strategija razvoja do 2015 - Općina Novi grad Sarajevo

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINEOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOSERDA-Sarajevska regionalna razvojna agencija, sufinansirala je izradu ovog dokumenta2

SADRŽAJI 1.Uvod 62.Metodologija 93.Socioekonomska analiza 104.Izvod iz prostornog plana65Kantona Sarajevo do 2023.5.Istraživanje 756.SWOT analiza 97II Vizija 103III Strateški ciljevi 105IV Operativni dio – Projekti 114V Implementacija Strategije 184VI Prilozi 1853

Dom zdravlja Novi GradObrazovne institucijeJavna komunalna preduzećaPreduzeća iz oblasti privredeUdruženja grañanaIstraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanjerealizovalo Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, Edin Alić5

1. UVODCilj izrade dokumenta Strategija razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine (SPRONG) je da osigurastrateški okvir u planiranju i provoñenju prioriteta za integrisani razvoj općine, te na taj način kreira ugodanambijent za življenje stanovnika općine i za poslovanje poduzetnika.Osnovni principi primjenjivani u procesu izrade Strategije-partnerstvo u postupku izrade-zajedničko vlasništvo i učešće-transparentnost postupka-strategija je kombinacija vizije, dugoročnih strateških pravaca i srednjoročnih prioritetaProces izrade Strategije bio je voñen principom saradnje sa zajednicom. U cilju prepoznavanja potreba grañana iprivrede za poboljšanje ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad, realizovano je istraživanje metodomanketiranja ciljnih grupa. Ovim modelom grañani i poslovni sektor uključuju se na najširoj osnovi u planiranjerazvojnih aktivnosti lokalne zajednice.Akteri u procesu izrade Strategije-predstavnici svih općinskih službi-stručni konsultanti-poslovni sektor-NVO sektor i grañani-predstavnici svih odgovornih institucija i JKP Kantona SarajevoOrganizaciona struktura-Radna grupa - sastavljena od predstavnika općinskih službi i vanjskih konsultanata bila je operativno tijelo procesaizgradnje strategije u svakom od ciljnih područja.-Partnerska grupa uključivala je predstavnike poslovne zajednice, institucija, udruženja i grañana, a na sastancimasa članovima radne grupe razmatrala je privremene rezultate procesa izgradnje strategije, davala primjedbe iprijedloge na njih, djelovala konsultantski.-Fokus-grupe definisale su instrumente – projekte za provoñenje strategije.Metodologija korištena u izradi StrategijeU izradi dokumenta primijenjeni su standardi Evropske unije, projektni pristup i široko učešće svihodgovornih i zainteresovanih subjekata za razvoj lokalne zajednice.Provedene aktivnosti:-prikupljanje podataka za socioekonomsku analizu-istraživanje potreba javnosti-socioekonomska analiza-SWOT analiza-vizija i komparativne prednosti općine-rangiranje strateških pitanja-definisanje strateških ciljeva i mjera-prijedlog projekata-izrada prijedloga dokumenta strategije-javna rasprava o dokumentu, usvajanje i publikovanjeAlati korišteni za učešće grañana-Ankete organizovane meñu grañanima, privrednicima-Upitnici putem kojih su grañani indentifikovali prioritetne probleme-Učešće NVO u radu partnerske grupe-Razmatranje nacrta dokumenta Strategije na Centralnoj javnoj raspravi i u mjesnim zajednicama-Organizovano takmičenje za djecu i mlade (literarni radovi) „Moja vizija Općine Novi Grad“-Za prezentaciju SPRONG-a korišteni:6

Mediji: TV, radio, dnevne novineBilten Općine Novi GradPlakati, leci, pamfletiWEB stranicaDrugi propagandni materijal-Aktivnosti nakon usvajanja dokumenta Strategije-Svečana konferencija, prezentacija Strategije-Izrada skraćene verzija dokumentaPartnerstvo i konsultacije tokom izrade Strategije omogućili su da dokument bude kompatibilan sa strategijama iprogramima institucija u Kantonu Sarajevo. Dokument je usklañen sa izvornim nadležnostima Općine, kao iplanovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo do 2023. godine, Regionalna strategija ekonomskog razvojasarajevske ekonomske makroregije, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, revidirana PRSPstrategija BiH 2004-07.Zaključci i odluke vezani za izradu dokumenta Strategije-Odluka Općinskog vijeća od 31. marta 2006. godine o pristupanju aktivnostima na izradi Strategijerazvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine-Rješenje općinskog načelnika o imenovanju Radne grupe za izradu Strategije-Rješenje općinskog vijeća o izboru 4 člana Savjetodavnog odbora za izradu Strategije-Ugovor sa SERDA o sufinansiranju izrade Strategije-Ugovor sa LESPnetom (u procesu javnog odabira) za angažovanje na „Istraživanju potreba javnosti“(grañana i privrede)7

2. PROCES IZRADE STRATEGIJE (grafički prikaz)Radnagrupa zaizraduStrategijePartnerskagrupa zaizraduStrategijeSocioekonom.analizaopćineIstraživanjepotrebagrañana iprivrede(LESPnet)Identifikovanjeprioritetnihproblema(ankete u MZ)SWOTanalizaopćineVizija općinei njenekomparativneprednostiStrateškicilj 1Strateškicilj 2Strateškicilj 3Strateškicilj 4MjereMjereMjereMjereProjektiProjektiProjektiProjekti(fokusgrupa)(fokusgrupa)(fokusgrupa)(fokusgrupa)8

3. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA OPĆINE1. UvodSocioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora: općinskih službi, institucija u kantonuSarajevo za statistiku, AFIP- Agencije za finansijske, informatičke i posredničke usluge, Zavoda za planiranjerazvoja kantona Sarajevo, kao i drugih institucija u kantonu.Zadaci socioekonomske analize su slijedeći: prezentiranje raspoloživih podataka o općini Novi Grad, osnova zautvrñivanje njenih razvojnih potencijala, služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize općine i daljihstrateških dokumenata.2. Historijat općineOpćina Novi Grad Sarajevo po nastanku je najmlaña u kantonu Sarajevo, formirana je 1978. godine. Brzimširenjem Sarajeva zbog prirasta stanovništva i izgradnje privrednih kapaciteta, desila se i intenzivna stambenaizgradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. Izgrañena su nova naselja: Ali-pašino Polje, Mojmilo,Sarajpolje i Dobrinja i individualna stambena izgradnja u padinskim područjima općine – Sokolje, Briješće,Vitkovac brdo, padine Mojmila.Bržem razvoj ovog područja doprinijele su i XIV zimske olimpijske igre, održane 1984. godine u Sarajevu. Ukratkom periodu izgrañena su velika stambena naselja i prateća infrastruktura, tako da je općina 1991. godine imala136.000 stanovnika.Općina je pretrpjela velike promjene u ratnom periodu stradanja, u pogledu devastiranih stambenih i privrednihobjekata, ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica.Od 1996. godine, sa obnovom grada, počinje i proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje na općini NoviGrad, da bi danas ovaj prostor dobio izgled moderne urbane cjeline.3. Geografski položaj i karakteristike reljefaPodručje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko –zeničke kotline, najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu.Općina Novi Grad zahvata površinu od 47,2 km 2 što čini 3,7% teritorije kantona Sarajevo i gdje živi 119.000stanovnika, odnosno 29% populacije kantona.Sa južne, jugozapadne i zapadne strane okružena je masivima Trebevića i Igmana.Općina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu, čiju sjevernu granicu čine Orlić i Žuć. Zapadne graniceopćine idu kroz naselja Reljevo i Dobroševići. Jugozapadna granice općine podudara se sa tokom Miljacke inastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. Preko brdaMojmilo se spušta do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. Tokom rijeke Miljacke sevraća prema naselju Otoka. Buča-potok čini istočni dio granice općine. Graniči sa općinama Novo Sarajevo, Ilidža,Vogošća, Ilijaš i Istočno Sarajevo.Prosječna nadmorska visina kotline je 500 metara. Najviša tačka općine je brdo Žuć na visini od 850 metara, anajniža u Reljevu, na sjeveru općine, 482 metra. Zemljište je vrlo složene geološke grañe, a naročito se mijenjalotokom prošlog vijeka. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi.Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u grañevinskozemljište.PLANINABrdaŽućVolujakGolo brdoMojmiloVISINA850 m824 m793 m590 m9

Nagib terena: 6,3% prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%, a 93,7% prostora općine na nagibe terenado 45%. Sa aspekta nagiba terena općine Novi Grad, Novo Sarajevo i Ilidža predstavljaju najpovoljniji teren zaprostorni razvoj.Orijentacijom prostora može se ocijeniti da je teren općine orijentisan prema jugu 39,4%, a prema sjeveru 18,3%.Prema zapadu okrenut je 11,4%, a prema istoku 8,1%. Ravni dijelovi općine zauzimaju 22,8% površine.3.1. Hidrološke karakteristike područjaVodotoci na općini su rijeke Miljacka, Dobrinja, Bosna i potoci Rječica, Buča potok, Lepenica. Najvećim dijelomopćine protiče Miljacka, koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu. Rijeka Bosna protiče kroz općinu NoviGrad na potezu Butila - Reljevsko polje. Za ovaj dio općine važan vodotok je i Rječica na području Reljeva, koja seu toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna područja. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protiče ikroz ovu općinu, i nešto prije Miljacke, takoñer na području Butila, uliva se u rijeku Bosnu.RIJEKAMiljackaDobrinjaBosnau kmcca 8 kmcca 2 kmcca 4 kmJEZERO1 (jedna) bara3.2. Geološke karakteristike područjaPodručje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke grañe koji pripada dinarskom sistemu. „Najmlañi sedimenti,recentni aluvijum je pjeskovit i najčešće karbonatan, dok su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava iizgrañeni od šljunka i pijeska. Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti, koji su flišne prirode. Sastavflišnih slojeva je raznolik, a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena, što ima odlučujuću ulogu uformiranju zemljišnih asocijacija. Moćnost pojedinih slojeva varira, ali ih ima i preko 1 metra. Flišni slojevi suizgrañeni od glinaca, pješćara, laporaca i konglomerata, sa rjeñim prisustvom krečnjaka. Graña ovih slojeva, terazličitost u mehaničkom, teksturnom sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi, a posebno ako se pojavljujuslojevi okomito na površinu terena“.Prirodni zemljišni profil područja u najvećoj mjeri je izmijenjen najrazličitijim oblicima antropogenog djelovanja,čak je na nekim mjestima i potpuno uništen. Najzastupljeniji tipovi tla su antropogena, te uglavnom formeiluvijalnog, aluvijalnog i semiglejnog tla.U ravničarskom dijelu općine pojavljuju se aluvijalna karbonatna pjeskovita tla. To su najmlaña tla i vrlo supogodna za razne povrtlarske kulture.Prema podacima iz Prostorne osnove kantona Sarajevo, visokovrijedna zemljišta I, II i III bonitetne kategorije imajumalo učešće u ukupnoj površini kantona i prostorno su ograničena na površine općina Ilidža i Novi Grad.3.3. Klimatske prilikeKontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Iz tog razloga prisutne su magle u tri godišnja doba.Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Česte sui temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih na planinama.4. Saobraćajne vezeKroz teritoriju općine Novi Grad, i to njen centralni dio, prolaze tri saobraćajnice od interesa za Federaciju, od kojihje jedna dio magistralnog puta Sarajevo - Zenica na potezu Briješće - Semizovac, druga je Sarajevo - Ilidža - Mostari treća Briješće - Stup - Trnovo.10

Takoñe kroz teritoriju općine Novi Grad prolaze i dvije najfrekventnije i najznačajnije saobraćajnice, jer su direktnopovezane sa saobraćajnicama od interesa za Federaciju: saobraćajnica Bistrik - Dobrinja (gradska zaobilaznica -južna longitudinala) i saobraćajnica Safeta Zajke - Buča Potok - Briješće (sjeverna longitudinala).Napominjemo da su ove saobraćajnice djelimično izgrañene jer se koriste samo dvije saobraćajne trake, a planom jepredviñeno četiri trake (kao gradski autoput).Glavne putne veze unutar općineODREDIŠTE (od-do) km NapomenaOtoka-„Osloboñenje“ ( B. M.Selimovića ) 2x3 trake x glavna gradska saobraćajnica2,4kmBuča Potok - Rajlovac (Safeta Zajke) 7,5 kmdvije trakedjelimično se poklapa sa trasomgradskog autoputa na potezuHrasno – Saraj polje (Safeta Hadžića)3,00 kmdvije trakepreduzeće Fabulas – Buča Potokvećim dijelom se poklapa sa trasomjužne longitudinale, na dijelu Švrakinobuduća trasa autoputa pomjera sejužnije prema brdu MojmiloGlavne željezničke veze sa drugim regijamaODREDIŠTE (od-do)km unutar NapomenaregijeAl.most - Rajlovac (Sarajevo - Šamac ) 9,00 ne odvija se saobraćaj u punomkapacitetuAl.most - Bačići (Sarajevo - Ploče ) 1,00 ne odvija se saobraćaj u punomkapacitetuRazdaljineGrad Općina Naselja kmSarajevo Općina NoviGradCentar grada7,00Općina Novi Bojnik - 10,00Grad DobroševićiOpćina Novi Rajlovac - 7,00Grad ZabrñeOpćina Novi Safeta Zajke 3,50GradOpćina NoviGradSafetaHadžića0,50Glavne veze sa regionalnim, transregionalnim, meñunarodnim saobraćajnicama (putevi, željeznice, aerodromi)Odredište od/do Autoput (Zg-Bg) Aerodrom Sarajevo AerodromZagrebNovi Grad 210 km 2 km 415 kmSaobraćajnom infrastrukturom, putevi i željeznice, općina je povezana sa širim regionom. Povezana je sa meñunar.aerodromom: Sarajevo 2 km, Dubrovnik 244 km, Zagreb 415 km, Beograd 323 km, Tuzla 133 km, Mostar 130 km.Željeznicama i magistralnim putevima povezana je sa zemljama bivše Jugoslavije i drugim evropskim zemljama.Ocjena stanjaPovoljan geografski položaj, dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnostglavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije.Analizom nagiba terena vidi se da 6,3 % prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%, a 93,7 % prostoraopćine na nagibe terena do 45%, što predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj.11

Ravni dijelovi općine zauzimaju 22,8% površine.Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojavemaksimalnih i minimalnih vrijednosti.Padinski dijelovi općine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizišta, a uzrok je, pored konfiguracije terena,najvećim dijelom neplanska gradnja objekata, podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizacionainfrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS).Najvažniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja, pa samim tim i ove općine, jer je na tompodručju smještena.5. StanovništvoNa području općine Novi Grad na površini od 47,2 km 2 u 2005. godini bilo je 119.903 stanovnika, što je preko20.000 stanovnika više nego 1996. godine, a preko 16.000 manje nego 1991. godine. Stopa rasta stanovništva 1996– 2003. bila je 2,3%, a prosječna u kantonu Sarajevo je 1,5 %.Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad, u kojoj živi oko 29%stanovništva kantona Sarajevo.5.1. Stanovništvo po etničkim skupinamaStanovnici/Srbi Bošnjaci Hrvati Ostali UkupnoEtnička pripadnost1991. 37.736 69.204 8.886 20.467 136.2931996. 7.125 85.289 5.770 1.448 99.6322001. 10.337 91.742 6.854 2.355 111.2882005 11.350 98.270 7.611 2.672 119.903U 2005. godini na području općine bilo je 81,9 % Bošnjaka, 9,5 % Srba, 6,3 % Hrvata i 2,2 % ostalih.5.2. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama (podaci MZ)R.Br. Naziv mjesne zajednice Broj stanovnika Broj domaćinstava1. MZ Dobrinja A 5.348 1.7872. MZ Dobrinja B 6.886 2.4133. MZ Dobrinja C 5.794 2.0724. MZ Dobrinja D 6.698 2.5485. MZ Sarajpolje 5.404 1.7916. MZ Olimpijsko Selo 3.285 1.2147. MZ Ali-pašino Polje A I 3.342 1.3638. MZ Ali-pašino Polje A II 3.201 1.2629. MZ Ali-pašino Polje B I 4.123 1.46510. MZ Ali-pašino Polje B II 3.803 1.25711. MZ Ali-pašino Polje C I 3.253 1.22412. MZ Alipašino Polje C II 3.299 1.23013. MZ Švrakino Selo I 2.699 1.00614. MZ Švrakino Selo II 5.367 1.96815. MZ Švrakino Selo III 2.514 88516. MZ Aneks 3.820 1.01117. MZ Staro Hrasno 3.476 1.32518. MZ Čengić-Vila 4.446 1.77419. MZ Otoka 3.607 1.39420. MZ Buča Potok 5.985 1.77221. MZ Dolac 6.418 2.12122. MZ Ali-pašin Most I 9.135 2.97923. MZ Ali-pašin Most II 3.125 91024. MZ Briješće 5.710 1.73025. MZ Naselje heroja Sokolje 4.879 1.56926. MZ Dobroševići 4.286 1.49212

U K U P N O 119.903 41.562Broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica varira od 2.000 do 9.000. Broj domaćinstava iznosi 41.562.Prosječna porodica ima 2,88 članova.13

5.3. Gustina naseljenostiU 2005. godini prosječna gustina naseljenosti na području općine Novi Grad iznosi 2.540 stanovnika po km 2 . Uistom periodu prosječna gustina naseljenosti na području kantona Sarajevo iznosi 321 stanovnik po 1 km 2 . Gustinanaseljenosti na području općine Novi Grad je 7,9 puta veća nego na području kantona.Gustina naseljenostiPodručje Površina u km 2 Broj stanovnika Gustina naseljenosti(st/km 2 )Općina Novi Grad 47,2 119.903 2.540,3Kanton Sarajevo 1.277,3 410.031 321Broj domaćinstava1991 2005Naselja Domaćinstva Prosječna porodica Naselja Domaćinstva Prosječna porodica42.958 3,17 26 41.562 2,885.4. Prirodni priraštaj stanovništvaNatalitet / MortalitetBrojroñenih1991 1996 2001 2005Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Brojrast Roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast roñenih umrlihBrojumrlihPrirodnirast1.518 597 921 1.014 642 372 1.072 864 208 1.109 897 248U 2005. godini od ukupno roñenih, prema spolu, muških je 563, ženskih 544.U istoj godini umrlih prema spolu, muških je 482, ženskih 415. Broj nasilnih smrti je 24.Broj sklopljenih brakova u 2005.g. bio je 666, broj razvedenih brakova je 6.U 2005. godini prirodni priraštaj stanovništva je 3,7 puta manji nego 1991. godine.U 2005. godini u kantonu Sarajevo broj ukupno roñenih je 4.018, a broj umrlih 3.538, tako da je prirodni priraštajiznosio 480.5.5. Stanovništvo po starosnoj i polnoj strukturiU 2005. godini na području općine živi 19,7 % stanovništva mlañeg od 15 godina, 69,4 % stanovništva izmeñu 15 -64 godine starosti (radni kontigent) i 10,9 % stanovništva starijeg od 65 godina.U posmatranom periodu na području kantona Sarajevo živi 16,4 % stanovništva mlañeg od 15 godina, 70,1 %stanovništva izmeñu 15 – 64 godine starosti i 13,5 % stanovništva starijeg od 65 godina, što upućuje na zaključakda je povoljnija starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na prosjek kantona.Broj stanovnika po starosnoj strukturi u 2005. godiniDob 0-14 15 - 64 65 i višeBroj stanovn. 23.581 83.233 13.088Populacija stanovništva izmeñu 7-14.g. 11.252 – osnovne školePolna struktura stanovništva: 46,7 % muškarci i 53,3 % žene.Broj stanovnika po polnoj pripadnosti i starosnoj dobi (podaci MZ)Starosna dob Muškarci Žene56.001 63.9020-14 11.317 12.13215-64 38.750 44.29065 i više 5.934 7.48014

Etnički sastav po mjestu stanovanjaSrbi Bošnjaci Hrvati Ostali2001. 2005. 2001. 2005. 2001. 2005. 2001. 2005.Grad 10.199 11.224 89.424 94.193 6.774 7.541 2.351 2.659Selo 138 126 2.318 4.077 80 70 4 13Ukupno 10.337 11.350 91.742 98.270 6.854 7.611 2.355 2.672Podaci za stanovništvo koje živi na selu, odnose se na MZ Dobroševići.5.6. Migracije stanovništvaPored migracije stanovništva prema gradu tokom nekoliko zadnjih decenija, usljed snažne industrijalizacije irazvoja Sarajeva kao administrativnog, privrednog, univerzitetskog centra, najveće demografske promjene desile suse tokom proteklog ratnog perioda. Veliki broj stanovništva je izbjegao, pretežno u evropske zemlje, a s drugestrane prognana i interno raseljena lica su pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata. Broj izbjeglih iraseljenih lica je varirao od 37.000 (1996.g.) do 1.630 lica (780 porodica) službeno evidentiranih danas.Ocjena stanjaNa području općine Novi Grad broj stanovnika u 2005. godini je 119.903.Stopa rasta stanovništva na općini 1996 – 2003.g bila je 2,3%, a prosječna na kantonu Sarajevo je 1,5%.Gustina naseljenosti (st/km 2 ) na općini Novi Grad je 2.457, a na kantonu Sarajevo je 314,5.Broj naselja (mjesnih zajednica) na općini je 26, broj stanovnika u naseljima varira od 2.000 do 9.000.Broj domaćinstava iznosi 41.562, prosječna porodica ima 2,88 članova.Struktura starosne dobi stanovništva na općini: 19,7% stanovništva mlañeg od 15 godina, 69,4% stanovništvaizmeñu 15 – 64 godine i 10,9% stanovništva starijeg od 65 godina. Povoljnija je starosna struktura stanovništva napodručju općine u odnosu na kanton.Najveće demografske promjene desile su se u ratnom periodu. Ratna djejstva u opkoljenom Sarajevu jako negativnosu uticala na normalan razvoj stanovništva i njegovu reproduktivnu sposobnost. Demografske strukture (nacionalnapripadnost, ekonomska struktura, obrazovna, starosna, funkcije fertilne strukture) su pretrpjele dalekosežnijepromjene – ocjena iz Prostorne osnove KS.5.7. Zaposlenosta.Broj zaposlenog stanovništvo općine - podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona SarajevoGodina 2003.g. 2004.g. 2005.g.Radni odnos 12.969 16.075 19.530Promjene (rast) broja stanovnika u kategoriji radni odnos rezultat je ne samo promjene statusa nezaposlenog lica,nego i promjene mjesta boravka već zaposlenog lica, a broj tih lica prema mišljenju Zavoda je znatan.b. Broj zaposlenih u preduzećima u privredi i društvenim djelatnostima na području ove općineKako se vidi iz naredne tabele prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi idruštvenim djelatnostima na području općine Novi Grad u 2005.g. je 15.556 lica, a prema podacima PIO 18.500.Podaci o broju zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na općini ne odnose se na ukupno zaposlenostanovništvo općine.Broj radno aktivnog stanovništva Broj zaposlenih15-64 god83.233 15.556 Fed. zav.za stat.18.500 Fed. zav. PIO15

c.Učešće radno aktivnog stanovništva općine u kantonu SarajevoU 2005. godini broj aktivnog stanovništva (15 – 65 g.) na području kantona Sarajevo iznosio je 273.426 a učešćeopćine Novi Grad 30,3%.Broj zaposlenih lica u 2005. na području kantona Sarajevo iznosio je 93.665 a učešće općine Novi Grad 16,6 %.Trend – prosjek zaposlenosti u privredi i društvenim djelatnostima i prosječne neto plateGodine 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.Zaposleni 13.727 14.428 14.218 14.348 14.365 15.236Neto plateu KM- 486 543 566 573 623Zaposlenost po sektorimaPreduzećeBroj zaposlenih2005.g.PreduzećeBroj zaposl.2005.g.Zaposlenost u javnom sektoruSaobraćajKJKP Gras 2.025 Cts Eurolines 539KJKP Toplane 365 CTS Tranzit 91Geodetski zavod BiH 87 Intereuropa Rtc 131RTVGrañevinarstvoZaposlenost u privredi (veća preduzeća) Step 133Industrija Oki 125Sprind 258 Euro asfalt 120E – Tds 259 Dijamant 59Žica 197 TrgovinaZrak 191 Vf komerc 830Kras 134 Interex 378Uniklima 122 Robot komerc 291Ind. trikotaže Šik 43 Merkur 245Brojler 50 Asa Pva 61Planika flex 795.8. NezaposlenostBroj registrovanih nezaposlenih lica sa područja općine Novi Grad u 2005. g. iznosio je 18.646. Učešćeregistrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva općine je 21,43%.U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67.537. Učešće registrovanih nezaposlenih lica ubroju radno aktivnog stanovništva kantona je 23,92%.Učešće registrovanih nezaposlenih lica na općini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27,6 %.16

Kvalifikaciona struktura broja nezaposlenihStručna Broj nezaposlenih Žene %spremaVSS 733 446 3,9VŠ 315 200 1,7SSS 5.092 3.389 27,3NS 162 161 0,9VK 157 29 0,8KV 5.685 2.633 30,5PK 112 61 0,6NK 6.390 4.290 34,3Ukupno 18.646 11.209 100Osobe koje prvi put traže zaposlenje: 8.396 licaKako se vidi iz prethodne tabele, najveći broj nezaposlenih je iz grupe nekvalifikovanih, zatim kvalifikovani isrednja stručna sprema. Manji procenti su kod visokokvalifikovanih, više stručne spreme i lica sa visokimobrazovanjem.Trend nezaposlenosti1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.5.336 9.408 12.603 14.549 14.457 14.432 15.257 16.640 17.529 18.646Pregled registrovane nezaposlenosti po dužini čekanja na zaposlenjeDužina čekanja Ukupno Ženedo 12 mjeseci 4.866 2.463do 3 godine 5.151 3.002do 7 godina 4.763 2.915preko 7 godina 3.866 2.829Ukupno 18.646 11.209Pregled registrovane nezaposlenosti po godinama starosti i poluGodineUkupnoŽenestarostiod 15 do 18 53 19od 18 do 24 3.383 1.671od 24 do 30 3.454 2.095od 30 do 40 4.398 2.894od 40 do 50 4.580 2.984od 50 do 60 2.568 1.479preko 60 210 67Ukupno 18.646 11.209Pregled nezaposlenosti prema završenoj školi i fakultetuR. Br. Škola Boj nezaposlenih1. Nepismeni 2452. Do 8 razreda oš 7153. Završenih 8 razreda oš 5.4304. Priučeni radnici i Ns 2745. Škola za Kv 5.6856. Škola za Vk 1577. Srednja škola 5.0928. Viša škola 3159. Fakultet 73317

Kod srednjih škola najbrojnija nezaposlena lica su sa završenom: gimnazija 815, medicinska 723, ekonomska 664,mašinsko-tehnička 458, elektrotehnička 384, tekstilno-tehnička 273 lica.Kod fakulteta najbrojnija nezaposlena lica su sa završenim fakultetom: političkim naukama 132, filozofskim 107,ekonomskim 90, pravnim 82, poljoprivrednim 42, mašinskim 33, prirodno-matematičkim 28, medicinskim 26,stomatološkim 20, elektrotehničkim 19.Ocjena stanjaNajveći socijalni problem BiH kao zemlje u tranziciji, a samim tim i općine Novi Grad je nezaposlenost.Nezaposlenost bilježi stalni rast od 1996. godine. Prema starosnoj dobi nezaposlena omladinska populacija urasponu od 18 do 30 godina je najbrojnija (6.837) što predstavlja posebnu opasnost jer kod mladih stvara osjećajbesperspektivnosti življenja na ovim područjima.Zabrinjavajući je podatak da 2.022 demobilisana borca, 343 člana porodica poginulih boraca, 532 ratna vojnainvalida i 278 ostalih invalida čeka posao.Posljedice velike nezaposlenosti su odlazak stručnjaka sa ovih prostora, a što utiče na ukupni razvoj društva.Nezaposlenost je najveći uzrok siromaštva, najveći problem pojedinca, porodice i društva.Uporedni pregled: Nezaposlenost u FBiH, kantonu i općini Novi GradGodina / prosjek 2001 2002 2003 2004 2005FBiH 267.783 282.473 297.328 315.847 338.270KS 52.060 56.519 59.791 63.711 67.500Općina 14.432 15.257 16.640 17.529 18.646Uporedni pregled: Zaposlenost u FBiH, kantonu i općini Novi Grad (u firmama)Godina / prosjek 2001 2002 2003 2004 2005FBiH 407.199 394.132 387.381 388.310 388.418KS 85.873 86.012 85.737 90.910 93.561Općina 14.428 14.218 14.348 14.365 15.2366.Infrastruktura6.1.1. Putna i željeznička strukturaPuteviŽeljezničke linijeGlavniLokalniGustina saobr. km Ind. linija Gustina saobraćaja mrežeRegionalni mrežePut Sarajevo - Lokalne ceste odSarajevoSemizovac interesa zaReljevo5,28kmkanton9,00 km59,40 kmPut Sarajevo -Trnovo 1,83kmLokalne ceste odintersa za općinui nekategorisaneSarajevo -Bačići1,00 km192,04 kmUkupno7,10 kmUkupno258,54 km6,21 km/km 22,52 m/stanovnikuUkupno10,00 kmUkupno3,50 kmOpćina je povezana putnom i željezničkom mrežom sa ZD kantonom i HN kantonom i dalje sa regionalnim,transregionalnim i meñunarodnim saobraćajnicama. Sa RS povezuje je put Sarajevo-Trnovo.Saobraćajna raskrsnica od regionalnog značaja je Bačići.Na teritoriji općine Novi Grad uz željezničku prugu Sarajevo - Šamac lociran je Depo Rajlovac.Na području Ali-pašinog Mosta smještena je teretna stanica koja je povezana sa carinskim terminalom.Prema urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015. planirana je izgradnja koridora V-c na lijevojobali rijeke Bosne u dužini od 5 km, kao i veza grada Sarajeva sa ovim koridorom u dužini 4,5 km.Na općini je sanirano i rekonstruisano 90% postojećih saobraćajnica i izgrañene su nove po prioritetima u mjesnimzajednicama uz učešće grañana.Prema podacima iz Prostorne osnove gustina cesta na području KS iskazane u dužini cesta po površini općinepokazuje izrazito veliku neujednačenost gustine mreža cesta u rasponu od 1,25 u Trnovu do 11,63 km/m 2 u Novom18

Sarajevu. Za općinu Novi Grad dužina magistralnih cesta je 12,26 km, lokalnih 80,91 km, nekategorisane 200,75km, ukupno 293,92 km. Gustina cesta na općini je 6,21 km/km 2 , a dužina cesta po stanovniku je 2,52 m/stanovnik.6.1.2. Javni gradski prevozOsnovni problemi karakteristični za predratno, ali i sadašnje stanje mogu se u najkraćem svesti na veoma spor inedovoljnog kapaciteta tramvajski saobraćaj, neadekvatne saobraćajnice za narasli trolejbuski i autobuski saobraćaj.Pred rat je blizu 70% putnika bilo upućeno na tramvajski i trolejbuski saobraćaj i to uglavnom na pravcu Ilidža-Neñarići-M.Dvor-Baščaršija i Dobrinja-Mojmilo-Latinska ćuprija.Planirana su, a novije i dopunjena, rješenja za poboljšavanje stanja kojima se predviña:-proširenje tramvajske mreže put Dobrinje i Hrasnice, obezbjeñenje većeg učešća tramvaja kapaciteta 250-350putnika posebno za liniju Neñarići – Radićeva; davanje prioriteta tramvajima na raskrsnicama; uvoñenje centralnogupravljanja i kontrole tramvajskog saobraćaja.-proširenje trolejbuske mreže u naselju Dobrinja (X transverzala) čime se stvaraju uslovi za povezivanjetrolejbuskim saobraćajem dva entitetaIskustva većeg broja gradova razvijenog, ali i svijeta u razvoju, za gradove veličine približne Sarajevu, u periodu do2023. pa i dalje nameću kao jedino moguće rješenje lakošinski sistem.Drugi planovi GRAS-a:-modernizacija voznog parka i postepen prelazak na veoma komforna moderna vozila velikog kapaciteta, što jeposebno važno za tramvajski, trolejbuski i vozni park buduće gradske željeznice-modernizacija opreme i infrastrukture, posebno rješenja pruge, kontaktne mreže i elektovučnih podstanica -konačno rješavanje autobuskog i trolejbuskog depoa na novoj lokaciji u Halilovićima, te proširenje tramvajskogdepoa primjereno naraslim potrebama na lokaciji Velikih drveta.6.1.3. Zračni saobraćajSarajevski aerodorom je smješten na području općine Ilidža, ali se saobraćajni pristup odvija preko teritorijeopćine Novi Grad iz pravca grada: X transverzala preko naselja Dobrinja; zatim Bulevarom Meše Selimovića-Stupska petlja - Kurta Schorka.6.1.4. Logistika i logističke mrežeTeretni i logistički centri: teretna željeznička stanica Ali-pašin most i depo željeznica Rajlovac. Na područjuRajlovca smješteni su veći skladišni kapaciteti preduzeća: TP DC „Sarajevo“, „Sprind“, „Robot“, „Podravka“,„Planet“.Granični prijelazi za teretni saobraćaj: na području općine Novi Grad- MZ Ali-pašin Most smješten je carinskiterminal.6.2. Vodosnabdijevanje i otpadne vodeKorištenje i zaštita voda do sada su regulisani Zakonom o vodama (“Sl.novine Federacije BiH” broj 18/98),Pravilnikom o vrstama, načinu i opsegu mjerenja ispitivanja iskorištene vode iz vodotoka (“Sl.novine FederacijeBiH” broj 48/98), kao i Zakonom o vodama Kantona Sarajevo (“Sl.novine Kantona Sarajevo” br. 16/00). Na nivouFederacije BiH donesen je Zakon o zaštiti voda (“Sl.novine Federacije BiH” br.33/03). Inspekcijski nadzor nadprovoñenjem Zakona o vodama Kantona vrši nadležna Kantonalna inspekcija.Razvoj vodovodnog i kanalizacionog sistema temelji se na studiji “Dugoročnog rješavanja vodosnabdijevanja,odvoñenja i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo” koja je rañena radi rješavanja deficita vode uvodosnabdijevanju, uključujući prognoze potreba za vodom. U svrhu finansiranja izrañena je i studijavodosnabdijevanja i kanalizacije kantona koja se implementira u dvije faze: master plan i studija izvodljivosti.-Stanje u oblasti vodosnabdijevanja, odvoñenja i tretmana otpadnih voda pod kontrolom KJKP “Vodovod ikanalizacija”19

6.2.1 Vodovodni sistemGlavni resursi vode za vodovodni sistem Sarajevo a samim tim i naše općine su podzemna akumulacija Sarajevskopolje (Bačevo, Sokolovići i Stup) sa kojih se obezbjeñuje oko 90% ukupnih količina vode.Centralni vodovodOpćina Novi Grad snabdijeva se vodom uglavnom iz centralnog vodovodnog sistema u Sarajevu koji je premaZakonu o vodama Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. 16/00) u nadležnosti Kantona.Najveće količine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%). Transportni sistem je najvećimdijelom pumpni zbog neujednačene topografije i velike razlike u visinskim kotama.RezervoariU okviru centralnog vodovodnog sistema na području općine Novi Grad postoji 6 rezervoara, najveći je Mojmilo.Starost rezervoara na području općine Novi Grad je izmeñu 20-45 godina.Transportni i distributivni sistem – pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorišta kao i spojnitransportni cjevovodi izmeñu dva rezervoara. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolikačelik, lijevano željezo, azbest-cement, PVC, daktil i dr. U 1998. godini položen je transportni cjevovod Sokolovići -Mojmilo.Gubici vode - prema podacima KJKP ViK gubici vode iznose 63,5%. Uzroci gubitaka vode se javljaju po osnovudotrajale mreže (cca 50%) kao i zbog velike količine neregistrovane vode koja se troši putem bespravnih cjevovodai priključaka.Na područjima koja su pokrivena primarnom mrežom vodovoda podignuti su brojni bespravni objekti, pa i naseljakoja su bespravno priključena na vodovodnu mrežu. Regulisanje njihovog statusa vezano za bespravne priključkezakonski nije moguće tretirati odvojeno od statusa samih objekata, što dodatno usložnjava situaciju, a posebno štonemaju legalno riješen ni tretman otpadnih voda koje zagañuju kompletna naselja pa i postojeći vodovodni sistem.Evidentno je da se radi o kompleksnim problemima koje u grad Sarajevu ni do danas nisu sistemski riješene, madasu ovi problemi evidentni još od perioda 70-tih godina, od perioda početka intenzivne bespravne izgradnje na ovimprostorima. Pitanju dugoročne strategije rješavanja u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa aspektasanacije bespravne individualne stambene i druge izgradnje nije se posvećivalo dovoljno pažnje.Lokalni vodovodi na području OpćineNa području MZ Dobroševići u funkciji su tri lokalna vodovoda koji rade potpuno odvojeno, a to su:-Lokalni vodovod „Djevojačka voda“-Lokalni vodovod „Igrište“-Vodovod „Rječica“Problematika vodosnabdijevanja za područje MZ „Dobroševići“ naročito je izražena u postratnom periodu zbogintenzivne izgradnje novih individualnih stambenih objekata na tom području. Vodosnabdijevanje navednogpodručja tretirano je i u razvojnim planovima „Vodovoda“ od prije rata, a vrijednost projekta kojim bi se riješiosistem vodosnabdijevanja je prema podacima KJKP ViK 2 miliona KM.Zbog odreñnih poremećaja u potrošnji vode, kako zbog gubitka u mreži tako i zbog priliva stanovništva na teritorijiopćine Novi Grad realno je očekivati poremećaje u snabdijevanju vodom odnosno manjak raspoloživih količinavode. Pokrivenost urbanog dijela općine vodovodnom mrežom je 100%. Pokrivenost padinskih djelova općinevodovodnom mrežom iznosi 70%.6.2.2. Otpadne vode, sistem kanalizacijeKreditom Meñunarodne banke za obnovu i razvoj i sredstvima Grada u periodu 1977 – 1982. godinaučinjeni su veliki zahvati na kanalizacionom sistemu grada pa i na općini Novi Grad. Ovim projektom bila jeobuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mreže, te izgrañen ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda kojise nalazi na općini Novi Grad. Ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u pogonu od 1992. godine zbog oštećenjai devastacije u ratnom periodu. Sve prikupljene upotrijebljene vode direktno se ispuštaju u rijeku Miljacku beztretmana, prije nego što stignu u postrojenje. Donacijom Japanske vlade izrañen je elaborat o sanaciji postrojenja saidejnim rješenjima odreñenih poboljšanja u postrojenju.U postratnom periodu 1996-2000. urañena je rekonstrukcija dijela kanalizacione mreže i to sredstvima Kantona,donacijama kao i sredstvima KJKP ViK i Općine.20

Sigurnost funkcionisanja kanalizacionog sistemaU sistemu prikupljanja, odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda treba da budu zadovoljena tri osnovna uslova -uslov sigurnog odvoñenja otpadnih voda, sanitarni aspekt i zadovoljavajući stepen prećišćavanja otpadne vode prijeupuštanja u recipijent. Utvrñivanje konkretnih osnovnih zahtjeva u pogledu sugurnosti funkcionisanjakanalizacionog sistema mora da se bazira na analizi šteta koje mogu biti prouzrokovane korisnicima mreže usljednemogućnosti prijema i odvoñenja otpadnih voda nastalih usljed nefunkcionisanja mreže (pojave začepljenja) kao išteta zagañenja koje izaziva nekontrolisano izlijevanje otpadne vode iz sistema kanalizcione mreže.Što se tiče ispunjenja gore navedenih osnovnih uslova odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda za područjeKantona pa i općine Novi Grad, isti nisu ispunjeni samim tim što ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije ufunkciji. Obzirom da se radi o objektu koji je od interesa za Federaciju, Kanton, Grad, a nalazi se na općini NoviGrad, važno je da nadležne i odgovorne institucije Federacije, Kantona i Grada trebaju hitno preduzeti aktivnosti naobezbjeñenju neophodnih finansijskih sredstava za rekonstrukciju istog.Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom kao i za odvodnju otpadnih zagañenih voda urbanih dijelova Sarajevaje prenešena od strane Federalnog ministarastva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo preko Vlade KantonaSarajevo na preduzeće KJKP ViK Sarajevo.Izgradnja nove infrastrukture je u nadležnosti općine i kantona u zavisnosti od značaja za kanton, grad i općinu.Već je rečeno da se na teritoriji općine Novi Grad nalazi gradski prečistač otpadnih voda za grad Sarajevo koji nijeu funkciji jer je u toku ratnih djejstava devastiran. Pored toga, poseban problem predstavlja neopremljenostpadinskih dijelova kanalizacionom mrežom pa se procjenjuje da 30-35% padinskih naselja nije pokrivenokanalizacionom mrežom, dok naselja ruralnog karaktera koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Bosne 100% nisupokrivena kanalizacionom mrežom.Na teritoriji općine postoje područja (brdo Hasno i brdo Mojmilo ) koja nisu opremljena kanalizacionom mrežom,slivno područje je orijentisano prema drugom entitetu ( Lukavica ), obzirom da sadašnjim propisima nije regulisanaova problematika smatramo da je neophodno pristupiti hitnom donošenju odluka na nivou entiteta, odnosno državekoji regulišu ovu problematiku.U 2006. godini Općina je u buñžetu planirala 1.130.000 KM za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mrežekao najznačajnije na ovom području: planirana je druga faza izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici SafetaZajke, zatim izrada projektne dokumentacije vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u zoni obuhvata Bojnik –Dobroševići, te sufinansiranje izgradnje kanalizacione mreže u ulici Nadira Kafeñića i učestvovanje u izgradnjicjevovoda Bačići. Prošle godine započeta je prva faza projekta izgradnje separatne kanalizacione mreže u uliciSafeta Zajke, Orahovačka i Vitkovac, a završetkom projekta grañani ovih područja imat će iste infrastrukturneuslove kao i oni koji žive u urbanom dijelu općine i stvaraju preduslove za izgradnju kolektora u Rajlovcu iDobroševićima.U cilju zaštite Lepeničkog potoka od fekalnih i drugih otpadnih voda novogradska općina je na osnovu postojećegRegulacionog plana u prošloj godini finansirala izradu glavnog projekta kanalizacije za Zabrñe i projekta regulacijepotoka Lepenica. U okviru projekta ureñenja potoka Lepenica, Kanton Sarajevo u narednom periodu planira riješitii problem otpadnih voda sa deponije Smiljevići. Općina Novi Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo realizovat ćeizgradnju fekalnog kolektora kojim bi se riješila zaštita okoliša.6.3. Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadomNa teritoriji općine Novi Grad Sarajevo smještena je glavna gradska sanitarna deponija kojom upravlja KantonSarajevo.Uslovi na ovoj deponiji za odlaganje otpada su povoljni, a zbog svog položaja ima i mogućnost za širenje, te jepitanje odlaganja otpada za sljedećih 20 - 30 godina riješeno.Nedostatak ove deponije je neriješeno pitanje odvodnih, odnosno ocjednih voda koje se ulijevaju u potok Lepenicu,a odatle u rijeku Bosnu. Aktuelno je rješavanje procjednih voda koje se slijevaju u Lepenicu, a odatle u rijekuBosnu.Problemi u odvozu smeća i prijedlog rješavanja problema (podaci KJKP „Rad“)Najveći problem su mjesta - lokacije za postavljanje namjenskih posuda za prikupljanje otpada kako kućnog tako iuličnog.Za grañane u objektima kolektivnog stanovanja lokacije posuda su najčešće na trotoarima ili zelenim površinama.Planirani smetljarnici u višespratnicama pretvoreni su u poslovne prostore ili začepljeni odvodi pa su posudeizbačene ispred zgrade, na mjesta koja su zbog izdignutih ivičnjaka nepristupačna za specijalna vozila za odvozsmeća.21

Kod individualne stambene izgradne problem je neplanska tzv. divlja gradnja, gdje su saobraćajnice uske ili preuskeza vozila preduzeća „Rad“, a mjesta za posude nisu odreñena, niti je planiran način odlaganja kućnog otpada.Problem je i što kod plana prostornog ureñenja naselja nisu obuhvaćeni načini odlaganja otpada. Mišljenje je daOpćina treba od investitora zahtijevati rješavanje sanitarno - higijenskih uslova odlaganja otpada, kao i izvršenjenjihove zakonske obaveze da prema broju domaćinstava ili poslovnih objekata nabave namjenske posude zaodlaganje otpada.Preduzeće „Rad“ je zajedno sa Općinom počelo zajednički rješavati pitanja lokacija i ureñenja mjesta odlaganjakućnog otpada izgradnjom niša, a što je u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći gdje mjesto posuda zajedničkiodreñuju predstavnik općine i komunalno preduzeće.Preduzeće „Rad“ započelo je i projekat selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada. Na području općine Novi Gradobuhvaćene su osnovne škole i naselje Mojmilo. Sa izgradnjom sortirnice na sanitarnoj deponiji preduzeće „Rad“ ćeobuhvatiti i ostale dijelove općine.Da bi potpomogli razvoj primarne selekcije otpada preduzeće „Rad“ planira i reciklažna dvorišta za sakupljanjeselektiranog otpada, kao i kućnog opasnog otpada i njegove eliminacije iz osnovnih tokova otpada.Veličina površine reciklažnog dvorišta je minimalna 500 m 2 , sa brojem stanovništva koje gravitira od 2.000 do20.000 stanovnika. Potrebno je da data dvorišta imaju jednostavnu dostupnost grañanima i da su u područjimapretežno stambene namjene. Cilj izgradnje reciklažnih dvorišta je usluga grañanstvu i zaštita čovjekove okoline.Preduzeću „Rad“ potrebna je pomoć Općine oko iznalaženja lokacija za reciklažna dvorišta kao i lokacije zaizgradnju zidanog objekta za smještaj radnika na području općine Novi Grad.6.4. Energetska infrastruktura i snabdijevanjeNa području općine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni energetski izvori, ali su dostupni svi vidovi energije zaširoku potrošnju.6.4.1. Postojeće stanje elektroenergetskog napajanjaOpis postojećeg stanja-Područje općine Novi Grad Sarajevo napaja se iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/10 KVBuča potok, TS 110/10 KV Azići, TS 110/35/10 KV Nedžarići, TS 110/10 KV Otoka, te iz TS 35/10 KV Rajlovac.-Navedene bazne transformatorske stanice svojom lokacijskom rasporeñenošću i brojem postojećih 10 KVkablovskih ćelija (izlaza) omogućavaju kvalitetno napajanje električnom energijom postojećih kupaca na područjuOpćine, dok je za napajanje novih objekata planiranih od strane Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo,posebno na širem području Rajlovca, neophodna izgradnja 110/x Reljevo, što je i predviñeno Regulacionimplanom a nosilac izgradnje je Elektroprenos BiH.22

Područja sa lošim naponskim prilikamaU tabeli 1. su data područja sa lošim naponskim prilikama a koja su planirana za sanaciju u tabelama prijedlogaulaganjaTabela 1.RedbrojVrstaOpisBroj kućanihKodNaziv projektaOpćinaradovaproblemapriključaka1. R/R NNM-Z NN Mihaljevići 2 loše nap.prilike Novi Grad 50 1,52. S NNM-Z NN Tuzlanska 2 (1382) loše nap.prilike Novi Grad 20 0,63. S NNM-Z NN Bojnička 2 (0728) loše nap.prilike Novi Grad 10 0,44. S NNM-Z NN B.potok 2 (1032) loše nap.prilike Novi Grad 15 0,85. S NNM-Z NN Partizanska (1406) loše nap.prilike Novi Grad 15 0,86. S NNM-Z NN Osmi mart (1506) loše nap.prilike Novi Grad 15 0,87. S NNM-Z NN B.Potok 3 (1503) loše nap.prilike Novi Grad 15 0,88. S NNM-Z Nn Neñarići Naselje 14 (1301) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,09. S NNM-Z NN Neñarići naselje 3 (0380) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,010. S NNM-Z NN Neñarići naselje 6 (0383) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,011. S NNM-Z Nn Neñarći naselje 7 (0384) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,012. S NNM-Z NN Vojničko polje 8 (1600) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,013. S NNM-Z NN Mihaljevići 3 loše nap.prilike Novi Grad 30 1,414. S NNM-Z NN Zaima Imamovića 2 (1781) loše nap.prilike Novi Grad 40 0,615. S NNM-Z NN Paljevska (nova) loše nap.prilike Novi Grad 30 1,016. S NNM-Z NN Branislava Nušića (nova) loše nap.prilike Novi Grad 50 1,517. S NNM-Z NN B.potok 1 (0753) loše nap.prilike Novi Grad 15 0,818. S NNM-Z NN Vitkovac brdo (1689) loše nap.prilike Novi Grad 15 0,819. S NNM-Z NN Adema Buće 8 loše nap.prilike Novi Grad 60 2,520. S NNM-Z NN Bojnik 1 (0138) loše nap.prilike Novi Grad 50 3,021. S NNM-Z NN Reljevo Ćuprija (0124) loše nap.prilike Novi Grad 50 2,022. S NNM-Z NN Nedžarići naselje 5 (382) loše nap.prilike Novi Grad 30 2,023. S NNM-Z NN Bojnik Farma krava (0719) loše nap.prilike Novi Grad 60 3,024. S NNM-Z NN Dobroševići 3 (nova) loše nap.prilike Novi Grad 60 1,025. S NNM-Z NN Tjepovački put (nova) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,026. S NNM-Z NN Neñ. naselje 12 (1187) loše nap.prilike Novi Grad 30 2,527. S NNM-Z NN Neñ. naselje 10 (1185) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,028. S NNM-Z Nn Neñ. naselje 13 (1188) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,029. S NNM-Z NN Džemala Bijedića 4 (1518) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,030. S NNM-Z NN Tržni cen. V.Polje (1632) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,031. S NNM-Z NN Boljakov potok 4 (1667) loše nap.prilike Novi Grad 50 3,032. S NNM-Z NN Smiljevići loše nap.prilike Novi Grad 50 2,033. S NNM-Z NN Dobroševići 1 (0126) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,034. S NNM-Z NN Dobroševići 2 (0294) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,035. S NNM-Z NN Dobrinja (0077) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,036. S NNM-Z NN Velika drveta 1 (0500) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,037. S NNM-Z NN Feroelektro 2 (0748) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,038. S NNM-Z NN Stup 3 (0904) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,539. S NNM-Z NN Neñ.naselje 9 (1184) loše nap.prilike Novi Grad 30 2,040. S NNM-Z NN Stud.centar Neñarići (0963) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,041. S NNM-Z NN Sokolje (Z.Imam.) /1375) loše nap.prilike Novi Grad 15 0,842. S NNM-Z NN Ragiba Đinde (1263) loše nap.prilike Novi Grad 50 2,043. S NNM-Z NN E.Midžića (1463) loše nap.prilike Novi Grad 50 2,544. S NNM-Z NN Dobrinja 47 (1546) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,045. S NNM-Z NN Paljevo (1662) loše nap.prilike Novi Grad 30 3,046. S NNM-Z NN Papir Servis (1361) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,047. S NNM-Z NN Reljevo dvor 1 (0125) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,048. S NNM-Z NN Relejvo dvor 2 (0425) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,049. S NNM-Z NN Riječica 1 (231) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,050. S NNM-Z NN Rječica 2 /0372) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,051. S NNM-Z NN Safeta Zajke 6 (0170) loše nap.prilike Novi Grad 50 2,052. S NNM-Z NN A.Buće 2 (0104) loše nap.prilike Novi Grad 50 3,053. S NNM-Z NN A.Buće 1 (0108) loše nap.prilike Novi Grad 50 3,054. S NNM-Z NN Safeta Zajke 3 (0669) loše nap.prilike Novi Grad 50 3,055. S NNM-Z NN Aneks 1 (0687) loše nap.prilike Novi Grad 60 3,056. S NNM-Z NN Hodžića 3 (1191) loše nap.prilike Novi Grad 40 2,057. S NNM-Z NN Al. most 1 (0071) loše nap.prilike Novi Grad 30 1,558. S NNM-Z NN Hodžića 2 (0078) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,059. S NNM-Z NN Hodžića 4 (0228) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,060. S NNM-Z NN Č.Vila 2/4 (0672) loše nap.prilike Novi Grad 20 1,061. S NNM-Z NN Safeta Zajke 2 (1126) loše nap.prilike Novi Grad 50 3,0Dužinamreže (km)62. S NNM-Z NN Neñ. naselje 11 (1186) loše nap.prilike Novi Grad 50 3,0U K U P N O:106 km24

