BILTEN 4 - KSC Bugojno

GINJOL, DJEČAK I PAČIJE PEROBili smo sinoć u Heku.Družili se.Sarajlije su odmah (po običaju) otišli kući.Ja smisao Susreta vidim u nečemu drugome, ali ko sam to ja da budemupravu.Družili smo se mi i bez njih.Priča o književnosti, o Kišu, Mahfuzu, Kaderu Abdolahu, KhaleduHosseinu... Priča o Bašti pepelu, Razgovorima na Nilu, Kući imama,Lovcu na zmajeve...Priča o slikarstvu...Dugo nisam bio u ljepšim pričama.Mislim da je i to smisao Susreta, ali ko sam to ja da budem upravu.Jutros u kafani čujem jednog mladića koji pita: «Koji se to Gnjilozaljubio, đe izlazi, znam li ga?».Prekinem ga i gotovo vrisnem, pa nije to nikakav Gnjilo, to je Ginjol,lutka, razumiješ li ti to!?Konobar me pogleda, očisti pepeljaru, stavi je na sto, lagano rukomporavna ćoškove stoljnjaka, mahnu krpom tamo - 'vamo po stolu, paopet mahnu krpom 'vamo - tamo po stolu i odšeta za šank. Ne reče niriječi.Sredovječni čovjek za stolom u ćošku huknu u prozor koji zamagli i brzoizbistri jer se magla razbježa na sve strane i tiho izgovori: «Eh, kakve jeBugojno nekad ginjole imalo».Gledao sam ga, klimao glavom duboko razmišljajući,Bože, ako je Bugojno nekad imalo sjajne ginjole, otkud mu onda danasovolike marionete...18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 41

OKRUGLI STORazgovore na večerašnjem okruglom stolu otpočela je Ljubica Ostojići pozdravila Lutkarsko kazalište Mostar i Dječije pozorište RepublikeSrpske iz Banje Luke čije predstave su se igrale danas, rekavši kako suoni zapravo i domaćini jer ovdje su svi lutkari domaćini. Ljubica je opetistakla kako lutkarstvo nije samo za djecu i kako je ono kao takvooduvijek i postojalo, ali nažalost, postoji uvriježeno mišljenje kako onojeste samo za djecu i to naročito malu djecu i trebat će još vremenaproteći kako bi se takvo mišljenje promijenilo. Lutkarstvo je jako bitnoteatru, zanimljivo je, vječno mlado i nikada ne umire. Lutka čini ono štoživi glumac ne može i time postaje moćnija od glumca. Rekavši kako jeginjol lutka koja korijene povlači iz comedia del arte, predstavila jepredstavu «Zaljubljeni Ginjol» Lutkarskog kazališta Mostar, te pri tomnaročito istakla izvrstan scenski pokret, koji je jedna od kvaliteta ovepredstave. Igra je jako fina i suptilna, iako malo mehanizirana. Ustupivširiječ asistentu reditelja, Petru Šurkaloviću, zamolila je da nešto višekažu o samoj ideji predstave.Petar Šurkalović Cigo je na samom početku pomenuo kako kakoLutkarsko kazalište Mostar ove godine obilježava 38. godišnjicupostojanja i još davne 1958. godine igrali su predstavu francuskogautora koristeći marionete kao lutke. Zaljubljeni Ginjol također jepredstava čiji je autor Francuz, ali je glavni razlog za ovakav odabir biozapravo taj što je Francuska kolijevka ginjola. Pierre Gripari se okušaou prozi i poeziji, ne baš tako uspješno, a nakon toga se odlučio da pišeza djecu da bi se provjerio kao autor jer je na taj način mogao dobitipovratnu informaciju o kvaliteti vlastitoga pisanja. Nakon uspješneprovjere, predstavu je dramatizovao i postavio na pozorišne daske.Borbu dobra i zla, koja je vječni problem suprotnosti, a o kojoj i djeca iodrasli uvijek razmišljaju, u predstavi jasno vidimo, kao i tezu koja seprožima kroz predstavu da je srce daleko ispred pameti. Cilj predstavejeste da djeca prepoznaju kako dobro uvijek pobijedi i da se za to valjaboriti. Reditelj predstave, Jaroslaw Antoniuk, profesor na vrsnojvaršavskoj Akademiji, je taj kome se već treći put kao reditelju, vraćaju.Pomenuvši kako se još prije četrdeset godina krenulo sa „uvozomlutkarstva“ i kako su glumci tada na neki način postali radna snaga, čaki u državama u kojima se to moglo izbjeći, istakao je kako su ovegodine napravili pomak u realizaciji predstave jer je mlada likovnaumjetnica, Ivana Radić, sada već i direktorica ovog kazališta, izradilalutke i sve slikarske radove.Ljubica Ostojić je opet naglasila kako su likovnjaci vrlo bitni ulutkarstvu, naročito ako ostvare likovnu poetiku u predstavama. Zadranisu godinama dobri u tome, Mostarci takođe, koji su do prije rata važili218. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 4

