Kronika-br-71 - Splitsko-dalmatinska Å¾upanija

Informativno glasilo<br />

Splitsko-dalmatinske županije<br />

br. 71<br />

Split / studeni-prosinac 2010.<br />

Foto: Kimmy Chan<br />

Kronika<br />

SPLITSKO - DALMATINSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

siječanj 2011. ISSN 1332 - 6465

SINJSKA ALKA<br />

SVJETSKA BAŠTINA<br />

UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta uvrstio je Sinjsku Alku i Umijeće izrade licitara<br />

na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta a glazbeni izričaj Ojkanje na Listu<br />

ugrožene nematerijalne kulturne baštine svijeta.<br />

Na zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta u Nairobiju, nakon Abu Dabija<br />

i upisanih 7 fenomena u studenome 2009. godine, Odbor je 16. studenoga odlučio uvrstiti Sinjsku Alku i Umijeće<br />

izrade licitara na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Također, i glazbeni<br />

izričaj Ojkanje uvršten je na Listu ugrožene nematerijalne kulturne baštine svijeta.<br />

Na Popis ugrožene nematerijalne baštine uvrštavaju se dobra kojima prijeti nestanak unatoč nastojanjima<br />

zajednice da ih sačuva. Da bi bila uvrštena na taj popis, države koje ih nominiraju moraju podastrijeti plan zaštite<br />

tih dobara.<br />

Upis na listu potvrda je važnosti ovih fenomena za hrvatsku kulturu i zajednice koje su znale očuvati ove običaje.<br />

Taj veliki uspjeh zasluga je kako vanjskih eksperata tako i Ministarstva kulture. Tako se Republika Hrvatska može<br />

pohvaliti s upisanih čak 10 fenomena nematerijalne kulturne baštine.<br />

Uz Alku i hrvatske licitare na novom reprezentativnom popisu nematerijalne baštine našlo se još 44 običaja i<br />

dobara, poput španjolskog flamenca, pekinške opere, akupunkture, azerbejdžanskih i iranskih tepiha.<br />

Foto: arhiva VAD-a Sinj

Poštovano čitateljstvo,<br />

za nama je još jedna godina, a polako izlazimo iz zimskog<br />

razdoblja. Održane su 16. i 17. sjednica Županijske skupštine,<br />

Županiju su posjetili veleposlanici i strani i domaći gospodarstvenici,<br />

održano je niz kulturnih manifestacija, izaslanstvo<br />

Županije sudjelovalo je na obilježavanju Dana sjećanja<br />

na žrtvu Vukovara u Vukovaru. O ovim i svim drugim<br />

događajima u studenom i prosincu 2010. pročitajte u ovom<br />

broju Kronike.<br />

Uredništvo kronike<br />

Impressum:<br />

"Kronika Splitsko-dalmatinske županije"<br />

Informativno glasilo<br />


ISSN 1332-6465<br />

Broj 71, studeni-prosinac 2010.<br />

kronika sdž<br />

Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija<br />

Glavna urednica: Mihovila Franetović,dip. iur.<br />

Tajnica Županije<br />

Uredništvo:<br />

Zamjenica glavne urednice:<br />

Ana-Marija Škorić<br />

Anđelka Vuković, Luka Brčić, Meri Maretić,<br />

Zvonimir Mimica<br />

Tajnica Uredništva: Meri Roguljić<br />

Adresa uredništva: Split, Domovinskog rata 2,<br />

Telefon: 021 400 019,<br />

E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr<br />

www.dalmacija.hr<br />

Grafička priprema i tisak: ≈DES« - Split<br />

3

4 kronika sdž<br />

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA<br />

5. studenoga<br />

Veleposlanik Republike Njemačke dr.sc.<br />

Bernd Fischer, posjetio Splitskodalmatinsku<br />

županiju, te Sinjsku i Imotsku krajinu.<br />

17. i 18. studenoga<br />

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije sudjelovalo<br />

u obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.<br />


Održan sastanak predstavnika Udruženja europskih<br />

vinskih regija sa predstavnicima Županije i<br />

Udruga vinara sa područja Splitsko-dalmatinske<br />

županije.<br />

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara<br />

Hrvatski državni sabor donio je 1999. godine<br />

Odluku o proglašenju 18. studenoga Danom sjećanja<br />

na žrtvu Vukovara 1991. godine, kojom je<br />

određeno na dostojanstven i primjeren način odati<br />

počast svim sudionicima obrane Vukovara – grada<br />

simbola hrvatske slobode.<br />


Održana Koordinacija gradskih povjerenstava za<br />

ravnopravnost spolova u Splitsko-dalmatinskoj županiji.<br />

Županijsko povjerenstvo izuzetno uspješno<br />

u svom radu. a što je rezultiralo i osnivanjem<br />

Povjerenstava u svim gradovima županije. Kazao<br />

je Visko Haladić, zamjenik župana koji je nazočio<br />

sastanku. Izrazio je vjeru kako će se nastaviti sa<br />

osnivanjem općinskih povjerenstava, jer na traj način<br />

poboljšavamo kvalitetu života i u našim manjim<br />

sredinama. U ime Vladinog Ureda za ravnopravnost<br />

spolova, nazočnima se obratila Sandra Bedeniković<br />

koja je istaknula kako je u tijeku izrada<br />

nove Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti<br />

spolova, te pozvala sve nazočne da svoje prijedloge<br />

dostave Uredu. Također je naglasila kako<br />

će jedan od važnijih zadataka u novoj Nacionalnoj<br />

strategiji biti upoznavanje javnosti sa Zakonom o<br />

ravnopravnosti spolova i ostalim institucionalnim<br />

mehanizmima Predsjednica Povjerenstva Ivanka<br />

Luetić Boban je ukratko izložila razloge osnivanja<br />

Povjerenstava, te kratki sažetak rada Županijskog<br />

povjerenstva. Predstavila su se i gradska povjerenstva,<br />

iznoseći aktivnosti kojima su se bavili u<br />

proteklom razdoblju ali su i ukazali na probleme sa<br />

kojima se susreću u svom djelovanju.<br />


Održana 16. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske<br />


22. do 25. studenoga<br />

županijska skupština<br />

IZ RADA SK<br />

Održana 16. sjednica<br />

Dana 22. studenoga 2010. pod predsjedavanjem predsjednika Županijske<br />

skupštine Petroslava Sapunara održana je 16. sjednica Županijske<br />

skupštine Splitsko-dalmatinske županije.<br />

Županijska skupština donijela je slijedeće odluke: Odluka o izmjenama<br />

i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2010. godinu,<br />

Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske<br />

županije za 2010. godinu, kao i programe: Program o<br />

izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske<br />

županije za 2010. godinu, Program o izmjenama i dopunama<br />

Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije<br />

za 2010. godinu, Program o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba<br />

u kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2010.<br />

godinu, Program o izmjenama Programa javnih potreba sufinanciranja<br />

vjerskih zajednica Splitsko-dalmatinske županije za 2010. godinu. Vijećnici<br />

Županijske skupštine prihvatili su: Zaključak o davanju prethodne suglasnosti<br />

na Prijedlog Izmjena i dopuna Financijskog plana i utvrđivanja<br />

Prijedloga Izmjena i dopuna Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih<br />

cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske<br />

županije za 2010. godinu.<br />

Nastavku sjednice, a vezano uz točku dnevnog reda Izvještaj o stanju<br />

provedbe Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije sudjelovali su<br />

gradonačelnici i načelnici s područja Županije radi razmatranja i rasprave.<br />

Pozivu su se odazvali načelnici/gradonačelnici ili predstavnici općina/<br />

gradova: Supetar, Sutivan, Selca, Vrlika, Hrvace, Marina, Dugi Rat, Baška<br />

Voda, Vis, Kaštela, Omiš, Hvar, Primorski Dolac, Brela, Pučišća, Zadvarje,<br />

Podgora, Okrug, Solin, Split, Šolta, Bol, Milna, Runovići, Cista Provo, Sućuraj,<br />

Nerežišća i Dugopolje.<br />

Nakon uvodnog pozdrava predsjednika Skupštine i uvodnog izlaganja<br />

Nike Mrčića, ravnatelja Javne ustanove Zavod za prostorno planiranje,


UPŠTINE<br />

Županijske skupštine Obilježeno 150 godina knjižare Morpurgo. U sklopu<br />

obilježavanja obljetnice, u Muzeju grada Splita<br />

postavljena je izložba „Vid Morpurgo u svom<br />

vremenu“ te dokumentarni film „Uzvišen umom,<br />

otvorena je rasprava. Pjerino<br />

Bebić gradonačelnik<br />

Grada Hvara istaknuo je<br />

problem legalizacije postojećih<br />

objekata u turističkim<br />

zonama. Zalaže<br />

se za maksimalnu zaštitu<br />

obalnog pojasa, ali na otocima<br />

za to treba donijeti i određene parametre. On kao gradonačelnik i<br />

svi žitelji otoka Hvara žele unaprijediti život na otoku, a sada 56% objekata<br />

ne mogu dobiti građevinsku dozvolu – kategorizaciju. Zamolio je da<br />

se na slijedeću sjednicu stavi točka prostorno planiranje Paklenih otoka<br />

koji zahtjev prosljeđuje već 6 godina. Prije donošenja izmjena i dopuna<br />

Prostornog plana volio bi da se održi još jedan ovakav sastanak, kako bi<br />

zajedno mogli raspraviti pitanja plana, a zamolio je da to ne bude politički<br />

dokument. Predložio je da se poduzmu sve mjere kako bi se Zakon o prostornom<br />

uređenju i gradnji prilagodio prostornom planiranju otoka. Lovro<br />

Kuščević, načelnik Općine Nerežišća zahvalio je što se organizirala ova<br />

rasprava. Turizam je osnovni pokretač razvoja Nerežišća i cijelog otoka<br />

Brača i u Nerežišću imaju projekte vrijedne oko 7 mil. eura, imaju investitore<br />

i idejna rješenja i samo se čekaju izmjene i dopune županijskog Prostornog<br />

plana. Zadovoljan je sa sistemom bodovanja i predložio je svim<br />

načelnicima i gradonačelnicima da naprave analizu turističkih zona, neka<br />

boduju investitore, zemljište i moli da se to uzme u obzir pri izradi Prostornog<br />

plana. Ante Mamut, načelnik Općine Marina – s obzirom na iskustvo iz<br />

turističke zone Vela Borovica smatra da bi se aktiviranjem druge zone Lisičine<br />

postigao pomak u napretku Općine Marina razvojem koje bi se i infrastrukturno<br />

povezala mjesta Vinišće i Sevid. Moli da se to realizira tim više<br />

što je 90% zemlje otkupljeno, poznat je i investitor. Joško Roščić, načelnik<br />

Općine Baška Voda naglasio je kako prema bodovanju u prvih šest zona<br />

Baška Voda ih ima četiri, a prva zona je Dječje Selo koje je županijsko vlasništvo.<br />

Zamolio je svih da poduzmu mjere kako bi se katastrofalno stanje<br />

u Dječjem Selu pokrenulo s mrtve točke. Radi se o izuzetno atraktivnoj<br />

zoni koja bi se mogla putem javno-privatnog partnerstva urediti. Postoje<br />

zainteresirani investitori. Zamolio je da se izrade korekcije pristupnog puta<br />

tunelu Sv. Ilija tj. naselju Bast.<br />

Nenad Glučina, potpredsjednik Općinskog vijeća Općine Podgora –<br />

Općina Podgora je uputilo sedam prijedloga za izmjenu plana koje je obrazložio<br />

i zatražio da se u Zavodu za prostorno planiranje s predstavnicima<br />

Podgore održi sastanak radi dogovora o njihovim prijedlozima.<br />

Viktor Puljak, zamjenik načelnika Općine Brela osvrnuo se na infrastrukturne<br />

sustave i luke na njihovom području o čemu su Zavod izvijestili<br />

u veljači. Želja im je da se izmjenom plana predviđene luke na njihovom<br />

području prenamjene u luke nautičkog turizma.<br />

Ivan Radovančić, Općina Sućuraj – zanimalo ga je pitanje energetike<br />

– obnovljivi izvori energije (solarne i vjetroelektrane), posebno ga interesiraju<br />

toplane na bio-masu – da li će biti dopuštena njihova izgradnja i korištenje?<br />