-zagrijava 23.600 stambenih jedinica, što iznosi 50% od ukupnog broja zagrijavanih stanova u kantonu Sarajevo i410 poslovnih jedinica.-kotlovnice koriste prirodni gas kao osnovno gorivo, a veliki broj i lako ili teško ulje (mazut) kao alternativnogorivo, što doprinosi stabilnosti energetskog sistema u općini i kantonu.-posjeduje certifikat ISO 9001 (sistem upravljanja kvalitetom), ISO 14001 (sistem upravljanja okolinom) i OHSAS18001 (sistem upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu).7. Privredna infrastrukturaDo 1992. godine najrazvijenija privredna oblast bila je idustrija, fabrike su zapošljavale preko 10.000 radnika.(„Zrak“, „Žica“, „Energoinvest“, „Unioninvest“). Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. godine iradi u većini sa manjim kapacitetima, zaposleno je 2.500 radnika. U stečaju su fabrike „Energoinvest – Livnica“ i„Astro“, a gotovo da i ne rade „E-Armature“ i „Zrak“.Prolazeći kroz proces tranziciju društveno-ekonomskih odnosa, privredna slika općine se značajno mijenja u koristsektora usluga: trgovine, saobraćajne djelatnost, finansijski sektor...Prostorni razmještaj privrede:Na teritoriji općine Novi Grad locirana je industrijska zona uz ulicu Džemala Bijedića koja se proteže na prostorHalilovića površine 150.000,00 m 2 . Tu su smještena privatizovana preduzeća u djelatnosti metalske industrije:tvornica „Žica“, „E-Tds“, „E-Livnica“, „E-Armature“, „Uniklima“, tekstilna industrija „Kras“ i Ind. trikotaže „Šik“,hemijska industrija „Astro“, grañevinarstva „Dijamant“, saobraćaja „Cts DC“ i „Cts Mt Internacional“. Može sereći da je to „smeña zona“ s obzirom na zastarjele kapacitete u metalskoj industriji i da su potrebna ulaganja u novesavremene proizvodne programe.U naselju Buča potok smještena je tvornica „Zrak“ na većoj površini. U ul. Halilovići su dva preduzeća za reciklažu„Trgosirovina“ i „Papir-servis“, preduzeće „Step“ u djelatnosti grañevinarstva, u saobraćaju „Intereuropa Rtc“ sacarinskim skladištima, „Cementni terminal“.U Bačićima i Rajlovcu smješteni su trgovinski centri i skladišni kapaciteti: „Interex“, „Vf komerc“, „Robotkomerc“, „Vepro“, „Tp DC Sarajevo“, „Podravka“... Tu je i autobaza „Centrotransovih“ preduzeća: „Cts Eurolines“za putnički saobraćaj; „Cts Tranzit“ i „Cts Transport robe“. Ovdje su i industrijska preduzeća u djelatnosti prehrane„Sprind“, „Brojler“.U centralnom dijelu općine uz ulicu B.M.Selimovića nalaze se preduzeća: „Telecom inženjering“ u djelatnostitelekomunikacija; u proizvodnji grañevinskih izolacionih materijala tvornica „Bitumenka“, auto saloni „Asa Pva“,„Asa Pss“, „Ford auto centar Sa“, „Neuron komerc“; trgovinski centar „Merkur“, „Gaño Komerc“. U ovompodručju smještene su i agencije većih banaka „Hypo Alpe-Adria Bank“, „HVB Central profit banka“, „Raiffeisenbanka“, „Volksbank“, ABS banka, Union banka. Tu je i sjedište KJKP "Gras" sa svoja dva velika depoa (tramvajski i trolejbuski ) sa 2000 zaposlenih. U centralnoj zoni započeta je izgradnja i više privatnih privrednihobjekata u djelatnosti trgovine, osiguranja...U naselju Ali-pašino Polje i Dobrinja nalaze se dva trgovinska centra preduzeća „Merkator“, u naselju Mojmilonalazi se Hipermarket, kao i manji biznisi trgovinske i uslužne djelatnosti smješteni u stambenim poslovnimprostorima.Grañevinska preduzeća smještena su na više lokacija na općini: „Dijamant“, „Oki“, „Euroasfalt“, te veći brojobrtničkih firmi koja se bave ovom djelatnosću.Obrtnička djelatnost, broj obrtnika poreskih obveznika je 1.600 u raznim djelatnostima: zanatstvo, razne uslužnedjelatnosti, saobraćaj, trgovina, zdravstvo sa disperzijom na cijelom urbanom dijelu općine.Općinski poslovni prostoriOpćina Novi Grad ima 192 poslovna prostora kojima upravlja i raspolaže. Površina prostora je od 10 m 2 do 830 m 2 .Poslovni prostori nalaze se u zgradama stambeno-poslovnog karaktera i na taj način vrste djelatnosti koje se moguobavljati u tim prostorima su limitirane. Pretežne djelatnosti su: trgovina, kancelarija-biro, zdravstvo, te uslužnedjelatnosti. Planirano je formiranje Javnog preduzeća za upravljanje, čuvanje, održavanje objekata u vlasništvuOpćine.Analiza stanja prostornog razmještaja privrede (podaci Zavoda za planiranje razvoja KS iz Prostorne osnove)26

Analiza razvoja i prostornog razmještaja zona rada u KS obuhvata prostore u kojima su izgrañeni kapacitetiindustrije, grañevinarstva, trgovine na veliko-skladišta i kamenoloma, kao oblasti koji u prostornom razvojupredstavljaju značajne korisnike prostora.Analiza i ocjena stanja funkcionisanja ovih oblasti data je na temelju analize: pregleda površina angažovanih zapojedine grane privrede, broja privrednih subjekata na osnovu standardne klasifikacije djelatnosti i površinaangažovanih za potrebe industrije, grñevinarstva, trgovine na veliko.Prema tim podacima općine koje u relativnom odnosu imaju najviše angažiranih površina za privredne aktivnosti suopćine: Novo Sarajevo sa procentom zahvaćenosti privrednih površina u odnosu na ukupnu površinu općine od0,505; Novi Grad 0,307; Vogošća 0,222; kao i Ilidža 0,160. U zaključku Zavoda stoji, da iz tih podataka proizlazida je privredne aktivnosti potrebno usmjeravati u općine koje imaju manje angažovanih površina za privredneaktivnosti.Zavod je za analizu prostornog rasporeda i odreñenu tipizaciju općina u KS, u odnosu na razmještaj industrije, kaokvantitativno mjerilo koristio lokacijski kvocijent (LQ). Lokacijski kvocijent je mjerilo pomoću kojeg se odreñujeprostorni razmještaj industrije, odnosno stepen koncentracije industrije u odnosu na Kanton. LQ uzima za proračunbroj stanovnika i broj zaposlenih u industriji. Ovaj pokazatelj stavlja općinu na odreñeno mjesto u odnosu naprosjek razvijenosti industrije u Kantonu, pri tome se uzima da je standard prosjek 1. Općine koje imaju LQ veći od1 imaju razvijenu industriju, a ispod 1 imaju niže razvijenu industriju.Prema podacima Zavoda općine u 2003.g.sa LQ iznad 1 su Hadžići, Ilidža i Novo Sarajevo. U 2004. godini dolazido relativnog smanjenja značaja industrije u općinama Stari grad, Centar i Hadžići, a u općinama Ilijaš, NovoSarajevo, Vogošća i Ilidža dolazi do povećanja značaja industrije u odnosu na prosjek Kantona. Općina Novi Gradimala je LQ u 2003. godini 0,574, a u 2004.g. 0,570.Ocjena stanja prostornog razmještaja privrede (iz Prostorne osnove, Zavod za planiranje)Većina postojećih industrijsko - prostornih jedinica koja je u vrijeme svog nastanka bila razmještena u ivičnoj zonitadašnjeg urbanog područja, danas je dio urbanog prostora. Povoljniji razvoj i uklapanje industrijskih kapaciteta uneposredno okruženje zahtijeva preduzimanje mjera zaštite prostora.Dostignuti nivo koncentracije i razvijenosti površina angažovanih pod industrijom na prostoru užeg urbanogpodručja je takav da je svako širenje industrijskih zona u gradskim dijelovima KS onemogućeno, tako da ćeprigradske zone predstavljati bitnu komponentu budućeg razmještaja industrije na području KS.Prema istom izvoru podataka, broj skladišta i trgovina na veliko bilježi značajno povećanje, tako da nakonindustrije predstavlja jednog od najvećih korisnika prostora u KS. Jedna od bitnih karakteristika dosadašnjegrazvoja trgovine na veliko je neravnomjeran prostorni razmještaj, što ima za posljedicu raznoliku opremljenost timsadržajem po općinama.Grañevinarstvo nije vezano za lokalitet, nego za potrebe raznih gradilišta, a u meñusobnoj su vezi sa kapacitetimaskladišta, transporta i mehanizacije, kao i manjim radioničkim kapacitetima.7.1. Regulacioni planovi za privredne zone na općini-Regulacioni plan „Bačići“ namjena industrijsko – proizvodna zona površine 16,40 ha, planirana za smještaj 40manjih ili većih industrijskih objekata. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom.Planirano je proširenje, rekonstrukcija i izgradnja elektroenergetskih kapaciteta, vodosnabdjevenost, oborinske ifekalne kanalizacije, kablovski elektrovodovi, gasovod. U ovoj zoni već su smještena preduzeća „Drvo-dom“ i„Domavija“.-Regulacioni plan „Rajlovac III“ namjena privredna zona, površine 9,38 ha, planirano ukupno 34 lokacije.Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom i saobraćajnicama. Ne postoji kanalizacionamreža. U ovoj zoni iz ranijeg perioda posluje nekoliko preduzeća.-Regulacioni plan u fazi izrade „Privredna zona Rajlovac“, površine 118,20 ha. Planirana izgradnja poslovnihobjekata, skladišta i proizvodnih pogona. Na ovom prostoru već su smještena trgovinska preduzća sa znatnimskladišnim kapacitetima: TP „DC Sarajevo“, „Podravka“; trgovinski centar „Robot-komerc“, u proizvodnji„Sprind“ i „Brojler“.-Regulacioni plan u fazi izrade „TMZ – Feroelektro“, površine 23,40 ha. Planirana izgradnja većih poslovnihobjekata. Prostor karakteriše slaba saobraćajna povezanost sa gradom i komunalna neopremljenost čitavog prostora.Planirani sadržaji su prilagoñeni planovima razvoja vlasnika zemljišta na ovom lokalitetu.-Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“, površine 33,60 ha: planirana je izgradnja poslovnih i proizvodnihobjekata. Prostor karakteriše privatno vlasništvo, komunalna neopremljenost i slaba saobraćajna povezanost sagradom.27

8. Stambena infrastrukturaU periodu od osnivanja općine 1978. godine do 1991. godine izgrañen je niz velikih stambenih naselja: Ali-pašinoPolje, Dobrinja, Olimpijsko selo, Vojničko polje, Otoka. Broj stambenih objekata u državnom vlasništvu povećavase i 1991. godine iznosi 26.500 stanova. Ukupan stambeni fond danas čini 27.300 stanova.Individualna stambena izgradnja pretežno je u padinskim dijelovima općine, do 1991. godine izgrañeno je 11.500kuća u privatnom vlasništvu, a danas ih ima 18.000.Prema podacima iz prostorne osnove Kantona broj stambenih jedinica na području općine je 43.200 sa učešćem uukupnom stabenom fondu Kantona od 23,97%, što je najveća koncentracija broja stambenih jedinica. Prosječan brojstanovnika po stanu je 2,70 na općini, a na Kantonu 2,23.Ukupna površina stambenog fonda na općini Novi Grad je 2.692.650 m 2 ili po stanovniku 23,05 m 2 .Površina stambenog fonda Kantona je 11.354.270 m 2 , ili 28,27 m 2 po stanovniku. Danas stambeni fond Kantonamože teoretski da zadovolji potrebe 504.742 stanovnika ili za 103.146 stanovnika više nego što danas boravi naovom području (401.696 stanovnika).Poslije ratnog perioda počela je intenzivna obnova ratom devastiranog stambenog fonda i nova stambena gradnja. Utoku je izgradnja stambeno - poslovnog kompleksa „Bosmal City centra“ - najveće zgrade na Balkanu, u naseljuHrasno, te kolektivna stambena izgradnja u naselju Buča Potok.Trenutno stanje stambenog fonda nije zadovoljavajuće imajući u vidu stepen devastacije i ograničenost raspoloživimsredstvima., štete na zgradama kolektivnog stanovanja još uvijek nisu u cijelosti sanirane.Urbane cjeline su obogaćene novim sadržajima, što doprinosi ljepšem izgledu naselja.Novi Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje zgradama preciznije definiše nadležnosti etažnihvlasnika, upravitelja, općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. U zakonu jeutvrñena obaveza općina za realizaciju „hitnih intervencija“ na stambenim zgradama, dok je za saniranje „ratnihšteta“ na stambenim objektima nadležan Kanton Sarajevo. Pojam hitne intervencije Zakon je definisao kao opravkena stambenim zgradama koje se preduzimaju u slučajevima koji mogu ugroziti ljudske živote. Utvrñena je obavezaopćina da svojim aktima regulišu način izvršenja hitnih intervencija.Budući da općina Novi Grad raspolaže najvećim brojem stambenih objekata na području kantona, kao i uzimajući uobzir veliku oštećenost objekata u ratnim dejstvima, to je ova problematika bila veoma izražena u poslijeratnomperiodu. Općinskim službama su se u proteklim godinama stalno obraćali stanari, upravitelji, mjesne zajednice sazahtjevima za sanacije krovova, liftova, fasada, kao i drugih zajedeničkih dijelova stambenih objekata.Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove ima oko 900 evidentiranih zahtjeva za sanaciju, koji seuglavnom odnose na sanaciju oštećenih krovova, liftova i fasada.U periodu 2002 – 2005. Općina je vlastitim buñetskim sredstvima izvršila sanaciju: 71 krova, 10 liftova, 7 fasada i 7pristupnih rampi za invalidna lica, kao i finansirala istražne radove na odreñenom broju objekata, izradu projektnedokumentacije na odreñenom broju objekata i sl.Kanton Sarajevo u periodu 2002-2005. godina realizovao je slijedeće projekte na sanaciji zajedničkih dijelovaobjekata kolektivnog stanovanja: 53 krova, 29 oštećenja na fasadama, 17 kompletnih fasada, 40 liftova kao i većauzlaganja na 12 stambenih objekata (ulaza).Treba istaći i angažman Gradske uprave, naročito u 2002. godini, realizovala je projekte sanacije zajedničkihdijelova objekata kolektivnog stanovanja: 69 krovova, kao i veća ulaganja na 3 stambena objekta (ulaza).Meñutim, svi realizovani projekti na sanaciji zajedničkih dijelova stambenih objekata na području općine nisu mogliriješiti probleme obzirom na velike poptrebe i zahtjeve u ovoj oblasti.Pristupne rampe za invalidna lica – Općina je u saradnji sa Gradskom upravom tokom 2002. godine realizovalaizgradnju 27 pristupnih rampi za invalidna lica za objekte javnog karaktera (ambulante, vrtići, škole, mjesnezajednice). Takoñe tokom 2003/2004. godine iz budžeta Općine izdvojena su sredstva za izgradnju rampi zainvalidna lica, pristup stambenim zgradama kolektivnog stanovanja.Bespravna gradnja – Prema podacima iz prostorne osnove KS, a na osnovu grube procjene, broj bespravnoizgrañenih objekata za period 1971-2003. g. iznosi na KS 43.467. Računajući sa 1,5 stanova po objektu, brojstambenih jedinica unutar bespravne stambene izgradnje može se procijeniti na 65.200, što je 36,2% ukupnogstambenog fonda zatečenog 2003. godine. Uz pretpostavku da prosječna porodice u KS ima 3 člana, bespravno28

izgrañeni stambeni fond zadovoljava potrebe 195.600 stanovnika, odnosno 48,7% procijenjenog broja stanovnika za2003. godinu.Ocjena stanja bespravne gradnje na općini- Općinska služba za inspekcijske poslove: Dosadašnji inspekcijski nadzorukazuje na zabrinjavajuće veliki broj slučajeva bespravne gradnje. Najintenzivnija bespravna gradnja registruje sena lokalitetima Nedžarića, Dobroševića, Ahatovića, Mihaljevića, Sokolja, Zabrña, Reljeva, Briješća, Mojmilo,Bojnik, Boljakov i Buča potok. Bespravna gradnja je najintenzivnija u stambenoj oblasti, riječ je o stambenimobjektima koji su već u funkciji stanovanja i priključeni su na vodovodnu, kanalizacionu, energetsku i PTTinstalaciju. Uz ove bespravne objekte nije mali broj i pomoćnih grañevina, garaža, šupa i slično, što upućuje nazaključak o vrlo intenzivnoj bespravnoj gradnji, koja i pored za sada preduzetih mjera nije bitno usporena. Saminspekcijski nadzor ne može dati očekivane rezultate, iako je njegova uloga značajna i svakako da usporava i uodreñenoj mjeri sprečava i veću ekspanziju bespravne gradnje. U rješavanje navedenog problema moraju seuključiti sve institucije (mjesne zajednice, općina, gradske i kantonalne vlasti).Ocjena stanja bespravne gradnje (iz Prostorne osnove KS) Naselja nastala koncentracijom bespravnih objekataimaju dva pravca ekspanzije- vertikalni i horizontalni. U vertikalnom smislu, bespravna izgradnja zauzima sve višekote i nadmorske visine, te u tehničkom, a posebno u ekonomskom smislu, njihovo saniranje i opremanje postajeneopravdano. Istovremeno vrši se veoma negativan utjecaj na prirodnu sredinu i ukupni kvalitet življenja u Gradu.U horizontalnom smislu bespravna izgradnja okupira ravničarske dijelove Kantona ugrožavajući i uništavajućikvalitetene resurse, u prvom redu poljoprivredno zemljište, te podzemne i površinske vode različitih osobina ikvaliteta.Naselja formirana izgradnjom bespravnih stambenih objekata saobraćajno su teško dostupna, neopremljenakomunalnom i društvenom infrastrukturom, monofukcionalna i bez urbanog identiteta. Mladi, boračka populacija,stručnjaci, intelektualci i ostale ugrožene kategorije nisu zainteresirani da svoje stambeno pitanje rješavaju unutarbespravnih naselja. Da bi ova naselja dobila urbani karakter i postala primamljiva u tržišnom smislu, neophodna suvelika ulaganja u komunalnu i urbanu infrastrukturu i obezbjeñenje drugačijeg prostornog koncepta ovih naselja.9. Provedbeno-planska dokumentacijaProvedbeno-planska dokumentacija izrañena je i usvojena za veći dio općine Novi Grad Sarajevo. Finansiranjeizrade ove dokumentacije je vršeno uz pomoć Kantona, Grada Sarajeva i Općine Novi Grad Sarajevo. Preko 80%teritorije općine koja je izgrañena, pokriveno je provedbeno-planskom dokumentacijom.U periodu od 1997. do 2006. godine učinjen je značajan napredak u izradi ove planske dokumentacije na područjuopćine Novi Grad Sarajevo kada je izrañeno i usvojeno 17 regulacionih planova i 4 urbanistička projekta.To nije bilo dovoljno da se usvojeni provedbeno-planski akti implementiraju na terenu tj. da se postavke planaprenesu na teren, jer općina Novi Grad Sarajevo svojim skromnim budžetskim sredstvima nije bila u stanju izdvojitiveće iznose kojima bi se obezbijedilo pripremanje grañevinskog zemljišta (koji obuhvata rješavanje imovinsko –pravnih odnosa, sanaciju zemljišta, izradu projektne dokumentacije). Treba konstatovati da je na ovom planu vršenoizuzimanje odreñenih parcela na kojima su sagrañeni značajniji objekti, naročito na području Rajlovca.Bitno je naglasiti da je po usvajanju provedbenih planskih akata (regulacioni planovi i urbanistički projekti) zapodručje općine Novi Grad, neophodno odmah pristupiti izradi ekspropriacionih elaborata za izgradnju planiraneinfrastrukture (saobraćajne i komunalne), a nakon toga planirati sredstva i rješavati imovinsko-pravne odnose.Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje planirane infrastrukture potrebno je pribavitiprojektnu dokumentaciju i predložiti finansijsku konstrukciju izgradnje sa ostalim zainteresovanim subjektima.U ovim aktivnostima nije bilo podrške ni Kantona Sarajevo niti javnih kantonalnih komunalnih organizacija da se zaprostore na kojima je planirana izgradnja izvrši opremanje grañevinskog zemljišta koji obuhvata izgradnjusaobraćajnica, pješačkih staza, komunalne infrastrukture (voda, kanalizacija, električna energija, PTT i gasneinstalacije), regulacija vodotoka i na kraju izgradnja zelenila.Prema sadašnjim važećim propisima, a na osnovu Odluke o grañevinskom zemljištu sve ove aktivnosti su unadležnosti Općine, izuzev izgradnje primarne komunalne infrastrukture koja je i dalje u nadležnosti KantonaSarajevo.29

U planiranju budžeta Općine Novi Grad Sarajevo treba voditi računa da se za ove namjene planiraju znatno većasredstva ukoliko želimo privući potencijalne investitore, te stvoriti uslove za izgradnju planiranih sadržaja.Tabelarni pregled usvajanja provedbeno – planske dokumentacije na teritoriji općine Novi Grad SarajevoR.br. Nadležnost za donošenjeplanskog aktaNaziv planskog akta (Regulacioni plan ili urbanističkiprojekat)Službene novineKS1 Općina Regulacioni plan naselja „Sokolje“ 16/972 Općina Regulacioni plan „Gras“ 3/983 Kanton Regulacioni plan „Otoka-Meander“ 24/004 Grad Regulacioni plan „Alipašin most I“ 11/015 Grad Regulacioni plan „RTV“ 17/016 Grad Regulacioni plan „Alipašin most II i III“ 17/017 Kanton Regulacioni plan „Alipašin most VII“ 28/018 Kanton Regulacioni plan „Rajlovac“ 32/019 Kanton Urbanistički projekat „TMP“ 13/0210 Grad Regulacioni plan „Hepok – Čengić Vila III“ 13/0211 Grad Regulacioni plan „Bačići“ 13/0212 Grad Regulacioni plan „Stup-Nedžarići“ 13/0213 Grad Regulacioni plan „Švrakino selo – Mlakve“ 13/0214 Općina Izmjene i dopune Urbanističkog projekta posebnog6/03područja Mojmilo15 Grad Regulacioni plan „Zabrñe“ 3/416 Grad Regulacioni plan „Bojnik-Dobroševići“ 6/0417 Općina Urbanistički projekat stambeno poslovne zone23/04„SP-Hepok“18 Grad Regulacioni plan „Hrasno II“ 19/0419 Kanton Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“ 18/0520 Općina Urbanistički projekat „Pijaca-B faza“ 29/0521 Grad Izmjene i dopune Regulacionog plana „Dobrinja“Provedbeno-planska dokumentacija koja je usvojena prije 5. 4. 1992. godine, a koja je još uvijek na snaziR.Br. Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili Urbanističkiprojekat)Godina usvajanjaBroj službenihnovina Grada1 Regulacioni plan „Alipašino polje“ 1984 9/742 Regulacioni plan „Dobrinja“ 1981 30/813 Regulacioni plan „Buća Potok II“ 1981 13/814 Regulacioni plan „Boljakov Potok“ 1981 13/815 Urbanistički projekat „Mojmilo“ 1982 13/82 i 22/826 Urbanistički projekat „Saraj-Polje“ 1986 26/867 Regulacioni plan „RTC – Halilovići“ 1988 20/908 Regulacioni plan „Gik Hidrogradnja“ 1986 20/869 Urbanistički projekat stambenog ansambla „Bosna Buća1980 14/90potok II“10 Urbanistički projekat „Boljakov potok“ Odluka o usvajanju 6/8710. Komunikacijska infrastrukturaFiksna i mobilna telefonija je dostupna svim grañanima. Prema istraživanjima Regulatorne agencije zakomunikacije, svaki peti stanovnik je vlasnik mobitela. Telekomunikacijska mrežna infrastruktura za pristupInternetu je modernizirana, ali je stepen njenog korištenja još uvijek nezadovoljavajući. Na općini je prisutnonekoliko kablovskih operatera na pružanju usluga grañanima obezbjeñenjem pristupa kablovskoj TV, digitalnoj TVi Internetu (Elob CTV, HS, Cabel Net)30

TV i radio staniceDržavne TV/Radio stanice Privatne TV/Radio stanice novineJTVS BiH TV FIVA Dnevne sedmičneFTVSANTV Kanton SarajevoRBH IR202RFBIHNa području općine sjedište imaju državne TV i radio stanice, te lokalne-privatne, a dostupne su i usluge drugihemitera u kantonu i regiji Sarajevo.11.Obrazovna infrastrukturaOsnovne i srednje školeOsnovna škola Osnovna škola Srednja školaBehaudin Selmanović Fatima Gunić Gimnazija DobrinjaUmuihana Čuvidina Aleksa Šantić Mješovita srednja škola-V Gimnazija i Biroteh.š.Avdo Smailović Ćamil Sijarić Mješovita srednjaOsman Nakaš Skender Kulenović elektrotehnička školaMehmedalija M. DizdarOsman N. HadžićDžemaludin ČauševićAl. Walidein GazzazMeša SelimovićDobroševićiSokoljeUkupno 15 O.Š. 3 srednje školeOsnovno obrazovanjeNa području općine u šk. 2006/07. djeluje 15 osnovnih škola. Novoizgrañena osnovne škola u Naselju herojaSokoljeomogućila je pohañanje preko hiljadu učenika ovog naselja i na taj način riješen je višegodišnji problem velikogbroja učenika OŠ „Behaudin Selmanović“.Nastavni proces u novogradskim osnovnim školama pohañalo je 11.252 učenika u 426 odjeljenja.Srednjoškolsko i visoko obrazovanjeU oblasti srednjeg obrazovanja na području općine registrovane su tri srednje škole: Gimnazija Dobrinja 585učenika, MSŠ Peta gimnazija i birotehnička škola 766 učenika i Mješovita srednja elektrotehnička škola 713učenika. Izvršene su pripreme za početak gradnje gimnazije na Dobrinji.UniverzitetiNa području općine djeluje samo jedna visokoobrazovna institucija-Franjevačka teologija.ObdaništaNa području općine nalazi se pet obdaništa predškolskog obrazovanja JU „Djeca Sarajeva“ koje pohaña 401 dijete itri obdaništa u privatnim vlasništvu.Oblici podrške Općine Novi Grad u oblasti obrazovanja:- Stipendiranje učenika i studenata sa teritorije općine Novi Grad Sarajevo u školskoj 2005/06. godini ukupno 370učenika i studenata od čega: 78 stipendija za učenike OŠ po 50 KM, 164 za učenike srednjih škola po 75 KM istudenti 128 stipendija po 100 KM.Stipendije se isplaćuju za period septembar – juni, ukupno iz budžeta 290.000KM za ovu namjenu. Rang-lista kandidata za stipendije utvrñuje se na osnovu Pravilnika o stipendiranju učenika istudenata.- U cilju pružanja pomoći socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, Općina Novi Grad i u 2006. godinifinansira projekat jedne ñačke užine, u trajanju osam mjeseci, za djecu slabog materijalnog stanja koja pohañaju OŠ31

sa područja općine Novi Grad. Na prijedlog osnovnih škola ñačke užine prima 790 učenika. Vrijednost projektaiznosi 80 000 KM.- Projekat pomoći u nabavci knjiga i školskog pribora za učenike romske populacije slabog imovnog stanja.- Budžetom Općine za 2006. godinu planirana su sredstva u iznosu od 110 000 KM za pomoć osnovnim i srednjimškolama sa područja općine. Sredstva se dodjeljuju na osnovu priloženih projekata.Evidentan je nedostatak školskog prostora i to prvenstveno fiskulturnih dvorana u OŠ „Behaudin Selmanović“, OŠ„Dobroševići“, a i postojeća sala u OŠ „Džemaludin Čaušević“ ne zadovoljava potrebe učenika ove škole.Nedostatak školskog prostora je konstantno prisutan u novogradskim osnovnim školama sa desne strane Miljackezbog čega se u OŠ „Umihana Čuvidina“, OŠ „Avdo Smailović“ i OŠ „Behaudin Selmanović“ od kojih svaka brojiviše od 1000 učenika, već godinama nastavni proces realizuje u tri, pa čak i četiri smjene.Skupština Kantona Sarajevo na sjednici 23. 03. 2006. godine, donijela je zaključak kojim se utvrñuje nacrt zakona oosnovnom odgoju i obrazovanju na osnovu kojeg je provedena javna rasprava. Općina Novi Grad je sa još 7 općinadostavila Vladi Kantona Sarajevo, Skupštini Kantona i Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona prijedlog imišljenja u vezi sa nacrtom. Zakon je usvojen u avgustu.12. Zdravstvena zaštita i socijalne uslugeZdravstvene ustanove Broj Osnovni tretmanDomovi zdravlja 2 opće i specijalističkeAmbulante:Državne cca 12 primarna zdravstv. zaštitaPrivatne cca 12 zubotehničke; opće i specijal. med.Apoteke 8a. ZdravstvoSistem zdravstva organizovan je u tri nivoa:-primarna zdravstvena zaštita organizovana je u 12 lokalnih ambulanti obiteljske medicine-drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja – specijalističke usluge obavlja se u dva doma zdravlja: Otoka i Sarajpolje-nosioci bolničkog liječenja su UKC Koševo i Opća bolnica, smješteni na općini Centar.Privatne zdravstvene ambulante, usluge: zubotehničke; opće i specijalističke medicinske usluge.Organizaciona jedinica DZ Novi Grad u 2005. godini imala je 379 uposlenih, rasporeñenih u 99 radnih timova. Uprimarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 85 timova, u specijalističko konsultativnoj službi 12, a u radiološkojdijagnostici 2 tima. Radi 116 doktora raznih profila, uz zdravstvene radnike rade i 3 psihologa, 4 socijalna radnika.U 2005. godini radili su na 14 lokaliteta u dvije smjene, izuzev ambulante Ali-pašin Most II i Aerodromsko naseljegdje za sada ne postoji potreba za drugom smjenom. Općina Novi Grad je u 2005. godini obezbjedila kompletanprostor za ambulantu Ali-pašin Most II, a JU opremu i kadar. Uslovi u kojima se odvija rad iz dana u dan sepoboljšavaju uz zalaganje menadžmenta JU. Općina nastoji da pomogne, a to je pokazao i angažman okopokretanja izgradnje ambulante Ali-pašin Most I čije će otvaranje znatno poboljšati uslove rada, sa većim brojemtimova. Jačanje zdravstvenog sektora kreditiranog od Svjetske banke planiraju se dodatne adaptacije ambulanti AlipašinMost II, Dobrinja, Sokolje i Sarajpolje, kako bi se ispunili svi zahtjevi i standardi opće medicine.Veliki problem predstavlja i neuslovnost ambulantonog prostora u kojem se odvija rad na području MZ Ali-pašinoPolje A faza. Postoji i problem prilaza u centralni objekat DZ Novi Grad zbog uske ulice i parkiranja vozilagrañana i zbog toga potreba da se planira izlaz na drugom kraju objekta na području sadašnje zelene površine.Kao i u prethodnim godinama, vrši se stalna edukacija kadra na svim nivoima, a u 2005. godini primljeno je 25zdravstvenih radnika u radni odnos, meñutim ni to nije riješilo potrebe za kadrom jer je broj korisnika uslugasvakim danom sve veći.32

Na području cijelog kantona pa i općine Novi Grad aktuelni su i preventivni projekti zaštite zdravlja kao iprevencija od narkomanije.Analiza starosne strukture korisnika zdravstvenih usluga pokazuje da su u najvećem broju 30% starije osobe od 65godina. Vodeća oboljenja: kod osoba u dobi od 0-6 godina to su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, 71%,a isto oboljenje je preovlañujuće i kod osoba od 7-18 godina- 50%. Kod osoba od 19-64 godine veći pstotak bolestisu akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 12% i hipertenzivna oboljenja 12%. Kod osoba od 65 godina i višenajbrojnije bolesti su hipertenzivna oboljenja 19%, dijabetis 7%, akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 6%.Respiratorne i druge tuberkuloze ukupan broj oboljelih lica u 2005. godini je 23. Maligne neoplazme kod populacijeod 19-64 godine i preko 65 godina iznose 1% u strukturi zastupljenosti oboljenja.b. Socijalna zaštitaSocijalna prava grañani ostvaruju u okviru Općinske službe za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljenalica, i Općinske službe za boračka pitanja, s tim da je izvor sredstava za te namjene federalni ili kantonalni budžet uzavisnosti od vrste socijalnih prava.A Prava iz oblasti boračko invalidske zaštite Sredstva Broj Napomenakorisnika1. Lične invalidnine –RVI Federal. minis. cca 2.922 Prosjek mjesečno2. porodične invalidnine Federal. minis. cca 3.076 Prosjek mjesečno3. dobitnici priznanja Kanton. minis. 218 Ukupno4. dobitnici priznanja Federal. minis. 218 Prosjek mjesečno5. zdravstvena zaštita Kanton. minis. 1.485 Prosjek mjesečno6. gradski prevoz Kanton. minis. 4.197 Prosjek mjesečno7. rehabilitacija i banjsko liječ. Kanton. minis. 870 Prosjek godišnjeB Oblast socijalne zaštite Kanton. minis.1. dječiji dodatak Kanton. minis. cca 4.264 Prosjek mjesečno2. zdravstvena zaštita djece Kanton. minis. 97 Prosjek mjesečno3. porodične invalid. CŽR Kanton. minis. 591 Prosjek mjesečno4. Lične invalidnine CŽR Kanton. minis. 473 Prosjek mjesečno5. zdravstvena zaštita CŽR Kanton. minis. 32 Ukupno6. zaposlene porodilje Kanton. minis. 326 Prosjek mjesečno7. nezaposlene porodilje Kanton. minis. 513 Prosjek mjesečno8. jednokratna pomoć za opremu novoroñ. Kanton. minis. 26 Prosjek mjesečno9. zdravstvena zaštita raselj. i izbjegl. lica Kanton. minis. cca 218 Prosjek mjesečno10. zdravstvena zaštita za lica starija od 65 g. Općina 129 decembar 05Struktura penzija po rasponima – podaci PIORasponi Broj korisnika Učešće Prosječaniznos penzijedo 50 104 0,51 32,0150 – 100 106 0,52 72,74100 – 169 86 0,42 134,77- 169 6.378 31,44 169,40169 – 187 1.539 7,58 178,27187 90 0,44 187,64187 - 200 1.084 5,34 193,64200 - 250 3.570 17,60 224,15250 - 300 2.651 13,06 273,54300 - 400 2.917 14,38 341,90400 - 500 1.050 5,17 441,51500 - 766 626 3,08 590,86766 83 0,40 766,19preko766 0 0,00Ukupno 20.284 100 247,68Broj penzionera-osiguranici na općini -podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja KS33

2003.g. 2004.g. 2005.g19.064 20.541 22.026Socijalne usluge, na općini djeluju:-Centar za socijalni rad-Centar za stare i iznemogle-Nekoliko nevladinih centara i organizacija za podršku specifičnim socijalno ugroženim grupama grañana.-Briga o djeci bez roditelja:1.Sos Kinderdorf2. Jetimsko naseljeStruktura pomoći Centra za socijalni rad Novi Grad u 2005. godiniR.Br. Opis pomoći Općina(prosječnomjesečno) KMKanton(prosječnomjesečno)UčešćeOpćine uKantonuIndex 05/041 Sredstva stalne novč.pom. 26.430 114.415 23,10% 962 Novčana naknada za njegu i 211.284 792.079 26,7 % 130pomoć od strane druge osobe3 Jednokratna novčana pomoć 6.761 28.125 24 % 1004 Izuzetna novčana pomoć 4.472 6.415 69.72% 1055 Novčana naknada za vrijemečekanja na posao osoba sapsiho fiz. Smetnjama16.521 49.049 33,68% 1136 Smještaj u drugu porodicu 5.398 23.564 22,91% 987 Smještaj u ustanove soc. z. 76.625 345.883 22,15% 1018 Zdravstena zaštita korisnika i2.589 15.437 16,77% 85troškova bol. Liječenja9 Vanredno školovanje 144 841 17,11% 8810 Subvencije 46.513 201.558 23,08% 6311 Troškovi sahrana 3.093 17.418 17,76%12 Ljekarska komisija 220 1.074 20,50% 47Korisnici pomoćiR.Br. Opis pomoći Općina(prosječnomjesečno)Kanton(prosječnomjesečno)UčešćeOpćine uKantonuIndex 05/041 Porodice korisnici stal. novč.p. 152 671 22,60% 962 Korisnici novč. nak. za njegu i1.769 6.893 25,66% 131pomoć od strane druge osobe3 Korisnici jednokratne novč. p. 76 316 24,10% 944 Korisnici izuzetne novčane p. 22 30 71,35% 1035 Korisnici novč. naknade za vr.čekanja na posao osoba sapsiho fiz. Smetnjama141 425 33,27% 1116 Smještaj u drugu porodicu 14 59 24,30% 967 Korisnici u ustan. soc. z. 171 768 22,27% 1018 Korisnici zdravstene zaštite i124 756 16,41% 87liječenja9 Vanredno školovanje 1 2 16,67% 3310 Subvencija grijanja 893 3.839 23,27% 7111 Sahrane 3 19 15,72% 3312 Ljekarska komisija 1 8 18,28% 35Javne kuhinje:-JK Merhamet 432 domaćinstva sa 1071 obrokom-JK Stari grad 53 domaćinstva sa 139 obroka-JK Kruh Svetog Ante34

Materijalna pomoć Crvenog križa Općine Novi GradR.Br. Naziv programa Vrsta pomoći Ukupan brojkorisnika1. Narodne kuhinje topli obrokza 5 dana usedmici isubotom suhiobrok2. Kućna njega -preh.paketi1 mjesečno-paketi sahigijen.sred.1 mjesečno-jednokr.pelene 3 pak.mjesečno30/1zavojni mat.vešposteljinepeškiri i dr.odjev. predm.Stalni brojkorisnikaPovremeni brojkorisnikaPrimjedba780 780 Broj korisn.se svaki mjes.mijenja premakriteri.daje se prosj.120120525120 godišnje120 godišnje120 godišnje808052080 godišnje80 godišnje80 godišnje404054040 godišnje40 godišnjePotrebe grañ.koji ispunj.kriterije suveće nego štosu finan.mog.za stalne kor.paketi seobezbjeñujumjes. a zapovremenepremamogućnosti3-4 puta god.3. Služba traženja materij. pom.u obilaskuporodicanestalih, apovodom uru.pisamaekshumacijenestalihpopunjavanjeAnte mortemobrazaca – 20prod. mjeseč.pomoć uprehram. pak.240 porodica Broj porodicaje varijabilanzavisno odbroja ident.nestalih4 Program: Upozoravanjana mine5 Program za soc.Ugrožene6. ProgramDavanje u vrijemeelement. nepog. i dr.KatastrofaMaterijalnadavanja zanastradale odmina:prehram.pak.1 mjesečnohigijen pak.1 mjesečnoObuhvaćeni sugrañani ustanju soc.p.a nisu koris.drugih davanjasoc.p.Prehr. paketii higijen.pakmjesečnoPreh. paketigodišnjehigij.paketigodišnjećebad godišnje70 35 35 Prosj. broj12050100100100Ovdje nisuiskazanadavanja uodjeć,obućii dr.poptrebamaPodaci su datiu odnosu nadosadašnjegodišnjepotrebe35

obuća godišnjeodjećagodišnje100 pari100 osoba13. Kultura i sportSportska igralištaSportska igralištaStadion “Otoka”Sportska dvorana naDobrinjiSportska dvorana uu naselju MojmiloSportska dvorana uprivatnoj školi GazzazVistafonDvorana u islam.kult.Centru Kralj FahdVanjska igrališta2 boćarska igrališta4 igrališta za maliNogomet20 košarkaškihigrališta4 mješovita- mali nog.Košarka1- odbojka na pijesku6 - maxi šahNa općini se nalaze 2 multifunkcionalna igrališta: u naselju Al. Polje C faza: mali nogomet, košarka, stoni tenis,bočanje; u naselju Buča potok „Srce“: mali nogomet i maxi šah.Općina danas ima ureñeno 37 sportskih ploha i izgrañeno 35 dječijih igrališta.Od petnaest osnovnih škola, 13 škola ima fiskulturne sale, a sve škole imaju vanjska igrališta.Srednje škole imaju dva vanjska igrališta.Do 1984. godine i održavanja Zimskih olimpijskih igara jedini sportski objekti na području novogradske općine bilesu rekreacione i sportske površine pri osnovnim školama. Pred održavanje olimpijskih igara, ova općina dobijasportsku dvoranu koja je za vrijeme rata potpuno devastirana.Danas općina ima fudbalsko igralište – stadion Otoka, sportsku dvoranu na Dobrinji i u okviru privatne školeGazzaz. Radovi na izgradnji olimpijskog bazena na prostoru Otoke su u toku, uz finansirenje više nivoa vlasti. Uratu devastirana Sportska dvorana u naselju Mojmilo je obnovljena.Na teritorije općine djeluje 38 sportskih klubova.Objekti za kulturuOpćina raspolaže multimedijalnim centrom za kino projekcije, pozorišne predstave, koncerte itd. Kulturni centarna Dobrinji namijenjen je za izložbe, književne večeri, razna druženja. Dom kulture Švrakino selo namijenjen jeprvenstveno za manifestacije kulturno-umjetničkih društava.U općini svake se godine u junu održava kulturno-sportska manifestacija „Novogradski dani“, u trajanju mjesecdana, a pored toga održavaju se i kulturno sportske manifestacije u povodu obilježavanja značajnih datuma.Kulturno – historijsko nasljeñe-Obilježja XIV zimskih olimpijskih igara Olimpijsko selo Mojmilo i sportska dvorana Mojmilo.-Tunel DB koji je u ratu bio poznat kao jedini izlaz iz grada i tunel spasa za opkoljeno Sarajevo. Planirana jekonzervacija objekta i izgradnja prikladnog turističkog kompleksa.-Prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986 – 2015. zaštićeni spomenici kulture svrstani u IIIkategoriju su: Memišević čardak, Merhemića kuća, Hadžihalilovića kuća-restauracija u toku, kuća porodice Žiga.Od posebnog je interesa obezbjeñenje institucionalne podrške za šehidska mezarja i spomen-obilježja poginulim unedavnom ratu.-Na općini su važni vjerski objekti sve tri konfesije, a u toku je izgradnja novih u skladu sa urbanističkimplanovima.36

Graditeljsku baštinu čine nepokretna kulturna dobra ljudskim radom stvorena ili oplemenjena vrijednost s naročitimkulturno-historijskim značenjem za narode. Graditeljska baština općine Novi Grad: historijsko-memorijalnikompleksi i spomen obilježja – jedno, arheološke zone i područja – pet, objekti stambene arhitekture –tri, sakralniobjekti – tri, groblja i nadgrobni spomenici – sedam, ukupno 19.Prirodna baština kantona obuhvata prirodne cjeline i pojedinačna dobra, prema Prostornom planu površina prirodnihcjelina u ha je 51.512 za kanton Sarajevo, za općinu nema podataka.Ocjena stanjaStanje kapaciteta društvenih djelatnosti općenito karakteriše nedovoljan broj objekata predškolskih ustanova,osnovnih i srednjih škola, u oblasti kulture nema kino-dvorana i dvorana za pozorišne predstave, takoñe nedovoljanje i broj sportskih objekata.Iz prostorne osnove kantona - prostorni kapaciteti objekata kulture nisu u skladu sa potrebama stanovništva.Distribucija objekata nije prostorno pratila razvoj kantona i ove općine, tako da je sa jedne strane izraženakoncentracija prostornih kapaciteta različitih djelatnosti kulture na području užeg centra gdje su smješteninajatraktivniji sadržaji kulture, tako da se sve značajnije kulturne aktivnosti i manifestacije odvijaju na tompodručju. Na ostalim područjima kantona odreñeni sadržaji kulture su manje ili nikako zastupljeni.Stanje okoliša i kultura življenjaImajući u vidu gustu naseljenost urbanih dijelova općine, te veliki broj individualnih objekata bez odobrenja, punoje izazova za obezbjeñenje humanijeg i kvalitetnijeg života. U svrhu sistematičnog pristupa zaštiti životne okolineOpćina je uradila i usvojila vlastiti ekološki plan LEAP. U cilju unapreñenja okoline i ambijenta za življenje iposlovanje općina izdvaja značajna sredstva iz budžeta za realizaciju projekata na cijeloj teritoriji.Kultura življenja je strateški važna oblast i kroz različite partnerske programe kontinuirano se radi na podizanjuekološke svijesti imajući u vidu izmijenjenu demografsku sliku.Ocjena - Razvojne mogućnosti koje proističu iz geografskog položajaTeritorij kojom raspolaže općina Novi Grad pruža mogućnosti razvoja malih i srednjih preduzeća uzonama koje su namijenjene za privredu, u zonama za izgradnju takvih objekata, a ta se mogućnost pruža naročito upodručjima Halilovići, Bačići, Rajlovac, Donje i Gornje Telalovo polje. Svojim položajem općina ima dobrusaobraćajnu povezanost sa drugim općinama kantona Sarajevo, kao i sa drugim kantonima.Prepreke u razvoju1. Velika naseljenost, odnosno stihijsko naseljavanje općine Novi Grad, koju je uzrokovala bespravnaindividualna stambena izgradnja;2. Nedostatak objekata društvene infrastrukture;3. Velika koncentracija zagañivača i ostalih sadržaja koji ugrožavaju čovjekovu okolinu na teritoriji općine NoviGrad (gradska deponija, prečistač otpadnih voda, velika gustina saobraćaja, sjedište depoa KJKP "Gras"/tramvajski i trolejbuski/, depo "Centrotransa", glavna plinska stanica, instalacije gasovoda u Butilama,benzinske pumpe, betonare i asfaltne baze, nedostatak i neopremeljnost naselja komunalnom infrastrukturomkoja datira još od prije 30 godina i dotrajalost postojeće, nekontrolisano uništavanje poljoprivrednog i šumskogzemljišta u ratnom i postratnom periodu, zagañenost i neureñenost korita svih rijeka koje prolaze kroz teritorijuOpćine, velika preduzeća čiji se pogoni nalaze na teritoriji općine, a koja danas nisu u funkciji ili rade u dostasmanjenom intenzitetu). Navedeni objekti su prepreka razvoju iz razloga što se ne poštuju ekološki standardi,usvojeni propisi kao i nedovoljna kontrola od strane nadležnih kantonalnih inspekcijih službi.OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH, KANTONU SARAJEVO I OPĆINI NOVI GRADPokazatelj Obilježje FBiH Kanton Općina37

Sarajevo Novi GradPovršina km 2 26.110 1.277,3 47,2Stanovništvo 2.323.339 401.696 119.903Gustina naseljenosti 89 321 2.540Starosna struktura (%) 30.06. 2005. g. 11,44 13,49 10,40GDP (2004)mlrd 5,66 2,02USDZaposleni ( 2005.) broj 388.418 93.561 19.530 *Nezaposleni ( 2005.) broj 338.270 67.500 18.646Radna snaga 726.688 161.061 38.176Učešće radne snage u ukupnom% 31,28 40,09 31,8stanovništvuStopa nezaposlenosti % 46,54 41,91 48,84Izvoz (2005) mil. KM 2.625 546Uvoz (2005) mil. KM 7.779 2.905Pokrivenost uvoza izvozom % 33,7 18,8*uzeti su podaci o zaposlenom stanovništvu općineStopa rasta broja stanovnika nije samo posljedica prirodnog rasta, već, mnogo više, ekonomskih migracijastanovništva i drugih faktora, pa se može očekivati da broj stanovnika općine Novi Grad 2015. g. bude mnogo većiod trenutnih 119.903 stanovnika. Sam trend migracija koji se može pratiti u periodu 2001-2005. godina pokazuje daje zabilježen priliv novih 8615 stanovnika, uključivši i povećanje prirodnim rastom od približno 1.100 djece. Dakle,ekonomski i splet različitih socioloških faktora doprinose ubrzanom povećanju broja stanovnika općine Novi Grad,te bi ukupna populacija ove općine 2015. godine mogla doseći 138.700 stanovnika, ili i više ako se posmatra širispektar faktora koji utiču na demografske promjene.Ekonomija i biznis1. Finansijski indikatori ekonomije (podaci AFIP-a)Ostvareni rezultati poslovanja 862 pravna lica, po područjima: A. poljoprivreda, lov i šumarstvo 5; B. rudarstvo 1;C. prerañivačka industrija 126; D. snabdijevanje el. energijom, gasom i vodom 2; E. grañevinarstvo 90; F. trgovina38

na veliko i malo 410; G. ugostiteljstvo 12; H. saobraćaj, skladištenje i veze 81; I. finansijsko posredovanje 5; J.poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 99; K. obrazovanje 2; L. zdravstvena i socijalna zaštita8; M. ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne 21.Tabela 1. Struktura pravnih licaPodručjaBroj pravnihlicaStrukturapoljop. lov i šum. A 5 0,58%Rudarstvo B 1 0,12%prerañ.ind. C 126 14,62%snabdjev. el.g.v. D 2 0,23%Grañevinarstvo E 90 10,44%Trgovina F 410 47,56%Ugostiteljstvo G 12 1,39%Saobraćaj i veze H 81 9,40%Finan. posred. I 5 0,58%Poslov. nek.i p.u. J 99 11,48%Obrazovanje K 2 0,23%Zdrav. i soc. z. L 8 0,93%Ostalo M 21 2,44%Ukupno 862 100,00%Na području općine Novi Grad Sarajevo, prema dostavljenim knjigovodstvenim bilansima stanja i uspjeha bila su862 pravna lica. Struktura najbrojnijih: trgovina 47,56 %, prerañivačka industrija 14,62%, grañevinarstvo 10,44 %,poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 11,48 %.Zbirna tabela - Ukupni rezultatiFinansijski indikatori 20042005 Index862 pravna lica 862 pravna lica1. Ukupan prihod 1.333.965.886 1.659.913.709 1242. Ukupnan rashod 1.353.150.973 1.661.757.390 1223. Neto dobit 33.190.856 47.592.066 1434. Gubitak 55.125.127 53.616.460 97Akumulirani gubitak 133.733.841 156.134.353 1175. Ukupna aktiva/pasiva 1.557.228.291 1.891.181.557 1216. Stalna sredstva 958.074.481 1.093.928.650 1147. Tekuća sredstva 577.790.544 755.892.887 1318. Gubitak iznad visine kapit. 20. 950.882 41.127.104 1969. Kapital 690.357.877 721.226.901 10410 Dugoročne obaveze 360.492.620 492.898.322 13711 Tekuće obaveze 506.377.794 677.056.334 133Prosječan broj zaposlenih10.432 11.016 106na bazi ef. sati radaProsječna neto plata pozaposlenom616 645 105I. Pokazatelji ekonomičnosti 2004. 2005. Ind.-Ukupan prihod prema ukupnim troškovima% 98,6 99.9 101,3-Ukupan gubitak po radniku u KM 5.284 4.867 92II. Pokazatelji rentabilnosti-Odnos dobiti i kapitala% 4,8 6,6 137,3III. Pokazatelji finansijske stabilnosti i likvid.-Učešće stalnih sredstava u poslovnim sred.% 61,5 57,8 94,0-Odnos izmeñu gotovine prema tekućim obavez.% 8,9 9,1 103,2-Odnos potraživ. i ulaganja prema ukupnim obavez.% 31,9 33,3 104,539

