12 KULTURNI MOZAIKbroj 521. 17. septembar 2010.Zanimljivi hobi jednog BečejcaVitezovi XXI vekaHobi je ime za aktivnost koja seobavlja zbog ličnog za<strong>do</strong>voljstva, ane zbog novčanih nagrada ili primanja.Kroz hobi osoba može proširitiznanje, veštinu i iskustvo, te uspostavitibrojne kontakte s drugim ljudimakoje zanima isti hobi. Za uspeheu hobiju osoba može <strong>do</strong>biti inagrade <strong>od</strong> kruga istomišljenika ili<strong>od</strong> šire zajednice, ali osnova hobijaje lično za<strong>do</strong>voljstvo.Bečejac Zaviša Lučić, diplomiraniinženjer saobraćaja, bavi sejednim nadasve neobičnim hobijem:izrađuje srednjovekovne oklopei opremu.delje. Što se tiče druge opreme, tonije toliko komplikovano, jer šivenjetunike ili zastave se sastoji samo<strong>od</strong> preslikavanja ili veza na parčetutkanine. Šlemovi su malo teži i zanjih treba sedam-osam dana ako seradi svaki dan. Štitovi pri izradi takođe„ne prave“ problem, trenutnoradimo na pravljenju prese za štitovekako bismo ih pravili u ovalnomobliku, jer oni nikada nisu ni bili ravni.Strele pravim po tehnici istoj kojase primenjivala i u srednjem veku.Vrhove sam sam kovao u kovačkojvatri, <strong>od</strong> čelične armature, drvonabavim k<strong>od</strong> stolara, <strong>do</strong>k perje na-i time se može udarati, a da se nenanesu povrede, čak ni m<strong>od</strong>rice neostaju posle toga. Postoje <strong>od</strong>ređe-Nar<strong>od</strong>na bibliotekaKosmos nafotografijamaU svečanoj sali Nar<strong>od</strong>ne bibliotekeu sredu je upriličena nesvakidašnjaizložba fotografija koju je otvorioDragan Radmilović, predsednik Savezaastronoma amatera Srbije. Upitanju su fotografije planeta, zvezda,maglina, galaksija i drugih nebeskihtela koje su napravili astronomiamateri Srbije, a posetioci su imalipriliku da pokušaju nešto <strong>od</strong> toga davide i „uživo“, preko teleskopa.Izložba je otvorena <strong>do</strong> 20. septembrakada se seli u prostorije Nar<strong>od</strong>nebiblioteke u Bačkom PetrovomSelu, zatim će istu izložbu <strong>od</strong>27. <strong>do</strong> 30. septembra moći videti žiteljiBačkog Gradišta, takođe u prostorijamabiblioteke, <strong>do</strong>k će publikau Radičeviću imati priliku da pogledaizložbu <strong>od</strong> 4. <strong>do</strong> 7. oktobra u prostorijamatamošnje biblioteke.LJ.M.ŠlemVitezovi na Arači- Moje interesovanje za ovajhobi je počelo pre otprilike g<strong>od</strong>inudana kada sam se upoznao sa nekimmomcima u Novom Sadu, sakojima sam sad drugar, koji su sebavili izra<strong>do</strong>m istorijski ver<strong>od</strong>ostojneborbene opreme. A kako sam isam ljubitelj istorije, <strong>od</strong>lučio samda kroz neki interaktivan način topreživim i krenuo sam s izra<strong>do</strong>mprvenstveno verižnjača (brnja). Posletoga sam krenuo u izradu maloozbiljnijih stvari, kao što je izradaopsadnih oružja, konkretno baliste(naprava koja izbacuje koplja na velikudaljinu) i ostalih predmeta kaošto su tobolac (spremnik za strele),zastave, šlemovi... Zainteresovansam uglavnom za peri<strong>od</strong> <strong>od</strong> XII <strong>do</strong>XV veka u Evropi. Moji drugovi kojise bave ovim hobijem i ja se trudim<strong>od</strong>a pri izradi ovih predmeta onibudu što autentičniji, tj. da budu štobolje replike. Naravno, mi sad koristimom<strong>od</strong>erne alate, ali uglavnomsve je ručni rad, bez rada neke mašine,koriste se čekić i klešta - rekaoje Lučić.bavljam sa salaša, <strong>od</strong> ćurke ili guske.Za balistu, s obzirom na njenedimenzije, trebalo je nekih