BILTEN 4 - KSC Bugojno

OKRUGLI STORazgovore na večerašnjem okruglom stolu otpočela je Ljubica Ostojići pozdravila Lutkarsko kazalište Mostar i Dječije pozorište RepublikeSrpske iz Banje Luke čije predstave su se igrale danas, rekavši kako suoni zapravo i domaćini jer ovdje su svi lutkari domaćini. Ljubica je opetistakla kako lutkarstvo nije samo za djecu i kako je ono kao takvooduvijek i postojalo, ali nažalost, postoji uvriježeno mišljenje kako onojeste samo za djecu i to naročito malu djecu i trebat će još vremenaproteći kako bi se takvo mišljenje promijenilo. Lutkarstvo je jako bitnoteatru, zanimljivo je, vječno mlado i nikada ne umire. Lutka čini ono štoživi glumac ne može i time postaje moćnija od glumca. Rekavši kako jeginjol lutka koja korijene povlači iz comedia del arte, predstavila jepredstavu «Zaljubljeni Ginjol» Lutkarskog kazališta Mostar, te pri tomnaročito istakla izvrstan scenski pokret, koji je jedna od kvaliteta ovepredstave. Igra je jako fina i suptilna, iako malo mehanizirana. Ustupivširiječ asistentu reditelja, Petru Šurkaloviću, zamolila je da nešto višekažu o samoj ideji predstave.Petar Šurkalović Cigo je na samom početku pomenuo kako kakoLutkarsko kazalište Mostar ove godine obilježava 38. godišnjicupostojanja i još davne 1958. godine igrali su predstavu francuskogautora koristeći marionete kao lutke. Zaljubljeni Ginjol također jepredstava čiji je autor Francuz, ali je glavni razlog za ovakav odabir biozapravo taj što je Francuska kolijevka ginjola. Pierre Gripari se okušaou prozi i poeziji, ne baš tako uspješno, a nakon toga se odlučio da pišeza djecu da bi se provjerio kao autor jer je na taj način mogao dobitipovratnu informaciju o kvaliteti vlastitoga pisanja. Nakon uspješneprovjere, predstavu je dramatizovao i postavio na pozorišne daske.Borbu dobra i zla, koja je vječni problem suprotnosti, a o kojoj i djeca iodrasli uvijek razmišljaju, u predstavi jasno vidimo, kao i tezu koja seprožima kroz predstavu da je srce daleko ispred pameti. Cilj predstavejeste da djeca prepoznaju kako dobro uvijek pobijedi i da se za to valjaboriti. Reditelj predstave, Jaroslaw Antoniuk, profesor na vrsnojvaršavskoj Akademiji, je taj kome se već treći put kao reditelju, vraćaju.Pomenuvši kako se još prije četrdeset godina krenulo sa „uvozomlutkarstva“ i kako su glumci tada na neki način postali radna snaga, čaki u državama u kojima se to moglo izbjeći, istakao je kako su ovegodine napravili pomak u realizaciji predstave jer je mlada likovnaumjetnica, Ivana Radić, sada već i direktorica ovog kazališta, izradilalutke i sve slikarske radove.Ljubica Ostojić je opet naglasila kako su likovnjaci vrlo bitni ulutkarstvu, naročito ako ostvare likovnu poetiku u predstavama. Zadranisu godinama dobri u tome, Mostarci takođe, koji su do prije rata važili218. SUSRET POZORIŠTA/KAZALIŠTA LUTAKA BiHpetak, 24.09.2010. godine bilten br. 4