IV Drugi pokatazelji-Oprema po radniku u KM 17.306 18.635 108-Akumulirana dobit po radniku 11.804 15.398 130Privatna preduzeća sa većim ostvarenim prihodom: “Interex” 151,2 mil. KM, “Vf komerc” 128,3 mil.KM, “Robotkomerc” 97,5 mil. KM, “Asa Pva” 37,9 mil. KM, “Asa Pss” 21,2 mil. KM, “Zvečevo komerc” 15,3 mil. KM, “FAuto centar” sa 14,9 mil. KM, “Wurth BH” 11,3 mil. KM, “Imzit komerc” 8,3 mil. KM, “Planika fleks” 7,9 mil.KM, “Brojler” 7,6 mil. KM, “Fabulas” 7,5 mil. KM, “Neuron komerc” 7,7 mil. KM, “Euroasfalt” 7,1 mil. KM,“Kovinoplastika” 6,3 mil. KM, “Telma” 5,7 mil. KM, “Aluplast” 4,3 mil. KM, “Oki” 4,0 mil.KM, CPU 2,9 mil.KM.Privatizovana preduzeća sa većim prihodom: “Cts Eurolines” 25,8 mil. KM, “Merkur” 29,4 mil. KM, “Sprind” 12,3mil KM, “Bitumenka” 12,1 mil. KM, “Step” 8,2 mil. KM, “Intereuropa Rtc” 6,7 mil. KM, “Uniklima” 4,7 mil. KM,“Dijamant” 3,7 mil. KM, TP “Dc Sarajevo” 3,9 mil. KM.Državna preduzeća sa većim prihodom: JKP “Gras” 53,7 mil. KM, JKP “Toplane” 43,2 mil. KM, “Žica”(privatizovana početkom 2006.g.) 13,6 mil. KM, “E-Tds” (privatizovan početkom 2006.g.) 5,5 mil.KM.Preduzeća sa većom ostvarenom dobiti: “Robot-komerc” 2,7 mil. KM, “Asa Pva” 1,4 mil. KM, “Wurth BH” 1,7mil. KM.Preduzeća sa većim ostvarenim gubitkom: JKP “Gras” 7,1 mil. KM, JKP “Toplane” 3,1 mil. KM, “Zrak” 2,04 mil.KM, “Žica” 1,1 mil. KM, “Interex” 1,2 mil. KM, Geodetski zavod 0,6 mil. KM.Pojedinačni podaci o finansijskim pokazateljima preduzeća nisu potpuni, jer ne raspolažemo informacijama.Bilans stanja, u pasivnom bilansu kapital učestvuje sa 38%, a ukupne obaveze sa 62%. Dugoročne obaveze veće suza 37%, a tekuće obaveze za 33% u odnosu na 2004. godinu.U 2005. godini zabilježeni su ohrabrujući koraci u stvaranju jedinstvenog tržišta u BiH i to jačanjem centralnihinstitucija na nivou države i usvajanjem jedinstvenih propisa, nadalje zabilježen je rast štednje a sa tim ipotencijalnog investicionog kapitala, održan je stabilan kurs KM i nizak nivo inflacije. Meñutim, i pored tihpozitivnih pomaka, stanje u privredi je i dalje veoma složeno i teško. To su i konstatacije Privredne komore KS unjihovoj informaciji o stanju i aktuelnostima privrede u 2005. godini.Prerañivačka industrija, koja u kantonu Sarajevo, prema podacima Komore, nije dostigla ni trećinu proizvodnje izpredratnog perioda, nedostaje sistemski pristup, odsustvo strateškog razvoja industrije, a izostala je i finansijskapodrška izvozno orijentisanoj privredi. Nisu definisani nosioci tehnološkog unapreñenja, izvoza, strukturalnogprilagoñavanja itd. što bi trebalo da se definiše u razvojnoj strategiji za ovu privrednu granu.U grañevinarstvu su u 2005. godini izostale veće investicije, tako da je angažovanje grañevinskih kapaciteta bilonedovoljno, iako postoje veoma značajni potencijali u ovoj grani. Osim toga realizacijom, kapitalnih investicijaupošljavaju se i druge privredne grane, značajno povećava zaposlenost. Prema ocjeni Komore, u ovoj grani prisutnaje nelojalna konkurencija, rad na crno, nedovoljna kontrola, kadrovska problematika i tehnička neopremljenost,problem bankovnih garancija.Poštanske i telekomunikacijske usluge imaju pozitivan trend kretanja. Telekomunikacijske usluge vezano zainternet konekciju imale su rast od 13,6%, a mobilna telefonija od 7,5%.Turizam, koji zauzima sve značajniju pažnju u KS, čiji su potencijali veliki, ali neiskorišteni, pruža velikemogućnosti za ulaganje, meñutim grad Sarajevo nema zvaničan prepoznatljiv turistički brend, a izostala je iznačajnija podrška vlasti na razvoju sajamskog turizma kome grad pretenduje.Finansijski sektor: u cilju jačanja tržišne pozicije u proteklom periodu u bankarskom sektoru desili su se procesikoncentracije kapitala kroz integraciju najvećih banaka, smanjenja broja banaka, a procjenjuje se da će se taj trendnastaviti. Porasli su depoziti stanovništva, depoziti privatnih preduzeća, štedni depoziti, a kamatne stopekomercijalnih banaka nastavile su silazni trend.Kontinuirano poslovanje sa visokim gubitkom KJKP “Gras” i “Toplana”, nalaže potrebu da navedena preduzećazajedno sa osnivačem – KS izrade dugoročan program finansijske konsolidacije, prije svega preispitivanje troškovau poslovanju – mogućnost štednje i racionalizacije, kao i realizacija razvojnih programa koji će omogućitiekonomičnije poslovanje.Tabela 2. Broj zaposlenih na bazi ef. sati rada po područjimaPodručje 2004. 2005. % Ind.40

Poljop. lov i šum. 9 14 0,13% 156Rudarstvo 23 28 0,25% 122Prerañ.ind. 2.400 2.197 19,94% 92Snabdjev. el.g.v. 413 391 3,55% 95Grañevinarstvo 913 922 8,37% 101Trgovina 3.012 3.723 33,80% 124Ugostiteljstvo 26 25 0,23% 96Saobraćaj i veze 1.340 1.325 12,03% 99Finan. posred. 24 30 0,27% 125Poslov. nek.i p.u. 607 613 5,56% 101Obrazovanje 3 8 0,07% 267Zdrav. i soc. z. 220 233 2,12% 106Ostalo 1.442 1.507 13,68% 105Ukupno 10.432 11.016 100,00% 106Broj zaposlenih na bazi efektivnih sati rada se povećao za 6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11.016 lica.Od ukupnog broja zaposlenih, na trgovinu odnosi se 33,80%, na prerañivačku industriju 19.94%, saobraćaj,skladištenje i veze 12,03 %, na ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti 13,68%.Tabela 3. Ukupan prihod po područjima u KMPodručje 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 478.290 600.167 0,04% 126Rudarstvo 1.378.217 1.388.043 0,08% 101Prerañ.ind. 109.200.800 138.939.172 8,37% 127Snabdjev. el.g.v. 45.840.917 44.482.315 2,68% 97Grañevinarstvo 45.902.251 54.246.345 3,27% 118Trgovina 882.323.786 1.165.234.898 70,20% 132Ugostiteljstvo 437.844 456.194 0,03% 104Saobraćaj i veze 108.337.199 120.932.526 7,29% 111Finan. posred. 2.174.356 2.457.829 0,15% 113Poslov. nek.i p.u. 32.969.006 26.840.545 1,62% 81Obrazovanje 49.691 137.500 0,01% 277Zdrav. i soc. z. 5.945.785 6.599.508 0,40% 111Ostalo 98.927.744 97.598.667 5,88% 99Ukupno 1.333.965.886 1.659.913.709 100,00% 124U 2005. godini pravna lica su ostvarila 1.659 miliona KM ukupnog prihoda ili 24% više u odnosu na 2004. godinu.U ostvarenom prihodu trgovina je učestvovala sa 70,2%, prerañivačka industrija sa 8,37%, saobraćaj, skladištenje iveze sa 7,29%, ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti 5,88%.Tabela 4. Ukupni troškovi po područjimaPodručje 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 465.801 597.231 0,04% 128Rudarstvo 1.370.989 1.682.810 0,10% 123Prerañ.ind. 114.861.188 138.123.981 8,31% 120Snabdjev. el.g.v. 52.326.274 47.511.664 2,86% 91Grañevinarstvo 45.478.886 53.689.992 3,23% 118Trgovina 866.054.022 1.138.834.301 68,53% 132Ugostiteljstvo 521.998 511.236 0,03% 98Saobraćaj i veze 112.712.452 125.994.768 7,58% 112Finan. posred. 1.303.159 2.138.875 0,13% 164Poslov. nek.i p.u. 51.286.299 47.642.575 2,87% 93Obrazovanje 49.494 130.572 0,01% 264Zdrav. i soc. z. 5.836.433 6.399.572 0,39% 109Ostalo 100.883.978 98.499.813 5,93% 9841

Ukupno 1.353.150.973 1.661.757.390 100,00% 123U 2005. godini ukupni troškovi iznosili su 1.661 miliona KM ili 23% više u odnosu na prethodnu godinu. Odukupno ostvarenih troškova, na trgovinu otpada 68,53%, na prerañivačku industriju 8,31%, na saobraćaj,skladištenje i veze 7,58 %, na ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti 5, 93%.Tabela 5. Neto dobit po područjimaPodručje 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 15.388 12.214 0,03% 79Rudarstvo 7.228 0 0,00%Prerañ.ind. 2.348.144 4.668.784 9,81% 199Snabdjev. el.g.v. 118.645 127.343 0,27% 107Grañevinarstvo 595.835 1.125.001 2,36% 189Trgovina 22.846.543 34.842.316 73,21% 153Ugostiteljstvo 1.185 6.398 0,01% 539Saobraćaj i veze 3.788.981 2.662.774 5,59% 70Finan. posred. 863.203 489.333 1,03% 57Poslov. nek.i p.u. 2.127.651 2.402.488 5,05% 112Obrazovanje 138 4.849 0,01%Zdrav. i soc. z. 118.564 205.760 0,43% 174Ostalo 359.351 1.044.896 2,20% 291Ukupno 33.190.856 47.592.066 100,00% 143U 2005. godini ostvarena je neto dobit preko 47 miliona KM što je više za 43% u odnosu na prethodnu godinu. Odukupno zabilježene dobiti 73,21 % otpada na trgovinu, 9,81 % na prerañivačku industriju, 5,59 % saobraćaj,skladištenje i veze, 5,05% poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.Tabela 6. Gubitak po područjimaPodručje 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 3.102 9.450 0,02% 305Rudarstvo 0 294.767 0,55%Prerañ.ind. 8.495.857 4.471.384 8,34% 53Snabdjev. el.g.v. 6.604.002 3.156.692 5,89% 48Grañevinarstvo 237.937 666.476 1,24% 280Trgovina 8.422.826 11.459.197 21,37% 136Ugostiteljstvo 85.846 64.125 0,12% 75Saobraćaj i veze 8.307.079 7.925.097 14,78% 95Finan. posred. 0 174.100 0,32%Poslov. nek.i p.u. 20.568.533 23.355.725 43,56% 114Obrazovanje 0 0 0,00%Zdrav. i soc. z. 9.488 7.456 0,01% 79Ostalo 2.390.457 2.031.991 3,79% 85Ukupno 55.125.127 53.616.460 100,00% 97Prema područjima 43,56 % gubitka otpada na poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, 21,37%na trgovinu, 14.78 % na saobraćaj, skladištenje i veze, 8,34% na prerañivačku industriju, 5.89% na snabdijevanjeelektričnom energijom, gasom i vodom.Tabela 7. Prosječna neto plaća po područjimaPodručje 2004. 2005. Ind.A 372 297 79B 322 271 84C 356 404 11342

D 780 852 109E 364 400 109F 585 575 98G 316 322 102H 1.207 1.265 104I 1.219 1.290 106J 465 532 114K 331 176 53L 751 724 96M 721 757 105Prosjek 616 645 105U 2005. godini prosječne plaće bile su najviše u finansijskom posredovanju 1.290 KM, saobraćaju, skladištenje iveze 1.265 KM, snabdijevanje električnom enegijom, gasom i vodom 852 KM, ostale javne, društvene, socijalne ilične uslužne djelatnosti 757 KM, zdravstvena i socijalna zaštita 724 KM.Tabela 8. Aktiva po područjimaPodručje 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 222.404 354.557 0,02% 159Rudarstvo 1.324.596 1.003.100 0,05% 76Prerañ.ind. 339.314.893 359.225.573 18,99% 106Snabdjev. el.g.v. 92.748.039 88.512.340 4,68% 95Grañevinarstvo 46.584.848 67.729.305 3,58% 145Trgovina 589.424.040 789.404.428 41,74% 134Ugostiteljstvo 1.986.828 2.171.320 0,11% 109Saobraćaj i veze 186.756.600 210.362.703 11,12% 112Finan. posred. 6.440.418 17.774.786 0,94% 276Poslov. nek.i p.u. 198.587.460 252.313.604 13,34% 127Obrazovanje 68.178 93.125 0,00% 136Zdrav. i soc. z. 6.978.298 5.901.039 0,31% 85Ostalo 86.791.689 96.335.677 5,09% 111Ukupno 1.557.228.291 1.891.181.557 100,00% 121Vrijednost ukupne aktive je porasla sa 1.557 miliona KM u 2004. na 1.891 milion KM u 2005. godini ili za 21%. Uukupnoj aktivi trgovina učestvuje sa 41,74 %, prerañivačka industrija sa 18,99 %, poslovanje nekretninama,iznajmljivanje i poslovne usluge 13,34 %, saobraćaj, skladištenje i veze 11,12 %.Tabela 9. Stalna sredstva po područjimaPodručje 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 53.192 64.919 0,01% 122Rudarstvo 268.028 276.287 0,03% 103Prerañ.ind. 279.794.213 291.952.791 26,69% 104Snabdjev. el.g.v. 65.419.735 62.576.762 5,72% 96Grañevinarstvo 18.797.422 16.321.760 1,49% 87Trgovina 320.629.276 398.390.653 36,42% 124Ugostiteljstvo 1.501.690 1.637.863 0,15% 109Saobraćaj i veze 138.154.222 153.266.977 14,01% 111Finan. posred. 4.238.038 12.741.792 1,16% 300Poslov. nek.i p.u. 74.190.917 101.716.968 9,30% 137Obrazovanje 0 0 0,00%Zdrav. i soc. z. 5.363.061 4.589.768 0,42% 86Ostalo 49.664.687 50.392.110 4,61% 102Ukupno 958.074.481 1.093.928.650 100,00% 11443

Stalna sredstva u 2005. godini iznose 1.093 miliona KM i za 14% su veća u odnosu na 2004. godinu. Na trgovinuotpada 36,42 %, na prerañivačku industriju 26,69 %.Tabela 10. Tekuća sredstva po područjimaPodručje 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 145.784 259.669 0,03% 178Rudarstvo 1.056.568 528.961 0,07% 50Prerañ.ind. 58.238.547 65.784.326 8,70% 113Snabdjev. el.g.v. 27.328.304 25.935.578 3,43% 95Grañevinarstvo 27.258.479 50.791.198 6,72% 186Trgovina 255.889.992 376.860.259 49,86% 147Ugostiteljstvo 406.654 446.802 0,06% 110Saobraćaj i veze 47.763.519 56.242.291 7,44% 118Finan. posred. 2.202.380 4.947.704 0,65% 225Poslov. nek.i p.u. 124.049.686 133.010.088 17,60% 107Obrazovanje 54.276 79.413 0,01% 146Zdrav. i soc. z. 1.615.237 1.311.271 0,17% 81Ostalo 31.781.118 39.695.327 5,25% 125Ukupno 577.790.544 755.892.887 100,00% 131Ukupna vrijednost tekućih sredstava u 2005. povećala se za 31% u odnosu na 2004. godinu i iznosi 755,8 milionaKM. Na trgovinu otpada 49,86%, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 17,6%, prerañivačkuindustriju 8,7%, saobraćaj, skladištenje i veze 7,44 %,Tabela 11. Kapital po područjimaPodručje 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 78.654 89.869 0,01% 114Rudarstvo 139.995 43.082 0,01% 31Prerañ.ind. 262.103.656 266.647.006 36,97% 102Snabdjev. el.g.v. 4.246.860 3.167.511 0,44% 75Grañevinarstvo 16.073.170 16.618.977 2,30% 103Trgovina 192.241.227 227.167.084 31,50% 118Ugostiteljstvo 1.384.423 1.337.449 0,19% 97Saobraćaj i veze 114.219.696 109.203.456 15,14% 96Finan. posred. 1.545.657 2.078.333 0,29% 134Poslov. nek.i p.u. 60.111.702 57.448.687 7,97% 96Obrazovanje 0 8.656 0,00%Zdrav. i soc. z. 4.985.440 4.266.648 0,59% 86Ostalo 33.227.397 33.150.143 4,60% 99Ukupno 690.357.877 721.226.901 100,00% 105Ukupna vrijednost kapitala u 2005. iznosi 721,2 miliona KM i za 5% je veća u odnosu na 2004. godinu.Prerañivačka industrija u ukupnoj vrijednosti kapitala učestvuje sa 36,97 %, trgovina 31,5%, saobraćaj, skladištenjei veze 15,4 %, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 7,97%.Tabela 12. Obaveze po područjimaDjelatnost 2004. 2005. % Ind.Poljop. lov i šum. 143.750 264.688 0,02% 184Rudarstvo 1.184.601 960.018 0,08% 81Prerañ.ind. 77.211.237 92.578.567 7,91% 119Snabdjev. el.g.v. 88.501.179 85.344.829 7,29% 96Grañevinarstvo 30.511.678 51.110.328 4,37% 168Trgovina 397.182.813 562.237.344 48,06% 142Ugostiteljstvo 602.405 833.871 0,07% 10144

Saobraćaj i veze 72.536.904 101.159.247 8,65% 139Finan. posred. 4.894.761 15.696.453 1,34% 321Poslov. nek.i p.u. 138.475.758 194.864.917 16,66% 141Obrazovanje 68.178 84.469 0,01% 124Zdrav. i soc. z. 1.992.858 1.634.391 0,14% 82Ostalo 53.564.592 63.185.534 5,40% 118Ukupno 866.870.414 1.169.954.656 100,00% 135Ukupan iznos obaveza u 2005. povećao se za 35% u odnosu na 2004. godinu i iznosi 1.169. miliona KM. Uukupnim obavezama na trgovinu otpada 48,06%, na poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge16,66%.Struktura obrtnika na području općine Novi GradUkupno 1.598 poreskih obveznika, od čega: samostalna trgovinska radnja 251, samostalna ugostiteljska radnja 131,samostalna zanatska radnja 168, samostalna zanatsko-trgovinska radnja 35, domaća radinost 283, samostalnadjelatnost 40, agencije 98, prevoznička djelatnost 416, advokati 6, medicinske ustanove 17, ostale djelatnosti 153.Strane investicije (značajnije)-do 2000. g. C.D.E. B (Interex) Stup i Cementni terminal u ul. Halilovići-2001.g. i 2002.g. – Intereuropa RTC: privatizacija i ulaganja-2002.g. i 2003 g.- Ind. trikotaže Šik: - privatizacija i ulaganja-2004.g. TP DC „Sarajevo“ - (trgovina) – privatizacija i ulaganja-2005.g. Bosmal, Merkator, Grawe, Podravka.Zajednička ulaganja- 2003.g. Zajednička ulaganja: preduzeće „Uniklima“ sa partnerom iz SlovenijeIzvoz – uvozIzvoz u 2005. godini: Industrija – “Žica” 4.337.145 KM, “Zrak” 564.948 KM, Ind. trikotaže “Šik” 689.165 KM,“Bitumenka” 2.535.717 KM, “Uniklima” 1.827.613 KM; Saobraćaj – “Cts Eurolines” 8.330.373 KM;Grañevinarstvo – “Step” 2.571.052 KM.Uvoz: Industrija – “Žica” 6.834.755 KM; “Bitumenka” 1.731.407 KM, “Uniklima” 2.021.455 KM, Ind. trikotaže“Šik” 170.462 KM, Saobraćaj – “Gras” 7.482.196 KM, Grañevinarstvo – “Step” 1.989.276 KM, “Dijamant”766.844 KM.Finansijske institucijeFilijale banaka: Hypo Alpe-Adria banka-Podružnica Sarajevo, HVB Central profit banka, Raiffeisen bank,Volksbank, ABS banka, CBS banka, Union banka.PoljoprivredaStruktura zemljišta (u ha) – katastarski podaciVRSTA Privatno vlasništvo Državno vlasništvo TOTALUkupnoukupnoPolja 924 210 1.124Voćnjaci 375 25 400Travnjaci 461 154 615Pašnjaci 167 42 209Visoko kultivirano (staklenici) - -Navodnjavano zemlj. - -Šume 1.038 257 1.295TOTAL 2.965 688 3.653Neobradivo zemlj. 285 857 1.14345

Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da općina nema većih površina odgovarajućeg zemljišta za poljoprivredu irazvoj stočarstva, kao i to da se zemljište koristi za izgradnju kuća ili komercijalnih objekata, čime se smanjujepotencijal za razvoj ove privredne grane.Dio Sarajevskog polja koje pripada općini Novi Grad - Donje Telalovo polje, može se koristiti za proizvodnjupovrća i plasteničku proizvodnju.Područje kantona (iz Prostorne osnove KS) raspolaže sa oko 51.933 ha poljoprivrednog zemljišta što čini 40,8%njegove ukupne površine. Stepen korištenja zemljišta na KS, posebno obradivog, je nizak. Sarajevski kantonpokazuje nedostatak obradivog zemljišta. Obradive površine učestvuju sa 31%.Prosječna površina gazdinstva u kantonu Sarajevo je 3,0 ha koji je izdijeljen, u prosjeku, na 7-8 odvojenih parcela,usitnjenost posjeda predstavlja veliki problem.Odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na KS je 0,129 ha (svjetski prosjek je 0,40) a obradivog zemljišta0,051 ha (svjetski prosjek 0,17 ha), što znači da je stanje u kantonu daleko ispod definisanih svjetskih normi.Na općini Novi Grad odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku je 0.023 ha, a obradivog zemljišta 0,015.Ocjena stanja (iz Prostorne osnove KS) Deficit u obradivom zemljišnom prostoru, struktura poljoprivrednogposjeda (usitnjenost i fragmentarnost), kao i raspoloživost kategorija zemljišta predstavljaju limitirajuće faktore uplaniranju razvoja proizvodnje hrane.Šume i šumska zemljišta (iz Prostorne osnove KS) u ukupnoj površini kantona se iskazuju kao dominantna 71.805ha ili 56,4%. Uzurpiranost ovog zemljišta je najveća na području općina Hadžići i Ilidža.Poljoprivredni posjedi i šume- podaci katastarPosjed privatni DržavniBroj posjeda 12.683Zajedno površina svih posj 2.965 ha 688 haProsječna površina po posj o,233 haVrsta kulture-procjena 2005.g.Kultura Privatno (u ha) Državno (u ha) TOTALŽito 43Industrijske biljke -Povrće 479Čajevi I mirodije -Trava 461 154 615Jagodičasto voće 56Stočna hrana 108OstaloStočarstvo-procjena 2005.g.Vrsta Privatno DržavnoGoveña stoka 660Svinje 63Perad 15.000Ovce 600Koze 290TurizamNa općini Novi Grad broj poslovnih jedinica je 4, broj soba 420 i broj ležajeva 1.035.Hotel “Exclusiv” je novi hotel smješten u naselju Rajlovac.U 2005. godini, prema statističkim podacima, broj turista koji je boravio na općini Novi Grad bio je 2.185, od togadomaći turisti 767, strani turisti 1.418. Broj noćenja turista bio je 4.874, od čega domaći 1.798, strani 3.076.Kapaciteti za podršku poduzetništva-Centar za razvoj biznisa Novi Grad je zajednički projekat Općine Novi Grad Sarajevo i Sarajevske regionalnerazvojne agencije SERDA. Prostor centra je namjenski ureñen i svojim prostornim uslovima, solidnominformatičkom podrškom može odgovoriti namjeni prije svega pružanje pomoći MSP kod registracije preduzeća,pomoć u izradi biznis-plana i pružanje drugih informacija.46

-Banke na općini Novi GradIII Lokalna vlastOpćina u okviru samoupravnog djelokruga:-osigurava uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom-osigurava lokalne potrebe stanovništva u obrazovanju, radu i zapošljavanju, oblasti brige o djeci, socijalne zaštite,kulture, fizičke kulture i sporta, zaštite životinja i bilja i zaštite čovjekove okoline,-vodi urbanističko – stambenu politiku od značaja za općinu i njen razvoj-upravlja općinskom imovinom-priprema, sufinansira i prati izgradnju komunalne infrastrukture iz nadležnosti Općine-osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom-vodi brigu o turističkim resursima općine-osigurava korištenje i upravljanje lokalnim grañevinskim zemljištem-osigurava javni red i mir-obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga-pored ovih, općina obavlja i poslove kantonalne uprave zakonom prenesene na općinskog načelnikaOpćina ima svojstvo pravnog lica i radi po statutu koji je u skladu sa Ustavom Federacije, kantonalnim Ustavom ikantonalnim zakonodavstvom. Statut općine usvaja Općinsko vijeće dvotrećinskom većinom.Općinsku vlast čine Općinsko vijeće (zakonodavno – normativna), općinski načelnik i službe za upravu (izvršna)Općinsko vijeće je predstavničko tijelo grañana (31 vijećnik) i organ vlasti u općini, koji svoju funkciju vrši uskladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Općine.Općinsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti Općine i obavlja i sve druge poslove u skladu sazakonom i Statutom Općine, a naročito (donosi Statut Općine, Poslovnik o svom radu, obrazuje radna tijela, birapredsjedavajućeg Općinskog vijeća i njegovog zamjenika, sekretara i članove radnih tijela Općinskog vijeća,donosi budžet i izvještaj o izvršenju budžeta, donosi programe razvoja za odreñene oblasti, propise o općinskimporezima i taksama, osniva JP i JU i druga pravna lica, raspisuje referendum, donosi propise o osnivanju iorganizaciji organa uprave, utvrñuje nazive naseljenih mjesta).Predsjedavajući Općinskog vijeća zastupa Općinsko vijeće i predsjedava sjednicom Općinskog vijeća. Svojudužnost obavlja profesionalno. Predsjedavajući Općinskog vijeća ima svoje zamjenike koji pomažu u radupredsjedavajućeg i po njegovim ovlaštenjima obavlja odreñene poslove iz njegovog djelovanja.Za razmatranje i pripremu akata, praćenje i proučavanje pitanja iz pojedinih oblasti, Poslovnikom o radu Općinskogvijeća obrazovano je 15 komisija: Komisija za statut, Komisija za budžet, Komisija za zaštitu ljudskih prava,Komisija za predstavke, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za odlikovanja, nagrade i druga priznanja,Komisija za prostorno ureñenje i zaštitu okoline, Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za boračkapitanja, Komisija za obilježavanje značajnih dogañaja i ličnosti, Komisija za ravnopravnost spolova, Komisija zapitanja mladih, Komisija za saradnju sa lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu, Mandatsko - imunitetskakomisija, Komisija za dodjelu stanova kojima raspolaže Općina.Općinski načelnik bira se neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine, na način utvrñen zakonom.Općinski načelnik je izvršno-upravni organ Općine. Općinski načelnik svoju dužnost obavlja profesionalno,predstavlja i zastupa Općinu. Odgovoran je za zakonito i stručno obavljanje prenesenih poslova kantonalne,odnosno federalne uprave.Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, nadležan je za:-sprovoñenje općinske politike, izvršavanja općinskih propisa i općinskih akata i izvršavanje prenesenih nadležnostiopćine od strane kantona-imenovanje i smjenjivanje svih općinskih službenika i namještenika-osigurava saradnju općinskih službenika sa ombdusmenima-podnosi prijedlog izvještaja Općinskom vijeću i javnosti o provoñenju općinske politike i svojih aktivnosti47

-obavještava Skupštinu Kantona, odnosno kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakonai drugih propisa i meñunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kad je izvršavanje te politike i tihzakona odnosno meñunarodnih ugovora povjereno općini.Struktura organizacije Općine Novi Grad Sarajevo-Općinsko vijeće: predsjedavajući Općinskog vijeća, Služba za poslove Općinskog vijeća-Kabinet općinskog načelnika: sekretar Općinskog organa državne službe, Savjet općinskog načelnikaOpćinske službe za upravu:1.Općinska služba za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje2.Općinska služba za boračka pitanja3.Općinska služba za finansije4.Općinska služba za urbanizam i stambene poslove5.Općinska služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina6.Općinska služba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica7.Općinska služba za opću upravu i lokalnu samupravu8.Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslovePosebne općinske službe1.Kabinet općinskog načelnika2.Služba civilne zaštite3.Služba za inspekcijske poslove4.Služba za zajedničke posloveU općini djeluje Općinsko parvobranilaštvo kao poseban organ u funkciji zakonskog zastupnika Općine.Najveći rezultati Općine-modernizacija uprave i administracije verifikovane ISO standardom 9001:2000 i obezbijeñen kvalitetan servis zagrañane-stepen upravnog rješavanja preko 85%, praćeno informatičkim programom “Dokument menadžment” u koji jeuključeno 140 službenika-ustanovljena procedura za donošenje i transparentno rasporeñivanje budžeta u partnerstvu sa grañanima-desetine izgrañenih privredno-poslovnih i kulturno-sportskih objekata na bazi kvalitetnog urbanog planiranja kojeobezbjeñuje ambijent za brže investiranje, poslovanje i kvalitetniji život-izrañeni savremeni objekti: Multimedijalni centar, sportska dvorana Dobrinja, stadion Otoka, OŠ “Osman NuriHadžić, OŠ “Dobroševići”, Dom zdravlja Sarajpolje, a u izgradnji: Bazen Otoka, Sportska dvorana Mojmilo, SrceBuća Potok, Bosmal City Centar, OŠ na Sokolju.-obnovljena stambena i komunalna infrastruktura 85%-u cijelosti provedena implementacija imovinskih zakona-kulturni sadržaji i programi približeni grañanima (Novogradski dani kulture, Sarajevo film festival i redovniprogrami za učenike i djecu koji afirmišu takmičenja iz znanja, umjetnosti...)-aktivno uključivanje omladinske politike na lokalnom nivou Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu načelnika-izrañen Lokalni ekološki akcioni plan za zaštitu okoliša (Leap)-ureñen je Centar za razvoj biznisa u cilju podrške bržem zapošljavanju-svake godine se stipendiraju nadareni učenici i studenti (oko 300 stipendista)-uvedena praksa realizacije projekata za teško bolesne-sa vlastitim projektom Općina provodi prevenciju narkomanije-kontinuirana pomoć nevladinim i neprofitnim organizacijama-aktivno partnesrtvo sa gradskom i kantonalnom upravom na zajedničkim investicijama-značajno popravljen imidž Općine-Općina je dobitnik meñunarodnog priznanj”Zlatna zvijezda”IV. Općinsko finansiranje i budžet48

Općina Novi Grad Sarajevo je u skladu sa Zakonom o budžetima/proračunima FBiH razvila Procedure za donošenjebudžeta u skladu sa Iso standardom 9001:2000. Usvojenom procedurom utvrñeno je da:-u julu tekuće godine općinski načelnik donosi smjernice i uputstva za pripremu budžeta-do 01. septembra općinske službe dostavljaju svoje finansijske planove-do 15 oktobra općinski načelnik predlaže nacrt budžeta Općinskom vijeću-Općinsko vijeće razmatra nacrt budžeta-usvojeni nacrt budžeta se daje u javnu raspravu u trajanju od najmanje 21 dan-općinski načelnik do 15. novembra utvrñuje prijedlog budžeta-Općinsko vijeće razmatra i usvaja Budžet općine za narednu godinu do 31. 12. tekuće godineU sklopu javne rasprave o nacrtu Budžeta svoje svoje učešće sa prijedlozima, sugestijama i mišljenjimaorganizovano uzimaju sve mjesne zajednice sa područja općine Novi Grad, kao i svi drugi subjekti i grañanizainteresovani za kreiranje budžeta općine.Najvažiniji prihodi općinskog budžeta su:-porez na promet od nepokretnosti-prihod od zemljišne rente-prihod od iznajmljivanja poslovnih prostora i garaža u vlasništvu općine-komunalne takse-naknada za puteve iz cijene nafte i naftnih derivata-tekući grant iz budžata Kantona SarajevoPobrojani prihodi ne pripadaju u cijelosti općini već se dijele sa ostalim nivoima vlasti.Raspoloživa sredstva Općina Novi Grad svojim budžetom rasporeñuje za rashode iz djelokruga svoje nadležnosti:-finansira zakonom utvrñene obaveze-pomaže razvoj društvenih djalatnosti od interesa za općinu-kapitalne projekte za razvoj lokalne infrastrukture i ostalih kapitalnih objekataR.Br. Opis Izvršenje budžeta Izvršenje budžeta Plan za 2006sa 31. 12. 2004. sa 31. 12. 2005.1. Ukupni prihodi 19.905.890 19.002.267 17.181.0002. Porez na dobit od pojedinaca 134.922 135.885 126.000Porez na dobit od poljopriv. djelat. 336 1.000Porez na prihod od imovine i imov. p. 134.922 135.549 125.0003. Porez na imovinu 3.924.770 3.440.138 3.350.000Porez na imovinu 315.838 346.909 350.000Porez na promet od nepokretnosti 3.608.931 3.093.229 3.000.0004. Ostali porezi 121.519 262.487 250.000Poseban porez na plaću za zašt.od prir... 121.519 244.461 230.000Poseban porez na plaću za zašt.od prir..18.026 20.000po osnovu ugovora o djelu i priv. posl.5. Prihodi od nefinansijskih javnih2.452.085 3.918.850 3.060.000preduzeća i finan.javnih institucijaPrihodi od kamata za depozite u banci 28.626 22.130 25.000Prihodi od zemljišne rente 1.480.972 2.906.147 1.980.000Prihodi od iznajmlj. posl. prostora i gar. 821.633 892.589 910.000Prihodi od iznaj. posl.p:v.sala, parking 55.610 36.565 65.000Prihodi od iznajmlj. ostlog- skloništa 65.243 61.416 80.0006. Komunalne takse 159.661 143.908 1.860.000Općinske komunalne takse 1.630.000Općinske komunalne takse-javne povr. 159.661 143.908 230.0007. Općinska naknade 4.267.258 795.499 2.040.000Naknada za ureñenje grañev. zemljišta 1.339.105 126.034 320.000Naknada sredstava dr. nekretnina 2.373.178 620.076 1.150.000Naknada za dodijeljeno zemljište 410.082 500.000Ostale općin. nakn.-priz.pr.prven 144.892 49.388 70.0008. Posebne naknade i takse 1.922.482 1.737.420 1.700.000Naknada za upotrebu cesta za v. p.lica 164.740 180.582 170.00049

Naknada za upotrebu cesta vozila grañ. 280.571 287.881 280.000Naknada za puteve iz cijene naft.d. 1.477.170 1.268.957 1.250.0009. Prihodi od pružanja javnih usluga 492.310 371.509 365.000Prihodi od pružanja usluga grañanima 49.221 47.495 55.000Prihodi od usluga katastra 36.537 17.309 30.000Prihodi od usluga snimanja objekata 33.084 49.531 60.000Prihodi od pruž. usluga ostalim-kom. 101.165 61.546 60.000Prihodi komisije za tehničko grañ.obj. 236.591 180.660 110.000Općinske naknade - tenderi 35.710 14.966 50.00010. Ostali prihodi 41.571 146.929 60.000Ostali prihodi 41.571 146.929 60.00011. Tekući grantovi od ostalih nivoa v. 3.974.086 4.165.627 3.870.000Primljeni grantovi od Kantona 3.874.086 3.518.004 3.520.000Primljeni grantovi od Grada 100.000 647.623Primljeni grantovi od Kant. za kap.proj. 350.00012 Prenesna sredstva iz prethod. god. 2.415.222 3.884.009 500.000I. Ukupni izdaci 16.028.468 16.753.655 17.181.0001. Tekući izdaci2. Plate i naknade 3.715.417 4.297.963 5.219.000Bruto plate 2.527.443 2.944.797 3.939.000Naknade troškova zaposlenih 980.302 1.118.749 1.030.000Naknade vijećinicima u Općin.v. 207.672 234.416 250.0003. Doprinos poslodavaca 281.118 327.128 439.000Doprinos poslodavaca 281.118 327.128 439.0004. Izdaci za materijal i usluge 1.594.728 1.538.002 1.744.000Putni troškovi 15.968 18.792 30.000Izdaci za energiju 198.939 227.565 231.000Izdaci za komunalne usluge 206.790 214.807 210.000Nabavka materijala 171.048 149.639 162.000Izdaci za usluge prevoza i goriva 15.683 17.934 18.000Tekuće održavanje 100.658 78.574 73.000Izdaci osiguranja i bankarske usluge 12.700 27.432 28.000Ugovorne usluge 872.939 803.254 992.0005. Tekući grantovi 2.489.244 2.611.806 3.622.000Tekući grantovi drugim nivoima vlade 156.195 146.078 185.000Tekući grantovi pojedincima 576.432 719.639 1.122.000Tekući grantovi neprofitnim organiz. 1.679.941 1.707.751 2.177.000Subvencije javnim preduzećima 76.674 38.337 138.0006. Tekuća rezerva 25.000 30.000 100.000Tekuća rezerva 25.000 30.000 100.000III Kapitalni izdaci 7.922.960 7.948.755 6.057.000Rekonstrukcija i investiciono održavanj4.728.731 4.340.017 4.627.000infrastrukturnih objekataNabavka zemljišta 1.712.927 369.755 620.000Kapitalna ulaganja u zemljiš. i nabavka985.216 2.918.459 470.000grañevinaNabavka opreme 172.844 208.371 160.000Rekonstrukcija i investiciono održav. 323.240 112.150 180.000POTVRDA ZA KVALITET USLUGA50

4. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO 2003 – 2023.I Opći i posebni ciljevi prostornog razvojaA. Opći ciljevi prostornog razvojaProfiliranje kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole: jačanje i formiranje novih institucijaznanosti, obrazovanja, kulture, sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za meñunarodni kapital, privlačnim zamlade stručnjaka i njihov ostanak u zemlji, podržati visokonaučne institucije i istraživački rad, uzeti u obzirsaobraćajni aspekt – aviosaobraćaj, autoput, autobuska stanica, željeznički saobraćaj, elektronske komunikacije.Unapreñenje razvojnih i integrativnih funkcija kantona Sarajevo: metropolitsko područje, u kome se nalaziglavni grad države BiH treba da vrši uticaj na ukupan razvoj društva.Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog, kulturno-socijalnog i prostornog aspekta -za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest grañana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama.Pretpostaviti ubrzaniji demografski, kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga metropolitskog područja uodnosu na BiH u cjelini – pretpostavljaju jačanje urbanih, proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu.Reduciranje šteta u okolišu – reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagañenu industrijom, saobraćajem i drugimdjalatnostima i djejstvima, kao i ratnim razaranjima, devastacijama i destrukcijom; stavljanje pod kontrolupostojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije.Usklañivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti – podutjecajem uloge metropolitskog područja, djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja, doći će do izmjenestrukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnih sektora i grana.51

B. Posebni ciljevi prostornog razvojaDemografski razvoj-demografska veličina Sarajeva treba da odgovara njegovoj ulozi metropole-pokloniti posebnu pažnju obnavljanju stanovništva i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa-obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju (poboljšanjeinfrastrukture, podsticanje poljoprivredne proizvodnje i malih farmi)-Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba težiti stanju strukture stanovništva iz 1991. godineOdrživi prostorni razvoj i ureñenje-optimalna i racionalna organizacija, korištenje i zaštita prostora-bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj-policentrični sistem razvoja kantona (disperzivna koncentracija)-obezbijediti uslove za kontrolisanu, plansku izgradnju, a ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisaneizgradnje i utvrñivanje mjera za njeno sprečavanje-racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture – utvrditi lokalitete zaindividualnu i kolektivnu stambenu izgradnju uz definisanje što racionalnijih veličina parcela-prilagoñavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejzažnog i autentičnog regionalnog arhitektonskogoblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u kantonu-rekonstrukcija, unapreñenje i razvoj transportne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture –treba biti usaglašena sa potrebama stanovništva, privrede kantona i evropskim standardima-očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru kantona-izdvojiti zaštićena područja u kantonu-ekonomski efikasnije korištenje zemljišta-uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta-razvoj energetskih resursa sa zaštitom okoline-maksimalna štednja el. energije, pouzdanost snabdijevanja,eventualno obezbjeñenje alternativnih izvora-racionalno korištenje i eksplatacija voda, zaštita izvorišta, podzemnih i otvorenih vodenih tokova-smanjiti štetne uticaje na prirodnu sredinu, na urbanim i vanurbanim područjima kantona Sarajevo-zaštita i ureñenje graditeljskog i prirodnog naslijeña i njegovo uključivanje u tazvoj kantona-sprečavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog prethodnog zaštitnog tretmana-voditi aktivnosti na nivou kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa-zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogodaOdrživi ekonomski razvoj*Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju može se realizirati:-ekonomskom valorizacijom znanja preko usvajanja okolinski prihvatljivih tehnologija i formiranja inkubacionihcentara za naučnu i tehnološku saradnju (prostore i lokalitete koje su ranije zauzimala preduzeća klasične industrijetransformirati u nove proizvodne prostore tipa inkubatora, tehnoloških parkova)-iskorištavanje prednosti Sarajeva kao centra gravitacione regije i glavnog grada-otklanjanje zapreka nastalih zbog birokratske neefikasnosti, pretjeranog administriranja, neadekvatne regulative-respektiranje što manjeg okolinskog opterećenja prostora-ekonomska valorizacija usluga-uvažavanje policentričnog modela razvoja-rigoroznom finansijskom i kaznenom politikom zaštiti prirodne resurse-restruktuiranje javnih komunalnih preduzeća u smislu podjele na javno dobro i dio koji se povjerava operatoru poosnovu javne koncesije na kraći period*Profoliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije-osigurati pravnu sigurnost u ekonomskim tokovima-otvoriti proces pripremanja i opremanja jednog broja lokacija potrebnom infrastrukturom za izgradnju MSP-razviti stabilan i efikasan poreski sistem-iskoristiti geografski položaj i povoljan geopolitički položaj-preduzeti mjere da Sarajevo bude atraktivno za život stranaca52

*Uvoñenje tržišnog sistema korištenja gradskog zemljišta trebalo bi biti u funkciji profiliranja prostora KS kaoambijenta održivog i profitabilnog razvoja-ekonomski efikasno korištenje zemljišta i njegova racionalna alokacija na osnovu javnih licitacija-fleksibilno korištenje zemljišta kako bi se vlasnici mogli ponašati u skladu sa svojim preferencijama-politiku zemljišne rente, koja će rasteretiti predinvesticioni, a opteretiti postinvesticioni period obavezama-utvrñivanje finansijskih mehanizama koji omogućavaju brzu koncentraciju sredstava potrebnih za finansiranjeinvesticija u gradsko zemljište-maksimalno reduciranje vremena pripremanja zemljišta i izgradnja objekata kako bi se obezbijedio maksimalanprofit-povećanje efikasnosti korištenja gradskog grañevinskog zemljišta*Definisati ekonomsku kulturu kao historijski atribut samoodrživosti zajednice-u strukturi ukupnog društvenog proizvoda iznaći podsticaje za kulturne promjene koje će promovirati lokalne,tardicionalne odrednice i autohtone proizvode.II Osnovna koncepcija prostornog razvoja Kantona Sarajevo1.Područje Kantona Sarajevo – prostorna organizacijaPrijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sačinjavaju:-nasljeñena naglašena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet općina) kao osovinskelinearne urbanizacije-naglašeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug-na budućem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara (Semizovac, Rajlovac, Tarčin), te radnezone na lokalitetima Reljeva, Butila, Vlakovo, Rakovica-zeleno planinsko okruženje sa naglašenim razvojem turističke privrede, rekreacije i sportaKvalitetna prostorna organizacija metroplitanske jezgre uz minimalno povećanje kapaciteta stanovanja, a značajnoreurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni općegradskog centra sa funkcijama kulture, sofisticiranog rada(uz univerzitetski centar – parkovi znanja), zamjena funkcija u području stare radne zone sa funkcijama centralitetainicirane promjenama geopolitičkog položaja Sarajeva (kongresni centar, administrativno privredni-bankarskicentar, sportsko rekreativni centar, trgovački centar, sve uz budući gradski autoput, rekonstruiranu željeznicu).Povećanje stanovništva od 400.000 na 440.000 (do 2023.g.) i povećanje prostornog i općeg standarda zahtijevajudodatne površine u cilju povećanja kvaliteta života. Smanjenje koncentracija stanovanja, nove površine za radneaktivnosti, izgradnja škola i zdravstvenih ustanova u naseljima, novi kulturni sadržaji su nastavak već prisutnihaktivnosti u prostoru. Ne mogu se očekivati veća stambena naselja s obzirom na već prisutne disperzne graditeljskeaktivnosti u prostoru.Autoput Vc, kao i priključci kantona na isti, predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom. Aerodrom Sarajevo ipored alternativa u aerodromu Visoko, ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva, sa svim prednostima i manama.Željeznička infrastruktura dijelom postaje dio mreže gradskog prometa. Javni gradski saobraćaj mora biti stimulisanu odnosu na privatna vozila. izgradnja parkinga i garažnih prostora mora rezultirati obustavljanjem parkiranja nagradskim saobraćajnicama oslobañajući ih za cirkulaciju.Alternativni energetski izvori (vjetar, sunce, termalna voda...) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskojopskrbi kantona.Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora da omogući ravnomjernije rasporeñenai sredstva i ureñenja, što se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi Grad, odvojenabarijerama željeznice od centralnog tkiva grada.2.Stanovništvo i naselja53

Projekcije stanovništva do 2023.g.-broj stanovnika 2023 g. na KS neće dostići broj iz 1991.g.-usporeniji rast prirodnog priraštaja-stopa mortaliteta će se povećavati-nastaviće se proces starenja stanovništva-udio mladog stanovništva u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati-izrazito usporeno doseljavanje na područje kantona SarajevoNa području Kantona Sarajevo, na površini od 1.277, 3 km 2 , u 2023. godini planira se 442.000 stanovnika.Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0,5% i povećat će se za oko 40.000 u odnosu na2003.godinu.Za općinu Novi Grad projekcija za 2023.godinu je 125.000 stanovnika, sa gustinom naseljenosti 2.648,3 st/m 2 i sagodišnjom stopom rasta od 0,3%. Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u općini Novi Grad, u kojoj ćeživjeti oko 28,3% stanovništva KS.Prema procjenama u 2023.g. na području kantona Sarajevo od ukupno broja stanovnika 95% je gradsko, urbanostanovništvo, 5% vanurbano, prigradsko stanovništvo. Prema istoj procjeni, na KS jedino općine Novo Sarajevo iNovi Grad neće imati prigradsko stanovništvo.Od ukupnog broja stanovnika 2023. godine na području KS u naseljima sa više od 50.000 stanovnika (Centar, NovoSarajevo, Novi Grad, Ilidža) će živjeti 74,2% stanovništva, u naseljima sa 20 – 50 000 (Stari Grad i Vogošća) 14%stanovništva.3. PrivredaStrateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su:*Sarajevo metropola*Sarajevo ambijent unosnog poslovanja*Sarajevo ambijent ugodnog življenjaKoncept ambijenta, unosnog, odnosno visokoprofitabilnog poslovanja podrazumijeva:*rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove*dinamiziranje ekonomskog razvoja*optimalna valorizacija kompetitivnih pogodnosti KS*ekonomska valorizacija znanja*natprosječna profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima, ekonomije prostora*razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova*značajna ulaganja u nove tehnologije, njihovo instaliranje u postojeće okvire (modernizacija postojećih kapaciteta)*otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova*uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta*implementaciju filozofije održivog razvoja*povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva*povećanje ekonomske sigurnosti stanovništvaSektori koji pružaju mogućnosti za budući razvoj su:*obrazovanje – univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije*naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost*razvoj malih i srednjih preduzeća, posebno u područjima koja su ekonomski i ekološki prahvatljiva (farmaceutska,prehrambena, elektronska, optička, nekonvencionalna proizvodnja hrane, itd.)*bankarstvo, finansijske, projektantske, konsalting i druge slične usluge*trgovina*turizam i komplementarne usluge (sajamski, kongresni, zimski, banjski, sportski, urbani, kulturni, avanturistički,meñunarodni politički samiti, sesije JIE i zapadnog Balkana)*zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge*kultura, sport, rekreacija – profitabilne, atraktivne manifestacije54

Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP)I varijanta je urañena na temelju linearnog trenda, sa dijagramom rasturanja R 2 =0,966, što upućuje na pouzdanostovakve projekcije. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja stopa rasta će iznositi 5,4%. To je u skladui sa meñunarodnim predviñanjima za BiH.II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta GDP-a. Cijeni se da će u prvom dijelu planskog periodaprosječna stopa rasta biti 5%, usljed još uvijek nesreñene situacije u ozbiljnijem pokretanju privrednog razvoja, Oko2010. godine očekuje se stabilizacija političkih i ekonomskih prilika u BiH, sa ofanzivnom stopom rasta od 2011.godine u iznosu od 7% prosječno godišnje. Tako će prosječna stopa rasta GDP-a u planskom periodu iznositiprosječno 5,9% godišnje.Ovo su visoke stope rasta, ali vrlo niska baza i ciljevi razvoja nameću ovakav tempo rasta GDP-a. Ako se uzme uobzir da je u razvijenim zemljama stopa rasta oko 1 do 3%, varijante stope rasta od 5,4% i 5,9% jesu visoke, aliimajući u vidu nisku bazu, ovakav rast je moguć.Opredjeljenje je za prvu varijantu, prema kojoj će ukupan GDP KS u 2023. godini iznositi 8.398 mil. KM.Prema planiranom broju stanovnika, to znači 19.772 KM per capita ili 11.406 USD prema kursu USD 2003. godineili 12.537 USD prema kursu 2004. godine. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. godini, što je poželjnoali i realno moguće.Procjena zaposlenosti, nezaposlenosti i radne snageI varijanta je urañena na temelju trenda, sa dijagramom rasturanja podataka R 2 =0.788, što upućuje ne ralativnupouzdanost ove projekcije. Prema ovoj varijanti, u KS bit će zaposleno 140.000 lica, što znači da će zaposlenostrasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,5% do 2023. godine. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva će iznositi31,7%. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%, što je nerealno dostići)Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32.000, odnosno da će nezaposlenost opadatiprosječno po stopi od 3,1%.II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta , sa većom stopom rasta do 2010. godine od 5,7%, a udrugom dijelu planskog perioda do 2023. od 3%, odnosno prosječna stopa rasta zaposlenosti iznosit će 3,1%.Nezaposlenost će se smanjiti na 28.880 lica, odnosno opadaće po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,6%.Ova varijanta je ostvariva pri brzom uspostavljanju podsticajne političke situacije, te većim stranim direktniminvesticijama.Dakle, broj zaposlenih do 2023. godine iznosiće 140.000, uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva od 31,7% istopu nezaposlenosti od 18,6%.4. Prostorni razmještajProstorni razmještaj privrednih kapaciteta daje težište na razmještaj proizvodnih zona (industrija, grañevinarstvo,skladišta i proizvodno zanatstvo) koje su ujedno i najveći korisnici prostora.Industrija-prilagoñavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta, sa težištem na prestukturiranju umanje fnkcionalne proizvodne kapacitete, odnosno izgradnja malih i srednjih preduzeće u disperziji, posebno ugradskim i prigradskim naseljima.-planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (Reljevo-Rajlovac-Briješće, u dolini rijekeZujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje) u dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama ublizini naselja Vogošća i Semizovac, a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz primarnesaobraćajne tokove, da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost lakšeg priključka na infrastrukturnesisteme.GrañevinarstvoImajući u vidu specifičnosti grañevinarstva (betonske, asfaltne baze, obimna mehanizacija, skladišta grañevinskogmaterijala) sadašnji razmještaj u prostoru, kao i buduće potrebe, smještaj kapaciteta se usmjerava na prostore novihproizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa pogonima industrije grañevinskogmaterijala.Skladišta55

Za očekivani razvoj robnih, robno-transportnih i distributivnih centara predviñene su nove lokacije unutarproizvodnih zona sa lokacionim prednostima, prije svega sa provjereno dobrim saobraćajnim vezama.Prostorna distribucija i gustina radnih mjestaU dosadašnjim analizama privrede KS navedeno je 146 lokaliteta u namjeni “privreda” (industrija, grañevinarstvo,skladišta) sa ukupnom površinom lokaliteta 755,5 ha.Planirana površina proizvodnih zona KS za 2023. godine iznosi 1.624,32 ha. Za općinu Novi Grad 410, 62 ha.-proizvodne zone: industrija, grañevinarstvo, skladišta i proizvodno zanatstvo-privredne zone: prodajna skladišta robe, grañevinskog materijala, robni terminali, robno-transportni centri, velikikompleksi trgovine, posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja, velikom posjetom,zatim tehnološki parkovi, naučno-istraživački kompleksi, slobodne zone. Osim navedenih namjena, tu mogu bitiuključene i površine predviñene za sajmišta.56

5. Stanovanje i stambena izgradnjaPrema ocjeni stanja. na području općine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i većim dijelom Novi Grad, prostornikapaciteti su iscrpljeni i prevaziñeni angažovanjem neuslovnih površina zemljišta koja karakteriše strmi nagib,izrazita nestabilnost, velike nadmorske visine, nepovoljne orijentacije i blizina neodgovarajućih sadržaja.Iz ovih razloga i očekivanog minimalnog porasta broja stanovnika u planskom periodu, unutar ovih dijelovaKantona se predviña minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na površine za koje je već donešenaprovedbena prostorno-planska dokumentacija.Manji dijelovi općine Novi Grad i područje općine Iliña su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji. Nepovratno se,za potrebe stambenih objekata, angažuje najkvalitetnije poljoprivredno i šumsko zemljište, ugrožavaju zaštitne zonepitke vode, postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termomineralnih voda, područja prirodnog igraditeljskog nasljeña, trase primarnih saobraćajnih pravaca i slično.Dio osnovnog pravca razvoja se pruža od općine Novi Grad preko općine Ilijaš, što podrazumijeva da se posrednaveza ovog pravca i područja Grada ostvaruje preko općine Vogošća.Sveukupno gledano, koncepcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje do 2023.godine podrazumijeva najveći obim aktivnosti usmjeren na ureñenje, sanaciju, rekonstrukciju i revitalizacijuzatečenih vrijednosti. Unutar tako ureñenih prostora otvaraju se mogućnosti za zadovoljenje interesa današnjih ibudućih investitora, što podrazumijeva da se izgradnja novog grañevinskog fonda usmjerava na već pripremljeno iureñeno grañevinsko zemljište.Procjena potrebe za novim stambenim fondom do 2023:Kanton Sarajevo: broj stanovnika 442.000, prosječna brojnost porodice 3,21, broj stambenih jedinica 193.153,ukupno novih stambenih jedinica 12.833, površina stambenog fonda u m 2 12.482.753, ukupna površina novogstambenog fonda u m2 1.128.483.Općina Novi Grad: broj stanovnika 125.000, prosječna brojnost porodice 3, broj stambenih jedinica 45.923, ukupnonovih stambenih jedinica 2.723, površina stambenog fonda u m 2 2.921.382, ukupna površina novog stambenogfonda u m 2 228.732.6. Društvena infrastrukturaDruštvena infrastruktura odreñena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti. Uoblasti društvenih djelatnosti obrañuje se: predškolsko obrazovanje i vaspitanje, osnovno obrazovanje, srednjeobrazovanje, više i visoko obrazovanje, naučno-istraživačka djelatnost, kultura, zdravstvena zaštita, socijalna zaštitai javna uprava. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrañuje se: trgovina na malo, ugostiteljstvo, uslužno zanatstvo ifinansijske, tehničke, poslovne i druge usluge,Društvene djelatnosti i nivo zadovoljenja potreba stanovništva zahtijeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnimmogućnostima.Najizrazitije potrebe su za objektima pojedinih kategorija kao što su mreže objekata kulture, nauke i odreñenihvidova socijalne zaštite, zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. Prema tome, u razvoju kantona posvetit će se punapažnja izgradnji ovih objekata, kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajem, tako i u novim naseljima gdjestambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja.7. Poljoprivredno i šumsko zemljišteBonitetne vrijednosti zemljišta, prikazane po osnovi mogućnosti korištenja, iskazuju se kao novi kvalitet-agrozona.Poljoprivredna zemljišta na području KS grupišu se u 3 agrozone:-I agrozona uključuje prve četri binitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih potencijala ova zona se smatranajvrednijom za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Zastupljena je u nizijskom području odnosno riječnimdolinama sa mogućnošću potpunog ureñenja poljoprivrednog zemljišta.57