Zanimalo ga je u čijoj nadležnosti će ostati prostor nakon ukidanja<br />

turističkih zona, te koji su kriteriji supstitucije?<br />

U osvrtu na raspravu ravnatelj Mrčić je dao slijedeće odgovore. Prijed-<br />

plemenit duhom“, u kojemu u šetnji ulicama Splita<br />

razgovaraju Jakša Fiamengo i Duško Kečkemet.<br />

U splitskoj Kinoteci „Zlatna vrata“ prikazan je dokumentarac<br />

„Biti mi daj“ u kojem Ivica Ursić predstavlja<br />

bibličara i franjevca Bonaventuru Dudu, a<br />

potom je Robert Kurbaša izveo monodramu „Ispit<br />

savjesti“, prema proznim tekstovima Tina Ujevića.<br />

U Kazalištu lutaka u Splitu upriličena je predstava<br />

„Veliki svjetski teatar“ Pedra Calderona de la Barce<br />

u izvedbi Enesa Kiševića i Jasmina Novljakovića,<br />

a u splitskoj Gradskoj vijećnici otvorena je izložba<br />

fotografija i predstavljanje „Fotografske mape Marije<br />

Braut“.<br />

25. i 26. studenoga<br />

Održan jedanaesti Međunarodni simpozij o gospodarenju<br />

otpadom na kojem su sudjelovali predstavnici<br />

Splitsko-dalmatinske županije. Ove godine<br />

osim izlaganja stručnih radova, organiziran je<br />

i posjet građevinama za gospodarenje otpadom u<br />

Zagrebu (CIOS – reciklaža metalnog otpada, Odlagalište<br />

neopasnog otpada Prudinec – Uređaj za<br />

čišćenje procjednih voda).<br />

Okupljanjem pripadnika postrojbi, gostiju i uzvanika<br />

u Planinarskom domu Sv. Jakov obilježena 16.<br />

obljetnica akcije HV „Zima 94“. U kulturnom programu<br />

obilježavanja, kome je prethodilo polaganje<br />

vijenaca, minuta šutnje, te obraćanje nazočnima<br />

domaćina i gostiju, nastupio je pjesnik Ante Nadomir<br />

Tadić-Šutra.<br />


U organizaciji Udruge Zagvožđana iz Splita održana<br />

„Noć Zagvožđana“.<br />

Održana proslava obilježavanja petnaest godina<br />

rada Udruge „Srce“ – udruge osoba sa cerebralnom<br />

paralizom. U sklopu programa obilježavanja održan<br />

je nastup članova udruge i gostiju, te su upriličene<br />

izložbe fotografija i radova članova udruge.<br />


Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti koji traje<br />

od 15. studenog do 15. prosinca župan Ante Sanader<br />

posjetio terapijski centar za ovisnice na Čiovu<br />

koji djeluje u sklopu Doma za ovisnike Zajednice<br />

„Susret“.<br />

2. prosinca<br />

Zapovjednik 6. Flote Ratne mornarice SAD-a posjetio<br />

Županiju.<br />


Obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom.<br />

6. do 8. prosinca<br />



Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije posjetilo<br />

koncesionara za realizaciju plinofikacije Splitskodalmatinske<br />

županije<br />

5




Na Jadrolinijinom trajektu "Jadran" obilježen Dan<br />

pomoraca i blagdan sv. Nikole zaštitnika pomoraca.<br />


U Grohotama, na otoku Šolti u organizaciji Turističke<br />

zajednice općine Šolta održana je javna tribina<br />

''Turizam otoka Šolte – sadašnjost i budućnost''<br />

Tema rasprave, koja je ovom prilikom privukla veliki<br />

broj zainteresiranih, je odabrana zbog njene<br />

izrazite aktualnosti i potrebe za što bolju spremnost<br />

svih čimbenika da se uključe u kreiranje najvažnije<br />

grane šoltanske privrede - turizma. Organiziranjem<br />

ove javne tribine otvorio se prostor za višesmjernu<br />

diskusiju o pitanjima: kakvo je stanje u turizmu na<br />

Šolti sada, koje su nam mogućnosti, kakav turizam<br />

Šolta želi te koje odluke je potrebno donijeti za prijeko<br />

potreban napredak.<br />


Predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata,<br />

ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov i njegova<br />

pomoćnica Katarina Čeleković sa suradnicima posjetili<br />

Županiju.<br />


Ekonomska škola u Splitu proslavila svoj veliki jubilej:<br />

105. rođendan. Tom prigodom škola je izdala<br />

foto ediciju kojom je prikazana fizionomija škole u<br />

105 godina postojanja.<br />

10. – 12. prosinca<br />

U Trogiru održana 2. bakalarijada. Pokrovitelj ove<br />

manifestacije bila je i Županija, a organizator PZ<br />

„Rašeljka“ Trogir. U okviru manifestacije održano je<br />

natjecanje kuhara srednjih škola iz cijele Hrvatske.<br />

Prvo mjesto podjelile su Wallner škola iz Splita,<br />

kao i Turističko ugostiteljska škola iz Splita, drugo<br />

mjesto pripalo je školi iz Omiša, a treće mjesto dobili<br />

su učenici iz Biograda. Održano je natjecanje<br />

kuhara profesionalaca iz Hrvatske, također u kuhanju<br />

bakalara.<br />

Prema odluci Ocjenjivačkog suda koji su činili<br />

vrhunski poznavatelji gastro-kulinarskih umijeća<br />

Veljko Barbieri, Zlatko Gall i Marko Perić, u kategoriji<br />

kuhara profesionalaca prvo mjesto zauzela je<br />

Franka Buble iz Trogira koja je i lani bila pobjednica,<br />

drugo mjesto pripalo je Biserki Šmit iz Šibenika,<br />


log Zavoda je sukladan prijedlogu Grada Hvara i njihovim željama, zona<br />

Jagodna nije vrijedna Prostornim planom predviđenog sadržaja pa će je<br />

brisati, a Grad Hvar na istom prostoru može predložiti drugu namjenu<br />

prostora koji može biti veći ili manji. Primjedbe za Živogošće kao i sve<br />

druge primjedbe jedinica lokalnih samouprava treba dostaviti Zavodu na<br />

razmatranje. Dao je primjedbu da su često zahtjevi za planiranje nautičkih<br />

luka/marina ishitreni, ne u smisli važnosti značaja već iz razloga<br />

što se ne radi prostorna analiza i valorizacija područja koje se predlaže<br />

za takvu namjenu. Vezano za alternativne izvore energije stav ministarstva<br />

je da na otocima neće biti ni solarnih ni vjetro elektrana. Ocjenjuje<br />

da primjena supstitucije nije ni stručni ni politički opravdana. Primjenom<br />

supstitucije ne može se npr. izbrisati dvije zone od 5 ha i planirati jednu<br />

od deset. Podržao je primjedbu Lovre Kuščevića da u prostornom planiranju<br />

i u opravdanim slučajevima treba zanemariti lokalne granice, a sve<br />

u interesu napretka i razvoja. Treba se zalagati za najbolje projekte bez<br />

obzira gdje će se realizirati.<br />

Dalibor Lukić, zamjenik načelnika Općine Primorski Dolac pitao je za<br />

njihov zahtjev da se u krugu gospodarske zone predvidi lokacija za odlaganje<br />

opasnog i neopasnog otpada.<br />

Nikola Cecić Karuzić, načelnik Općine Šolta pohvalio je rad Zavoda, a<br />

uputio je samo primjedbu što je zona Šešula na 47. mjestu bodovne liste.<br />

Smatra da je s obzirom na njenu konfiguraciju i ljepotu, kontaktnu zonu<br />

trebala zauzimati puno bolje mjesto. Žao mu je što se sporo odvijaju<br />

poslovi na izmjeni Prostornog plana jer za prostor Šolte postoje ozbiljni<br />

investitori. Zaključivši raspravu predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar<br />

predložio je donošenje slijedećeg Zaključka:<br />

Prihvaća se Izvješće o stanju provedbe Prostornog plana Splitskodalmatinske<br />

županije. Zadužuje se Javna ustanova Zavod za prostorno<br />

uređenje da za narednu sjednicu Županijske skupštine pripremi Prijedlog<br />

odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske<br />

županije. Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva uputit će se prijedlog<br />

za preispitivanje odluke o zabrani izgradnje alternativnih izvora<br />

energije (solarnih elektrana) na otocima. Zadužuje se Upravni odjel za<br />

prostorno uređenje da u roku od šest mjeseci izvijesti Županijsku skupštinu<br />

o realizaciji točke 3. ovog Zaključka. Predloženi Zaključak prihvaćen


je jednoglasno.<br />

Prihvaćen je Zaključak o davanju suglasnosti na izmjene i dopune<br />

statuta Doma za starije i nemoćne osobe Vis, Zaključak o davanju suglasnosti<br />

na izmjene i dopune Statuta domova za starije i nemoćne osobe<br />

Makarska, Lovret i Split. Donijeta je Odluka o davanju koncesije na pomorskom<br />

dobru u svrhu građenja (postavljanja) i korištenja luke posebne<br />

namjene-sidrišta na dijelu k.o. Komiža, predio ispred jastožere, Odluka<br />

o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne<br />

namjene-sportske luke na dijelu k.o. Split, predio uvala Zvončac,<br />

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o koncesiji pomorskog dobra<br />

u svrhu rekonstrukcije-unutarnjeg uređenja spilje Osejava za obavljanje<br />

ugostiteljske djelatnosti na dijelu k.o. Kotišina u Makarskoj, Odluka o davanju<br />

koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne<br />

namjene-sportske luke na dijelu k.o. Makarska-Makar, predio Plišćevac,<br />

Odluka o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže i korištenja<br />

tobogana na dijelu k.o. Makarska-Makar, predio Donja Luka, Odluka<br />

o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu<br />

k.o. Supetar i k.o. Mirca, predio uvala Vela Luka, Odluka o koncesiji na<br />

pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu k.o. Supetar, predio<br />

Groblje – uvala Vela Luka, Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom<br />

dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene-sportske luke na<br />

dijelu k.o. Split, predio Poljud, Odluka o koncesiji na pomorskom dobru<br />

u svrhu korištenja montažnog drvenog šanka s nadstrešnicom, štanda<br />

za prodaju rukotvorina i obavljanje turističke djelatnosti na plaži na dijelu<br />

k.o. Hvar, predio Majerovica (zapadni dio), Odluka o davanju koncesije<br />

na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene-sportske<br />

luke na dijelu k.o,. Stobreč, predio uvala Stobreč, te Zaključak o davanju<br />

mišljenja o stjecanju prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj<br />

za norveške državljane Elzbieta Maria Ela Kozlowski i Tomasz Pawel<br />

Kozlowski, Zaključak o davanju prethodne suglasnosti za imenovanje<br />

ravnatelja Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju<br />

osoba s invaliditetom „DES“ Split. Županijska skupština donijela je rješenja<br />

o razrješenju i imenovanju članova školskih odbora: Osnovne škole<br />

Komiža, Komiža, Osnovne škole Pučišća, Pučišća, Ekonomsko-birotehničke<br />

škole, Split, Glazbene škole Josipa Hatzea, Split, te Rješenje o<br />

razrješenju i imenovanju člana Domskog odbora Ženskog đačkog doma<br />

Split, Split.<br />

IZ AKTUALNOG SATA<br />

Veljan Radojković - pitao je o uređenju ceste Slivno-Runovići, dužine<br />

8 km koja se parcijalno uređuje, a važna je za prijevoz učenika. Mještani<br />

mole bar minimalno saniranje sa mjestimičnim proširenjima kako bi se<br />

bar donekle mogao odvijati promet.<br />

Zlatko Čaljkušić, ravnatelj Županijske uprave za ceste odgovorio je<br />

da se sanacija ceste Slivno-Runovići se radi od prije tri godine na način<br />

da se godišnje sanira-izgradi oko 1,5 km ceste, a isto se tako planira za<br />

slijedeću godinu. Ta izgradnja je prespora, a razlog tome je nedostatak<br />

novca. Mjerama sanacije nastojat će bar donekle urediti i omogućiti bolji<br />

promet.<br />

Andrea Vrgoč pitala je o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća kojemu<br />

je zadaća da prati, izučava, predlaže mjere porezne, socijalne i gospodarske<br />

politike, prati gospodarsku i socijalnu stabilnost. Kako smo svjedoci<br />

turbulentne situacije u Hrvatskoj, a posebno u našoj Županiji, upitala<br />


a treće Dejanu Šperku iz Hvara.<br />


U svijetu se obilježava kao Svjetski dan planina.<br />

Planine bismo mogli definirati kao uzdignute (više<br />

od 500 m) dijelove Zemljine kore. No, planine su<br />

mnogo više od pukih uzdignuća. One su kisik i pitka<br />

voda, bogatstvo šuma, dom brojnim ugroženim<br />

životinjskim i biljnim vrstama, mjesto susreta<br />

čovjeka sa samim sobom. Planine su nužne za<br />

život, zauzimaju oko petinu svjetskog kopnenog<br />

područja i osnovni su životni oslonac čak desetini<br />

ljudske populacije.<br />

Osim nebrojenih prirodnih ljepota, Hrvatska je<br />

dijelom i planinska zemlja. Iako njezini vrhunci<br />

ne premašuju 2000 m, ističu se osebujnošću i<br />

kontrastima. Većina planina u Hrvatskoj pripada<br />

dinarskom planinskom sustavu, građom od<br />

vapnenca i kraškim reljefom. Opreka su im planine<br />

u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) -<br />

niže, šumovitije, po postanku starije i pristupačnije.<br />

Najatraktivnija planinska odredišta u Hrvatskoj:<br />

planine uz more - Učka i Ćićarija, Snježnik, Dinara,<br />

Biokovo, Kozjak, Mosor i Velebit, otočne planine -<br />

vrhovi Brača (Vidova gora), Cresa, Lošinja, Hvara,<br />

Visa, Krka, Kornata, Gorski kotar - Velika Kapela,<br />

Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica, Bitoraj,<br />

Risnjak, Klek, Samoborsko gorje, Žumberačko<br />

gorje i planine Hrvatskog zagorja, Slavonske<br />

planine - Psunj, Papuk, Dilj i Krndija.<br />


Veleposlanik /šef delegacije/ Europske unije u Republici<br />

Hrvatskoj Paul Vandoren posjetio je Županiju.<br />

Proizvođači Hrvatskog otočkog proizvoda Splitskodalmatinske<br />

županije posjetili Županiju.<br />


Predstavljeni odobreni EU projekti Splitsko-dalmatinske<br />

županije i Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske<br />


Održana završna svečanost natjecanja „Birajmo<br />

najbolji vinograd i maslinik Splitsko-dalmatinske<br />

županije“.<br />


Udruga 156. brigade HV obilježila 19. godišnjicu<br />

ustroja brigade.<br />



Upriličeno je primanje za predstavnike udruga<br />

hrvatskih branitelja splitsko-dalmatinske županije<br />

proizašle iz Domovinskog rata.<br />

7




Održana 17. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske<br />


U Gradskoj vijećnici u Trogiru predstavljena knjiga<br />

dr. Fedora Sentinelle "Tri trogirska svjetovna i<br />

crkvena velikana". U knjizi koja je tiskana pod pokroviteljstvom<br />

Grada Trogira i čiji je izdavač „Radovan“<br />

društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogir, riječ<br />

je o tri važne, časne i zaslužne ličnosti trogirske<br />

povijesti, svetom Ivanu Trogirskom, blaženom Augustinu<br />

Kažotiću i biskupu i banu Petru Berislaviću.<br />

Predgovor knjizi napisao je nekadašnji dekan Trogirskog<br />

dekanata pokojni don Ivo Đurđević.<br />

Program je uz izvođenje recitala vodila Daniela<br />

Kontić-Strojan, a u glazbenom dijelu nastupila je<br />

ženska klapa Ventula i Mandolinski orkestar Mindula.<br />


Upriličeno tradicionalno primanje za novinare.<br />


Proslavljen Božić kršćanski blagdan kojim se slavi<br />

rođenje Isusa Krista. Hrvatska riječ Božić zapravo<br />

je umanjenica riječi Bog, a potom je preuzeta<br />

kao naziv blagdana te označava da se na taj dan<br />

rodio mali Bog − Isus. U anglosaksonskim jezicima,<br />

etimologija seže do riječi geol od koje je derivirana<br />

današnja engleska riječ Yule. Engleska<br />

riječ Christmas skraćenica je od sintagme Christ's<br />

mass (Kristova misa), a potječe od srednjoengleskog<br />

Christemasse i staroengleskog mæsse. Drugi<br />

etimolozi vjeruju da je to posuđenica od egipatske<br />

složenice Khristos-Mas (Kristovo rođenje). U<br />

ostalim se jezicima naziv Božića veže uz riječi koje<br />

opisuju rođenje - u španjolskom (navidad), portugalskom<br />

(natal) i francuskom Noël. U njemačkome<br />

Weihnachten znači "blagoslovljena, sveta, štovana<br />

noć". Utjecajem engleskog jezika proširila se i<br />

skraćenica xmas. U starim grčkim inačicama Novog<br />

zavjeta, grčko slovo hi (χ) prvo je slovo imena<br />

Krist (Χριστός). Od sredine 16. stoljeća slično se<br />

latiničko slovo X koristilo za skraćenicu riječi Krist.<br />

Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca.Božić<br />

je u mnogim državama svijeta, tako i u Hrvatskoj,<br />

državni blagdan. Božić spada, zajedno s Uskrsom<br />

i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana.<br />

Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana<br />

Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza<br />

Svetih triju kraljeva.<br />


je koja je svrha i smisao postojanja tog vijeća u Županiji jer se ne<br />

sastaje i ne provodi svoju ulogu. Zamjenik župana Visko Haladić je<br />

odgovorio da je prije predstavnik Županije predsjedao Gospodarsko<br />

socijalnim vijećem, a od prije nekoliko mjeseci sindikati su preuzeli<br />

tu ulogu. Zaključak sa zadnje sjednice je bio da se prikupe podaci o<br />

neiskorištenim nekretninama namjenjenim poduzetništvu. Nakon što<br />

se obavi taj opsežan posao sazvat će se nova sjednica kako bi se i<br />

pored ostalih problema raspravilo i o tom problemu.<br />

Danica Baričević - s obzirom da se pripremamo za ulazak Hrvatske<br />

u EU pitala je koju potporu obrtnici i poduzetnici mogu očekivati<br />

od Županije. Kako su ove godine dodijeljene oznake Hrvatski otočni<br />

proizvod mnogim proizvođačima s područja ove Županije, upitala je<br />

da li će se za njih organizirati prijem ili promocija.<br />

Ivan Udovičić, privr. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo,<br />

