10.07.2015 Views

2. višedijelni tlačni elementi

2. višedijelni tlačni elementi

2. višedijelni tlačni elementi

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>2.</strong> VIŠEDIJELNI TLAČNI ELEMENTI<strong>2.</strong>1. Definicija višedijelnog tlačnog elementa<strong>2.</strong><strong>2.</strong> Temeljni principi<strong>2.</strong>3. Podjela <strong>višedijelni</strong>h elemenata<strong>2.</strong>4. Pojam zamjenskog elementa<strong>2.</strong>5. Pojam ˝posmično krutog˝ i ˝posmično mekanog˝ elementa kod problemaizvijanja<strong>2.</strong>6. Eulerova kritična sila izvijanja sa i bez utjecaja posmičnih deformacija<strong>2.</strong>6.1 Element izložen savijanju sa i bez utjecaja posmičnih deformacija<strong>2.</strong>6.2 Element izložen savijanju I tlačnoj sili uz utjecaj posmičnih deformacija<strong>2.</strong>7. Posmična krutost S v<strong>2.</strong>8. Dimenzioniranje <strong>višedijelni</strong>h <strong>tlačni</strong>h elemenata<strong>2.</strong>9. Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> s dijagonalnim <strong>elementi</strong>ma ispune<strong>2.</strong>10. Višedijelni <strong>elementi</strong> s paralelnim <strong>elementi</strong>ma ispune<strong>2.</strong>11. Višedijelni <strong>elementi</strong> međusobno približeni tako da su direktno međusobnospojeni<strong>2.</strong>1<strong>2.</strong> Elementi od dva kutnika spojeni naizmjeničnim vezicama<strong>2.</strong>13. Preporuke za konstruktivnu izvedbu47


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I<strong>2.</strong>1. DEFINICIJA VIŠEDIJELNOG TLAČNOG ELEMENTAVišedijelni ili složeni pritisnuti <strong>elementi</strong> su oni koji se sastoje od dva ili višejednodijelnih elemenata međusobno spojenih pomoću elemenata ispune, kako jeprikazano na sl. <strong>2.</strong>1.Sl. <strong>2.</strong>1. Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong>U odnosu na elemente jednodijelnog presjeka, višedijelne elemente karakterizirajumaterijalna i nematerijalna os. Elementi ispune postavljaju se okomito nanematerijalnu os. Kod problema izvijanja elemenata između jednodijelnih i<strong>višedijelni</strong>h postoji suštinska razlika.I. Izvijanje jednodijelnog elementa (Sl. <strong>2.</strong><strong>2.</strong>)Sl. <strong>2.</strong><strong>2.</strong> Jednodijelni elementB. Peroš 48


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IZa izvijanje okomito na promatranu os postoji uvijek aktivna površina presjeka kojamože preuzeti posmične napone (utjecaj poprečnih sila je zanemariv).II. Izvijanje višedijelnog elementa (Sl. <strong>2.</strong>3.)Sl. <strong>2.</strong>3. Višedijelni elementZa izvijanje okomito na materijalnu os y-y nema problema i isto je kao izvijanjejednodijelnih elemenata. Međutim za izvijanje okomito na nematerijalnu os z-z to sene može reći jer u tom smjeru ne postoji presjek koji u potpunosti može preuzetiposmične napone i zato se moraju uzeti u obzir deformacije uslijed posmičnihnapona.B. Peroš 49


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I<strong>2.</strong><strong>2.</strong> TEMELJNI PRINCIPIZa osiguranje nosivosti višedijelnog elementa potrebno je ostvariti vezu između dvaili više jednodijelna elementa pomoću elemenata ispune. Na temelju sl. <strong>2.</strong>4. mogu seuočiti sljedeće činjeniceSl.<strong>2.</strong>4.a) Ostvarivanje spoja između jednodijelnog elementa i elementa ispune sjednim vijkom je nedjelotvorno jer se <strong>elementi</strong> ispune kod izvijanja nisuaktivirali (Sl. <strong>2.</strong>4.b)b) Aktiviranjem elemenata ispune pri izvijanju u njima se javljaju deformacijeusljed savijanja i posmika (Sl. <strong>2.</strong>4.c)c) Da se vide naprezanja u <strong>elementi</strong>ma ispune u uzdužnom se smjeru<strong>elementi</strong> prerežu. Najveći pomaci između dijelova elementa ispune su nakrajevima elementa (Sl. <strong>2.</strong>4.d)d) Ukoliko se pretpostavi da za izvijeni oblik elementa vrijedi:Wπxl( x) e ⋅ sin−=0e0moment savijanja dat je izrazom:inicijalna deformacija u sredini elementaπ= −EI⋅w′′− EIlM22πx⋅ sinlkako se vidi na sl. <strong>2.</strong>4.eB. Peroš 50


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK Ie) Dijagram poprečnih sila ima oblik cosinusoide (Sl. <strong>2.</strong>4.f)π π= ⋅M= EIl lV33πx⋅cosl<strong>2.</strong>3. PODJELA VIŠEDIJELNIH ELEMENATASl. <strong>2.</strong>5. Višedijelni <strong>elementi</strong> s dijagonalnim <strong>elementi</strong>ma ispuneSl. <strong>2.</strong>6. Višedijelni <strong>elementi</strong> s paralelnim <strong>elementi</strong>ma ispuneB. Peroš 51


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK ISl. <strong>2.</strong>7. Višedijelni <strong>elementi</strong> međusobno približeni tako da su direktno međusobno spojeni.Sl. <strong>2.</strong>8 Elementi od dva kutnika spojeni naizmjeničnim vezicamaB. Peroš 52


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I<strong>2.</strong>4. POJAM ZAMJENSKOG ELEMENTAProračun nosivosti višedijelnog elementa svodi se na proračun nosivostipunostijenog elementa uzimajući u obzir kod izvijanja deformacije uslijed posmičnihnapona. Dakle, dimenzioniranje višedijelnog elementa provodi se na ˝posmičnomekanom˝ punostijenom elementu koji se naziva računski zamjenski element.Određivanje reznih sila na računskom elementu provodi se prema teoriji II. Reda tj.ravnoteža elementa promatra se na deformiranom statičkom sustavu (Sl. <strong>2.</strong>9.)Sl. <strong>2.</strong>9. Računski zamjenski elementOblik izvijene linije računskog zamjenskog elementa može se napisati u sljedećemobliku:l πxlW( x) = ⋅ sin za x = W( x)= e0 =500 l2l500lDakle početna imperfekcija u sredini elementa iznosi e0=500l1000(geometrijska imperfekcija)l1000(strukturalna imperfekcija)B. Peroš 53


