1. upravljanje manifestacijama i manifestacijski turizam

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/131. UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA IMANIFESTACIJSKI TURIZAM – DEFINIRANJE IRAZGRANIČENJE POJMOVADefiniranje pojma manifestacija (event)?Termin se odnosi na posebne rituale, prezentacije, predstave ili proslave koje sepomno, unaprijed planiraju i stvaraju da bi se njima obilježili posebni događaji ili postigliposebni društveni, kulturni ili korporativni ciljevi!Mogu se organizirati radi proslave:nacionalnih praznika,značajnih javnih događaja,jedinstvenih kulturnih ostvarenja,velikih sportskih događaja/susreta,korporativnih proslava,tržišnih događaja (sajmovi),lansiranja novih proizvoda.D. Getz dijeli definicije:- s aspekta organizatora manifestacije i- s aspekta kupca odnosno gosta.S aspekta organizatora, specijalne manifestacije su jedinstveni i neponovljivi ili rijetko(periodično) upriličeni događaji koji se dešavaju izvan uobičajenih programa ili aktivnostitijela/organizacije koja ih sponzorira ili organizira;S aspekta potrošača ili gosta, specijalne manifestacije predstavljaju priliku za odmor, zabavu,društveno ili kulturno iskustvo koje je izvan uobičajenog okvira izbora ili izvan svakidašnjihdogađanja.Vrste manifestacijaManifestacije se mogu grupirati s obzirom na dva najvažnija kriterija, a to su 1 :1. Veličina:a. Mega eventi (manifestacije)b. Hallmark eventi (manifestacije)c. Glavni eventi (manifestacije)d. Lokalni eventi (manifestacije)2. Forma i sadržaj:a. Festivalib. Sportska događanja1 Allen i dr., 20084

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13c. MICE industrija ili poslovna događanja (meetings, incentives, congresses,events), tj. poslovna događanja.1.2. 1. Manifestacije s obzirom na veličinuSlika 1. Grafički prikaz ovisnosti veličine manifestacije i utjecaja koje polučuje1.1.1.1. Mega manifestacijeIzvor: Allen i dr., (2008)Velike manifestacije, koje angažiraju cijelu nacionalnu ekonomiju i popraćene su globalnimmedijima.Primjeri su Olimpijske igre, Svjetska prvenstva i svjetski sajmovi/festivali/izložbe (npr. Expo)1.1.1.2. Hallmark manifestacijeOvaj naziv odnosi se na one vrste manifestacija koje su postale svojevrstan simbol nekoggrada ili regije te se oni poistovjećuju s tom manifestacijom (brand).Primjeri:Oktoberfest u MunchenuMardi Gras u New OrleansuKarneval u Veneciji ili Rio de JaneiruShakespearov festival u Stratford upon Avon-u itd.1.1.1.3. Glavne manifestacijeZnačajne manifestacije koje su u stanju s obzirom na svoj obuhvat i medijski interes, privućivelik broj posjetitelja i ostvariti značajan ekonomski učinak.Primjeri:Veliki teniski turniri poput Roland Garross-a u Parizu, Wimbledona u Londonu te AustralianOpen-a u Melbournu, Utrke Formule 1 itd.5

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/131.1.1.4. Lokalne manifestacijeVećina lokalnih zajednica ima vlastite proslave namijenjene sportu, zabavi, religiji itd.Primjeri:Proslave lokalnih svetaca zaštitnika (sv. Dujma u Splitu…), lokalni karnevali, pučke i ribarskefešte i sl.Ove manifestacije, osim što djeluju ekonomski pozitivno, prije svega jačaju lokalni ponos isamosvijest, podupiru toleranciju, potiču sudjelovanje u sportu, kulturnim događanjima itd.Getz (2007) manifestacije dijeli na mega, hallmark, regionalne i lokalne, ukazujući i na njihovrazličit utjecaj na turizam destinacije. (vidjeti članak: Getz, D. „Event tourism: Definition,evolution and research“ na stranici kolegija).1.2. 2. Manifestacije s obzirom na sadržaj 21.1.1.5. FestivaliFestivali predstavljaju važan izraz ljudske aktivnosti koji doprinosi društvenom i kulturnomživotu. Uglavnom je riječ o javnim, tematskim manifestacijama. Sve su više vezani uz turizami generiraju nove poduzetničke aktivnosti i dohodak.Primjeri:Splitsko ljeto, Dubrovački ljetni festival, Šibenski festival djeteta, Pulski filmski festival itd.1.1.1.6. Sportske manifestacijeRazličite veličine i razine događanja (lokalne, regionalne, nacionalne, međunarodne,globalne);Doprinose društvenim i ekonomskim učincima te jačanju osjećaja pripadnosti i ponosa ;Primjeri:Nacionalni nogometni kupovi, amaterska natjecanja lokalnog, regionalnog ili nacionalnogkaraktera1.1.1.7. Poslovne manifestacijeSve vrste poslovnih okupljanja, sastanaka, skupova, kongresa, konferencija , radionica,simpozija… koji okupljaju ljude prije svega radi razmjene informacija. MICE industrija vrijediprema procjenama 7 mlrd US $ godišnje.Npr. veliki međunarodni skup kao što je Kongres genetičara u Melbournu 2003.g. okupio je2700 delegata, generirao je 23 mil $ za grad. Značajan dio ovog segmenta su i sajmovi kaonpr. GAST, Zagrebački velesajam itd.2 Prema Allen i dr. (2005)6

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Tablica 1. ICCA 3 rangiranje zemalja po brojumeđunarodnih sastanaka udruženja 5 (2003-2005)Tablica 2. UIA 4 rangiranje topzemalja po međunarodnimsastancima (2005)3 ICCA = International Congress & Conventions Asscociation, profesionalno strukono udruženje osnovano19963.g. Od 1972.g. prikljuplja podatke o međunarosnim sastancima4 UIA = Union of International Associations5 Sastanci udruženja koji se evidentiraju u ovoj opsežnoj bazi ICCA-a moraju zadovoljiti 3 kriterija:a) Organiziraju se na redovnoj bazi (jednokratni sastanci nisu uključeni)b) Rotiraju se između najmanje 3 zemljec) Prisustvuje najmanje 50 sudionika7