za najuspješnije teatre, ali nije zaboravila pomenuti ni Slovence koji sutakođer bili izvrsni u tome. Zapravo, mnogi ljudi izvana su učestvovali uizgradnji lutkarstva u BiH kao i educiranju mladih u lutkarskom teatru.Jadranka Popović Miljko je citirala izjavu Luke Paljetka «ginjol jekrvav ispod kože». Ovakva predstava provocira glumca i traži od njegada uloži najviše što može. Jadranka je već radila predstave sa ginjollutkama, ali na ovaj, manje klasičan način, dosada nije i čarolijapredstave upravo leži u tome da se može čitati na više načina.Ivana Radić se složila kako predstava zaista nije klasična i kako jeponosna što imaju upravo ovakvu predstavu jer ostavlja mnogoprostora za razmišljanje, te je pri tome pomenula kako je to ipakpredstava koja bi možda odgovarala tinejdžerskom uzrastu, kao iodraslim osobama jer mnoga pitanja ostavlja neodgovorenim.Strajo Krsmanović je pohvalio produkciju predstave, naročito zbogtoga što današnja lutkarska scena BiH ima malo vlastitih stvaralaca.Konstatovao je kako je izvedba bila vrlo precizna i tačna. Međutim,imao je problem sa tekstom jer se i pored jasne postavke borbe dobra izla nije mogla izbjeći konotacija kako je zaljubljenost u Drugost đavoljiposao, iako u predstavi to nije bilo ciljano. Ginjol je zapravo metaforaumjetnosti i umjetnika koji su oduvijek i danas širili i šire graniceslobode, a ovdje se nameće mišljenje da je upravo to đavolji posao.Petra Bernarda Blašković je istakla dobru animaciju ginjol lutke, jer jeto lutka koja zahtjeva razigranu igru i vrlo je pokretna, ali je u istovrijeme postavila pitanje nije li količina teksta prezahtjevna za ovu vrstulutke i sugerisala možda ipak veću aktivaciju lutke, a verbalni dio upredstavi bi povjerila glumcu. Za nju je predstava postavila pitanjeotvorenosti prema različitosti i koliko ta otvorenost plaši, gdje su njenegranice...Muhamedu Nametaku Hamici se svidjela lutka Boga, ali misli da jedramaturški pomalo klizavo, neki bi rekli bogohulno, igrati se s tim.Pohvalio je zrelu igru ansambla i sistematski prihvaćen dobar rukopisvrsnog reditelja, tako da ipak možemo zanemariti filozofiju koju namova predstava nameće.Hanna Efendić, članica dječijeg žirija, je rekla da joj se nije svidjelo štoponekad priča lutka, a ponekad čovjek.Nastavak okruglog stola protekao je u priči o drugoj današnjoj predstaviŽeljezni dječak Dječijeg pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke.Po riječima Draške Despenić predstava je nastala nakonprošlogodišnjih Susreta i ovo je prvo gostovanje izvan matične kuće.Ljubica Ostojić je pohvalila ansambl koji je bio impresivan i pri tomedodala da samo izvrstan glumac može biti i vrsan animator lutke.318. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 4