razvitak i europske integracije uvjeren je da će se naši gospodarstvenici<br />

snaći na slobodnom europskom tržištu, a u razgovorima oko svih<br />

35 poglavlja uključeni su svi relevantni čimbenici Županije, od Gospodarske<br />

komore do Županijske agencije za razvoj koja je u zadnju godinu<br />

dana dobro ekipirana. Godišnje se održava po nekoliko seminara<br />

koji su na raspolaganju poduzetnicima. Po njegovoj ocjeni naš najveći<br />

problem je nedovršena privatizacija, a smjernice iz EU nas potiču i<br />

prisiljavaju da se taj proces što prije dovede do kraja.<br />

Zamjenik župana Visko Haladić je ponosan na veliki broj priznanja<br />

Hrvatski otočni proizvod a koja su dobila mala obiteljska gospodarstva.<br />

Za pobjednike će se održati svečani prijem, a dogovaraju se i o<br />

organizaciji promocije tih proizvoda.<br />

Zvonimir Matković postavio je pitanje poduzima li se što po pitanju<br />

zbrinjavanja beskućnika na području Županije. U zadnje vrijeme bilo<br />

je dosta članaka u kojima su udruge za beskućnike tražile pomoć za<br />

adekvatni prostor (200 m2). Zanima ga da li Županija može pomoći i<br />

ako može moli da se to napravi što prije s obzirom da se bliže hladniji<br />

dani.<br />

Zamjenik župana Luka Brčić je odgovorio kako je Županija uvijek<br />

imala i imat će sluha za socijalne programe. Udruzi Most koja se bavi<br />

problemom beskućnika Županija svake godine dodijeli financijsku<br />

pomoć, a isto to radi i prema drugim udrugama u okviru financijskih<br />

mogućnosti.<br />

Ana-Marija Škorić


17. sjednica Županijske skupštine<br />


Dana 21. prosinca 2010., pod predsjedavanjem predsjednika Skupštine Petroslava Sapunara održana<br />

je 17. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije.<br />

Prihvaćene su slijedeće točke dnevnog reda: Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu,<br />

Odluka o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu, programi javnih potreba<br />

u predškolskom odgoju, osnovnom školstvu, srednjem školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, športu, zaštiti<br />

kulturne baštine, kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu, Program ulaganja<br />

Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša 2011. godinu,<br />

Program razvoja turizma i pomorstva za 2011. godinu, Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva,<br />

poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za<br />

2011. godinu, Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog financijskog plana i utvrđivanje Prijedloga<br />

plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području<br />

Splitsko-dalmatinske županije, Odluka o davanju suglasnosti na kratkoročno kreditno zaduženje Splitskodalmatinske<br />

županije u 2011. godini, Odluka o povećanju temeljnog kapitala Agencije za razvoj Splitskodalmatinske<br />

županije d.o.o. za promicanje regionalnog razvoja, Odluka o povećaju temeljnog kapitala<br />

Regionalnog centra čistog okoliša, društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom, Plan<br />

o izmjenama rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj<br />

imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2010. godinu, Odluka o izradi<br />

izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, Odluka o izradi Prostornog plana područja<br />

posebnih obilježja Park šume Marjan, Izvješće o poslovanju Županijskih cesta Split d.o.o. za 2009.<br />

godinu s dopunama, Izvješće o poslovanju Regionalnog centra čistog okoliša, društva s ograničenom<br />

odgovornošću za gospodarenje otpadom u 2009. godini, Izvješće o realizaciji Regionalnog operativnog<br />

programa Splitsko-dalmatinske županije, Zaključak o davanju suglasnosti na Statutarnu odluku o izmjenama<br />

i dopunama Statuta Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju „Biokovka“ Makarska, Zaključak o<br />

9


davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije o izdvajanju jedinice<br />

rada „Depo lijekova Lastovo“, Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica<br />

zgrade 38 Z.K.U. 656 K.O. Kaštel Stari, anagrafske oznake, Obala kralja Tomislava 42, koja se sastoji od<br />

prizemlja, prvog, drugog i trećeg kata s krovom, ukupne površine 332m2, Zaključak o očitovanju na ponudu<br />

na pravo prvokupa kulturnog dobra,čestice zgrade 126/3 Z.K.U. 1358 K.O. Kaštel Gomilica, u naravi kuća<br />

koja se sastoji od ukupno 105m2 površine i to: konobe, prvog i drugog kata i pripadajuće terase, Zaključak o<br />

očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 146/2 Z.K.U. 694, čestica zgrade<br />

143/4 Z.K.U. 506, čestica zgrade 146/1 Z.K.U. 870 sve K.O. Kaštel Novi, anagrafske oznake Kaštel Novi,<br />

Bratimska 2, koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja, ukupne površine 108m2 po etaži, rješenja<br />

o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora Zdravstvene škole Split, Obrtne tehničke škole, Split, Gimnazije<br />

Dinka Šimunovića u Sinju, Sinj, Rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednika Upravnog vijeća<br />

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije, te Rješenje<br />

o razrješenju i imenovanju članova Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru<br />

na području Splitsko-dalmatinske županije.<br />

IZ AKTUALNOG SATA<br />


Vesna Alač upitala je o statusu i provedbi zakona u odnosu na rodilišta (Sinj, Imotski, Makarska i Brač) i<br />

realizaciji obveze osnivanja otočkih rodilišta.<br />

Što je s izgradnjom pristupanih cesta tunelu Sv. Ilija?<br />

Župan je odgovorio da su u Ministarstvu razgovarali o problemima rodilišta već nekoliko puta i stav Ministarstva<br />

se još nije promijenio. Prostori se određuju, a prevladava mišljenje da rodilišta budu u sastavu<br />

rodilišta KBC-a Split.<br />

Županija u razgovorima sa Hrvatskim autocestama, a u želji da se izgradi tunel preuzela je obavezu tj.<br />

ŽUC da napravi projektnu dokumentaciju i ishodi građevinsku dozvolu za južni izlaz tunela. Projekti će biti<br />

izrađeni u zadanom roku.<br />

Silvana Glavina ukazala je na sporo rješavanje pitanja Doma zdravlja u Makarskoj o čemu je vođen samo<br />

jedan sastanak, pa je zanima zašto se to toliko oteže, a radi se o jednoglasnom zaključku Gradskog vijeća o<br />

zadržavanju Doma zdravlja u Makarskoj.<br />

Vezano za pitanje vijećnice Inge Čavrlj postavljeno na prošloj sjednici, a koje se odnosilo na pojačanu

županijska skupština kronika sdž<br />

11<br />

potrebu za psihološku pomoć<br />

djeci. Pitala je postoje<br />

li pokazatelji koliko stručnog<br />

kadra (pedagoga,<br />

psihologa, defektologa,<br />

logopeda) fali u postojećim<br />

predškolskim ustanovama,<br />

osnovnim i srednjim školama<br />

u odnosu na upisani<br />

broj djece, a sve u odnosu<br />

na zakonske normative.<br />

Kompletirane službe ublažile<br />

bi taj problem. Naglasila<br />

je kako su poslijeratna<br />

vremena donijela mnogo<br />

problema obiteljima što se<br />

sve odrazilo na djecu, pa<br />

je neophodno popunjavanje<br />

stručnih službi a to sve<br />

skupa zahtijeva sistemsko<br />

praćenje stanja.<br />

Pročelnik Matković je<br />

odgovorio da Županija<br />

obavlja razgovore ne samo s Gradom Makarskom već sa svim ostalim institucijama u Republici Hrvatskoj nadležnim<br />

za pitanje domova zdravlja kako se ne bi došlo u situaciju da sve možebitne gubitke ponovno pokriva<br />

Županija. Da bi se izbjegla takva situacija razgovori se kreću u cilju da se osnivačka prava sa Županije prebace<br />

na jedinice lokalne samouprave. Kad se stvore svi zakonski preduvjeti pristupit će se i osnivanju Doma zdravlja<br />

u Makarskoj.<br />

Luka Brčić, zamjenik župana vezano za psihološku pomoć djeci ponovio je odgovor dan na prethodnoj sjednici<br />

i naglasio kako bi razina pomoći trebala biti veća a pogotovo u područnim školama.<br />

Pročelnik Zdravko Omrčen je preuzeo obvezu da županijske službe iskoordiniraju predškolske, osnovne i<br />

srednje škole, te vijećnicima dostave tražene podatke uz napomenu da Županija nema nikakve ingerencije na<br />

predškolskim ustanovama kao ni zapošljavanjem u školama.


Prezentirana suradnja njemačkih i hrvatskih<br />

partnera na promicanju obnovljivih izvora energije<br />

Veleposlanik Republike Njemačke dr.sc. Bernd Fischer, posjetio je 5. studenoga Splitsko-dalmatinsku<br />

županiju. U okviru posjete izvršena je prezentacija suradnje između njemačkih i hrvatskih<br />

partnera na promicanju obnovljivih izvora energije. Tijekom posjeta županiji<br />

veleposlanik Fischer posjetio je Sinjsku krajinu. Veleposlanik je pritom<br />

posjetio i područje Gospodarske zone Kukuzovac-Sinj, kako bi se upoznao<br />

s gospodarskim potencijalima i mogućnostima zone, te kako bi istu<br />

mogao prezentirati prema ulagačima iz Republike Njemačke. Nakon toga<br />

u Gradskoj vijećnici je pred predstavnicima Grada Sinja i ostalih jedinica<br />

lokalne samouprave održana prezentacija energetskog projekta „Cetinsko<br />

Sunce“. Ovaj hrvatsko-njemačko energetski projekt predviđa izgradnju fotonaponskih<br />

polja za proizvodnju električne energije. Veleposlanik dr.sc.<br />

Bernd Fischer održao je i predavanje na temu Europska unija i obnovljivi<br />

izvori energije, iskustva Republike Njemačke i suradnja s Republikom Hrvatskom.<br />

Također u sklopu posjeta, Veleposlanik je boravio 6. studenoga u<br />

Imotskoj krajini. U Gradskoj vijećnici sastao se s načelnicima općina Runovići,<br />

Zmijavci, Podbablje, Zagvozd, Cista Provo i Lovreć, te se interesirao<br />

o mogućnostima ulaganja njemačkih poduzetnika u Dalmatinsku zagoru.<br />

Posebno impresioniran veleposlanik Fischer bio je ljepotom Imotskog, njegovim običajima i posebno<br />

starom tvrđavom Topanom. Naglasio je kako je čudno što svaka kuća u Imotskom nema nekoliko<br />

četvornih metara solarnih ćelija na krovovima, jer zbog mnogo sunčanih dana Imotski bi mogao<br />

itekako koristiti sunčevu energiju.<br />

Skratiti administrativni put stranim ulaganjima<br />

županiju i riješiti problem brodogradilišta<br />

Dana 15. prosinca veleposlanik /šef delegacije/ Europske unije<br />

u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren posjetio je Županiju. Pozdravio<br />

ga je župan Ante Sanader, te predložio da se na ovom susretu<br />

razgovara o načinu na koji veleposlanik može pomoći bržem ulasku<br />

Hrvatske u EU, te o opstanku brodogradilišta nakon ulaska u<br />

EU. Veleposlanik Vandoren je prihvatio predložene teme razgovora,<br />

te kazao kako je njegovim posjetom Splitsko-dalmatinskoj<br />

županiji i Gradu Splitu zaokružen njegov zacrtani plan posjeta hrvatskim<br />

županijama. „ Nadam se da će ovaj sastanak biti početak<br />

jednog dobrog radnog odnosa u budućnosti“, kazao je veleposlanik.<br />

Župan Sanader upoznao je visokog gosta sa raspoloženjem<br />

stanovništva u županiji koje se odnosi na ulazak u europsku uniju.<br />

Kazao je kako, zbog prijašnjih iskustava, stanovništvo, kako u županiji, tako i u ostalim krajevima<br />

Hrvatske ne želi nikakvo povezivanje u asocijacije koje su slične bivšoj Jugoslaviji, ali i strahom<br />

od nepovoljnosti koje bi se stvorile u gospodarstvu, poljoprivredi i brodogradnji. Također, župan je<br />

upoznao veleposlanika sa pogodnostima koje ima Splitsko-dalmatinska županija, a koje se odnose<br />

na strana ulaganja, odnosno kako je Županija riješila pitanja administrativne prirode, a s kojima<br />

se susreću potencijalni ulagači. Veleposlanik Vandoren kazao je kako svi strahovi stanovništva<br />

prema europskoj uniji proizlaze iz neznanja i neinformiranosti. Također je pozdravio mjere kojima<br />

Županija nastoji skratiti put stranim ulaganjima. Župan se zatim osvrnuo na stanje brodogradnje u<br />