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IRezne sile prema teoriji I. redaM′zπxl( x) = N⋅e0⋅ sin x = M′z( x) max= N⋅e0π πxV′z( x) = N⋅e0⋅ ⋅ cos x = 0 V′z( x)max= ± N⋅e0l ll2V′z( x)maxM= ±Budući da se ravnoteža zamjenskog elementa promatra na deformiranom sustavu,prema teoriji II. reda mogu se rezne sile napisati na sljedeći način:M ′′z( x)11max= N ⋅ e0⋅α =NN1−1−NNcrα - faktor povećanja momenta radi teorije II. redacrNcr- Eulerova idealna kritična sila izvijanja uzimajući u obzir karakteristike˝posmično mekanog˝ elementa (kasnije oznakaKonačno vrijediM ′( x) = M′( x) ⋅ α = N⋅e ⋅ α′z max z max0Ncr, v)z( x)lπ⋅l⋅ πV′z( x)maxM′′z= +( x)lmax⋅ πB. Peroš 54


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I<strong>2.</strong>5. POJAM ˝POSMIČNO KRUTOG˝ I ˝POSMIČNO MEKANOG˝ELEMENTA KOD PROBLEMA IZVIJANJAHrbat poprečnog presjeka nekog elementa može biti kompletan (punostijeni profil) iliraščlanjen (<strong>višedijelni</strong> profil). Obzirom na tu činjenicu mogu se odrediti odgovarajućeidealne Eulerove kritične sile izvijanja.A) Posmično krut pri izvijanjuSl. <strong>2.</strong>10. Eulerova kritična sila (jednodijelni element)Ncr,M- Eulerova kritična sila bez utjecaja posmičnih deformacija pri izvijanju elementaB. Peroš 55


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IB) Posmično mekan pri izvijanjuSl. <strong>2.</strong>11. Eulerova kritična sila (<strong>višedijelni</strong> element)Ncr,V- Eulerova kritična sila s utjecajem posmičnih deformacija pri izvijanju elementaNcr,Vovisi od sljedećih veličina:E- modula elastičnostiG- modula posmikaI- dužine elementaI z - momenta tromosti oko osi z-zA V - aktivne površine pri djelovanju posmika (poprečne sile)Oba granična stanja za Eulerovu kritičnu silu A) i B) mogu se prikazati interakcijskimdijagramom na sl. <strong>2.</strong>1<strong>2.</strong>Sl.<strong>2.</strong>1<strong>2.</strong> Interakcija N cr,M i N cr,VB. Peroš 56


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK INcrNcrKako se vidi na sl. <strong>2.</strong>1<strong>2.</strong> vrijedi + = 1N Ncr,Mcr,Vtj.Ncr1 1= = ⋅Ncr,M(<strong>2.</strong>1)1 1 Ncr,M+ 1+N N Ncr,Mcr,Vcr,VPostavlja se pitanje određivanja N cr,V =?. Kod toga se polazi od razmatranja koje setemelji na prikazu na sl. <strong>2.</strong>13.Sl.<strong>2.</strong>13. Posmična krutostUkoliko na element dužine 1 djeluje poprečna sila vrijedi:τ Vγ = =G G ⋅A Vtj.V = G⋅AV⋅ γV - poprečna silaG - modul posmikaA - aktivna površina pri djelovanju poprečne sileγ - kut zaokreta elementaSvaka poprečna sila koja izaziva kut zaokreta elementa γ = 1 naziva se posmičnakrutost S V .V G⋅A ⋅ γ za γ = 1 vrijedi V=S=VPrema tome može se napisatiS= G⋅VA VVB. Peroš 57


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IBudući da su spojevi elemenata ˝kruti na izduženje˝ tj. EA = ∞ , izvijanje ovisi samood transverzalnog pomaka i vitkosti opruge C jediničnog elementa.za∆ = 1 ⇒ C=SVte slijediC = G⋅A VIz uvjeta ravnoteže prema sl. <strong>2.</strong>13. slijedi:Ncr ,V= ∆ − C ⋅ ∆ ⋅1=0 ⇒ Ncr,V= Ctj. vrijediNcr,V= G ⋅ AVDalje slijedi:Ncr1=N1+Ncr,Mcr,V⋅Ncr,M⎫⎪⎬⎪⎪⎭Ncr,M=2π EJz2lNcr,V= G ⋅ AV2π EJzNcr=(<strong>2.</strong>2)22⎛π EJz ⎞l ⎜⎟1+2⎝ l ⋅G⋅AV ⎠Sada se može vrijednost N cr uvrstiti u vrijednost za vitkost ˝posmično mekanog˝elementaI i= β ⋅I2π EJzβ = 1+(<strong>2.</strong>3)2l ⋅G⋅AVlβ ⋅IE ⋅ AE ⋅ Ai2 22 2λid= = = λZ+ π = λZ+ π(<strong>2.</strong>4)IZIZG⋅AVSVB. Peroš 58


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK INačin uvođenja N cr posmično mekanog elementa u vrijednost vitkosti ( λidealno)usvojen u starim propisima ( DIN 4114).<strong>2.</strong>6. EULEROVA KRITIČNA SILA IZVIJANJA SA I BEZ UTJECAJAPOSMIČNIH DEFORMACIJA<strong>2.</strong>6.1. Element izložen savijanju i tlačnoj sili bez utjecaja posmičnih deformacijaSl. <strong>2.</strong>14. Promatrani elementM = M0 + N⋅w (ravnoteža)M = −EJ⋅w ′′ (uvjet za materijal)N Mw′ + ⋅ w + 0= 0EJ EJ(<strong>2.</strong>5)2 NAko se uvede α = i M(x) moment prema teoriji I. reda dobiva se :EJ2 M ( x)w′′+ α ⋅ w + = 0EJ(<strong>2.</strong>6)Rješenje diferencijalne jednadžbe (<strong>2.</strong>6.) glasi:w = C1 1 1 1⋅ sin αx+ C2⋅ cosαx− M2 x 4 xN α α α6IIIVVI( x) − ⋅ M + ⋅ M − ⋅ M ...1 x+Konstante integracije C 1 i C 2 odrede se iz rubnih uvjeta.B. Peroš 59