Predstava je jako bogata, stilski dotjerana, Bonjo Lungov je sjajnouradio režiju predstave, kao i scenski pokret u saradnji sa svojimasistentom Konstantinom Karakostovom. Glumci su neodvojeni odlutke, a jedini nedostatak u predstavi je slaba čujnost što se ne možezamjeriti ni ansamblu, a ni publici.Petar Šurkalović se prisjetio kako se na predratnim Susretima za petdana odigravalo po stotinu i trideset predstava, te žamor današnjepublike obrazložio nedovoljnom edukacijom djece.Strajo Krsmanović je rekao kako je ansambl visoko profesionalan,kako obiluje hrabrom mladošću i homogenošću, te je ovo za njegavečeras bio scenski spektakl. Osvrnuo se na izbor tehnologije lutke kojaje zanimljiva, depersonalizira lutku i na neki način je humanizira. Ovajizbor lutke je interesantan i odlično je funkcionisao.Đorđe Janković, koji je glumio Željeznog Dječaka, rekao je kako je ovojako zahtjevna i naporna predstava i kako je imao problem da nađesredinu između robota i čovjeka. Kostim je vrlo težak i zahtjeva velikifizički napor.Zaljubljeni GinjolŽeljezni dječak18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 44

DJECA O ZALJUBLJENOM GINJOLUAldijana Čefo, 10 godina:Predstava mi se svidjela, a najviše mi se sviđa kad su se Ginjol iprinceza vjenčali .Ema Sadagić, 5 godina:Meni je sve najljepše, ali mi se ne nije svidjelo što se Ginjol zaljubio uvraga .Medina Bajrić, 9 godina:Super, lijepo nam je bilo, najsmješnije mi je kad su se ganjali. Ja bih sezaljubila u nekog finog dječaka, a Ginjol se zaljubio u vražicu jer jelijepa.Adem Bostan, 8 godina:Svidjela mi se predstava, najbolje je kad su hodali i šetali i kad su sesvađali. Ja se nikad ne bih zaljubio u vražicu. Nazvao bi Boga i pitaoga: «Je li se njemu svidjela predstava ?’’.Adnana Omerović, 8 godina :Meni se najviše sviđa kad su su se vjenčali princeza i Ginjol.Najsmješnije mi je bilo kad roditelji nisu dozvoljavali da budu zajedno.Hana Seferović, 9 godina:Super mi je predstava, najsmješnije mi je bilo kad su ponavljali isteriječi jedni za drugima. Ja mislim da se Ginjol nije odmah zaljubio u onuprincezu zato jer je tek na kraju vidio.18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 45

DJECA O ŽELJEZNOM DJEČAKUSelma Bešić, 7 godinaPredstava mi se svidjela. Najviše mi se svidjelo kad je Robi postaodječak. Drago mi je što je dobio svoje srce, jer sva djeca na svijetuimaju srce. Svi su se bojali Robija, a strah je okrugao i ima oči.Dino Mandžuka, 6 godinaSvidjela mi se predstava. Bilo mi je lijepo. Najviše sam se smijao kad jepuhao vjetar.Emina Basara ,11 godinaSvidjela mi se predstava. Bilo mi je najsmješnije kada je on postaočovjek. Ništa ne bih ni dodala ni izbacila. Meni je bilo odlično.Irnes Vuković, 9 godinaBilo mi je lijepo na predstavi. Iznenadilo me kad je Robi postao dječak.Najlješe mi je bilo kad je puhao vjetar.Ema Sadagić, 5 godinaDječak mi je bio fin. Najljepše mi je bilo kad je padao snijeg, a najvišemi se svidjela patka, jer je bila smiješna.Amina Terzić, 7 godinaPredstava mi je bila super. Nije mi se svidio dječak kad je bio željezni,jer nije imao srce. Svidjela mi se patka, jer je bila smiješna. Najbolje mije bilo veliko čudovište, a svidjelo mi se i kad je padao snijeg.18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 46