mesec ipo dana svak<strong>od</strong>nevnog rada. Najvećiproblem je bio savladati opterećenjakoja ona prima na sebe priLarpna pravila na tim turnirima, ne smeda se udara u glavu i osetljivije delovetela, svaki udarac nosi <strong>od</strong>ređenbroj poena. Brnje nose tri poena, amač nosi četiri poena. Kad vas pog<strong>od</strong>emačem, vi ste gotovi sa igromjer morate da se vratite u svoj kampi ponovo stupite u borbu ili vas nekoizleči. Larp je namenjen da bi se ljudidružili i razmenjivali iskustva, jersvako drugačije pravi oružja i oruđa.Mi, recimo, pravimo više verižnjače,neko više pločaste oklope ili, pak,šlemove, neko strele, zastave i sveto u cilju dalje saradnje i oživljavanjanekog većeg <strong>do</strong>gađaja kao štosu istorijske bitke. Naša družinanosi naziv „Zlatni orao“ pošto je onsimbol iz naše davne prošlosti i velikaga je većina srpskih plemićkihpor<strong>od</strong>ica imala kao simbol. Zlatniorao je na plavoj površini - kazao jeFOTO: LJ.M.Otvaranje izložbeU Kulturnom centru „Debeli zmaj“Kosmos i karamelaU ponedeljak su u kulturnomcentru „Debeli zmaj“ prikazani kratkifilm Filadendron pr<strong>od</strong>ukcije „Bečejkosmos“, kao i <strong>do</strong>kumentarac o Bečejskomkafanskom maratonu, a bečejskapublika je imala i čast da prvapremijerno pogleda spot grupe Supers karamelom za pesmu „Matori“ sa albuma„Prazne priče“.Film „Bečej kosmos“ je komičnosarkastičniprikaz trenutnog, ne bašsvetlog stanja u bečejskoj opštini,koji je uradila bečejskoj publici većpoznata Filadendron pr<strong>od</strong>ukcija. Upetnaestak minuta, u crno-beloj teh-poslednjih dana finiširali. Možda jegreška što ga nismo letos prikazali,kad je bilo lepše vreme. Učestvovaćemos njim na festivalu „Važna je ideja“u Nišu, gde smo sa kratkim filmom„Dragoljube“ <strong>do</strong>bili prvu nagradu, na„Filmskom frontu“ u Novom Sadu kojegorganizuje Kino klub, a nadam seda ćemo uspeti da izdejstvujemo da„Bečej kosmos“ bude prikazan i na lokalnojteleviziji. Konkretnih planova zabuduće filmske projekte zasad nema,ali ćemo možda raditi spotove za grupu„Fuj“.Na početku kinematografske ve-BalistaKoliko je potrebno vremenaza izradu ovakvih predmeta?- Ovaj hobi je <strong>do</strong>sta zahtevanšto se tiče vremena, tako za verižnjačuza celo telo potrebno je četiri-petmeseci, a za glavu dve-tri ne-zatezanju konopca koji daje snagupri izbacivanju koplja. Trebalo je dase v<strong>od</strong>i računa o izboru drveta, onone može biti mekano ili drvo lošegkvaliteta da ne bi <strong>do</strong>šlo <strong>do</strong> pucanja.Radio sam po planovima po kojimasu se u davna vremena pravila. Uoriginalu to su planovi iz antičkogperi<strong>od</strong>a, peri<strong>od</strong>a Starog Rima, ali usuštini se nisu menjali sve <strong>do</strong> srednjegveka.Larp (L.A.R.P. - live action roleplayinggame) je oblik igre, zabaveu kojima igrači slede fiktivne ciljevepostavljene u stvarnom svetu,oživljavajući borbene tehnike ranijihraz<strong>do</strong>blja. U Srbiji postoji nekolikostotina ljudi koji se bave ovomigrom i hobijem u izrađivanju stareborbene opreme i svi se oni, kakobi se družili i razmenjivali iskustvo,okupljaju u družine.- Sve te družine su neformalnei okupimo se jednom ili dva putag<strong>od</strong>išnje na nekom mestu u Srbiji,poslednji put je bila Deliblatska peščara.Slično je kampovanju, samošto nam se aktivnosti <strong>od</strong>igravaju uokviru nekih zadataka tokom čijegispunjavanja <strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> borbi družinabezbednim oružjem, sunđerastimmačevima i štitovima. Mač jenapravljen <strong>od</strong> PVC cevi obložen penomza izolaciju i sunđerom, a <strong>od</strong>goreje tkanina kako se ne bi raspaoLučić.Da li se <strong>do</strong>gađa da se rimskilegionar bori sa srednjovekovnimvitezom?