Razvoj gradova kroz povijest

Jezgre urbanog razvoja• donja Mezopotamija ( 3500.g.)• dolina Nila ( 3200. g.)• dolina Inda (2400. g.)• dolina Žute rijeke ( 1800. g.)• Sredozemlje ( 1500. g.)• srednja Amerika ( 200. g.)

Jezgre urbanog razvoja

Donja Mezopotamija• Ur, Uruk, Nippur, Isin, Larsa... (Civilizacija Sumera iAkada)• kasnije Ašur, Kallah, Niniva, Babilon... (Asirija,Babilon)

Donja Mezopotamija• Ur – od 2300-2180. 2180. g.glavni grad Sumerskogcarstva• nastao planski, okruženzidom, s pravilnommrežom ulica• 35 000 stanovnika(250000 st. cijelopodručje grada-države) države)

Dolina Nila (Egipat)• širenje poljoprivredne idrugih tehnologija,uključujući gradogradnju,duž “Plodnogpolumjeseca” pa premaJZ u dolinu Nila• egipatski gradovi manjiod mezopotamskih• Teba, Memfis, Tell el-Amarna (Akhetaten)...

Dolina Inda• civilizacija Harappa (današnji Pakistan)• Harappa na sjeveru (u Punjabu),Mohenjo-Daro 550 km južnije• 20 000 stanovnika• propast oko 1500. g. p.n.e.

Dolina Žute rijeke• civilizacija Shang• gradovi bili povezani sa selima; gradskizid nije odvajao urbani dio od ruralnog• Anyang, Zhengzhou

Srednja Amerika• najstarija jezgra “Novoga svijeta”• 200 g. p.n.e. – južni Meksiko (Yucatan), Gvatemala,Belize, Honduras• civilizacija Maya (na vrhuncu od 300-1000. g.); kasnijeAzteki i Inke• gradovi: Tikal, Teotihuacan, Mayapan, Uaxactum,Copal (do 9. st.) - središta malih država• kasnije (9-16. st.): Tenochtitlan, Tula...• u Andama: Tiahuanaco, Qosqo (Cuzco) ...• obilježja: pravilan sistem ulica, mala gustoćanaseljenosti, nepostojanje obrambenog zida

Obilježja gradova starogavijeka• većinom nastali planski, s pravilnommrežom ulica• veliki broj upravnih i vjerskih građevina• često obrambeni zid

Sredozemlje• prvi gradovi nastaju oko sredine 2.tisućljeća p.n.e. – antičko razdoblje• žarište urbanog razvoja postajeMediteran, najprije Grčka pa Rimskocarstvo• tri razdoblja urbanog razvoja antičkeGrčke: : arhajsko, klasično i helenističko

Arhajsko razdoblje• egejska kultura; posebno značenje Krete (visokstupanj kulturnog napretka) gradovi svodovodom, kanalizacijom...• kr. 15. st. p.n.e. uspon kultura na Peloponezu iobalama Male Azije (gradovi Mikena, Tirint,Argos, Troja; kasnije Sparta, Atena, Milet, Efezitd.)• jačanje pomorstva i ekonomski napredak ekspanzija (u Malu Aziju, na Siciliju, udanašnju Francusku, Egipat, na obale Crnog iJadranskog mora...) osnivanje novih kolonija(Massalia, Siracusa itd.) i preseljavanjestanovništva

Klasično (helensko)razdoblje• osnutak novih kolonija i gradova• Atena je postupno nametnulahegemoniju i stvorila pomorski savez –ekonomski se uzdiže i postaje najveći inajznačajniji grad klasične Grčke• važniji gradovi Milet, Olint, Agrigentum,Siracusa, Selinus (na Siciliji) i dr.