ODRASLI O ŽELJEZNOM DJEČAKUSanela Terzić, profesorica matematike:Predstava je prelijepa, scenografski i kostimografski vrhunski urađeno.U moje vrijeme lutke su bile javajke, one na štapu, tako da samoduševljena animacijom ovih čudesnih lutaka. Ovo večeras nijedoživljaj samo za djecu nego i za nas odrasle.Jasmina Sadagić:Gledala sam sve predstave do sada, jer dovodim svoju petogodišnjudjevojčicu. Sviđaju mi se sve predstave, ali Željezni dječak je ubjedljivonajbolja. Uživala sam u ljepoti scene kao i u samoj priči.doc. dr. Ilhan Bušatlić:Pored Festivala Fedra jako je dobro da su se i Susreti lutakaorganizovali u našem gradu tako da on ovakav kakav jeste postaneljepši i bolji. Svaka čast i sve pohvale organizatoru. Kad je riječ opredstavi koja mi se jako svidjela, mogli bi razmisliti da sljedeći putnaprave predstavu Željezna djevojka zbog nas očeva koji dovodimodjecu u pozorište.Fatima Šabić, nastavnica razredne nastave:Na večerašnju predstavu sam dovela svoje učenike, koji nisu krilioduševljenje. Predstava mi se dopala, ali smatram da je bila bliža malozrelijoj publici. Izdvojila bih scenografiju koja je bila očaravajuća.Vernesa Manov, nastavnica bosanskog jezika i režiserka u FEDRI:Današnja predstava je predstava u kojoj je režiser vrlo vješto spojiotradicionalne vrijednosti i ljudska osjećanja. To je spoj multimedije isavremenog doba kroz Željeznog dječaka. Možda je trebalo biti malomanje multimedije i efekata, jer lutkarski teatar je živi teatar i treba dase ističu lutke više nego sve ostalo.Mehridžana Pandžo, nastavnica razredne nastave:Nisam imala priliku da dolazim na prethodne predstave, ali ovavečerašnja mi se zaista dopala. Zajedno sa svojim učenicima uživalasam u ljepoti scenografije i neobičnim kostimama glumaca.18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 47

