada se uči iz nečega što je loše, a naravno da se uči i iz onoga što 

je dobro. I svakako, da onda tu dolazimo do uloge žirija koja je, po mom 

mišljenju, ogromna. Ja zaista ne mislim da je žiri pretjerivao u nekim svojim 

stavovima, sugestijama, pa zapravo ja volim okrugle stolove, upravo iz razloga 

što očekujem da se razgovara o suštini određene predstave. Ja zaista i ne volim 

kada se kaže, ovaj je dobro glumio, ima potencijala i slično. Ako kažemo da ima 

potencijala, hajde da razgovaramo u čemu je taj potencijal, hajde da 

razgovaramo o suštini jer upravo ćemo iz suštine najbolje da učimo, jer je zaista 

pitanje koliko iz neke priče, koja je na marginama ili kurtoazija, možemo nešto 

da naučimo. Jednostavno, smatram da na okruglim stolovima mora da dolazi 

do konstruktivnih rasprava, sučeljavanja mišljenja i stavova. 

Nameće se i pitanje selekcije na Festivalu. Kakav je vaš stav o tome? 

Fedra je krovni amaterski festival u BiH. Mislim da bi bilo dobro, ukoliko je to 

moguće, pošto živimo u poprilično komplikovanoj zemlji, da se već prije Fedre 

dogode određene selekcije na nekim određenim festivalima i da se onda sa tih 

festivala predstave, koje budu dobro ocijenjene, nađu u selekciji bugojanskog 

Festivala Fedra. Mislim da bi time, zapravo, Fedra dobila na još većem značaju. 

Posao selektora je vrlo ozbiljan posao jer je on taj koji u suštini daje "materijal" 

određenom festivalu. Što se tiče ovogodišnje selekcije, mislim da nije moje da 

ulazim u bilo kakvu suštinsku kritiku. U krajnjoj liniji ja sam član Umjetničkog 

savjeta Fedre, pa sa te neke osnove, kada budemo razgovarali o tom pitanju, 

na tom tijelu, iznijet ću neke svoje sugestije. 

Za kraj, osvrt na samu predstavu. Čini mi se da je i ovaj projekat popriličan 

otklon, u rediteljskom smislu od onoga što ste do sada radili. Mislim da su 

vaše dosadašnje predstave žanrovski i rediteljski bile puno određenije i 

preciznije. Šta nam možeš reći o tome? 

Kada sam uradio adaptaciju i sastao se sa ekipom i kada smo uradio neku 

osnovnu podjelu i krenuli sa čitalačkim probama, tada sam rekao da ćemo raditi 

predstavu gdje ćemo koristiti najmanje četiri žanra komedije. Mislim da se sama 

pomisao da se predstava radi na takav način svidio čitavoj ekipi. I ovaj projekat 

jeste u tom smislu drugačiji. Zaista pored sveg ozbiljnog i napornog rada, u 

suštini smo uživali u pravljenju predstave. Ovaj tekst je pružao mogućnost da se 

u toku procesa rada stalno igramo i da sve to što je proizilazilo iz te igre i 

maštanja na kraju uobličimo u pozorišni komad. Mislim da smo na osnovu 

reakcija bugojanske publike u tome i uspjeli. Kada sam već spomenuo 

bugojansku publiku, zaista mogu reći, bez imalo patetike, da kao što raste 

Fedra, odnosno ovaj Festival, zajedno s njom raste i bugojanska publika koja iz 

Festivala u Festival pokazuje da se zaista radi o jednoj vrlo ozbiljnoj pozorišnoj 

publici. 