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IU slučaju samo uzdužne tlačne sile prema sl. <strong>2.</strong>15.Sl. <strong>2.</strong>15.Izraz (<strong>2.</strong>6.) ukoliko nema poprečnog opterećenja glasi:22 Nw ′ + α w = 0 α =(<strong>2.</strong>7)EJRješenje diferencijalne jednadžbe (7) glasi:Iz rubnih uvjeta dobiva se za:( x = 0) =→ C 0w2 =( x = l) =→ C sin l 0w α1=w1 2α= C ⋅ sinαx+ C ⋅cosx(<strong>2.</strong>8)Dakle uvjet izvijanja je C 1⋅ sinαl= 0 tako da postoje dva rješenja:- trivijalno rješenje C 1= 0- netrivijalno rješenjen ⋅πsin αl= 0 → α =l2α2 2n ⋅π= (<strong>2.</strong>9)2lUkoliko se izjednače izrazi za α (<strong>2.</strong>7.) i (<strong>2.</strong>9.) slijedi:2 2n ⋅ π ⋅EJN = , a uz najmanju vlastitu vrijednost n=1 dobiva se Eulerova kritična sila2lza promatrani slučaj:Ncr , M2π EJ= (<strong>2.</strong>10)2lB. Peroš 60


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I<strong>2.</strong>6.<strong>2.</strong> Element izložen savijanju i tlačnoj sili uz utjecaj posmičnih deformacijaSl. <strong>2.</strong>16. Promatrani elementUkupna ordinata elastične linijeM M′′w′ = w′′M+ w′′V= − +(<strong>2.</strong>11)EJ G ⋅ AVUkoliko se uvrstiM = M0 + N⋅w i p0= −M′0izraz (<strong>2.</strong>11) glasi:NM0p0w′ +⋅ w ++= 0 (<strong>2.</strong>12)⎛ N ⎞ ⎛ N ⎞ ⎛ N ⎞EJ⎜1−EJ 1G AV1G A⎟⎜ −⋅VG A⎟⎜ −VG A⎟⎝ ⋅ ⎠ ⎝ ⋅ ⎠ ⎝ ⋅V ⎠Ako se uvedu oznake:1γ =N1−G⋅AVN< G⋅AVdobiva se:2 γM0γp0w′ + γα w + + = 0(<strong>2.</strong>13)EJ G⋅AVZaN → GAVslijedi γ → ∞ što znači da element izložen savijanju postaje nestabilanuslijed čistog posmika. Ukoliko se promatra element izložen tlačnoj sili N bezpoprečnog opterećenja izraz (<strong>2.</strong>13.) može se napisati u obliku:w′′+ γα2w = 0 (<strong>2.</strong>14)B. Peroš 61


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IRješenjem izraza (<strong>2.</strong>14.) slično kao u točki <strong>2.</strong>6.1. dobiva se:2π EJNcr,V=(<strong>2.</strong>15)22⎛ π EJ ⎞l ⎜ ⎟1+2⎝ l GAV ⎠<strong>2.</strong>7. POSMIČNA KRUTOST S VSvaka poprečna sila V koja izaziva kut zaokreta elementa γ = 1 naziva se posmičnakrutost S V . Kako je objašnjeno u točki <strong>2.</strong>5. izraz za S V glasi:S= G⋅S V -posmična krutostVA VIzraz S V ovisi od elemenata ispune.G -modul posmikaA V -aktivna površina kod djelovanja posmikaPrimjer određivanja S V za <strong>višedijelni</strong> element s paralelnim <strong>elementi</strong>ma ispune (Sl.<strong>2.</strong>17.)Sl. <strong>2.</strong>17. Višedijelni element s paralelnim <strong>elementi</strong>ma ispuneUvažavajući oznake na sl. <strong>2.</strong>17. može se napisati∆γ= tako da je određivanje kutaaγpotrebno izračunati horizontalni pomakl∫ ∫i k i k0 0l∆ = m ⋅m ⋅ ds+ V ⋅V ⋅ ds=∆ 1+∆ 2+∆3∆ 1 -udio savijanja pojaseva∆ 2 -udio savijanja elemenata ispune∆ 3 -udio poprečne sileB. Peroš 62


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I∆⎛2⎜a ab a∆ = a ⋅V⋅ + +⎝ 24EJp12EJib ⋅ G ⋅ A∆γ =a⎛2⎞= ⋅ ⎜a ab aγ V + + ⎟⎝ 24EJp12EJib ⋅ G ⋅ AiV⎠iV⎞⎟⎠Može se napisati zaγ= 1 V =Sv⎛2a ab a1= Sv⋅ + +⎜⎝24 ⋅E ⋅J 12⋅E ⋅J b ⋅G⋅Ap i i,v⎞⎟⎠Sv= G⋅Av21 1 a ab a= = + +Sv G⋅Av 24⋅E⋅Jp 12⋅E⋅Jib⋅G⋅Ai,vB. Peroš 63


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IPrema izrazu (<strong>2.</strong>4) može se za idealnu vitkost λidnapisati:λid=2 2λ + πEAG ⋅ AV=⎛22 2+ ⎜aλ π EA⎝ 24EJpab+12EJia+b ⋅ G ⋅ Ai,V⎞⎟⎠λid=22 πλ + ⋅24AJp⋅ a2⎛2 a ⋅ b ⋅ A E a+ π ⎜+⎝ 12JiG bAAi V,⎞⎟⎠Isti se postupak može primijeniti za određivanje S v za <strong>višedijelni</strong> element srešetkastim <strong>elementi</strong>ma ispune.Sl. <strong>2.</strong>18. Višedijelni element s rešetkastim <strong>elementi</strong>ma ispuneU tom slučaju ukupni horizontalni pomak ∆ iznosi:ds 1 a 1∆= ∑S⋅S⋅ = V⋅ ⋅ ⋅2EA sin α cosαEAdγ=∆a∆ 1 a 1= V ⋅2 ⋅ ⋅ γ = 1 V = Sa sin α cosαEAdv⎛ 1 a 1 ⎞Sv ⎜ ⋅ ⋅ ⎟ = 12⎝sin α cosαEAd⎠B. Peroš 64