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Tablica 3. Poslovni skupovi u RH prema vrstama objekata u kojima su održani u 2010.Izvor: http://www.mint.hr/UserDocsImages/turizam-2010-info.pdf1.2. 3. Tipologija planiranih manifestacijaPostoji i podjela na neplanirane i planirane manifestacije 6 . Neplanirane manifestacijemogu biti i javne i privatne, no zbog svoje prirode nisu predmet izučavanja eventmanagementa tj. upravljanja manifestacijama.Planirane manifestacije se mogu prikazati sljedećim prikazom, a koji je također zasnovan nasadršaju tj. formi manifestacija.Slika 2. Tipologija planiranih manifestacijaKulturne proslaveSportske manifestacijePoltičke i državne proslavePoslovne i tržišnemanifestacijeRekreacijske manifestacijeUmjetničke i zabavnemanifestacijeObrazovne i znanstvenemanifestacijePrivatne manifestacijeIzvor: Getz, 20056 Getz, 20058

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Kulturne proslave:Proslave imaju dvostruko značenje; proslaviti neki dan ili događaj ceremonijama i saštovanjem i slavljem (npr. Dan zahvalnosti) te kao religijski utemeljenu ceremoniju ilisakrament (kao što je misa ili čin vjenčanja, Bar micve kod Židova itd.)Proslave mogu biti:Komemoracije (npr. proslava Dana žrtava fašizma)KarnevaliFestivaliReligijske manifestacijeParade i procesijeUmjetnost i zabava (vizualne izložbe, izvedbe itd.)Poslovne i tržišne proslaveOsim toga, tu su i :Sajmovi i izložbeSastanci i skupoviSportski događajiObrazovni i znanstveniRekreativniPolitički (stranački skupovi)Privatni događaji (proslave važnih događaja u životu pojedinaca ili grupa, npr.vjenčanja; obično ih organiziraju profesionalne event agencije)Manifestacijski turizam (Event turizam)Manifestacijski turizam je izraz koji se koristi uglavnom u “turističkoj” literaturi kako bise objasnio razvoj destinacije i marketinške strategije usmjerene realizaciji potencijalnihekonomskih koristi od manifestacija. Od kada datira pojam i njegov razvoj? (vidjeti članak:Getz, D. „Event tourism: Definition, evolution and research“ na stranici kolegija u čitanskitekstova).Turisti su potencijalni kupci, a u većini manifestacija i isključivi kupci/korisnici; stoga jeznanje o njima i njihovim navikama iznimno važno za management manifestacija.9

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Slika 3. Definiranje pozicije manifestacijskog turizmaPostoji li osnova za razmatranje manifestacijskog turizma kao posebnog istraživačkogpodručja? (vidjeti članak: Getz, D. „Event tourism: Definition, evolution and research“ nastranici kolegija).Ekonomsko značenje manifestacijskog turizma ogleda se kroz nekoliko funkcija/uloga.Naime, manifestacije su:atrakcijeanimatori (privlače ljude u destinaciju, potiču ih da dođu više puta te da dovedu ipoznanike i rodbinu),kreatori imagea;promotor mjesta/destinacijefaktor poboljšanja slike o mjestu i njenim stanovnicimakatalizatori u procesima urbane regeneracije gradova.Stoga neke zemlje već aktivno rade na korištenju manifestacija u te svrhe (npr. Škotska) kojaje osnovala i državnu agenciju „Event Scotland“ za tu svrhu (vidjeti nawww.eventscotland.com). Navedena agencija izradila je i Strategiju manifestacijskog turizmaŠkotske za period 2009 – 2020 godine.10

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Slika 4. Vizija i misija „Event Scotland“Struktura industrije manifestacijaRapidan rast manifestacija u posljednjoj dekadi doveo je do nastanka industrijemanifestacije koja uključuje subjekte koji se bave manifestacijama, dobavljače iprofesionalna udruženja. Nastanak industrije uključuje i kreaciju i kontinuirana poboljšanjafundusa znanja o najboljim praksama u poslovanju praćeno razvojem obrazovnih programa iopcija razvoja karijera u industriji.Industriju manifestacije čine:Organizacije za evente/manifestacijeo specifična tijela kao npr. Festival of Sydney ili Dubrovački ljetni festivalo u većim organizacijama to su posebni timovio korporativne manifestacije organiziraju „in-house“ manifestacijski ili projektnitimoviEvent management kompanijeo profesionalne organizacije koje rade na bazi ugovornih odnosa s klijentima zakoje stvaraju i organiziraju evente ( u Hrvatskoj Dubrovnik Travel, EVENT.-S.,DA! Agencija, itd.);Dobavljači event industrijeo razni obrti i poduzeća koja vrše opskrbu potrebnim materijalima, opremom iliuslugama;Prostori za održavanje (Venues, engl.)11

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13o Hoteli, odmarališta, kongresni centri, sportski centri i dvorane, centri zaumjetničke preformanse, baštinski važne kolacije, tematski parkovi, shoppingcentri, i sl.;Industrijska udruženja, primjericeo International Festivals and Events Society (ISES) sa sjedištem u SAD;http://ises.com ;o International Festivals and Event Association (IFEA), nacionalno udruženjeAustralije ; http://www.ifea.org.au;o Meetings Industry Assocaition of Australia (MIIA) http://www.eeaa.org.auo Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma, http://www.hupkt.hr/hr/Regulatorna tijela (direktno i indirektno uključena u event industriju)o Tijela koja definiraju, propisuju i provode regulative različitih aspekataposlovanja i društvenog života kojih se tiču manifestacije kao npr. Regulacijajavnog reda i mira, sigurnosti, ugovornih odnosa, radnih odnosa, volontiranja,korištenja javnih površina, i sl.Teorija manifestacija (Event studies, engl.)Kakvo je značenje termina teorija manifestacija“ (“event studies”)?Teorija manifestacija predstavlja akademsko područje usmjereno stvaranju znanja i teorijskepodloge o planiranim događajima/manifestacijama. Vuče porijeklo iz društvenih ihumanističkih znanosti, prije svega menadžmenta, umjetnosti i niza drugih srodnihznanstvenih disciplina.Upravljanje manifestacijama predstavlja područje primjene znanosti oeventima/manifestacijama u praksi. Event management (EM) kao profesija/zanimanje sveviše dobiva na značenju tako da se danas izučava posvuda u svijetu na različitima razinamai u okviru mnogih akademskih programa.EM podjednako okupira privatni, javni i neprofitni sektor. ZAŠTO?Fundus znanja o upravljanju manifestacijama (EMBOK, engl.)Skupina stručnjaka i znanstvenika je razvila tzv. EMBOK (Event Management Body ofKnowledge) (www.embok.org), s naznakom temeljnih područja izučavanja i spoznaja kojestručnjaci za EM moraju znati:Slika 5. EMBOK model12