- Ne, to se trudimo da izbegavamo.Gledamo da svi budemo uistom peri<strong>od</strong>u.Larp se poslednji put zbio u BačkomGradištu kada je Zaviša Lučićsa svojim prijateljima učestvovaona Olimpijadi starih sportova gdesu imali zadatak da organizuju dveigre: gađanje lukom i strelom u metuna deset metara razdaljine, a drugaje bila borba bezbednim oružjem.- Cilj družine je promocija hobijakojim bi se ljudi bavili u slob<strong>od</strong>novreme da bi izbegli <strong>do</strong>sadu, čist<strong>od</strong>a postoji razon<strong>od</strong>a. Ciljna grupasu nam mladi, mada imamo i starijihčlanova, jer mi smo uvek otvoreniza prijem u družinu. Promocijanam je jedan <strong>od</strong> načina na koji okupljamonove članove, putem javnihnastupa kao što je prikaz baliste injenog dejstva prošlog leta na obaliTise, na „Noći muzeja“ u NovomSadu 2009, a ove g<strong>od</strong>ine smo imalinastup u okviru zidina tvrđave Arača,kompletno obučeni smo bili i nafestivalu Etnos i festivalu tradicionalnogstvaralaštva, a nastupili smonedavno i na „Velikogospojinskimdanima“ u Novom Bečeju - završioje Lučić.M.S.FOTO: M.S.Projekcija filmanici, stala je kritika lokalne birokratijei opis propasti bečejskog napretka, ukome glavni junaci beže iz Bečeja, ukosmos, ne bi li pronašli bolje mestoza život.O novom filmu i budućim planovimaFiladendronaca Jovan Živkov –Brle, reditelj i scenarista filma „Bečejkosmos“ je rekao:- U filmu se radi o stanju u našojopštini, a meni kao lokalpatrioti i mnogimdrugima veoma smeta ovakvostanje. Film je rađen malo duže, jersmo promenili ekipu za snimanje, htelismo malo da uprostimo rad i nije bilostandardnih članova iz stare postave.Nešto manje ljudi nego na preth<strong>od</strong>nimprojektima je učestvovalo, njih petnaestak.„Bečej kosmos“ je bio gotovpre nekoliko meseci, ali smo ga tekčeri u KC „Debeli zmaj“, na opšte<strong>od</strong>uševljenje publike i uz buran aplauzprikazan je spot grupe Super s karamelom.- Ovo nam je drugi spot sa albuma„Prazne priče“. Radio ga je ĐorđePivnički, a snimljen je u toku nekolikoavgustovskih dana ovde, u Bečeju.Slučajno je ispalo da u Bečeju budenjegova premijera. Splet okolnostinam je omogućio da to bude ovde, ana kraju krajeva, što da ne, jer je spotposvećen lokalnim herojima, tako daje super što je bečejska publika imalaprva priliku da ga vidi. Za sada nisuu pripremi novi spotovi, već je aktuelanrad na novim pesmama za treći poredu studijski album - kazala je MilanaVujkov, pevačica grupe Super s karamelom.M.S.
Rukometni klubpred gašenjemPosle veličanstvenog uspehau sezoni 2007/2008.kada su petrovoselski rukometašinadmoćno osvojili prvomesto u Prvoj rukometnoj ligiVojv<strong>od</strong>ine i plasmana u Druguligu, u kojoj su proveli dvesezone, <strong>do</strong>šlo je <strong>do</strong> „raspadasistema“ tako da će posle 50g<strong>od</strong>ina postojanja klub (koji jeosnovan 1959. g<strong>od</strong>ine) zatvoritivrata popularnog Omladinskogstadiona koji poseduje ireflektore. Upravni <strong>od</strong>bor klubaje na svojoj sednici <strong>od</strong>ržanoj30. avgusta, <strong>do</strong>neo <strong>od</strong>lukuo prestanku takmičenja prveseniorske ekipe u Vojvođanskojligi.Bečejce očekuje izlazak iz krizeIpak nastavljajukuglanje u svom<strong>do</strong>muTakmičari i članovi Kuglaškogkluba Bečej i dalje suu velikim problemima jer gubečlanove koji