PREDSTAVLJAMO JADRANKU POPOVIĆ MILJKOJadranka Popović Miljko je glumica Lutkarskog kazališta Mostardvadeset četiri godine i na to je jako ponosna. U predstavi Zaljubljeniginjol, koju je režirao Jaroslew Antoniuk, igra zaljubljenog Ginjola. Štose tiče situacije u njihovom kazalištu, ona je po njenom mišljenju, kao ičitavoj kulturi u našoj zemlji, grozna i ružna, ali umjetnici imaju toposlanstvo da se ipak trude i rade jednu predivnu stvar koja se zovelutkarstvo. Zato misli da su ljudi koji se bave lutkarstvom, koji rade zadjecu, poslanici ljepote, ljubavi i mira. Situacija jeste teška, ali oni setrude da šire tu pozitivnu energiju koja se stvara u kazalištu. Jako jesretna što je ponovo u Bugojnu.Nije osoba koja se voli vraćati unazad,ali unazad se vraća zato što ima zaista lijepa sjećanja sa prijašnjihfestivala u Bugojnu i što ta sjećanja doživljava kao jedno velikobogatstvo. Raduje se Festivalu i iskreno se nada da će iz godine ugodinu on biti sve bolji i bolji. Puno pozdrava i čestitki uputila jeorganizatorima Festivala.RAZGOVOR SA DRAŠKOM DESPENIĆ, organizatorom u Dječijempozorištu Republike Srpske. Ove godine pozorište ponovo gostujesa jednom predstavom koju je režirao Bonjo Lungov, zato smozamolili Drašku Despenić da nam kaže nešto o saradnji sa BonjomLungovim. Počeci saradnje sa Bonjom Lungovim sežu ustvari od radana predstavi «Folklorna magija» sa kojom smo prošle godine ovdje uBugojnu osvojili i prvo mjesto. Ta predstava je postavljana na sceneraznih pozorišta i pokazala se kao dobar repertoarski izbor, tako da i minismo imali ništa protiv da je postavimo i na našoj sceni. Međutim,predstava „Željezni dječak“ u dramatizaciji i režiji Bonje Lungova, a popriči Jordana Radičkova je projekt koji smo počeli od samog izvorištasa Bonjom Lungovim. Znači, radilo se o saradnji koja je išla u nekunadogradnju. Bonjo Lungov ima dva asistenta. I ovaj put je radiogospodin Konstantin Karakostov. Ono što je interesantno za ovupredstavu je to da je ona i dramska predstava sa lutkarskimelementima. Radi se o jednoj jako lijepoj priči koja će se zasigurnosvidjeti djeci. Interesantno je to da nam je ovo prvo izvođenje vanmatične kuće.Zatražili smo još i nekoliko informacija o trenutnoj situaciji uDječijem Pozorištu Republike Srpske. Ovo nam je 55 sezona i 172-apremijera u Dječijem pozorištu. Naše dječije pozorište jako puno radi,imamo jako puno angažmana i s obzirom na trenutnu situaciju nemamonekih većih problema. Ove godine ćemo imati čak tri premijere štosmatramo velikim uspjehom. Bitno je još spomenuti da i ove godine uoktobru imamo naš tradicionalni lutkarski Festival. U Bugojnu smo gostisvake godine i uvijek se iznova radujemo susretima.818. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 4

Danas gledate u 11 satirežijaTodor Valovigraju:SLIJEPI MIŠ RUDOLF - Nedžad MaksumićVJEŠTICA KLARA, ŽENA - Diana Ondelj MaksumićPACOV FRANC, MIŠICA GRETA, ŽENA - Nermina DenjoPACOV FRIC, MACAK ZIGFRID, DUH - Serđo Radošscenografija, lutke i kostimiEmelijana TotevamuzikaPlamen Mirčev Mironaprevod sa bugarskogMilica Redžić Vulevićizrada lutaka:Petar ČekurovEmilija KovačevaAva KovačevaNikolina StanevaEvgenija Lačevaizrada scenografije:Sava StoimenovAnđelo AndonovMirsad Bijedićmajstor tona i svjetlaAmer Ćatićscenski radoviKasim Prgudašivanje kostimaMensur Kazazić18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 49

O pozorištuPozorište lutaka u Mostarunajznačajnija je institucija kulture zadjecu i omladinu u gradu. U svompostojanju i trajanju ova institucija jeznačajno učestvovala u etičkom iestetskom profiliranju generacijadjece i omladine, stvarajućiimpozantan jezik brojki, koje, madaponekad šture, mnogo govore. Odprve izvedene premijere 15.novembra 1952. godine "SNJEŽANA ISEDAM PATULJAKA" do danas,Pozorište je izvelo 152 premijernepredstave, te oko 8.000 repriza.Njihove predstave vidjelo je preko2.000.000 gledalaca. Gostovali su upreko 230 mjesta, učestvovali namnogima značajnim festivalima usvijetu i kod nas i igrali svoje predstave u osam evropskih zemalja.Vrata ovog Pozorišta OTVORENA su za sve ideje i sve ljude koji stremeboljem i pravednijem svijetu...O predstavi«...Rudolf je slijepi miš, ima krila i može da leti, ali… samo noću. Živi ukuli, kod svoje prijateljice Klare, koja je… vještica.... I, jedne noći,Rudolf zamoli Klaru da ga pretvori u… običnog miša! ...Odriče se krila,svoga sljepila, i počinje da živi drugi život.... Da li će Rudolf međuljudima i običnim miševima pronaći ono o čemu je maštao?...»18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 410