Helenističko razdoblje• 336-146. p.n.e. – daljnje širenje urbanemreže sve do Indije (Aleksandar Veliki) osnovano 70-ak novih gradova• gl. centri bili su izvan današnje Grčke:Aleksandrija, Antiohija, Pergamon i otokRodos

Polisi (gradovi-države) države)• gradovi su bili politički i ekonomskisamostalni, tzv. gradovi-države države (polisi) –grad s okolnim agrarnim prostorom (imalisu 200 – 20000 st.)• isticala se Atena (ukupno 250 000 st.)• u 5. st. p.n.e. oko 600 polisa u Grčkoj, naobalama i otocima Egejskog mora

Prostorna struktura• tri zone: za potrebe svetišta, za javne potrebe, za potrebestanovanja• akropola - svetište – hram, nastambe za svećenike i drugezgrade; vjerski obredi• agora – glavni gradski trg - javni i kulturni život - sastajalištegrađana, tržnica za razmjenu dobara, sjedište aktivnosti i dr.• svjetovna vlast odvojena od vjerske (agora odvojena od glavnoghrama)• od 6. st. p.n.e. trgovačka funkcija agore pomalo potiskuje funkcijuvlasti• postupno i drugi sadržaji (kazališta, sportske dvorane i dr.)• stambene zone oko agore• ulice u ranijim gradovima nisu imale pravilan raspored; kasnijegeometrijski oblici prostornog rasporeda ulica i drugih sadržaja

Prostorna struktura• u helenističkom razdoblju mijenja se prostornastruktura grada• -grad se odlikuje geometrijski pravilnomshemom ulica koje se sijeku pod pravim kutomi dijele stambene blokove na dijelovepodjednake veličine – to je odraz planskograzvoja od 6. st. p.n.e. – najjače je došao doizražaja u Miletu miletski tip

Prostorna struktura• ulice su znatno šire nego u prijašnjimgradovima• preuzele su funkciju parkova i javnih vrtova• služile su za vojne parade i za nesmetanprolaz vojske• jačao je promet u gradovima• zgrade su bile velike – monumentalnostkao primarni estetski atributhelenističkog grada

Prostorna struktura• takav model planskog grada bio jenajpraktičniji i najprimjenjiviji prilikomteritorijalnih osvajanja i intenzivnijekolonizacije pa ga kasnije preuzimajuRimljani, ali i kasniji osvajači (npr. prikolonizaciji Amerike)

Rimska civilizacija• Rimljani grade nove gradove ili preoblikujustara naselja u skladu s novim potrebama gusta mreža gradova čiji su tragovi sačuvanido danas

Rimska civilizacija• razvoj gradova zbog vojnih, upravnih,gospodarskih i drugih potreba• utvrđeni vojni logori - castrumi• upravna središta provincija (kod nas Salona iSiscia)• rimski gradovi često se vežu uz već postojećumrežu gradova (npr. galska naselja – oppidumili utvrđeno naselje)• u Hrvatskoj: znatan broj gradova i vojnih logora

Prostorna struktura• pri gradnji je korištenmiletski model• geometrijski pravilnamreža ulica koje su sesjekle pod pravimkutom; grad je imaooblik četverokuta• dvije glavne ulice:decumanus (I-Z) icardo (S-J)- sjeku sena glavnom gradskomtrgu, forumu

Prostorna struktura• namjena foruma: : središte javnog života –okupljanje stanovništva + vjerske funkcije (zarazliku od grčkih gradova), sportska natjecanja,razmjena dobara, javne funkcije• grad je bio podijeljen na stambene zone(insulae)• popločane ceste, natkrivena kanalizacija ivodovod, javni nužnici i kupališta• ulice s natkrivenim trijemovima (kolonadama,arkadama), s trgovinama; kazališta, arene

Rimsko naslijeđe• Rimsko Carstvo nastalo zahvaljujući usponujednoga grada• Rim kao tiranopolis• Rim kao parazitopolis• s propašću Rimskog carstva mnogi gradovi bilisu porušeni, ali su se na lokacijama nekihrimskih gradova razvili u srednjem vijeku novigradovi (pa se stara rimska mreža negdjeodržala do danas)• Rim, Beč, London, Paris, Koeln i mnogi drugi

Srednji vijek• nakon propasti Rimskog Carstva -ranosrednjovjekovno mračno doba u razvoju gradova(sve do 9. st.) ekonomska i kult. stagnacija u Europi• mnogi gradovi porušeni, prijašnje funkcije i ekonomskabaza gradova oslabile, rimske tekovine važne za životgrada uništene• nastanak novog, kršćanskog društva baziranog naagraru grad više nije u središtu društvenog života• gradovi su postali izolirani i okrenuti sami sebi tako daje urbani život zamro do kraja 9. st.

Hvala na pažnji!