DRVO-tehnikaRevijalni časopis za poslovnu saradnju,marketing, tržište, ekologiju i tehnologijuu preradi drveta, proizvodnji nameštaja,šumarstvu i graditeljstvuČasopis izlazi tromesečnoOsnivač i izdavačEKO press BlagojevićNovi BeogradAntifašističke borbe 24Tel/fax: +381 (0) 11 213 95 84; 311 06 39www.drvotehnika.come-mail: ekopress@eunet.rs; drvotehnika@eunet.rsGodišnja pretplata 2.160 dinaraPretplata za inostranstvo 50 evraIzdavački savetn Dragan Bojović, UNIDAS, Beogradn Lajoš Đantar, AKE Đantar, Bačka Topolan Božo Janković, ENTERIJER Janković, Novi Sadn Vladislav Jokić, XILIA, Beogradn Stevan Kiš, EuroTehno, Sremska Kamenican Dr Vojislav Kujundžić, LKV CENTAR, Beogradn Radoš Marić, MARIĆ, Čačakn Rajko Marić, MICROTRI, Beogradn Dr Živka Meloska, Šumarski fakultet Skopljen Dr Goran Milić, Šumaski fakultet Beogradn Golub Nikolić, NIGOS elektronik, Nišn Zvonko Petković, vanr. prof. FPU Beogradn Dragan Petronijević, MOCA, Jablanican Dr Zdravko Popović, Šumarski fakultet, Beogradn Tomislav Rabrenović, DRVOPROMET, Ivanjican Miroljub Radovanović, JELA JAGODINA, Jagodinan Gradimir Simijonović, TOPLICA DRVO, Beogradn Vesna Spahn, WeiNig, MW Group, Kruševacn Milić Spasojević, Fantoni ŠPIK IVERICA, Ivanjican Mr Borisav Todorović, BMSK, Beogradn Dragan Vandić, KUBIK, Raškan Milorad Žarković, SAVA, HrtkovciDirektorn Jelena MandićGlavni i odgovorni urednikn Mr Dragojlo BlagojevićStručni konsultantn Dipl. ing. Dobrivoje GavovićRedakcioni odborn Dragan Bosnić, Beogradn Marina Jovanović, Leskovacn Snežana Marjanović, AMBIENTE, Čačakn Jelena Mandić, tehnički urednikn Ivana Davčevska, novinar – producentn Aleksandar Radosavljević, BeogradUplate za pretplatu, marketinškei druge usluge na tekući račun <strong>broj</strong>160-176289-53, BANCA INTESA ad BeogradDevizni račun - IBAN: RS35160005010001291720Rukopisi i fotografije se ne vraćajuRedakcija se ne mora slagati sa mišljenjemautora i izjavama sagovornikaRedakcija ne preuzima odgovornostza sadržaj reklamnih porukaPriprema, štampa i distribucijaEKO press BlagojevićRegistarski <strong>broj</strong> APR: NV000356CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, BeogradISSN 1451-5121COBISS.SR-ID 112598028Ništa nije opasnije od neznanjakoje postane aktivnoStiženovi talasstare krize(Gete)Prema istraživanju koje je objavio Press polovinom oktobra prosečan stanovnik naše zemlježivi šest godina kraće i ima pet puta manju platu od prosečnog stanovnika EU. Prosečangrađanin Srbije može da priušti samo 34% vrednosti koju od svoje plate može da kupi stanovnikEU, ali smo od stanovnika EU bolji po <strong>broj</strong>u mobilnih telefona jer na hiljadu stanovnikaimamo skoro sto mobilnih pretplatnika više. Oni su bolji po <strong>broj</strong>u automobila, na hiljadu stanovnikadolazi 450 automobila, kod nas 202. Prosečna starost njihovih četverotočkaša je petgodina, naših skoro tri ipo puta više… Po stopi nezaposlenosti od 22,2% Srbija je među desetnajniže rangiranih zemalja sveta, kod EU je stopa nezaposlenosti skoro tri puta manje, ali zatokod nas cene rastu više od tri puta brže… Standard nam je pet puta lošiji, zaključuje Press,pa o putevima, prugama i vozovima, o internetu i kompjuterima, izdvajanju za školstvo i udelupotrošnje