9 




03.07.2009.godine 


VEČERAS IGRA: 

Pozorište Travnik 

Janusz Glowacki 

LOV NA ŽOHARE 

režija: 

Zlata Imamović 

igraju: 

Jan....................................................................Roberto-Rifi Zahirović 

Anka ................................................................................. Maja Đurić 

Službenica, Rysio, Beskućnica, gđa Tompson............Hajiša Halilović 

Službenik, Czesio, Beskućnik, g Tompson ...............Davor Vujanović 

spiker iz off-a ........................................................... Darko Saračević 

cenzor iz off-a.............................................................. Sonja Goronja 

balerina..............................................................................Anela Čajo 

plesna pratnja: Sara Dukić, Ena Omerović, Amila Selimović, Nina Dervić 

demonstranti: Ana Lovrinović, Amila Prohan, Jelena Jovičić, Hana Pinjo, Hana 

Lozić, Senka Mehić, Ana Brkić, Ines Sujoldžić, Lidija Bradić, Berislav Šapina, 

Amer Sujoldžić, Goran Ćurak, Zdravko Topalović, Nedim Topčić Cico,Mersad 

Fazlić, Bakir Jelčin, Mirza Kolasević, Mahir Zolota, Denis Kotlica Ivan Prošić 

scenski pokret: 

Maja Đurić 

izbor muzike: 

Sonja Goronja 

dizajn zvuka: 

Darko Saračević 

postavka svjetla: 

Glen Porić 

majstori svjetla: 

Amar Sejfuli i Bojan Ljoljić 

majstor tona: 

Adnan Sejfuli 

rad na sceni: 

Zlatko Perčinlić 

garderoba i šminka: 

Vildana Kalčo 

inspicijenti: 

Mirveta Čengić i Igor Đurić 



10 




03.07.2009.godine 


O POZORIŠTU... 

Amatersko pozorište Pozorište 

Travnik osnovano je još 1954. godine 

a svoj rad nije prekidalo ni za vrijeme 

rata kada je izvelo devet premijera. U 

poratnom periodu, Pozorište Travnik 

je imalo četrdesetšest premijernih 

izvođ enja, organiziralo je 

Međunarodni festival teatarskih 

grupa „Kaleidoskop“ u tri navrata, 

bilo suorganizator Međunarodnog 

festivala „Dani adolescenata“ u dva 

navrata, a do sada je učestvovalo na 

brojnim festivalima amaterskih pa i 

profesionalnih pozorišta. 

Dobitnici su mnogobrojnih nagrada i 

priznanja. Sem velikog broja 

amatera, iz redova Travničkog 

pozorišta je u poratnom periodu 

izraslo četvoro diplomiranih glumaca, 

dvije studentice glume, te četiri 

studenta produkcije na Akademiji 

dramskih umjetnosti. 

Krajem 2006. godine izgubili su svoju „Pozorišnu zgradu“ za koju su se teško 

izborili i koju koristiše gotovo 25 godina, a za uzvrat su dobili pola kancelarije, 

tako da je svaki rad, pa i predstava "Lov na žohare" svojevrsno čudo. 

...O REDITELJICI... 

Zlata Imamović je već punih četrdesetpet godina član Pozorišta Travnik. Glumu 

studirala na Odsjeku za scenske umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu u 

klasi profesorice Kaće Dorić. Mnogo godina provela na daskama kao glumica, a 

posljednjih desetak otkriva i drugu stranu scene. Najviše voli raditi sa djecom i 

mladima dok zajedno istražuju, uče i otkrivaju nove načine teatarskog izražaja. 



11 




03.07.2009.godine 


...O PREDSTAVI... 

LOV NA ŽOHARE govori o dvoje umjetnika koji su, ne mogavši se oduprijeti 

bezvlašću u svom okruženju, napustili domovinu i otišli u "obećanu zemlju". 

U početku oduševljeni Amerikom čekaju da im se slava desi... 

Na prvi pogled, dva potpuno različita svijeta, onaj iz kojeg su pobjegli i onaj u 

koji su otišli, počinju se dodirivati u mnogim tačkama pa im činjenica da ni 

Amerika nije slobodna i obećana zemlja za svakoga, izuzetno teško pada. 

U iščekivanju uspjeha sve više tonu u beznađe i bespomoćnost optužujući jedno 

drugo za neuspjeh, suočavaju se sa sjećanjima, strahovima, izgubljenim 

prilikama, ali i nadama... 

Produkt njihovih neostvarenih potreba je nesanica koja doprinosi još dubljoj 

frustraciji, nervnom rastrojstvu, priviđenjima i tragikomičnim situacijama. 