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I31 1 1 d= = =S G⋅A E⋅A ⋅sin α⋅cosα E⋅A ⋅a⋅b2 2v v d dE⋅A A d32 2 2 2λid= λ +π ⋅ = λ +π ⋅ ⋅ A = ⋅2G⋅AvAda⋅b2 Ap<strong>2.</strong>8. DIMENZIONIRANJE VIŠEDIJELNIH TLAČNIH ELEMENATADimenzioniranje <strong>višedijelni</strong>h <strong>tlačni</strong>h elemenata provodi se prema istom pristupukakav je predviđen za centrično opterećene elemente u punostijenoj (jednodijelnoj)izvedbi. Osnovna filozofija temelji se na rješavanju problema nosivosti “industrijskih”tj. nesavršenih elemenata. Kod toga se u obzir uzimaju geometrijske i strukturalneimperfekcije izražene ekvivalentnom geometrijskom imperfekcijom (Sl. <strong>2.</strong>19).e0-ekvivalentna geometrijskaimperfekcijal− gemetrijska imperfekcija1000l− strukturalnaimperfekcija1000Sl. <strong>2.</strong>19. Ekvivalentna geometrijska imperfekcija na zamjenskom elementuDimenzioniranje se provodi na zamjenskom jednodijelnom posmično mekanomelementu. Podloge za dimenzioniranje <strong>višedijelni</strong>h elemenata uzete su na temeljueksperimentalnih ispitivanja. Obično se razlikuju dva postupka dimenzioniranja<strong>višedijelni</strong>h elemenata.I. POSTUPAKUtjecaj posmičnih deformacija uzima se pri određivanju Eulerove kritične sile N cr,vpomoću vrijednosti posmične krutosti S v . Odredi se za nematerijalnu os z-z tzv.idealna vitkost λ idealnokako je prikazano u točki <strong>2.</strong>7.B. Peroš 65


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK III. POSTUPAKTemelji se na činjenici koja proizlazi iz pokusa: Granična nosivost višedijelnogelementa dostignuta je onda kada je dosegnuta nosivost najopterećenijegsamostalnog elementa (jednodijelnog elementa ili elementa ispune).U suvremenoj regulativi usvojen je ovaj drugi postupak, i svi daljnji izrazi u skladu sus dokumentom suvremenih propisa za čelične konstrukcije EUROCODE 3.<strong>2.</strong>9. VIŠEDIJELNI ELEMENTI S DIJAGONALNIM ELEMENTIMAISPUNESl. <strong>2.</strong>20. Skice za dimenzioniranjeMoment u sredini elementa prema teoriji II. redaMz,sNSd ⋅eo NSd ⋅eo= =N N1 − 1N− N− N SSd Sd Sdcr,v cr vMoment tromosti poprečnog presjekaJ2= 0,5⋅h⋅ Az,eff 0 fAf- površina jednog profilah0- razmak između težišta profilaB. Peroš 66


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IInicijalna imperfekcija (geometrijska + strukturalna) u sredini elementae0l=500Eulerova kritična sila za jedan profilNπ EJ2z,effcr=2lPosmična krutost S v za različite sustave dana je na sl. <strong>2.</strong>21.SnEA ⋅ ⋅ ⋅ah⋅=2⋅ddv 320SnEA ⋅ ⋅ ⋅ah⋅=ddv 320S2nEA ⋅ ⋅d⋅ah⋅0=3⎛ A ⋅ ⎞dh0d ⋅ ⎜1+3 ⎟⎝ Av⋅ d ⎠v 3Sl. <strong>2.</strong>21. Posmična krutost S v za različite statičke sustaven - broj poljaA d - površina poprečnog presjeka elementa ispune (dijagonale)Ukupna sila u sredini ⎛ l ⎞⎜x= ⎟⎝ 2 ⎠u jednom profilu:Nf.sdM= 0,5⋅ Nsd+hz.s0Poprečna sila na krajevima (x=0, x=l)Vs=π⋅Mlz.sB. Peroš 67


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK ISila u dijagonalnom elementuNdVs⋅ d=nh ⋅0Duljine izvijanja se odrede prema sl. <strong>2.</strong>2<strong>2.</strong>,l f = 1.52a l f = 1.28a l f = aSl. <strong>2.</strong>2<strong>2.</strong> Duljine izvijanja<strong>2.</strong>10. VIŠEDIJELNI ELEMENTI S PARALELNIM ELEMENTIMAISPUNESl. <strong>2.</strong>23. Skice za dimenzioniranjeB. Peroš 68


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IStatički sustav:Sl. <strong>2.</strong>24. Statički sustav i rezne sileUvjet ravnoteže:Vs h0⋅a−T⋅ = 02 2Vs⋅aT =h0Moment u sredini elementa prema teoriji II. reda:Mz,sN⋅ esd 0= ⎛ NsdNsd⎞⎜1−−⎝ Ncr Sv⎟⎠Moment tromosti poprečnog presjekaJ = 0,5⋅h ⋅ A + 2⋅µ⋅J2eff 0 f fpri čemu je:B. Peroš 69


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK Igdje je:A f - površina poprečnog presjeka jednog elementaJ f - moment tromosti poprečnog presjeka jednog elementah 0 - razmak između težišta elemenatai0⎡ J ⎤1= ⎢0,5⋅⎥⎣ Af ⎦12J 1 je vrijednost J eff sa µ= 1J = 0,5⋅h ⋅ A + 2⋅J2eff 0 f fZa najopterećeniji jednodijelni element prema sl. <strong>2.</strong>25. vrijedi:⎛1Nf,sd = 0,5⋅ ⎜Nsd + Ms ⋅h0 ⋅Af⋅⎝Jeff⎞⎟⎠J bMsMz ,s= (moment oko osi z-z u sredinielementa)J fe0l=500N2π ⋅E⋅J=lcr 2effN f, SdN f, SdSl. <strong>2.</strong>25. Određivanje N f,sdOdređivanje posmične krutosti S vUkoliko se kod proračuna S v ne uzima u obzir fleksijsko djelovanje horizontalnihelemenata ispune ovi <strong>elementi</strong> moraju zadovoljiti uvjet:n⋅Jh0bJf≥10⋅aB. Peroš 70