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Dimenzije unutar EMBOK modela su: Domene, Faze i Procesi. Cilj EMBOK profesionalacajest „Stvoriti okvir znanja i procesa u upotrebi u upravljanju manifesracijama koji se moguprilagoditi kako bi zadovoljili potrebe različitih kultura, vlada, edukacijskih programa iorganizacija 7 “.Domene EMBOK modela zapravo su područja menadžmenta koja su prisutna u svimmanifestacijama bez obzira na njihov sadržaj (formu) ili veličinu te svaki event menadžernjima mora upravljati. To su zapravo privremena odjeljenja ili dijelovi upravljanjamanifestacijom.Slika 6 Područja znanja potrebna u upravljanju manifestacijama (domene EMBOK modela)7 www.embok.org13

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Iako je event profesija tek u fazi razvoja, u razvijenim zemljama ipak je donekle stala na nogete se nailazi na sljedeće pozicije u njoj (Slika 8.).Slika 7 Pozicije u industriji manifestacija14

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13A propo toga, razlikujemo tri razine obrazovanja o manifestacijama:1. Event studies (Teorija manifestacija) – teorija primijenjena u razumijevanjurazličitih i višeslojnih aspekata planiranih manifestacija2. Event management (Upravljanje manifestacijama) – znanje menadžmenta iteorijske spoznaje primijenjene na manifestacije, organizaciju, poslovne subjekte imanifestacijski turizam3. Stvaranje manifestacija i proizvodne aktivnosti u njihovoj realizacijiOsmišljavanje željenog iskustva prikupljanje znanja i informacija o temiVještine proizvodnje i stvaranja elemenata manifestacijeNa najvišoj, znanstvenoj razini izučavanja, u okviru teorije manifestacija (event studies)izučava se nekoliko ključnih područja/tema koja su prikazana na sljedećoj slici:Slika 8 Okvir za razumijevanje i kreiranje znanja o manifestacijskom turizmuStvaranje znanjaStavovi potražnje iprošla događanjaPotrebe, motivi, preferenceRadni i dokoličarski kontekstPreprekeKulturni i društveni utjecajiProstorni uzorciUpravljanje događajimaPlaniranje i dizajnStakeholderiCiljevi i strategijeKorišteni resursiOrganizacijeSustavi upravljanjaProfesionalizamPlanirana/očekivanaiskustva i značenjaIskustvo događajaZnačenje: osobno,društveno, kulturno,ekonomskoRezultatiOsobniDruštveniKulturniEkonomskiEkološkiPolitikaUzorci i procesiProstorna distribucija(geografija)Vremenski procesiPolitikeStvaranje znanjaVremenski procesiIzvor: Getz, 200615

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Veza „teorije manifestacija“ s temeljnim društvenim i humanističkimznanostimaAntropologija- predmet istraživanja je čovjekovo biološko porijeklo i varijacije uponašanju s obzirom na porijeklo;Antropologija Izučavaljudskoporijeklo ievoluciju,jezik i kulturuKulturnaantropologija Proučavaprirodu,načinfunkcioniranja različitihkultura, Proučavadruštvenuorganizacijus naglaskomnasimboličkusliku kulturePriroda i značenje;iskustvo događajaKulturnoznačenje ivrijednostRitualiSimbolikaHodočasništvoAutentičnostRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimdogađajimaKulturni utjecajispecijalnihdogađaja(konzumerizam, tradicija,očekivaneslobode)Planiranje istvaranjespecijalnihdogađajaKulturnoprogramiranjeKulturnodefiniranielementistilaRezultati i učincina različitesubjekteKulturniutjecaji (npr.interakcije narelaciji gostidomaćini,kulturnaautentičnost,održivosttradicije)Procesi i uzorciponašanjaKulturnitrendovi isile(vrijednosti,globalizacijai njeni učincinadogađaje)KulturnepolitikeKulturna antropologija (etnologija) kao najznačajnija poddisciplina unutar antropologije unajužoj je sprezi sa znanošću o manifestacijama jer „core“ tj. srž znanja kojima se služiproizlazi iz antropoloških disciplina. Postoji preko 200 različitih definicija kulture. Naslanjajućise na misli poznatog teoretičara kulture Raymonda Williamsa, autorica Smith (2003; 10)definira kulturu kao:"Cjelokupan način života pojedinih ljudi ili društvenih skupina s različitim razlikovnimsustavima obilježja koji uključuju sve oblike društvene aktivnosti, kao i umjetničke i/ iliintelektualne aktivnosti".Kultura nije samo umjetnost, odnosno estetski sud izabrane manjine koja je obrazovanakako bi znala cijeniti određene kulturne aktivnosti; ona uključuje život i interese običnihljudi, građana, seljaka, urođenika i useljenika, umjetnika i obrtnika.(Jelinčić, A., 2008;28)Neopipljivi aspekti kulture koji obuhvaćaju apstraktne tvorevine kao što su vrijednosti, norme,simboli, vjerovanja, običaji, tradicijski obrti i slično, spadaju u nematerijalnu kulturu, odnosnokulturnu baštinu. Fizički artefakti i ljudske tvorevine poput oruđa, građevina, lokaliteta,strojeva itd. predstavljaju materijalnu kulturu, odnosno materijalnu kulturnu baštinu.Materijalna i nematerijalna kulturna baština u srži su velikog broja posebnih događajaodnosno eventa.Obredi i rituali su također ključna polazišta za organiziranje posebnih događaja.Oni predstavljaju propisane obrasce ponašanja odnosno unaprijed određene ceremonijale;mnogi imaju religijska ili mitološka značenja dok se ostali odnose na politički ili grupniidentitet.16