Danas gledate u 16, 17 i 18 sati- 16,00 – Mala sala - BOŽICNA PRIČA(po motivima priče Charlesa Dickensa CHRISTMASCAROL)diplomska predstava Petre BernardeBlaškovićmentor: Brane Vižintin; asistent: HrvojeSeršić; likovno osmislila: Petra B.Blašković; lutke: Petra B. Blašković;autori glazbe i songova: ArinkaŠegando, Petra B. Blašković,Mariaberta Blašković;pomoć u realizaciji: Vjekoslav Filipovic; tehnička potpora: NikolaŽužić, Slavko Jagodić, Damir Šafar;igraju: Petra B. Blašković, Nenad Pavlović, Franjo Tončinić.- 17,00 – Mala sala - ALISA U ZEMLJIČUDESA(po motivima priče Lewis Carroll Alisa u zemljičudesa)diplomska predstava Franje Tončinićamentor: Brane Vižintin; asistent:Hrvoje Seršic;likovno osmislio i glazbu odabrao:Franjo Tončinić;igraju: Franjo Tončinić, Petra B. Blašković, Nenad Pavlović.- 18,00 – Mala sala - ČOVJEK KOJI JENOSIO POLJUBAC(po motivima priče Roberta Piuminija IL PORTATORE DIBACI)diplomska predstava Nenada Pavlovićamentor: Brane Vižintin; asistent: HrvojeSeršić;likovno osmislio: Nenad Pavlović;izrada lutaka: Tibor Farago;autor glazbe i songova: Arinka Šegandoigraju: Nenad Pavlović, Petra B. Blašković.18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 411

O akademijiUmjetnička akademija u Osijeku jedna je od novijih sastavnicaSveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Samostalno je počelas radom u akademskoj 2004./2005. godini. Akademija je ustrojena natemelju Studija glazbene kulture, koji je do tada već dvadeset godinaobrazovao profesore glazbene kulture na Filozofskom fakultetu uOsijeku. Danas u okviru Akademije djeluju tri odsjeka: Odsjek zaglazbenu umjetnost, Odsjek za likovnu umjetnost i Odsjek za kazališnuumjetnost. Oni su ustrojeni kroz osam katedri: Pjevanje, Klavir,Glazbena pedagogija, Katedra za teoriju umjetnosti, Katedra praktičnihpredmeta (slikarstvo, kiparstvo, grafika, multimedija), Gluma ilutkarstvo, Teatrologija te Katedra za interdisciplinarnost.Na Odsjeku za kazališnu umjetnost lutkarstvo su predavali i predajubrojni renomirani nastavnici, ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva:Edi Majaron, Brane Vižintin, Zvonko Festini, Radoslav Lazić, AntonijaBogner-Šaban, Nikolaj Naumov, Gaspare Nasuto, Wiesław Hejno,Nikolina Georgieva, Velimir Velev, Tamara Staviskaja, LjudmilaFedorova i drugi.O predstavama«...Božićna priča smještena je izvan ljudskoga svijeta, ali, kao u basni,životinje imaju ljudske osobine, a glavni protagonist nije muškog, negoženskog spola! Baš kao u našem društvu, svaka se žena moradvostruko boriti i dokazivati...»«...U zemlji čuda (fluorescentni teatar) događaju se Alisinetransformacije. Suočava se s porocima - Gusjenica je navodi napušenje, a Klobučar na opijanje na svojevrsnom rave-partyju.Suvremena koncepcija priče prepoznaje Alisu u svakom mladomčovjeku našeg vremena...»«...Nekada davno, davno, kada se još pisalo guščjim perom... počinjepriča u kojoj nježna gospođica Libetta čeka svog zaručnika Ser Arvaa,koji je prije tri godine otišao u rat. Njen sluga Riccio dobiva zadatak dana bojište odnese poklon velikom ratniku: poljubac Monne Libette......Iznenađenje na samom kraju rezultat je čarolije iskrene ljubavi...»18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 412