Splitu. „Naša brodogradnja ima tradiciju dugu 200 godina“ kazao je župan. Naglasio je kako smo<br />

svjesni svih izazova pred kojima se nalazi brodogradnja: i strane konkurencije i jeftinih tržišta, ali<br />

je isto tako kazao kako je razlika u kvaliteti broda izgrađenog u jednom od naših brodogradilišta i<br />

onog izgrađenog u nekom drugom, možda jeftinijem brodogradilištu velika. „Vaš stav o brodogradnji<br />

posjeti

posjeti<br />

i brodogradilištima vrlo nam je važan“, kazao je župan. Veleposlanik je kazao kako je dobro što se<br />

potaknulo pitanje brodogradnje,. „Posjetio sam jučer brodogradilište u Splitu, ali nedavno i brodogradilište<br />

u Rijeci i dobio punu sliku o stanju koje se tamo nalazi“, izjavio je Vandoren, te nastavio<br />

kako je shvatio, nakon jučerašnjeg razgovora sa ljudima u Škveru, kolika je važnost tih sektora,<br />

obzirom koliko obitelji, odnosno stanovništva je vezano uz njegov opstanak. Naglasio je da i o rekonstrukciji<br />

brodogradilišta ovisi zatvaranje jednog od preostala dva poglavlja sa EU. Ovo se pitanje<br />

nastoji riješiti još od 2006. Također je naglasio kako rekonstrukcija u tim tradicionalnim sektorima<br />

kao što je brodogradnja i u zemljama koje su sada članice EU bila mukotrpna.Župan je pozvao veleposlanika<br />

na ponovni posjet, te naglasio kako i dalje očekuje njegovu pomoć za rješavanje gorućih<br />

pitanja, a koja su od vitalne važnosti za Splitsko-dalmatinsku županiju.<br />

Zacrtani zajednički planovi - realizirani<br />

Dana 20. prosinca upriličeno je primanje za predstavnike Udruga hrvatskih branitelja splitskodalmatinske<br />

županije proizašle iz Domovinskog rata.<br />

Prisutne predstavnike udruga pozdravio je župan Ante Sanader zaželjevši svim članovima udruga<br />

sretan Božić i novu 2011. godinu. Župan je kazao kako se nada<br />

da je ova godina završila kao uspješna, odnosno da su realizirani<br />

svi zacrtani zajednički planovi. Čestitkama se u svoje osobno ime<br />

i u ime svih vijećnika Županijske skupštine pridružio njezin predsjednik<br />

Petroslav Sapunar. Zamjenik župana Luka Brčić istaknuo<br />

je kako će Županija uvijek biti spremna za nova razmišljanja i sugestije.<br />

Predstavnici udruga pozitivno su ocijenili zajednički rad sa<br />

Županijom, te su otvorili aktualna pitanja koja zaokupljaju braniteljsku<br />

populacija. Zaključeno je kako će sva pitanja koja su otvorena<br />

biti smjernice za suradnju u idućoj godini.<br />

Zapovjednik 6. Flote Ratne mornarice SAD-a posjetio Županiju<br />

Primanje je upriličeno 2. prosinca. Zapovjednika 6 Flote viceadmirala Harry-a B. Harrisa, Jr, pozdravili<br />

su predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i zamjenik župana Visko Haladić,<br />

te mu ukratko prezentirali Splitsko-dalmatinsku županiju. Viceadmiral je kazao kako je ovo njegov<br />

drugi boravak u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te da se od njegove prve posjete, prije 24 godine,<br />

puno toga promijenilo. „Vaša gostoljubivost prema američkim<br />

vojnicima, posebice pripadnicima mornarice, posebna je“ kazao je<br />

viceadmiral Harris, te nastavio kako je zbog te činjenice Hrvatska i<br />

Splitsko-dalmatinska županija jedno od najomiljenijih odredišta američkih<br />

vojnika. Svrhe ove posjete Splitu i Hrvatskoj ratnoj mornarici<br />

je učvršćivanje suradnje, te planiranje zajedničkih aktivnosti, istakao<br />

je zapovjednik Harris. Kao pomorska zemlja, Hrvatska treba imati<br />

jaku mornaricu, kako zbog očuvanja pomorskih granica, tako i zbog<br />

novih vrsta neprijatelja, kao što su terorizam i razna krijumčarenja,<br />

posebice ljudi. Suradnja između američke i hrvatske ratne mornarice<br />

je izvrsna, a Hrvatska ratna mornarica u toj suradnji pokazala se<br />

kao pouzdan, snažan i respektabilan partner, naglasio je viceadmiral<br />

Harris. Primanju je nazočio i potpredsjednik Županijske skupštine<br />

Ante Nosić, a u pratnji zapovjednika 6. Flote Ratne mornarice SAD-a<br />

bili su: kapetan korvete John Tobin, član izaslanstva, kapetan korvete<br />

Robert Woods, vojnik izaslanik SAD-a u Republici Hrvatskoj, Kapetan bojnog broda Marin Stošić,<br />

časnik HRM u stalnoj pratnji i bojnik Jurica Vukušić, časnik za vezu HRM.<br />



13


Bogata baština vojvođanskih Hrvata još uvijek do kraja neistražena<br />

Predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, ravnatelj<br />

Zavoda Tomislav Žigmanov i njegova pomoćnica Katarina Čeleković<br />

sa suradnicima posjetili su 9. prosinca Županiju. Pozdravili<br />

su ih, te im zaželjeli dobrodošlicu, uz želju za daljnjom suradnjom<br />

župan Ante Sanader, predsjednik Županijske skupštine Petroslav<br />

Sapunar, te zamjenik župana Luka Brčić. Ravnatelj Zavoda Žigmanov,<br />

upoznao je svoje domaćine sa radom Zavoda, te problemima<br />

kojima se susreću u svom radu. Naglasio je kako se Zavod bavi prvenstveno<br />

očuvanjem i unaprijeđenjem kulture Hrvata u Vojvodini.<br />

Sva baština vojvođanskih Hrvata, koji su na područje Vojvodine počeli<br />

doseljavati 1686. god. iz Dalmatinske zagore, zapadne Hercegovine,<br />

te zapadne Bosne, još uvijek nije sva sakupljena, a Zavod<br />

upravo to pokušava, istaknuo je Žigmanov. Inače, povod njihovom<br />

boravku u Splitu je sudjelovanje orguljaša Saše Grunčić iz Subotice<br />

na 18. Danima Matice hrvatske ogranka Split. Primanju su nazočili predsjednik Ogranka Matice Hrvatska Split<br />

Mario Mimica, gradonačelnik Grada Trilja Ivan Šipić, te Damir Gabrić iz Ureda župana.<br />


posjeti<br />

gospodarstvo<br />

Sastanak sa predstavnicima Udruženja europskih vinskih regija AREV<br />

Sastanak predstavnika Udruženja europskih vinskih regija AREV-a, glavnog tajnika Jean Paula Angersoma<br />

i njegovog zamjenika Dominiqua Janina sa zamjenikom župana Viskom Haladićem i suradnicima, te predstavnicima<br />

Udruga vinara sa područja Splitsko-dalmatinske županije održan je 18. studenoga. Na sastanku se razgovaralo<br />

o unaprijeđenju proizvodnje vina i vinogradarstva, te kako AREV u tome može pomoći našim domaćim<br />

vinarima. Sastanak je uz riječi dobrodošlice otvorio zamjenik župana<br />

Haladić, te upoznao goste sa nazočnim predstavnicima udruga vinara.<br />

Predstavio je Udruženje. AREV – Udruženje europskih vinskih regija<br />

okuplja 70 regija članica iz 14 europskih država i na regionalnoj<br />

razini promiče interese vinogradara i vinara. AREV je osnovan 1994.<br />

godine kao nasljednica Konferencije vinskih regija Europe iz 1988.<br />

godine, a sjedište joj je u Strasbourgu. Splitsko-dalmatinske županije<br />

u Udruženje europskih vinskih regija (AREV) pristupila dana 28.<br />

svibnja 2010. godine, a upravo ovaj sastanak održava se u sklopu<br />

posjeta novim članicama Udruženja. Predstavnicima AREV-a postavljena<br />

su mnoga pitanja: kako doći do poticajnih sredstava nakon<br />

ulaska u EU, kako pomoći malim vinogradarima, kako ukrupniti posjede?<br />

Glavni tajnik AREV-a Angersom naglasio je kako se i na razini<br />

Europske unije vodi bitka za održavanje kvalitete ove proizvodnje.<br />

Njihovo je mišljenje da svaka vrsta vina, odnosno svako podneblje treba zadržati svoju autohtonost. „Sve nijanse<br />

koje postoje veliko su bogatstvo“, naglasio je Angersom. Zamjenik glavnog tajnika AREV-a, Dominique Janin<br />

predstavio je vidove subvencija koje postoje u EU, od samog financiranja sadnje loze, do same prezentacije vina<br />

na tržištu. Govorio je o industrijskoj masovnoj proizvodnji vina u zemljama tzv. novog svijeta te o trenutnoj potpunoj<br />

liberalizaciji na području prava sadnje novih vinograda što nije prihvatljivo prema AREV-u koji pokušava zaštiti<br />

europski, tradicionalni, način proizvodnje vina. Rast proizvodnje smatraju pozitivnim, ali samo kontrolirani rast.<br />

Kao poseban problem istaknuli su nepostojanje definicije biološkog, ekološkog vina. Uzgoj može biti ekološki, no<br />

ne postoje mjere koje reguliraju postupanje nakon berbe. To je nešto na čemu treba raditi. Također je upoznao<br />

nazočne sa reformama koje su provedene i koje se provode na razini ove grane proizvodnje<br />

Ana-Marija Škorić


Otočki proizvod reklamira sam sebe<br />

Stvaranjem "Hrvatskog otočkog proizvoda" želi se zaštiti autohtonost te ujedno i poticati razvoj otočne<br />

proizvodnje odnosno podizanje razine kvalitete samih otočnih proizvoda s ciljem boljeg pozicioniranja<br />

na stranom i domaćem tržištu. Stjecanje same oznake je besplatno a mogu je koristiti svi otočni<br />

proizvođači koji svoju djelatnost i obavljaju na otoku.<br />

Proizvođači Hrvatskog otočkog proizvoda Splitsko-dalmatinske županije<br />

posjetili su 15. prosinca Županiju. O samom Projektu Hrvatski otočki<br />

proizvod nazočne je upoznala Maja Dvornik, voditeljica Odsjeka planove<br />

i programe održivog razvoja, Uprave za otočni i priobalni razvoj, Ministarstva<br />

mora, prometa i infrastrukture. „Naši proizvodi nisu poznati samo u<br />

regiji, već i u cijelom svijet“, kazala je Dvornik, ističući kako je Paški sir<br />

proglašen najboljim na svijetu. Projekt Otočki proizvod traje četiri godine, a već broji 70 proizvođača sa<br />

168 proizvoda, a taj broj je svakim danom veći, tako da je projekt izašao iz zamišljenih oblika. Zato se ide<br />

na organiziranje zadruga, naglasila je Maja Dvornik i nastavila<br />

kako gdje god se pojavi otočki proizvod reklamira sam sebe. U<br />

daljnjem razgovoru dotakle su se razne teme koje se tiču ovog<br />

projekta, a prisutni proizvođači predložili su i neke mjere kako<br />

bi se njihovi proizvodi još bolje plasirali. Proizvođači sa Visa i<br />

Komiže, prema riječima gradonačelnice Komiže Tonke Ivčević,<br />

ljeti svoje proizvode izlažu na rivi. Taj potez pokazao se vrlo<br />

dobrim, zainteresirali su turiste. Oni sa Brača pak predlažu da<br />

se napravi posebna brošura hrvatskih otočkih proizvoda koja<br />

bi se predstavljala putnicima u zrakoplovima Croatia Airlinesa.<br />

Na taj bi način naši otočki proizvodi bili daleko prepoznatljiviji.<br />

Planiraju osnovati i posebnu zadrugu čiji će cilj biti poticanje proizvodnje i što bolje prodaje.<br />

Tijekom turističke sezone otočki proizvodi kao što su voćni likeri, sušene višnje, pogače od suhih smokava<br />

(viški hib), kolače od mendula, ekstradjevičansko maslinovo ulje, ekstradžemovi, desertna vina, ružmarinovo<br />

i lavandino ulje, med, fine sapune, suvenire od kamena u principu se dobro prodaju. Ali potrebno je pronaći<br />

tržište i za prodaju zimi, a za sve to je dobar marketin neophodan. Kao što su proizvođači naglasili nije problem<br />

proizvesti proizvod, već je problem prodati ga, odnosno plasirati na tržište .<br />

„Ako želimo ravnomjeran razvoj županije, a nedvojbeno je da to želimo, onda moramo ulagati u proizvodnju<br />

originalnih proizvoda“ kazao je župan Ante Sanader, te dao svoju podršku, naglasivši kako će Županija kao<br />

i do sada svojim mjerama podupirati ovaj projekt. Također je najavio da će se organizirati posjeta otocima u<br />

svrhu prezentiranja financijskih mogućnosti kojima Županija može pomoći projektu Hrvatski otočki proizvod,<br />

a sve sa željom ostanka stanovništva na našim otocima i njihovo zapošljavanje na istima. Sastanku su nazočili<br />

Mili Bratinčević iz Uprave za Otoke, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te zamjenici župana Luka<br />

Brčić i Visko Haladić.<br />



15


gospodarstvo / plinofikacija<br />

IZASLANSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJ<br />

PLINOFIKACIJE SPLITSKO-<br />

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije na čelu sa zamjenikom župana Viskom Haladićem<br />

boravilo je od 6. do 8. prosinca 2010. u okolici Beču u Austriji, SLIKA 1. Domaćin izaslanstvu bila<br />

je Tvrtka EVN, koncesionar za izgradnju visokotlačnog transportnog plinovoda, distribucijskog<br />

sustava i distribuciju plina na dijelu Splitsko-dalmatinske županije (Peter Layr - član uprave EVN<br />

AG, Evelyn Panis - direktorica EVN Croatia Plin d.o.o., Gottfried Reisenauer - tehnički direktor<br />

EVN Croatia Plin d.o.o., Stefan Szyszkowitz - voditelj poslovne jedinice za Jugoistočnu Europu,<br />

Joachim Gasser – projekt menadžer, Gerald Rücker - informacija i komunikacija EVN AG).<br />

Slika 1.<br />

Osnovna svrha posjete bila je upoznavanje sa tvrtkom EVN i njihovim načinom poslovanja.<br />

Ovom prilikom izaslanstvo je imalo prilike vidjeti plinske distribucijske sustave u Beču i okolici, a<br />

čiji je investitor EVN, inače vodeće društvo za energiju i usluge zaštite okoliša u Donjoj Austriji,<br />

te Srednjoj, Južnoj i Istočnoj Europi. Na području Donje Austrije, EVN opslužuje više od milijun<br />

potrošača električne enrgije, plina i područnog grijaanja. Nadlje, u istom području se za 481.500<br />

stanovnika osigurava pitka voda. EVN je izgradio i upravlja s postrojenjem za spaljivanje otpada,<br />

u Dürnrohr, kapaciteta od 300.000 t/godišnje. Portfelj usluga je proširen i na regionalnu TV i telekomunikacijsku<br />

infrastrukturu.<br />

Sa poslovanjem i strategijom tvrtke EVN izaslanstvo Županije upoznali su članovi Uprave tvrtke,<br />

prvoga dana boravka, u sjedištu tvrtke u Maria Enzersdorfu. Područje poslovanju tvrtke je<br />

električna energija, plin, toplinska energija, voda, otpadne vode i iskorištavanje plina.<br />