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IJ b - moment tromosti poprečnog presjeka elementa ispuneJ f - moment tromosti poprečnog presjeka jednodijelnog elementah 0 - razmak između težišta jednodijelnih elemenataa - vertikalni razmak između elemenata ispunen - broj ravnina u kojima su smješteni <strong>elementi</strong> ispuneUkoliko je uvjet zadovoljen S v se dobije prema:S22⋅π ⋅E⋅Jfv=2aUkoliko gornji uvjet nije zadovoljen mora se uzeti u obzir fleksijsko djelovanjeelemenata ispune i S v se dobije prema:Sv24 ⋅E ⋅Jf=2⎛ 2⋅Jfh ⎞0a ⋅ ⎜1+ ⋅ ⎟⎝ n ⋅ Jb a ⎠uz ograničenjeS22⋅ π ⋅Ev≤2a⋅JfDužina izvijanja jednodijelnog elementa iznosi l f =a. Dimenzioniranje elemenataispune potrebno je provesti obzirom na momente savijanja i poprečnu silu. Vrijednostpoprečne sile iznosi:Vsπ⋅Mls= M s - moment savijanja u sredini elementa<strong>2.</strong>11. VIŠEDIJELNI ELEMENTI MEĐUSOBNO PRIBLIŽENI TAKO DASU DIREKTNO SPOJENITakovi <strong>višedijelni</strong> <strong>elementi</strong> moraju biti međusobno spojeni na razmacima koji nisuveći od 15 i min (Sl. <strong>2.</strong>26.)Sl. <strong>2.</strong>26. Razmak spojeva približenih elemenataB. Peroš 71


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK ISpojna sredstva (vijci ili matice) moraju biti dimenzionirana tako da mogu preuzetipoprečnu silu V s . Ova se sila može uzeti na dva načina:a) Vs = 2,5%Nsdπ⋅Msb) Vs=LPodužni posmik za svaki spoj može se uzeti sa vrijednošću:a⋅ ⋅ a - razmak spojnih sredstava u uzdužnom smjeru0,25 Vsimin<strong>2.</strong>1<strong>2.</strong> ELEMENTI OD DVA KUTNIKA SPOJENI NAIZMJENIČNIMVEZICAMASl. <strong>2.</strong>27. Elementi sastavljeni od dva kutnikaDimenzioniranje ovako složenih <strong>višedijelni</strong>h elemenata može se provesti oko osi y-ykao za jedan kutnik pod uvjetom da su dužine izvijanja u dvije okomite ravnine y-y iz-z jednake. Pri tome razmak spojnih sredstava nije veći od 70i min gdje je i minminimalni radijus tromosti jednog kutnika. U slučaju kutnika nejednolikih krakovamože se usvojiti da je:iyi1,15= 0i 0 - minimalni radijus tromosti složenog elementaa≤70⋅ i min(liy= liz) -dimenzioniranje kao jedan kutnika > 70⋅ i min-dimenzioniranje kao <strong>višedijelni</strong> elementB. Peroš 72


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I<strong>2.</strong>13. PREPORUKE ZA KONSTRUKTIVNU IZVEDBUPreporuča seNe preporuča seB. Peroš 73


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IPRIMJER 1.1. Statički sustavPojasevi 2 240Dijagonalna ispunaAf= 42,3cmI = 248cm ( = I )4f 1−1W = 39,6cm ( = W3f 1−1i = 2,42cm ( = i )f 1−1a = 88cm2)Ad= 3,08 cmd=52cm2Ostali zadani podaciNSd= 1295kN Fe 360h0= 24,54cm l= 5m n = 2<strong>2.</strong> Nosivost višedijelnog tlačnog elementa oko materijalne osi y-yl = l=500cmili500λ= = = 54i 9,22λ 54linija cλ= = = 0,58 ⎯⎯⎯→χ = 0,7854λ 93,91(2 )B. Peroš 74


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK Iχ⋅A ⋅f 0,7854 ⋅ 42,3 ⋅23,5f yNb.Rd= 2⋅ = 2⋅ = 1420kγM11,1NSd< N1295kNb.Rd< 1420kN (zadovoljava)N3. Nosivost višedijelnog tlačnog elementa oko nematerijalne osi z-zI = 0,5 ⋅h ⋅ A = 0,5 ⋅24,54 ⋅ 42,3 = 12737cm2 2Z.eff 0 f- moment u sredini elementa po teoriji II. redaMeNSN⋅ eSd 0′′zs= ⎛ NSdNSd⎞0⎜1−−⎝ NCR SV⎟⎠l 500= = = 1cm500 500π ⋅EI ⋅ 3,14 ⋅21000 ⋅12737= = = 10560kNl 500nEA ⋅ ⋅ ⋅ah ⋅ 2 ⋅21000 ⋅3,08 ⋅88 ⋅24,54= = = 24378kN2d 2 ⋅ 522 2Z.effCR 2 22 2d 0V 3 31295 ⋅1M′′ zs= = 1571kNcm⎛ 1295 1295 ⎞⎜1−− 10560 24378⎟⎝⎠- sila u najopterećenijem dijelu pojasa (l/2)M 1571zsNf= 0,5⋅ NSd+ = 0,5⋅ 1295 + = 712kNh024,54- otpornost na izvijanje najopterećenijeg dijela pojasal = a = 88cmili88λ= = = 36i 2,42λ 36λ= = = 0,383λ 93,914B. Peroš 75


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IMjerodavna linija cλ= 0,3 →χ= 0,9491λ= 0,4 →χ= 0,8973λ= 0,38 →χ= 0,9039χ⋅A ⋅f 0,9039 ⋅42,3 ⋅23,5f yNb.Rd= = = 8γM11,1N< Nf b.Rd712kNSila u dijagonali< 817kN (zadovoljava)17kNVsπ⋅M 3,14 ⋅1571l 500zs= = =9,9kN (max. poprečna sila)V ⋅ d 9,9 ⋅ 52sNd= = = 1nh ⋅0224,54 ⋅Otpornost dijagonale na izvijanjeli= d=52cmKlasifikacija presjekah 15t < 40 10 150,5kN4 = < ( 40 × 40 × 4 )nema redukcije površine poprečnog presjeka - čitava površina je djelotvornai v = i minB. Peroš 76


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I- izvijanje oko osi v-vd 52λ= = = 67i 0,78minλ 67λ= = = 0,71λ 93,91λ= 0,35 + 0,70 ⋅λ= 0,35 + 0,70 ⋅ 0,71 = 0,8470- izvijanje oko osi y-yd 52λ= = = 43i 1,21yλ 43λ= = = 0,46λ 93,91λ = 0,50 + 0,70 ⋅λ = 0,50 + 0,70 ⋅ 0,46 = 0,8204effmjerodavno izvijanje oko osi v-vMjerodavna linija cλ= 0,8 →χ= 0,6622λ= 0,9 →χ= 0,5998λ= 0,847 →χ= 0,6329χ⋅A ⋅f 0,6329 ⋅3,08 ⋅23,5f yNb.Rd= = = 4γM11,1N< Nd b.Rd1,6kN10,5kN< 41,6kN (zadovoljava)B. Peroš 77