BUGOJNOKIO VAM PRIČAKrenuo bih od kraja prve predstave, odmah sam znao da Ginjolovcaneće biti ona vražija kćerka, nego Kraljevna koja se zvala Kakva God...Kako Koja... Bilo Koja... Bolje Išta Nego Ništa ... ne znam tačno.Zašto, pitate se, kako sam znao, pitate se dalje.Jednostavno, vrag je negativac. Bog je uvijek bio pozitivac.Jeste da je ovaj bog danas bio zaifan, kao da nije ništa jeo danima,odmah sam znao da nije pravi. Lažni Walter!!!Još po nečemu, ovaj današnji svašta pita, a kažu da Bog sve zna, hah,šta sad?Što pita? Eeee...Danas su djeca izašla nasmijana, a ja volim vidjeti sreću na licimadrugih.Iskreno sam se zabrinuo što će mi ljubav možda pokvariti neki ŽeljezniDječak, kad tamo, «okolo blato, unutra zlato», rekao bi naš narod.Sjedio sam sa djecom, slušao ih kako se smiju i govorio sam sebi, dragiBugojnokio, pogledaj koliko sreće ima u ovoj sali, koliko smijeha...Morao sam nekoliko puta otvoriti vrata da ispustim malo smijeha i srećeu hodnik, da djeca mogu da dišu.Željezni Dječak je bio od željeza u početku, ali ga je golicalo pačije perotoliko da se oklop otopio i ukazao se dječak od krvi i mesa (koji, dabudemo iskreni, nije baš tako mlad). Mislim, ne vidi se to, ali se takokaže.Draga moja djeco, sutra ćemo svi uzeti puno pačijeg perja i dijeliti galjudima po gradu, državi, po svijetu, jer ljudi su zaboravili da se smiju...A, smijeh otapa čak i željezo.Smijteokio seokio sviokio, samookio seokio smijteokio.Vaš Bugojnokio18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 413

2 slova:IV, OŠ, PI, RT, TI, TO, UB, UL,UO, UV.3 slova:ANI, AŠA, AZA, DAH, IBI, IRA,NNE, SAI, SAZ.4 slova:ACID, APIS, BABO, BANE, BILO,ERAR, KRUH, MUTU, OCAT,ORSK, UDAR, UDBA.5 slova:ALAMO, ASHAB, OLIVA,PAMUK, PRIČA, SKITI.6 slova:AORIST, BAJPAS, BAJRON,BRAVAR, EZEDIN, GOMILE,HATIDŽA, IRITIS, KUĆICA,LITICE, POSKOK, ŠOLAJA.LUTKARSKA UKRŠTENICA7 slova:HERPESI, ODANOST,PAŠANAC, ROMOBIL.8 slova:MAHARADŽA, POMAGAČI,PORUČITI.9 slova:ZASLUŽITI10 slova:BRIGADIRKA, HIPOTONIJA,INSEKTICID.12 slova:BOŽIĆNAPRIČA17 slova:KOLIKOJEDUGAJEDNAIzrada lutkarske ukrštenice: SEAD KUJUNDŽIĆ18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 414