Također, upoznali su izaslanstvo s planiranim mjerama za korisnike pri prelasku na opskrbu<br />

zemnim plinom: osiguravanje mnogobrojnih informacija o aspektima prelaska na prirodni plin,<br />

kompletno savjetovanje o korištenju, optimalna primjena tehnologije, točno dimenzioniranje i time<br />

poboljšana učinkovitost energije, povoljniji priključak na mrežu s garantiranim uvjetima. Također,<br />

izaslanstvo je upoznato s planiranom suradnjom s gradovima i općinama za razvoj ekološki prihvatljive<br />

opskrbe energijom, te marketinškim aktivnostima koje se već u jednom dijelu provode


E POSJETILO KONCESIONARA ZA REALIZACIJU<br />

DALMATINSKE ŽUPANIJE<br />

u Dalmaciji. Predstavljena je i već započeta obuka EVN plinoinstalatera iz Hrvatske, a koja se<br />

planira i za iste s područja Splitsko-dalmatinske županije.<br />

Drugoga dana boravka u Donjoj Austriji izaslanstvo je obišlo postrojenje spalionice otpada<br />

u mjestu Dürnrohr, koje je povezana sa termoelektranom u njenoj blizini, te se na taj način otpad<br />

iskorištava kao pogonsko gorivo za dio rada iste, slika 2. Postrojenje koje je smješteno na površini<br />

od ~11.000 m 2 se sastoji od tri linije koje omogućavaju toplinsku obradu preko 300.000 tona<br />

otpada na godinu i proizvodnju oko 210 MW topline, koja se koristi za proizvodnju pare za potrebe<br />

proizvodnje električne energije u susjednoj elektrani/toplani instalirane snage 380 MW (350 MW<br />

+ 30 MW), koja kao pogonsko gorivo koristi ugljen i prirodni plin. Ukupna cijena postrojenja za<br />

tretiranje otpada je 270.000.000 €.<br />



Prednosti kombiniranja spaljivanja otpada s proizvodnjom električne energije je u smanjenju<br />

korištenje primarnih izvora energije (ugljena za 100.000 t/godinu, te prirodnog plina za 10.000.000<br />

m 3 /godinu) u elektrani/toplani, a što u konačnosti rezultira znatnim smanjenjem emisije štetnih<br />

plinova u okoliš, odnosno poboljšanjem kvalitete zraka u regiji.<br />

Zahvaljujući ovom postrojenju, Donja Austrija u potpunosti i u skladu s Pravilnikom, na ispravan<br />

i na ekološki prihvatljiv način vrši zbrinjavanje otpada (komunalnog i industrijskog).<br />

Visoke temperature izgaranja, preko 1.000 ° C, te potom slijedno tri stupnja pročišćavanja<br />

dimnih plinova (suho, mokro i katalitičko) osigurava da su emisije štetnih sastojaka daleko ispod<br />

granice propisane austrijskim pravilnikom (Clean Air Pravilnika:LRV-K). Dnevne količine emisije<br />

17



prenose se direktno na institucije Vlade, koje su zadužene za praćenje stanja okoliša i prihvatljivosti<br />

rada samog postrojenja.<br />

Posebnost ovog postrojenja je i transportni sustav za dopremu otpada. Naime, njime se osigurava<br />

da se ~90% otpada dovozi željeznicom. Samo 10% volumena otpada koji se obrađuje u<br />

postrojenju se dovozi cestom - što znači uštedu od 16.000 vožnji kamionom na godinu, odnosno<br />

dodatno smanjenje emisije štetnih plinova u zrak.<br />

Istoga dana izaslanstvo je obišlo pogone plinske elektrane Theiss (slika 3), te mjesto račvanja/<br />

(mjerno regulacijsku stanicu) plina u Traismaueru, slika 4 (sličan objekt manjeg kapaciteta bit će od<br />

strane državne tvrtke PLINACRO izrađen u Dugopolju i predstavljat će osnvu za prvu fazu plinofikacije<br />

na području Splitsko-dalmatinske županije, slika 5). Mjerno-regulacijska stanica - (MRS),<br />

objekt plinovodnog sustava u čijim uređajima se smanjuje tlak prirodnog plina na tlak distributivne<br />

plinske mreže ili neki drugi tlak potreban za potrošače izravno priključene na plinovodni sustav;<br />

provodi se mjerenje isporučenih količina plina i po potrebi odorizacija<br />


Termoelektrane Tise s instaliranim kapacitetom od 800 MW je najveće postrojenje EVN-a. Sastoji<br />

se od dva bloka, blok A (početak radad 1974.) i kombinirani blok B (početkom 1976) s dvije<br />

dodatne plinske turbine u pričuvi. Dva bloka imaju zajednički dimnjak visinu od 135 metara. Kao<br />

pogonsko gorivo koristi se nafta i prirodni plin. Opskrbe prirodnim plinom osigurava se preko plinovoda<br />

Zapadne-austrije, a nafta se dovozi Dunavom tankerima. Provedenim modernizacijama<br />

u 1998 i 2000. godini ovo postrojenje je postalo jednu od najmodernijih konvencionalnih termoenergetskih<br />

postrojenja. Od siječnja 2008. godine instaliranjem toplnskog spremnika kapaciteta<br />

od 50.000 m 3 osigurana je dodatna fleksibilnost i pouzdanost u radu ove elektrane/toplane koju<br />

karakterizira:<br />

- ukupnu efikasnost do 50% za proizvodnju električne energije<br />

- do 60% za dodatno područno/daljinsko grijanje regije (za kućanstva i gospodarstvo<br />

osigurava 60 MW topline)<br />

- uštedu goriva od preko 20%<br />

- smanjenje specifičnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) do 33%<br />

- kroz modernizacije sustave pročišćavanja dimnih plinova osigurano je smanjenje<br />

specifičnih emisija: sumpor dioksida (SO2) i do 97%, dušičnih oksida (NOx) za više od<br />

90% te pepela gotovo 100%.





19



Završna svečanost natjecanja<br />

„Birajmo najbolji vinograd i maslinik Splitsko-dalmatinske županije“<br />

U cilju poticanja tradicionalnih djelatnosti naših prostora ove se<br />

godine održalo, jubilarno dvadeseto tradicionalno natjecanje „Birajmo<br />

najbolji vinograd i maslinik Splitsko-dalmatinske županije“, čija<br />

je završna svečanost održana 16. prosinca u dvorani Županije.<br />

Ovom prigodom podijeljene su i nagrade najboljim maslinarima i vinogradarima<br />

u više kategorija. Župan Ante Sanader čestitao je svim nagrađenima,<br />

ali i svima koji sudjeluju u organizaciji ovog hvalevrijednog<br />

natjecanja. „Naša je želja afirmirati ovdašnje autohtone poljoprivredne<br />

kulture, prije svega masline i vinovu lozu“, kazao je župan, te nastavio<br />

kako Županija stoji na raspolaganju za sve potrebno sa svojim programima<br />

poticanja, jer želimo na ovom području što više maslinika i vinograda,<br />

kako bi po tome bili prepoznatljivi. U ime Organizacijskog odbora natjecanja nazočnima se obratila Danica Tadin<br />

rukovoditeljica Područnog odjela Hrvatskog zavoda za poljoprivrednosavjetodavnu<br />

službu i član stručnog povjerenstva za provedbu natjecanja.<br />

Naglasila je kako je ovo natjecanje iz godine u godinu obuhvaćalo<br />

sve više vinograda i maslinika. U početku je to bilo vrlo skromno, jer se<br />

u to vrijeme malo ljudi bavilo ovim kulturama. Međutim, maslinarstvo i<br />

vinogradarstvo se sve više popularizira, tako da se naša županija sada<br />

može pohvaliti zavidnim brojem vinogradara i maslinara, a svaki dan ih<br />

je sve više, kazala je Danica Tadin. „Ovo su ljudi čije ruke imaju miris zemlje“,<br />

istaknula je Ivna Bućan iz Udruge „Lijepa naša“ i članica stručnog<br />

povjerenstva za provedbu natjecanja. Natjecanje je u organizaciji ekološke<br />

udruge „Lijepa naša Kaštela“ i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu<br />

savjetodavnu službu započelo u Kaštelima, da bi se s godinama zbog velikog interesa proširilo i na Kaštelansku<br />

zagoru, Marinu, Makarsku, Hvar, Brač, Vis i Šoltu. Danas su tako natjecanjem obuhvaćena sva vinogradska i<br />

maslinarska područja u našoj županiji. Stručna komisija sastavljena od agronoma stručnjaka iz vinogradarstva<br />

i maslinarstva obišla je sve prijavljene vinogradare i maslinare, i proglasila pobjednike u više kategorija.<br />

Pobjednici za vinograde: Tomislav Vukosav iz Dusine – Vrgorac – za najbolji vinograd vrgoračkog kraja,<br />

Mladen Mažuran iz Radošića Sinjskog – za najbolji mladi vinograd sinjsko-vrličkog područja, Niko Klepo iz Vrlike<br />

– za najbolji rodni vinograd vrličkog područja, Toni Paštar iz Brnaza-Sinj - za najbolji rodni vinograd sinjskovrličkog<br />

područja, Ivica Milan iz Kaštel Novog – za najbolji rodni vinograd u kaštelanskom polju, Ante Grabovac<br />

iz Prološca Donjeg za najbolji mladi vinograd (8 hektara) Splitsko-dalmatinske županije podignut na predjelu<br />

Vučja Draga, Denis Jerković – za najbolji ekološki vinograd Splitsko-dalmatinske županije. Pobjednici za maslinike:<br />

Svemir Urlić iz Podgore, Drašnice – za najbolji rodni maslinik makarskog primorja, Drago Visković-Kačola<br />

iz Tučepa – za najbolje obnovljeni maslinik makarskog primorja, Radoslav Božić iz Zvečanja, Omiš – za<br />

najbolji rodni maslinik omiškog područja, Ivo Perković iz Klis Kose – za najbolji rodni maslinik solinsko-kliškog<br />

polja, Jadran Lazić iz Zavale koji živi u SAD-u – za najbolji novozasađeni maslinik otoka Hvara sa 850 stabala<br />

maslina, Fabjanko Juras iz Kaštel Novog, Ričivica – za najbolji rodni maslinik Kaštela, Jozo Božan – Lino iz<br />

Svinca, općina Marina – za najbolji rodni maslinik trogirsko-marinskog područja, Ivan Bužančić iz Lećevice – za<br />

najbolji rodni maslinik Zagorskog dijela županije, Jozo Božan – Tarakalo iz Svinca, općina Marina – za uzorno<br />

održavanje više od 700 stabala maslina, Ante Dorić iz Slatina – za najbolji ekološki maslinik u Splitsko-dalmatinskoj<br />

županiji. Nagrade su podijelili župan Ante Sanader, zamjenik župana Visko Haladić i privremeni pročelnik<br />

Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije Ivan Udovičić. U ime nagrađenih članovima<br />

organizacijskog odbora natjecanja i Županiji zahvalio se Ante Grabovac, naglasivši kako je njihovom uspjehu<br />

uvelike doprinijela plodonosna suradnja sa Županijom.

prosvjeta, kultura kronika sdž<br />

21<br />

FESB proslavio 50. rođendan<br />

Ove godine Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB) obilježava<br />

50. obljetnicu svoga utemeljenja. Održan je bogat program obilježavanja ove<br />

važne obljetnice, a središnja svečanost, kojoj je nazočio i župan Ante Sanader održana<br />

je 26. studenoga. Svečanosti su uz brojne goste sa srodnih fakulteta u Hrvatskoj, Bosni<br />

i Hercegovini te Srbiji nazočili i brojni<br />

predstavnici društvenog, gospodarskog i<br />

političkog života, te bivši i sadašnji dekani i profesori, kao i bivši i<br />

sadašnji studenti. Popularni FESB je fakultet na kojem je instalirano<br />

prvo računalo u Hrvatskoj. Fakultet je to koji je dao dva rektora splitskog<br />

sveučilišta, a od 1990. godine čak četiri splitska gradonačelnika<br />

kao i današnjeg župana Splitsko-dalmatinske županije.<br />

Međunarodni festival arheološkog filma<br />

Ovaj treći festival filma u Splitu, te jedini takve vrste u Hrvatskoj<br />

održavao se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika od 25. do<br />

26. studenog 2010.godine. Teme prikazanih filmova bile su usko vezane<br />

uz arheologiju, antropologiju, kulturnu baštinu i zaštitu spomenika.<br />

Otvaranju Festivala nazočili su župan Ante Sanader i zamjenik<br />

župana Visko Haladić, a svečanost otvaranja svojom je pjesmom<br />

popratila ženska klapa „Ventula“ iz Splita.<br />

Na Festivalu su prikazani nagrađivani europski dokumentarci i<br />

retrospektiva hrvatskog arheološkog filma od kojih je najstariji Solin<br />

i njegove starine, autora Stanislava Noworyte, snimljen davne<br />

1926. godine! Festival je otvoren filmom „Ad Basilicas Pictas“. Ovaj<br />

13-minutni film o arheološkoj lokaciji na Manušu snimila je 1998.<br />

novinarka Vesna Božanić Serdar prema narudžbi Konzervatorskog zavoda.<br />

Treću nagradu osvojio je film Kada su Egipćani plovili Crvenim morem francuskog autora Stéphane Bégoin-a,<br />

drugu Tragovi jednoga grada – Carcassonne francuskog autora,Henri-Louis Poirier-a, a prvu film Marca Visalberghija<br />

i Maurice Ribière- Izgubljeni mletački brod.<br />

Ovim Festivalom Split je ušao u jedinstvenu<br />

udrugu FEDARCINE, koja dugi niz godina<br />

održava festivale ovakvog tipa u zemljama Europske<br />

unije. Upravo od te udruge novčanu je<br />

nagradu dobio i jedan hrvatski film čiji je autor<br />

Bernardin Modrić a naslov Hrvatski dragi kamen<br />

-Bašćanska Ploča.<br />

Poznavanje kulturne baštine i povijesti važno<br />

je polazište u razvoju zajedničke europske kulture.<br />

Zadaća arheologije i zaštite povijesnih spomenika<br />

je otkrivanje i očuvanje kulturne baštine<br />

pa se filmovi na ovakvim festivalima prikazuju s<br />

ciljem širenja takvih spoznaja među ljudima raznih<br />

nacionalnosti i sa željom da bolje upoznaju<br />

ranije civilizacije.<br />

Ana-Marija Škorić


prosvjeta, kultura<br />

Osamnaesti Dani Ogranka Matice hrvatske Sp<br />

11. studenoga, na Dan sv. Martina, i u neposrednoj blizini istoimene crkvice<br />

otvorili smo 18. Dane OMH Split, u kinoteci Zlatna vrata. Tom prigodom o. Luka<br />