za zdravstvo nećemo govoriti. Evropljani su tu znatno u prednosti, a imaju i bitnomanju stopu smrtnosti i neznatno veći natalitet.A naša orijentacija je, čini se bez dovoljno jasne strategije, upravo put ka EU. A putevi sunam u svakom pravcu loši i puni prepreka…Pa, kada je već reč o putevima, pre dve godine smo objavili jednu studiju u kojoj je sistematskidokazano da bi naši drvoprerađivači na raspolaganju mogli imati skoro 40% više drvetenego danas, samo kada bi se otvorenost šuma u Srbiji sa sadašnjih 5 metara šumskih putevapo hektaru, što je oko četiri puta manje nego u razvijenim zemljama Evrope, povećalana samo 10 metara puta po hektaru… A kako sada stvari stoje, moglo bi se, mislim, desiti danam za koju deceniju i otvorenost šuma bude uslov za ulazak u EU. Ko zna… Kada bi se u izgradnjui rekonstrukciju šumskih puteva i otvorenost naših šuma ulagalo prosečno oko 21 milionevra godišnje, naša država i šumarstvo bi svake godine uvećavali dobit, a za trideset godina,uz otvorenost šuma od 10 km/ha, direktna dobit bi godišnje mogla biti veća za 56 milionaevra, tvrdi Gojko Janjatović, autor pomenute studije. A kad se tih potencijalnih 40% više drvetapreradi, indirektna dobit bi mogla biti veća bar tri puta…Ali, ali, ali…Stiže novi talas stare krize koja će opet iznenaditi naše stratege. Oni uvek kalkulišu sa najpovoljnijomvarijantom i skoro uvek promaše… A neki ekonomisti nam predviđaju teške dane.Pa zar mogu biti teži, pitam se, a oni vele da bi novi talas stare krize mogao potpuno dauništi srpsku ekonomiju. Srbija ne može da podnese još jedan talas finansijskog sunovrata jerdomaća ekonomija već stoji na staklenim nogana, pa bi spoljni faktor bio poput cunamija. Mismo već u agoniji i teško je prognozirati kakav nas scenario očekuje, jer Srbija uopšte nemakoncepciju, kaže često citirani analitičar Boško Mijatović… Ekonomisti predlažu da država štopre sprovede mere štednje ne bi li barem malo ublažila nadolazeći udar. A neodlučna i tromadržava čeka nove upute iz EU, stalno povećava administraciju, zadužuje se i nada se (ili nas zamajava)da će nas kriza mimoići ili ćemo, možda, i u ovoj krizi profitirati. Takve izjave su, znamo,već stizale iz ministarskih fotelja.Industrijska proizvodnja u Srbiji bila je u avgustu manja za 2,3% u odnosu na prošlogodišnjiprosek, objavio je Zavod za statistiku. Ali nije samo u pitanju pad proizvodnje. Veći problemje, čini se, opšta apatija i mrtvilo u srpskoj privredi, agonija kako tvrdi Mijatović. Smešno je,međutim, što neki analitičari vele da je to znak da se nešto ozbiljno dešava u međunarodnomokruženju. Istina je, tamo se nešto dešava… A kao nas… Izgleda, ustvari, da kod nas i od nas,ništa ne zavisi u ekonomskom, a pogotovo u političkom životu.I pored svih teškoća za veliko <strong>broj</strong> firmi koje se bave preradom drveta i proizvodnjom nameštaja,centralni događaj ove jeseni će, bez sumnje, biti 49. sajam nameštaja koji će se održatiu Beogradu od 14. do 20. novembra ove godine. Znamo da su neke firme koje su godinamaimale svoje mesto na ovom skupu odustale od ovogodišnje sajamske prezentacije, istokao što znamo da će biti novih izlagača. Neko uvek može i hoće…Vidimo se na Sajmu nameštaja.D. Blagojević