-II agrozona uključuje zemljišta osrednjih potencijala, koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna zakultiviranje. Mogu se koristiti kao oranična tla, a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci.-III agrozona uključuje zemljište najslabijih bonitetnih kategorija, u ovj zoni dominiraju površine slabih pašnjaka ivezana su za planinska područja.Koncept prostorne organizacije površina šuma i šumskog zemljišta trebao bi da bude i usmjerenje organizacijamakoje upravljaju tim sistemom po pitanju zaštite, ureñenja, unapreñenja i korištenja tih površina kroz:-izradu programa dugoročne rekonstrukcije niskoproduktivnih površina šume u stadij stabilne-izraditi program i utrditi dinamiku realizacije pošumljavanja neproduktivnih šumskih površina-goleti-gospodarenje šumama na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta8. Kulturno – historijsko i prirodno naslijeñeNeistražena i nevalorizovana područja novije historijeHistorijsko-memorijalni kompleks Žuč, nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registriranekategorije “park-šuma Žuč (1.039 ha). Područje značajno po dogañajima iz perioda odbrane grada, definisano naosnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. Obuhvata karakteristične lokalitete – utvrñenja, koteiz perioda opsade grada, a koji se trebaju objediniti, zaštiti i urediti kao Memorijalni park, a prema posebnom“Programu spomen-obilježja opsade i odbrane grada 1992-1995.”Ovdje spadaju i karakteristični lokaliteti urbicida i Tunel Dobrinja.9. Sport i rekreacijaPostojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorneopremljenosti, u skladu sa meñunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. Planskimrješenjem formira se mreža sportsko-rekreativnih objekata i centara (Skenderija, Zetra, Otoka, Ilidža), koji relativnoravnomjerno pokrivaju teritoriju kantona i omogućavaju omasovljenje rekreativnog sportskog i školskog sporta. Oviobjekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta.10. Saobraćaj i vezeStopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje na 3,5% - 4,5% godišnje u priodu do 2010. i 3,5 – 4,0% u periodu2010-2020. godina. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnogelasticiteta i kretat će se 6-7% godišnje u periodu do 2010. i 4,5-6% u periodu 2010-2020. godine.Planirane primarne saobraćajnice na području KantonaNa pravcu istok-zapad (E761), longitudinalnom razvojnom pravcu grada, od planiranih primarnih saobraćajnicatreba naglasiti gradsku autocestu: Butila-Briješće-Boljakov potok-Buća potok-Pofalići-Velešići-Ciglane.Južna longitudinala: petlja Iliña-Neñarići-Mojmilo-Alipašino polje-Hrasno-Grbavica-Skenderija –Vijećnica.Sjeverna longitudinala: Željeznička stanica Sarajevo- Pofalići-Čengić Vila-Halilovići-Rajlovac.Dvanaestu transferzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće-Stupska petlja-Aerodrom-Granica Kantona u pravcu Trnova, te “A” transverzalu: Aerodrom-Dobrinja-Mojmilo.11. Javni prevoz putnikaPlanirana su rješenja za zadovoljenje potreba grañana u javnom prevozu putnika kojima se predviña:-uvoñenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima razvoja-proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice-znatno proširenje trolejbuskih, kao i uvoñenje linija na padinskim dijelovima gdje je to mogućeTerminaliHalilovići (depo trolejbusa, autobusa i minibusa)Željeznice58

Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. U prvoj fazi do 2010. izvršiti poboljšanjapostojeće pruge, u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkošinskih vozila, te započela izgradnja novedionice pruge preko Hotonja do Vogošće. U trećoj fazi od 2015. godine predviñena je modernizacija stanica iizgradnja novih dionica. Kao dio rješenja ovog problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge odRajlovca preko Butila do Blažuja, kao i planirano izmještanje “ispravljanje” željezničke pruge od Dvora do Priboja.Uvoñenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željezniča vozila sa elektrovučom.Vazdušni saobraćajPrema master-planu Meñunarodnog aerodroma Sarajevo i prema važećem Urbanističkom planu, planirano je iproširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18, ali taj dio je izvan područja kantona Sarajevo.12. PoštaPrioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području kantona Sarajevo za relizaciju do 2010. godine suizgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari Grad), u Buljakovom potoku (općina Novi Grad), u Rajlovcu (općinaNovi Grad) na Bistriku (općina Stari Grad) na Soukbunaru (općina Stari Grad), u Bačićkom polju (općina Ilidža), ina Otesu (općina Ilidža).13. TelekomunikacijeIz oblasti fiksne telefonije, koja je najrazvijenija na kantonu Sarajevo u odnosu na druge, doći će do primjene novihtehnologija u pristupnim mrežama. Prije svega to će biti optički kablovi, a i novi bežični sistemi koji ćeširokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svimnjegovim servisima. Telekom-operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjimakoje ovi nisu ili neće pokrivati svojom infrastrukturom. Procjenjuje se da će sa sadašnjih 170.000 pretplatnika brojporasti na oko 200.000 na kraju 2010. godine, što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100stonovnika, a što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope.U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika, sa sadašnjih 200.000 korisnika na oko300.000 što će biti stepen razvoja približan onome danas u EU. Uvodit će se nove generacije mobilne telefonije.Posebna pažnja bit će posvećena izgradnji novih baznih stanica, očekuje se samo za potrebe BH telekoma sasadašnjih 70 za još 50 baznih stanica.14. Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih vodaDugoročno rješenje vodosnabdijevanja kantona Sarajevo osigurat će se kroz budući razvoj vodovodnih sistema, štoće biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine); druga do 2023. godine i postplanskiperiod koji će biti u funkciji zaštite koridora.Gubici vode se smatraju jednim od najvećih problema, dostigli su 65% od ukupno proizvedene vode, od čega sutehnički gubici 59%. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. Program smanjenja gubitka treba provesti putemrekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti, radi nedostatnih profila, neadekvatnogcijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. Slijedeći korak je racionalizacija svih vidovapotrošnje pitke vode.Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistemaSukladno pravcima urbanog razvoja, za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebebudućih privrednih subjekata, potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja a topodrazumijeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica, te transportnih cjevovoda izmeñu novih pumpnihstanica i rezervoara. Osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine(Mostarsko raskršće i Gladno polje), dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područja Sarajevskog polja (Reljevo, Rajlovac,Briješće).Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogladovesti do potrošača. Uključenje bespravno priključenih potrošača na vodovodni sistem vršit će se nakondefiniranja statusa objekata.Stavljanje u funkciju centralnog gradskog ureñaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja,jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne, predstavlja najvećegpojedinačnog zagañivača u slivnom području rijeke Save, pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom području.59

U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) iizgradnji separatne kanalizacione mreže, kao što je to urañeno u novijim dijelovima urbanog područja pošto je ovosložen i dugoročan zadatak, a neće se ni fizički moći provesti u najužem urbanom području, preporuka je izgradnjakišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine.U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenjekanalizacione mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja, uvažavajući činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebaliimati kolektori u novoizgrañenim jugozapadnim dijelovima kantona. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnupotencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće.Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvoñenja ineodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (hadžički, blažujski, rajlovački)Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja kantona, koja su neovisna od centralnogkanalizacionog sistema, treba biti nastavljena, a u skladu sa konkretnim uslovima.Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojima će biti izvršena legalizacijabespravne gradnje.Imajući u vidu realnu situaciju na terenu, bilo bi neophodno izgraditi lokalni ureñaj za prečišćavanje na lokalitetuDvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno,trebala pumpanjem vraćati na centralni ureñaj za prečišćavanje.U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda, posebno napadinskim dijelovima kantona, kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području, tako i usvrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta, koja predstavljaju jedan od najvećih problemakantona.Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) došlo doznačajnog zaostatka.15. EnergetikaU planskom periodu kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom ienergentima, preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog, kao i prekopojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa, tečnih i čvrstih goriva, putem cestovnog saobraćaja ili željeznice iodgovarajućih skladišta.Usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema, kojim gazduje KJKP “Toplane” kao najvećegpotrošača energije u KS mora biti kontinuirani proces, putem opsežnih istraživanja, koja bi uzela u obzir sveosobenosti KS i šire regije, ekološke uslove, fizičke kaarakteristike prostora, postojeća rješenja u oblasti opskrbetoplotnom energijom-snabdijevanje gasom, mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije,racionalizaciju korištenja postojećeg sistema.Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st)Finalna energija 2003 2023Čvrsta goriva 0,43 0,43Tečna goriva 3,28 3,88Zemni gas 3,24 3,66Električna nergija 2,42 2,7560

Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat će se u cilju dovoñenja pogonske spremnosti ipouzdanosti na zadovoljavajući nivo, povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te povećanjeinstalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača.16.Ugroženost područjaMinska poljaUkupna površina na području KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12,15% u odnosu na ukupnupovršinu kantona. Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6.000 m 2 .Kontaminirana područjaIzazvana ratnim dešavanjima, upotrebom municije sa osiromašenim uranijom, nalaze se na području KS, u općiniHadžići.PoplavePotreba zaštite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju, sprovoñenje preventivnih planskih mjeraureñenja slivnih područja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne, Miljacke, Zujevine, Željeznice, Dobrinje iTilave.Klizanje tlaČesta pojava u mnogim područjima kantona, vezana je za odreñene hidrogeološke karakteristike tla. Na područjukantona Sarajevo locirano je 767 klizišta, od čega su 402 aktivna i 365 neaktivnih.17. Komunalni objekti i površinePlanirana površina obuhvata proširenje deponije sa sadašnjih 52,5 ha (sa zaštitinim pojasom), prema Urbanističkomplanu (16,5 ha korisne površine – površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94,5 ha, a što bi zadovoljilo potrebe zaodlaganjem otpada do 2023. (2030.) godine. Proširenje bi obuhvatilo prostor današnjeg zaštitinog zelenog pojasa,čija granica bi se takoñe trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje.18. Pijace i tržnice (snabdijevanje)U fazi razvoja, težište je na kvalitetnom snabdijevanju svih grañana na području kantona Sarajevo, uz respektiranjespecifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima.Potrebno je:-izgraditi tržišno-snabdjevački centar Stup, sa pratećim sadržajima-izgradnja pijace na veliko- Mostarsko raskršće-obezbijediti dodatne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetčetvoročasovnog funkcionisanjaPrema prijedlogu lokacija za pijace na području KS, u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjetidvadesetak pijaca, te više tržnih centara, tržno-snabdjevačkih centara, pijaca na veliko.19. GrobljaPovećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji zadovoljenja potreba do 2023. godine relizirat će sepoduzimanjem slijedećih aktivnosti:-izgradnjom planiranog groblja Dolac-proširenjem groblja Bare-ureñenjem novih parcela na groblju Vlakovo-ureñenjem i održavanjem aktivnih i zatvorenih grobalja.61

5. ISTRAŽIVANJE POTREBA GRAĐANA I PRIVREDESA ASPEKTA POBOLJŠANJA AMBIJENTA ZA ŽIVLJENJE I POSLOVANJEU OPĆINI NOVI GRAD SARAJEVO-SAŽETI PRIKAZ-(Istraživanje proveo: Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet)62

UVODIstraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje u općini NoviGrad Sarajevo vrši se u svrhu izrade dokumenta Razvojne strategije općine za period 2006-2015. godina. Rezultatiistraživanja će se koristi za definisanje pojedinačnih elemenata strategije i na taj način omogućiti da budućarazvojna strategija općine Novi Grad Sarajevo adekvatno odgovori na identificirane potrebe i probleme grañana iprivrede, i tako na najbolji način doprinese poboljšanju ambijenta za življenje i poslovanje.Ovakva istraživanja predstavljaju instrument za uključivanje grañana i poslovnog sektora u plansko razvojneaktivnosti lokalnih zajednica (općina), te su ista karakteristika svih lokalnih zajedica koje su usvojile novi konceptlokalne uprave koji se temelji na aktivnoj participaciji grañana i poslovnog sektora.Poboljšanje ambijenta za življene i poslovanje podrazumijeva poboljšanje u oblastima obrazovanja, kulture i sporta,zdravstva i socijalne sigurnosti, administacije, informiranosti, te svih oblika infrastrukture (voda, kanalizacija, gas,putevi i dr) . Sa aspekta zapošljavanja i ambijenta za poslovanje, veoma je bitno postojanje kvalificirane radnesnage kao i kompanija koje kreiraju radna mjesta.2. METODOLOGIJAIstraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje urañeno jemetodom akteriranja. Anketirane su četri ciljne grupe i to:1. Grañani, ukupno 400 ispitanika;2. Savjeti mjesnih zajednica, ukupno 26 ispitanika;3. Udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo, ukupno 10 predstavnika;4. Privredni subjekti,ukupno 21 predstavnik anketiranih preduzeća. Da bi se dobila potpuna slikastepena zadovoljstva privrednih subjekata od ukupnog broja anketiranih 10 preduzeća ili obrta je do10 zaposlenih, 8 preduzeća do 50 zaposlenih, 3 preduzeća preko 50 zaposlenih.Za potrebe istraživanja kreiran je upitnik čije je sadržaj, odnosno oblasti koje se trebaju uvrstiti u upitnik definisalaOpćina u zahtjevu za ponudu. Oblasti istraživanja za ciljne grupe grañani, savjeti mjesnih zajednica i udruženjagrañana na općini Novi Grad Sarajevo su:1. obrazovanje, 2. zdravstvo, 3. kultura, 4. sport, 5. stanovanje, 6. zapošljavanje, 7. socijalna sigurnost, 8.administracija, 9. informisanje, 10. infrastruktura (putevi, vodovod i kanalizacija, plin, te gradski saobraćaj)Za ciljnu grupu privredni subjekti oblasti istraživanja su sljedeće: I – komunalna infrastruktura (putevi, vodovod ikanalizacija, plin, el. energija, gradski saobraćaj), II-(administacija, tržište rada i obrazovana radna snaga,informisanje), III – ocjena poslovnog okruženja u općini N.G. Sarajevo.Pitanja za pojedine oblasti definirana su na osnovu predistaživanja, te analizom materijala dostavljenih od općine(Socioekonomska analiza općine Novi Grad Sarajevo, Lokalni akcioni plan za okoliš općine N.G. Sarajevo, Profil63

općine, Privreda općine, i dr.). Predistraživanje je rañeno metodom intervjua, a intervjuirani su predstavniciopćinskih službi.Testno istraživanje je urañeno za grupe grañani i privredne subjekte, koje je pokazalo da upitnik zadovoljavapotrebe istraživanja. Radna grupa za izradu razvojne strategije općine je nakon prezentacije rezultata testnogistraživanja usvojila upitnik.Nakon testnog istraživanja izvršeno je anketiranje ciljnih skupnina prema planu anketiranja.Prikupljeni podaci su obrañeni i analizirani te su predstavljeni i zaključci i preporuke.3. DEMOGRAFSKI PODACIUzorkom za istraživanje potreba grañana i privrede obuhvaćeno je 400 ispitanika. Od tog broja, 206 osoba ili 51,5%je muškog spola, dok su 194 osobe ili 48,5% ženskog spola, što predstavlja ravnopravnu zastupljenost oba spola usprovedenom istraživanju.Karakteristično je da su sve starosne skupine ravnomjerno zastupljene, te će rezultati istraživanja biti odreñenistavovima i mišljenima svih starosnih skupina, što predstavlja dodatni kvalitet u istraživanju.Prema strukturi zaposlenosti, 141 osobe ili 35,25% su zaposleni po raznim kriterijima definisanim u upitniku, 68osoba ili 17% su studenti, 94 osobe ili 23,5% su nezaposleni, zatim 75 osoba ili 18,25% su penzioneri, 20 osobaodnosno 5% su domaćice (uzdržavani supružnik) a dvije osobe ili 0,5% su odabrali otvorenu opciju drugo.Prema obrazovnoj strukturi, najveći broj ispitanika ima srednje obrazovanje, odnosno 262 osobe ili 65,5%. Višustručnu spremu imao je 51 ispitanik, što u procentima iznosi 12,8 %. Zatim slijede ispitanici sa završenomosnovnom školom odnosno 45 osoba ili 11,3%, te ispitanici sa visokim obrazovanjem, 32 osobe ili 8%,magisterijem 2 osobe ili 0,5 %, drugo 4 osobe ili 1%, nezavršenim osnovnim obrazovanjem 4 osobe ili 1%. Uuzorku nije bilo ispitanika sa zvanjem doktora nauka.Prema bračnom stanju, u uzorku od 400 anketiranih osoba, 258 osoba ili 64,5% je oženjeno/udato, dok su 142 osobeili 35,5 % neoženjeno/neudato.Broj članova domaćinstava ispitanika, prema uzorku pokazuje da je bilo najviše ispitanika sa 4 člana domaćinstava,njih 126 ili 31,5%, zatim sljede ispitanici sa 3 člana domaćinstva, njih 96 ili 24%, sa 2 člana domaćinstva 73 ili18,3%, sa 5 članova domaćinstva 58 ili 14,5%, sa 1 članom domaćinstva 22 ili 5,5%, sa 6 članova domaćinstva 18ili 4,5%, sa 7 članova domaćinstva 6 ili 1,5% i sa 8 članova domaćinstva 1 ili 0,3%.Anketirano je 277 ili 56,8% ispitanika sa urbanog djela općine, a 173 ili 43,3% anketiranih bilo je sarubnog/padinskog djela općine. Ovako približan postotak zastupljenosti urbanih i rubnih djelova govori da su tokomankete svi dijelovi općine bili jednako zastupljeni.64

4. ANALIZA TRENUTNOG STANJA PO IDENTIFIKOVANIM OBLASTIMA4.1. Oblast obrazovanja1. Kvalietom udžbenika u kategoriji stanovništvo, 94 ispitanika ili 23,5% je zadovoljno, 124 ili 31% jedjelimično zadovoljno, 72 ili 18% je nezadovoljno a 110 ili 27,5% je bez stava po pitanju kvaliteteudžbenika. Ako pogledamo strukturu odgovora po starosnim skupinama, mladi su najnezadovljniji, njih 20ili 27,7% od ukupno 72 ispitanika koji su se izjasnili kao nezadovoljni. Starosne skupine od 26 do 60godina su većinom zadovoljne i djelimično zadovoljne, što predstavlja važan pokazatelj s obzirom da je topopulacija koja u svojim domaćistvima ima mlañih članova koji pohañaju neku od škola (osnovnu, srednju,fakultet).2. Opremljenošću škola i učionica 18% ispitanika je zadovoljno, 34,5% je djelimično zadovoljno, 22% jenezadovoljno i 24,8% je bez stava. Stepen nezadovoljstva je veći od stepena zadovoljstva. Generalno,grañani u urbanim dijelovima općine zadovoljniji su opremljenošću škola (samo je 28 ili 12,3%nezadovoljno opremljenošću škola) u odnosu na grañane iz rubnih/padinskih djelova općine (60 ili 34,6%je nezadovoljno opremljenošču škola i učionica)3. Školskim obrazovnim programom, 16,8% ispitanika je zadovoljno, 32% je djelimično zadovoljno, 26,3% jenezadovoljno, dok je 25% bez stava. Može se uočiti da su mladi u dobi 18-25 godina najnezadovoljnijadobna skupina. 39,5% mladih u dobi 18-25 godina nije zadovoljno školskim obrazovnim programima,zatim slijede grañani u dobi 51-60 godina sa 30,8%, te grañani u dobi 26-30 godina sa 23,7%.4. Brojem osnovih škola na teritoriju Općine, 43,5% je zadovoljno, 23,8% je djelimično zadovoljno, 12,3% jenezadovoljno, dok je 20,5% bez stava. Stepen zadovoljstva brojem osnovnih škola u rubnom padinskomdijelu općine je za 10% niži od stepena zadovoljstva u urbanom dijelu općine.Problem nedostatka osnovnihškola izražen u mjesnim zajednicama sa velikim postotkom negativnih odgovora u odnosu na ukupan brojispitanika po toj mjesnoj zajednici. Tako npr. od ukupno 11 anketiranih grañana u MZ Alipašin most II njih7 ili 63.6 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola, zatim u MZ Briješće od ukupno 13 anketiranih njih 7ili 53,8 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola, zatim u MZ Naselje Heroja Sokolje od ukupnoanketiranih 16 grañana njih 5 ili 31,3 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola, itd.5. Brojem srednjih škola 20,8% ispitanika je zadovoljno, 28,3% je djelimično zadovoljno, 29% jenezadovoljno i 22% je bez stava. Generalno, sve starosne dobi ispitanika u urbanom dijelu općinezadovoljnije su brojem srednjih škola u općini od ispitanika svih starosnih dobi u rubnom padinskom dijelu.Primjećujemo da je kod ispitanika iz urbanog djela općine postoji veliki broj djelimično zadovoljnihispitanika njih 29,5% od ukupno 227 anketiranih u urbanom dijelu općine. Takoñe primjećujemo da je urubnom dijelu općine izražen stepen nezadovoljstva gdje 42,8% ispitanika od ukupno 173 anketirana urubnom djelu općine nije zadovoljno brojem srednjih škola. Analizirajući odgovore po starosnoj dobiuočava se značajna razlika u stepenu zadovoljstva brojem srednjih škola iz urbanog i rubnog/padinskogdijela općine, tako npr. za starosnu dob 18-25 godina, 28,3% ispitanika iz urbanog dijela općine se izjasniloda je nezadovoljno, dok je taj procenat u rubnom/padinskom dijelu općine 51,4%.6. Udaljenošću škola od učeničke populacije 35,8% ispitanika je zadovoljno, 28,3% je djelimično zadovoljno,14,8% je nezadovoljno i 21,3% je bez stava.7. Dostupnošću udžbenika više od 1/3 ispitanika ili 39% je zadovoljno, dok je 19,8% djelimično zadovljno.Samo 16,5% je nezadovoljno, dok je 24,8% bez stava.8. Sportskim sadržajima u školama 15,5% ispitanika je zadovoljno, 30,6% je djelimično zadovoljno, 22,8% jenezadovoljno, a 31,1% je bez stava.9. Učeničkim transportom 27% ispitanika je zadovoljno, 15% je djelimično zadovoljno, 32,5% jenezadovoljno i 25,5% je bez stava. Dubljom analizom odnosno pregledom odgovora ispitanika po mjesnimzajednicama primjećujemo da je nezadovoljstvo učeničkim transportom naglašeno u rubnim/padinskim65

mjesnim zajednicama, te i u odreñenom broju urbanih mjesnih zajednica koje su udaljenije od centra općinei centra grada. Nezadovoljstvo učeničkim transportom povezano je sa nepostojanjem bolje povezanostirubnih djelova sa centrom općine i centrom grada.10. Najveći procenat ispitanika nema stav o finansijskoj podršci Općine N.G. Sarajevo radu obrazovnihinstitucija. Razlog tome može biti nedovoljna informiranost o aktivnostima općine po ovom pitanju.11. Najveći broj anketiranih grañana bez stava, njih 33,8% nema stava o reformi obrazovanja. Pogledamo li utabelu ispod koja pokazuje strukturu odgovora po starosnoj dobi vidjet ćemo da je najviše ispitanika koji subez stava starosne dobi 61 i više, odnosno penzionera. Takoñe visok je procenat nezadovoljnih ispitanika-30%. U nezadovoljstvu reformom obrazovanja prednjače mlañe starosne dobi, tako da je 43,2” ispitanikastarosne dobi od 18-25 godina nezadovoljno reformom obrazovanja. 20,5% ispitanika je djelimičnozadovoljno reformama obrazovanja, i smatra da su ostvareni neki pomaci ali da postoje neka područja kojatreba unaprijediti. Reformom obrazovanja zadovoljno je 15,8% ispitanika.12. Kvalitetom i stručnošću nastavnog kadra u školama najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika ili 29,3%,koji smatraju da odreñena područja za unapreñenja postoje. 27,3 % ispitanika je bez stava, a ovu skupinusačinjavaju ispitanici starosne dobi 61 i više odnosno penzioneri. 22.1% ispitanika je nezadovoljnokvalitetom i stručnošču nastavnog kadra u školama, a najnezadovoljnija je skupina mladih 18-25 godinakoji smatraju da bi se kvalitet i stručnost nastavnog kadra trebala znatno unaprijediti. 21,6% ispitanika jezadovoljno nastavnim kadrom u školama.4.2. Oblast sporta13. Brojem sportskih objekata naveći broj ispitanika je nezadovoljan, dakle 53,5%. Najveći stepennezadovoljstva brojem sportskih objekata u mjesnim zajednicama Anex, Čengić Vila, Staro Hrasno,Švrakino selo I i III, Dobrinja D i C, i Dobroševići. 25,3% ispitanika je djelimično zadovoljno što znači dasmatraju da potrebe za sportskim objektima nisu u potpunosti zadovoljene. 11% ispitanika je zadovoljnobrojem sportskih objekata dok je 10,3% bez stava.14. Podrškom općine radu sportskih ustavnova u cilju povećanja sportskih aktivnosti i masovnosti pojedinihsportova je naveći broj ispitanika nezadovoljan, 36,3%. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi, vidimo dasu mlañe starosne skupine nezadovoljnije od strarijih, te npr. starosna skupina ispitanika 18-25 godina jenajnezadovoljnija, itd. To ukazuje na zaključak da bi općinska podrška radu sportskih ustanova u narednomperiodu trebala biti povećana. 26,8% je onih koji su djelimično zadovoljni podrškom općine što u kazuje načinjenicu da ova grupa ispitanika smatra da postoji odreñena podrška općine radu sportskih ustanova ali dau odreñenim segmentima ima mjesta za unapreñenje. 16,3% je zadovoljno općinskom podrškom dok je20,8% bez stava po ovom pitanju.15. Odnosom grañana prema sportskim rekvizitima na javnim sportskim terenima/igralištima 79,5% grañana jenezadovoljno i ono ukazuje na činjenicu da se sportski rekviziti na javnim sportskim igralištimapermanentno uništavaju, 11,8 posto ispitanika je djelimično zadovoljno, 7,8% je bez stava, dok je samo 1%grañana zadovoljno što dodatno govori o ovom problemu.16. Radom sportskih klubova (na teritoriju općine N.G. Sarajevo) veći broj ispitanika odnosno 41% nijezadovoljno, 28,8% je djelimično zadovoljno, 26,3% je bez stava, dok je samo 4% ispitanika zadovoljno.17. Promocijom sporta (organizovanje raznih oblika takmičenja, npr. mini općinska liga i dr.) najveći brojodnosno 42,5% nije zadovoljno, 25% je djelimično zadovoljno, 23% je bez stava a 9,5% je zadovoljno.18. Uključenošću djece i omladine u rad sportskih klubova najveći procenat ispitanika odnosno 51,8 %, nijezadovoljno.66

4.3. Oblast kulture19. Brojem prostora za kulturno-zabavne aktivnosti (kino-sala, pozorišta, kulturni centri, i dr.) veoma je visokprocenat od 70,5% nezadovoljnih ispitanika. Analizom odgovora na ovo pitanje po tipu naselja utvrdili smoda nema značajnih razlika u rezultatima, tj. u skoro istom procentu izraženo je nezadovoljstvo ispitanika izurbanog i rubnog/padinskog dijela općine, 19,3% je djelimično zadovoljnih ispitanika, dok je 5,3%zadovoljno. 5% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.20. Podrškom općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti najveći brojispitanika, 42,5% je nezadovoljno, 30% je djelimično zadovoljnih, 15,8% je bez stava, dok je samo 11,8%procenata zadovoljno. Ovako značajan pocenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika ukazujena potrebu bolje podrške općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti.21. Brojem biblioteka i knjižnim fondom 58,8% nije zadovoljno, 22% je djelimično zadovoljno, 10% je bezstava, a 9,3% je zadovoljno. Nadpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnihnavode nas na zaključak da trenutni broj biblioteka ne zadovoljava potrebe grañana kao i da knjižni fondtreba obogatiti novim naslovima.22. Brojem kulturno-zabavnih manifestacijama u općini N.G. Sarajevo najveći broj ispitanika odnosno 52,8%,nije zadovoljno, 29,3% je djelimično zadovoljno, 10% je bez stava, a 8% je zadovoljno. Natpolovičnavećina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika.23. Finansijskom podrškom općine razvoju kulture i kulturnim aktivnostima najveći broj ispitanika odnosno31,5%, je nezadovoljno, 29,5% je djelimično zadovoljno, 27,3% je bez stava, a samo 11,8% je zadovoljno.24. Projektima za razvoj kulture i uključenošću grañana u iste najveći broj grañana, 61,5% nije zadovoljno,17% je djelimično zadovoljno, 17,5% je bez stava, a samo 4% je zadovoljno. Natpolovična većinanezadovoljnih ispitanika navodi nas na zaključak o potrebi unapreñenja projekata za razvoj kulture, aposebno u svjetlu rješavanja problema kulture življenja i kulture uopće koji je prepoznat kao jedan odglavnih problema na teritoriju općine Novi Grad Sarajevo.4.4. Oblast informisanja25. Distribucijom općinskih informativnih printanih materijala, biltena i drugog najveći broj ispitanika, 60,5%,nije zadovoljno, 16,5% je bez stava, 13% je djelimično zadovoljno, a samo 10% je zadovoljno. Analizomstrukture odgovora po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u odgovorima ispitanika izurbanog i rubnog/padinskog dijela općine.26. Brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika vezano za probleme i važna životna pitanja grañana, najvećibroj ispitanika, 56,8%, nije zadovoljno, 24,8% je djelimično zadovoljno, 11,3% je bez stava a samo 7,3% jezadovoljno. Pogledamo li strukturu odgovora po tipu naselja vidimo da nema značajnih odstupanjaispitanika iz urbanih i rubnih djelova općine, odnosno da su i jedni i drugi natpolovičnom većinomnezadovoljni brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika.27. Zastupljenošću općine u medijima najveći broj ispitanika, 31,8%, je djelimično zadovoljno, 29,5% jezadovoljno, 28,5% je nezadovoljno, a 10,3% je bez stava. Gotovo je identičan procenat ispitanika koji suzadovoljni, djelimično zadovoljni i nezadovoljni. Možemo konstatirati da je stepen zadovoljstva po ovompitanju veći u odnosu na predhodna pitanja iz oblasti informisanja.28. Najveći broj ispitanika odnosno 67%, ukoliko bi se ukazala prilika, podržao bi osnivanje lokalne RTV,23,8% ne podržava uspostavljanje lokalne RTV. Natpolovična većina podržava osnivanje lokalne RTV.67

4.5. Oblast zdravstva29. Brojem ambulanti na teritoriju općine N.G. Sarajevo najveći broj ispitanika, 84,3%, je zadovoljan, 6% jedjelimično zadovoljno, 9,5% je nezadovoljno, a 0,3% je bez stava. S obzirom na visok procenatzadovoljstva grañana brojem ambulanti, možemo zaključiti da je stanje u općini zadovoljavajuće, odnosnoda postoji zadovoljavajući broj ambulanti.30. Brojem zdravstvenih radnika (ljekara, stomatologa, itd), visoka natpolovična većina ispitanika, 81,5%, jezadovoljna, 6,8% je djelimično zadovoljno, 10,5% je nezadovoljno, a 1,3% je bez stava. Rezultatiistraživanja po ovom pitanju navode nas na zaključak da je broj zdravstvenih radnika u općini N.G Sarajevozadovoljavajući.31. Opremljnošću ambulanti (internistička i specijalistička oprema i sl.), visoka natpolovična većina ispitanika,74,8%, je djelimično zadovoljna, 12% je nezadovoljno, 11,3 je zadovoljno, a 2% je bez stava. Značajnanatpolovična većina djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je potrebna odreñena dodatnaoprema za ambulante, pa i modernizacija u nekim segmentima.32. Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zaštite visoka natpolovična većina ispitanika odnosno 77,3%, jedjelimično zadovoljna, 11% je zadovoljno, 10% je nezadovoljno, 1,8% je bez stava.33. Brojem apoteka na teritoriju općine N.G. Sarajevo natpolovična većina ispitanika, 71,3%, djelimično jezadovoljna, 23,8% je zadovoljno, 4,5% nezadovoljno, i 0,5% je bez stava. Natpolovična većina djelimičnozadovoljnih i značajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zaključak da je stanje po pitanju brojaapoteka u općini dobro, s tim da, respektirajući 71,3% djelimično zadovoljnih ispitanika, možemo reći dabi otvaranje novih apoteka bilo potrebno.34. Ljubaznošću zdravstvenih radnika natpolovična većina ispitanika, 77% , djelimično je zadovoljna, 10% jenezadovoljno, 8,4% je zadovoljno, a 4,6% je bez stava. Uzimajući u obzir natpolovičnu većinu djelimičnozadovoljnih ispitanika, možemo zaključiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dostadobro, ali da postoji potreba za dodatnim unapreñenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika premagrañanima.4.6. Oblast socijalne sigurnosti35. Programi socijalne zaštite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje, stav je velike većinaispitanika, odnosno 83,3% se slaže sa tvrdnjom da programi socijalne zaštite za nezaposlene ne postoje, dokse 9,5% djelimično slaže sa ovom tvrdnjom, 4% se ne slaže, 3,3% je bez stava. Na osnovu rezultatamožemo zaključiti da se pitanju socijalne zaštite nezaposlenih treba posvetiti značajno mjesto u ciljuiznalaženja rješenja socijalne zaštite za ovu grupu stanovništva.36. Subvencije za ugrožene kategorije grañana (grijanje, obdanište, jednokratna finansijska pomoć i dr.) su vrlomale, što potvrñuje i stav 88,5% ispitanika da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male,5,8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom, 3,3% se ne slaže, a 2,5% je bez stava. Na osnovu rezultatazaključujemo da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male, te da bi iste bilo potrebnopovećati u cilju zadovoljena osnovnih životnih potreba ugroženih kategorija grañana.37. Nedostatak sigurnih kuća (privremeni smještaj žrtava nasilja u porodici i dr.) potvrñuje stav većine odnosno71,5%, ispitanika, 6,8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom, 5,8% se ne slaže, a 16% ispitanika je bezstava. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da na teritoriju općine postoji potreba za ovakim oblikomsocijalne zaštite, te da bi proširenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih sigurnih kuća bilo poželjno.38. Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroženih kategorija grañana sunedovoljna, stav je visoke većine ispitanika, 89,3%, 4,8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom, 2% se neslaže, a 4% je bez stava. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zaključak da bi finansijska sredstva zazadovoljenje ugorženih kategorija grañana trebalo povećati.68

39. Broj javnih kuhinja je nedovoljan, stav je značajne natpolovične većine ispitanika, 70,5%, sa ovomkonstatacijom ne slaže se 7,3% se ispitanika, 5,8% se djelimično slaže, 16,5% je bez stava. Evidentno je daznačajna natpolovična većina smatra da je broj javnih kuhinja nedovoljan, te da u tom smislu potrebeugroženih kategorija grañana nisu u potpunosti zadovoljene, i da je radi zadovoljenja ovih potreba otvaranjenovih javnih kuhinja ili povećanje obroka u postojećim poželjno.40. Zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i treba jekreirati: visoka većina ispitanika, 83,5% se slaže da zakonska regulativa u oblasti socijalne brige zapunoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i da je treba kreirati, 5,3% se djelimično slaže sa ovomtvrdnjom, 2,8% se ne slaže, a 8,5% je bez stava. Rezultati sugerišu da većina ispitanika smatra daspomenuta zakonska regulativa ne postoji i da je treba kreirati, u cilju socijalne zaštite ugrožene kategorije(punoljetne djece bez oba roditelja).4.7. Oblast zapošljavanja41. Ulogom općine u programima podsticaja zapošljavanja, evidentno je, značajna natpolovična većinaispitanika, 69%, nije zadovoljna, 17% je djelimično zadovoljno, 4,8% je zadovoljno, dok je 9,3% bezstava.Ovakav rezultat navodi na zaključak da bi općina trebala zauzeti aktivniju ulogu u programimapodsticaja zapošljavanja. Ovakav zaključak ima dodatnu potporu u činjenici da je problem nezaposlenostiprepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo.42. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije (NVO, Zavod za zapošljavanje),natpolovična većina ispitanika, 64,5% nezadovoljna je, 18% je djelimično zadovoljnih, 14,5% je bez stava,a 3% je zadovoljno. Ovakav rezultat ukazuje na potrebu povećanja broja programa prekvalifikacije idokvalifikacije i njihovog kvaliteta imajući na umu činjenicu da je problem nezaposlenosti prepoznat kaoglavni problem u općini Novi Grad Sarajevo.43. Brojem projekata za razvoj poduzetništva, 51,3% ispitanika je nezadovoljno, dok je 20,5% djelimičnozadovoljno, 22,3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju, a samo 6% je zadovoljno. Ovakav rezultatukazuje da broj projekata za razvoj preduzetništva ne odgovara potrebama rješavanja pitanja nezaposlenostiu općini.44. Postojećom preduzetničkom infrastrukturom (biznis-inkubator, kreditno garantni fond za preduzetnike ipočetnike u biznisu, forumi za lokalni ekonomski razvoj, biznis-centri) 43% ispitanika je nezadovoljno,20% je djelimično zadovoljnih, 6% je zadovoljnih, 31% je bez stava. Najnezadovoljnija skupinapostojećom infrastrukturom su nezaposleni i studenti. Bez stava po ovom pitanju su uglavnom penzioneri, aovako visok procenat ispitanika bez stava možemo objasniti i činjenicom da je termin poduzetničkainfrastruktura prilično nov i još nedovoljno poznat.45. Programima edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje 62,6% ispitanika je nezadovoljno, 14,6%djelimično je zadovoljno, 2% je zadovoljno, 20,9% je bez stava.4.8. Oblast stanovanja i komunalne usluge46. Kulturom stanovanja značajna napolovična većina ispitanika, 68,5%, nije zadovoljna, 23,5% je djelomičnozadovoljno, 7,3% je zadovoljno, 0,8% je bez stava. Stepen nezadovoljstva kulturom stanovanja u urbanom irubnom/padinskom djelu općine gotovo je identičan (69,6%-urbano 67,1%-rubno).47. Programima sanacije ratom oštećenih objekata najveći broj ispitanika odnosno 42,5% djelimično jezadovoljno, 30,8% je nezadovoljno, 22% je zadovoljno, a 4,8% je bez stava. Najnezadovoljniji programimasanacije ratom oštećenih objekata su slijedeće MZ: Čengić-Vila, Švrakino Selo I, II, III; Ali-pašino PoljeA-I; Ali-pašino Polje C-II; Dobrinja –D.69

48. Dostupnošću stambenog prostora najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika, njih 30%, zatim je 26%nezadovoljnih, 24,8% bez stava i 19,3% zadovoljnih ispitanika.49. Održavanjem zajedničkih prostorija najveći procenat ispitanika, 44% je nezadovoljan, 31,5% je bez stava,15,8% je djelimično zadovoljnih, a 8,8% je zadovoljno. Stepen nezadovoljstva održavanjem zajedničkihprostorija veći je u urbanom dijelu općine, gdje je 55,1% ispitanika nezadovoljno, dok je taj procenat urubnom dijelu znatno manji i iznosi 29,5%.50. Programima individualne i kolektivne stambene izgradnje najveći broj ispitanika, odnosno njih 41,3%, jebez stava, 25,5% je djelimično zadovoljno, a 25% je nezadovoljno. Samo 8,3% ispitanika je zadovoljno.Ispitanici iz rubnih djelova općine mnogo su zadovoljniji od ispitanika iz urbanih dijelova.51. Ureñenjem zelenih površina i parkova (npr. popravkom uništenih rekvizita, košenjem trave, obrezivanjemdrveća i sl.) značajan procenat ispitanika, odnosno 36,5% je zadovoljno, 36,5% je djelimično zadovoljno,25,8% je nezadovoljno, a samo 1,3% je bez stava. Stepen nezadovoljstva je veći u rubnim djelovima općine.52. Komunalnom higijenom (pranjem ulica, odvozom smeća i dr.) najveći broj ispitanika, 36,8% je djelimičnozadovoljno, 34,3% je nezadovoljno, 27,8% je zadovoljno, a samo 1,3% je bez stava. Stepen zadovoljstvakomunalnom higijenom veći je u urbanim djelovima općine, dok je stepen nezadovoljstva jako izražen urubnim dijelovima općine.53. Brojem kontejnera za smeće najveći procenat ispitanika, 35,5% je nezadovoljno, 34,3% je zadovoljno, 28%je djelimično zadovoljno, a 2,3% je bez stava. Kod ispitanika iz rubnih područja postoji većenezadovoljstvo.54. Dostupnošću lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje naveći brojispitanika, odnosno 46%, je bez stava po ovom pitanju, 23,3% je nezadovoljno, 22,3% je djelimičnozadovoljno, a samo 8,5% je zadovoljno. U strukturi ispitanika bez stava, najvećim dijelom su penzioneri,nezaposleni, studenti, uzdržavani supružnici, radnici. Nezadovoljni i djelimično zadovoljni su investicionosposobne grupe, kao što su menadžeri, službenici, preduzetnici-slobodno zanimanje, te privatnici.55. Putnom infrastrukturom 45,5% ispitanika je nezadovoljno, 27% je djelimično zadovoljno, 17,8% jezadovoljno, a 9,8% je bez stava. Stepen nazadovoljstva u rubnim dijelovima općine putnom infrastrukturomje izražen.56. Parking-prostorima 41,3% ispitanika je nezadovoljno, 25,3% je zadovoljno, 24,8% je djelimičnozadovoljno, a 8,8% je bez stava. Stepen nezadovoljstva parking prostorima u rubnim naseljima veći je uodnosu na urbane dijelove općine. Uzrok ovakvog stranja je neplanska gradnja naselja u rubnimdijelovima, te generalno povećanje broja automobila, te su i u urbanim naseljima sa velikim parkinzima istipostali premali za ovako veliki broj automobila.57. Javnom rasvjetom 63,3% ispitanika je zadovoljno, pri čemu je stepen zadovoljstva javnom rasvjetom veći uurbanim djelovima nego u rubnim. Najveći stepen nezadovoljstva javnom rasvjetom je kod ispitanika umjesnim zajednicama Buča Potok, Dolac i Briješće.58. Uslugama JKP “Toplane Sarajevo” 38,8% ispitanika je bez stava, pri čemu 80% njih čine ispitanici izrubnog dijela općine koji nisu korisnici usluga, 21,8% ispitanika zadovoljno je uslugama, 19% jedjelimično zadovoljno, a 20,5 je nezadovoljno.59. Cijenama komunalnih usluga 53,5% ispitanika je nezadovoljno, pri čemu 53,5% ispitanika smatracijene komunalnih usluga neopravdano visokim.4.9. Oblast administracije60. Procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama 57% ispitanika nezadovoljno je,25% je djelimično zadovoljno, 13,3% je zadovoljno, a 4,8% je bez stava.61. Profesionalnošću službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima 41,5% ispitanika je nezadovoljno,36,3% je djelimično zadovoljno, 18,3% je zadovoljno, a 4% je bez stava.70

62. Ljubaznošću službenika 47,3% ispitanika je nezadovoljno, 33,8% je djelimično zadovoljno, 16,8% jezadovoljno, a 2,3% je bez stava.63. Angažiranošću općine na rješavanju problema grañana 39,3% ispitanika djelimično je zadovoljno, 37,5% jenezadovoljno, 14,8% je zadovoljno, a 8,5% je bez stava.64. Aktivnostima općine na poboljšanju ambijenta za življenje 37,8% ispitanika djelimično je zadovoljno,34,3% je nezadovoljno, 18,8% je zadovoljno, a 9% je bez stava.65. Učeščem grañana u procesu odlučivanja 64% ispitanika je zadovoljno, 16,5% je djelimično zadovoljno,1,5% je zadovoljno, a 18% je bez stava.4.10.1. Putna infrastruktura66. Održavanjem puteva (npr. sanacija udarnih rupa i sl.) 50,8% ispitanika je nezadovoljno, 30,5% jedjelimično zadovoljno, 14,3% je zadovoljno, a 4,5% je bez stava. Nezadovoljstvo održavanjem puteva jenešto izraženije u rubnim dijelovima općine.67. Saobraćajnom signalizacijom 40,5% ispitanika je zadovoljno, 30% je djelimično zadovoljnih, 25,3% jenezadovoljnih, i 4,3% je bez stava.68. Brojem pješačkih staza odnosno trotoara i slično ravnomjerna je podijeljenost ispitanika. Ipak, znatno jeveće nezadovoljstvo ispitanika iz rubnih djelova općine, u odnosu na one iz urbanih dijelova, obzirom danajveći broj ulica u tom dijelu grada nema trotoara zbog neplanske gradnje tih područja općine.69. Pristupnim putevima javnim objektima (općini, domovima zdravlja, i sl.) 48,3% ispitanika je zadovoljno,29% je djelimično zadovoljno, 12,5% je nezadovoljno, a 10,3% je bez stava.70. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica 38,3% ispitanika je zadovoljno, 28,1% je djelimično zadovoljno,23,6% je nezadovoljno, a 10% je bez stava. Problem osvijetljenosti sporednih saobraćajnica je problemrubnih dijelova općine kod kojih postoji dva puta veći broj nezadovoljnih ispitanika.71. Putevima u padinskim djelovima općine 46,5% ispitanika je nezadovoljno, 18,5% je djelimično zadovoljno,10,8% je zadovoljno, a 24,3% je bez stava. Jasno je da puteve u padinskom dijelu općine treba proširiti iasvaltirati. Treba istaći da je izgradnja puteva otežana neplanskom gradnjom.72. Održavanjem puteva u zimskom periodu 53% ispitanika je nezadovoljno, 29% je djelimično zadoljnih,14,8% je zadovoljno, a 3,3% je bez stava. Stanovnici rubnih/ padinskih dijelova općine nezadovoljniji su odstanovnika urbanih djelova, mada je 39,6% ispitanika iz urbanih dijelova nezadovoljno održavanjem putevau zimskom periodu.73. Saobraćajnim prometom pri ulazu u grad 62,4% ispitanika nije zadovoljno, 11,9% je djelomičnozadovoljno, 2,8% je zadovoljno, a 22,8% je bez stava. Problem otežanog saobraćaja prilikom ulaza u gradprepoznat od strane ispitanika, te ga je potrebno rješavati u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama.4.10.2. Vodovodna infrastruktura74. Vodovodna mreža nije adekvatna potrebama na čitavom području općine, smatra 47,3% ispitanika, 14,3%se djelimično slaže da ista nije adekvatna, 8% da je adekvatna, a 30,5% je bez stava. Neadekvatnostvodovoda naročita je izražena u rubnim/padinskim dijelovima, pogotovo onim novosagrañenim.75. Sa tvrdnjom da je pritisak vode nedovoljan, posebno u stanovima na višim etažama i padinskim djelovimaopćine 28,5% ispitanika se slaže, 22% se djelimično slaže, 24% se ne slaže, a 25,5% je bez stava.76. Sa tvrdnjom da su lokalni vodovodi u novim naseljima opterećeni 33,3% ispitanika se slaže, 21,3 sedjelimično slaže, 6,3% se ne slaže, dok je 39,3% bez stava, što se prije svega odnosi na ispitanika izurbanog dijela općine.77. Sa tvrdnjom da gradska vodovodna mreža u novim naseljima ne postoji, 19,5% ispitanika se slaže, 14% sedjelimično slaže, 7,5% se ne slaže, a 59% je bez stava, što se uglavnom odnosi na ispitanike iz onih mjesnih71

zajednica gdje je ovo pitanje riješeno. Ispitanici koji dolaze iz mjesne zajednice Dobroševići u procentu od66,7% slažu sa iznesenom tvrdnjom78. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće vodovodne instalacije 59,3% ispitanika se slaže,14,8% se djelimično slaže, 2,3% se ne slaže, a 23,8% je bez stava. Rezultati pokazuju da su grañani svjesniproblema koje neplanska gradnja donosi u oblasti vodovodne i druge infrastrukture, te da su ovimproblemom pogoñena rubna/padinska naselja općine.79. Uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ 44,9% ispitanika je zadovoljno, 30,6% je djelimično zadovoljnih,21,3% je nezadovoljnih i 3,3% je bez stava.4.10.3. Kanalizaciona infrastruktura80. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na čitavom području općine slaže se 49,8%ispitanika, 15,3% slaže se djelimično, 5,5% se ne slaže, a 29,5% je bez stava.81. Sa tvrdnjom da je kanalizaciona infrastruktura u pojedinim naseljima opterećena prevelikim brojempriključaka slaže se 43,5 ispitanika, 17,3% se djelimično slaže, 3,8% se ne slaže, a 35,5% je bez stava.Ovako visok procenat ispitanika bez stava je sastavljen od ispitanika koji dolaza iz mjesnih zajednica kodkojih je pitanje kanalizacione infrastrukture adekvatno riješeno, dok je visok procenat ispitanika koji seslažu sa tvrdnjom iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije riješeno naadekvatan način.82. Sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i oštećuju 38,3 ispitanika se slaže, 28,3% se djelimičnoslaže, 21,5% se ne slaže, a 12% je bez stava.83. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima 62,3% ispitanika je bez stava poovom pitanju, a ispitanici koji su bez stava dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih je riješeno pitanjekanalizacione infrastrukture. Naveći dio ispitanika koji se slažu sa ovom tvrdnjom dolaze iz mjesnihzajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije u potpunosti riješeno. To su prije svihDobroševići i Naselje heroja – Sokolje.84. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće kanalizacione instalacije slaže se 63,3% ispitanika,14% se djelimično slaže, 1,5% se ne slaže, a 21,3% je bez stava. Rezultati pokazuju da su grañani svjesniproblema koje neplanska gradnja donosi u oblasti kanalizacione i druge infrastrukture, te da su ovimproblemom pogoñena rubna/padinska naselja općine.85. Sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta, 39,5% ispitanika se slaže, 28,3% sedjelimično slaže, 17,8% se ne slaže, a 14,5% je bez stava. S obzirom na rezultate, evidentno je problemzačepljenja odvoda površinskih voda prisutan I u vrijeme obilnih padavina uzrokuje poteškoće grañanima.86. Sa tvrdnjom da je finansijska podrška od svih nivoa vlasti u rješavanju problema u oblasti kanalizacioneinfrastrukture nedovoljna 44,6% ispitanika se slaže, 21,1% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom, 8,5% sene slaže, dok je 25,8% bez stava.4.10.4. Plinska infrastruktura87. Pritiskom plina u zimskom periodu zadovoljna je većina ispitanika, s obzirom da 49% ispitanika koji su bezstava ne koriste plin kao energent.88. Dostupnošću plina, odnosno plinskom infrastrukturom i mogućnošću priključka na plinsku mrežuzadovoljna je većina ispitanika, s obzirom da 47,3% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kaoenergent.89. Uslugama JKP “Sarajevogas” zadovoljna je većina ispitanika, s obzirom da 43,8% ispitanika koji su bezstava ne koriste plin kao energent.90. Cijenom plina većina ispitanika, odnosno 46,9% nije zadovoljna.72