nemaju uslove daputuju svaki dan u Novi Bečejili Bačko Gradište na treningei prvenstvene mečeve, a kriza<strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> te granice da čelniciu klubu planiraju da istupe izlige, što i nije pravo rešenje,pošto se i istupanje iz lige plaća.P<strong>od</strong>setimo, Bečej je <strong>od</strong>septembra prošle g<strong>od</strong>ine nestrpljivoiščekivao jednu <strong>od</strong>najsavremenijih kuglana uSrbiji koja je trebala da seizgradi u Domu zanatlija. Firma„Kegel King“ u vlasništvuZorana Pavlica iz Somboraje deo Doma zanatlija u uliciZoltana Čuke u Bečeju zakupilana 15 g<strong>od</strong>ina <strong>od</strong> OpštegObraćajući se javnosti,lokalnoj samoupravi, kao isportskim savezima u obaveštenjuUprave se ističe sledeće:„Odluka je <strong>do</strong>neta iz razlogane<strong>do</strong>statka materijalnihi finansijskih sredstava kao izbog kadrovskih i organizacionihproblema sa kojima seklub suočio.“Namera je rukov<strong>od</strong>stvakluba, koje je ostalo verno crveno-belojboji, da se nastavisa ra<strong>do</strong>m sa mlađim kategorijama,pošto je rukomet i daljejedan <strong>od</strong> najpopularnijih sportovau ovom mestu sa više <strong>od</strong>7.500 stanovnika.Janoš Žolnaiudruženja preduzetnika opštineBečej i započela ra<strong>do</strong>vena budućoj superm<strong>od</strong>ernojkuglani. Završetak ra<strong>do</strong>va bioje planiran za 11. januar, <strong>do</strong>kje svečano otvaranje zakazanoza kraj januara ove g<strong>od</strong>ine.Somborska firma „Kegel King“se obavezala da će montiratikuglanu sa segmentnim pločamapo standardima Svetskekuglaške federacije kojavredi oko 80.000 evra, a ra<strong>do</strong>vina objektu vrede d<strong>od</strong>atnih40.000 evra. Međutim, Bečejjoš uvek nema „superm<strong>od</strong>ernu“kuglanu, ali na ra<strong>do</strong>st svihBečejaca i zaljubljenika u ovajsport ra<strong>do</strong>vi na obnovi kuglanebi trebalo da budu gotoviza 40 dana kako kažu nadležniu klubu.V.LJ.Listanje starih novinaNovi dv<strong>od</strong>inarciStigli su u Beograd novi nikleni dv<strong>od</strong>inarci. Novci su smešteniu tri vagona, svega je bilo osam milijona <strong>dinara</strong>. Novi dinariće uskoro <strong>do</strong>ći u promet.(Novo vreme 30. avgust 1925. g<strong>od</strong>ine,rubrika: Vesti, str. 3)Srušio je biciklProšle nedelje izlaze pobožni iz crkve. Odjednom iznenadana ćošku Okružne Vojne Komande jurnu bicikl na jednu starijuženu i sruši je na zemlju. Biciklista je takođe pao, ali je <strong>od</strong>mahustao i terao dalje. U blizini nije bilo policaja da je ovoga pribeležio,ali bi <strong>do</strong>bro bilo motriti na ovakve vetrogonje što jureulicama. Osobito bi <strong>do</strong>bro bilo pripaziti da li ovi imaju propisnazvonca na biciklu, jer ovaj nije imao zvono niti je dao znak.(Novo vreme 30. avgust 1925. g<strong>od</strong>ine,rubrika: Vesti, str. 3)Mesna p<strong>od</strong>ružnicaMesna p<strong>od</strong>ružnica Opšteg radničkog saveza u Starom Bečeju<strong>od</strong>ržaće zbor fabričkih i zanatskih radnika 25. septembrao. g. u 10 časova pre p<strong>od</strong>ne. Dnevni red: Nezaposlenost i osiguranjeradnika u nezaposlenosti. Skraćivanje radnog vremenana 40 časova sedmično. Osiguranje radnika u iznemoglosti istarosti. Donete rezolucije biće <strong>do</strong>stavljene g. Ministru socijalnepolitike. Sve ostalo biće objavljeno putem plakata.