IZ ARHIVEVLASTITIM SNAGAMADječija scena Amaterskog pozorišta Bugojno, nastalaje kao rezultat dugogodišnjeg uticaja lutkarskihfestivala u Bugojnu na svijest i duhovnu kulturu ovesredine. Svoju prvu premijeru izvela je 8. septembra1981. godine u okviru programa otvaranja II bijenalajugoslovenskog lutkarstva u Bugojnu. Bila je to„Družina junaka“ Branka Ćopića u režiji AntonijaKaračića i scenograsfkoj i kostimografskoj postavciMilivoja Bokića. Za ovu predstavu posebno je muzikukomponovao Josip Sliško.Osim ogromnog uticaja lutkarskih predstava, nastanakove scene bio je moguć jer su bili obezbijeđeni i svidrugi uslovi za njen nesmetani rad. U prvom redu tutreba spomenuti strpljivi pedagoški rad nastavnika izCentra za osnovno obrazovanje Bugojno, među kojimatreba istaći Hikmetu Kifić i Nedeljku Berović. Zatim,tu je bila dragocjena pomoć članova Amaterskogpozorišta Bugojno: Vesne Korić, Ljubice Pavlović,Vesne Ajanović, Adema Krividića i drugih, koji surastu i jačanju ove scene poklonili na desetinečasova svog slobodnog vremena......Danas ansambl Dječije scene broji trideset i petčlanova. Među njima je najviše onih kojima jeovogodišnja premijera prva predstava u kojoj igraju,ali ima i «veterana» poput Dine Abazovića, SamiraNuhića i Iris Babić, koji su igrali u svimdosadašnjim predstavama.Ovogodišnju predstavu prema poznatom tekstu KsenijeStojanović «Priča o maloj princezi», režirao jeMario Misimer, inače kućni reditelj Amaterskogpozorišta u Bugojnu......Vjerujem da će Dječija scena Amaterskog pozorištaBugojno i dalje djelovati razvijajući kod mladihsmisao i ljubav prema pozorištu i umjetnostiopćenito...Goran Ajanović13. Susreti pozorišta lutaka BiHBugojno, 8. septembar 1986. Bilten br.118. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 415

organizatorJU KULTURNO SPORTSKI CENTAR BUGOJNOpredsjednik organizacionog odboraHASAN AJKUNIĆvoditeljica okruglih stolovaLJUBICA OSTOJIĆstručni žiri:ZORAN GASHIMUHAMED NAMETAK HAMICASTRAJO KRSMANOVIĆdječiji žiri:HANNA EFENDIĆ, II Osnovna škola BugojnoAMAR ĆATIĆ, Teatar FEDRA BugojnoMIA MAROS, DP Eko-Art BugojnoDUVNJAK BENJAMIN, DP Eko-Art BugojnoLEJLA JUSUFBEGOVIĆ, I Osnovna škola BugojnoAHMED HADŽIBEGOVIĆ, I Osnovna škola BugojnoHUSKIĆ AZRA, III Osnovna škola Bugojnourednik internet straniceMULHARI AGIĆdirektor susretaVAHID DURAKOVIĆoperativni tim:SENADA MILANOVIĆEDIN ĆATIĆ BATOANTONIO DŽOLANSUAD VELAGIĆNEDŽAD MILANOVIĆAMEL UGARAKredakcija biltena:SENADA MILANOVIĆ, urednicaEDIN ĆATIĆ BATOAIDA ŠOŠIĆSUAD VELAGIĆNEDŽAD MILANOVIĆAMEL UGARAKdizajn plakata i naslovnicaANTONIO DŽOLANoperativno tehnička ekipa:EDIN ĆATIĆ BATOSENAD IMAMOVIĆ STRUJAAZEM DURAKOVIĆsaradnici:EDNA SUPUR, EVELINA DAUTBEGOVIĆ, ELMA GAVRANOVIĆ, SELMASLOBODA, AZRA SADAGIĆ, IRMA MUSIĆ, SENAD MILANOVIĆ, VIGORDUNDOVIĆ, ALMEDINA MUSIĆ, JASMIN JUSIĆ18. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 416