4.10.5. Gradski saobraćaj91. Pokrivenošću gradskim saobraćajem rubnih djelova općine postoji značajno nezadovoljstvo kod rubnihdjelova općine, s tim da su ispitanici iz rubnih djelova općine za 10% nezadovoljniji od ispitanika izurbanog dijela.92. Brojem vozila gradskog saobraća na postojećim linijama zadovoljno je 27,5% ispitanika, djelimično 35,3%,nezadovoljno 28,3%, a bez stava je 9,0%.93. Postojećim linijama prevoza u općini zadovoljno je 41,8% ispitanika, djelimično 29,8%, nezadovoljno je21,5%, a bez stava je 7,0%.94. Redovnošću na linijama gradskog prevoza zadovoljno je 13,0% ispitanika, 35% je djelimično zadovoljno,45,0% je nezadovoljno a 7,0% je bez stava.95. Uslugama GRAS-a zadovoljno je 13,5% ispitanika, djelimično zadovoljnih je 27,6%, najviše jenezadovoljnih, i to 54,1%, a 4,8% ispitanika je bez stava.5. ANALIZA TRENUTNOG STANJA SA ASPEKTA POSLOVNOG SEKTORA PO ODABRANIMOBLASTIMA5.1.1. Vodovodna infrastruktura96. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 81% se složilo sa tvardnjom da vodovodnamreža nije adekvatna na području općine. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom izrazilo je 14%anketiranih, dok je njih 5% bilo bez stava po ovom pitanju.97. Sa tvrdnjom da je pritisak vode u instalacijama nedovoljan, posebno na višim sparatovima i padinskimdijelovima općine složilo se 14% anketiranih privrednih subjekata, njih 67% je izrazilo svoje djelimičnoslaganje, dok je njih 19% izrazilo neslaganje sa ovom tvrdnjom. Djelimično slaganje se odnosiuglavnom na padinske dijelove i više spratove, uglavnom u ljetnim mjesecima kada je povećanapotrošnja vode.98. Sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenja novih poslovnih objekata na vodovodnu mrežukomplikovane i skupe, složilo se 76% anketiranih privrednih subjekata, dok se njih 24% djelimičnosložilo sa ovom tvrdnjom. Jasno je da se ove procedure moraju ubrzati i pojednostaviti, te na ovaj načinstvoriti preduslovi za brže rješavanje ovog problema. Što se tiče cijena, treba sugerirati njihovosmanjenje.99. Sa tvrdnjom da smo snabdjeveni tokom čitave godine dovoljnim količinama pitke i tehnološke vode,složilo se 95% anketiranih privrednih subjekata, dok se 5% nije složilo sa ovom tvrdnjom. Dakle,možemo izvesti zaključak da je po ovom pitanju trenutna situacija na području općine zadovoljavajuća.100. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 5% anketiranih, nezadovoljstvo radom jeiskazalo 5%, bez stava je 5%, dok je 85% djelimično zadovoljno. Razlog djelimičnog, a ne potpunogzadovoljstva je u visokim cijenama vode i radu servisne službe. Dakle, u ovom pravcu treba djelovatikako be se stepen potpunog zadovoljstva povećao u narednom periodu.101. Prioritetni problem u oblasti vodovodne infrastrukture su procedure priključenja sa 42%, uglavnonjihova kopliciranost i trajanje dobijanja saglasnosti. Stare instalacije (koje uzrokuju česte kvarove iveliki gubitak vode) sa 29% predstavljaju drugi po redu problem iz ove oblasti. Od ukupnog brojaanketiranih privrednih subjekata, 10% smatra da je prioriteni problem loš dotok vode, a bez odgovora jebilo 19% anketiranih. Dakle, treba djelovati u smislu pojednostavljenja procedura odobrenja novihpriključaka, i svakako brzini rješavanja zahtjeva.5.1.2. Kanalizaciona infrastruktura102. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na cijelom području općine složilo se 86%anketiranih privrednih subjekata, dok je njih 14% izrazilo djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom.73

Problem je uglavnom lociran na padinskim (novim naseljima) dijelovima općine, privatnim stambenim iposlovnim objektima, koji u većini slučajeva nemaju adekvatne priključke na kanalizacionu mrežu.103. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 90% se složilo sa tvrdnjom da su procedurevezane za priključenje novih poslovnih objekata na kanalizacionu mrežu komplikovane i skupe, dok senjih 10% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. Dakle, treba djelovati u cilju pojednostavljenja procedurai brzine rješavanja zahtjeva, uz maksimalno korigovanje cijena, koliko je to moguće.104. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 14% se složilo sa tvrdnjom da se kanalizacionecijevi često kvare i pucaju, 10% se nije složilo sa ovom tvrdnjom, dok se 76% djelimično složilo saovom tvrdnjom. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom je uglavnom uzrokovano pojedinačnimslučajevima kvarova i pucanja cijevi, što ni u kom slučaju ne predstavlja pravilo. Uglavnom se radi ostarijim objektima gdje proces servisiranja nije urañen.105. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima se složilo 5% anketiranihprivrednih subjekata, dok je svoje dleimično slaganje iskazalo 85% anketiranih. Bez stava o tvrdnji dagradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima bilo je 10% od ukupnog broja anketiranihprivrednih subjekata. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom temelji se uglavnom na pojedinačnimslučajevima i to u oblasti privatnih stambenih i poslovnih objekata u padinskim dijelovima općine.106. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 76% se složilo sa tvrdnjom da su začepljenjaodvoda/šahtova površinskih voda česta, dok je 24% anketirani izrazilo djelimično slaganje. Uglavnom senavode razlozi preopterećenosti kanalizacione mreže, te čvrste materije koje se nañu u odvodima. U ciljurješavanja ovog problema potrebno je djelovati preventivno, odnosno servisna mreža na području općinebi trebala biti pojačana u vrijeme većih padavina.107. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, na tvrdnju da je finansijska podrška svih nivoa vlastiu rješavanju problema kanalizacione infrastrukture nedovoljna 57% je bilo bez stava, 33% djelimično sesložilo sa tvrdnjom, dok se 10% složilo sa tvrdnjom. Visok procenat privrednih subjekata bez stava jasnoimplicira problem neupoznatosti anketiranih sa angažmanom svih nivoa vlasti u rješavanju problema.Djelimično slaganje sa tvrdnjom se bazira na mišljenu da se može uraditi i više, dok je potvrdan odgovorna tvrdnju u vezi apsolutno nedovoljnog angažmana svih nivoa vlasti u rješavanju problema. Dakle,potrebno je putem sredstava javnog informiranja prvenstveno više govoriti o angažmanu svih nivoavlasti na rješavanju ovog problema.108. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 10% anketiranih, nezadovoljstvo radom jeiskazalo 10%, bez stava je 0%, dok je 80% djelimično zadovoljno. Razlog djelimičnog, a ne potpunogzadovoljstva je u visokim cijenama i radu servisne službe. Sugerirano je da se kanalizacionainfrastruktura mora uspostaviti na zadovoljavajućem nivou u svim dijelovima općine, posebno zaprivredne objekte.109. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 48% smatra da je infrastruktura najvećiproblem. Pod infrastrukturom se smatraju i stare postojeće instalacije koje se često kvare. Procedure sunajveći problem za 14% anketiranih, 24% je bilo bez odgovora, dok 14% smatra da je održavanjenajveći problem u oblasti kanalizacione infrastrukture.5.1.3. Plinska infrastruktura110. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 95% izrazilo je svoje zadovoljstvo pritiskomplina u zimskom periodu, dok je 5% izrazilo nezadovoljstvo. Dakle, na osnovu ovih rezultata mjerenjazadovoljstva po ovom pitanju možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom.111. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 95% je izrazilo zadovoljstvo dostupnošću plina(odnosno mogućnošću priključka na plinsku mrežu), dok je 5% anketiranih izrazilo svoje djelimičnozadovoljstvo. Dakle, na osnovu rezultata, možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem.112. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 67% je izrazilo zadovoljstvo radom JKP“Sarajevogas”, 33% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. Razlog djelimičnog zadovoljstva se uglavnomodnosi na neizvijesnost snabdijevanja plinom tokom zimskih mjeseci, dakle problemom koji sepojavljuje svake godine.113. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 10% procenata je izrazilo nezadovoljstvo cijenomplina, 19% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo, dok je 71% anketiranih izrazilo svojezadovoljstvo cijenom plina. Razlog velikog procenta zadovoljnih se ogleda u činjenici da je plin jošuvijek najjeftiniji izvor energije, koji je dostupan privrednim subjektima na području općine.74

114. Od ukupnog broja anketiranih, njih 38% je izrazilo nezadovoljstvo sigurnošću snabdijevanja plinomtokom cijele godine, 10% anketiranih privrednih subjekata je izrazilo svoje nezadovoljstvo, dok je 52%izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na neizvjesnost snabdijevanjatokom zimskog perioda. Ukoliko bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje i tokom zimskog perioda,značajno bi se povećao procenat zadovoljnih.115. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 76% smatra da je sigurnost snabdijevanjaprioriteni problem u oblasti plinske infrastrukture. Bez odgovora je bilo njih 19%, dok 5% smatra da suinstalacije prioritetni problem. Ovo se uglavnom odnosi na pojedine priključke koji nisu atestirani.5.1.4. Električna energija116. Elektroprijenosnom mrežom svoje zadovoljstvo je izrazilo 85% anketiranih privrednih subjekata, 5% jebez stava, dok je 10% djelimično zadovoljno. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na noveprivredne lokacije, na kojima postoje problemi priključenja.117. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 86% je nezadovoljno, dok je njih 14%djelimično zadovoljno procedurama i pripadajućim troškovima priključenja novih poslovnih objekata.Nezadovoljstvo se ogleda u dugotrajnim procedurama i cijenama priključenja, za koje većina anketiranihsmatra da su neopravdani, te da se procedure mogu pojednostaviti i ubrzati.118. Kvalitetom snabdijevanja električnom energijom, od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata,zadovoljstvo je izrazilo 90%, dok je djelimično zadovoljno 10% anketiranih. Djelimično zadovoljstvo seodnosi na pojedine trafostanice, koje uzrokuju zastoje u snabdijevanju.119. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 90% je izrazilo djelimično zadovoljstvo radom“Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, dok je 10% nezadovoljno. Razlog djelimičnog zadovoljstva je udugotrajnim procedurama, visokim cijenama novih priključaka, te visokim cijenama električne energijeza privredne subjekte. Dakle, ukoliko be se neka od ovih pitanja mogla riješiti, povećao bi se stepenzadovoljstva radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”.120. Elektromrežom na lokalitetima novih industrijskih zona u općini, od ukupnog broja anketiranihprivrednih subjekata, zadovoljstvo je izrazilo 62%, dok je 38% anketiranih izrazilo djelimičnozadovoljstvo. Razlog djelimičnog zadovoljstav je u komplikovanim i dugotrajnim procedurama, koje zaprivredne subjekte predstavljaju problem.5.1.5. Gradski saobraćaj121. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 100% smatra da je način rješavanjasaobraćajnih gužvi na pojedinim mjestima u općini apsolutno neprimjeren, da se zbog ovakvihsaobraćajnih gužvi, odnosno nemogućnosti njihovog rješavanja, gubi dragocjeno vrijeme, te se transportroba ne obavlja zadovoljavajućom brzinom. Sve ovo uzrokuje zastoje i gubitak vremena i novca.122. Od ukupnog broja anketiranih, kapacitetom saobraćajnica je nezadovoljno 67% privrednih subjekata,dok je djelimično nezadovoljstvo iskazalo 33%. Problem kapaciteta saobraćajnica je posebno izražen uvrijeme jutarnje i popodnevne špice, što izaziva niz problema privrednim subjektima na području općine.123. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 67% je izrazilo djelimično zadovoljstvoprilagoñavanjem linija gradskog saobraćaja novonastalim privrednim lokacijama, dok je njih 33%izrazilo svoje nezadovoljstvo. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove lokacije na rubnimdijelovima općine.124. Prioritetni problem za 61% anketiranih privrednih subjekata predstavlja broj vozila, 10% je bezodgovora, dok 29% smatra da je održavanje vozila prioritetni problem. Dakle, jasno je da se broj vozilamora prilagoditi potrebama grañana, posebno u vrijeme odlaska na posao i povratka s posla. Održavanjevozila se uglavnom odnosi na ispravnost i čistoću.125. Postojećim linijama gradskog saobraćaja djelimično je zadovoljno 90%, nezadovoljno je 5%, dok je 5%od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata zadovoljno. Djelimično nezadovoljstvo se uglavnom75

odnosi na “inertnost” gradskog saobraćajnog preduzeća u smislu prilagoñavanja linija razvoju grada,odnosno novim lokacijama koje nastaju i koje imaju značajne potrebe u smislu gradskog prijevoza.126. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 57% izrazilo je djelimično zadovoljstvoredovnošću gradskog prijevoza u zimskom periodu, dok je 43% nezadovoljno. Nezadovoljstvo seuglavnom odnosi na dugo čekanje sredstava javnog prijevoza, te njihovu neredovnost, što, premamišljenju anketiranih, uglavnom uzrokuje starost i neodržavanje vozila.127. Uslugama GRAS-a od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata nezadovoljstvo je izrazilo 33%,bez stava je 5%, dok je 62% anketiranih djelimično zadovoljno. Uzroci nezadovoljstva i djelimičnogzadovoljstava su uglavnom broj vozila, njihovo održavanje i sigurnost putnika. U ovom smislu potrebnoje poboljšati vozni park, te obezbijediti potpunu sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza.5.1.6. Putna infrastruktura128. Održavanjem puteva, anketirani privredni subjekti su izuzetno nezadovoljni. Čak 95% anketiranih jenezadovoljno, što predstavlja jasnu sugestiju nadležnim strukturama da u narednom periodu morajudjelovati u cilju rješavanja ovog veoma važnog pitanja. Značaj ovog pitanja za privredne subjekte jeveoma veliki i jasno su potencirali njegovo hitno rješavanje.129. Saobraćajnom signalizacijom, kao jednim od veoma značajnih segmenata putne infrastrukture jedjelimično zadovoljno 72% anketiranih, dok je 14% u potpunosti zadovoljno, a 14% nezadovoljno.Nezadovoljstvo anketiranih se uglavnom odnosilo na horizontalnu saobraćajnu signalizaciju, koja je uvećini slučajeva potpuno nevidljiva, što stvara poteškoće u saobraćaju.130. Brojem pješačkih staza je zadovoljno 38% anketiranih, 10% nezadovoljno, dok je djelimičnozadovoljstvo izrazilo 52% anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosilo napješačke staze u blizini novih privrednih objekata.131. Pristupni putevi su od strane anketiranih označeni kao “uska grla”, koja nisu u stanju zadovoljiti potrebevozila koja u toku dana dolaze na te lokacije. Odatle i srazmjerno veliki broj anketiranih privrednihsubjekata 33% je nezadovoljno, dok je njih 67% djelimično nezadovoljno. Rješavanje problemapristupnih puteva je veoma zančajno za privredne subjekte, zbog čestih dolazaka na javne lokacije,uglavnom u cilju obavljanja administrativnih poslova (općina prvenstveno).132. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica, 90% privrednih subjekata je nezadovoljno, dok je 10% izrazilodjelimično zadovoljstvo. Ovo pitanje je veoma važno za pojedine privredne subjekte sa područja općine,upravo zbog činjenice da prilaz do njihovih objekata uglavnom vodi preko sporednih saobraćajnica, štoim otežava transport.133. Putevi u padinskom dijelu (pogotovo u zimskom periodu) za 90% anketiranih privrednih subjekata suveoma loši, dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo njih 10%. Ovo pitanje je veoma bitno za onaj diopoduzetnika koji se bavi transportom roba do maloprodajnih objekata i vlasnicima tih objekata, te imveoma loša trenutna situacija otežava svakodnevno obavljanje poslova.134. Od ukupnog broja anketiranih, 67% je izrazilo nezadovoljstvo održavanjem puteva u zimskom periodu,dok je njih 33% djelimično zadovoljno. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na neredovnoodržavanje/čišćenje saobraćajnica, što dovodi do velikih saobraćajnih gužvi i čestih saobraćajnihnesreća. Poseban problem predstavljaju rani jutarnji sati, kada većina zaposlenih odlazi na posao, upravou tom periodu su saobraćajnice prekrivene snijegom.135. Kapicitetom saobraćajnica je nezadovoljno 68% anketiranih privrednih subjekata, dok je 38% izrazilodjelimično zadovoljstvo. Naglašeno je da trenutni kapacitet saobraćajnica na području općine nezadovoljava potrebe većih privrednih subjekata, te da je transport roba u pojednim dijelovima dana upotpunosti otežan. Ova činjenica u značajnoj mjeri utiče na produktivnost pojedinih privrednihsubjekata, dok je u većini slučajeva veoma važna za rad svih privrednih subjekata.136. Djelimično zadovoljstvo trenutnom situacijom po pitanju cestovnih veza izmeñu pojedinih dijelovaopćine izrazilo je 66% anketiranih privrednih subjekata, njih 29% je nezadovoljno, dok je 5% izrazilozadovoljstvo. Nezadovoljstvo se odnosi na cestovnu povezanost privrednih lokacija, odnosno “uskagrla” koja se stvaraju usljed povećane frekvencije saobraćaja, te nepostojanja adekvatnih pristupnihputeva.76

137. Prioritetni problem za 71% anketiranih privrednih subjekata iz oblasti putne infrastrukture predstavljaodržavanje puteva, Uglavnom zbog saobraćajnih gužvi i visokih troškova amortizacije vozila. Kapacitetsaobraćajnica za 19% anketiranih predstavlja prioritetni problem, jer uzrokuje česta kašnjenja utransportu i utiče na poslovanje. Bez odgovora na ovo pitanje je bilo 10% anketiranih.5.2. Administracija138. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 76% je djelimično zadovoljno, 14% je izrazilozadovoljstvo, dok je 10% nezadovoljno procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva poslovnog sektora uopćinskim službama. Djelimično zadovoljstvo je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima zastojau pojedinim procedurama, te nedovoljnim informacijama o načinima rješavnja pojedinih procedura ipotrebnom dokumentacijom.139. Cijenama administrativnih taksi i drugih davanja prilikom izdavanja potrebne dokumentacije poslovnomsektoru od strane općine, od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 67% izrazilo je djelimičnozadovoljstvo, dok je 33% nezadovoljno. Većina anketiranih smatra da takse za pojedine zahtjeve mogubiti dosta niže, te da bi se na ovaj način pomoglo privrednim subjektima.140. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, programima podrške poslovnom sektoru u općini,djelimično je zadovoljno 52%, bez stava je 10%, dok je nezadovoljno 38% anketiranih. Jasna porukavećine anketiranih je da općina mora više uraditi u smislu podrške razvoju privrednih subjekata, posebnou smislu obezbjeñenja jednostavnijih i bržih procedura rješavanja administrativnih poslova u veziprivrednih subjekata, te stvaranja mogućnosti za nova investiranja.141. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 90% je nezadovoljno, 5% je djelimično zadovoljno,dok je 5% bez stava o uključenošću poslovnog sektora u donošenju odluka na općinskom nivou. Većinaanketiranih smatra da općinske strukture moraju više sarañivati sa privrednim sektorom u cilju osiguranjašto povoljnijeg poslovnog ambijenta.142. Od ukupnog broja anketiranih, 52% je izrazilo djelimično zadovoljstvo ljubaznošću i profesionalnošćuopćinskih službenika, 38% je izrazilo zadovoljstvo, dok je 10% nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo seuglavnom zasniva na pojedinačnim slučajevima, koje su imali anketirani prilikom rješavanjaadministrativnih procedura.143. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 47% smatra da je korupcija djelimično prisutna,5% smatra da jeste, 5% smatra da nije, dok je 43% bez stava. Veliki broj onih koji se djelimično slaže saovom tvrdnjom je uzrok uopćenog mišljenja da je u svim strukturama vlasti prisutna korupcija, meñutimnisu se lično sreli sa slučajevima korupcije. Bez stava su oni koji nemaju nikakva saznanja o ovomproblemu.5.3. Tržište rada i obrazovana radna snaga144. Podsticajnim programima za zapošljavanje odgovornih institucija, Kantona, Zavoda za zapošljavanje,općina, NVO i dr. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 71% je djelimično zadovoljno, 5%anketiranih je zadovoljno, dok je 24% nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi namišljenje anketiranih da se po ovom pitanju mora uraditi više u cilju dodatnog stimuliranja zapošljavanja,putem raznih podsticajnih programa i olakšica poslodavcima.145. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije, od ukupnog broja anketiranih, 48% jeizrazilo svoje djelimično zadovoljstvo, 38% anketiranih je bez stava, dok je 14% nezadovoljno. Uzrokvelikog procenta anketiranih privrednih subjekata bez stava je u neinformiranosti o programimaprekvalifikacije i dokvalifikacije. Djelimično zadovoljni smatraju da ovi programi moraju biti usklañenisa stvarnim potrebama privrednih subjekata.77

146. Brojem projekata razvoja poduzetništva, djelimično zadovoljstvo je izrazilo 19%, bez stava je 33%anketiranih privrednih subjekata, dok je 48% nezadovoljno. Nezadovoljstvo se temelji na mišljenjuanketiranih da ovi projekti moraju biti efikasniji i usmjereni na privredne djelatnosti koje imaju temalj zadalji razvoj. Privredni subjekti koji su bez stava uglavnom nisu upoznati sa projektima. Djelimičnonezadovoljstvo se temelji na mišljenju da projekti moraju biti brojniji i pristupačniji.147. Postojećom poduzetničkom infrastrukturom na teritoriji općine, djelimično je zadovoljno 57% odukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, bez stava je njih 33%, dok je 10% nezadovoljno.148. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 48% je nezadovoljno, bez stava je njih 33%, dok je19% izrazilo djelimično zadovoljstvo programim edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje.Privredni subjekti bez stava po ovom pitanju uglavnom nisu upoznati sa programima, djelimičnozadovoljstvo se bazira na mišljenju da programi moraju biti brojniji i konkretniji. Nezadovoljni privrednisubjekti tvrde da ovi programi u većini slučajeva nemaju rezultate koji se očekuju, te su samim tim loši.149. Saradnjom izmeñu poslovnog i javnog sektora vezano za pitanje identificiranje potreba za radnomsnagom, od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 47% je nezadovoljno, 33% djelimičnozadovoljno, 10% zadovoljno, dok je njih 10% bez stava. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici daidentificiranje za potrebnom radnom snagom koje počne od privrednog sektora u cilju dodatnogzapošljavanja uglavnom ne nailazi na podršku javnog sektora.150. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 67% je izrazilo svoje nezadovoljstvo saradnjomposlovnog sektora i obrazovnih institucija po pitanjima potreba poslovnog sektora za radnom snagom saspecifičnim znanjima i vještinama i prilagoñavanjem obrazovnih institucija tim potrebama. Djelimičnozadovoljstvo je iskazalo njih 19%, ovo djelimimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na zanatskazanimanja. Bez stava po ovom pitanju je 14% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.151. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 85% je iskazalo svoje djelimično zadovoljstvodostupnošću radne snage, bez stava je 5%, nezadovoljstvo je iskazalo 5% anketiranih, dok je 5% iskazalozadovoljstvo. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na kvantitet odnosno ponudu radne snage, dok je kvalitetodnosno realna upotrebljivost radne snage u većini slučajeva nedovoljna.152. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, djelimično zadovoljstvo kvalifikacijama i vještinamaradne snage izrazilo je 52%, nezadovoljstvo je izrazilo 38%, dok je 10% izrazilo zadovoljstvo.Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenicama anketiranih iz prakse prema kojima su kvalifikacijeradne snage dovoljne za obavljanje poslova, meñutim njihove realne vještine ne zadovoljavaju potrebesvakodnevnog obavljanja poslova. Većina poslodavaca suočava se sa neophodnošću dodatnih treninga uzrad, kako bi osposobili zaposlene za samostalno obavljanje poslova.153. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 29% je izrazilo svoje nezadovoljstvo radom Zavodaza zapošljavanje, 61% je izrazio svoje djelimično zadovoljstvo, 5% anketiranih privrednih subjekata jezadovoljno radom Zavoda za zapošljavanje, dok je 5% bez stava. Nezadovoljstvo se temelji na tvrdnjamaposlodavaca da Zavod za zapošljavanje nema aktivan stav i da se u većini slučajeva bavi evidentiranjembroja nezaposleni, umjesto da radnom snagom koja će zadovoljiti potrebe poslodavaca. Anketiraniprivredni subjekti koji su izrazili djelimično zadovoljstvo bi takoñer željeli da zavod za zapošljavanjebude aktivniji u rješavanju problema poslodavaca i slobodne radne snage.154. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo finansijskompodrškom zapošljavanju, djelimično zadovoljstvo je iskazalo 33% anketiranih, bez stava je 19%anketiranih privrednih subjekata. Mišljenje većine anketiranih je da se podrška zapošljavanju morapovećati, te da nadležne ustanove moraju aktivnije sudjelovati u rješavanju problema zapošljavanja.155. Programima stipendiranja deficitarnih zanimnja djelimično je zadovoljno 14% anketiranih privrednihsubjekata, bez stava je 72% anketiranih, dok je 14% nezadovoljno. Anketirani privredni subjekti nisu, uvećini slučajeve, upoznati sa programima stipendiranja deficitarnih zanimnja. Nezadovoljstvo se temeljina činjenici da programi stipendiranja nisu u potpunosti prilagoñeni potrebama privrednih subjekata.78

5.4. Informisanje156. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 57% je djelimično zadovoljno, 19% je izrazilo svojenezadovoljstvo, 19% je izrazilo svoje zadovoljstvo, dok je 5% bez stava. Djelimično zadovoljstvo setemelji na činjenici da privredni subjekati, uglavnom, moraju tražiti informacije. Naime, prema tvrdnjamaanketiranih potrebno je da općina nudi informacije privrednim subjektima, kontinuirano i redovno, te nanačin koji zadovoljava privredne subjekte (uglavnom putem javnih medija)157. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata djelimično zadovoljstvo brojem i distribucijomprintanih materijala izrazilo je 43%, nezadovoljstvo je izrazilo 14% anketiranih, bez stava je 38%, dok jezadovoljno 5% anketiranih. Bez stava su oni privredni subjekti koji nisu upoznati niti sa brojem niti sadistribucijom općinskih printanih materijala158. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem susretapredstavnika poslovnog sektora i predstavnika općinske administaracije, 33% je izrazilo svoje djelimičnonezadovoljstvo, bez stava je 19% anketiranih. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da je broj susretanedovoljan da bi se riješili problemi koje imaju privredni subjekti.159. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 47% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvoobjavljivanjem važnih općinskih informacija vezano za poslovni sektor u sredstvima javnog informiranja,38% anketiranih je izrazilo svoje nezadovoljstvo, 10% je zadovoljno, dok je bez stava 5% anketiranih.Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da broj informacija trebao da bude veći i sadržajniji, kakobi privredni subjekti imali jasnu predstavu o planiranim aktivnostima.160. Općinskom WEB stranicom od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, svoje zadovoljstvo jeiskazalo 52%, djelimično zadovoljstvo je iskazalo 19%, dok je bez stava 29% anketiranih privrednihsubjekata.161. Informacijama i uputama koje traže od općinskih službi od ukupnog broja anketiranih svoje zadovoljstvoje iskazalo 33%, djelimično zadovoljno je 62% anketiranih, dok je nezadovoljno 5% anketiranih.162. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 19% prima općinski bilten, dok 81% ne primaopćinski bilten.163. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 53% ne bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije,14% bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije, dok je 33% anketiranih bez stava.164. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 81% kao oblik informiranja preferira televiziju iradio, neposredne sastanke preferira 5% anketiranih privrednih subjekata, dok 14% anketiranih preferirapisane medije. Ovo je jasan pokazatelj da bi se sve informacije koje su u vezi važnih općinskih pitanja zaprivredne subjekte trebale pojaviti na televiziji i radiju, kako bi stigli do većine svoje ciljne publike.5.5. Ocjena poslovnog okruženja165. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 71% smatra, uzimajući u obzir sveukupno poslovanjekompanije, da su u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prošle godine u istoj situaciji, 19%smatra da su u boljoj situaciji, dok 10% smatra da su u lošijoj situaciji.166. U narednoj godini rezultati poslovanja kompanija u finansijakom pogledu za 81% anketiranih će ostatiisti, 14% pretpostavlja da će u narednoj godini ostvariti bolje rezultate, dok 5% smatra da će rezultati unarednoj godini biti lošiji.167. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, za njih 71% ukupna prodaja roba/usluga u zadnjihdvanaest mjeseci je ostala ista, za 24% anketiranih privrednih subjekata ukupna prodaja se povećala, dokse za 5% anketiranih privrednih subjekata smanjila.79

168. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 67% očekuje da će prodaja roba/usluga u njihovojkompaniji u narednih dvanaest mjeseci ostati ista, dok 33% anketiranih očekuje da se prodaja poveća.Bitan pokazatelj je da niko od anketiranih ne očekuje da se prodaja njegove kompanije smanji, što usvakom slučaju navodi na zaključak da privredni subjekti predviñaju porast tržišta i dalji razvoj.169. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, za njih 85% naplaćena realizacija u prvompolugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine je ista, za 5% anketiranih je lošija, dok je za10% anketiranih bolja u odnosu na isti priod prošle godine.170. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, dobitak je ostvarilo 90%, dok je gubitak ostvarilo10% anketiranih.171. Obaveze po osnovu plaćanja poreza i doprinosa u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti periodprošle godine, za 48% anketiranih privrednih subjekata su iste, za 19% anketiranih privrednih subjekatasu manje, dok su za 33% anketiranih veće.172. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, za 85% broj zaposlenih je ostao isti u odnosu na istiperiod prošle godine, za 10% anketiranih broj zaposlenih se povećao, dok se za 5% anketiranih brojzaposlenih smanjio.173. Od ukupnog broja anketiranih, 95% smatra da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama ostati isti unarednih šest mjeseci, dok 5% anketiranih očekuje da će se broj zaposlenih u njihovim kompanijama unarednih šest mjeseci povećati.174. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 48% smatra da je dobro vrijeme da se dodatnoinvestira u poslovnu djelatnost, dok 52% anketiranih privrednih subjekata smatra da je loše vrijeme da sedodatno investira u poslovnu djelatnost.175. Sadašnji nivo poslovanja s obzirom na raspoložive kapacitete od ukupnog broja anketiranih, 100%procjenjuje svoje poslovanje na nivou kapaciteta.176. Općinska administracija je za 95% anketiranih uglavnom dobra, dok je za 5% anketiranih privrednihsubjekata uglavnom loša.177. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 5% je upoznato sa općinskim programima podrškerazvoja poslovnog sektora, 57% anketiranih privrednih subjekata je djelimično upoznato, dok 38%anketiranih privrednih subjekata nije upoznato sa programima podrške razvoja poslovnog sektora.178. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, za njih 57% su općinski programi podrške razvojuposlovnog sektora uglavnom dobri, za 19% anketiranih uglavnom loši, dok prema mišljenu 24%anketiranih privrednih subjekata ovi programi i ne postoje.179. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 95% smatra da su uvjeti za poslovanje nateritoriji općine isti u odnosu na prošlu godinu, dok 5% smatra da su uvjeti bolji. Prema mišljenuanketiranih privrednih subjekata, prvih šest mjeseci ove godine je relativno kratak period za potpunuocjenu poslovnog okruženja, no svi njihovi trenutni pokazatelji govore da se ovi uslovi nisu promijenili uodnosu na prošlu godini, te se može zaključiti da nije bilo drastičnih pozitivnih ni negativnih promjena uposlovnom okruženju.180. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 53% informacije o razvojnim planovima općinedobija putem sredstava javnog informisanja, 33% ne dobija informacije, 14% informacije dobija odopćine.6. ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA Prema rezultatima istraživanja, glavni problem je ekonomsko – socijalne prirode, i to u kontekstu velike stopenezaposlenosti koja utiče na nizak životni standard grañana. To pogoduje povećanom stepenu kriminala,droge i drugih negativnih pojava. U tom smislu, aktivnosti na rješavanju problema nezaposlenosti kroz razne80

oblike projekata za podršku zapošljavanju, podršku malim i srednjim preduzećima, i projektima poboljšanjaklime za investiranje i poslovanje trebaju da budu prioritet u narednom periodu. Kultura življenja od strane ispitanika je prepoznata kao začajan problem i u tom smislu bi općina u narednomperiodu trebala da posveti pažnju poboljšanju kulture življenja kod grañana kroz projekte promocije kulturnihvrijednosti te edukativnim programima. Vezano za probleme kriminala, droge i korupcije, a koji su prepoznati od strane ispitanika tokom istraživanja,možemo zaključiti da se suzbijanju kriminala treba povetiti značajno mjesto u aktivnostima općine krozrazne programe i projekte, kako samostalne tako i zajedničke, u saradnji sa zvaničnim policijskim organima inevladinim sektorom. Prema rezultatima istraživanja, poboljšanje ambijenta za življenje i poslovnje trebalo bi ostvariti rješavanjemidentificiranih glavnih problema grañana, odnosno aktivnostima na kreiranju mogućnosti za zapošljavanje,poboljšanje kulture življenja, te poboljšanje opće sigurnosne situacije u općini (smanjenje kriminala). Obzirom da je ¼ ispitanika nezadovoljna školskim obrazovnim programima, te da je 1/3 djelimičnozadovoljna, logično se nameće zaključak da je unapreñenje školskih obrazovnih programa potrebno. Visok procenat nezadovoljstva trenutnim sportskim kapacitetima ukazuje na potrebu izgradnje sportskihobjekata, te da bi u tom smislu trebalo poduzeti aktivnosti na podizanju svijesti grañana vezano za očuvanjeistih. Visok procenat nezadovoljih ispitanika promocijom sporta navodi na zaključak kako je promocija sportanedovoljna te bi postojećim programima promocije trebalo dodati nove. Stanje u oblasti sporta nije zadovoljavajuće genaralno, pa ni po pitanju uključenosti djece i omladine u radsportskih klubova, te bi se u tom smislu ovom pitanju u narednom periodu trebalo pristupiti na organizirannačin. Prostori za kulturno-zabavne aktivnosti nedovoljni su da zadovolje potrebe grañana, te se može zaključiti daprepoznati nedostatak prostora za kulturno-zabavne aktivnosti predstavlja odreñenu vrstu prepreke za razvojkulture u općini. Postoji potreba i za dodatnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje će zajedno sa postojećim obogatitiprogram kulturno-zabavnih manifestacija za grañane. Potrebno je i unaprijediti distribuciju općinskih info printanih materijala, biltena i drugog Broj javnih nastupa općinskih zvaničnika trebalo bi povećati Ljekarske usluge primarne zdravstvene zaštite trebale bi se unaprijediti u odreñenim segmentima Visok stepen nezadovoljstva kao i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika, navode na zaključak opotrebi razvijanja preduzetničke infrastrukture u općini, a sve u cilju rješavanja problema nezaposlenosti. Trenutni programi za zapošljavanje i samozapošljavanje su nedovoljni za rješavanje problema nezaposlenosti,te je broj i kvalitet istih potrebno povećati. Kulturu stanovanja potrebno je unaprijedi. Projekti unapreñenja kulture življenja su preporučeni radiunapreñenja kulture stanovanja u općini. S obzirom na visok nivo nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija, neophodni su projektiunapreñenja kvaliteta održavanja zajedničkih prostorija. S obzirom da je ¼ ili 25% ispitanika nezadovoljno, te da je 25,5% djelimično zadovoljno programimaindividualne i kolektivne stanogradnje, možemo reći da bi programe individualne i kolektivne stanogradnjetrebalo razvijati u narednom periodu. U mjesnim zajednicama Dolac, Buča Potok i Naselje heroja-Sokolje se trebaju razvijati programi unapreñenjaureñenja zelenih površina i parkova. Takoñe, značajan procenat djelimično zadovoljnih grañana ukazuje napotrebu odreñenih aktivnosti poboljšanja u ovoj oblasti i u ostalim dijelovima općine. U mjesnim zajednicama Švrakino Selo III, Buča Potok, Dolac, Naselje heroja-Sokolje, Briješće i Dobroševićitrebalo bi se raditi na unapreñenju komunalne higijene. Kako je procenat djelimično zadovoljnih ispitanika81

najveći, dolazimo do zaključka da bi aktivnosti unapreñenja komunalne higijene trebalo provesti zapravo usvim dijelovima općine. Potrebno je i povećati broj kontejnera ili povećati broj sedmičnog odvoženja otpada. S obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika vezano za dostupnostlokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje, u narednom periodupredlažemo planiranje novih lokacija za individualno i kolektivno stanovanje. Potrebno je i raditi na unapreñenju putne infrastrukture u definisanim dijelovima općine. Potrebno je iplanirati proširenje parking-prostora izgradnjom podzemnih ili nadzemnih parking-etaža na već postojećimparkinzima. Na osnovu rezultata ankete, možemo da zaključimo da je stanje po pitanju javne rasvjete u općinizadovoljavajuće, s tim da su odreñena poboljšanja potrebna u gore pomenutim mjesnim zajednicama. S obzirom na rezultate možemo reći da je zadovoljstvo uslugama JKP “Toplane Sarajevo” dosta dobro, a daje u nekim područjima potrebno unapreñenje usluga. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu unapreñenja procedura i brzine rješavanjazahtjeva grañana u općinskim službama. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu daljeg profesionalnogusavršavanja općinskih službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima, s obzirom na značajanprocenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika. Preporučujemo edukaciju službenika na temu«Odličnost usluga klijentima» koja tretira pitanja odnosa službenika prema klijentima u smislu povećanjazadovoljstva klijenata. Značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je općina angažirana narješavanju potreba grañana, ali da to tek djelimično zadovoljava potrebe grañana u smislu pomoći općine urješavanju njihovih problema. Dodamo li tome takoñe značajan procenat nezadovoljnih ispitanika, možemoda zaključimo da grañani očekuju veću angažiranost općine u rješavanju svojih problema. Rezultati istraživanja pokazuju i da općina radi na poboljšanju ambijenta za življenje, ali i da očekivanjagrañana u pogledu poboljšanja ambijenta za življenje nisu u potpunosti zadovoljena, što kreira potrebu zakontinuiranim aktivnostima općine na ovim poslovima. Potrebno je i ostvariti veći nivo uključivanja grañanau proces odlučivanja u općini, kao i otklanjanje eventualnih prepreka za veće uključivanje grañana u procesodlučivanja u općini. Visok procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu kvalitetnije održavanjaputeva na teritoriju općine. Saobraćajna signalizacija je na zadovoljavajućem nivou naročito u urbanim djelovima općine, dok je urubnim djelovima općine znatno veći procenat nezadovoljstva, te bi u tim dijelovima općine saobraćajnusignalizaciju trebalo unaprijediti. Pristupni putevi javnim objektima su zadovoljavajući, a na nekim lokacijama potrebna su unapreñenja. Osvijetljenost sporednih saobraćajnica treba unaprijediti, pogotovo u rubnim djelovima općine. Potrebno je unapreñenje održavanja puteva u zimskom periodu, a posebno rubnih djelova općine Stanje vodosnabdijevanja je zadovoljavajuće, s tim da pojedina rubna područja općine imaju otežanovodosnabdijevanje, te se za ta područja preporučuje izgradnja adekvatnog vodovoda. Posebno je to izraženo umjesnim zajednicama Naselja heroja - Sokolje i Dobroševići gdje postoji potreba za proširenjem kapacitetalokalnih vodovoda. U naseljima Dobroševići, Naselje heroja Sokolje, Briješće, Dobrinja B itd. potrebno je izgraditi adekvatnukanalizacionu infrastrukturu.Rubne dijelove općine potrebno je pokriti većim brojem vozila ili novim linijama gradskog saobraćaja82

6. SWOT ANALIZA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO83

SWOT analizaOpćine Novi Grad SarajevoSnage-geoprometni položaj, tranzitni položaj, saobraćajnapovezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo iširom makroekonomskom regijom-pripada administrativno i funkcionalno glavnom graduBiH, pogodnost dostupnosti zajed. infrastrukture-pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH, područjukoncentracije ekonomskih potencijala, centarobrazovanja, nauke i naučno-istraživačkog rada,kulture, zdravstvene zaštite, finansija i dr.-stanovništvo, od svih općina u KS, imaNajveći procenat učešća stanovništva u ukupnojpopulacijiKS, pozitivna stopa prirasta stanovništva-postoje privredne zone za smještaj malih i srednjihPreduzeća, proizvodne i uslužne djelatnosti-velik stambeni fond-glavno sjedište elektronskih medija-poljoprivredno i šumsko zemljište na ograničenimpovršinama-povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manjinagib terena u odnosu na KS-povoljan ambijent za investiranje-struktura općinskih programa usmjerena na zajednicu-racionalna lokalna administracija i certificirana saISO 9001 za visok standard usluga-Imidž OpćineMogućnosti-važna geoprometna pozicija na koridoru V-c-obrazovani kadrovi-ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija uprivrednim zonama i izgradnja infrastrukture uprivrednim zonama-jačanje privatnog poduzetništva-izgradnja kapaciteta društvene infrastrukture-općina – sajamski, trgovački i uslužni centar regije-valorizacija kulturnih i historijskih potencijala urazvoju turizma-povećanje kapaciteta javnog saobraćaj-veća iskorištenost željezničkog saobraćaj, uključivanježeljezničkog saobraćaj u javni gradski i prigradskiprijevoz-dogradnja cestovne mreže-stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje otpad.v.-povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima:proizvodnja, transport, distribucija i potrošnja energije-dostupnost institucija i istraživanja-provoñenje partnerskih projekata-snaga informisanjaSlabosti-nestabilnost terena u padinskim dijelovima općine ipojava klizišta, prije svega zbog bespravne gradnje-neureñena riječna korita-nedovoljna opremljenost komunalnominfrastrukturom,prije svega padinskih područja Općine-visoka stopa nezaposlenosti stanovništva i povećanesocijalne potrebe-usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedostatakobradivog zemljišta-uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom-ograničena prohodnost saobraćajnica,-samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji-zagañenje starim vozilima-smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima,tvornicama u stečaju ili pred stečajem-visoka zaduženost privrede-rad na crno-neefikasne inspekcije-kod grañana nedostatak poduzetničke svijesti-struktura državnih službenika i namještenika-nedostatak kreativnih razvojnih podsticaja-otežano planiranje i nedostatak strategija po oblastima-nedostatak finansijskih projekcija za provedbu plan.-nedovoljno razvijeno partnerstvo sa poslovnim sekt.-nepostojanje ureñenih zemljišnih knjigaPrijetnje - Rizici-nedefinisana raspodjela javnih prihoda-odlazak mladih i nizak procenat prirasta stanovništva-ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata-povećanje procenta starijeg stanovništva-povećanje procenta stanovništva u stanju socijalnepotrebe-visoka zaduženost privrede-bespravna gradnja-rad na crno-nedosljedna primjena zakona, slaba kontrola-poplave, klizišta-nebriga nadležnih institucija-nefunkcionisanje prečistaća otpadnih voda-nedostatak komunalne infrastrukture-skupo ureñenje komunalne infrastrukture-nerazvijenost civilnog društva-poremećeni kriteriji društvenih vrijednosti-nesinhronizovane reforme84

SWOT analiza po oblastimaOpćine Novi Grad SarajevoSNAGEa) GEOGRAFSKI POLOŽAJ- geoprometni položaj, tranzitni položaj,- saobraćajna povezanost sa drugim općinamaKantona Sarajevo i širom makroekonomskomregijom- pripada administrativno i funkcionalno glavnomgradu BiH,- pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH, područjukoncentracije ekonomskih potencijala, kulture,zdravstvene zašite, finansija i dr.b) LJUDSKI POTENCIJALI- iznadprosječna obrazovna struktura u odnosu naFBIH- volja, motiv, znanje,- radne navike- marljivost, gostoljubivost- prilagodljivost- pojedinačna organiziranost- poduzetnički duh, potencijal- mogućnost maksimalnog angažovanjatalentiranih ljudi «rezervoar» talenata- tradicija i iskustvo u metaloprerañivačkoj,tekstilnojindustriji i grañevinarstvu- jeftina industrijska radna snaga- ima najveći procenat učešća stanovništva uukupnoj populaciji KS,- pozitivna stopa prirasta stanovništva- raspoloživa radna snaga (prepoznatljivost u BiHkao najveće lokalno tržište radne snage)- niža marginalna cijena življenja- stipendiranje nadarenih učenika i studenatac) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA- prometna povezanost , dobri preduvjeti zakombinovani promet- počinje bankarska konkurencija- dobra suradnja institucija na lokalnoj razini- razvijenost financijskih institucija- solidna komunalna infrastruktura- još uvijek zdrava voda- dinamičan razvoj malih i srednjih preduzeća uprivatnom vlasništvu, posebno u oblastimatrgovine, grañevinarstva i metaloprerañivačkeindustrije- trend rasta obima poslovanja i zapošljavanjaSLABOSTIa) GEOGRAFSKI POLOŽAJb) LJUDSKI POTENCIJALI- visoka stopa nezaposlenosti stanovništva- značajan nivo populacije sa niskim obrazovanjem- jedan zaposleni izdržava 6 osoba- rad na crno- specijalistička znanja- nedosljednost, nepovjerenje- prevelika samokritičnost i kritičnost -pesimizam- nedovoljno se potiče rad mladih(institucionalno)- nema solidarnosti prema pravimvrijednostima (ljudi sa znanjem) - nepotizam- zastarjeli mentalni sklopovi- nema dovoljne spremnosti grañana zarealizaciju «zajedničkih interesa»- iskorištenost visokoobrazovanih i ostalih kadrovakao potencijala razvoja- negativna kadrovska selekcija- ponavljanje tuñih grešaka (jalovo oponašanje)- odljev kadrova- odlazak mladih- informatička nepismenost- nema popisa kadrova i njihovih znanja- neravnopravnost spolova- visoka gustina naseljenosti- neznatna ulaganja u obrazovanje magistara idoktora nauka- nema programa doživotnog učenjac) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA- Industrija u centralnom području općine- značajno smanjenje industrijskih-izvoznihkapaciteta- neizgrañena poduzetnička infrastruktura- neznatna ulaganja u istraživanja i razvoj- nedostatak poduzetničkog obrazovanja- smeña industrijska zona sa zastarjelimkapacitetima,- tvornicama u stečaju ili pred stečajem- visoka zaduženost privrede- neefikasne inspekcije- korupcija- nepovoljan poslovni ambijent- administrativne prepreke- nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvojnovih proizvoda85

- uspostavljene poslovne veze sa inostranimpartnerima- uspješni primjeri zajedničkih ulaganja imješovitog domaćeg i inostranog kapitala- veliko lokalno tržište- jeftini troškovi korištenja prostora- postojeće i planirane poduzetničke zone- osnovan Centar za razvoj biznisa- relativna razvijenost poduzetništva i obrtništva- Općina – trgovačko uslužni centar regije- Industrijski objekti koji se trenutno koristemalo ili nikako- znatan stambeni fond- pogodnost dostupnosti zajedničke infrastrukture- povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj –manji nagib terena u odnosu na KS- prostorni potencijal za razvoj privrede- dovoljno mogućnosti za plansko širenje općina- poželjna životna i radna sredina- općina dio glavnog grada - centra obrazovanja,nauke i naučno-istraživačkog rada- potencijalni centar za trgovinu i razvoj- jačanje obrazovanjad) KULTURA, SPORT I REKREACIJA- identitet sredine, prepoznatljivost- kulturni potencijal, nasljeñe, tradicija- arheološko nalazište- Olimpijska naselja Dobrinja i Mojmilo- općina dio glavnog grada - centra obrazovanja,nauke i naučno-istraživačkog rada- jačanje obrazovanjae) EKOLOGIJA- riješen sustav zbrinjavanja otpada- briga za okoliš (urañen LEAP)- snage definisane u LEAPUf) OSTALO- glavno sjedište medijag) OPĆINSKA UPRAVA- jaka motivacija za unapreñenje- lokalna uprava postaje istinski servis grañana ipartner privredi- Vidljiv napredak u kvalitetu pružanja usluga(ISO 9001:2000)- rastuća lokalna energija i motivacija uuspostavljanju partnerstva javnog, privatnog inevladinog sektora,- potencijal predstavljanja općina na internetu- profiliranje po mjeri čovjeka- nedovoljna podrška poduzetničkim idejam- nepovezanost faktora (lokalna samouprava,obrazovni centri, poduzetnici, financijskeinstitucije) važnih za razvoj- nizak nivo opremljenosti škola- (ne)saglasnost mišljenja i stavova o ključnimpitanjima odlučujućim za razvoj- nedovoljna informiranost poduzetnika istanovništva- nedosljednost pravnog sustava, nepoštivanjedonesenih zakona,- nedostatak usmjerenosti- nedovoljno razvijena turistička infrastruktura- nedostatak strategije razvoja nadstranačkogkaraktera- nedovoljno poticanje obrtništva- bankarstvo-neprihvaćanje rizika, nepovoljni- krediti- saglasnost mišljenja i stavova o ključnim- pitanjima odlučujućim za razvoj- nema informacija o prikupljanju lokalnihporeza- neureñene poslovne zone- zastoj u stvaranju novih preduzeća, nema novihpreduzetničkih inicijativa i poslovnih ideja- Nepovoljna postojeća privrednastruktura- Negativni ekonomski i socijalni efektiprivatizacije- Izrazito negativni poslovni trendovi većineprivatizovanih preduzeća (posebno izraženi uvelikom smanjenju obima poslovanja izaposlenosti)- Novi vlasnici ne ispunjavaju obaveze preuzeteprivatizacijom- Gubitak tehnologija, kadrova i radnih mjesta- Nedovoljna samoorganizovanost privatnogsektora, posebno u segmentu malih i srednjihpreduzeća- Negativna lokalna percepcija preduzetništva ipreduzetnika- Nedostatak organizovane saradnje i komunikacije- Slaba infrastruktura za podršku poslovanju,posebno za dostizanje tehničkih standarda (ISO- standardi, CE znak...)- politika upravljanja zemljištem i praksaurbanističkog i regulacionog planiranja nisuusklañene sa potrebama razvoja- odsustvo programa prekvalifikacije, dodatnestručne i poslovne obuke- neiskorištenost potencijala u urbanomturizmu- nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom- privredni potencijali skoro u potpunosti blokiranivisokim cijenama energenata i ureñenja zemljišta86

- nepostojanje statistički baza za praćenje iupravljanje lokalnim razvojem- «Općina –velika spavaonica»- Nepostojanje zaobilaznice oko općine- nestabilnost terena u padinskim dijelovima Općinei pojava klizišta prije svega zbog bespravnegradnje- nedovoljna opremljenost komunalnominfrastrukturom prije svega padinskih područja- uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom- ograničena prohodnost saobraćajnica,- samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji- nesreñenost zemljišnih knjiga- stara komunalna infrastruktura- nedovoljna funkcionalna i organizacijskapovezanost- nezadovoljavajuća cestovna infrastruktura- nepostojanje komunalno opremljene poduzetničkezone- teritorijalna ograničenostd) KULTURA, SPORT, REKREACIJA- nedostatak objekata za kulturu, sport i rekreaciju- nedostatak kulturnih, sportskih, rekreacijskihsadržaja- nema osmišljenih projekata- nema većih dogañaja- nema osmišljenih projekata koji bi osiguralidohodovnost i povezanost s turističkomponudom- nekorištenje kulturnih i povijesnih dobara (tunelspasa….)- nevalorizovana olimpijska naseljae) EKOLOGIJA- slabosti definisane u LEAP-uf) OSTALO- povećane socijalne potrebe- nema lokalne (općinske) TV i radijag) OPĆINSKA UPRAVA- nedovoljna financijska podrška viših nivoabudžetu,- neadekvatna raspodjela PDV-a- nedovoljna saradnja sa NVO sektorom- nema lokalne razvojne agencije- mal uticaj mladih na donošenje odluka na nivouOpćine- neizgreñen ambijent za volonterski rad87

MOGUĆNOSTIKANTONALNO, REGIONALNO, NACIONALNO IGLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE- važna geoprometna pozicija na koridoru V–c- regionalno povezivanje- integracija, globalizacija- decentralizacija- uvoñenje EURA- politička klima koja podržava ulaganje i razvoj- vezivanje naše privredne infrastrukture zagospodarsku infrastrukturu EU- pozitivni efekti globalizacije- ugled postojećih privrednih subjekata- ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija uprivrednim zonama i izgradnja infrastrukture uprivrednim zonama- razvoj malih preduzeća kroz trening i inkubatorskirazvoj- formiranje partnerskih odnos izmeñu javnog iprivatnog sektora- podrška razvoju privrede kroz grantove za dodatnozapošljavanje- razvoj izvozne orijentacije i izvoznog potencijalaprivrede- promocijom novih trgovinskih, finansijskih iinvesticionih shema usmjerenih izvozu- dostizanjem poslovnih i tehničkih standarda EU- promocijom privrednih potencijalaaktiviranje neiskorištenih unutrašnjih resursa- jačanje partnerstva javnog, privatnog i nevladinogsektoraaktivno učešće u projektima regionalnog razvoja ipristup evropskim predstrukturnim fondovima- povećanje kapaciteta mreže javnog saobraćaja- veća iskorištenost željezničkog saobraćaja iuključivanje željezničkog saobraćaja u javni gradskii prigradski prijevoz- dogradnja cestovne mreže- stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanjepovećanje energetske efikasnosti na svim nivoima:proizvodnja, transport, distribucija i potrošnjaenergijeLJUDSKI POTENCIJALI- naseljenost- potencijal mladih ljudi- dijaspora- sustavno poticanje i promoviranje poduzetništva,ideja i inovacija- dobra obrazovna struktura- privlačenje mladih i obrazovanih ljudi i dijaspore- stalno stručno i poslovno usavršavanje na konceptucjeloživotnog učenjaPRIJETNJE - RIZICIKANTONALNO, REGIONALNO, NACIONALNOI GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE- integracija, globalizacija- nepoznavanje prednosti integracije prema EU- prevelika centralizacija poreznog i financijskogsustava- neorganiziranost države uprave (nestručnost,birokratizam)- nema osmišljenog nadzora nad poslovanjem- poduzeća- zakonska regulativa (politika dominira nad- strukom), neefikasnost- nedefinirana uloga lokalne zajednice u privrednojsferi- opća nelikvidnost i nezaposlenost- negativni efekti otvaranja privrede iglobalizacije- tretiranje kao objekta tuñih strategija- nedosljedna zakonska regulativa- brojni radnici su plaćeni "na crno"- neodlučno djelovanje meñunarodnih organizacijaza obnovu i razvoj- domaće tržište ne prati globalna kretanja- ne postoji podrška izvoznih aktivnosti ( nemaadekvatne podrške banaka)- nepovoljna kreditna sredstva- ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata- visoka zaduženost privrede- pravna i politička nestabilnost- spor proces reformi u svim sferama- pogoršavanje opće ekonomskei egzistencijalne situacije (nezaposlenost,siromaštvo...), smanjeno lokalno tržište, nizakživotni standard i slaba kupovna moć stanovništva- nedovoljan stepen decentralizacije- minimizirana uloga općina- nepovoljno poslovno okruženje u BiH- skupa električna energija i svi drugi energenti- skupe telekomunikacione usluge- skupa administracija- administrativne i regulativne barijere- nepodsticajno finansijsko okruženje- opšta privredna nelikvidnost- sporo prestrukturiranje privrednog sistema- negativni ekonomski i socijalni efektiprivatizacije- zastoji u privatizaciji i prestrukturiranjustrateških preduzeća- nepodnošljivo visok udio «sive ekonomije» u BiH- neusklañenost programa stručnog obrazovanja sapotrebama privrede88