Žohari predstavljaju avete prošlosti, sadašnjosti i budućnosti... 



12 




03.07.2009.godine 


VIC DANA... 

-RP- 

Kaže, 

priča Haso Sulji: 

- Jutros mi žena kaže, Haso, mužu, skini moj grudnjak, skini moju suknju, i 

gaće...i nemoj više oblačiti moje stvari, uozbilji se... 

-RP- = Ne preporučuje se roditeljima da čitaju 


Rješenje vica: 

Da se ne zavaravamo, zarez u vicu je potreban jer je to vokativ, padež 

dozivanja iliti direktnog obraćanja, a kad se upotrijebi, zarez je 

neizbježan...poput ljubavi, mržnje, poput nade, poput...budimo realni, 

pogledajmo se u ogledalo, poput smrti!!! 

Oh, zareze, zapeto moja. 

Avaj. 

Ma, sve u životu je relativno, sve se događa onako iznebuha, naprasno, 

neočekivano, nesmotreno... 

Čovjek je samo jedna kap vode u moru Božijih priča, u Božijoj pravdi... Čovjek je 

čovjek, ako je čovjek, zapravo. 

Da sam filozof, a nisam, rješenje bi se nametnulo samo, a glasi: Odijelo ne čini 

čovjeka...pih...floskula il' ko zna šta li je...kad god se sretnemo, uvek se 

zalije...et. 


13 




03.07.2009.godine 


EDINO...no, međutim... 

OKRUGLI STOLOVI NA FEDRI KAO SVJETSKI RATOVI 

Kad su svi neumorno umorni od prethodne noći i nedosanjanog dana i ko zna 

čega, što se ne spominje naglas, poslije predstave dešavaju se okruglu stolovi, i 

ljepši i strašniji od predstave. Ne bi li mogli biti manje okrugli, možda ćoškastiji, 

nekako kraći. Kada ne bi bilo nepravde, svi bi ostali bez posla. A bio bi zločin 

kad bi kritičari odašiljali manje otrovnih strijela u arenu teatra i bitci bez milosti. 

Bili ste dobri, moglo je biti i bolje, svi ste divni kao na razglednici, izađite iz 

okvira, upoznajte tajne letenja i pletenja paukovih misli, kad sve iskače iz 

prostora, negdje ste bili, a ne znate gdje su granice teorije, svuda gdje se 

dešavaju čuda. Skratite muke glumca, prije konačne odluke ako je predstava 

već osuđeni Titanik. A ima jedna takva priča o ljubitelju kratkoće: Putujući 

udruže se jedan filozof i neki čovjek. Filozof se razboli, a njegov saputnik odluči 

da se hitno vrati kući u svoju zemlju. Filozof htjede prvo da napiše pismo i preda 

ga za svoje ukućane svom poznaniku da ga ponese, ali se predomisli i reče: 

- Reci za mene mojima kod kuće: 

snašla me glavobolja, 

trpi od zubobolje, 

ima otežano disanje, 

ruke mu onemoćale, 

noge mu otekle, 

oči ne trepću, 

koljena mu se raspadaju, 

leđa ga bole, 

pluća mu bolesna, 

slezena mu oslabila, 

zglobovi mu se rastavili, 

srce mu lupa, 

kičma ga boli, 

oči mu suze, 

voda mu u koljenima, 

grlo mu se upalilo, 

pod sljepočnicom mu nešto tuče, 

puls mu oslabio, 

živci mu prenapregnuti, 

jezik mu se zavezuje. 

Na to mu onaj čovjek reče: 

- Gospodine! Mrzim da puno govorim. Reći ću: Umro i gotovo. 

Viva la teatar! 

Edin Korjenić, Bugojno 



14 




03.07.2009.godine 


OBAZIRANJA* 

(svaka sličnost sa stvarnim likovima i događajima je (morebit) slučajna) 

FEDRO (♂): 

FEDRINICA (♀): 

FEDRO (♂): 


FEDRO (♂): 


FEDRO (♂): 


FEDRO (♂): 


FEDRO (♂): 


FEDRO (♂): 


FEDRO (♂): 


FEDRO (♂): 


FEDRO (♂): 

Jes' to mangup, matere ti? 