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Periodični rituali uključuje žetvene festivale ili godišnje komemoracije kao što su raznegodišnjice.Falassi (1987; 4-6) klasificira rituale u nekoliko vrsta:Rituali pročišćenja: progon i čišćenje zla , kao što se prakticira u japanskom ritualuMatsuri, ili vatrom i svetom vodom, svetim relikvijama i simbolima (u kršćanstvu);Rituali prolaska: označavaju prolaz iz jedne strane u drugu, npr. inicijacije;Rituali povratka; kroz simboličku inverziju, nošenjem maski i kostima kao npr. nakarnevalskim svečanostima, promjenom spola , korištenjem svetih mjesta za profanedogađaje;Rituali pokazivanja: objekti simboličnog značenja se izlažu, radi dodirivanja iliobožavanja/klanjanja u procesijama uglavnom vjerskih obilježja;Rituali tajnog konzumiranja hrane i/ili pića: pričest kod katolika je jedan od takvihrituala;Nastavak:Ritualne drame: prepričavanje mitova i legendi ili oživljavanje starih događajaRituali razmjene: od kupnje do razmjene poklona i dobrotvornih manifestacija;Rituali natjecanja: sportske utakmice, igre, natjecanja raznih vrsta;Rituali devalorizacije, odnosno završnice; održavaju se na završetku nekemanifestacije (ceremonijali zatvaranja, formalne ili neformalne prirode).Rituali i ritualni simbolizam se mogu naći u većini planiranih manifestacijaSociologija i eventi /manifestacijeSociologija se bavi odnosima među ljudima (unutar grupa/prijatelja, obitelji, organizacija idruštva u cjelini); Postoje različite podvrste sociologije, npr. sociologija sporta, sociologijaokoliša, ruralna i urbana sociologija.Glavne teme unutar ove discipline su:Procesi socijalizacije;Struktura društvenog života;Vrijednosti (vjerovanje u nešto što se smatra značajnim)Norme (društveno prihvatljivi, očekivani način ponašanja)Uloge (društvene pozicije osoba);Status (dobiveni ili naslijeđeni)Društvene skupine (priroda obitelji, odnosi među skupinama itd.)Kultura i identitet (faktori od utjecaja na kulturni identitet uključujući dob, spol,pripadnost etničkim skupinama, regionalizam)Subkulture (skupine koje dijele određeni način života)17

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13 Sociologija Priroda iznačenje;iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi i uzorciponašanjaProučavaodnoseizmeđuljudi;društveniživot,obrasceponašanja uskupinama idruštvu ucjelini,kako sejavljaju ifunkcionirajuDruštvenoznačenjemanifestacijaDruštvenaiskustva namanifestacijamaSimboličkainterakcijaDruštvenifaktori kojiutječu napotražnju(obitelj, rasa,religija,kultura,društvenazajednica)Utjecaj nakreiranjemanifestacija iupravljanjetokovimaposjetiteljaOrganizacijskoponašanjetijela kojastvarajumanifestacije istakeholderaUtjecaji nadruštveneskupine idruštvo ucjeliniPercepcijarezidenatau svezimanifestacijaDruštvenitrendovi isnage (npr.procesimigriranja) kojiutječu nasektormanifestacijaPolitikadruštvenograzvojaRasprostiranjeinovacijaDoprinos sociologije event studijimaDruštveni trendovi i sile oblikuju vrijednosti i slobodno vrijeme;Društvene promjene (globalizacija i homogenizacija);Faze životnog ciklusa koje utječu na interes za određenim vrstama manifestacije ipotražnje za njima;Populacijski i demografski trendovi;Utjecaji obitelji, spola, dobi, rase, kulture, društva društvenih klasa na potražnju iponašanje;Društveno ponašanje na manifestacijama;Devijantni oblici ponašanja na manifestacijamaDruštveni troškovi i koristi (porast kriminala prostitucije ili porast ponosa, osjećaja,integracije, kohezije itd.);Ekonomski razvoj i društvena nejednakost.Psihologija i eventiPsihologija se također izučava kroz niz poddisciplina;kognitivna psihologija,psihologija okoliša,društvena psihologija itd.psihologija okolišaDruštvena psihologija i eventi Psihologija Priroda i značenje;iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi iuzorciponašanjaObjašnjavaljudskuosobnost iponašanje,sjećanje,Osobnepotrebe, motivi,preferencijeAbnormalnaponašanjaUtjecaj doba,spola, edukacije,faze životnogciklusa obitelji,dohotka i ostalihKreiranje zaosobnaiskustvaImplikacijemarketing iUtjecajinaosobnost,vrijednosPojava„ekonomijeiskustva“kao18

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13osjećaje,spoznaje inačinmišljenjafaktora odutjecaja napotražnjuPonašanjepotrošačakomunikacijetiUtjecajinabudućeaktivnostiosnovnesnagePsihologija okolišaPsihologijaokolišaPriroda iznačenje;iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi iuzorciponašanjaPercepcijaprirodnog iizgrađenogokolišaDizajn okolišaProstor zaosobnuuporabuGužveNačin na kojiljudishvaćaju ivrednujuprostormanifestacijeOsjećajugode ilipretrpanostiprostoraPreferencije zaodređenimvrstama okolišaStrah odpretjeranegužve iekoloških rizikaImplikacijena okruženjeu kojem semanifestacijadogađaEkološkifaktori kojiutječu nazdravljepojedinaca injihovozadovoljstvoEkološkepreference i /ilistrahoviseoblikuju uovisnostiopripadnostiodređenojkulturiDruštvena psihologijaDruštvenapsihologijaPriroda iznačenje;iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati i učincina različite subjekteProcesi i uzorciponašanjaIzučavaponašanje iiskustvapojedinacaudruštvenimsituacijamaManifestacijekao društvenoiskustvoShemedruštvenihulogaSubjektivnaznačenja kojase pridajumanifestacijamaposredstvomdruštvenihinterakcijaUtjecajreferentnihdruštvenihskupinaDruštvenepotrebe (zabijegom odsvakodnevnice)KreiranjeokolišaGrupnainterakcijaKreiranjedruštveneatmosfere;pripadanjei dijeljenjeZadovoljavanjepotrebaodređenihdruštvenihskupinaPromjeneobiteljskih,društvenih iobiteljskimnormamakoje utječunamanifestacijeFilozofija i manifestacijeFenomenologija izučava što je priroda ljudskog iskustva; u odnosu na manifestacijepoželjno je istraživati kakve emocije izazivaju kod posjetitelja, kako se na njih održavajuintelektualno, emocionalno, duhovno.Hermeneutika je grčki pojam za “interpretaciju” i razvila se u granu filozofije koja se baviljudskim razumijevanjem i interpretacijom određenog teksta; veza s manifestacijama –interpretacija i simboličko značenje nekih vrsta manifestacija19