OSTALO- valorizacija kulturnih i historijskih potencijala urazvoju turizma- razvoj civilnog društva- institucionalno jačanje NVO sektoraLJUDSKI POTENCIJALI- jeftina radna snaga- informatička nepismenost- odliv mladih obrazovanih ljudi- OSTALO- masovne epidemije- poplave, klizišta- globalne klimatske promjene- etnički sukob- slab javni prijevoz- siromašno opremljeni domovi zdravlja- nerazvijen NVO sektor- dominacija politike u svemu89

II VIZIJA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI OPĆINE90

II V I Z I J AOpćina Novi grad je privredni, trgovačko-sajamski centar BiH na koridoru V-c. Općina imarazvijenu prometnu, komunalnu infrastrukturu, predstavlja područje modernih urbanih cjelinakoji se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH, kojem ova općinaadministrativno pripada.To je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernihtehnologija.-Padinski dijelovi općine harmonično se uklapaju u urbanu cjelinu-Potez Bačići – Rajlovac je prostor ureñenih privrednih zona u kome su smještena MSP proizvodne i uslužnedjelatnosti prihvatljive za okoliš-Trgovinski i sajamski centar regije sa disperzijom modernih objekata na cijeloj teritoriji općine-Područje sa modernim saobraćajnicama i važnim saobraćajnim čvorištem (Bačići), tramvajskim saobraćajem krozcentralni dio i prema Dobrinji, željezničkim saobraćajem koji je uključen u javni i prigradski prevoz-Ureñeni otvoreni vodotoci u skladu sa ekološkim standardima-Razvoj općine na principima održivog razvoja, sa demografskom i privrednom ekspanzijom, poštivanjemekoloških standarda-Rast zapošljavanja i podizanje nivoa životnog standarda predstavlja najvažniji prioritet-Realizovani projekti za vodu, kanalizaciju, čvrst otpad, povećanje energetske efikasnosti-Uspostavljen sistem socijalne brige i podsticaja za najugroženije kategorije-Lokalne inicijative-Razvijeno civilno društvoKOMPARATIVNE PREDNOSTIAnaliza strategije snaga i prilika (strategija maxi – maxi) daje pokazatelje za identifikaciju komparativnihprednosti. To su ujedno i najsnažniji resursi za fokusirani razvoj. Svaka mogućnost (prilika) koja proizlazi iz SWOTanalize i koja je obuhvaćena snagama, može se posmatrati kao temelj za identifikaciju komparativnih prednosti ikao ulazni podatak za strateške orijentacije.-Geostrateški položaj izražen putem komunikacijskih veza (putevi, željeznice, vazdušni transport, koridor V-c) ipripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH i najrazvijenijoj regiji.-Potencijali za razvoj ljudskih resursa imajući u vidu visoku učešće u populaciji na kantonu Sarajevo i pozitivanprirast stanovništva, širok spektar obrazovanosti stanovništva, dostupnost obazovnih, naučnih institucija-Privredne zone za smještaj MSP i velikih preduzeća-Trgovinsko - uslužni centar regije-Stambena infrastruktura, saobraćajna infrastruktura, sjedište elektronskih medija-Kulturni i historijski potencijal za razvoj turizma-Kapaciteti javnog saobraćaja-Prostorne mogućnosti-Velike zelene površine91

III STRATEŠKI CILJEVI92

III A. STRATEŠKA PITANJA I KRITIČNA PITANJA ( iz SWOT analize Općine Novi Grad,pretežno iz sfere utjecaja Općine i struke, radne i partnerske grupe koje su predložile intervencije)Oblast Strateška pitanja Strateško kritično pitanjeLjudski potencijal(fokus-grupa I)Poslovna klima(fokus-grupa I)Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenostistanovništva?Kako povećati nivo obrazovanjastanovništva?Kako smanjiti rad na crno?Kako afirmirati poduzetnički duh i svijesto samozapošljavanju kod stanovništva?Kako povećati informatičku pismenoststanovništva?Kako unaprijediti socijalnu zaštitustanovništva?Kako uticati na ubrzanje provoñenjareforme obrazovanja?Kako unaprijediti partnerstvo obrazovnogsistema i poslovnog sektora?Kako unaprijediti obrazovanje?Kako zadržati mlade kadrove i stručnjakeu općini?Kako stvoriti kritičnu masu obrazovanihljudi koji će mijenjati stanje u svimsegmentima društva? (nositelji promjena)Kako ulagati u razvoj nadarene djece?Kako ulagati i izgraditi poduzetničkuinfrastrukturu?Kako efikasnije upravljati infrastrukturomu privrednim zonama?Kako stimulisati razvoj poduzetništva(mladih, žena, demobilisanih boraca, djecebez roditelja i drugih)?Kako poboljšati i ubrzati razvoj lokalnihizvora finansiranja?Kako smanjiti naviku ovisnosti odsocijalne pomoći?Kako efikasno provoditi politikuupravljanja zemljištem i prostorom uskladu sa potrebama razvoja (posebanakcenat na privredne zone)?Kako definisati statistike baza lokalnograzvoja?Kako unaprijediti partnerstvo meñusubjektima razvoja?Kako unaprijediti kanale informisanja?Pitanje 1Kako unaprijediti poslovnuklimu i razviti ljudski potencijalu cilju razvoja postojećihprivrednih subjekata i stvaranjanovih?Kako unaprijediti strateško planiranje isaradnju subjekata razvoja?93

Kako uticati na formiranje funkcionalnihproizvodno-uslužnih zona?Kako unaprijediti turističku ponudu?Kako povećati broj uspješnih MSP iafirmirati iste?Kako privući domaća i strana ulaganja?Kako povećati konkurentnost ONG?Kako promovisati ONG kao centarpoduzetničke i razvojne infrastrukture?Kako privući strana ulaganja?Infrastruktura(fokus-grupa II)EkologijaKako usaglasiti katastar i zemljišneknjige?Kako unaprijediti programe ureñenjagrañevinskog zemljišta (komunalnaopremljenost, rješavanje imovinskopravnihodnosa)?Kako izgraditi turističku infrastrukturu?Kako izgraditi i sanirati infrastrukturu upadinskim dijelovima općine?Kako sanirati prostore napadnutenelegalnom gradnjom?Kako brže i efikasnije rješavati problemklizišta?Kako sistemski unaprijediti izgradnju iodržavanje puteva?Kako ublažiti negativne efekte „gradske“infrastrukture?Kako osigurati dovoljno parking-prostorau ONG?Kako osigurati ekološku infrastrukturu?Kako razviti svijest ljudi o održivomrazvoju?Kako podići nivo kulture življenja?Kako zaštititi imovinu?Pitanje 2Kako unaprijediti infrastrukturuna principima održivog razvoja?Kultura, sport,rekreacija i turizam(fokus-grupa III)Kako razviti infrastrukturu za kulturu,sport, rekreaciju i turizam?Kako efikasnije koristiti objekte za kulturusport, rekreaciju i povećati zadovoljstvograñana?Pitanje 3Kako unaprijediti i optimalnokoristiti kapacitete za kulturu,sport, rekreaciju i turizam?94

Općinska uprava(fokus grupa-IV)Kako uskladiti prijenos ovlaštenja iobaveza sa namjenskim izvorimafinansiranja?Kako obezbijediti trajne partnerskeprograme finansiranja infrastrukture?Kako kadrovski ojačati lokalnu upravu?Kako povećati učešće grañana uodlučivanju?Kako do profesionalnog i ljubaznogslužbenika?Kako mjesne zajednice mogu animirati,uključiti i aktivirati grañane?Kako povećati informisanost grañana?Kako povećati saradnju sa NVOsektorom?Kako povećati učešće partnera uprojektima ONG?Kako povećati efikasnost administracijeuskladitije sa potrebama grañana?Pitanje 4Kako unaprijediti općinskuupravu u skladu sa potrebamalokalne zajednice?Identifikovane najkrupnije probleme razmatrala je partnerska grupa i proširena radna grupa za izradu Strategije.Izvršeno je grupisanje strateških pitanja pretežno iz sfere uticaja Općine, kao i šire zajednice, raznih odgovornih izainteresovanih subjekata, institucija i pojedinaca.Utvrñena je šira lista značajnih problema, od kojih za jedan broj nije moguće dati odgovor u kratkom roku, bezistraživanja i bez strategija ostalih odgovornih institucija i nivoa vlasti. Strateška pitanja ovog tipa su:-Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti?-Kako smanjiti rad na crno?-Kako zadržati mlade i stručnjake?-Kako smanjiti ovisnost od socijalne pomoći?95

III B. STRATEŠKI CILJEVI, MOGUĆE MJERE I PROJEKTIStrateški ciljevi su putokaz za ostvarenje definisane vizije razvoja općine. Identifikovana su četiri strateška cilja:1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja3. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma4. ONG je lider – primjer moderne lokalne samoupraveZa svaki strateški cilj definisane su mjere kao most izmeñu strateških i operativnih (projekti) dijelova strateškogdokumenta. Projekti su kratkoročni alati za provoñenje mjera.Lista predloženih projekata je odgovor na najznačajnije probleme ili područja intervencija. Da bi se realizovaliprojekti, najvažniji uslov jesu finansijska sredstva, ali će efikasnost u provoñenju strateških projekata uvelikozavisiti od:-Stepena jačanja lokalne zajednice u smislu harmoniziranja ovlaštenja sa pripadajućim javnim prihodima i brojemstanovnika koji žive na teritoriji općine-Nivoa partnerstva sa privrednicima, drugim nivoima vlasti, institucijama, NVO i grañanima-Od brzine i kvaliteta provoñenja reforme javne uprave96

Tabela – Prikaz strateških ciljeva, mjera i projekataStrateški ciljevi Mjere ProjektiStrateški prioritet 1.Unapreñenje poslovneklime i razvoj ljudskogpotencijala u cilju razvojapostojećih privrednihsubjekata i stvaranja novih(fokus-grupa I)1.1. Lokalni ekonomskirazvoj1.2. Izgradnja infrastrukture zapodršku poduzetnicima(fizičke i uslužne)1.1.1. Izrada akcionog plana lokalnogekonomskog razvoja ONG za period2007– 2009.1.2.1. Izrada elaborata o efikasnom opremanjugrañevinskog zemljišta i upravljanje uprivrednim zonama1.2.2. Izgradnja „Sajmišta“ u Rajlovcu1.2.3. Izrada održivog programa radaCRB Novi GradStrateški cilj 1.Podsticajna poslovna klimasa visokim ljudskimpotencijalimaPrivreda i poduzetnici imajukvalitetne preduvjete zarazvoj i ostvaruju visokustopu zapošljavanja.Zaposlenost je iznadprosjeka BiH. Privredne ipoduzetničke aktivnostinajvećim djelom realizujuse u privrednim zonama.ONG je trgovačko –sajmišni centar BiH nakoridoru V-c. ONG jesredina sa privlačnimposlovnim okruženjem isubjektima koji prate razvojmodernih tehnologija.1.3. Stvaranje pozitivnog imidža opoduzetništvu isamozapošljavanju1.4.Poboljšanje nivoa obrazovanja1.5.Razvoj informativne podrške1.3.1. Program kampanje u školama1.3.2. Program kampanje u lokalnom mediju1.4.1. Edukacija o samozapošljavanju1.4.2. Edukacija u informatici za ciljne grupe1.4.3. Informatika za svakoga1.4.4. Projekat podrške opismenjavanjunepismenih stanovnika općine1.5.1. Informacijska mreža o ponudi ipotražnji za zanimanja u saradnji saSlužbom za zapošljavanje (trajniprogram CRB)1.5.2. Izrada programa statističkih baza zapraćenje indikatora lokalnog razvoja1.5.3. Stalna informiranost javnosti ipoduzetnika1.5.4. Promocija ONG97

Strateški prioritet 2.Razvoj moderneinfrastrukture poprincipima održivograzvoja(fokus-grupa II)Strateški cilj 2.Moderna infrastruktura uskladu sa principimaodrživog razvoja. ONGima razvijenu prometnu,komunalnu infrastrukturu,predstavlja područjemodernih urbanih cjelinakoje se harmoničnouklapaju u urbanističkustrukturu glavnog gradaBiH.2.1. Izgradnja nedostajućekomunalne infrastrukture2.2. Razvoj cestovne mreže,javnih parkinga2.1.1. Izrada projektne dokumentacije poprogramu prioriteta opremanjakomunalnom infrastrukturom2.1.2. Izrada projektne dokumentacije zaodvodnju otpadnih i oborinskih vodaza prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III”2.1.3. Izgradnja kanalizacionog sistemaotpadnih i oborinskih voda zaprostorni obuhvat RP ”Rajlovac III”2.1.4. Izgradnja separatne kanalizacionemreže naselja Sokolje2.1.5. Izrada projektne dokumentacijeodvodnje otpadnih voda od Zabrña(magistralni put M 17) do Dvora(Idejni i Glavni projekat)2.1.6. Izgradnja glavnog kolektora fekalnekanalizacije naselja Zabrñe2.1.7. Izgradnja primarnog vod.sistema,pumpnih stanica i sekundarnevodovod. mreže u obuhvatu RP„Bojnik- Dobroševići.“2.1.8. Izgradnja separatne kanalizacionemreže za obuhvat RP „Bojnik-Dobroševići“2.1.9. Izgradnja tri rezervoara: Reljevo,Donji Mihaljevići i Briješće2.1.10.Separatna kanalizaciona mreža unaseljima „Dobrinja A“ i „DobrinjaB“2.1.11.Rješavanje problema podzemnih vodau objektima u ulicama BajramaZenunija br. 1-6 i Ive Andrića br.1-92.1.12.Rješavanje problema podzemnih vodau objektima u ulicama Ive Andrića br.2-8, T.M.prijateljstva br.1-18 i AnteBabića br. 1-132.2.1. Izgradnja cestovne mreže u obuhvatuRP Donje Telalovo Polje2.2.2 Izgradnja javnih parkinga2.2.3. Izgradnja mostova na primarnimgradskim saobraćajnicamaMost na rijeci Bosni u RajlovcuMost na VIII transferzaliMost na X transferzaliMost na XI transferzali2.2.4. Izgradnja primarnih gradskihsaobraćajnica- «A» transferzale (potez od X do XIItransferzale)- X – transverzale (potez od ul.Dž.Bijedića do Željezničke prugeSarajevo - Zenica )-XI transferzale (potez od„Feroelektra“ do Dobrinje I)-XII transferzale (potez od Bačića

do Dobrinje I – druga traka)-IX transferzala (potez od uliceDžemala Bijedića do ulice SafetaZajke)2.2.5. Proširenje trolejbuske mreže unaselju „Dobrinja“2.3. Sanacija klizišta i sprečavanjebespravne gradnje2.4. Novi izgled stambenih iposlovnih objekata2.5. Poboljšanje uslova za rad uOŠ i predškol. ustanovama2.6. Deminiranje2.7. Zaštita od poplava2.8. Izgradnja novih stambenihjedinica u skladu saplaniranim strateškimopredeljenjima izprostornog plana KS2.3.1. Program sanacije klizišta2.3.2. Program mjera na sprečavanjubespravne gradnje2.4.1. Redizajniranje stambenih i poslovnihobjekata2.5.1. Dogradnja školskog objekta Osnovneškole „Dobroševići“ i izgradnjafiskulturne sale2.5.2. Izgradnja školskog objekta OŠ u MZ„Aneks“2.5.3. Dogradnja školskog objekta Osnovneškole „Umihana Čuvidina“ i izgradnjafiskulturne sale2.5.4. Izgradnja školskog objekta Osnovneškole u MZ „Zabrñe“2.5.5. Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtićana općini Novi Grad2.6.1. P-3897 - Briješće, površine 13.500 m 2P-3885 - Mojmilo, površine 25.110 m 2P-4636 - Žuč, površine 62.925 m 2P-5205 – Paljevo, površine 54.864 m 22.7.1. Ureñenje rijeke Bosne od mosta uReljevu do Butila – etapa I2.7.2. Izvoñenje radova na regulaciji rijekeMiljacke dionica: RTV dom-Halilovići2.8.1. Izgradnja stanova u kolektivnimstambenim objektima na teritorijiopćine Novi Grad2.9. Obavezna proceduratehničkog prijemanovoizgrañenih ilirekonstruisanih infrastrukt.objekata (gas, el. nergija,vodai kanalizacija, PTT)2.10. Efikasniji inspekcijskinadzor99

Strateški prioritet 3.Razvoj i efikasnokorištenjekapaciteta za kulturu,sport, rekreaciju i turizam(fokus-grupa III)Strateški cilj 3.Ostvareni optimalnipreduvjeti za razvojkulture, sporta, rekreacije iturizma.ONG je privlačno mjestoza življenje, sa bogatimrekreacionim i kulturno -zabavnim sadržajima.Strateški prioritet 4.Razvoj lokalneuprave i civilnog društva(fokus grupa-IV)Strateški cilj 4.ONG je lider – primjermoderne lokalnesamouprave.Stepen razvoja partnerstvasa privredom i NVOsektorom je na zavidnomnivou. Razvojne projekterealizuju sva tri sektora uzveliko učešće grañana.3.1.Izgradnja objekata za kulturu,sport, rekreaciju i turizam3.2.Unapreñenje turizma, sportai kulture3.3.Efikasno upravljanje inamjenska upotreba objekataza sport, kulturu u vlasništvuOpćine4.1.Razvoj lokalne uprave4.2. Lokalna okolinska zaštita3.1.1. Projekat završetka izgradnje stadionaOtoka3.1.2. Projekat završetka izgradnje SRCE-Buča potok3.1.3. Park šume Mojmilo3.1.4. Dom Reljevo3.1.5. Historijsko-memorijalni kompleks„Žuč“- memorijalni park „Žuč“3.1.6. Valorizacija kulturno-historijskognasljeña3.2.1. Programi aktivnosti u oblasti kulture isporta i povezanost sa turističkomprivredom3.3.1. Osnivanje javnog preduzeća zaupravljanje objektima zajavnu upotrebu u vlasništvu OpćineNovi Grad Sarajevo4.1.1. Provoñenje reforme lokalne uprave4.1.2. Održavanje kvaliteta usluga u skladusa ISO 9001:20004.1.3. Formiranje moderne press službe ilipokretanje osnivanja lokalne TV4.1.4. Podizanje efikasnosti lokalnogplaniranja4.1.5. Vektorizacija i digitalizacija analognihplanova katastarskog operata Općinei formiranje GIS-a4.1.6. Uključivanje grañana u procese iaktivnosti Općine4.1.7. Projekti finansijske podrške ONGinicijativama grañana u MZ4.1.8.Promocija projektno orijentiranogpristupa u radu općine, predstavljanje ipromocija PPP (Public PrivatePartnership) koncepta4.2.1. Formiranje odjela za zaštitu okoliša4.2.2. Projekti iz LEAP-a4.3. Razvoj civilnog društva4.3.1. Formiranje ureda za saradnju sa NVO4.3.2. Raditi i uspjeti zajedno4.3.3. Projekt finansijske podrške općineNovi Grad NVO-u4.3.4. Mladi i mogućnosti i perspektivezapošljavanja u BiH4.4. Program socijalne pomoćistanovništvu u stanju socijalnepotrebe4.4.1. Istraživanje potreba svih korisničkihgrupa socijalne brige4.4.2. Prevencija narkomanije na području100

općine4.4.3. Inicijativa prema Kantonu zaangažovanje socijalnog radnikai psihologa u školama4.4.4. Projekt osposobljavanja mladihstarijih od 18 godina, bez oba roditeljaza samostalan život (djece poginulihboraca, civilnih žrtava rata i djece bezroditeljske skrbi) kojim prestajeaktivna zakonska podrška4.4.5. Projekt razvijanja volonterizma isamopomoći - mreže uzajamnepomoći101

IV PROJEKTI102

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.1. Lokalni ekonomski razvoj1.1.1.Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONGza period 2007. – 2009.- Podsticanje društveno-ekonomskog razvoja ONG- Smanjenje nezaposlenosti- Povezivanje ONG s meñunarodnom zajednicom(prezentiranje i upoznavanje s ukupnim privrednim,prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različiteprograme.- Izgradnja konsenzusa i podizanje javne svijesti o LER-u- Podsticanje privrednog oživljavanja-obnove privrede icjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja.- Aktiviranje privatne štednje i resursa.- Podsticanje kapaciteta lokalne ponude i inkorporiranjelokalnih akcija u nacionalni okvir.- Proširenje finansijskih mogućnosti, promovisanje dostupamikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima.Aktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat- Organizirati radnu grupu- Rad na izradi LER-a- Izrada operativnog plana (programi i projekti)- Provoñenje, praćenje i ažuriranje LER-aONG, KS, SERDA, Privredna komora, zainteresirani poduzetnici,NVO-i- Podstaknut društveno-ekonomski razvoj ONG- Rast zaposlenosti- Povezana ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentirana iupoznata s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim iljudskim resursima) kroz različite programe.- Izgrañen konsenzus i podignuta javna svijest o LER-u- Podstaknuto obnovljenje privrede i cjelokupnog prostora krozrazvoj preduzetničkog okruženja.- Aktivirana privatna štednja i resursi.- Podstaknut kapacitet lokalne ponude i inkorporirane lokalneakcije u nacionalni okvir.- Proširene finansijske mogućnosti, izvršeno promovisanjedostupa mikro i makro kredita preduzetništvu iproizvoñačima.Period implementacije 2007. 2008. 2009.StalnoProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja30.000 KMONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO103

PodručjeStrateški ciljNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.2.Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke iuslužne)1.2.1.Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskogzemljišta i upravljanje u privrednim zonamaIzrada i implementacija rješenja iz ovog elaborata su jedan odključnih preduslova za olakšanje investiranja i privlačenjeinvestitora na područje općine. Svrha ovog projekta je pronalaženjeoptimalnog modela za otkup i izgradnju primarne infrastrukture, teprivlačenje investicija i formiranje općinskog fonda za ureñenjezemljišta.1. Snimanje stanja u zoni RP2. Analiza postojećeg stanja3. Organizovanje sastanaka i OS na nivou kantona i općine4. Usaglašavanje prijedloga modela finansiranja, otkupa i izgradnjeAktivnosti će biti povjerene konsultantskoj kući koja će u saradnji saOpćinom predložiti optimalna rješenja za ovu problematiku. Sveulazne podatke će Općina staviti na raspolaganjeOčekivani rezultat1. Potpuna slika postojećeg stanja u planiranim privrednimzonama (anliza i izvještaji)2. Predložen kvalitetan model i način finansiranja3. Predložene aktivnosti za izradu podzakonskih akataPeriod implemtanacije 2007. 2008. 2009XxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaUkpna vrijednost projekta je 120.000 KM i izvor finansiranja jeopćinski budžet. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžetakantona ili SERDA-e104

PodručjeStrateški ciljNaziv projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.2. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke iuslužne)1.2.2.Izgradnja «Sajmišta» u RajlovcuSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatStvaranje uvjeta i obezbjeñenje prostora za prezentaciju privrednihdostignuća i tehnologija te kreiranje centralnog prostora (sajmišnog)na području kantona Sarajevo. Obzirom da na području KS nepostoji sajmišni prostor, te da je izgradnja ovog sajmišta od interesaza kanton ali i BiH, zbog svog položaja (Sarajevo, V-c koridor)podrazumijeva se da će i drugi subjekti iskazati interes za ovajprojekat. Projekat podrazumijeva izgradnju regionalnog sajmišta sanajvećim i najposječenijim prostorom u BiH otvorenog i zatvorenogtipa1. Izrada projektne dokumentacije i poslovnog plana(konsultantska kuća)2. Izgradnja (investicije)3. Promocija sajmišta (Općina, Kanton, FBiH, BiH)1. Izrañena projektna dokumentacija za sajmište na područjuRP Donje Telalovo polje2. Izgrañeno sajmište3. Promovirana privreda Kantona Sarajevo i BiH i pojačanaaktivnost na ekonomskom planuPeriod implemtanacije 2007. 2008. 2009.xXProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaInvestiranje u prvu fazu projekta treba da bude finansirano izopćinskog budžeta i da obuhvati aktivnosti izrade projektnedokumentacije i poslovnog plana za sajmište. Vrijednost tog dijelaprojekta je 250.000 KM. Sufinansiranje moguće iz sredstava KS.105

PodručjeStrateškicilj-mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1.Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.2. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke iuslužne)1.2.3.Izrada održivog programa rada CRBNastaviti sa započetim razvojem infrastrukture za podrškupoduzetništvu na općini na način da se definiše organizacionastruktura Centra za razvoj biznisa, plan aktivnosti CRB, obezbijedipartnerstvo. Cilj je kvalitetna i trajna podrška poduzetništvu izapošljavanju.Moderno opremljeni prostor CRB omogućava širok spektaraktivnosti.- Rješavanje organizacione strukture CRB- Definisanje plana aktivnosti CRB- Planiranje budžetske linije za CRB- Kvalitetna marketinška promocija CentraOpćina, SERDAOčekivani rezultat-Uspostavljena moderna organizaciona struktura CRB-Definisan plan aktivnosti Centra-Obezbijeñeno kvalitetno pružanje usluga ciljnim grupama-Realizovani projekti podrške razvoju poduzetništva-Obezbijeñeno partnerstvo u funkcionisanju CRB-Trajna funkcija CRB na principima regionalnog i lokalnog razvoja2007. 2008. StalnoPeriod implemtanacijex x xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja50.000 KM Općina Novi Grad, kao i finansiranje od strane partnera106

PodručjeStrateškicilj-mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.3.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu isamozapošljavanjuNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (pertneri)1.3.1.Inicijativa za izradu zajedničkog projektaprogramkampanje u školamaEvidentan je nedostatak poduzetničke inicijative kod stanovništva.Svrha projekta je da se kod mladih afirmira poduzetništvouvoñenjem u školske programe praktične nastave o poduzetništvukod učenika OŠ (sedmi i osmi razred) i srednjih škola-Upućivanje inicijative prema Kantonu Sarajevo-Donošenje odluka-Izrada programa-Obezbjeñenje partnerstva u realizaciji projekta-Obezbjeñenje inicijalnih finansijskih sredstavaOpćina, Kanton, školeOčekivani rezultatPeriod implemtanacije-Omogućeno sticanje osnovnih znanja prema starosnoj dobiciljnih grupa-Povećan interes za profesionalnu orijentaciju i poduzetništvo kodmlañe populacije i sticanje znanja o poduzetništvu2007. 2008. Stalnox X xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaInicijalna sredstva Općine i partnera (Kanton, škole)107

PodručjeStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.3.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju1.3.2.Program kampanje u lokalnom medijuKampanjom u lokalnim medijima želi se afirmirati poduzetništvoi na taj način razvijati poduzetnička inicijativa i znanje kodstanovništva-Putem tendera odabrati marketinšku firmu za realizaciju projekta-Putem lokalnog medija provoditi aktivnosti:edukacija o poduzetništvupromocija najuspješnijih poduzetnika-Pokrenuti privredne novineOčekivani rezultatPeriodimplementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaOpćina, mediji, Privredna komora, KS-Obezbijeñen kvalitetan program promocije poduzetništva-Press služba u saradnji sa Općinskom službom za privredu...izdaje privredne novine sa aktuelnim informacijama-Pojačan interes za poduzetništvo i samozapošljavanje kodnezaposlene populacije2007. 2008. Stalnox x x10.000 KM kao i partneriOpćina, SERDA108

PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.4.Poboljšanje nivoa obrazovanjaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatPeriod implemtanacije1.4.1.Edukacija o samozapošljavanjuVeći problem na općini je visoka nezaposlenost stanovništva. Jednaod mogućnosti bržeg zapošljavanja je putem samozapošljavanja,započinjanje sa vlastitim biznisom, za što su potrebna odreñenaznanja i vještine koje nedostaju nezaposlenim licima. Svrha projektaje omogućiti sticanje odreñenih znanja o poduzetništvu-Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baza podatakapotencijalnih polaznika kurseva-Usmjerena kampanja prezentacije projekta prema ciljnimgrupama-Objavljivanje tendera za izbor edukatora-Definisanje programa edukacije za početnike u biznisu – opći kursi po oblastima-Nagraditi najbolje poslovne ideje-Pomoć u iznalaženju finansijskih sredstavaCentar za razvoj biznisa Novi Grad, SERDA, finansijske institucije,KS-Izabran kvalitetan edukator-Sačinjen detaljan plan i program edukacije-Omogućeno sticanje općih znanja o poduzetništvu-Realizovani kursevi-Olakšan pristup finansiranju za početnike u biznisu2007. 2008. Stalnox x xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaPermanentna edukacija zainteresovanih za samozapošljavanje krozgrupe 10 – 15 licaOpćina i partneri u skladu sa mogućnostima (SERDA, Zavod zazapošljavanje, KS)109

PodručjeStrateškicilj – mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.4. Poboljšanje nivoa obrazovanjaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatPeriodimplementacije1.4.2.Edukacija u informatici za ciljne grupeEdukacija teško uposlivih kategorija stanovništva u ciljuobezbjeñenja odreñenih prednosti kod zapošljavanja- Edukacija RVI – radno sposobnih preko 45.god.- Demobilisani borci i članovi šehidskih porodica preko 45 g. starosti- Nezaposleni grañani usljed privatizacije preko 45. godina- Nezaposlene žene preko 35.god. starosti-Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baze podatakapotencijalnih polaznika kurseva-Odabrati certificiranu firmu za edukaciju-Uspostavljanje modernog programa edukacije-Usmjerena kampanja prezentacije projekata prema ciljnimgrupama-Obezbjeñenje finansijske podrške projektuOpćina, Kanton, škole, služba za zapošljavanje-Omogućeno sticanje općih znanja iz informatike za polaznikekurseva-Izvršen izbor firme za edukaciju-Realizovani opći kursevi iz informatike-Uspostavljen kontinuirani program edukacije2007. 2008. StalnoxxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja130.000 KM na godišnjem nivouOpćina, Kanton-Početi sa pripremom u 2007. godini110

PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.4. Poboljšanje nivoa obrazovanjaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)1.4.3.Informatika za svakogaPodići razinu informatičke pismenosti grañana ONG do 2015. god.obavezna informatička pismenost svih sa završenom osnovnomškolomPovećanje inform. pismenosti grañana za 30% do 2015.Povećana potražnja za informatičkom edukacijomFormirati radni tim za provedbu ovog projektaStudija postojećeg stanja sa prijedlogom mjeraPoduzimanje svih potrebnih mjera u cilju informatičkogopismenjavanjaUtvrditi postojeću razinu informatičke pismenostiUtvrditi dostupnost kompjuterske opreme u školamaDefinirati željenu razinu informatičke pismenosti - utvrditi potrebeopćine tj. definirati željenu razinu informatičke pismenosti, odnosnokakav profil stručnjaka je potreban u informatičkom smislu zaprivredni razvojIzraditi prijedlog informatizacije školskih ustanova, teumrežitisistem:škola-škola,škola-općinaKanton,ministarstva, informatički objediniti podatke (oučenicima, knjigovodstvene evidencije i dr.)Nabavka informatičke opremeONG, KS, obrazovne institucije, nadležna federalna i državnaministarstva, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO i drugiObavezna informatička pismenost svih koji završavaju osnovnu školuPoboljšana kvaliteta informatičkog obrazovanjaPovećana inform. pismenost grañana za 30% do 2015.Očekivani rezultatPovećana potražnja za informatičkom edukacijomPovećan broj korisnika računala u domaćinstvima i odgojnoobrazovniminstitucijamaPeriod implementacije 2007. 2008. StalnoxxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja130.000 KMONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO111

PodručjeStrateškicilj-mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.4. Poboljšanje nivoa obrazovanjaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)1.4.4.Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnikaopćineSocioekonomska analiza općine pokazala je da postoji i manji brojstanovništva koji nemaju odreñeno osnovno obrazovanje.Svrha projekta je podsticaj programu opismenjavanju nepismenihstanovnika općine u partnerstvu sa školama-Utvrditi grupu zainteresovanih odraslih nepismenih osoba zaopismenjavanje-Organizovati kontinuirane programe opismenjavanja-Obezbjeñenje prostora, nastavnog kadra minimalno na dvalokaliteta-Obezbijediti partnerstvo u realizaciji projekta: Općina, Ministarstvoobrazovanja, OŠ i NVO-Usmjerena kampanja prema ciljnoj grupiOpćina, škole, Ministarstvo za obrazovanje i NVOOčekivani rezultatPeriod implemtanacijeProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranja-Organizovani kontinuirani programi opismenjavanja sa školama-Obezbijeñeno partnerstvo u realizaciji programa2007. 2008. Stalnox x xU 2007. godini Općina obezbjeñuje inicijalna sredstva60 polaznika – četiri razreda OŠOpćina, Ministarstvo obrazovanja KS112

PodručjeStrateškicilj-mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.5.Razvoj informativne podrške1.5.1.Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja usaradnji sa službom za zapošljavanje, trajni program rada CRBSvrha projekta je obezbjeñenje ažurnih informacija o ponudi ipotražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje. Ovimprojektom unapreñuje se partnerstvo izmeñu Općine i službe zazapošljavanje, poslodavaca i nezaposlenih-Uspostava koordinacionog tima za implementaciju projekta-Obezbjeñenje tehničkih uslova za modernu komunikaciju izmeñupartnera-Definisanje aktivnosti pojedinačno partnera-Promocija projektaCRB Novi Grad, služba za zapošljavanje, poslodavci, nezaposleniOčekivani rezultatPeriod implemtanacije-Obezbjeñene ažurne informacije za nezaposlene i poslodavceo ponudi i potražnji za zanimanja-Uspostavljena trajna komunikacija izmeñu partnera2007. 2008. StalnoxxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja20.000 KM Općina i partneriOpćina, služba za zapošljavanje113

PodručjeStrateškicilj-mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.5.Razvoj informativne podrškeNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat1.5.2.Izrada programa statističkih baza za praćenje lokalnog razvojaOpćinskoj upravi potrebni su cjeloviti statistički indikatori praćenjalokalnog razvoja. Svrha predloženog projekta je definisanjenajznačajnijih indikatora statističkih baza, obezbjeñenje tehničkihuslova i partnerstvo u realizaciji projekta-Informativna kampanja o projektu-Obezbjeñenje materijalno-tehničkih uvjeta-Definisanje indikatora statističkih baza lokalnog razvoja-Uspostavljanje kontinuiranog praćenja lokalnog razvoja-Uspostavljanje institucionalnih partnerstava svih subjekatalokalnog razvojaOpćina, kantonalne institucije, Privredna komora,pravni subjekti na području Općine-Uspostavljena jedinstvena baza podataka za lakše donošenjeposlovnih odluka-Ažurni i kvalitetni indikatori lokalnog razvoja2007. 2008. StalnoPeriod implementacijexxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja20.000 KM Općina Novi Grad, kao i partneri114

PodručjeStrateškicilj- mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.5.Razvoj informativne podrškeNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat1.5.3.Stalna informiranost javnosti i poduzetnikaSistemom stalne informiranosti osigurati da grañani buduinformirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG.-Izrada Plana povećane informisanosti grañana-Unaprijediti postojeći sistem informiranja putem web straniceONG, korištenjem elektronskih medija i komercijalnih i javnihglasila-Organizirati povremene javne skupove ili gospodarske tribineONG, KS, zainteresirani poduzetnici i javni mediji-Sistemom stalne informiranosti osigurano da su poduzetnici i svigrañani informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG.-Urañen plan povećane informisanosti grañana-Unaprijeñen postojeći sistem informisanja-Povećan broj javnih skupova / tribina2007. 2008. 2009.Period implementacijeKontinuirano itrajnoKontinuirano i trajnoKontinuirano i trajnoProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaPlan 6.000 KM godišnje, cijeneći potrebe nakon istraživanja115

PodručjeStrateškicilj- mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima1.5.Razvoj informativne podrškeNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)1.5.4.Promocija ONGKontinuirana promocija ONG, općinskih vrijednosti, turističke ipoduzetničke ponude.- Objediniti interes svih subjekata u zajedničkom nastupu napromocionom planu ONG- Zavisno od interesa utvrñenog u prethodnoj aktivnosti, osmislitikoncept promocionog plana ONG- Organizirati izradu i obnavljanje promocionog planaONG, KS, TZ KS, zainteresirani poduzetnici, NVOOčekivani rezultat-Izvršena kontinuirana promocija ONG, općinskih vrijednosti,turističke i poduzetničke ponude.-Realizovano partnerstvo u promociji ONG-Realizovan koncept promocionog plana2007. 2008. 2009.Period implementacijeKontinuirano itrajnoKontinirano i trajnoKontinuirano i trajnoProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaPromocioni plan 6.000 KMNa godišnjem nivou promocione aktivnosti 150.000 KM116

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.1.Izrada projektne dokumentacije po programu prioritetaopremanja komunalnom infrastrukturomOvaj program treba da uspostavi prioritete, kao i modalitetefinansiranja i sufinansiranja opremanja komunalnom infrastrukturomna području ONG. Jedan od ciljeva projekta je i efikanso trošenjebudžetskih sredstava i dokazivanje opravdanosti pojedinihinvesticija, kao i redoslijeda investiranja.1. Analiza stanja2. Organiziranje sastanaka sa općinom i drugim3. Predlaganje mjera i modela finansiranja za pojedinapodručjaSve aktivnosti bi trabalo da vodi neovisna konsultantsko-ekspertskakuća u saradnji sa općinskim radnim timom koji bi učestvovao upripremi postojećih ulaznih parametara.1. Analizarano stanje i uspostavljeni prioriteti2. Predloženi modeli finansiranja sanacijePeriod implemtanacije 2007. 2008. 2009.xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaProjekat se finansira iz općinskog budžeta i eventualno KS. Potrebnasredstva su 200.000 KMNapomena: Ovaj projekat tretira sve padinske dijelove ONG koji nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom117

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.2.Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih ioborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III”Izrada projektne dokumentacije je jedan od osnovnih preduslova zaizgradnju adekvatne kanalizacione mreže u planiranoj privrednojzoni Rajlovac III. Svrha ovog projekta je da se stvore uslovi zakonačno ureñenje grañevinskog zemljišta sa aspekta opremanjakanalizacionom infrastrukturom jer je na predmetnom lokalitetuizgrañen znatan broj stambeno-poslovnih objekata koji svojeotpadne vode direktno i indirektno ispuštaju u postojeći rigolželjezničke pruge.Takoñe sve otpadne i oborinske vode iz padinskihnaselja koja gravitiraju prema ovom području (Briješće i Sokolje)završavaju u rigolu željezničke pruge.1. Na osnovu usvojenog RP “Rajlovac III” i analize postojećegstanja izraditi projektni program i raspisati javni tender za izraduprojektne dokumentacije( nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)2. Izrada projektne dokumentacije (odabrana projektantska kuća)3.Revizija projektne dokumentacijeOčekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaIzrañen projektni program, dodijeljen ugovor i izrañena projektnadokumentacija i izvršena revizija projektne dokumentacije2007. 2008.xXUkupna vrijednost realizacije projekta je 75.000,00 KMfinansiranja su slijedeći:1. Općina Novi Grad Sarajevoi izvori118

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.3.Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih vodaza prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III”- izgradnja adekvatne kanalizacione mreže privredne zone “RajlovacIII”- poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i poslovanja- zaštita infrastrukturnog koridora željeznica i cesta- zaštita okoliša- zaštita šireg područja općine, posebno naseljalociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih ioborinskih voda1. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijeditipotrebne saglasnosti, riješiti imovinsko-pravne odnose igrañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)2. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacijeprojekta (nosioci: Općina, KJKP "ViK", Ministarstvoprostornog ureñenja i zaštite okoliša)3. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñačuradova (više faza)4. Izgradnja kanalizacione mreže (više faza)5. Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreženadležnom komunalnom preduzećuIzgrañena adekvatna kanalizaciona mreža kojom upravlja i održavanadležno komunalno preduzeće2008-2012.xUkupna vrijednost realizacije projekta je 6,500.000,00 KM i izvorifinansiranja su slijedeći:1. Općina Novi Grad Sarajevo2.Federalna direkcija cesta3. Kanton putem nadležnih ministarstava4. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori)5. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)119

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjera2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastruktureNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2.1.4.Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje- izgradnja adekvatne kanalizacione mreže naselja- poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja- zaštita okoliša- zaštita planirane privredne zone -"Rajlovac III"i s druge strane stambene zone u Zabrñu- zaštita šireg područja općine, posebno naseljalociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih ioborinskih voda Prethodno riješiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora,izgradnju glavnog kolektora u Zbrñu i izgradnju separatnekanalizacione mreže u okviru RP "Rajlovac III"(predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderneinfrastrukture)1. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijeditipotrebne saglasnosti i dozvole (nosilac ONG)2. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacijeprojekta (nosioci: ONG, KJKP "ViK", Ministarstvo prostornogureñenja i zaštite okoliša)3. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñačuradova (više faza)1. Pribavljene potrebne saglasnosti, riješeni imovinsko-pravniodnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2010.godina)2. Izrañen elaborat (2010. godine)3. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza4. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2011.-2015.)2007. 2008. 2010 – 2015.Ukupna vrijednost realizacije projekta je 5.700.000,00 KMizvori finansiranja su slijedeći:1. Općina Novi Grad Sarajevo2. Učešće grañana po osnovu obaveza za ureñenje zemljišta(legalizacija i redovan postupak)3. Kanton putem nadležnih ministarstava4. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori)5. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)Xi120

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.5.Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda odZabrña (magistralni put M 17) do Dvora(idejni i glavni projekat)Izrada projektne dokumentacije jedan je od preduslova zarješavanje pitanja odvodnje otpadnih voda naselja i privrednih zonalociranih sa desne strane rijeke Bosne nizvodno od glavnoggradskog prečišćivača1.Na osnovu postojeće planske dokumentacije i stanja na terenuizraditi projektni program (nosioci: Općina, KJKP "ViK", Zavodza planiranje putem formirane radne grupe)2.Raspisivanje javnog tendera za izradu projektnedokumentacije(nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)3.Izrada projektne dokumentacije (nosilac: odabrana projektantskakuća)4.Revizija projektne dokumentacije(nosilac: odabrana firma)Očekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaIzrañen projektni program, dodijeljen ugovor,izrañena projektnadokumentacija, izrañena revizija projekta2007. 2008. 2010 – 2015.xUkupna vrijednost izrade projekta je 80.000,00 KM i izvorfinansiranja je općinski budžet.Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta Kantona121

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.6.Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naseljaZabrñeIzgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe jejedan od ključnih preduslova za stvaranje tehničkih mogućnostiodvoñenja otpadnih voda iz dijela naselja Sokolje (slivno područjeprema Zabrñu) i kompletnog naselja Zabrñe. Svrha ovog projekta jezaštita postojećih vodotoka (Lepenica i Bosna) od negativnih uticajasvih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke, poboljšanjesanitarno-higijenskih uslova življenja odnosno sveukupna zaštitaokoliša šireg područja općine, posebno naselja i privrednih zonalociranih u ovom dijelu općine. Prethodno realizovati izradu projektne dokumentacije iizgradnju glavnog kolektora od magistralnog puta donovoplaniranog ureñaja za prečišćavanje Reljevo-Dvor(predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderneinfrastrukture)1. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijeditipotrebne saglasnosti, riješiti imovinsko-pravne odnose igrañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)2. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacijeprojekta (nosioci: Općina, KJKP "ViK", Ministarstvoprostornog ureñenja i zaštite okoliša)3. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovoraIzvoñaču radova (više faza)1. Pribavljene potrebne saglasnosti, riješeni imovinsko-pravniodnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.godina)2. Izrañen elaborat (2008. godine)3. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza(2009.god.)4. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009.-2013.god.)2007. 2008 – 2013.XUkupna vrijednost realizacije projekta je 1.600.000,00 KMizvori finansiranja su slijedeći:1. Općina Novi Grad Sarajevo2. Kanton putem nadležnih ministarstava3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori)4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)i122

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projekta2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.7.Izgradnja primarnog vod.sistema, pumpnih stanica isekundarne vodovodne mreže u obuhvatu RP ”Bojnik-Dobroševići”Razvoj distributivne mreže, odnosno omogućavanje snadbijevanjavodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići,Bojnik i dr.Napomena: Prethodno uraditi potrebnu tehničku dokumentaciju zarealizaciju projektaAktivnosti i nosioci(partneri)Očekivani rezultati1.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebnesaglasnosti, riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinskedozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacijeprojekta (nosilac: konsultantska kuća)3.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñačuradova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)4.Izgradnja vodovodne mreže i pumpnih stanica (više faza)5.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnomkomunalnom preduzeću1.Pribavljane potrebne saglasnosti, riješeni imovinsko-pravni odnosii obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.godina)2.Izrañen elaborat (2008. godine)3.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza(2009.god.)4.Izgrañena primarna vodovodna mreža, pumpne stanice isekundarna vodovodna mreža (2009-2015.god.)5.Trajno riješeno pitanje vodosnabdijevanja lokaliteta Bojnik-Dobroševići iz kantonalnog vodovodnog sistema( sadašnjevodosnabdijevanje je iz lokalnog vodovoda)Period implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2008 – 2015.XUkupna vrijednost realizacije projekta je 3.200.000,00 KMizvori finansiranja su slijedeći:1. Općina Novi Grad Sarajevo2. Kanton putem nadležnih ministarstava3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori)4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)i123

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci(partneri)Očekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.8.Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP“Bojnik – Dobroševići”-izgradnja adekvatne kanalizacione mreže u zoni obuhvataRP”Bojnik – Dobroševići”-poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja-zaštita okoliša-zaštita šireg područja općine, posebno naseljalociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnihvoda Prethodno završiti izradu projektne dokumentacije (uslov:usaglašavanje trase sa izmjenama trase na koridoru V-c)1. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebnesaglasnosti, riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinskedozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)2. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacijeprojekta (nosilac: konsultantska kuća)3. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovoraizvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi GradSarajevo)4. Izgradnja separatne kanalizacione mreže (više faza)5. Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreženadležnom komunalnom prduzeću1.Pribavljane potrebne saglasnosti, riješeni imovinsko-pravniodnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.godina)2.Izrañen elaborat (2008. godine)3.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza(2009.god.)4.Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009-2013.god.)2007. 2008 – 2013.XUkupna vrijednost realizacije projekta je 8.750.000,00 KMizvori finansiranja su slijedeći:1. Općina Novi Grad Sarajevo2. Kanton putem nadležnih ministarstava3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori)4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)i124

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjera2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastruktureNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)2.1.9.Izgradnja tri rezervoara: Reljevo, Donji Mihaljevići i BriješćeRazvoj distributivne mreže, odnosno omogućavanje snabdijevanjavodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići,Bojnik i dr. (iznad visinske kote r. Igman (525 MNM))1.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebnesaglasnosti, riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinskedozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacijeprojekta (nosilac: konsultantska kuća)3.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñačuradova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)4.Izgradnja rezervoara (više faza)5.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreženadležnom komunalnom prduzećuOčekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja1.Pribavljane potrebne saglasnosti, riješeni imovinsko-pravniodnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.godina)2.Izrañen elaborat (2007. godine)3.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza(2008.god.)4.Izgrañena tri rezervoara (2007-2013.god.)2007 – 2013.XUkupna vrijednost realizacije projekta je 3.400.000,00 KMizvori finansiranja su slijedeći:1. Općina Novi Grad Sarajevo2. Kanton putem nadležnih ministarstava3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori)4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)i125

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatiPeriod implementacije2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.10. Separatna kanalizaciona mreža u naseljima "Dobrinja A" i"Dobrinja B"Zaštita okolišaIzgradnja adekvatne separatne kanalizacije- u realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putemnadležnog Ministarstva prostornog ureñenja i zaštite okoliša- obezbijediti sredstva za realizaciju projekta- raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabirnajpovoljnijeg ponuñača- izgradnja adekvatne separatne kanalizacije- zaštita okoliša- trajno rješenje separatne kanalizacije- poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja isprečavanje hidričnih i drugih epidemija2008. 2009. 2010.X x xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranja1.300.000,00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partnerza realizaciju projekta (sufinansiranje)126

PodručjeStrateški cilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci(partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.11.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicamaBajrama Zenunija br. 1-6 i Ive Andrića br. 1 – 9- zaštita okoliša- trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih vodapoboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanjehidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putemnadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije(saglasnosti, dozvola i dr.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabirnajpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistemaOčekivani rezultatiPeriod implementacije- Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija- Obezbijeñena sredstva- Sproveden tender i dodijeljen ugovor- Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema2009-2011.xProcjena ukupnevrijednosti projekta iizvori finansiranja230.000,00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner zarealizaciju projekta (sufinansiranje)127

PodručjeStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci(partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture2.1.12. Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicamaIve Andrića br. 2 – 8, T.M. prijateljstva br. 1 – 18 i Ante Babića br.1 – 13- zaštita okoliša- trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih vodapoboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanjehidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putemnadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije(saglasnosti, dozvola i dr.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabirnajpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistemaOčekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupnevrijednosti projekta iizvori finansiranja- Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija- Obezbijeñena sredstva- Sproveden tender i dodijeljen ugovor- Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema2009-2011.X400.000,00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner zarealizaciju projekta (sufinansiranje)(izrañen glavni projekat)128

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.2.Razvoj cestovne mreže, javnih parkinga2.2.1.Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo PoljeIzgradnja moderne komunikacijske mreže u skladu sa planskomdokumentacijom koja bi poboljšala saobraćajnu infrastrukturu ipovezala i otvorila pristup privrednoj zoni Donje Telalovo Polje jejedan od prioriteta ONG.1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća)2. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (općina)3. Stvaranje partnerskih odnosa sa investitorima u smislusufinansiranja izgradnje (općina i investitori)1. Izrañena projektna dokumentacija2. Riješeni imovinsko-pravni odnosi3. Stvaranje saobraćajnih uslova za pristup privrednoj zoni RPDonje Telalovo poljePeriod implemtanacije 2007. 2008. 2009.xXProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaFinansiranje prve faze, tj izrade projektne dokumentacije bi vršilaopština i vrijednost te faze je 60.000 KM u 2007. godini. Ostale fazebi se finansirale kroz partnerstvo općine i investitora i KS.129

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.2.Razvoj cestovne mreže, javnih parkinga2.2.2.Izgradnja javnih parkingaIzgradnja objekata za rješavanje problema saobraćaja u mirovanju uposlovnim i komercijalnim zonama općine koje su najvišeopterećene. Projekat bi se realizirao po principima partnerstvaprivatnog i javnog sektora te se na taj način izbjeglo velikoinvestiranje od strane općine u rješavanje ovih problema, keriralanova radna mjesta i osvario direktan prihod u budžet općine.1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća)2. Principi PPP-a predstavljeni na svim nivoima općinskevlasti (konsultantska kuća)3. Dodjeljivanje koncesija ili drugi ugovorni modeli zarealizaciju projekta (općina uz podršku konsutantske kuće)1. Izrañena projektna dokumentacija2. Promoviran PPP koncept na nivou općine3. Realizacija projekata po PPP principimaPeriod implemtanacije 2007. 2008. 2009.xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranja150.000 KM za projektovanje i obezbjeñenje partnerstva130

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.2.Razvoj cestovne mreže, javnih parkinga2.2.3.Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama.Most na rijeci Bosni u RajlovcuMost na VIII transferzaliMost na X transferzaliMost na XI transferzaliSvrha projektaPovezivanje naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Miljacke i Bosne,te stvaranje uslova za kvalitetnije odvijanje motornog i pješačkogsaobraćaja.Aktivnosti i nosioci (partneri)- Donošenje odluke- Izrada eksproprijacijskog elaborata- Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa- Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije- Izdavanje urbanističke saglansosti i odobrenja za grañenje- Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa ikomunikacija i JP «Vodoprivreda BiH».Očekivani rezultatPeriod implementacijeZnatno poboljšani uslovi odvijanja motornog i pješačkogsaobraćaja.Bolje povezivanje zona stanovanja sa zonama privrede industrije,što ima za posljedicu skraćivanje distanci u odlasku na radno mjestokao i povratku sa istog, te stvaranje ugodnijeg ambijenta za život irad.2007. 2008. do 2015.XProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja131

PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.2.Razvoj cestovne mreže, javnih parkingaNaziv projekta2.2.4.Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica«A» transferzale (potez od X do XII transferzale)X - transverzale (potez od ul. Dž.Bijedića do Željezničke prugeSarajevo - Zenica )XI-transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I)XII-transferzale (potez od Bačića do Dobrinje I – druga traka)IX -transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke)Svrha projektaIzgradnja planiranih saobraćajnica čime se bolje povezujulongitudinalni saobraćajni pravci u gradu, što će doprinijetiotklanjanju uskih grla na ovim pravcima i suzbiti eventualnesaobraćajne gužve.Aktivnosti i nosioci(partneri)- Donošenje odluke- Izrada eksproprijacijskog elaborata- Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa,- Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije,- Izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje,- Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometai komunikacija.Očekivani rezultatPeriod implementacijeZnatno poboljšani uslovi odvijanja motornog, pješačkogi saobraćaja u mirovanju.2007. 2008. 2015.xProcjena ukupnevrijednosti projekta iizvori finansiranja132

PodručjeStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.2.Razvoj cestovne mreže, javnih parkinga2.2.5.Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“Izgradnjom trolejbuske mreže u pojasu X transferzale na potezu odDobrinje V do Naselja starosjedilaca stvaraju se uslovi zapovezivanje dva entiteta sa trolejbuskim saobraćajemAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatNa osnovu potpisanog protokola nosioci aktivnosti su:SERDAGrad Istočno SarajevoGrad SarajevoKJKP GRAS SarajevoOpćina Novi Grad SarajevoOpština Istočno Novo SarajevoOpština Istočna IlidžaUspostava kružnog toka trolejbuskog saobraćaja što obezbjeñujesigurnije i ravnomjernije odvijanje saobraćaja na ovom prostoruPeriodimplementacije2007. 2008. 2009.xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja3.800.000 KM133

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.3.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje2.3.1.Program sanacije klizišta- Definiranje prioriteta za sanaciju- Sprečavanje nastanka novih klizišta- Izgradnja i rekonstrukcija postojeće vodovodne ikanalizacione mreže radi radi sprečavanja i otklanjanjauzroka- Izrada prijedloga podzakonskih akata koji bi definiraliminimum infrastrukturne opremljenosti za postojeće objektedo legalizacije1. Analiza stanja2. Modeli i prijedlozi3. Sastanci i koordinacija na općinskom i višem nivou4. Koordinacije aktivnosti, sanacije na terenu1. Definirani prioriteti za sanaciju2. Model finansiranja sanacije3. Odluka o minimum infrastrukturne opremljenosti za objektedo legalizacije4. Sanacija klizišta prema prioritetima i sprečavanje bespravnegradnjePeriod implementacije 2007. 2008. 2013.x x xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaOpćina vrši sufinansiranje prioriteta u vrijednosti od 300.000 KM u2007. godini. Dok bi za implementaciju programa bilo potrebnonajmanje 15.000.000 KM koji bi bili obezbijeñeni u budžetu općine,KS ili čak i drugih viših instanci, u skladu sa predloženimprogramom do 2013.134

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.3.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje2.3.2.Program mjera na sprečavanju bespravne gradnjeJedan od glavnih problema sa kojim je općina Novi Grad suočena akoji je i generator mnogih drugih negativnih pojava na područjuopćine je bespravna gradnja. Svrha ovog projekta je:- Stvaranje uvjeta za legalnu gradnju- Donošenje provodive planske dokumentacije- Zaštita neizgrañenog zemljišta- Legalizacija obejkata koji se mogu lagalizirati1. Snimanje stanja (ažurno) (konsultantska kuća)2. Modeli koji bi se mogli primijeniti za sanaciju ionemogućavanje dalje bespravne gradnje (konsultantskakuća)3. Izrada planske dokumentacije kojom bi se omogućilalegalna izgradnja (konsultantska kuća)4. Efikasno djelovanje inspekcijskih organa (konsultantskakuća)5. Edukacija stanovništva o podizanju nivoa svijesti (općina imarketing agencija)1. Snimak postojećeg stanja2. Program sanacije i legalizacije objekata3. Izrañena planska dokumentaija kao preduslov za legalnugradnju4. Informirano stanovništvo5. Napravljen program rada inspekcijaPeriod implementacije 2007. 2008. 2009.xxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaFinansiranje ovih aktivnosti bi se odvijalo iz općinskog budžeta uvrijednosti od 600.000 KM u tri godine.135

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.4.Novi izgled stambenih i poslovnih objekata2.4.1.Redizajniranje stambenih i poslovnih objekataObjekti u općini Novi Grad posebice stambeni, zbog svog izgleda idizajna djeluju deprimirajuće na život ali i na radne sposobnosti. Tose može promijeniti redizajnom fasada. Novi izgled stambenoposlovnih objekata koji neće djelovati deprimirajuće na stanovništvoi poslovne ljude moguće je postići kroz investiranje u redizajniranjevanjskog izgleda objekata. Općina Novi Grad dio je kantonaSarajevo i grada i nalazi se na ulazu u grad, te je potrebno poboljšatiimidž tog dijela grada, kako prva impresija posjetilaca glavnomgradu BiH ne bi bila negativna.1. Projekat sa prioritetima i modalitetima finansiranja –poslovni plan (konsultantska kuća)2. Pronalaženje partnera (konsultantska kuća)3. Izrada fasada (prema projektu i planu)1. Izrañen projekat i odabrani modeli finansioranja2. Definirani partneri za realizaciju projekta3. Humaniji ambijent za život i rad4. Osvježene fasade velikih stambenih i poslovnih objekataPeriod implementacije 2007. 2008. 2009.xxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaPrve dvije faze projekta bi se finansirale iz općinskog budžeta injihova vrijednost bi bila 100.000 KM, u 2007. godini. Osim toga do2009. Općina bi izdvojila iz budžeta oko 2.000.000 KM za direktnofinansiranje prioriteta, dok bi ostatak sredstava izdvojio KS ilipartneri u projektu.136

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama2.5.1.Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ iizgradnja fiskulturne salePostojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog brojaučionica i velikog priliva učenika.Škola nema fiskulturnu salu.Aktivnosti i nosioci (partneri)-Planirati inicijalna sredstva-Upućivanje inicijative Kantonu SarajevoOčekivani rezultat-Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine-U skladu sa inicijativom realizovan projekat2007. 2008.Period implementacijexxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaInicijalna sredstva u visini od 45.000,00 KM planirana u budžetuOpćine za 2007. godinu137

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama2.5.2. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Aneks“Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika MZ „Aneks“ i dijelaŠvrakinog Sela-Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo-Upućivanje inicijative Općini Novo Sarajevo za partnerstvo uprojektu-Planiranje inicijalnih sredstva u budžetu Općine-Obezbjeñenje zemljišta-Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžetu Općine izemljište za objekat-U skladu sa inicijativom realizovan projekat2007. 2008. 2009Period implementacijexxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaInicijalna sredstva u visini od 150.000 KM za obezbjeñenjezemljišta i izradu projekta - iz budžeta OpćineMogući partner i Općina Novo Sarajevo138

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama2.5..3. Rekonstrukcija i dogradnja školskog objekta Osnovne škole„Umihana Čuvidina“ i proširenje fiskulturne salePostojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog brojaučionica i velikog broja i priliva učenika-Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo-Planirati inicijalna sredstvaI faza grañevinskih radova:-Potrebno izvršiti sanaciju školske zgradeII faza grañevinskih radova:-Proširenje fiskulturne sale-Izgradnja odreñenog broja novih učionicaOčekivani rezultatRealizovan projekat:-obezbijeñena inicijalne sredstva-izvršena sanacija školske zgrade-proširena fiskulturna sala i izgrañene nove učionice2007. 2008. 2009Period implementacijexxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaInicijalna sredstva iz budžeta Općine139

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama2.5.4. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“Svrha projektaZbog očekivanog povećanja broja stanovnika i djece školskoguzrasta na ovom lokalitetu, potrebno je planirati izgradnju objektaosnovne škole.Aktivnosti i nosioci (partneri)-Planirati inicijativu prema Kantonu Sarajevo-Planirati inicijalna sredstvaOčekivani rezultat-Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine za realizacijuprojekta-U skladu sa planom aktivnosti realizovan projekat2007. 2008. 2010 – 2015.Period implementacijeXProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaInicijalna sredstva u budžetu Općine140

PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovamaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat2.5.5.Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na Općini Novi GradSvrha ovog projekta je obezbjeñenje standardnih ambijentalnihuslova za rad obdaništa. Planira se savremeno ureñenje dvorišta iizgleda objekata što doprinosi unapreñenju kvaliteta uslugaobdaništa. Ovo podrazumijeva hortikulturno ureñenje dvorišta,obezbjeñenje ograda i sigurnosnih kapija, adaptacija i redizajniranjefasada1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća)2. Uspostva partnerstva sa KS i JKKP (općina)3. Obezbijeñena finansijska sredstva (općina i partneri)1. Izrañena projektna dokumentacija2. Obezbijeñena sredstva i uspostavljeno partnerstvo3. Svih pet dvorišta i objekata ureñeno, sigurno i povećan brojkorisnika usluga obdaništa.Period implementacije 2007. 2008. 2009.xxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaProjektna dokumentacija finansirana iz budžeta općine i iznosi20.000 KM. Finansijeri izvedbenih faza su KS, KJKP i Općina i to uvrijednosti po projektnoj dokumentaciji.141

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.6.Deminiranje2.6.1.P-3897 - Briješće, površine 13.500 m 2P-3885 - Mojmilo, površine 25.110 m 2P-4636 - Žuč, površine 62.925 m 2P-5205 – Paljevo, površine 54.864 m 2Čista površina.Površina se nalazi na linijama ratnih djejstava iz odbrambenog rata.Časovi istorije, izleti, poljoprivredne aktivnosti, povratak raseljenogstanovništvaIzviñanje i reizviñanje navedenog teritorija, te obezbjeñenjedonatora s obzirom da općina Novi Grad ne može samariješiti ova pitanjaOčekivani rezultatiPeriod implementacijeČista teritorija2007. 2008.xxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja50.000,00 KM godišnje u budžetu Općine + donatorska sredstva142

PodručjeStrateški cilj – mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2. Razvoj moderne infrastrukture u skladu sa principima održivograzvoja2.7. Zaštita od poplavaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2.7.1.Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa IOvaj projekat je potrebno realizovati u koordiniranom djelovanjufederalnih i kantonalnih ministarstava, grada Sarajeva, općineNovi Grad Sarajevo, JP “ Vodno područje slivova rijeke Save” iJP “Direkcija cesta FBiH” kao ovlaštenog predstavnikainvestitora koridora V-c – sarajevska obilaznica-lot 1 Zaštita okoliša od negativnog uticaja voda i dr. Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema RP“Privredna zona Rajlovac” čija izrada je u toku Zaštita područja uz rijeku Bosnu od izlijevanja iz korita isprečavanje nastanka šteta objektima,saobraćajnoj ikomunalnoj infrastrukturi1. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebnesaglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi GradSarajevo, Kanton Sarajevo)2. Izraditi glavni projekat za I etapu (nosilac Općina Novi Grad)3. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacijeprojekta (nosilac: konsultantska kuća)4. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñačuradova -više faza (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo), KantonSarajevo i Federacija BiH)5. Izvoñenje radova na regulaciji (više faza)5. Pribavljane potrebne saglasnosti, riješeni imovinsko-pravniodnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.godina)6. Izrañen glavni projekat za I etapu (2007. godina)7. Izrañen elaborat (2007. godine)8. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza(2007.god.)5.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2009.)2007-2009.XUkupna vrijednost realizacije projekta je 8.000.000,00 KMizvori finansiranja su slijedeći:1. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnihodnosa)2. Kanton putem nadležnih ministarstava3. Federacija BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija – Direkcijaza ceste i Ministarstvo vodoprivrede… -JP “ Vodno područjeslivova rijeke Save”)4.Grad Sarajevoi143

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultati2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.7.Zaštita od poplava2.7.2.Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica : RTVdom- Halilovići-Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema usvojenom RP-Zaštita područja uz rijeku Miljacku od izlijevanja iz korita isprečavanje nastanka šteta objektima,saobraćajnoj i komunalnojinfrastrukturi1.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebnesaglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi GradSarajevo)2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacijeprojekta (nosilac: konsultantska kuća)3.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñačuradova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo)4.Izvoñenje radova na regulaciji (više faza)1.Pribavljane potrebne saglasnosti, riješeni imovinsko-pravni odnosii obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.godina)2.Izrañen elaborat (2007. godine)3.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza(2007.god.)4.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2011.)Period implementacije2007 – 2011.XUkupna vrijednost realizacije projekta je 3.500.000,00 KMizvori finansiranja su slijedeći:iProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja1. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnihodnosa)2. Kanton putem nadležnih ministarstava3. JP za “ Vodno područje slivova rijeke Save”4. Zavod za izgradnju KS5.Investitori putem preuzetih obaveza po ugovoru sa Općinom NoviGrad Sarajevo144

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjera2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja2.8.Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranimstrateškim opredeljenjima iz prostornog plana Kantona SarajevoNaziv projekta2.8.1.Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima nateritoriji Općine Novi GradSvrha projekta - privoñenje zemljišta konačnoj namjeni,- stvaranje uslova za zamjenu stambenog fonda- dotrajalihstambenih jedinica za nove stambene jedinice,- obezbjeñenje uslova za stambeno zbrinjavanje mladih,visokoobrazovanih kadrova,Aktivnosti i nosioci (partneri)- rješavanje imovinsko-pravnih odnosa- konkurs za dodjelu lokacija- realizacija izgradnje (investitori)- potencijalni investitori grañevinska preduzeća i fondovi zaizgradnju stanova,- javne kantonalne komunalne organizacije,- Kanton Sarajevo,- Grad Sarajevo,- Općina Novi GradOčekivani rezultatIzgradnja 1.023 stana u naseljima:- Dobrinja 434- Čengić Vila 211 BGP ukupno 98.908 m 2- Buča potok 200- Alipašin Most VII 178Period implementacije 2007. 2008. 2015./ x XProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaFondovi potencijalnih investitora145

PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacijei turizma3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizamNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat3.1.1.Projekat završetka izgradnje stadiona „Otoka“Svrha projekta je završetak stadiona Otoka sa pratećim objektima ucilju zadovoljavanje potreba grañana KS te promociju rekreativnih,sportskih i kulturnih sadržaja. Osim toga, potrebno je ostvariti iodrživost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanjaobjektima, te programi korištenja po ciljnim grupama1. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantskakuća)2. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantskakuća)3. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitoropćina)4. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji saopćinom)1. Glavni projekat izrañen2. Plan poslovanja i upravljanja objektima završen3. Izgrañen objekat i pušten u rad4. Napravljen program za mladePeriod implementacije 2007. 2008. 2009.xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaFinansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 80.000 KM,druge faze oko 60.000 KM u 2007. i 2008. godini. Treća faza bi sefinansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 1.000.000 KMu 2007. i 2008. Četvrta aktivnost bi se finansirala iz općinskogbudžeta u vrijednosti od 40.000 KM U 2008. godini.146

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacijei turizma3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam3.1.2.Projekat završetka izgradnje SRCE – Buča potokSvrha projekta je završetak sportsko – rekreacionog kompleksa sasportskom dvoranom za zadovoljavanje potreba grañana tepromocija rekreativnih, sportskih i kulturnih sadržaja. Osim toga,potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio planposlovanja i upravljanja objektima1. Izrada glavnog projekta sportske dvorane (konsultantskakuća)2. Izrada plana poslovanja i upravljanja objektima(konsultantska kuća)3. Izvoñenje radova (općina i partneri)Glavni projekatPlan poslovanja i upravljanja objektimaIzgrañen objekat i pušten u radPeriod implementacije 2007. 2008. 2009.x x xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaProjektna dokumentacija u budžetu 2007. godine, a izvoñenje uVrijednosti 2.700.000 KM sa partnerima 2008-2009.godina.147

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacijei turizma3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam3.1.3.Park šume MojmiloSvrha projekta Projekat podrazumijeva izgradnju kapaciteta rekreativnog,kulturnog, sportskog i turističkog sadržaja te njihovu promociju usklopu park šume Mojmilo, koji će sadržavati aboretum, botaničkivrt, sankalište i slične sadržaje.Aktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća)2. Izrada plana izgradnje i upravljanja kompleksom(konsultantska kuća)3. Formiranje partnerstva privatnog i javnog sektora(konsultantska kuća i općina)4. Izgradnja kompleksa (općina, Kanton i investitori)5. Promocija sadržaja Park šuma Mojmilo (konsultantska kuća,općina, Kanton)1. Izrañena projektna dokumentacija2. Plan izgradnje i upravljanja kompleksom napravljen3. Projekat u formi PPP4. Izgrañen kompleks5. Promotivne aktivnosti izvršenePeriod implementacije 2007. 2008. 2009.xxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaFinansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 100.000KM, druge faze oko 80.000 KM u 2007.godini, te treće faze 40.000KM. Četvrta faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima uvrijednosti oko 3.000.000 KM u 2008 godini kao ičetvrta faza uvrijednosti od 60.000 KM U 2008. godini.148

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacijei turizma3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam3.1.4.Dom u ReljevuSvrha projekta je opremanje i svrsishodno korištenje doma kulture uReljevu u cilju zadovoljavanje potreba grañana tog naselja tepromociju kulturnih, zabavnih i edukativnih sadržaja. Osim togapotrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio planposlovanja i upravljanja objektima, te programi korištenja po ciljnimgrupama sa posebnim osvrtom na mladu populaciju.1. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantskakuća)2. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantskakuća)3. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitoropćina)4. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji saopćinom)1. Glavni projekat izrañen2. Plan poslovanja i upravljanja objektima završen3. Izgrañen objekat i pušten u rad4. Napravljen program za mladePeriod implementacije 2007. 2008. 2009.X x xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaFinansiranje prve faze iz općinskog budžeta bi bilo oko 40.000 KM,druge faze oko 50.000 KM u 2007. godini. Treća faza bi sefinansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 200.000 KM u2008. i 2009.149

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatiOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacijei turizma3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam3.1.5.Historijsko-memorijalnI kompleks “Žuč”- memorijalni park“Žuč”Realizovati postavke iz Prostornog plana Kantona Sarajevo -područja posebnih obilježja na teritoriji Kantna za lokalitete i mjestaznačajna po dogañajima iz rata 1992-1995. godina i perioda opsadegrada, a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici1.Izrada posebnog programa stručne komisije za zaštitu i ureñenjeMemorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo)2. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (nosilac: KantonSarajevo)3.Definisanje obuhvata i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa(nosilac: Kanton Sarajevo i Općina)4.Pribavljanje potrebnih saglasnosti i grañevinske dozvole(nosilac: Kanton Sarajevo i Općina)5. Izgradnja Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo)1.Izrañen poseban programa stručne komisije za zaštitu i ureñenjeMemorijalnog parka “Žuč” (2007)2. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (2007-2008.)3.Definisan obuhvatai riješeani imovinsko-pravnih odnosi(2008-2009.)4.Pribavljane potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole(2009.)5. Izgrañen Memorijalni park “Žuč” (2010-2015.- više faza)Period implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2007 – 2015.XUkupna vrijednost realizacije će se utvrditi na osnovu projektnedokumentacije i eksproprijacijskog elaborata1. Kanton putem nadležnih ministarstava, zavoda i stručne komisije2. Općina Novi Grad Sarajevo će pružiti podršku ovom projektu krozaganžman nadležnih službi za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa iizdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola150

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacijei turizma3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam3.1.6.Valorizacija kulturno historijskog nasljeñaOvim projektom obezbijedit će se zaštita i adekvatna valorizacijapostojećeg kulturno-historijskog naslijeña i jačanja kapacitetaturističke ponude općine Novi Grad. Kao tri glavne turističkeatrakcije projekat će se koncetrirati na valorizaciju tri grupe objekataa) kompleks tunel spasab) turističko selo Mojmilo i sadržajic) kuća Hadžihalilovića1. Realizacija projekta kuće Hadžihalilovića, uz projektnudokumentaciju i program korištenja i upravljanja(konsultantska kuća)2. Urbanističkog rješenja tunela spasa i program korištenja iupravljanja u saradnji sa privatnim sektorom (konsutlantskakuća)3. Izrada programa za kulturne manifestacije u Olimpijskomselu (općina)1. Kuća Hadžihalilovića u funkciji turističke ponude općine2. Izrañen urbanistički projekat tunela spasa, te napravljenprogram korištenja i upravlajnja u skladu sa PPP principima3. Napravljen program kulturnih manifestacija u Olimpijskomselu MojmiloPeriod implementacije 2007. 2008. 2009.x x xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaFinansiranje prve aktivnosti iz opštinskog budžeta bi bilo oko150.000 KM, druge aktivnosti oko 15.000 KM u 2007. godini, teizvoñenje u širem partnerstvu po studiji izvodljivosti151

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacijei turizma3.2.Unapreñenje turizma, sporta, i kulture3.2.1.Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost saturističkom privredom- Održati i unaprijediti postojeće manifestacije- Ostvariti partnerstvo sa ostalim zaintersovanim subjektima- Javno ustanovljavanje interesa potencijalnih partnera- Planiranje programa, sredstava i nosioca- Promotivna kampanjaOpćina i partneri-Ostvareno partnerstvo u realizaciji programa-Povećana ponuda kulturno- sportskih sadržaja uz sinergetske efektevećeg broja učesnika-Zadovoljstvo stanovnika općine i motivacija da se aktivne uključe umanifestacije zabavno – sportskog sadržaja-Doprinos razvoju turizma i povećanje interesovanja turista daposjete općinuPeriodimplementacije2007. 2008. Stalnox x xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja350.000 KM Općina, kao i ulaganja partnera(80.000 KM Novogradski dani; 90.000 KM Grant za razvoj kulture isporta; 180.000 KM Podrška ostalim projektima kulture i sportaod značaja za općinu)152

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacijei turizma3.3.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport,kulturu u vlasništvu Općine3.3.1.Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima zajavnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo-Riješiti upravljanje i tekuće održavanje-Riješiti efikasno namjensko korišćenje objekata u javnojupotrebi vlasništvo Općine-Izrada normativnih akata i registracija-Obezbjeñenje finansijskih sredstava etapno-Postavljanje menadžmenta i org. šema-Osamostaljivanje samostalnog pravnog subjekta-Općina-Sportska društva, kulturna društva i agencije-Specijalizovano preduzeće za efikasno upravljanje,održavanje i korišćenje u skladu sa potrebama grañana-Nova radna mjesta, kao mogućnost za bržu reformujavne uprave-Ureñena igrališta i objektiPeriod implementacije 2007. 2008. 2009. do 2011.godx x x xProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranja-Općina: u 2007.god. 100.000 KM, u 2008.god. 500.000 KMi dalje po finansijakom planu do 1.500.000 KM-Partneri: privredna društva, sportska društva, GradSarajevo, sponzori153

PodručjeStrateškicilj – mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.1.Razvoj lokalne uprave4.1.1.Provoñenje reforme lokalne upraveUspostava kvalitetne lokalne administracije u skladu sa lokalnomsamoupravom-Donošenje odluke vezano za zbrinjavanje zaposlenih neadekvatnestručne spreme-Izmjene Pravilnika Jedinstvenog općinskog organa uprave-Zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadraeduciranog za poslovne državne uprave i projektnom pristupu urješavanju problema – u naredne 3 godine u strukturi uposlenihpovećanje godišnje prosječno za 10 VSSOpćina-Usvojene odluke o kadrovskom jačanju Općine-Realizovano zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visokoobrazovanog kadra-Poboljšanje u kvalitetu pružanja usluga lokalne administracije-Kvalitetnije planiranje i upravljanje projektima-Uspješnija saradnja sa partnerskim organizacijama na realizacijizajedničkih programaPeriodimplementacije2007. 2008. 2009.x x xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja150.000 KM za 10 novozaposlenih za jednu god.Općina154

PodručjeStrateškicilj – mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.1.Razvoj lokalne upraveNaziv projekta 4.1.2.Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001 : 2000Svrha projektaSvrha projekta je uspostavljanje efikasne lokalne uprave, motivisanjei osposobljavanje rukovodstva, službenika i namještenika Općine upravcu zadovoljavanja potreba i očekivanja grañana i drugihkorisnika usluga općinske administracije, uz primjenu svjetskiprihvaćenih standarda djelovanja javne upraveAktivnosti i nosioci (partneri)Odgovornosti i ovlaštenja su utvrñeni Pravilnikom o unutrašnjojorganizaciji i sistematizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave iposebnih službi.Očekivani rezultatPeriodimplementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja-kvalitetno i blagovremeno ispunjavanje zakonskih zadataka, zaštitaprava pojedinaca i javnog interesa-odvojenost politike i administracije-zakonito provoñenje upravnih postupaka uz poštivanje zakonskihrokova-pojednostavljenje procedure za stranke i preglednost poslovanja-ostvarivanje zacrtanih programa2007. 2008. 2009.Projekat održavanja kvaliteta usluga u skladu sa meñunarodnimsistemom kvaliteta ISO 9001:2000 je dugoročan i vremenskineograničenU užem smislu gledano postoje redovni godišnji troškovi po osnovupotpisanog ugovora sa certifikacijskom kućom, a odnose se naredovne godišnje provjere funkcionisanja sistema kvaliteta. Sobzirom da ovaj projekat obuhvata i proces stručnog obrazovanja iusavršavanja, obezbjeñenje materijalno-tehničkih uslova, procesinformisanja i neke druge procese, neophodno je za održavanje ovogprojekta u budžetu za 2007.g. planirati sredstva od 30.000 KM155

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.1.Razvoj lokalne uprave4.1.3.Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanjalokalne TVSvrha projekta je potreba za uspostavljanjem moderne press službe iefikasnom distribucijom informativnih materijala u cilju kvalitetnoginformisanja grañana i sveukupne javnosti.Elaborat o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV pokazatće da li je Općina u mogućnosti formirati vlastitu TV ili koristitiusluge drugih.- Organizovanje savremene press službe- Izrada elaborata o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV.- Konsenzus svih učesnika u donošenju odluka o načinu organizacijelokalnog medijaOpćinaOčekivani rezultat-Uspostavljena moderne press službe-Obezbjeñenje trajne programske sheme putem lokalne TV-Ažurno i kvalitetno informisanje javnosti-Veće interesovanje javnosti za tekuće aktivnosti lokalne uprave-Veća motivacija grañana za aktivno uključivanje u aktivnostilokalne zajednicePeriodimplementacije2007. 2008. 2009.x X xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja- 50.000 KM PRESS služba sa opremomElaborat će pokazati potrebna finansijska sredstva za osnivanje TVOpćina156

PodručjeStrateškicilj-mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.1.Razvoj lokalne uprave4.1.4.Podizanje efikasnosti lokalnog planiranjaOsposobljavanja cjelokupnog menadžmenta za efikasno planiranje uskladu sa standardima planiranja- Definisanje programa edukacije- Interna i eksterna edukacija samostalno i uz pomoć konsultanata- Izbor konsultanata i literature- Periodična savjetovanja i okrugli stoloviOčekivani rezultatOpćina, državna agencija, SERDA, Privredna komora-Planiranje u skladu sa ekonomskim razvojem u svim segmentima,projektni pristup-Uspješniji menadžment-Obezbijeñeni kvalitetni konsultanti i literatura-Obezbijeñene panel-diskusije na temu unapreñenje planiranja-Brži razvoj lokalne zajednice2007. 2008. StalnoPeriod implementacijex x xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja10.000 KM godišnje Općina157

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.1.Razvoj lokalne uprave4.1.5.Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskogoperata Općine Novi Grad Sarajevo i formiranje GIS-aFormiranje baze podataka (GIS), koja će omogućiti fizičkim ipravnim licima brži i ekonomičan pristup informacijamaevidentiranim u katastarskom operatu (internet) i ažuriranjepodataka katastra sa stanjem u zemljišnoj knjizi i stvarnim stanjemna terenu.-Izbor vanjskih saradnika (konsultanata)-Nabavka odgovarajućeg softvera (programskih paketa) i pratećeopreme (hardver)-Skeniranje analognih planova katastarskog i gruntovnog premjera-Vektorizacija skeniranih planova-Formiranje baze podataka-Formiranje GIS-a-Edukacija službenika i namještenika samostalno i uz pomoćkonsultanata (spoljnih saradnika)-Izrada digitalnog orto-foto snimka za područje općine Novi GradNosilac navedenih aktivnosti je Općina uz pomoć vanjskih saradnika(Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i dr.)-Brza i efikasna administracija-Efikasan razvoj lokalne zajednice kroz pružanje podataka i podrškerazvojnim planovima Općine i Kantona Sarajevo-Uspješan menadžmentPeriod implementacije 2007. 2008. 2009.x x XProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaUkupna vrijednost projekta 250.000,00 KMProjekat se finansira iz općinskog budžeta (sredstva ostvarena kroznaplatu usluga katastra) i donacije Federalne uprave za geodetske iimovinsko-pravne poslove, te eventualnim donacijama kroz učešće uprojektima EU.158

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.1.Razvoj lokalne uprave4.1.6.Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine(animiranje grañana putem MZ)-Uključivanje većeg broja grañana u donošenje odluka, teuključivanje istih u procese i aktivnosti Općine-Razvoj lokalne samoupraveAktivnosti i nosioci (partneri)-Definisanje plana aktivnosti-Interna i eksterna edukacija organa mjesnih zajednica-Uvezivanje NVO na realizaciji projekataOpćina, organi mjesnih zajednica, grañani, NVOOčekivani rezultat-Veća informiranost grañana o svim aktivnostima Općine-Afirmisanje uloge zbora grañana i masovnije uključivanje grañanau donošenje odluka u pravcu razvoja lokalne samouprave-Efikasnije i realnije planiranje-Uspješnija saradnja sa organima mjesnih zajednica i grañanimana realizaciji projekataPeriodimplementacije2007. 2008. 2009.x x xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja3.000 KM (edukacija)Općina159

PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.1.Razvoj lokalne uprave4.1.7.Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat-Povećanje sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnihkrucijalnih problema u ONG-Osnažiti zajednice i povećati njihovu spremnost da se aktivnouključe u razvoj svojih sredina,-Stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva.-Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljitiih u skladu sa mogućnostima-Omogućiti grañanima da grade budućnost ONG-Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG-Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja-Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata-Povećanje odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.-Formirati tijelo za provedbu ovog projekta-Odrediti kriterije-Finansijsku podršku projektima u 26 mjesnih zajednica-Razvoj kapaciteta koji uključuju treninge, radionice i stručnekonsultacije-Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana istrategijom ONG-Izrada plana kako provesti, pratiti i ažuriratiMZ, ONG, KS, NVO, i drugi-Povećano sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnihkrucijalnih problema u ONG-Osnažene MZ i povećana njihova spremnost aktivnoguključenja u razvoj svojih sredina,-Stvarano okruženje za uspostavljanje civilnog društva.-Povećana informiranosti ONG o potrebama grañana i njihovozadovoljenje u skladu sa mogućnostima-Omogućeno grañanima da grade budućnost ONG-Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i ONG-Izgrañena potpora za lokalne aktivnosti i ulaganja-Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata-Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.Period implementacije 2007. 2008. 2009.xxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja3.000 do 5.000 KM po MZ x 16 MZ 70.000 KM godišnjeONG, KS, doprinos grañana i lokalne zajednice, poduzetnika160

PodručjeStrateški ciljNaziv projektaSvrha projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.1.Razvoj lokalne uprave4.1.8.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine,predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) konceptaSvrha projekta je da se uposlenicima u općini predstavi projektnoorijentirani pristup u radu, kako bi se obaveze efikansije izvršavale,napravila distribucija ovlasti i obaveza, stvorili uslovi za evaluiranjerada uposlenika na objektivan način, te da se stvore uslovi zapromociju Partnerstva Privatnog i Javnog sektora (primjenametodologije u praktičnom smislu). Ovakav pristup bi stimuliraoulaganja na području općine.1. Obuka za sve uposlenike o projektnom pristupu (konsultantskakuća)2. Akcioni plan tranformacije rada uposlenika na projektnoorijentirani pristup. (konsultantska kuća u saradnji sa općinom)3. Alati koji se koriste u projektnom pristupu (obuka) –konsultantska kućaAktivnosti i nosioci (partneri)4. Tehnička podrška u implementaciji akcionog plana (konsultantskakuća).4. PPP koncept prezentacija (konsultantska kuća)5. Alati za implementaciju PPP koncepta (obuka – konsultantskakuća)6. Razvoj pilot PPP projekata (konsultantska kuća u saradnji saopćinom)7. Implementacija PPP projekata (općina uz podršku konsultanta)1. Obućeni uposlenici vezano za projektni pristup2. Implementiran akcioni plan za uvoñenje projektnog pristupa u radopćineOčekivani rezultat3. Obućeni uposlenici za primjenu PPP koncepta u praksi4. Realizirani PPP projekti5. Ostvareni dodatni prihodi za općinu iz realizacije PPP projekata6. Bolja i konkretna saradnja sa privatnim sektorom u realizacijiprojekataPeriod implementacije 2007. 2008. 2015.xxProcjena ukupnevrijednosti projekta i izvorifinansiranjaVrijednost projekta je 20.000 KM na godišnjem nivou. Izvorfinansiranja je općinski budžet. Moguće je vršiti sufinansiranje izsredstava budžeta kantona ili SERDA.161

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjera4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.2.Lokalna okolinska zaštitaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)4.2.1.Formiranje odjela za zaštitu okolišaObezbjeñenje kapaciteta za provoñenje projekata za zaštitu životnesredine od strane lokalne zajednice-Izmjene i dopune pravilnika organizacione strukture-Organizovanje odjela za zašt. okoliša-Upošljavanje najmanje 2 VSS odgovarajuće struke i dodatnihvještina, znanja i iskustva-Partnerstvo sa zajednicom-Izrada programa edukacije na lokalnom nivou za sveOčekivani rezultatPeriodimplementacijeOpćina-Uspostavljen odjel koji provodi i realizuje zakone, planove iprojekte vezano za zaštitu okoliša-Uspostavljen održiv razvoj lokalne zajednice2007. 2008. Stalnox x xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja50.000 KM Općina, kao i ulaganje partnera162

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj-mjera4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.3.Razvoj civilnog društvaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)4.3.1.Formiranje ureda za saradnju sa NVOUspostava efikasne, partnerske saradnje sa NVO na principimacivilnog društva- Definisanje plana aktivnosti- Uspostava ureda i ovlašćenja referenta- Potpisivanje memoranduma o razumijevanju Općine i NVO- EdukacijaOpćina, NVOOčekivani rezultatPeriod implementacije-Uspostavljen ured-Poboljšan nivo saradnje Općine i NVO2007. 2008. Stalnox X xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvor finansiranja5.000 KM (edukacija uposlenika)Općina163

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjera4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.3.Razvoj civilnog društvaNaziv projekta4.3.2. «Raditi i uspjeti zajedno»Svrha projektaUspostava jasnih i transparentnih procedura meñusobne saradnje ipartnerstva izmeñu Općine i nevladinog sektoraAktivnosti i nosioci (partneri)- Potpisivanje sporazuma izmeñu načelnika, predsjedavajućegOV i nevladinih organizacija u vezi procedura saradnje nateritoriji Općine / CPCD Sarajevo partner u ovom dijeluOčekivani rezultatiPeriod implementacije- Efikasnija raspodjela budžetskih sredstava za NVO- Unapreñenje saradnje i razumijevanja u skladu s principimacivilnog društva, tako poželjnog partnerstva na rješavanjuzajedničkih problema lokalne zajednice- Jačanje kapaciteta Općine i NVO- Ozbiljniji rad NVO2007. 2008.xxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaVeoma mala sredstva, uglavnom dobra volja, informisanje iinstitucionalno postupanje164

PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.3.Razvoj civilnog društvaNaziv projekta4.3.3.Projekt finansijske podrške ONG nevladinim organizacijamaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultat-Povećanje sudjelovanja grañana u procesu odlučivanja u ONG istvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva.-Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljitiih u skladu sa mogućnostima-Omogućiti grañanima utjecaj na budućnost ONG-Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG-Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja-Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata-Formirati tijelo za provedbu ovog projekta-Odrediti kritična područja-Detaljna studija postojećeg stanja NVO sektora sa prijedlogommjera-Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana istrategijom ONG-Izrada plana kako provesti, pratiti i ažuriratiONG, KS, NVO, i drugi-Povećano sudjelovanje grañana u procesu odlučivanja u ONG istvoreno okruženja za uspostavljanje civilnog društva.-Povećana informiranost ONG o potrebama grañana izadovoljenje istih u skladu sa mogućnostima-Omogućen utjecaj grañana na budućnost ONG-Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i lokalne samouprave-Dobivena potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja-Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkihprojekataPeriod implementacije 2007. 2008. 2009.x x xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaONG, KS,KM165

Strateškicilj - mjeraPodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.3.Razvoj civilnog društvaNaziv projektaSvrha projekta4.3.4.Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH• Krajnje ozbiljno pristupiti pronalasku rješenja za suzbijanjenezaposlenosti kod mladih• Promovirati mogučnost honorarnog ili povremenogzapošljavanja• Promovirati mogućnosti samozapošljavanja• Promovirati i podsticati uspješne mlade poduzetnikeAktivnosti i nosioci (partneri)Savjetodavni odbor mladih i Komisija za mlade Općinskog vijećaPartneri: Nadležne općinske službe,Centar za razvoj biznisa Općine Novi GradOčekivani rezultatiPeriod implementacijeSmanjenje broja nezaposlenih mladih osoba u našoj općini. Uticatida jedan dio ovih projekata bude kontinuirana aktivnost Općine, ali ida se prenesu na veće nivoe (Kanton, Federacija)2007. 2008.Procjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaPlanirati i izdvojiti sredstva za realizaciju ovih projekata(iz općinskog budžeta) na godišnjem nivou u iznosuod 30.000.,00 KMNapomena: Da bi realizacija predloženog projekta bila i moguća unutar općinskih organa potrebno je:-Zvanično usvojiti dokument Rezultati istraživanja potreba mladih od strane općinskog načelnika iOpćinskog vijeća-Obavezati općinske službe na poboljšanju onih segmenata rada koji mogu uticati na rješavanje problemaidentifikovanih u ovom dokumentu166

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj – mjera4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebeNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)4.4.1.Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brigeImajući u vidu sveprisutno siromašvo, visoku nezaposlenost,socijalne i zdravstvene potrebe odreñenih grupa grañanstva,neophodno je istražiti specifične potreba ranjivih grupa i obezbijeditipomoć- Javno istraživanje- Analiza rezultata- Izrada programa i prihvatanje istog na OV- Planiranje finansijske podrške za projekat soc. brige- Promocija projektaOpćina, Kanton, NVOOčekivani rezultatPeriodimplementacije-Definisan program socijalne pomoći-Uspostavljena baza podataka korisnika socijalne pomoći-Kontinuirana pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva-Obezbijeñeno finansiranje projekta2007. 2008. Stalnox x xProcjena ukupne vrijednostiprojekta_________________ KM, Općina i dodatno partneri167

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatPeriodimplementacije4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe4.4.2.Prevencija narkomanije na području Općine Novi GradSarajevoSmanjenje broja novih konzumenata, zaustavljanje daljeg spuštanjadobne granice novih ovisnika, te usvajanje zdravih stilova života.Projekat je utemeljen na interdisciplinaranom pristupu i sadrži čitavniz potprojekata koji se odnose na tri nivoa preventivnog djelovanja:primarnog, sekundarnog i tercijalnog, daje se prioritet primarnojprevenciji koja podrazumijeva kontinuiran edukativni rad saškolskom djecom i roditeljima.-Provesti anketu o pojavnosti ovisnosti meñu djecom i mladima uosnovnim i srednjim školama uz analizu i objavu rezultata-Razvijati inovativne pristupe u prevenciji zloupotrebe opojnih droga-Osigurati čvršću integraciju preventivnog djelovanja kroz dodatnirad u školama i vannastavnim aktivnostima-Javnim tribinama, seminarima, okruglim stolovima i radionicamaeducirati nastavnike, direktore, roditelje, stanovništvo o štetnostiuticaja opojnih droga, načinima prepoznavanja znakovakonzumiranja opojnih droga-Uspostaviti saradnju sa printanim i elektronskim medijima, teškolskim biltenima o aktivnostima provoñenja programa prevencije-Provesti program prevencije narkomanije za prosvjetne djelatnikei roditelje za prepoznavanje i pružanje pomoći učenicima s rizičnimponašanjem, te pružanje pomoći učenicima koji su već počelikonzumirati sredstva ovisnosti-Uključivati djecu i mlade u sadržaje organiziranog provoñenjaslobodnog vremena, koji potiču njihovu socijalizaciju, odmor irazonoduOpćina, Kanton, NVORazvijena svijest o postojanju problema širenja ovisnosti o drogamai drugim psihoaktivnim supstancama kod mladih, te razvijanjesistemskog pristupa u njihovom rješavanju. Smanjenje stopekriminaliteta i povećanje sigurnosti grañana2007. 2008. 2009x X xProcjena ukupne vrijednostiprojektaNa godišnjem nivou 75.000 KM sa mogućim uvećanjem sredstava uzobezbjeñenje finansiranja dijela projekta od strane partnera168

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjeraNaziv projekta4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe4.4.3.Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika ipsihologa u školamaSvrha projektaSmanjenje devijantnih pojava u školama, mjera prevencije zasprečavanje sociopatoloških pojava kod djece u školamaAktivnosti i nosioci (partneri)- Upućivanje incijative prema KS- Donošenje zakonskog okvira- Ustanovljavanje dinamike provoñenja projekta- Obezbjeñenje namjenskih izvora finansiranjaOčekivani rezultatOpćina, Kanton, škole-Uspostavljen institucionalni okvir za organizovanje neophodnihzanimanja u školama-Smanjenje devijantnih ponašanja kod djecePeriodimplementacije2007. 2008. Stalnox x XProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja169

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj -mjera:Naziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe4.4.4.Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina, bez obaroditelja za samostalan život ( djece poginuli branitelja, civilnihžrtava rata i djeca bez roditeljske skrbi) kojima prestaje aktivnazakonska podrškaAdekvatna integracija mladih u sve aktivnosti društvene zajedniceprema njihovim sposobnostima kako ne bi bili zloupotrijebljeni kaoranjiva populacija-Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO-Izrada plana aktivnosti-Treninzi, radionice i individualni rad, finansijska pomoć, pomoć prizapošljavanju, samozapošljavanjuONG, KS, Centar za socijalni rad, NVO, i drugiOčekivani rezultat-Omogućeno mladima da grade sigurnu vlastitu budućnost-Osposobljeni mladi stariji od 18 godina, bez oba roditelja zasamostalan život-Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.Period implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2007. 2008. 2009.x x x20.000 KM godišnje NVO 80.000 KMONG, KS, NVO, doprinosi grañana i lokalne zajednice,poduzetnika170

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj -mjera:4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave4.4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebeNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)4.4.5.Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći - Mrežeuzajamne pomoćiOrganizovanje mreže uzajamne pomoći grañana jedni drugima i soc.p-Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO-Izrada plana aktivnosti-Kreiranje softvera za podršku Mreže-Animiranje korisnika i propagandne aktivnosti-Izgradnja Mreže-Administrativna podrška Mreži u partnerstvu sa NVO-Organizacija sedmičnih i mjesečnih druženja i razmjenainformacijaONG, KS, Centar za socijalni rad, NVO i drugiOčekivani rezultat-Razvijena Mreža uzajamne pomoći grañana jedni drugima isocijalno ugroženim kategorijama-Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.Period implementacije 2007. 2008. 2009.XxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja10.000 KM godišnje NVO 10.000 KMONG, KS, NVO, doprinosi grañana i lokalne zajednice, poduzetnika171

V PROVEDBA I IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE1.Ovaj dokument usvaja Općinsko vijeće i opredjeljuje se za trajno postupanje po istom.2.Općinski načelnik osigurava realizaciju Strategije i imenuje posebno tijelo za praćenje realizacije, usastavu:-Predstavnici Jedinstvenog općinskog organa uprave-Predstavnici poslovnog sektora-Predstavnici nevladinih organizacija-Predstavnici viših nivoa vlasti3.Realizaciju Strategije provode općinske službe u okviru svojih nadležnosti, u saradnji isa vladinim, nevladinim i poslovnim sektorom.partnerstvu4.Ažuriranje provedenih aktivnosti i projekata radi se svake godine, a revidiranje Strategije u okviru 3godine.172

VI PRILOZI1.Projekti drugih institucija2.Prijedlog općinskih službi, javnih preduzeća, škola, NVO na poboljšanju stanju u nadležnim oblastima3.”Program Javnih investicija Kantona Sarajevo 2006 – 2008” Zavod za planiranje razvoja KS4.Najbolji učenički rad na temu “Moja vizija općine Novi Grad 2015. godine”5.Analiza anketnih upitnika popunjenih od strane grañana (u MZ) u sklopu informativne kampanje o Strategiji173

1.Projekti drugih institucijaKanton SarajevoMinistarstvo obrazovanja i naukea.PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura po principima održivog razvojaPoboljšanje uslova za rad u školamaNaziv projektaIzgradnja objekta Gimnazije u Općini Novi GradSvrha projektaObezbjeñenje uslova za školovanje učenika srednjeg obrazovanjaAktivnosti i nosioci (partneri)Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure pozakonu o javnim nabavkama BiHOčekivani rezultatiObezbjeñeni uslovi za školovanje 1450 učenika srednjegobrazovanjaPeriod implementacije2007. 2008.1.000.000 KM 1.000.000 KMProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjacca 5.000.000.KMObrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009.g.174

.PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura po principima održivog razvojaPoboljšanje uslova za rad u školamaIzgradnja dvorane za fizičko vaspitanje OŠ„Behaudin Selmanović“Svrha projektaObezbjeñenje uslova za izvoñenje nastave iz predmeta fizičkovaspitanje u OŠ „Behaudin Selmanović“Aktivnosti i nosioci (partneri)Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenjeprocedure po zakonu o javnim nabavkamaOčekivani rezultatiObezbijeñeni uslovi za nastavu iz predmeta fizičko vaspitanje za650 učenika osnovnog obrazovanjaPeriod implementacije2007. 2008.1.000.000 KMProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjacca 1.000.000 KMObrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009.g.175

Kanton SarajevoMinistarstvo prometa i komunikacijaDirekcija za puteveaPodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjera2.Moderna infrastruktura po principima održivog razvojaIzgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protoksaobraćaja Istok-ZapadNaziv projektaSvrha projektaProjektna dokumentacija „Južna longitudinala od IV – XIItransferzale“-Izgradnja saobraćajnice „Južna longitudinala od IV – XIItransferzale“-Rješavanje gužvi na južnim dijelovima Kantona SarajevoAktivnosti i nosioci (partneri)Izrada glavnog projekta sa četiri trake na pojedinim dionicamai denivelisanje raskršća Hrasno i AneksOčekivani rezultatiPeriod implementacije2007. 2008.Procjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja176

PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO2.Moderna infrastruktura po principima održivog razvojaIzgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protoksaobraćaja kroz centralni dio Kantona SarajevoNaziv projektaSvrha projektaProjektna dokumentacija „Sjeverna longitudinala od VI – XIItransferzale“-Izgradnja saobraćajnice „Sjeverna longitudinala od VI – XIItransferzale“-Rješavanje gužvi na sjevernim dijelovima Kantona SarajevoAktivnosti i nosioci (partneri)Izrada projektne dokumentacijeOčekivani rezultatiPeriod implementacije2007. 2008.Procjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja177

KJKP „RAD“PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjera2.Moderna infrastruktura po principima održivog razvojaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)1.Projekat ureñenja lokacija posuda2.Projekat odvojenog prikupljanja i recikliranja kućnog otpada-Trajno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada-Ureñenje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada iekološki čistija sredina-Smanjenje količine odloženog otpada na deponiji uvoñenjemselektivnog odlaganja, prikupljanja i recikliranja istog-Precizno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnogotpada-Izgradnja niša za smještaj posuda za odlaganje kućnog otpada-Postavljanje posuda za selektivno odlaganje kućnog otpada zapapir, plastičnu i metalnu ambalažu-Edukacija grañana o prednostima selektivnog odlaganja kućnogotpadaOčekivani rezultati-Povećanje stepena ekološke svijesti grañana i smanjenjedeponovane količine otpada na deponiji-Izgradnja 40 niša i postavljanje 180 reciklažnih posuda2007. 2008.Period implementacijexxProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja1.Izgradnja niša – cca 160.000 KM2.Postavljanje reciklažnih posuda – cca 138.600 KM178

KJKP "TOPLANE"PodručjeStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatiOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOSmanjenje emisija iz ložišta u krovnim kotlovnicama kojimaupravljaju KJKP Toplane kao prioritetnog projekta Kantonalnogplana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP)Rekonstrukcija krovnih kotlovnicaProjekta obuhvata veću rekonstrukciju krovnih kotlovnica tj.ugradnju kondenzacionih kotlova i veću rekonstrukcijupumpnog sistema, sistema održavanja pritiska, sistem daljinskogupravljanja i nadzora i dr-Smanjenje potrošnje gasa za 10-15%-Smanjenje emisije NOx ispod 120 mg/m 3 dimnih plinova-Smnjenje emisije CO ispod 100 mg/m3 dimnih plinova-Smanjenje energetske potrišnje u krovnim kotlovnicama-Snižavanje ukupne energetske podtrošnje na nivou kompanije-Snižavanje emisije polutanata u dimnim gasovima i dovoñenjeispod zakonskih propisanih veličina-Obezbjeñenje finansijskih sredstava-Izrada glavnih projekata (mašinski, elektro i grañevinskih)-Tenderske procedure za nabavku opreme, nabavku i ugradanjuopreme-Ukupna ušteda u potrošnji gasa na nivou svih kotlovnica cca13-15%-Visok stepen iskorištenja sistema 94-95%-Emisija CO 10 puta manja-Emisija NOx cca 2 puta manja-Povrat ulaganja na osnovu uštede gasa u periodu 5-6 godinaPeriod implementacije2007-2010.xProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja6,1 milion KM (na području općine Novi Grad 3,6 mil.KM)179

KJKP "GRAS"PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjeraNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Očekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaPoboljšanje javnog gradskog saobraćaja širenjem mrežeekološki čistog i energetski efikasnog trolejbuskog saobraćajaIzgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naseljaPovezivanje Aerodromskog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sacentralnim dijelovima gradaOmogućiti putnicima aerodroma „Sarajevo“ i grañanimaAerodromskog naselja da koriste javni prevoz koji do sada nisuimaliIzrada projekta na osnovu idejnog rješenja, nabavka stubova,trolejbuske mreže i ovjesnog materijala te napojnih kablova,grañevinski radovi i montaža te izgradnja 4 stajališta trolejbusa(Uraditi kontaktnu mrežu trolejbusa u dužini od 1.200 m, kanalza kablove napajanja iz EVP „Dobrinja“ i 4 niše za stajalištetrolejbusa)Povezivanjem ovog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa drugimdijelovima grada povećat će se broj putnika trolejbuskog vidaprevoza i ostvariti ekonomska korist za Gras. Aerodromskonaselje i aerodrom nemaju drugi vid javnog prevoza premagradu.2007. 2008.01. 06 - 01.09.1.200.000 KM (400.000 KM Budžet Kantona i 800.000 KMputem kredita)180

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjeraNaziv projektaTrajna sanacija putem remonta i modernizacije tramvajskogvoznog parka a sve u cilju prevoñenja tramvajskog u lakošinskiprevozIzgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP GrasSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Na prostoru uz postojeću halu održavanja tramvaja dograditihalu površine 800 m 2 sa 2 kolosijeka dijelom za pjeskarenje ipomoćnim prostorijamaObavljanje montaže instalacija grijanja, vazduha pod pritiskom iodsisavanja odjeljenja pjeskare te opremanje objekta dizalicama,platformama za rad na visini i drugom opremom(izgradnja hale, čelična konstrukcija, dva kolosjeka od kojihjedan prolazni, odvojen dio za pjeskarenje i demontažu tramvajaopremanje hale za remont i modernizaciju tramvaja na slijepomkolosijeku i za tekuće održavanje na prolaznom kolosijeku)Očekivani rezultatiPeriod implementacijeNa površini od 800 m 2 radioničkog prostora obavljat će sepjeskarenje nakon demontaže tramvaja, fina i završna montažamehanike i elektrike tramvaja SATRA, a na polaznomkolosijeku obavljat će se tekuće održavanje dijela tramvaja ukorištenju.2007. 2008.01.03 – 30. 09.Procjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja1.200.000 KM181

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjeraTrajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza, najznačajnijegsegmenta javnog prevoza u Sarajevu, te njegovo postupnoprovoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebamaSarajevaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Sanacija i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu, faza2007. i 2008. godineSanirati i rekonstruirati dio tramvajske pruge koja je uobjektivno najlošijem stanju i ugrožava normalno odvijanjetranvajskog saobraćaja.Sanirati i rekonstruirati segment tramvajske pruge na armiranobetonskojploči od Baščaršije do Tehničke škole i pruge napragovima od Stupa do Ilidže uz prelaze preko pruge RTV domi Tehnička škola.Izrada projektne dokumentacije, obezbjeñenje sredstava, izbornajpovoljnijeg izvoñača radova.Demontaža postojećeg gornjeg stroja pruge u gradskom dijelu,sanacija AB ploče i montaža novih šina, sistem oslanjanja izatvaranje kolosijeka. Kod pruge na pragovima kompletnazamjena gornjeg i donjeg stroja pruge.Očekivani rezultatiPeriod implementacijeSanacijom i rekonstrukcijom tramvajske pruge, obezbjeñuje sesiguran, brz i pouzdan tramvajski saobraćaj, smanjuju vibracijekoje štete okolne objekte i buka, produžava vijek trajanja,smanjuju troškovi održavanja.2007. 2008.01.06- 31. 10. 01. 06 - 31.10Procjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja8.900.000 KMDio sredstava obezbijeñen donacijom i iz budžeta Kantona,nedostajuća sredstva obezbijedit će se iz kredita182