Prcela ispričao je interesantnu i dirljivu priču o sv. Martinu. Studentica pete godine<br />

Povijesti umjetnosti Iva Junaković imala je izlaganje na temu predromaničkog<br />

crkvenog graditeljstva. Zatim je upriličeno prikazivanje filma iz serije Stella Maris<br />

Dalmacija – o Splitskoj nadbiskupiji. Istog dana u kapelici Nadbiskupskog<br />

sjemeništa,don Mladen Parlov služio je sv. Misu posvećenu preminulim članovima<br />

Matice hrvatske. 16. studenoga u dvorani Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu<br />

nastupao je ženski vokalni ansambl Djevojački zbor, pod vodstvom Danice Zaić, a<br />

koji je tijekom godina dobio mnoga priznanja i odličja za svoj rad. Iste večeri upriličili<br />

smo izvedbu monodrame ”Ispit savjesti”, prema prozi našeg velikog pjesnika Tina<br />

Ujevića, a u izvedbi glumca Roberta Kurbaše, koji se tom prilikom dotakao mnogo<br />

čega – politike, ratova, ljubavi, žena i ženske ljepote, prijateljstva, izdaja, prijetvornosti,<br />

ispraznosti, odanosti, povezanosti, snova…Kurbaša je dojmljivo i energično iskazao<br />

borbu sa vlastitom savješću, te potaknuo na razmišljanje, preispitivanje vlastitog<br />

bitka, smisla i pravih vrijednosti. 18. studenoga, prema već ustaljenoj tradiciji, i zamisli gospođe Vini Rakić, po<br />

dvanaesti put zapalili smo svijeće uzduž Vukovarske ulice, na spomen vukovarskih branitelja i svih vukovarskih<br />

stradalnika. Nastavnici škola i sveučilišta potaknuli su i ove godine mladež Splita da se pridruže ovom plemenitom<br />

zajedništvu kršćanske sućuti i zahvalnosti. 20. studenoga, povodom obnove rada Podružnice Dugopolje Ogranka<br />

Matice hrvatske Split, u Domu kulture Dugopolje upriličen je prigodni<br />

program, te otvorenje izložbe slika iz ciklusa «Radost žrtve», slikarice Ane<br />

Krželj. Sudjelovali su članovi KUD-a «Pleter». Prigodna izlaganja imali su<br />

Stanko Balić, Stjepan Sučić, Marko Duvnjak, Ivan J. Bošković, Zlatko Ževrnja<br />

i Ana Krželj. 21. studenoga održan je Cecilijanski koncert u crkvi Samostana<br />

sestara službenica milosrđa (Ančele). Hrvatske i europske stare majstore<br />

izveli su Vinko Maroević, tenor, Mislav Salopek, violina, Hrvojka Mihanović-<br />

Salopek, orgulje solo i pratnja. Tom prigodom uživali smo u sakralnoj glazbi,<br />

prepustivši se vrsnoj umjetničkoj interpretaciji niza glazbenih djela hrvatskih<br />

i europskih majstora sakralne glazbe. 22. studenoga u Pinakoteci samostana<br />

Gospe od Zdravlja predstavljena je knjiga «Doprinos Petra Kanavelića<br />

hrvatskoj pasionskoj baštini», u izdanju OMH Split. Autori ovog književnog djela su Hrvojka Mihanović – Salopek<br />

i Vinicije B. Lupis. Knjigu su predstavili: don Drago Šimundža, Hrvojka Mihanović – Salopek i Vinicije B. Lupis. Ova<br />

vrijedna knjiga nagrađena je srebrnom poveljom Matice hrvatske, a zasluge Petra Kanavelića su ugledale svjetlo<br />

dana i otrgnule se od zaborava. 23. studenoga u Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja, predstavljena je knjiga<br />

Marijana Bošnjaka: “EU? Ne Hvala!” U predstavljanju su sudjelovali: Vlado Nuić, Josip Jović, Joško Čelan, Milovan<br />

Šibl i autor. Ova tema je izazvala veliku pozornost, te je privukla znatan broj posjetitelja, ali i sudionika, koji su se<br />

uključili u raspravu o argumentima za i protiv ulaska u EU. 4. studenoga, u Galeriji Meštrović, upriličena je javna<br />

tribina: Razgovor Josipa Botterija-Dinija, donedavnog predsjednika OMH Split i profesora Igora Zidića, predsjednika<br />

Matice hrvatske. Botteri-Dini i Zidić su se dotakli povijesnih prilika, početaka i daljnjeg tijeka rada u Matici hrvatskoj,<br />

o književnosti, umjetnosti, Meštroviću, Splitu... Andro Krstulović Opara je<br />

govorio o umjetnosti i veličini Ivana Meštrovića, a glavni tajnik Zorislav Lukić<br />

je izvijestio prisutne o trenutnim planovima i aktivnostima u Matici hrvatskoj.<br />

25. studenoga posvetili smo velikoj pjesnikinji Vesni Parun, uz gostovanje<br />

poznatih glumaca Nade Subotić, Helene Buljan, Silvane Stanić, Gorana<br />

Matovića, glazbenice Antonije Škorput i novinarke Ede Vujević. Čitali su se<br />

i interpretirali stihovi slavne pjesnikinje, koja nas je napustilo mjesec dana<br />

uoči ovog događanja, a neki su sudionici iznijeli svoje osobne dojmove iz<br />

iskustva poznavanja, susreta, ili osobnog doživljavanja pojedinih segmenata<br />

iz prebogate pjesničke baštine Vesne Parun. 26. studenoga, u dvorani<br />

OMH Split, upriličeno je predstavljanje knjige Tomislava Najeva: “Sidrišta“,<br />

u kojem su sudjelovali: Srećko Listeš, Tin Kolumbić, Slavica Čilaš i autor.<br />

Stihove su čitali Robert Kurbaša i Silvana Stanić, a za glazbeni intermezzo<br />

je bio zadužen Miki Nopling, dok je recitatorsko-dramsku interpretaciju

prosvjeta, kultura<br />

lit (11. studenoga do 13. prosinca 2010.)<br />


Najevljevih stihova izvela skupina srednjoškolca, bivših učenika OŠ “Marjan“. Bila je<br />

to lijepa poetska večer, ispunjena lirskim ugođajem, štokavskim i čakavskim izričajnima,<br />

prožeta raznolikim nadahnućima autora, koji riječ po riječ, vezuje kao sidra, kao čvrsta<br />

uporišta na putu traženja smisla i istine. 30. studenoga održana je tribina: «Javni<br />

spomenici kao dio identiteta grada –Splitski primjer – Trebamo li ih?», a izlaganje o toj<br />

temi je imao Andro Krstulović Opara, ravnatelj galerije Meštrović. Tom prigodom<br />

Krstulović – Opara nas je podsjetio i upoznao sa lokacijama i imenima 21 velikana,<br />

kojima je odobreno podizanje spomenika na Gradskom vijeću 2007.g. Također,<br />

detaljno nas je uputio u tijek razvoja tih događanja i reakcijama koje su potom uslijedile,<br />

ali i sa činjenicom kako se ništa konkretno još u pogledu toga nije realiziralo. 03.<br />

prosinca, u Gotičkoj dvorani Muzeja Grada Splita, Papalićeva 1, održao se Okrugli<br />

stol na temu: EU i Hrvatska. U izlaganju i raspravi sudjelovale su, kako neke poznate<br />

osobe, tako i naši sugrađani, koji su htjeli čuti različite argumente i stavove, ili iskazati<br />

svoje mišljenje o ovoj problematici, koja se tiče svih hrvatskih građana. Neven Šimac<br />

je iscrpnim izlaganjem pokušao prisutnima objasniti značaj pristupa Hrvatske EU, te je<br />

analitičkim pristupom pokušao dati odgovore na mnoga pitanja koja govore u prilog ili<br />

protiv pristupanja Uniji. U raspravi su aktivno sudjelovali Milovan Šibl, Branimir Lukšić, Joško Čelan, Josip Jović,<br />

Nansi Ivanišević i drugi. 7. prosinca predstavili smo Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Sudjelovali su Katarina<br />

Čeliković i Tomislav Žigmanov, koji su govorili o širokom spektru aktivnosti<br />

ove ustanove koja ulaže velike napore u očuvanju tradicijske kulture, i nekih<br />

drugih, do sada manje eksponiranih segmenata. Tomislav Žigmanov je<br />

održao predavanje o Hrvatima u Vojvodini, o povijesnim činjenicama i<br />

migracijama, a pod utjecajem ratova i ostalih političkih zbivanja. 8. prosinca<br />

u crkvi Samostana sestara službenica milosrđa (Ančele), priredili smo<br />

orguljski koncert Glasovi orgulja u ravnici. Izvođač je bio Saša Grunčić iz<br />

Subotice, a izveo je djela hrvatskih skladatelja iz Vojvodine: Stanislava<br />

Prepreka, Albe Vidakovića i Josipa Andrića. Uživali smo u ovom glazbenom<br />

doživljaju i čudesnim izmjenama atmosfera dočaranih zvukovima orgulja,<br />

čas mirno i usporeno, čas veselo i razigrano, pa onda opet euforično i<br />

svečano. 9. prosinca u Atelijeru za modeliranje gline Meštrović, u<br />

organizaciji Udruge studenata povijesti umjetnosti Split (USPUST), Ogranka Matice hrvatske Split i Muzeja Ivana<br />

Meštrovića, Galerije Meštrović, otvorena je izložba «Dijalektika nakon dijalektike», izlagači: Grupa Čekanje /Ana<br />

Lončar / Tina Vukasović / Ante Antunović / Tomislav Šalov / Neda Pavić / Petar Grimani / Oleg Šuran / Noemi Čotić<br />

/ Gildo Bavčević / Tea Radić / Srna Krstulović. Koncept ove blic izložbe bio je mladi umjetnici pokažu jedno<br />

paralelno koegzistiranje različitih umjetničkih praksi koje čine današnju suvremenu scenu – osim slikarstva i<br />

kiparstva, također i novih medija. 10. prosinca predstavili smo prvu zbirku pjesama «Cinpirita», mlade autorice<br />

Vande Puizina. U predstavljanju knjige sudjelovali su Srećko Listeš i Ivica Šušić, koji nisu štedili riječi hvale za<br />

pjesnikinju, ljepotu ritma i melodiju pjesnikinjih stihova, senzibilnu dalmatinsku dušu i jednostavnost izričaja.<br />

Glumica Silvana Stanić je čitala stihove pojedinih pjesama , a za glazbeni intermezzo je bio zadužen Mario Perčić.<br />

13. prosinca u Osnovnoj školi Don Lovre Katića u Solinu organizirali<br />

smo susret, otvaranje izložbe i nagrađivanje najuspješnijih<br />

originalnih radova učenika s natjecanja na temu «Veselje darivanja».<br />

Dječje ruke osmislile su osebujne i maštovite predmete za darivanje<br />

u mjesecu prosincu. Tako su u Osnovnu školu don Lovre Katića u<br />

Solinu stigli dragocjeni paketi ljepote iz slijedećih škola – OŠ<br />

«Pučišća» – Pučišća, OŠ Ante Anđelinović – Sućuraj, OŠ «Bol» –<br />

Bol, OŠ «Ostrog» – Kaštel Lukšić, OŠ «Strožanac» – Strožanac i<br />

OŠ «Brda» – Split. Tom prigodom učenici Osnove škole don Lovre<br />

Katića priredili su lijep i raznovrsni program. Bilo je tu pjesme, glume<br />

i recitacija, a svojim izvrsnim izvedbama razveselili su publiku. Iste<br />

večeri, u kinoteci «Zlatna vrata» prikazani su filmovi «Stella maris<br />

Šibenska biskupija» i «Stella maris Splitska nadbiskupija», čime su<br />

zaključeni 18. Dani OMH Split 2010.<br />

Ogranak Matice hrvatske Split<br />

23


U dvorani Županije 16. prosinca predstavljeni su projekti Splitsko-dalmatinske<br />

županije i Agencije za razvoj SDŽ, koji su se odlukom<br />

zajedničkog upravljačkog odbora IPA Programa Jadranske<br />

prekogranične suradnje na sjednici 2. prosinca 2010. našli na listi<br />

odobrenih projekata za financiranje i dodjelu bespovratnih EU<br />

sredstava.<br />

Županija i njena Razvojna agencija zajednički si pripremile i prijavile<br />

projekte za EU programe i to: IPA program Jadranske prekogranične<br />

suradnje i IPA prekogranični program Hrvatska-Bosna<br />

i Hercegovina. Na prvi natječaj, koji je bio otvoren od 30.07. do<br />

29.10.2009., čija vrijednost je 75 milijuna eura prijavljeno je ukupno<br />

283 projekta. Na spomenutoj sjednici Odbor je donio odluku o<br />

financiranju 32 projekta, a na njih 7 sudjeluju projektni partneri sa<br />

područja Županije. Ukupna vrijednost aktivnosti koje će se provesti na području Splitsko-dalmatinske županije<br />

u okviru tih 7 projekata je 3.700.000 eura.<br />

Predstavljamo odobrene projekte<br />

IPA PROGRAM JADRANSKE PREKOGRANIČNE SURADNJE<br />

SILD – socijalna i radna inkluzija osoba s invaliditetom<br />

Cilj projekta je poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz unapređenje postojećih usluga, razvoj<br />

kreativno-rehabilitacijskih radnih programa (razvoj DES-a kao regionalnog rehabilitacijskog centra ), provedbu<br />

novog modela profesionalne rehabilitacije, edukaciju i razmjenu dobrih praksi i iskustava sa sličnim institucijama,<br />

ustanovama i udrugama na području Jadranskih regija u Italiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i<br />

Hrvatskoj. Vodeći partner na projektu je Splitsko-dalmatinska županija. Ukupna vrijednost projekta je 2.476.000<br />

eura.<br />

Projekt MEDPATHS – Slika o raskoši mediteranskog zaleđa.<br />

Agencija za razvoj SDŽ je vodeći partner na projektu, partneri na projektu su Splitsko-dalmatinska županija,<br />

Grad Sinj, Grad Omiš, Grad Trilj, Općina Vrlika, Općina Šestanovac, Općina Zadvarje i Općina Dugi Rat, te partnerske<br />

talijanske institucije. Glavni cilj projekta je: zaštita i revitalizacija kulturne i prirodne baštine u prostorima<br />

zaleđa Jadranske obale te razvoj i standardizacija modela upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom. Glavna<br />

aktivnost koja će se u okviru ovog projekta provoditi na području SDŽ je uređenje turističkih tematskih staza duž<br />

rijeke Cetine. Ukupna vrijednost projekta je 2 mil. eura, a za aktivnosti u SDŽ predviđeno je 1.390.000 eura.<br />