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Estetika - iako se kao filozofska disciplina bavi izučavanjem značenja umjetnosti i lijepoga,veza s manifestacijama leži u dizajniranju, kako prostora na kojem se dešavajumanifestacije, tako i samih manifestacija (neke manifestacije mogu biti i ružne/neprilične). Filozofija Priroda iznačenje;iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati i učincina različitesubjekteProcesi iuzorciponašanjaKritičkomišljenje oprirodi iskustva,značenju života isustavuvjerovanjaEstetikaEtikaFenomenologijaHermeneutikaEstetskaiskustvaIskustvakojaoblikujunečijestavoveNačin nakoji ljudidaju etičkoznačenjesvojimiskustvimaPotraga zasmislomživota kaomotivatoromŽelja zaestetskimiskustvimakaomotivatoromVrijednosti ietika kaoosnove zastvaranje iupravljanjemanifestacijamaVrednovanjeestetikeUtjecaj navrijednosni ietički sustavpojedinca idruštvaPromjenavrijednosnog sustavautječe naplaniranjemanifestacija i politikuTeologija i manifestacije Teologija Priroda i značenje;iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi i uzorciponašanjaIzučavareligije,ljudskoponašanje ireligijskiživotDuhovnaiskustva(religijski rituali,obredi iproslave)HodočasništvoReligijskamotivacija zaposjećivanjeodređenihmanifestacijaPotraga zaduhovnimsmislom kaomotivatorom zapripadnostodređenimreligijskimskupinamaRituali isimbolizaminkorporiraniumanifestacijske programeDuhovniučinci napojedinceUtjecaj nareligijuUtjecaji navjerovanjapojedinacaReligijskitrendovi isnage (npr.one kojeoblikujureligijskeskupine)Ekonomija i manifestacije Ekonomija Priroda iznačenje;iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi i uzorciponašanjaMakroekonomija(političkaekonomija)izučavafunkcioniranjecijelog sustavaMikroekonomijaizučavaponašanjepotrošača ipoduzećaIskustvo iznačenjepotrošnjeOčekivanavrijednostnovca tenačin nakoji novacoblikujeiskustvomanifestacijeEkonomskipoticaji ilibarijerepotrošnji ilisudjelovanjuFaktoriponude(trošakputovanja,alternativetrošenju)Poslovnimodelmanifestacijai ekonomskaisplativostPredviđanjepotražnjeRazvojnaekonomskapolitika inačin na kojidjeluje nasektormanifestacijaMjerenjeekonomskihučinaka ieksternalijeProcijenjenitroškovi ikoristi injihovadistribucijaEkonomskitrendovi isnage(konkurencija,globalizacija)20

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Management i manifestacijeManagement je ekonomska znanstvena disciplina koja ima veze sa sociologijom ipsihologijom, organizacijskom i institucionalnom teorijom, a podjednako je primjenjiva uprofitnim, neprofitnim, državnim institucijama kao i turističkim destinacijama. Management Priroda i značenje;iskustvomanifestcaijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi i uzorciponašanjaUpravljanjeprofitnim,neprofitnim,javnimorganizacijamatedestinacijamaTeorija firmeInstitucionalnateorijaFunkcijeupravljanjaKonzumerizam(eventi kaozabavniproizvodi)KomodifikacijamanifestacijaEfikasnostmarketingaImage ibrandingProjektno istrateškoplaniranjeUpravljanjeefikasnošćuiefektivnošćuUčinci nastakeholdereEvolucijateorijemanagementaPromjene ufaktorimakoji utječunaposlovanje ipoduzetništvo(razvojnepolitike)Promjene ukonkurentskomokruženjuInstitucionalna teorija kao dio organizacijske teorije izučava procese kojima se pravila inorme pretvaraju u smjernice ili oblikovatelje ponašanja.Manifestacije postaju institucionalizirane kad:Rješavaju probleme lokalne zajednice,Lokalna zajednica ne može zamisliti svoje postojanje bez njih,Osigurano je sponzorstvo,Organizacija je krajnje transparentna,Ključni stakeholderi su internalizirani i njima se adekvatno upravlja.Političke studije i manifestacijePolitičkestudijePriroda i značenje;iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi i uzorciponašanjaIzučavaponašanjevlada, javnihtijela tjpolitikuManifestacijemogu imati jakopolitičkoznačenjePohođenjemanifestacijamože biti iskazpolitičkogopredjeljenjaPolitički motividolasku namanifestacijeStvaranjemainfestacija može bitiiskazpolitičkevolje ilipripadnosti (protesti,sudjelovanjanastranačkimskupovima,nacionalizam itd.)Učinci napolitiku,vladu,političkestranke izakoneNačin nakoji politikautječe narazvojmanifestacija i njihovuposjećenost21

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Pravo i manifestacije Pravo Priroda i značenje;iskustvo manifestacijaRadnje izbivanja kojaprethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati i učincina različitesubjekteProcesi i uzorciponašanjaIzučavapravnisustav,zakonodavstvo ipolitikePosebnizakoni iregulativaManifestacije kaostvarni iimplicitniugovoriDoživljajmanifestacija kaorezultatzakonskih i/ilidruštvenihrazlikaPercepcijazakonskihimplikacija kaofaktor kojiutječe naodluku dase posjetinekamanifestacijaZakoni iregulativa kojiimajuutjecajnaproizvodnjumanifestacijaZakonskepretpostavke zaupravljanjemanifestacijamaInterpretacija pravdeZakonskereperkusijeu slučajuozljeda namanifestcaijamaPromjenezakona ipravilaPovijest i historiografija i eventi Povijest Priroda iznačenje;iskustvomanifestacijaRadnje izbivanja kojaprethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati i učinci narazličite subjekteProcesi iuzorciponašanjaDokumentira ianaliziraljudsueevoluciju ipovijesnedogađajeHistoriografijavrednujepovijesnezapise iinterpretacijeVrijednostmanifestacijakroz povijestPromjene uznačenjukoje sepridajumanifestacijamaPromjene unačinudoživljavanjamanifestacijaPovijesniobrasci itrendovipotražnje zamanifestacijamaPromjenerazloga imotivaposjetamanifestacijamaEvolucija iživotniciklusmanifestacijaPromjeneponudemanifestacija injihovihvrstaPromjeneuplaniranjuioblikovanjumanifestacijaPovijesnaevidencijaučinakaAnalizadugoročnihutjecajaPovijestspecifičnihmanifestacijaEvolucijaplaniranihmanifestacija urazličitimkulturamaNačin nakoji sepovijestinterpretira krozplaniranemanifestacije22