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjeraTrajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza,najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu, te njegovopostupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućimpotrebama SarajevaNaziv projektaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Remont i modernizacija tramvaja ČKD, K-2 tramvaji SATRA2 i 3, druga faza projekta (15 tramvaja)Remontom i modernizacijom dotrajalih zglobnih tramvajaČKD, K-2 dobiti savremene dvodijelne i trodijelne, niskopodnetramvaje SATRA 2 i 3, udobne za putnike, pouzdane iekonomične. To će biti tramvaji koji će slijedećih 20-ak godinaobavljati ovaj vid prevoza.U prvoj fazi su urañeni i testirani prototipovi, urañena i odGRAS-a preuzeta sva konstrukciona i tehnološkadokumentacija, urañeni alati i pristupi. Ugovorena je isporukaopreme i komponenti od Simensa i Parsa, u toku su aktivnostina prvim tramvajima u E-VMC i GRAS-u.Očekivani rezultatiPeriod implementacije15 modernizovanih tramvaja SATRA, od čega 5 trodijelnih,dijelom niskopodnih, obezbjeñuje više od 3500 putnih mjesta.Savremeni, udobni i pouzdani tramvaji SATRA privući će noveputnike, smanjiti saobraćajno zagušenje i zagañenje vazduha,omogućiti GRAS-u veći prihod i stabilnije poslovanje.2007. 2008.01.01 do 31.12. 01. 01 do31.03.Procjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja23,5 mil. KMObezbijeñeno je finansiranje druge faze učešćem VladeKantona, GRAS-a u radnom angažovanju i kreditom RFZbanke183

PodručjeOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOStrateškicilj - mjeraUnapreñenje i razvoj tramvajskog vida prevoza, postupnatransformacija tramvajskog u lakošinski prevoz putnika u KSNaziv projektaSistem centralnog upravljanja i kontrole saobraćajaSvrha projektaAktivnosti i nosioci (partneri)Saobraćajni dispečerski centar u GRAS-u kojim bi se sajednog mjesta upravljalo i kontroliralo kompletno odvijanjejavnog, gradskog prevoza, svih vidovaIzrada idejnog i izvedbenog projekta, ugovaranje i isporukaopreme, montaža opreme, uspostavljanje sistema centralnogupravljanja i kontrole saobraćaja iz saobraćajnog dispečingaOčekivani rezultatiPeriod implementacijePouzdan, brz i udoban tramvajski saobraćaj obezbijedit će većibroj korisnika, dobit će se redovnost i pravovremenoinformiranje putnika. Potrebno je značatno povećanje brzinekoja se namjereva riješiti, izmeñu ostalog i prioritetima naraskrsnicama2007. 2008.01. 01-31. 12. 01. 01 -31.12.Procjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranja2.000.000 KM184

PodručjeStrateškicilj - mjeraOPĆINA NOVI GRAD SARAJEVOTrajna obnova trolejbuskog voznog parka u okviru sanacije,obnove i razvoja trolejbuskog vida prevozaNaziv projektaSvrha projektaNabavka podvozaka, elektroopreme i karosiranje 30 trolejbusaza grad SarajevoPostepeno obnoviti trolejbuski vozni park koji trenutno činetrolejbusi prosječno stari 17 godina, veoma nepouzdani ukorištenju i skupi u održavanju.Karosiranje trolejbusa u Sarajevu u čeličnoj ili aluminijskojizvedbi karoserija na isporučenim podvozima i montažaisporučene elektropreme u GRAS-u.Aktivnosti i nosioci (partneri)Izrada izvedbenih projekata, konstrukcione i tehnološkedokumentacije, nabavka podvoza i kompleta elektroopreme,nabavka materijala za karoserije. Izrada po jednog prototipasolo i zglobnog trolejbusa, a potom serija do ukupno 30trolejbusa.Očekivani rezultatiPeriod implementacijeProcjena ukupne vrijednostiprojekta i izvori finansiranjaSa 30 novih trolejbusa, od čega 15 zglobnih, GRAS dobiva3.900 putnih mjesta za udoban i pouzdan prevoz ekonomičnimi ekološki čistim trolejbuskim saobraćajem. U znatnoj mjeri seanagažuju domaće firme na izradi komponenti na karosiranju imontaži.2007. 2008. 2009.01. 03-31. 12. 01. 01-31. 12. 01. 01- 31.12.15.000.000 KM185

ProjektiMinistarstvo vanjskih poslova BiH-Donacija NR Kine cca 4 mil. KM za izgradnju Gimnazije na Dobrinji-Planirana izgradnja ambasade i rezidencije Ruske Federacije u ulici Bulevar M. Selimovića, pored Rtv doma,površina grañevinske parcele iznosi 7.104 m 2 .Federalno ministarstvo zdravstvaNa osnovu strategije za razvoj primarne zdravstvene zaštite, usvojenoj na 176. sjednici Vlade Federacije BiH od06.11.2006. godine predviñeno je jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz izgradnju i opremanje ambulantiobiteljske medicine. U toku 2006. i 2007. godine na području Novog Grada planirane su slijedeće ambulante:-Dobrinja 2-Saraj-Polje-Sokolje-Alipašin Most-Buća Potok-Ali-pašino Polje B fazaUkupna procijenjena vrijednost grañevinskih radova i opremanje ambulanti je 286.500 KM, uz učešće KantonaSarajevo od 30%.Ovo je strateški projekat sa definiranim odrednicama prema općinama. Drugi projekti u okviru Strategije sudefinirani odrednicama prema kantonima, a njihovo odreñivanje krajnje lokacije za implementiranje bit ćeprecizirano u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva. Naravno, uz ovo će biti potrebne i saglasnostiopćina, kao i ispunjavanje prethodno definiranih uvjeta – osiguravanje prostora, odreñena finansijska potpora i sl.(naki drugi programi zdravstvene zaštite, prevencije oboljenja, spriječavanje širenja i prevencije HIV/AIDSA idrugi projekti).Kanton SarajevoMinistarstvo stambenih poslovaProjekti koje Ministarstvo planira realizirati na području svih općina KS:1.Strateški cilj:poboljšanje uslova stanovanjaNaziv projekta: Sanacija ratnim djejstvima oštećenih krovova, fasada, liftova i hidrofleksaKrajnji cilj: Stvaranje uslova za normalno korištenje raspoloživog stambenog fondaCiljevi projekta: Zaštita objekata od dalje devastacije i stvaranje uslova za normalno održavanje stambenih objekata2.Strateški cilj:Proširenje kapaciteta stambenog fonda kolektivnog stanovanja u skladu sa demografskim kretanjimastanovništvaNaziv projekta: Stvaranje uslova za pokretanje nove stambene izgradnje kolektivnog stanovanjaKrajnji cilj: Stambeno zbrinjavanje mladih i kadrovaCiljevi projekta: Stvaranje povoljnih tržišnih uslova za stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova3.Strateški cilj: Optimalizacija energetske potrošnjeNaziv projekta: Projekat „ENESANSA“Krajnji cilj: Poboljšanje termoizolacione zaštite postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanjaCiljevi projekta: Poboljšanje toplinskog efekta u stanovima, odnosno objektima na kojima je prethodno lošeizvedena termička zaštita4.Iznalaženje novih modaliteta za održavanje postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanjaNaziv projekta: Stvaranje uslova za kontinuirano održavanje postojećeg stambenog fondaKrajnji cilj: Uspostavljanje sistema održavanjaCiljevi projekta: Održavanje stambenog fonda u skladu sa tehničkim normativima186

JP „Elektroprivreda BiH“, podružnica „Elektrodistribucija“Elektrodistribucija Sarajevo u svojim planovima predviña ulaganje u izgradnju elektroenergetskih objekata nateritoriji općine Novi Grad na godišnjem nivou od 500.hilj. do 3 mil KM. ED Sarajevo smatra da općina Novi Gradtreba sufinansirati projekte izgradnje elektroenergetskih objekata sve dok u praksi primjenjuje sistem naplate takseza ureñenje grañevinskog zemljišta u postupku izdavanja odobrenja za grañenje.Prijedlog Plana ulaganja za 2007.godinu –Sredstva iz budžeta JP „Elektroprivreda BiH“R.br. Naziv objektaUkupna sredstvaDužina traseVrsta objekta(KM)(m)1. TP Adema Buče 4 (1054) 47872 NNM 8002. TP Boljakov potok 3 (1503) 64744 NNM 15003. TP Vitkovac brdo (1689) 47872 NNM 8004. TP Boljakov potok 4 (1667) 53207 NNM 10005. TP Rječica 2 (0372) 39020 NNM 10006. TP Zabrñe 2 (0860) 22578 NNM 500U K U P N O: 275293Plan ulaganja za 2006-2008. godinu – Obezbijeñena sredstva iz kredita EBRDR.br.Naziv objektaUkupnasredstva(KM)VrstaobjektaDužinatrase (m)Snaga TS(kVA)1. KB 10(20)kV HRASNO 1 – VRBOVSKA 2 27188 KB10(20) 8002. TS 10(20)0,4 kV VRBOVSKA 2 52216 KBTS 6303. TP VRBOVSKA 2 44342 NNM 10004. STS 10(20)0,4 kV MIHALJEVIĆI 3 14950 STS 1605. UKB 10(20)kV MIHALJEVIĆI 3 42174 UKB10(20) 8006. TS 10(20)0,4 kV BRAĆE MULIĆ 52869 KBTS 6307. KB 10(20) kV BRAĆE MULIĆ X2 21146 KB10(20) 3008. TP BRAĆE MULIĆ 37316 NNM 10009. TP ADEMA BUĆE 3 (0821) 49467 NNM 100010. TP RAGIBA DŽINDE )1263) 54352 NNM 110011. TP SAFETA ZAJKE 2 (1126) 64470 NNM 150012. STS 10(20)0,4 kV TJEPOVAČKI PUT 14985 STS 16013 TJEPOVAČKI PUT 38182 UKB10(20) 700UKUPNO: 513655Plan ulaganja za ostale godine – Sredstva iz raznih izvoraR.br.Naziv objektaUkupnasredstva(KM)VrstaobjektaDužinatrase (m)Snaga TS(kVA)1. TP ZAIMA IMAMOVIĆA 2 (1781) 37336 NNM 6002. TP BOLJAKOV POTOK 2 (1032) 62664 NNM 20003. TP PARTIZANSKA (1406) 25550 NNM 8004. MIHALJEVIĆI 3 37512 NNM 15005. BRANISLAVA NUŠIĆA 60695 KBTS 6306. BRANISLAVA NUŠIĆA X2 47539 KB10(20) 7007. BRNAISLAVA NUŠIĆA 61220 NNM 15008. TP BOLJAKOV POTOK 1 (0753) 42872 NNM 8009. TP BOJNIK 1 (0138) 62772 NNM 150010. TP RELJEVO ĆUPRIJA (0124) 93971 NNM 200011. TP BOJNIK FARMA KRAVA (0719) 51639 NNM 100012. TP BOJNIK BRDO (1626) 72869 NNM 200013. TP TRŽNI CENTAR VOJNIČKO POLJE (1632) 33868 NNM 100014. TP VELIKA DRVETA 1 (0500) 42041 NNM 100015. TP FEROELEKTRO 2 (0748) 46978 NNM 1000187

16. TP ESADA MIDŽIĆA (1463) 73777 NNM 200017 TP ADEMA BUĆE 6 (1512) 115297 NNM 300018. TP DOBRINJA 47 (1546) 41133 NNM 100019. TP RELJEVO DVOR 1 (0125) 70928 NNM 200020. TP RIJEČICA 1 (0231) 61198 NNM 200021. SAFETA ZAJKE 6 78825 NNM 200022. TP SAFETA ZAJKE 3 (0669) 113297 NNM 300023. PALJEVO 2 16269 STS 16024. PALJEVO 2 42498 UKB10(20) 80025. PALJEVO 2 41968 NNM 100026. TP DOBRINJA 16 (1253) 12564 NNM 30027. VOJNIČKO POLJE 5 13808 KBTS 63028. BOLJAKOV POTOK 1 31045 KBTS 63029. PALJEVSKA 29831 UKB10(20) 80030. ZABRĐE 3 36775 NNM 100031. ADEMA BUĆE 8 47031 NNM 120032. TP DŽEMALA BIJEDIĆA 4 (1518) 18459 NNM 50033. TP ADEMA BUĆE 1 (0108) 37760 NNM 100034. TP ADEMA BUĆE 2 (0104) 59272 NNM 150035. TP HADŽIĆA 3(1191) 43862 nnm 60036. TP ALIPAŠIN MOST 1 (0071) 54940 NNM 150037. TP HADŽIĆA 2 (0078) 44312 NNM 60038. TP HADŽIĆA 4 (0228) 64164 NNM 200039. TP NEDŽARIĆI NASELJE 11 (1186) 48062 NNM 100040. ŽUČ 1 39292 KBTS 25041. PALJEVSKA 16270 STS 16042. STS 10(20)0,4 k TJEPOVAČKI PUT 14985 STS 16043. ZABRĐE 2 42261 KBTS 63044. ADEMA BUĆE 8 57842 TS10 63045. TJEPOVAČKI PUT 38182 UKB10(20) 70046. ŽUČ 1, X2 53268 KB10(20) 100047. ADEMA BUĆE 8x2 26326 KB10(20) 40048. ASTRO (0772)- OTKUP 40000 KBTS 63049. TP DOBRINJA 10 (1247) 20383 NNM 30050. TP TEOLOŠKI FAKULTET (0804 45933 NNM 100051. UKLAPANJE TS 110/10-20 KV RELJEVO 600000 KB10(20) 1000052. TP NAZOROVA (0413) 84355 NNM 200053. TP REZAČEVA (1382) 84555 NNM 200054. TP ZABRĐE 1 (0122) 28902 NNM 100055. TP HRASNO 2 (0567) 40000 NNM 100056. KB BAČIĆKO POLJE 7-TS 6, RP RAJLOVAC 3 36539 KB10(20) 80057.KB RAJLOVAC DEPO(755)-TS 6,RP RAJLOVAC336540 KB10(20) 80058. KB RAJLOVAC KOLONIJA 1-TS 6, RAZLOVAC 3 40010 KB10(20) 90059. TP ZAIMA IMAMOVIĆA 1 (1375) 1757 NNM 60060. TP ADEMA BUĆE 5 (1381) 23406 NNM 80061. TP BREZANSKA 23406 NNM 80062. ŽUČ 1 68089 NNM 200063. VELIKA DRVETA 1 20010 KB10(20) 25064. VELIKA DRVETA 1 39822 TS10(20)0,4 63065. RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) 15270 STS 16066. RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) 78075 UKB10(20) 150067. RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) 20274 NNM 70068. TP DEMIROVIĆA (1208) 48043 NNM 1000UKUPNO: 3676209Izgradnja elektoenergetskih objekata za nove regulacione planovePodručje općine Novi Grad je veoma perspektivno za izgradnju novih industrijskih zona i stambenih naselja i u tompogledu je Elektrodistibucija Sarajevo iz raspoloživih regulacionih planova uradila pregled potrebnih radova zaizgradnju srednjenaponske elektroenergetske mreže.188

Regulacioni planovi za koje je potrebno izgraditi srednjonaponskuelektroenergetsku mrežu – kablovi 10 (20) kV i TS 10(20)0,4 kVR.br.Naziv objektaVrsta Dužina Broj TScaobjekta trase (m)1. TS-RP «Alipašin Most I» KBTS 62. KB-RP «Alipašin Most I» KB10(20) 24903. TS-RP «Alipašin Most II,III» KBTS 34. KB1-RP «Alipašin Most II,III» KB10(20) 12105. KB2-RP «Alipašin Most II,III» KB10(20) 26506. TS-RP «RTV» KBTS 67. KB1-RP «RTV» KB10(20) 22338. KB2-RP «RTV» KB10(20) 25309. TS-RP «Poslovna zona Stup» KBTS 510. KB-RP «Poslovna zona Stup» KB10(20) 203011. TS-RP «Trg meñunarodnog prijateljstva» KBTS 712. KB-RP»Trg meñunarodnog prijateljstva» KB10(20) 61013. TS – RP «Alipašin Most VII» KBTS 714. KB – RP «Alipašin Most VII» KB10(20) 185015. RP Bojnik – Dobroševići KBTS 516. RP BOJNIK – DOBROŠEVIĆI KB10(20) 250017. TS RP «Bačići» KBTS 918. KB1 RP «Bačići» KB10(20) 121019. KB2 RP «Bačići» KB10(20) 363020. TS RP «Priv.zona Donje Telalovo polje» KBTS 1221. KB1 RP «Priv.zona Donje Telalovo polje» KB 10(20) 846022. TS RP «Rajlovac III» KBTS 723. KB RP «Rajlovac III» KB10(20) 550024. TS RP «Mojmilo» KBTS 125. KB RP «Mojmilo» KB10(20) 24026. TS RP «Zabrñe» KBTS 327. KB RP «Zabrñe» KB10(20) 110028. TS RP «Memorijalni muzej D-B Dobrinja – Butmir» KBTS 129. KB RP «Memorijalni muzej D-B Dobrijnja – Butmir» KB10(20) 5830. TS RP «Otoka Meander» KBTS 6UKUPNO: 38301 78Problematika izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekataProblem neefikasnosti ulaganja u EESProblematika sanacije postojećih i izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata, dodatno je opterećena vrlokomplikovanom i sporom procedurom:• Dobijanja odobrenja za prokop javnih površina• Rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za postavljanje EEO• Dobijanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenjeZaključci• Potrebni su značajni zahvati na saniranju i poboljšanju naponskih prilika, posebno rubnih područja ipodručja koja su napadnuta bespravnom izgradnjom• Evidentan je problem loših naponskih prilika rubnih područja općine( procjenjujemo da bi se godišnja ulaganja u rješavanje problema u napajanjuelektričnom energijom moglo značajno povećati ukoliko bi se ubrzale proceduredobijanja odobrenja za grañenje)• Proceduru izdavanja saglasnosti za izgradnju i sanaciju elektroenergetskih objekata treba pojednostaviti imaksimalno ubrzati189

• U budućem periodu je potrebna izgradnja primarnog izvora u smislu izgradnje nove transformatorskestanice TS 110/20/10 kV Reljevo, snage 31,5 MVA a u drugoj fazi snage 2x31,5 MVA, gdje je nosilacizgradnje Elektroprenos BiH kao i izgradnja srednjenaponske elektroenergetske mreže za realizacijuregulacionih planova.KJKP „PARK"Ukupna površina travnjaka na području općine Novi Grad iznosi 1.065.434 m 2 . U odnosu na druge općine ukantonu Sarajevo posjeduje najveće zelene površine (u urbanom dijelu). Zahvaljujući dobroj saradnji općine NoviGrad i KJKP „Park“ u proteklom periodu područje općine je dobilo urednije zelene površine, nove mlade aleje,nova igrališta i td.Novi trgovinski centri na općini i drugi izgrañeni objekti sa hortikulturnim sadržajem daju izgled evropskog grada.U cilju da se sačuva ono što je već urañeno, preduzeće „Park“ predlaže ozbiljan rad na edukaciji djece i omladine,kao i aktiviranje saradnje izmeñu škola, predškolskih ustanova, preduzeća „Park“ i Općine Novi Grad. U školamapotrebno je aktivirati ekološke sekcije, stvarati pozitivan odnos djeteta prema prirodi i okolini, razvijatitakmičarski duh uvoñenjem raznih oblika nagrañivanja, kao i primjenom kaznenih mjera od strane eko policije.Preduzeće „Park“ u narednom periodu planira nastaviti sa hortikulturnim ureñenjem općine po mjesnimzajednicama kao što je: ureñenje padinskog dijela naselja Anex, koje se pruža prema naselju Otoka i uključujućiprostor ispod zgrade Suda BiH; Švrakino Selo sa mladim sadnicama, ružičnjacima i dječijim mobilijarom; u BučaPotoku rekonstrukcija zapuštenih površina uz željezničku prugu; rekonstrukcija i ureñenje zelenih površina u uliciS. Zajke, na Ali-pašinom Polju sadnja nove aleje, postavljanje parkovskih klupa, popravak dječijeg mobilijara; uOlimpijskom selu sadnja novih sadnica, ružičnjaka; u Dobrinji planiraju se nove sadnice, grmlja, ružičnjaci, novaigrališta; ... Na glavnim saobraćajnicama B.M. Selimovića i X transferzala na potezu Neñarići – Dobrinja zasaditiukrasne sadnice, grmlje i sezonsko cvijeće.190

2. Zavod za planiranje razvoja Kantona SarajevoSektor za društveno – ekonomsko planiranjeOrganizaciona jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj Kantona Sarajevo“Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008”R.br. Naziv projekta Status projektaSektorPodsektorPeriodimpl.FinansijerNačinfinansiranjaVrijednostprojektaUkupno osig.Sred.Realizacija sa2005.godinomPlanirana sredstva2006, 2007, 2008.LokacijaNapomenaA Tekući projekti1Izgradnja OŠ u Naseljuheroja Sokolje,Općina Novi GradSarajevoTekući uimplement.ObrazovanjeOsnovnoobrazovanje2004 do2006.gVlada Kantona Budžet 4.150.000 3.100.000 3.800.000 350.000ONG Sarajevo Budžet 551.485 551,485 551.485UKUPNO: 7.701.485 3.651.485 4.351.485 350.000OpćinaNoviGradSarajevoBr.Sporazuma11-14-11307-18.3/05 porebalansuBudžeta za2005.gMinistarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica I izbjegliceB Kandidovani projektiDogradnjai opremanje1 objekta službe socijalnezaštite Novi GradKandidovaniSocijalni zaštitaporodice, djece,omladine i žena2006 –2008 godMin. za rad,soc.pol. ras .lica Iizbjeglice Budžet 2.000.000 30.000 1.000.000 970.000OpćinaNovi Grad -SarajevoMinistarstvo za boračka pitanjaA Tekući projektiObnova ratnog1 tunela2Projekatzapošljevanjademobilisanihboraca3 Projekat rješavanjastambenih potrebaboraca – braniteljaB12KandidovaniprojektiProjekatobilježavanjaznačajnih dogañaja,datuma I ličnosti izperiodaodbrambenooslobodlačkograta1992 – 1995 godineProjekatobilježavanjavatrenih tačakaopsade I odbraneSarajevaTekući uimpl.Tekući uimpl._Tekući uimpl.Kandidovani visokiPrioritetiKandidovani visokiprioritetOstaloMuzejiSocijalniZapošljavanjeProstornoureñenjeStanovanjeZav.Za zdrav.zašt.Školst-zaposlen.Stamb. P. Ispomen obilježjaOstaloMuzeji2005 do31.12.20073005 do31.12.2008.2005 do31.12.20082006 do31.12.2008.2006. do31.12.2008.Minist. Zaboračka pitanja Budžet 350.000 200.000 150.000 50.000 150.000Minist. Zaboračka pitanja Budžet 26.160.000 21.600.000 19.660.000 1.500.000 2.500.000 2.500.000Minist. Zaboračka pitanjaMinistarstvo zaboračka pitanjaMinistarstvo zaboračka pitanjaBudžet 72.690.000 45.690.000 32.750.000 12.940.000 13.500.000 13.500.000OpćinaIližaKantonSarajevo,sve OpćineKantonSarajevo,sveOpćineBudžet 500.000 100.000 200.000 200.000 KantonSarajevo,sve općineBudžet 900.000 40.000 430.000 430.000KantonSarajevo,sve općineDjelimičnoprovedenastudijaizvodljivostUplaniranimsredstvimaza 2006.g.uključeno je2.000.000KM zaureñenjegrañevinskog zemljištaDjelimičnoprovedenastudijaizvodljivostDjelimičnoprovedenastudijaizvodljivost

34Projekat uzgradnjememorijalnog centrana brdu “ŽUĆ”Projekatobilježavanja većihstradanja grañanaSarajeva u perioduagresije 1992 –1995. godineKandidovani visokiprioritetiKandidovani srednjprioritetiOstaloMuzejiOstaloMuzeji2006. do31.12.2007.2006. do31.12.2008.Ministarstvo zaboračka pitanjaBudžet 2.000.000 40.000 960.000 1.000.000 NovoSarajevoMinistarstvo zaboračka pitanja Budžet 400.000 40.000 180.000 180.000KantonSarajevo,sve općineDjelimičnoprovedenastudijaizvodljivostDjelimičnoprovedenastudijaizvodljivostMinistarstvo zdravstvaA Tekući projekti1 Nabavkamedicinske opremeJU Dom zdravljaSarajevoTekući uimplementZdravstvoPrim. I spec.konsul. Zdrav.zaštite06.2005. –12.2008.MinistarstvozdravstvaBudžet 600.000 200.000 100.000 100.000 200.000 200.000 KantonSarajevoProjektnastudija –pripremljenaprocjenauticaja naokolinu –sprovedenastudijaizvodljivostiMinistarstvo privredeA Tekući projekti1 Uzgoj I zaštita šumaU KantonaSarajevoTekući uimplement.Poljopriveda,šumarstvo IvodoprivredaŠumarstvo01.01.2005 do31.12.2008.Kanton Sarajevo Budžet 15.949.416 7.221.016 3.555.428 3.728.400 2.500.000 2.500.000 KantonSarajevoZaključakVlade KSbr. 02-05-3361-15/05Pripremljenaprocjenauticaja naokolinuMinistarstvo prostornog ureñenjaA Tekući projekti12Projekat mjeračautroška toplotneenergije ispred/uobjektima – I i IIfazaRekonstrukcijavodovone (8km) IkanalizacionemrežeTekući uimplement.Tekući uimplement.EnergetikaElektroenergetskiVodoprivredaOstalo – sakup.Prečišć. Idistribucija vode01.04.2004. do01.06.2006Kanton SarajevoKJKP “Toplane”Budžet930.0001.214.256930.0001.214.256930.000808.000 406.25622.08.2005. do15.12.2005. Kanton Sarajevo Budžet 3.300.000 3.300.000 2.044.995 600.000OpćinaNovoSarajevo,Novi Grad ,Centar,Ilidža,Hadžići IIlijašOpćinaStari grad,Centar,Vogošća,NovoSarajevo,Novi Grad IIlidža3 Sistem daljinskognadzora Iupravljanje nabavkedistribucije gasaTekući uimplement.EnergetikaPrirodni gas01.10.2004. do30.10.2008SarajevogasKanton SarajevoF BiHVl. učeš.BudžetBudžet220.000600.000350.000200.000 200.000200.000100.000Općina Starigrad,Centar,Vogošća,NovoSarajevo,Novi Grad,Ilidža INisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god.Nisupredviñena192

4 Izgradnjalaboratorije zaservisiranje,kalibraciju Ibaždarenje malih Isrednjih plinomjeraTekući uimplement.EnergetikaPrirodni gas01.10.2005. do30.10.2008UKUPNO 1.170.000 200.000 200.000 370.000 300.000 300.000Sarajevogas Vl. učeš. 400.000 250.000 250.00050.000Kanton Sarajevo Budžet 850.00050.000F BiHBudžet 600.000UKUPNO 1.850.000 250.000 250.000 950.000 550.000 100.000IstočnoSarajevoOpćina NoviGradSarajevosredstva uBudžetu za2006.godNisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god.Nisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god5 Sanacija unutarnjihgasnih instalacija Idimnjaka na gasnomsistemu KantonaSarajevoBKandidovaniprojekti1 Rekonstrukcijakrovnih kotlovnica234Sanacija klizišta uKantonu SarajevoDeminiranjeugroženih područjau Kantonu SarajevoRekonstrukcija,sanacija I adaptacijavjerskih objekaaTekući uimplement.Kandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiEnergetikaPrirodni gasEnergetikaElektroenergetskiProsotrnoureñenje01.03.2002. do30.10.200801.06.2006. do31.12.2010.SarajevogasKanton SarajevoF BiHUKUPNOKanton SarajevoKJKP “Toplane”Vl. učešće.BudžetBudžetBudžetVl. Učešće3.500.0005.000.0001.500.0003.000.000100.0003.100.00070.000100.0001.000.000500.00010.000.000 3.100.000 3.170.000 2.530.000 2.700.000 1.600.000100.000 100.000UKUPNO 100.000 100.000Klizišta 2006.god Kanton Sarajevo Budžet 650.000 650.000Deminiranje 2006. god Kanton Sarajevo Budžet 200.000 200.000Kultura, sport IreligijaZaš. Kult. Istor. Iprir. Nas. 2006.god Kanton Sarajevo Budžet 300.000 300.000KantonSarajevoOpćinaCentar,Novi Grad IHadžićiKantonSarajevoKantonSarajevoKantonSarajevoNisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god.Nisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god56789Rekonstrukcijahortikulturnihsadržaja (aleje,travnjaci, parkovi,staze, imobilijar,RZC Pionirskadolina)Realizacijaprograma radova naspomenicimabaštineOdlagalištekomunalnog odpada“Smiljevići”Izrada prostorneplanskedokumentacijeIzgradnja Irekonstrukcija javneKandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiProsotrnoureñenjeZaštita okoliša 2006.god Kanton Sarajevo Budžet 150.000 150.000Kultura sport IreligijaZaš.kult.istor Iprir..nas 2006.god Kanton Sarajevo Budžet 200.000 200.000Prost. ureñenjeKom. higijena 2006.god Kanton Sarajevo Budžet 400.000 400.000Prost. ureñenjeProst. planiranje 2006.god Kanton Sarajevo Budžet 606.000 606.000Energetika2006.god Kanton Sarajevo Budžet 100.000 100.000KantonSarajevoKantonSarajevoKantonSarajevoKantonSarajevoKantonSarajevo193

101112131415rasvjete na područjuKantona SarajevoIzgradnja Irekonstrukcijavodovodne Ikanalizacione mrežeOpćina Novi GradNastavak projektamjerača utroškatoplotne energijeispred/u objektima –III fazaSistem daljinskogupravljanja Ikontrole II I III fazaZavršetakrekonstrukcije napostrojenjima zaproiz. Distrib. Itrans. Toplotne en.(II faza)Postrojenje zakombinovanuproizvodnju cca 5MW toplotne I 5MW električneenergije (malakongeneracija)Proizvodnja crvenekalifornijske glistesa proizvodnjomLumbrihumusaKandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiKandidovani projektiMinistarstvo prometa I komunikacijaA Tekući projekti12ProjektovanjevertikalnesignalizacijeCentar zaupravljanje I nadzornad radomsemaforiziranih ras.Tekući uimplement.Tekući uimplement.ElektroenergetikaVodoprivredaDistribucija vode 2006.god Kanton Sarajevo Budžet 350.000 350.000EnergetikaElektroenergetskiEnergetikaElektroenergetskiEnergetikaElektroenergetskiEnergetikaElektroenergetski01.01.2006. do30.06.200702.01.2006 do01.01.201101.01.2006 do01.01.201101.03.2007 do01.0.2009Prostornoureñenje 2006 - 2007PrometPromet22.04.2004 do22.04.200612.2004 do12.2007Kanton SarajevoKJKP “Toplane”BudžetVl. UčešćeUKUPNO: 1.860.000 1.860.000Kanton SarajevoKJKP “Toplane”Lokalni/StraniLokalni/StraniBudžetVl. UčešćeDonacijaKreditUKUPNO 4.000.000 1.000.000 2.000.000 1.000.000Kanton SarajevoKJKP “Toplane”BudžetVl. UčešćeUKUPNO: 10.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000Kanton Sarajevo BudžetKJKP “Toplane” Vl. UčešćeLokalni/Strani DonacijaLokalni/Strani KreditUKUPNO: 8.000.000 4.000.000 4.000.000Kanton SarajevoJKP “PARK”BudžetVl. Učešće136.54050.000UKUPNO: 186.540 186.540Ministarstvoprometa Ikomunikaciaj Budžet 280.000 280.000 180.000 100.000Ministarstvoprometa Ikomunikaciaj Budžet 2.500.000 300.000 260.000 350.000 1.000.000GRASUčešće 400.000 400.000 400.000Općina NoviGradSarajevoOpćinaNovoSarajevo,Novi Grad ,Centar,Ilidža,Hadžići IIlijašSedamOpćinaKantonSarajevoSedamOpćinaKantonSarajevoOpćina NoviGradSarajevoOpćina NoviGradSarajevoDevetOpćinaKantonaSarajevoStari Grad,Centar,Novi Grad IIlidžaNisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god.Nisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god.Nisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god.Nisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god.Nisupredviñenasredstva uBudžetu za2006.god.3BIzgradnja hale zamodernizacijutramvaja u KJKP“GRAS”KandidovaniprojektiTekući uimplement.Promet8 mjeseciGRAS/BankaKredit800.000800.000UKUPNO: 1.200.000 400.000 400.000 800.000KantonSarajevo1Izgradnjatrolejbuske mrežedo AerodromskognaseljaKandidovani visokiprioritetiPromet18 mjeseciVlada K. Sarajevo Budžet 400.000400.000GrasKredit 800.000800.000UKUPNO: 1.200.000 1.200.000Općina NoviGradSarajevoIno banka,EBOR194

2Sanacija Irekonstrukcijatramvajske pruge uSarajevuKandidovani visokiprojektiDirekcija za puteve Kantona SarajevoA Tekući projekti1234Rekonstrukcijaprometnice Ilidža -BašćaršijaStupska petljagranica KantonaSarajevoIzgradnja cestButmirska –Kasindolska M17Južna longitudinala,I etapaTekući uimplement.Tekući uimplement.Tekući uimplement.Tekući uimplement.PrometPrometnainfrastrukturaPrometPrometnainfrastrukturaPrometPrometnainfrastrukturaPromet24 mjeseca07.06.2005. do31.06.200701.01.2005 do31.12.2008Prometnainfrastruktura 2005 do 2006PrometPrometnainfrastruktura2008Vlada K. SarajevoBankaBudžetKredit4.900.0004.000.0002.500.0001.900.0002.400.0002.100.000UKUPNO: 8.900.000 4.400.000 4.500.000Min. pro. I kom.Direkcija za cesteBudžetVanbudž.Fond8.950.0003.050.008.950.0003.050.000UKUPNO: 12.000.000 8.950.000 3.050.000Ministarstvoprometa IkomunikacijaDirekcijaOpćina IlidžaMinistarstvoprometa IkomunikacijaBudžet 20.000.000 222.000 222.000 5.350.000BudžetOpćinaIlidža900.000 450.000450.000450.000316.817200.00010.000.000KantonSarajevoKantonSarajevoOpćina NoviGradSarajevo IIlidžaOpćina NoviGradSarajevo IIlidžaBudžet 50.000.000 49.900 49.900 10.000.000 10.000.000 Više OpćinaDjelimičnopripremljenaprocjenauticaja naokolinu IsprovedenastudijaizvodljivostiDjelimičnopripremljenaprocjenauticaja naokolinu IsprovedenastudijaizvodljivostiDjelimičnopripremljenaprocjenauticaja naokolinu IsprovedenastudijaizvodljivostiDjelimičnopripremljenaprocjenauticaja naokolinu Isprovedenastudijaizvodljivosti195

3. A. Prijedlozi općinskih službi na popravljanju stanja u odreñenim oblastima-Općinska služba za inspekcijske posloveU cilju prevazilaženja teškog stanja u oblasti bespravne gradnje u narednim aktivnostima, pažnju bi trebalo usmjeriti nanekoliko sljedećih važnih pitanja:*Prema sadašnjim propisima, procedura i postupak uklanjanja bespravno sagrañenih objekata traje duži period, u komevremenu investitori, ako su zatečeni na temeljima objekta u momentu kontrole, uspijevaju do momenta prinudnoguklanjanja ukroviti cio objekat. Otuda razmišljanja da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati postupak, što zahtijeva odreñenepromjene u sada važećim propisima. Neki pomaci su u tom smislu učinjeni, ali još uvijek nedovoljno efikasni premaizraženoj problematici bespravne gradnje;*Oblast i problematika grañenja zasigurno zahtijevaju kvalitetniji proces planiranja i u tom pogledu odgovorniji odnosnadležnih institucija. Ovim načinom značajno bi se uticalo na sve protivrječnosti razvoja i osiguralo da se naša naselja iteritorije prilagode svim savremenim zahtjevima socijalnih, tehničkih, ekonomskih i kulturnih uslova življenja.*Značajno pitanje predstavlja i dozvoljena legalizacija bespravnih objekata koja se mora organizovanije i brže provoditi.S tim u vezi su i ocjene da bi trebalo sagledati sadašnje kriterije i prema zahtjevu vremena izvršiti nužna prilagoñavanja usmislu da se otvori mogućnost šire primjene na već izgrañene i odavno useljene bespravno sagrañene objekte;*Moraju se vrlo ozbiljno i odgovorno sagledati postupci javnih preduzeća koja dozvoljavaju priključke struje, vode,grijanja pa i ptt linija na bespravno grañene objekte. Ovakve pojave zasigurno da mogu u odreñenoj mjeri uticati naintenzitet bespravne gradnje, a s druge strane u pitanju su ozbiljne nezakonitosti za ovakva ponašanja.*Nužno je postupak i proces pribavljanja tehničke dokumentacije naročito kad su u pitanju urbanističke saglasnosti igrañevinske dozvole, učiniti znatno efikasnijim i jednostavnijim. Ako se to obezbijedi, smanjit će se u dobroj mjeriintenzitet bespravne gradnje odnosno broj objekata koji se sada registruju kao bespravna gradnja. Nedavno usvojenipropisi oštrije sankcionišu ove pojave i odgovornosti nadležnih subjekata, što će uticati na brojnost ovakvih pojava;*Stambena politika je takoñe značajan segment u ovim mjerama. Utvrñivanjem dugoročne politike korišćenjagrañevinskog zemljišta, uključivo i pitanje grañevinske rente, parcelacija i nadziñivanje, značajno bi uticalo na stanje uoblasti grañenja i sve protivrječnosti s tim u vezi.*Ukoliko se radi o poslovnim objektima odobrenje za rad odnosno bavljenje odreñenom djelatnošću istog ne može seizdati prije nego objekat bude tehnički primljen odnosno dobije upotrebnu dozvolu.*Složenost i osjetljivost ove problematike nužno zahtijeva širu uključenost nadležnih struktura, kako u općini, tako i šire izajedničko djelovanje na najvećem broju pitanja od čijeg pravovremenog rješavanja ovisi ukupno stanje u ovoj oblasti.*Nadalje, mimo naznačenih sadržajno više eksternih mjera, mogući su odreñeniji napori u okvirima općinske uprave štouključuje zajedničke napore resornih službi iz oblasti urbanizma, grañenja, katastra, mjesnih zajednica, sudova, većusaradnju sa grañanima, što može doprinijeti da se i preventivnim mjerama utiče na svijest, svu ozbiljnost i poljedicebespravne gradnje.Predložene mjere, ako bi se pravilno shvatile i dosljedno provodile, zasigurno bi imale pozitivne efekte, odnosnomanje problema, manje bespravne gradnje, djelotvornije i uspješnije anagažovanje inspekcije u pojedinim slučajevimabespravne gradnje:“-Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove (izvod iz informacije za Općinsko vijeće “o stanju ipoduzetim mjerama na sanaciji krovova i liftova...”).Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove raspolaže evidencijom zaprimljenih zahtjeva za sanacijuzajedničkih dijelova stambenih zgrada kolektivnog stanovanja (krovovi, liftovi, fasade) od 2001. godine, ali isti nepredstavlja stvarno stanje stambene infrastrukture na području ove općine.Obzirom da je Kantonalno ministarstvo stambenih poslova nadležno za sanaciju ratom oštećenih stambenih objekatakolektivnog stanovanja, te da je u saradnji sa Sarajevostanom od 1996. godine vršeno snimanje ovakvih objekata, istiposjeduje relevantnije podatke o oštećenim i saniranim objektima.Prvi put donesen je Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama od strane Skupštine KS2001.g. a 2004 godine novim zakonom preciznije su definisane nadležnosti etažnih vlasnika, upravitelja, općinskih ikantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. U ovom zakonu utvrñena je obaveza općina zarealizaciju “hitnih intervencija” na stambenim zgradama, dok je za saniranje ratnih šteta na stambenim objektimanadležan KS.

Kantonalno ministarstvo za stambene poslove za 2006. godinu namjerava na području ove općine investirati većafinansijska sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova zgrada. U tom cilju je općinska Služba za obnovu, razvoj ikomunalne poslove ažurirala svoje evidencije, te u saradni sa upraviteljima i savjetima mjesnih zajednica kandidiralanadležnom Ministarstvu prijedlog prioritetnih objekata za sanciju zajedničkih dijelova, prijedlog objekata na kojima bitrebalo izvršiti hitnu sanaciju liftova, kao i prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju krovova.U skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama, definisane obaveze općine dasvojim aktima utvrdi način provoñenja hitnih intervencija na stambenim objektima, pripremljen je prijedlog Odluke onačinu provoñenja hitnih intervencija u kojoj su tačno utvrñene aktivnosti i nosioci aktivnosti za odreñene faze realizacije„hitnih intervencija“ na objektima kolektivnog stanovanja. Odluka je nakon provedene javne rasprave usvojena nasjednici Općinskog vijeća, dana 29. 03. 2006. godine.Nakon usvajanja odluke pokrenute su aktivnosti na utvrñivanju prijedloga liste objekata na kojima će se izvoditi „hitneintervencije“ i isti je predložen Općinskom vijeću na usvajanje. Nakon toga pristupit će se realizaciji projekta saodabranim izvoñačem radova.B. Prijedlozi KJKP u cilju poboljšanja stanja u odreñenim oblastima-Prijedlog KJKP “Rad” dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.3. -Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom.-KJKP “Toplane”, prikaz kapaciteta i instalisane snage kotlovnica dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.4.-Energetska infrastruktura i snabdijevanje. Kao loša praksa istaknuto da se i pored postojanja slobodne snage upostrojenjima KJKP “Toplane”, za zagrijavanje novih objekata koji se nalaze u njihovoj blizini dozvoljava gradnjapojedinačnih kotlovnica na gas.-KJKP “Gras”, plan poboljšanja stanja u ovoj oblasti dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.1.2. Javni gradski prevozC. Obrazovanje – prijedlozi osnovnih školaOŠ “Džemaludin Čaušević”Prijedlog unapreñenja oblasti obrazovanja i socijalne zaštiteUvidom u kvalifikacionu obrazovnu strukturu populacije naše općine koja izmeñu ostalog broji i 245 nepismenih, 715osoba sa nepotpunom osmogodišnjom školom, zajključuje se da veliki broj odraslih osoba nema završenu osnovnu školu.U cilju poboljšanja obrazovne strukture stanovništva uočava se poreba da se organizuje škola za odrasle, a što jepredviñeno i pedagoškim standardima.OŠ “Džemaludin Čaušević” ima dugogodišnje iskustvo u organizovanju i relizaciji pripremne nastave i vanrednogpolaganja razrednih ispita, što je pretpostavka u preuzimanju uloge organizatora i realizatora škole za obrazovanjeodraslih.Takoñe, u oblasti socijalne zaštite predlaže angažovanje socijalnog radnika sa odgovornošću za 2-3 osnovne škole. Naovaj način socijalni radnik i pedagog škole bi zajedničkim, kontinuiranim radom mogli rješavati i preventivno djelovati nasocio-patološku situaciju unutar porodica učenika, direktno iz škole, kao najčešće prve institucije kojoj se članoviporodice obraćaju za pomoćD. Udruženja grañanaUG “SOS” za sprečavanje okrutnosti nad životinjamaPrijedlozi za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i drugo:-Edukacija o zaštiti životinja u lokalnoj zajednici (evropski standardi, prava životinja, dobre prakse iz regije i svijeta)-Umrežavanje sličnih organizacija i kreiranje temelja za osnivanje državnog udruženja-Kampanja zagovaranja za Zakon o zaštiti životinja na državnom nivou-Promocija humanog pristupa zbrinjavanja životinja-Zagovaranje osnivanja centra za zaštitu životinja-Promocija volonterizma kroz edukaciju i kroz angažovanje istih-Radionica za djecu i mlade u osnovnim i srednjim školama – izgradnja svijesti-“Pet” terapija sa djecom sa invaliditetom (autizmom,...)-Štampanje priručnika za djecu-Promocija saradnje sa vlastima; saradnja sa medijima i kreiranje različitog kreativnog promotivnog materijala197

4.Najbolji učenički rad na temu:MOJA VIZIJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 20152015. ja ću već imati 5 godina radnog staža, ako budem imala sreću da se zaposlim, jer ću do 2010.godine završitifakultet. Ne znam još tačno šta ću biti, ali svejedno je, što god budem radila, namjera mi je da to radim dobro i da budesvrsishodno.Ako budem režiser, režirat ću predstave u novootvorenom Novogradskom pozorištu jer grañani ove općine zaslužujumalo više od Novogradskih dana kulture jedanput godišnje i dovoñenja pjevača sumnjivog kvaliteta u Akvu. Onizaslužuju da imaju svoje pozorište sa stalnim repertoarom domaćih i svjetskih dramskih pisaca, da imaju bioskop, galerijuitd.U koprodukciji sa televizijom snimila bih film o tome kako su grañani ove općine preživjeli četiri godine ratastanujući na prvoj odbrambenoj liniji, pokazujući čuda od junaštva i strpljenja kao i trpljenja. Premijera filma koji bi sezvao Začarani krug ili Mali ljudi – istinki heroji bila bi besplatna za sve grañane i održala bi se u velikoj kino – baštinegdje, recimo u C fazi. Takoñer bih snimila jedan dokumentarac o općinskim službenicima i u njemu bih pokazalakoliko su službeni a koliko neslužbeni prema onima koji tu dolaze da rješavaju neke svoje probleme, ima li mita ikorupcije, ima li familijarnih i prijateljskih veza i štela, izdvojila bih one koji se znaju ponašati profesionalno i one koji tone znaju pa vas gledaju poprijeko kad se pojavite kao da ste mu nasrnuli na vlastitu kuću. Izdvojila bih pismene odnepismenih i ukazala na potrebu njihovog opismenjavanja u svakom pogledu, a ne samo u pravopisnom.Ako završim fakultet političkih nauka, pravo ili ekonomiju, trudit ću se da općinu ojačam ekonomski i politički, damodernizujem njenu upravu, da zaposlim prave ljude na prava mjesta koji neće biti tu zbog sebe već zbog općih interesasvih onih koji tu žive i potražuju neka svoja prava. Napravila bih elaborat u saradnji sa NAŠIM I SVJETSKIMPOZNATIM I PRIZNATIM INSTITUTIMA U VEZI S PROIZVODNJOM ZDRAVE HRANE, razvit ću dobre iobostrano korisne kooperantske odnose sa poljoprivrednim proizvoñačima i na našim ureñenim pijacama prodavat će seuglavnom domaći a ne uvozni proizvodi sumnjivog kvaliteta. za to seljake moramo stimulisati, a zakonsku legislativu,posebno kad je u pitanju uvoz hrane, doraditi ili upotpunosti promijeniti.Kad bih bila načelnik Općine, ne bih se nijednog trenutka dvoumila oko toga treba li najmnogoljudnijoj sarajevskojopćini gimnazija ( jedna ili dvije) i treba li zajedno sa Gradom konačno nešto učiniti da se napokon realizuje projekatizgradnje novogradske gimnazije. Nije li sramota da nam gimnazijalci i 11 godina nakon rata žive i rade u ratnimuslovima, po neuslovnim prostorijama sa skoro nikakvom opremom. Kakav primjer dajemo mladima? Kakvu im porukuodašiljemo? Želimo li im reći da su oni na margini ili da je obrazovanje na zadnjem mjestu?Neka tvornice žice i eksera, neka i Zore, neka i reciklaže otpada, neka velikih auto-kuća, neka banaka, neka i velikihtrgovačkih centara, neka i Avaza, ali trebaju nam i škole, i obdaništa, i pozorište, i bioskop, i sportske dvorane, i lijepoureñeni i pametno osmišljeni parkovi, i šetališta za odmor, za razonodu, za dušu našu. Trebaju nam I NATPISI TIPA:Molimo vas da ne gazite travu, da ne uništavate okoliš, da ne bacate posvuda otpatke, da ne pljujete po ulici, dapomognete starijim i invalidima i sl. Valjda bi ljudi stekli naviku da se u skladu sa tim i ponašaju.Ako završim studij arhitekture i hortikulture, uredila bih postojeće trgove, parkove, oplemenila bih ih ukrasnimdrvećem i cvijećem, ponekom neobičnom fontanom i skulpturom nekog poznatog, ali i nekog mladog autora – kipara.Uredila bih prostore za djecu, napravila bih neku vrstu diznilenda za njih gdje bi mogli sami ili sa svojim roditeljimaprovoditi svoje slobodno vrijeme i tako se rekreirati i razvijati svoju maštu, zamišljajući se u raznim ulogama.Ako bih bila pedagog ili psiholog ili općenito prosvjetni radnik, dodatno bih opremila prostore po školama (ako nemožemo izgraditi nove) gdje bi se djeca nakon obavezne nastave bavila slobodnim aktivnostima prema svojimsklonostima kako bi bila manje na ulici i manje pred televizorom na kojem gledaju sapunice i filmove sumnjivevrijednosti i slušaju muziku još sumnjivije vrijednosti. Naravno, to traži dodatni angažman stručnjaka i više novca, ali toje ulaganje u mlade kako bismo dobili mentalno i fizički zdrave ličnosti, buduće korisne članove društva koji će sesvojom pameti i svojim radom odužiti svojoj zajednici na najbolji način. U svakoj školi bih napravila malu ambulantu198

(ljekar opće prakse i zubar) da djeca ne moraju za svaku sitnicu ići u dom zdravlja i gubiti vrijeme čekajući na pregled ilina opravdanje.Imam ja još ideja, ali mislim da je i ovo dosta. Da bih mogla da ostvarim svoje planove, potrebno je da Općina Novi Gradu svojoj Strategiji razvoja da prioritet zapošljavanja mladih kao i tome kako ovu općinu učiniti prijatnim i privlačnimmjestom za život Posebno. Općina mora planirati kako riješiti problem maloljetničke delikvencije i donijeti planpreventivnih mjera da se delikvencija u korijenu spriječi. Opet smo na terenu obrazovanja i mladih i starijih . Ja sammaturant i dat ću sve od sebe da steknem što bolje obrazovane i na nama je svima da našu općinu učinimo što ljepšimmjestom za život, ali morate nam dati šansu, TO MORATE PLANIRATI U STRATEGIJI RAZVOJA.Maturantica Pete gimnazijeŠarkinović Zlatana199

5. ANALIZA ANKETNIH UPITNIKA U MJESNIM ZAJEDNICAMA U OKVIRU STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVODO 2015. GODINEPRIORITETIPRIJEDLOZIRedni Mjesna zajednica Brojobnova i komunalne drugibrojanketa nezapo- izgradnja usluge i problemi Najvažniji razvojni projektislenost infrastruktureservisi1. MZ Dobroševići 55 46 46 32 1 izgradnja vod. i kan. mreže u Dobroševićima2. Naselje heroja Sokolje 39 30 18 22 otvaranje fabrike, izgradnja pošte, sprotskih ikulturnih objekata3. Briješće 39 26 14 23 sanacija bespravne gradnje, izgradnja sprotskihterena i tvornice za zapošljavanje4. Alipašin Most I 41 39 24 32 5 završiti regulacioni plan, soprtski tereni izgradnjanadvožnjaka5. Dolac i Buća Potok 137 119 61 101 izgradnja izletišta na Žuči i izgradnja ceste dodeponije,sanacija klizišta, izgradnja o.š.6. Dobrinja D 51 46 25 257. Alipašin Most II 19 16 1 1 3 izgradnja fabrika, stambena problematika8. Dobrinja C 36 3'0 17 17 stambena pitanja, izgradnja doma zdrvlja9. Dobrinja A i B 37 27 22 10 izgradnja bazena na Dobrinji, izgradnjatramvajske pruge10. Saraj Polje 55 51 30 40 izgradnja pošte, obnova doma slijepih11. Alipašino Polje C-I iC-II56 39 22 9 6 poboljšanja sigurnosti grañana, kultura življenja,borba protiv dorge i kriminala, projekti razvojabiznisa, socijalni projekti, izgradnja rampi zaivalide, razvoj privrede,izgradnja kino dvorane58 47 16 10 2 podrška pokretanju proizvodnje, borba protivkriminala i narkomanije12. Alipašino Polje B I i BII13. Olimpijsko selo 50 26 32 41 projekti za sufinasiranje pripravnika, zakon zaliječenje ovisnika, razvoj privrednih djelatnosti14. Švrakino Selo II 50 43 36 27 legalizacija objekata, razvoj PTT usluga15. Staro Hrasno i ČengićVila100 51 31 32 5 izgradnja proizvodnih objekata, regulisanjesaobraćaja u mirovini, urediti dječije vrtiće16. Švrakino Selo III 50 38 41 12 ureñenje park šume Mojmilo i ureñenje zelenihpovršina17. Aneks 50 33 5 24 4 izgradnja osnovne škole i ambulante18. Alipašino Polje A 1 33 28 4 6 ureñenje parkovskih površina i pokretanjeproizvodnih pogona19. Alipašino Polje A 2 33 26 12 11 3 realizacija projekata iz oblasti proizvodnje20. Otoka 50 37 4 30 obnova obdaništa parkin prostori i olimpijskibazen21. Šalter sala Općine 29 17 6 objekti za edukaciju mladih, izgradnjagaraža,zaštititi investicije uložene u infrastrukturu,obnova fasada zgrada, zaštita životne sredine22. svega 1.068 814 467 505 29