Što, bolan? 

Zašto ne doneseš na sto nešto da popije gospodar kuće 

ove? 

Vidila sam ja sinoć kakvi ste vi gospodari. 

Misliš na predstavu? 

Ja, na predstavu, misliš ti da ja nisam vidila kako gledaš u 

onu guzatu. 

Šta ti je bona, ono je u predstavi, ja vidio curu...što bona 

zaoštravaš? 

Ništa ja ne zaoštravam, vidila ja jezik ti isp'o dopola, isto da 

nikad poprsje vidio nisi, niti stražnjicu..., zapravo, žensko 

truplo...oh, mužu moj. 

Ne prigovaraj mi ženo, i ti si gledala u onog malog 

biljuhavog. 

Misliš u Ševala? 

Ne kaže se Ševal, nego Šekspir...oh, ženo moja. 

Krivo mi, brate mužu, što se potrovaše na kraju. 

(sjetno) Šta ćeš, otrov je to...kad ga turiš, nejma vađenja. 

(ubjedljivim glasom) Ja tebe ne bih otrovala nizašta, ma ne 

bih ni kad bi znala da ćeš se pravo otrovat, a ne 'nako. 

Znaš šta je, suprugo zakonita moja, prođi se ti mene. 

Nisam ja tebi ništa rekla, ja sam samo realna žena, žena za 

sva vremena. (za sebe) Je li ovo iz pjesme neke? 

Ne, ženo, ti si zmija, a ja sam žaba, žaba... 

I to si prepis'o, i to nisu riječi tvoje...oh, pokaj se, čovječe... 

Još jednom da se rodi nemirno ovo tilo...(prigušenim 

glasom) dok ja nju u pamet, sebe iz pameti...žaba, žaba... 

*Riječ posuđena iz filma „Ne OBAZIRI se, sine“. 



15 




03.07.2009.godine 


ORGANIZATOR: 

JU KULTURNO-SPORTSKI CENTAR BUGOJNO 

PARTNER U ORGANIZACIJI: 

Teatar FEDRA Bugojno 

DIREKTOR FESTIVALA: 

Vahid Duraković 

SELEKTOR: 

Faketa Salihbegović - Avdagić 

STRUČNI ŽIRI: 

dr. Nedžad Ibrahimović 

Radmila Smiljanić 

Dragan Komadina 

ŽIRI PUBLIKE: 

Sanja Krnjajić 

Šeherzada Dedić 

Emina Hozić 

Mia Crnica 

Edo Korjenić 

Edin Huskić 

Amer Čolak 

UMJETNIČKO VIJEĆE FESTIVALA: 

Jesenko Muzaferija - predsjednik 

Petar Knežević 

Zlata Imamović 

Željko Milošević 

Halida Hasanagić 

Anto Bilić 

Senada Milanović 

Samir Nuhić 


UREDNIK INTERNET STRANICE: 

Mulhari Agić 

OPERATIVNO TEHNIČKA EKIPA: 

Edin Ćatić Bato 

Senad Imamović Struja 

Jusuf Hozić Caci 

Samir Nuhić 

Sanel Ugarak 

ORGANIZACIONI ODBOR: 

Hasan Ajkunić, predsjednik 

doc. dr. Ilhan Bušatlić 


Sead Karahodžić 

Nedžad Milanović 

Senada Milanović 

Samir Nuhić 

Amel Ugarak 

Suad Velagić 

Abdulah Serezlija 


REDAKCIJA BILTENA: 

Senada Milanović, urednica 

Melisa Agić 

Diba Muratspahić 

Aida Šošić 

Amel Ugarak 

Nedžad Milanović 

Suad Velagić 


Mulhari Agić 

DESIGN PLAKATA I NASLOVNICA: 


SARADNICI: 

Ermina Musić 

Majda Bevrnja 

Midheta Agić 

Ajla Kavlak 

Džejla Maslić 

Vigor Dundović 

Senad Milanović 

Tarik Filan 

Jasmin Jusić 



16

Bilten br.7 u pdf formatu. - KSC Bugojno

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?