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Humana geografija i eventiHumanageografijaPriroda iznačenje; iskustvomanifestacijaRadnje i zbivanjakoja prethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi iuzorciponašanjaProučavainterakcije ljudis resursima tevremenskeobrasceljudskihaktivnosti injihove učinkena okolišPovezujemanifestacije sresursima,kulturom iljudskomaktivnošću(npr. žetvenifestivali;sezonskiučinci)Vezapotražnje sudaljenošću idostupnošćuUtjecaj religijei kulture uregijamaOkruženjemanifestacijaAnalizalokacijskihfaktoraEkološkiučincianalizirani uprostoruProstorni ivremenski uzorci(ruralnadistribucija ; rastbrojamanifestacija kaodiostrategijeurbaneregeneracije)Futurološke studije i eventi Futurologija Priroda iznačenje;iskustvomanifestacijaRadnje izbivanja kojaprethodespecijalnimmanifestacijamaPlaniranje istvaranjespecijalnihmanifestacijaRezultati iučinci narazličitesubjekteProcesi iuzorciponašanjaRazmišljanje obudućnostiAnaliza trendovaEkološke prognozeu budućnostiPredviđanje istvaranje različitihscenarijaKako ćevrijemeutjecati napercepcijeljudi/potrošača omanifestacijama i njihovimučincimaKako ljudiplanirajubudućemanifestacijeHoće livirtualnapercepcijazamijenitiživa iskustvaEkološkapredviđanjaprimijenjena na eventsektorPredviđanjeučinakabudućihmanifestacijaScenarijibudućegrazvoja(mogući ipoželjni)Promjeneljudskograzmišljanja ovremenuibudućnostiKakoljudizamišljaju budućemanifestacijeOstala znanstvena područja i discipline od značenja za event studijeUpravljanje parkovima i rekreacijom (Park and leisure mamagement)Upravljanje u sportu (sport management)Obrazovanje i interpretacija (Education anad interpretation)Komunikacije, mediji i izvedbe (Communication, media and performances)TeatrologijaUgostiteljstvo (banketi, poslovni sastanci, kongresi) itd.Povijesni kontekst nastanka manifestacijaManifestacije su stare koliko i čovječanstvo!23

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Prve organizirane plemenske/rodovske ljudske zajednice prenose priče i pjesme s generacijena generaciju, organiziraju plemenske svečanosti;Stare civilizacije organiziraju velike proslave:u čast svojih božanstva (npr. dionizijevske svečanosti stare Grčke),sportske manifestacije (Olimpijske igre, Nemejske i Pitijske igre stare Grčke, sportskanatjecanja i gladijatorske igre u starom Rimu- Circus Maximus i Koloseum)Proslave važnih godišnjih događaja (npr. Kineska nova godina) itd.Kroz srednji vijek, u Europi se organiziraju uglavnom vjerske manifestacije i proštenja,ali i viteški turniri;Nešto kasnije započinje i tradicija slavljenja karnevalskih svečanostiSuvremeno doba nije prekinulo čovjekovu vjekovnu potrebu da se druži, natječe, zabavlja,pokazuje, odnosno da na poseban način obilježi neke važne događaje u životu pojedinca ilidruštva. Novo doba, razmjerno rastu broja stanovnika, ekonomskom i inom napretku, doveloje do nastanka različitih vrsta, oblika i obujma manifestacija.24

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/132. UČINCI I UTJECAJI MANIFESTACIJAVrste učinaka manifestacijaManifestacije u pravilu mogu producirati dvije vrste učinaka: pozitivne i negativneali različite prirode/kategorije.Allen i dr. te kategorije dijele na sljedeći način:a) ekonomski-turističkib) fizički i ekološkic) političkid) društveni i kulturniPozitivne i negativne učinke koje one produciraju sumiraju u obliku sljedeće tablice:Tablica 4. Učinci manifestacijaUčinci manifestacija PozitivniUčinciDruštveni i kulturni dijeljenje iskustava revitalizacija tradicije izgradnja ponosa u lokalnojzajednici rast sudjelovanja lokalnezajednice uvođenje novih i izazovnih idjela širenje kulturnih vidikaFizički i ekološki promocija zaštite okoliša osiguravanje modela najboljeprakse rast ekološke svijesti poboljšanje infrastrukture poboljšanje transporta ikomunikacija urbana transformacija i obnovaPolitički međunarodni prestiž poboljšani image promocija investicija društvena kohezija razvoj administrativnih vještinaTurističkiekonomskiipromocija destinacije i povećanibroj posjetiteljaproduženi broj dana boravkaviši prinosipovećani porezni prihodiposlovne prilikepovećane komercijalne akivnostistvaranje radnih mjestaIzvor. Allen i dr. 2005.Negativniučinci otuđenje u zajednici manipulacije lokalnom zajednicom negativni image zajednice loše ponašanje uništavanje/narušavanje razvojnihresursa društvena nejednakost gubitak gostoljubivosti ekološka oštećenja onečišćenja uništavanje nasljeđa buka prometna zagušenja rizik od lošeg uspjeha loša alokacija sredstava gubitak pouzdanosti promidžba gubitak vlasničke kontrole lokalnezajednice potvrda ideologije otpor lokalne zajednice prematurizmu gubitak autentičnosti šteta po reputaciju eksploatacija inflacija rast oportunitetnih troškova loš financijski mangement gubici u novcu25

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Primjer 1: Lexmark Indy 300 motor racing event- Queensland, Australia2003. Ova je manifestacija generirala ukupno 50,43 mil $ u Queenslandu (1999. –42,09 mil $)TURIZAM:o 2003. Posjećenost je najveća u 13-godišnjoj povijesti manifestacije, cca306 184 posjetitelja za vrijeme trajanja od 4 danao ostvareno je 159 096 noćenja; 54 % noćenja je ostvareno za vrijemetrajanja manifestacije, 23% prije početka, a 23 % nakon manifestacije,o posjetitelji porijeklom izvan Australije su ostvarili u prosjeku 7,3 noćenja,što je u odnosu na prosjek od 3,4 noćenja , više nego dvostruko,o domaći posjetitelji su ostvarili 6,3 noćenja, što je označilo porast u odnosuna prosječnih 4,7 noćenja domaćih turistaEKONOMIJA:o posjetitelji i sudionici su potrošili 42,63 mil $o smještajni i ugostiteljski objekti su ostvarili 54 % od ukupne potrošnjesamo u tih nekoliko danao maloprodaja je od ukupno ostvarene potrošnje u cijelom Queenslandurealizirala 23 %, a sport i rekreacija 10 %,o manifestacija je generirala 503 nova radna mjestao međunarodni Champ Car tim potrošio je 1,7 mil $ za vrijeme boravka uregijiMEDIJIo promotivna vrijednost manifestacije se procjenjuje na 15,50 mil $posredstvom međunarodnih medijao 159 država je televizijskim putem prenosilo manifestacijuo preko 750 novinara, fotografa i izvjestitelja iz Australije i inozemstva jepratilo događaje i promoviralo manifestaciju, ali i regiju i cijelu državuPrimjer 2: Utrka Formule 1 u AdelaiduPozitivno:“The Formula One Grand Prix in 1985 set Adelaide alive…The spirit infected all of us,including large numbers of people who in “normal” times might be expected to be against thenotion of this garish, noisy, polluting advertising circus”.Negativno:Broj cestovnih prometnih nesreća u 5 tjedana unutar manifestacije porastao je za 34% uusporedbi s istim periodom prethodnih 5 godina te je 15% nesreća potpuno neobjašnjeno ipripisuje se navedenoj manifestaciji(prema Arnold i dr, 1989)26