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IPRIMJER <strong>2.</strong> Višedijelni element sa paralelnim <strong>elementi</strong>ma ispunePojasevi 2 200 b = 16cmAf= 32,2cmI = 148cm = I2( − )3( − )( )4f 1 1W = 27,0cm = Wf 1 1i = 2,14cm = if 1−13Wpl.1 −1= 51,8cm a = 100cmOstali zadani podaci: N = 950kNFe 360Sdh0= 20cm l=6ma) Nosivost višedijelnog elemenata oko materijalne osi y-yl = l = 600cmili600λ= = = 78i 7,7λ 78λ= = = 0,83λ 93,91B. Peroš 78


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I- mjerodavna je linija cλ= 0,8 →χ= 0,6622λ= 0,9 →χ= 0,5998λ= 0,83 →χ= 0,6429χ⋅A ⋅f 0,6429 ⋅32,2 ⋅23,5= ⋅ = ⋅ =f yNb.Rd2 2 885kγM11,1NNSd< Nb.Rd950 kN< 885kNprofil ne zadovoljava - potrebno je izabrati veći profilb) Nosivost višedijelnog elemenata oko nematerijalne osi z-z2I = 0,5⋅h ⋅ A + 2⋅I⋅ µzeff 0 f fliiλ= i 0- polumjer tromosti pomoćne veličine01⎛ ⎞2I1i0= ⎜0,5⋅⎟I1 = Izeff(za µ = 1)⎝ Af ⎠I = 0,5 ⋅h ⋅ A + 2 ⋅ I = 0,5 ⋅20 ⋅ 32,2 + 2 ⋅ 148 = 6736cm2 2zeff 0 f f1 1⎛ 2I ⎞ 21 ⎛ 6736 ⎞c0= ⎜0,5 ⋅ ⎟ = 0,5 ⋅ = 10,23A⎜f32,2⎟⎝ ⎠⎝⎠l 600i 10,23iλ= = = < ⇒ µ=059 75 1I = I = 6736cmzeff 14- sila u pojasu u polovici dužine elementa⎛ M ⋅h ⋅ANf.Sd= 0,5⋅ ⎜NSd+⎝ Ieffzs 0 f⎞⎟⎠NSd ⋅ e0l 600Mzs= ; eo= = =1,2cm⎛ N ⎞SdN 500 500Sd⎜1−− ⎟⎝ NCR Sv ⎠B. Peroš 79


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I2 2π ⋅EI ⋅zeff 3,14 ⋅21000 ⋅6736NCR = = = 3878kN2l 6002 224 ⋅E ⋅If2⋅π ⋅E ⋅If2 ⋅3,14 ⋅21000 ⋅148Sv = = = = 6133kN2 2 2a a 100provjera da li se S v može računati prema gornjem izrazunI ⋅h0bIf≤10⋅aIn116 ⋅= 1233116 ⋅2 ⋅12 148≥10⋅20 100- uvjet nije zadovoljen - treba računati prema proširenom izrazuN ⋅ e 950 ⋅1,2= = =Sd 0Mzs1⎛ N950 950SdN ⎞ ⎛ ⎞Sd1− − ⎜1−− ⎟⎜⎝NCRSv⎟⎠⎝3878 6135 ⎠899kN=⎛⋅M+⋅h ⋅A ⎞=⎛⋅1899 ⋅20 ⋅32,2⎞+ =⎝⎠zs 0 fNf.Sd0,5 ⎜NSd⎟ 0,5 950 566kNI⎜eff6736⎟⎝⎠- otpornost najopterećenijeg dijela pojasal = a = 100cmil 100i 2,14iλ= = =f147λ 47λ= = = 0,50λ 93,9- mjerodavna je linija cλ= 0,5 →χ= 0,843χ⋅A ⋅f 0,843⋅32,2⋅23,5f yNb.Rd= = = 5γM11,1Nf.Sd< Nb.Rd80kN566kN < 580kN(zadovoljava)B. Peroš 80


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I- momenti i poprečne sile uslijed ispune trajanja poljaπ⋅M 3,14 ⋅1899= = = ,95kNl 600zsVs9Krajnje poljeNN 950475kN2 2V ⋅ a 9,95 ⋅100= = = 49kNcm4 4Sdp= = =sMp2- otpornost pojasa na nivou poprečnog presjeka (utvrđeno je da presjek spada uklasu 1)- otpornost na tlakA ⋅ f 32,2 ⋅ 23,5f yNC.Rd= Npl.Rd= = = 688kγMo1,1Uvjet: Np ≤ NC.RdN475kN < 688kN(zadovoljava)- otpornost na savijanjeW ⋅ −f 51,8 ⋅ 23,5pl.1 1 yMC.Rd= Mpl.Rd= = = 1107kNcmγMo1,1Uvjet: Mp ≤ MC.Rd249kNcm< 1107kNcm(zadovoljava)Interakcija M - N u kritičnom presjeku (konzervativna formula)NNSdpl.RdMMSd+ ≤pl.Rd1475 249+ = 0,69 + 0,22 = 0,92 ≤1688 1107- interakcija zadovoljavaNosivost lima ispuneV ⋅ a 9,95 ⋅100⎫= = = 0kN⎪⎬V ⋅ a 9,95 ⋅10098kNcm⎪l 20⎪⎭sVL5h020sML= = = 4za 2 limaB. Peroš 81


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I- otpornost prema teoriji plastičnostiA⋅ f 116 ⋅ ⋅23,5= = =yNpl.Rd3γMo1,142kNMpl.Rd2 2Wpl.y ⋅fy bh ⋅fy116 ⋅ ⋅23,5= = = = 1367 kNcmγ 4⋅γ 4⋅1,1MoMoA⋅f 16 ⋅1⋅23,5yVpl.Rd= = = 2- za 1 lim3⋅γ3⋅1,1MoLVSd.L25kN Vpl.RdMNLSd.L= = =