RERA<br />

Predstavljeni odobreni EU proj<br />

Agencije za razvoj Spl

RERA<br />

ekti Splitsko-dalmatinske županije i<br />

itsko-dalmatinske županije<br />

Projekt ADRISTORICAL LANDS – Etno-eko sela otoka Hvara<br />

Kao nastavak županijskog programa Etno-eko sela Splitsko-dalmatinske županije, Agencija za razvoj SDŽ<br />

je na natječaj u sklopu IPA programa Jadranske prekogranične suradnje krajem 2009. godine prijavila projekt<br />

razvoja etno-eko sela na otoku Hvaru. Projekt je razrađen i prijavljen u suradnji s prekograničnim partnerima iz<br />

Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Albanije pod nazivom Adristorical Lands. Ukupna vrijednost projekta je<br />

3.900.000 eura. Projektom su obuhvaćena sljedeća etno-eko sela na otoku Hvaru: Malo Grablje, Velo Grablje,<br />

Humac, Zarače, Brusje i Male Rudine.<br />

Za obnovu etno-eko sela na otoku Hvaru predviđeno<br />

je ulaganje od 500.000 eura. Iznos bespovratnih<br />

EU sredstava koja će se dobiti putem ovog<br />

projekta čini 85% ukupnog ulaganja . Ugovaranje<br />

projekta očekuje se do kraja veljače 2011. godine<br />

nakon čega će se započeti s provedbom aktivnosti<br />

na Hvaru. Aktivnosti predviđene u okviru ovog projekta<br />

su: priprema dokumentacije za infrastrukturne<br />

radove u etno eko selima na otoku Hvaru, osnivanje<br />

informativnog centra za korisnike (sela) koji bi<br />

uključivao odvjetničko, arhitektonsko, građevinsko i<br />

poduzetničko savjetovanje, edukacija lokalnog stanovništva<br />

o poduzetničkim prilikama u Etno-eko selima,<br />

izrada studije kojom bi se definirali standardi<br />

etno-eko sela, promocija etno eko sela u cijeloj Jadranskoj<br />

regiji.<br />

Glavni cilj ovog pilot projekta je definiranje kategorije<br />

eko-etno sela u području ruralnog turizma i<br />

uspostava jasnog modela upravljanja svakim pojedinim selom. Po definiranom modelu dalje će se razvijati etno<br />

eko sela na području cijele Splitsko-dalmatinske županije.<br />

Projekt razvoja Etno-eko sela predložen je i za prijavu na EU strukturne fondove kao regionalni projekt na<br />

razini NUTS 2 regije Jadranska Hrvatska. Isto tako, projekt etno-eko sela predlaže se za financiranje i putem EU<br />

projekta Lokalnog partnerstva za zapošljavanje putem kojeg bi se provodile aktivnosti edukacije lokalnog stanovništva<br />

iz etno-eko sela za razne vrste samozapošljavanja.<br />

Projekt AGRONET<br />

Agencija za razvoj SDŽ je partner na projektu a projekt je razvijen u partnerstvu sa institucijama iz Italije, BIH,<br />

Albanije, Slovenije i Crne Gore. Cilj projekta je unaprjeđenje mreže razvoja poljoprivredne proizvodnje hrane i distributivnih<br />

sustava te razvoj inovacija i certificiranje<br />

proizvoda. Ukupna vrijednost projekta je 3 mil. eura,<br />

za aktivnosti u SDŽ je predviđeno 300.000 eura.<br />

IPA PREKOGRANIČNI PROGRAM RH – BiH<br />

Projekt KAMEN<br />

Ciljevi ovog projekta su: doprinos razvoju gospodarstva<br />

u prekograničnom prostoru Hercegovine<br />

i Dalmacije kroz razvoj i promociju poduzetništva<br />

u sektoru obrade kamena, popularizacija kamenoklesarstva<br />

kao tradicionalne djelatnosti u Dalmaciji<br />

i Hercegovini, povećanje broja stručnog kadra i poslovnih<br />

subjekata u sektoru kamenoklesarstva, te<br />

izgradnja kapaciteta za izgradnju i obnovu kulturnog<br />

nasljeđa (tradicionalnih kuća). Ukupna vrijednost<br />

projekta je 562.916,00 €.<br />


25


Obilježen Dan pomoraca i blagdan sv. Nikole zaštitnika pomoraca<br />

događaji i susreti<br />

Na Jadrolinijinom trajektu "Jadran" obilježen<br />

je 6. prosinca Dan pomoraca i blagdan sv. Nikole<br />

zaštitnika pomoraca.<br />

Ovom prilikom župan Splitsko-dalmatinske županije<br />

Ante Sanader pozvao je Vladu RH na nova<br />

ulaganja u pomorsku ekonomiju, te je uputio apel<br />

za spas brodogradnje. Ministar mora, prometa i<br />

infrastrukture Božidar Kalmeta ovom prilikom je<br />

kazao: „- Život pomoraca nikad nije bio lagan. Ni<br />

kada su plovili samo na jedra, ni danas kada tehnologija<br />

napreduje iz dana u dan, život pomorca<br />

obilježavaju samo dvije stvari: borba sa čudima<br />

mora i život daleko od obitelji“. U salonu “Jadrana”<br />

Ministarstvo mora dodijelilo je i priznanja zaslužnim<br />

pojedincima i brodarima u više kategorija: za<br />

razvitak pomorskog brodarstva, zaštitu morskog<br />

okoliša, traganje i spašavanje na moru, te kategoriju<br />

unaprjeđenja službe i pomorske kulture. Osim dubrovačke “Atlantske plovidbe”, priznanje za razvoj pomorske<br />

privrede dobio je i splitski “Jadroplov”. U okviru svečanosti potpisani su i ugovori o novim državnim subvencijama<br />

privatnim brodarima za obnovu i rekonstrukciju putničko-izletničke flote do 2012. godine. Riječ je o 4 milijuna<br />

kuna za novih osam brodova i rekonstrukcije tri starija broda. Na novom trajektu domaćeg putničkog brodara,<br />

osim ministra Kalmete i predstavnika Splitsko-dalmatinske županije župana Ante Sanadera i predsjednika Županijske<br />

skupštine Petroslava Sapunara, okupili su se čelni ljudi resornog ministarstva, pomorskih institucija,<br />

“Brodosplita”, udruge splitskih kapetana i strojara, te predstavnici lučkih kapetanija od Istre do Dubrovnika, zatim<br />

predstavnici HRM-a i Obalne straže.<br />

Sa palube novog školskog jedrenjaka “Kraljica mora”, ispred splitske Gradske luke u more je ministar Kalmeta<br />

bacio vijenac u znak sjećanja na sve poginule pomorce.<br />

19. obljetnica 141. brigade HV-a<br />

Dana 12. studenog 2010. godine navršilo se devetnaest<br />

godina od osnutka 141. brigade Hrvatske vojske. U sklopu<br />

očuvanja uspomene na ovu značajnu postrojbu nastalu u<br />

najtežim danima Domovinskog rata, Klub pripadnika i prijatelja<br />

141. brigade organizirao je obilježavanje obljetnice<br />

osnutka postrojbe kroz koju je za vrijeme rata prošlo više<br />

od 9000 pripadnika. U spomen na 60 poginulih pripadnika<br />

postrojbe položeni su vijenci ispred križa na Groblju hrvatskih<br />

branitelja na Lovrincu i Spomen obilježju poginulim hrvatskim<br />

braniteljima na "Malačkoj“ u Kaštelima. Vijence su<br />

položila izaslanstva postrojbe predvođena brigadirom Ljubomirom<br />

Palošekom i pukovnikom Jozom Vidićem, a u ime<br />

Splitsko-dalmatinske županije vijence je položilo izaslanstvo<br />

predvođeno dožupanom Lukom Brčićem. U nazočnosti pripadnika<br />

postrojbe, obitelji poginulih i prijatelja za sve poginule<br />

hrvatske branitelje i pripadnike postrojbe slavljena je<br />

sveta Misa zahvalnica u crkvi Sv. Ante na Poljudu, koju je<br />

predvodio župnik fra Ante Kekez.<br />

Ana-Marija Škorić

događaji i susreti<br />

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije sudjelovalo u<br />

obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara<br />

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije na čelu s Petroslavom<br />

Sapunarom, predsjednikom Županijske skupštine<br />

i Lukom Brčićem, zamjenikom župana boravilo je 17. i 18.<br />

studenog 2010. u Vukovaru, u prigodi obilježavanja Dana<br />

sjećanja na žrtvu Vukovara. Hrvatski državni sabor donio je<br />

1999. godine Odluku o proglašenju 18. studenoga Danom<br />

sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kojom je određeno<br />

na dostojanstven i primjeren način odati počast svim sudionicima<br />

obrane Vukovara – grada simbola hrvatske slobode. U<br />

Hrvatskom domu Vukovar 17. studenog nazočili su svečanoj<br />

premijeri dokumentarnog filma „Zaustavljeni glas“, autorice<br />

Višnje Starešine, posvećenog Siniši Glavaševiću, novinaru<br />

i simbolu otpora Vukovara. Filmom se rekonstruira njegovo<br />

djelovanje kao izvjestitelja Hrvatskog radija Vukovar u doba<br />

opsade grada te istražuju posljednji sati njegovog života, od<br />

odvođenja iz vukovarske bolnice do egzekucije na Ovčari.<br />

Film je također dio projekta Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca<br />

Domovinskog rata u mobiliziranju, posebice mladih,<br />

za njegovanje povijesnog pamćenja o Domovinskom<br />

ratu. Rađen je u produkciji „Interfilma“ iz Zagreba, a njegovu<br />

realizaciju pomogla je Splitsko-dalmatinska županija. Na Dan<br />

sjećanja, u četvrtak 18. studenog, Županijsko izaslanstvo sudjelovalo<br />

je u Koloni sjećanja - „Križnom putu“ od Opće bolnice<br />

Vukovar do Memorijalnog groblja, gdje su položiti vijence<br />

i zapaliti svijeće pred spomen obilježjem poginulim braniteljima<br />

i civilima u Domovinskom ratu. Molitvu i Svetu misu predvodio<br />

je msgr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski.<br />

Susret s novinarima<br />

Anamarija Rošin<br />


Već tradicionalno božićno okupljanje novinara upriličeno je danas u Županiji. Nazočne novinare pozdravili su,<br />

te im zaželjeli sretne blagdane župan Ante Sanader, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, te zamjenik<br />

župana Luka Brčić. Župan je izrazio svoje zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom novinara i Županije. Kazao<br />

je kako suradnja, usprkos teškim vremenima koja se odražavaju i u novinarskoj struci, nije izostala, već je i<br />

dalje ostala korektna. Sretne blagdane nazočnim novinarima poželio je predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar,<br />

također zahvalivši na suradnji. U nadi da ona neće izostati i ubuduće, naglasio je kako se o radu Županije i Županijske<br />

skupštine treba što više izvješćivati, a posebice je bitno u izvješćima novinara naglasiti važne stvari i odluke<br />

koje se donose na Skupštini. Zamjenik župana Brčić pridružio se čestitkama župana i predsjednika Skupštine. U<br />

ime novinara domaćinima<br />

je uputio božićne čestitke<br />

Marinko Ćavar, novinar<br />

HRT-a, Studia u Splitu.<br />

Naglasio je kako su u<br />

ovom ludilu skandala i žutog<br />

tiska Županija i njeni<br />

čelni ljudi uspjeli sačuvati<br />

dignitet, te se zahvalio na<br />

dosadašnjoj suradnji.<br />


27


događaji, susreti<br />

Župan posjetio Dom za ovisnike Zajednice „Susret“ – terapijski centar „Čiovo“<br />

Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se od 15. studenog – 15. prosinca. Tim povodom župan Splitsko-dalmatinske<br />

županije Ante Sanader posjetio je 29. studenog 2010. Dom<br />

za ovisnike Zajednice „Susret“ – terapijski centar „Čiovo“. Tom prigodom, Bernardica<br />

Juretić, v. d. ravnateljica Ustanove, predstavila je aktivnosti terapijskog<br />

programa psihosocijalne rehabilitacije „Projekt Čovjek“. Ovaj projekt koji<br />

za cilj ima uspostavu i održavanja trajne apstinencije te, osobito, osposobljavanja<br />

za samostalan život u vlastitom okruženju i društvenoj zajednici, u terapijskim<br />

centrima Zajednice „Susret“, provodi se od 1992. godine i potvrđuje<br />

uspješnost kod 80% polaznika.<br />

U Terapijskom centru „Čiovo“, koji je, pored centara Zajednice „Susret“ u<br />

Cisti Velikoj, Okučanima i Đakovu, jedini namijenjen ženama, trenutno je 16 korisnica, iz raznih krajeva<br />

Hrvatske. Uz stručni, grupni i individualni rad, program njihove psihosocijalne rehabilitacije uključuje i radnu<br />

terapiju te stjecanje socijalnih vještina kroz kreativne radionice, edukaciju i seminare te športske i ostale<br />

aktivnosti.<br />

Nakon obilaska radnih i boravišnih prostora centra, župan Ante Sanader čestitao je svima u Zajednici<br />

Susret predstojeće blagdane, a posebice korisnicama što uspješniji završetak rehabilitacijskog programa i<br />

povratak obiteljima.<br />

Božićni posjeti ustanovama<br />

Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, kao i<br />

svake godine, predstavnici Splitsko-dalmatinske županije<br />

svojim posjetima i darivanjem obradovali su one<br />

najpotrebnije. Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je<br />

6. prosinca Dom za djecu i mladež „Maestral“ Split i<br />

Centar za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj“ Split, a<br />

Specijalni centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“<br />

posjetio je Ante Radovčić, stručni savjetnik za prosvjetu<br />

u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i šport Splitsko-dalmatinske<br />

županije. Dana 7. prosinca zamjenik<br />

župana Luka Brčić posjetio je Klub roditelja djece oboljelih od malignih bolesti „Sanus“ u Splitu. Župan<br />

Ante Sanader sa zamjenikom posjetio je Zavod za rehabilitaciju „Samaritanac“, a zamjenik Brčić posjetio je<br />

Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Klub roditelja osoba s mentalnom retardacijom „Zvono“ i Udrugu<br />

za inkluziju „Lastavica“ . Također, zamjenik Brčić posjetio je 22. prosinca Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije,<br />

te Centar za rehabilitaciju Fra Ante Sekelez u Vrlici. Ustanovama su uručeni čekovi u iznosu od<br />

deset tisuća kuna.<br />

Posjet nadbiskupu msgr Marinu Barišiću<br />

Župan Splitsko-dalmatinske županije Ante Sanader i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar<br />

nazočili su božićnom primanju koje je 22. prosinca upriličio nadbiskup<br />

splitsko-makarske nadbiskupije msgr. Marin Barišić. Župan Ante Sanader<br />

zahvalio je Nadbiskupiji i njezinu svećenstvu za sve molitve, blagoslove i<br />

dobra djela, zaželjevši okupljenima u novoj godini puno zdravlja i obiteljskog<br />

zadovoljstva. Obitelji se u svoj obraćanju dotakao i nadbiskup Barišić<br />

poručivši: „Obitelj je ključ i pokretač svega. Neka nam Božić bude novo<br />

rađanje, da Njegovo otajstvo doživimo u dubini srca i tako je prenesemo<br />

drugima“.<br />

A.-M. Škorić

događaji, susreti<br />

27. konferencija AIESEC-a Hrvatske<br />

Budući lideri okupljeni u Trogiru<br />

Savjet mladih Splitsko - dalmatinske županije<br />

potpomogao je u organizaciji jedinstvenog edukativnog<br />

projekta pod nazivom „Leadership Development<br />

Congress“ u organizaciji međunarodne studentske<br />

organizacije AIESEC koji se održao od 15. do 19.<br />

prosinca u hotelu Medena u Trogiru. Osnovna svrha<br />

konferencije, koja je po 27. put okupila članove AIE-<br />

SEC-a Hrvatske, poticanje je mladih ljudi na liderstvo<br />

kroz različite edukacije te razvijanje daljnjih strategija<br />

Programa međunarodne stručne prakse.<br />

Na konferenciji<br />

je sudjelovalo<br />

preko<br />

100 delegata<br />

s 5 hrvatskih<br />

Sveučilišta –<br />

Zagreb, Split,<br />

Rijeka, Osijek i Varaždin. Uz njih, dio kongresa su bili i studenti iz nekih od<br />

107 zemalja svijeta u kojima AIESEC djeluje. Kroz program Konferencije<br />

sudionicima je omogućeno da spoznaju svoju ulogu u društvu te probleme<br />

s kojima će se svakodnevno susretati. Glavni cilj konferencije je da se studenti,<br />

primjenom novostečenog znanja, razviju u mlade ambiciozne lidere<br />

koji će svojim radom doprinijeti razvoju društva i zajednice.<br />

U sklopu konferencije, 15. prosinca održao se i „Developing Leaders<br />

Day“, tijekom kojeg su predavanja održali poslovni ljudi te tako podučili<br />

studente vještinama i znanjima iz praktičnog svijeta biznisa. „Developing<br />

Leaders Day“ predstavlja cjelodnevni program kojim se ostvaruje visoka<br />

interakcija između AIESEC članova i vodećih kompanija na tržištu. Sudionici<br />

konferencije imali su priliku čuti predavanja menadžera iz svjetski poznatih<br />

tvrtki kao što su AWT<br />

International, Media net i<br />

PricewaterhouseCoopers.<br />

AIESEC je najveća međunarodna,<br />

studentska,<br />

apolitična, neprofitna i edukacijska<br />

organizacija mladih<br />

priznata od strane Ujedinjenih<br />

Naroda, koja djeluje<br />

u preko 107 zemalja diljem<br />

svijeta. Osnovna djelatnost<br />

AIESEC-a je program međunarodne<br />

stručne prakse<br />

te razvoj potencijala mladih<br />

kroz projekte i radionice uz<br />

razvoj međukulturalnog razumijevanja.<br />

AIESEC u Hrvatskoj<br />

djeluje 57 godina.<br />

Savjet mladih<br />



29


GRADOVI<br />

Grad Split<br />

• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split<br />

• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253<br />

• Faks: (+385 21) 310-254<br />

• E-mail: grad@split.hr<br />

• Web: http://www.split.hr<br />

Grad Hvar<br />

• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar<br />

• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094<br />

• Faks: (+385 21) 718-096<br />

• E-mail: procelnik@hvar.hr<br />

• Web: http://www.hvar.hr/gradhvar<br />

Grad Imotski<br />

• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski<br />

• Telefon: (+385 21) 841-125<br />


• E-mail: grad-imotski@st.htnet.hr<br />

• Web: http://www.imotski.hr<br />

Grad Kaštela<br />

• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac<br />



• E-mail: gradonacelnik@kastela.hr<br />

• Web: http://www.kastela.hr<br />

Grad Komiža<br />

• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža<br />

• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019<br />

• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019<br />

• E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr<br />

• Web: http://www.komiza.hr<br />

Grad Makarska<br />

• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska<br />



• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr<br />

• web: http://www.makarska.hr<br />

Grad Omiš<br />

• Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš<br />



• E-mail: grad@omis.hr<br />

• Web: http://www.omis.hr<br />

Grad Sinj<br />

• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj<br />



• E-mail: info@sinj.hr<br />

• Web: http://www.sinj.hr<br />

Grad Solin<br />

• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin<br />



• E-mail: gradonacelnik@solin.hr<br />

• Web: http://www.solin.hr<br />

Grad Stari Grad<br />

• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad<br />



• E-mail: grad@stari-grad.hr<br />

• Web: http://www.stari-grad.hr<br />

Grad Supetar<br />

• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar<br />

• Telefon: (+385 21) 756-710<br />

• Faks: (+385 21) 756-712<br />

• E-mail: grad-supetarst.t-com.hr<br />

• Web: http://www.gradsupetar.hr<br />

Grad Trilj<br />

• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj<br />



• E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr<br />

Grad Trogir<br />

• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir<br />



• E-mail: tajnik@trogir.hr<br />

• Web: http://www.trogir.hr<br />

Grad Vis<br />

• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis<br />

• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031<br />


• E-mail: grad-vis@st.t-com.hr<br />

Grad Vrgorac<br />

• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac<br />



• E-mail: grad@vrgorac.hr<br />

• Web: http://www.vrgorac.hr<br />

Grad Vrlika<br />

• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika<br />



• E-mail: grad@vrlika.hr<br />

• Web: http://www.vrlika.hr<br />

OPĆINE<br />

INFO STRANICE SDŽ<br />

Općina Baška voda<br />

Sjedište: Baška Voda<br />

Adresa: Obala sv. Nikole 65<br />

Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691<br />

Fax: (+385 21) 620-244<br />

E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.baskavoda.hr<br />

Općina Bol<br />

Sjedište: Bol<br />

Adresa: Uz pjacu 2<br />


Fax:: (+385 21) 635-044<br />

E-mail: nacelnik@opcinabol.hr<br />

Web: opcinabol.hr<br />

Općina Brela<br />

Sjedište: Brela<br />

Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1<br />


Fax: (+385 21) 618-331, 618-330<br />

E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.opcina-brela.hr<br />

Općina Cista Provo<br />

Sjedište: Cista Provo<br />

Adresa: Cista Provo bb<br />


Fax: (+385 21) 670-218, 722-105<br />

E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.opcina-cista-provo.hr<br />

Općina Dicmo<br />

Sjedište: Dicmo<br />

Adresa: Kraj bb<br />

Telefon: (+385 21) 837-937<br />


E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hr<br />

Općina Dugi Rat<br />

Sjedište: Dugi Rat<br />

Adresa: Poljička cesta 133<br />



E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.dugirat.com<br />

Općina Dugopolje<br />

Sjedište: Dugopolje<br />

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1<br />



E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr<br />

Web: http://www.dugopolje.hr<br />

Općina Gradac<br />

Sjedište: Gradac<br />

Adresa: Stjepana Radića 3<br />



E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hr<br />

Općina Hrvace<br />

Sjedište: Hrvace<br />

Adresa: Hrvace bb<br />



E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr<br />

Općina Jelsa<br />

Sjedište: Jelsa<br />

Adresa: Riva bb<br />



E-mail: nacelnik@jelsa.hr<br />

Web: http://www.jelsa.hr<br />

Općina Klis<br />

Sjedište: Klis<br />

Adresa: Megdan 68<br />



E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr<br />

Web: www.klis.hr<br />

Općina Lećevica<br />

Sjedište: Lećevica<br />

Adresa: 21 202 Lećevica<br />



E-mail: opcinale@globalnet.hr<br />

Općina Lokvičići<br />

Sjedište: Lokvičići<br />

Adresa: Lokvičići bb<br />



E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hr<br />

Općina Lovreć<br />

Sjedište: Lovreć<br />

Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7<br />



E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.lovrec.hr<br />

Općina Marina<br />

Sjedište: Marina<br />

Adresa: Ulica Ante Rudana 47<br />



E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.marina.hr<br />

Općina Milna<br />

Sjedište: Milna<br />

Adresa: Sridnja kala bb<br />



E-mail: milna@milna.hr<br />

Općina Muć<br />

Sjedište: Donji Muć<br />

Adresa: Donji Muć bb<br />



E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.muc.hr<br />

Općina Nerežišća<br />

Sjedište: Nerežišća<br />

Adresa: Nerežišća bb<br />



E-mail: op-nerezisca@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.nerezisca.com<br />

Općina Okrug<br />

Sjedište: Okrug Gornji<br />

Adresa: Bana Jelačića 17<br />



E-mail: opcina-okrug@st.htnet.hr<br />

Općina Otok<br />

Sjedište: Otok na Cetini<br />




E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.opcina-otok.hr<br />

Općina Podbablje<br />

Sjedište: Drum<br />

Adresa: Kamenmost<br />

Telefon: 021 848 064<br />

Fax: 021 848 064<br />

Općina Podgora<br />

Sjedište: Podgora<br />

Adresa: A. Kačića Miošića 2<br />



E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.podgora.hr<br />

Općina Podstrana<br />

Sjedište: Podstrana<br />



Fax: (+385 21) 330-271<br />

E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr<br />

Web: http://www.podstrana.hr<br />

Općina Postira<br />

Sjedište: Postira<br />

Adresa: Vrilo bb<br />



E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr<br />

Općina Prgomet<br />

Sjedište: Prgomet<br />

Adresa: Prgomet bb<br />



E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr<br />

Općina Primorski Dolac<br />

Sjedište: Primorski Dolac<br />

Adresa: Primorski Dolac bb<br />



E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr<br />

Općina Proložac<br />

Sjedište: Proložac Donji<br />

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb<br />



E-mail:mate.lasic@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.prolozac.hr<br />

Općina Pučišća<br />

Sjedište: Pučišća<br />

Adresa: Trg svetog Jeronima bb<br />



E-mail: opcina@pucisca.hr<br />

Web: http://www.pucisca.hr<br />

Općina Runovići<br />

Sjedište: Runovići<br />

Adresa: Trg fra Mije Runovića bb<br />



E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hr<br />

Web: http://www.runovici.hr<br />

Općina Seget<br />

Sjedište: Seget Donji<br />

Adresa: Trg hrvatskog vitezova<br />

Špiro Ševo Przelin<br />

Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171<br />

Fax: (+385 21) 880-037, 880-171<br />

E-mail: opcina.seget@inet.hr<br />

Općina Selca<br />

Sjedište: Selca<br />

Adresa: Trg Stjepana Radića<br />

Telefon: (+385 21) 622 663<br />


E-mail: info@selca.hr<br />

Web: www.selca.hr<br />

Općina Sućuraj<br />

Sjedište: Sućuraj<br />

Adresa: Sućuraj bb<br />


Fax: (+385 21) 717-736<br />

E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr<br />

Općina Sutivan<br />

Sjedište: Sutivan<br />

Adresa: Blato bb<br />

Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508<br />

Fax: (+385 21) 717-509<br />

E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.sutivan.hr<br />

Općina Šestanovac<br />

Sjedište: Šestanovac<br />

Adresa: Šestanovac bb<br />



E-mail: info@opcina-sestanovac.hr<br />

Web: http://www.opcina-sestanovac.com<br />

Općina Šolta<br />

Sjedište: Grohote<br />

Adresa: Podkuća 8<br />

Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123,<br />


E-mail: opcina-solta@st.htnet.hr<br />

Općina Tučepi<br />

Sjedište: Tučepi<br />

Adresa: Kraj 39 A<br />



E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.tucepi.hr<br />

Općina Zadvarje<br />

Sjedište: Zadvarje<br />

Adresa: Zadvarje bb<br />



E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hr<br />

Općina Zagvozd<br />

Sjedište: Zagvozd<br />

Adresa: Franje Tuđmana 65<br />



E-mail: opcina.zagvozd@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.zagvozd.hr<br />

Općina Zmijavci<br />

Sjedište: Zmijavci<br />

Adresa: Zmijavci<br />



E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr<br />

Web: hhtp//www.zmijavci.hr

Splitsko-dalmatinska županija<br />

• Sjedište: Split<br />

• Adresa: Domovinskog rata 2<br />

• Telefon: 021 400 259<br />

• E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr<br />

• Web stranica: http://www.dalmacija.hr<br />

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI<br />

I SLUŽBE<br />

Ured Župana<br />

Tel: +385 21 400 212<br />

Fax: + 385 21 400 166<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Tajništvo Županije<br />

Tel: + 385 21 400 252<br />



Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i<br />

europske integracije<br />


Fax: +385 21 400 085<br />


Upravni odjel za pomorstvo i turizam<br />



Adresa: Domovinskog rata 2/I<br />

Upravni odjel za zdravstvo<br />

i socijalnu skrb<br />

Tel: + 385 21 400-223<br />

Fax: + 385 21 400-000<br />


Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport<br />




Upravni odjel za proračun i financije<br />


Fax: + 385 21 400 071<br />

Adresa: Domovinskog rata 4/III<br />

Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne<br />

poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša<br />

Tel: +385 21 400-120<br />


Adresa: Bihaćka 1<br />

Upravni odjel za prostorno uređenje<br />

Tel: +385 21 400-130<br />


Adresa: Bihaćka 1<br />

Služba za javnu nabavu<br />



Adresa: Domovinskog rata 2/I<br />

Služba unutarnje revizije<br />




31

Sv. Nedjelja, otok Hvar Foto: Dubravka Novak<br />

Zemlja<br />

Kol'ko si nam puta prišla priko žulja<br />

Svaku kaplju znoja vratiš kapljom vina<br />

Svaka ti je stopa kamenu oteta<br />

Zemljo dida moga<br />

Raspukla od suše žedna kora vapi<br />

Vitar, grom, nevera kišu ti donese<br />

Pa onda zavonja arjon od radosti<br />

Zemljo ćaće moga<br />

Ka život si teška i isto te volin<br />

Virovati moram, uvik više vratiš<br />

I dok s tobon mogu ne dan drači na te<br />

Zemljo sina moga<br />

Ka dite bi doša s konistron u ruci<br />

A sad svaka zora u tebi mi sviće<br />

Starcu ćeš pružit ono malo lada<br />

Zemljo dida moga, zemljo ćaće, zemljo sina<br />

Zemljo moja<br />

Mojimir Čačija

Kronika-br-71 - Splitsko-dalmatinska Å¾upanija

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?