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13S druge strane, (Getz, d. 2007) daje vrlo sličnu tipologiju kategorija učinaka manifestacija tj.dijeli ih na:a) Društveni, kulturni i politički učincib) Ekonomski učincic) Ekološki učinciU tom kontekstu analizira uzročne faktore iz danih kategorija, njihove potencijalne posljedicetj. učinke te potencijalni odaziv tj. odgovor lokalne zajednice ili šire društvene zajednice nanavedene učinke.Tablica 5. Društveni, kulturni i politički učinci manifestacijaUzročni faktoriPotencijalni društveni, kulturni i Potencijalne posljedicepolitički učinciPotrošnja/investicije u Oportunitetni troškovi (sredstva Teorije razmjene sugeriraju da onimanifestacijese prenamjenjuju za koji imaju korist podržavajumanifestacije umjesto u drugesvrhe)manifestacije, a ostali se osjećajumarginalizirani ili iskorišteniStimulacija ekonomije;Manifestacijski turizam;interakcije domaćin-gostRazvoj povezan smanifestacijama; aktivnostii prometSudjelovanjezajednicemanifestacijamalokalneustvaranje novih radnih mjestaUčinci turizma na odnosedomaćina i gostijuDemonstracijski efekt iakulturacijaŠirenje zaraznih bolestiMogući konflikti zbog korištenjaresursaZagušenja, rast kriminala i sličniporemećajiNepodobno ponašanje namanifestaciji ili u svezi s njomeManifestacije kao zabavaOsjećaj vlasništva i kontrole iliosjećaj isključenostiOsjećaj ponosa lokalnezajednice i integriranostiPrijetnja autentičnosti ili tradicijiPotrošački višak ili psihičkekoristi koje proizlaze izmanifestacija u zajedniciPokrivenost medijima Promjene u percepciji istavovima koji rezultiraju izmedijske popraćenostiIzvor: Getz, 2007Podrška ili opozicijamanifestacijskom turizmu iposjetiteljimaNastojanje da se turizam drži daljeod lokalne zajedniceZdravstveni i sigurnosni standardikoji se nameću manifestacijamaPozivi za promjenama i kontrolomVeći ili manji stupanj sudjelovanja umanifestacijamaPolitička aktivnost temeljena naprocjeni vlastitog udjela u vlasništvu ikontroli nad manifestacijamaDruštvena odgovornost temeljena naintegraciji ili dezintegracijiKulturna transformacijaPromocija društvene integracije icivilnog ponosaManifestacije postaju trajne institucijeJavni pritisak na političku akciju uodnosu na dominantne poglede namanifestacije27

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Tablica 6. Ekonomski učinci manifestacijaUzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljediceInvesticije i dotok svježegnovcaIzgradnja manifestacijskihsadržajaSponzorstva i donacijePotrošnja na organizacijuEvent/manifestacijskiturizamAktivnostinamanifestacijama i u svezi snjimaPrenamjene zemljištaPojedinačna i lokalnauključenostMedijska pokrivenostDolazak svježeg novca u regijugenerira dohodak i blagostanjeOportunitetni troškovi znače dazbog manifestacija nisupoduzete neke druge aktivnostiOrganizatori manifestacija moguizgubiti novacNovi objekti i infrastrukturapodižu kvalitetu ponudeRast cijena/inflacijaMasovni turizam ili selektivniturizamIzolacija ili rasprostiranjeekonomske koristi posredstvomturističke potrošnjeKreacija zona manifestacijaRestrukturacija područja kojaimaju i pozitivne i negativneučinke na poslovni sektor irezidenteIzgradnja kapaciteta zaekonomski razvojPravedna raspodjela troškova ikoristiIzvor: Getz, 2007Procijenjene ekonomske koristiupravljaju politikom razvojamanifestacijskog turizma imarketingom;Zahtijeva se cost-benefitanalizaStrateško planiranje zamanifestacijski turizam;partnerstvo sa sponzorima iizmeđu vladinih agencijaRazvoj i korištenje lokalnihdobavljačaKonkurentska strategijaStvaranje paketa boravka(paušalnih aranžmana) čija suokosnica manifestacije, a čimese učinci i dalje rasprostiru uregijiPrivlačenje turista većihplaćevnih mogućnostiUključenost velikog brojapartneraIntegralni urbani razvitak iobnova uključuju novadogađanja i objekteDistribucija troškova i koristi jeznačajna stavka turističkepolitikeUtjecaj medija na mjere politikeTablica 7. Ekološki učinci manifestacijaUzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljediceInvesticije i razvojDirektni učinci na zemljište, divlji Izbjegavati osjetljiva područjasvijet i resurseRegulirati razvoj u smjeruTrajna proizvodnja otpada i održivostipretjerana uporaba resursaDjelovati ciljanim razvojem daProcesi urbanizacijebi se pomoglo uništenimEstetikapodručjimaEvent/manifestacijskiturizamAktivnostinamanifestacijama i usvezi s njimaGenerira promet i zagušenjaPotrošnja energijeAktivnosti posjetitelja i gužve mogubiti štetne po okoliš direktno (npr.erozija tla ili utabavanje) iliindirektno (kroz pretjeranu potrošnjuresursa i energije)Prenamjene zemljišta Ekološki pozitivne promjene ilinegativePojedinačna i lokalna Utjecaj na svakodnevni životuključenostpojedinaca i lokalne zajedniceNametnuti standarde dizajnaZahtijevati odvija je prometa/tranzita na za to predviđenimmjestimaKoncentrirati manifestacijePoticati manifestacije manjegopsegaZahtijevati praksu odgovornogponašanja prema resursima(Re-use, Re-cycle, Re-duce)Obrazovati posjetiteljePlaniranje temeljeno nazahtjevima lokalne zajednicePovećati pritisak ili podrškuekološkom upravljanjuLobiranje kod posebnihinteresnih skupinaZahtijevanje multi-stakeholderpristup razvoju28