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IPoprečni presjek (a)- razmak vezica je a = 1070mm- geometrijske karakteristike za 1 kutnikAeIiyyfymin= 11,5cm= 2,13cm= 58,9cm= 2,26cmi = i = 1,46cmv42ad 1) Klasifikacija poprečnog presjekaUvjet:h 15t ≤ b+ h ≤ 11,52th=75mmb = 75mmt = 8mmh 75= ≈ 9


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK I- mjerodavna je linija cλ= 1,753 →χ= 0,2454χ⋅A ⋅f 0,2454 ⋅11,5 ⋅23,5= ⋅ = ⋅ =f yNb.Rd2 2 121kγM11,1NNSd< Nb.Rd115kN< 121kN (zadovoljava)ad 3) Provjera oko nematerijalne osi (izvijanje okomito na ravninu rešetke).Budući da je dijagonala štap složenog (višedijelnog) presjeka od elemenatameđusobno približenih, provjera se provodi prema točki <strong>2.</strong>11.Uvjet: a 22 (važi točka <strong>2.</strong>10.)- nije zadovoljen (važi točka <strong>2.</strong>10.)Dakle <strong>višedijelni</strong> element se dimenzionira prema pravilima za elemente sa paralelnim<strong>elementi</strong>ma ispune (točka <strong>2.</strong>10.)I = 0,5⋅h ⋅ A + 2⋅µ⋅I2eff 0 f fh0= 2⋅ 2,13+ 1,2=5,46cmAf= 11,5cm2I = I = 58,9cmfy4I = I ( za µ= 1)eff 1I = 0,5⋅h ⋅ A + 2⋅ I = 0,5⋅5,46 ⋅ 11,5+ 2⋅ 58,9 = 289cm2 2eff 0 f f41 1⎛ 2I ⎞ 21 ⎛ 289 ⎞i0= ⎜0,5⋅ ⎟ = 0,5⋅ = 3,55cA⎜f11,5⎟⎝ ⎠⎝⎠l 372iλy= = =i03,55105mza 75


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK II = 0,5 ⋅h ⋅ A + 2 ⋅µ⋅ I = 0,5 ⋅5,46 ⋅ 11,5 + 2 ⋅0,60 ⋅ 58,9 = 242cm2 2eff 0 f f4Sila u najopterećenijem dijelu pojasa⎛ l ⎞⎜x=2⎟⎝ ⎠Moment u l 2prema teoriji II. reda:MzsN⋅ eSd 0= ⎛ NSdNSd⎞⎜1−−⎝ NCR Sv⎟⎠l 372e0= = = 0,74cm500 5002 2π ⋅EI ⋅z.eff3,14 ⋅21000 ⋅242NCR = = = 362kN2 2l 3722 22⋅π ⋅E⋅If2⋅3,14 ⋅21000 ⋅58,9Sv = = = 2133kN2 2a 107nI ⋅bIf(Pretpostavka - zadovoljen uvjet ≤ 10 ⋅ )h aN ⋅ e 115 ⋅0,74Sd 0Mzs= = = 1⎛ N115 115SdN ⎞ ⎛ ⎞Sd1− − ⎜1−− ⎟⎜⎝NCRSv⎟⎠⎝0362 2133 ⎠36kNcm=⎛⋅M+⋅h ⋅A ⎞=⎛⋅136 ⋅5,46 ⋅11,5⎞+ =⎝⎠zs 0 fNf.Sd0,5 ⎜NSd⎟ 0,5 115 75kNI⎜eff242⎟⎝⎠Otpornost na izvijanje najopterećenijeg dijela pojasali= a = 107cmi = i = 1,46cmminvl 107iλv= = =iv1,46λ73vλv= = =λ193,973- mjerodavna je linija c0,78λ= 0,78 →χ= 0,6744B. Peroš 85


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK Iχ⋅A ⋅f 0,6744 ⋅11,5 ⋅23,5= = =f yNb.Rd1γM11,1Nf.Sd< Nb.Rd66kN75 kN < 166kN (zadovoljava)Rekapitulacija iskorištenosti- materijalna os y-yNSd115= = 0,95N 121b.Rd- nematerijalna os z-zNf.Sd75= = 0,45N 166b.RdPoprečni presjek (b)- razmak vezica a = 640mm- geometrijske karakteristike za jedan kutnikAeeIIIiiyzvyzfyzmin= 11,2cmv4442= 3,23cm= 1,51cm= 113cm= 37,6cm= 21,6cm= 3,17cm= 1,84cmi = i = 1,39cmB. Peroš 86


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK Iad 1) Klasifikacija poprečnog presjekaUvjet:h 15t ≤ b+ h ≤ 11,52th 100= ≈ 14,3 < 15t 8b + h 65 + 100= ≈ 11,8 > 11,52t 2⋅8(Klasa 4, redukcija poprečnog presjeka)ψ= 1 - cijeli je presjek u tlakuλ =pbtw28,4 ⋅ε⋅ K σψ= 1 → K = 0,43ε= 1b = h=10,0cmtw= 0,7cmσb 10t 0,728,4 ⋅ε⋅ K 28,4 ⋅1⋅0,43wλp= = = >σ( ) ( )0,7671 0,67301 1ρ= λ −0,22 ⋅ = 0,7671−0,22 ⋅ = 0,93p 2 2λp0,7671beff=ρ⋅ h = 0,93 ⋅ 10,0 = 9,3cmB. Peroš 87


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IA = A −∆ A = 11,2 −(10 −9,3) ⋅ 0,7 = 10,71effza dva kutnika:efffA = 210,71 ⋅ = 21,42cmPomak težišta za jedan kutnik211,2 3,23 0,7 0,7 9,65e ′⋅ − ⋅ ⋅y= = 2,94cm10,7111,2 1,51 0,7 0,7 0,35e ′⋅ − ⋅ ⋅z= = 1,56cm10,712(′∆A 2) ( )I = I + A ⋅ e −e − I +∆A⋅6,71IIeff.y y f y y yeff.yeff.z= 92cm432 ⎛0,7 ⋅ 0,72⎞Ieff.z= 37,6 + 11,2 ⋅( 1,51−1,56)− ⎜ + 0,7⋅0,7⋅1,21⎟⎝ 12⎠= 36,7cm4Ieff.y92ieff.y= = = 2,93cmA 10,71effB. Peroš 88