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Medijska pokrivenost Uravnotežena pokrivenost svihekoloških temaIzvor: Getz, 2007Uloga u oblikovanju javnogmnijenja i politikeOsim toga Getz razmatra i potencijalne učinke manifestacija na pojedinca (Tabela 8)napominjući kako je upravo ova osobna dimenzija u svim svojim elementima, najmanjeistražena.Tablica 8. Potencijalni učinci manifestacija na pojedincaUzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljediceAktivnosti pojedinaca u ciljuposjete manifestaciji izazivajuuzročno-posljedične događaje;Odnose se na :predviđanje iskustavaputovanjedoživljaj manifestacijevrednovanje nakon povratkaOpće društveno, ekonomsko iekološko okruženje koje pratimanifestaciju a čime utječuna pojedincePrevladavajući stavovi omanifestaciji mogu bitikreirani medijima i na tajnačin utjecati na stavovepojedinacaUtjecaj organizatora dizajnerai menadžera manifestacija naosobno iskustvo omanifestacijiNegativno iskustvo:manifestacija je bila dosadnaili nestimulativnanije ispunila očekivanjadoživljava se kao "gubitakremena i novca"Pozitivno iskustvo:ispunjena očekivanjaugodno iznenađenjepromjena stavova i mišljenja omanifestaciji i organizatorimaNegativne percepcije:Direktni i indirektni učinciManifestacija se smatraštetnomPozitivne percepcije:Direktni i indirektni učinciManifestacije se drže korisnimi poželjnimIzvor: Getz, 2007Negativno iskustvo:gubitak interesa zamanifestacijomnegativni prijenos usmenompredajomPozitivno iskustvo:porastao interes zamanifestacijompozitivni prijenos usmenompredajomvisoka razina uključenosti ilispecijalizacije koja utječe narast udjela u manifestacijamarazvoj karijere u područjumanifestacijaPercepcije koje utječu nastavovepremamanifestacijama općenitoMoguća politička akcija29

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Tablica 9. Potencijalni socijalni utjecaji sportskih manifestacijaPreuzeto iz Pranić, Petrić (2012)U cijeloj priči oko učinaka efekata manifestacija najvažnije pitanje zapravo je kako izmjeritivrijednost/korist manifestacije? Nema univerzalnog odgovora, no:oooooEkonomski učinak mjerimo uz pomoć multiplikatora kojima se iskazujerasprostiranje “novog novca” kroz tokove ekonomije u lokanoj zajednici,regiji ili državi;Problem koji se ovdje javlja je kako izmjeriti koliki je taj „dotok novca“?Ukupan prihod od potrošnje posjetitelja, ulaznica, maloprodaje, prihodaod iznajmljivanja, donacija, subvencija i sponzorskih sredstava;Povrat investicije (ROI); koliko se na svaki uloženi dolar vratilo sredstavau vidu prihoda ili profita; ovim se pokazateljem ne mjere vrijednostiostvarene u promjeni svijesti, stavova i image-a nego čisto ekonomskakorist;Potrošački višak; manifestacija je vrijedna onoliko koliko su potrošačivoljni za nju platiti (willingness to pay); to se mjeri tzv. “contingentvaluation method” (anketnim istraživanjem);Sponzorski potencijal; istražiti kolika je vrijednost manifestacije zapotencijalne sponzore;30

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13ooMedijska vrijednost manifestacije (prisutnost broja i vrste medija);Istražiti anketom tzv. “psihičku vrijednost” manifestacije, tj. na kojinačin lokalno stanovništvo gleda na manifestaciju. Dobar primjeristraživanja psihičke vrijednosti jest istraživanje stavova lokalnogstanovništva u Melbournu o manifestaciji Australian Open (Tabela 10).istavova stanovnika Splita o održavanju Svjetskog muškog rukometnogprvenstva 2009.g (Tabela 11).Tablica 10. Stavovi lokalnog stanovništva o održavanju Australian Open turnira31

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Tablica 11: Socijalni utjecaji Svjetskog rukometnog prvenstva 2009 u SplituPreuzeto iz Pranić, Petrić (2012)MANIFESTACIJE I JAVNA POLITIKAJavna politika predstavlja skup cilju usmjerenih procesa i aktivnosti koje država sasvojim agencijama provodi putem zakona, regulative, odluka, tj. različitih mjera iinstrumenata;Politika je uvijek u ovisnosti o ideologiji tj. stavovima vladajuće stranke;Planske manifestacije svojim specifičnostima zadiru u različita područja (prostor,infrastruktura, okoliš, zdravlje i sigurnost, kultura, sport i rekreacija itd), što znači da seprilikom njihove organizacije isprepliću mnogobrojna područja politike, kao i različite razinejavnog sektora (lokalna, regionalna, nacionalna).Svako područje politike uključuje različite mreže sudionika iz raznih područja i javnog sektorazbog čega često dolazi do preklapanja nadležnosti i loše horizontalne i vertikalneusklađenosti aktivnosti.32

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13Zašto se država putem javne politike upliće u manifestacijski turizam?Budući manifestacije po svojoj prirodi najčešće koriste javna dobra (kultura, prostor/okoliš,sport, zdravlje i sigurnost), država se svojim zakonima i mjerama upliće kako bi štitila iregulirala način korištenja javnih dobara;Financiranje manifestacija različitih vrsta država smatra i sredstvom promidžbe vlastitihinteresa/ideologije, a ponekad i sredstvom držanja masa u stanju latentnog zadovoljstva(“kruha i igara”);Država sufinancira manifestacije radi promicanja načela socijalne jednakosti, tj. načela “svidobivaju isto”, iako se, primjerice kod nekih manifestacija, napose kulturnih, to načeloponištava budući su u kulturi ulaznice iznimno visoke za prosječnog građanina;Država nastoji ispraviti tržišne nelogičnosti, pa subvencijama i ostalim instrumentimapomaže neke manifestacije koje inače ne bi bile ekonomski održive (radi promicanja nekihdrugih ciljeva); s druge strane manifestacije koje organiziraju profitne kompanije su tada uneravnopravnoj poziciji;Država ima i ekonomske koristi od manifestacija; npr. lokalne vlasti razviju manifestaciju ionda je daju u koncesiju privatnom sektoru (npr. Karneval u Splitu se putem javnog natječajagrada i TZ daje u koncesiju zainteresiranim poduzećima).33