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK II 36,7= = = ,85cmeff.zieff.z1Aeff10,71Ieff.v= 21,4cm4Ieff.u= 111,6cm4ad 2) Provjera oko materijalne osi (izvijanje u ravnini rešetke)li= L = 372cmza klasu 4l 372iλy= = =iy3,171117λy117λy= = = 1, 246λ 93,91 11 2 2yA2eff10,71A ⎜ ⎟1A⎜f11,5⎟λ ⎛ ⎞ ⎛ ⎞λy= ⋅β = 1, 246 ⋅ = 1, 246 ⋅ = 1, 222λ ⎝ ⎠ ⎝ ⎠- mjerodavna je linija cλv= 1,222 → χ = 0,4239χ⋅A ⋅f 0,4239 ⋅10,71⋅23,5eff yNb.Rd= 2⋅ = 2⋅ = 194kγM11,1NNSd< Nb.Rd115kN< 194kN (zadovoljava)ad 3) Provjera oko nematerijalne osi (izvijanje okomito na ravninu rešetke)Uvjet:a 20,8 (nije zadovoljen gornji uvjet pa se dimenzioniranje vrši kao zavišedijelne elemente sa paralelnim <strong>elementi</strong>ma ispune)B. Peroš 89


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK Ih0= 2 ⋅ 1, 56 + 1, 2 = 4, 32 cmI = 0,5⋅h ⋅ A + 2⋅µ⋅I2eff 0 f fUvrštavaju se efektivne vrijednosti poprečnog presjekah0= 4,32cmA = A = 10,71cmfeff2I = I = 36,7cmfeff.z4liλ=i0i⎛ 1= ⎜0,5⋅I⋅⎝ Af0 1⎞⎟⎠12I = 0,5 ⋅h ⋅ A + 2 ⋅ I = 0,5 ⋅4,32 ⋅ 10,71+ 2 ⋅ 36,7 = 173cm2 2eff 0 f f41 12 2⎛ 1 ⎞ ⎛ 1 ⎞i0 = ⎜0,5⋅I1⋅ ⎟ = 0,5⋅173⋅ = 2,84cmA⎜f10,71⎟⎝ ⎠ ⎝⎠l 372i 2,84iλ= = = → <


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IMzsN⋅ eSd 0= ⎛ NSdNSd⎞⎜1−−⎝ NCR Sv⎟⎠l 372e0= = = 0,74cm500 5002 2π ⋅EI ⋅z.eff3,14 ⋅21000 ⋅119NCR = = = 178kN2 2l 3722 22⋅π ⋅E⋅If2⋅3,14 ⋅21000 ⋅36,7Sv = = = 3714kN2 2a 64NSd ⋅ e0115 ⋅0,74Mz,s= = = 265kN⎛ N ⎞ ⎛ ⎞SdN 115 115Sd⎜1− − ⎟ ⎜1−− ⎟⎝ NCRSv⎠ ⎝ 178 3714 ⎠=⎛⋅M+⋅h ⋅A ⎞=⎛⋅265 ⋅4,32 ⋅10,71⎞+ =⎝⎠zs 0 fNf.Sd0,5 ⎜NSd⎟ 0,5 115 109kNI⎜eff119⎟⎝⎠Otpornost najopterećenijeg elementa pojasa na izvijanjeli= a = 64cmi = i = 1,39cmminza klasu 4vl 64iλv= = =iv1,39λ46vλv= = =λ193,9460,491 11λ ⎛ ⎞2 ⎛ ⎞2vAeff10,712λv= ⋅βA= 0,49 ⋅ ⎜ ⎟ = 0,49 ⋅ ⎜ ⎟ = 0,4795λ1 ⎝ Af⎠ ⎝ 11,2 ⎠- mjerodavna je linija cλv= 0,4795 → χ = 0,8541χ⋅A ⋅f 0,8541⋅10,71⋅23,5eff yNb.Rd= = = 1γM11,1Nf.Sd< Nb.Rd109kN< 195kN (zadovoljava)95kNB. Peroš 91


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK IRekapitulacija iskorištenosti- materijalna os y-yNSd115= = 0,59N 194b.Rd- nematerijalna os z-zNf.Sd109= = 0,56N 195b.RdPoprečni presjek (c)- razmak vezica a = 640mm- geometrijske karakteristike za jedan kutnikAIuyfmin= 9,4cm= 17,6cmi = 2,67cm=ii = i = 1,39cmv24ad 1) Klasifikacija poprečnog presjekauUvjet:h 15t ≤ b+ h ≤ 11,52th 70= = 10 < 15t 7b + h 70 + 70= ≈ 10 < 11,52t 2 ⋅ 7(Klasa 3 ,uvjeti su zadovoljeni, nema redukcije poprečnog presjeka)B. Peroš 92


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK Iad 2) Provjera oko materijalne osi (izvijanje u ravnini rešetke)l = l = 372cmixiyUvjet (točka <strong>2.</strong>1<strong>2.</strong>)a < 70 ⋅ imin= 70 ⋅ 1,37 = 96cm64cm < 96cmBudući da je gornji uvjet zadovoljen dimenzioniranje se može provesti kao za jedankutnik ( l = l mora također biti).ixiyliy372λy= = = 139i 2,67yλy139λy= = = 1, 484λ 93,9- mjerodavna je linija c1λy= 1,484 →χ = 0,3201χ⋅A ⋅f 0,3201⋅9,4 ⋅23,5eff yNb.Rd= 2⋅ = 2⋅ = 129kγM11,1NNSd< Nb.Rd115kN< 129kN (zadovoljava)ad 3) Provjera oko nematerijalne osi (izvijanje okomito na ravninu rešetke)( ) 2 ⎤4Iz= ⎡17,6 + 9,4 ⋅ 2,79 + 0,6 ⋅ 2 = 251cm⎣⎦I 251zi = z32⋅A = f2⋅9,4=,66cmB. Peroš 93


<strong>2.</strong> Višedijelni <strong>tlačni</strong> <strong>elementi</strong> MK Il 372izλz= = =iz2,66λ102zλz= = =λ193,9- mjerodavna je linija c1021, 08λz= 1,08 → χ = 0,4933χ⋅Aeff⋅fy0,4933 ⋅9,4 ⋅23,5Nb.Rd= 2⋅ = 2⋅ = 198kNγ1,1M1NSd< Nb.Rd115kN< 198kN (zadovoljava)Rekapitulacija iskorištenosti- materijalna os y-yNSd115= = 0,89N 129b.Rd- nematerijalna os z-zNf.Sd115= = 0,58N 198b.RdB. Peroš 94

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!