(Novo vreme 18. septembar 1932. g<strong>od</strong>ine,rubrika: Vesti, str. 3)Školske vestiU petak 9. o. m. u 8 časova ujutru g. Dragutin Šević, gimnaziskikatiheta u Starom Bečeju <strong>od</strong>ržao je u svetođurđevskomhramu prizivanje Svetog Duha. Hram je bio pun đaka ovdašnjeniže gimnazije. U subotu 10. o. m. otpočela su re<strong>do</strong>vna predavanja.Upisanih đaka ima <strong>do</strong> sada 335. Isto tako otpočela supredavanja i u svima <strong>od</strong>eljenjima državnih osnovnih škola, pase umoljavaju r<strong>od</strong>itelji da u interesu boljeg uspeha u školi svojedece, istu pošalju u školu i da ih bez velike potrebe ne zadržavajuk<strong>od</strong> kuće, jer to ide na štetu uspeha same dece. Posle pismeneopomene onim r<strong>od</strong>iteljima koji decu <strong>do</strong> sad još nisu poslali uškolu sleduje kazna.(Novo vreme 18. septembar 1932. g<strong>od</strong>ine,rubrika: Vesti, str. 3)Utvrđivanje objekataUtvrđivanje objekata na posedu g. Bogdana Dunđerskog usvrhe agrarne izvršiće se 19. septembra o. g. a 20. o. m. u 9časova pre p<strong>od</strong>ne <strong>od</strong>ržaće se rasprave u zvanju opštinskog poglavarstvana koju se pozivaju svi zainteresovani.(Novo vreme 18. septembar 1932. g<strong>od</strong>ine,rubrika: Vesti, str. 3)kalei<strong>do</strong>skopČaba Silađi, plivačUvek ću biti BečejacČaba Silađi, pekinški olimpijac,juniorski šampion Evropei vicešampion sveta, višestrukidržavni rekorder i reprezentativac,svoj sportski uspon započeoje na bečejskim bazenimakao sedmog<strong>od</strong>išnjak. Lekarisu mu zbog krive kičme preporučiliplivanje, tako da je, kakosam kaže, <strong>od</strong> svoje sedmeg<strong>od</strong>ine u bazenu svaki dan.Kao i mnogo Bečejaca i Čabaje rođen u Senti i to 23. avgusta1990. Detinjstvo prov<strong>od</strong>i uBečeju, gde sa <strong>od</strong>ličnim uspehomzavršava osnovnu školu igimnaziju, da bi sada bio studentTehnološkog fakulteta uNovom Sadu.Bečej je grad vaterpola,a bečejski vaterpolo je udvehiljaditim g<strong>od</strong>inamabio sport broj jedan nesamo u gradu, nego i uEvropi. Otkud Čaba u plivanjua ne u vaterpolu?- Kao i svaki klinac i ja samse bacio na vaterpolo. Bilo jetu <strong>do</strong>sta vaterpola <strong>od</strong> mojesedme pa sve <strong>do</strong> četrnaeste,petnaeste g<strong>od</strong>ine, ali zbogne<strong>do</strong>statka nekog značajnijeguspeha sam se ipak prebaciona plivanje, jer tu jednostavnomogu da se oslonim i pouzdamna sebe i kad gubim i kadpobeđujem.Nedugo zatim počeli su dase ređaju <strong>do</strong>bri rezultati, pokazalose da je Silađi izuzetan talenati da je ova promena bilapun pog<strong>od</strong>ak. Ipak <strong>od</strong> talentovanogpetnaestog<strong>od</strong>išnjaka<strong>do</strong> svetskog šampiona put nijenimalo lak. Potrebna je velikaposvećenost sportu, mnogorada i usklađivanja obaveza.Koliko vremena posvećuještreninzima?- Sve to zavisi <strong>od</strong> faze sezone.Prve dve nedelje smosamo jednom dnevno u v<strong>od</strong>ikako bi se prilag<strong>od</strong>ili načinurada i treninzima. Taj jedan treningdnevno traje između sati po i dva sata. Zatim se prebacujemona devet <strong>do</strong> desettreninga nedeljno - svaki drugidan imam i jutarnji trening,što se isto vremenski <strong>od</strong>rađuje<strong>od</strong> sat i po <strong>do</strong> dva sata, tak<strong>od</strong>a je uglavnom broj treninganedeljno po deset, gde se zadržavamomaksimum po dvasata u v<strong>od</strong>i. Što se suvih treningatiče, to je uglavnom individualno,ali sigurno bar satvremena dnevno, što će u narednomperi<strong>od</strong>u biti malo teže<strong>od</strong>rađivati zbog obaveza nafakultetu, pošto sam studentdruge g<strong>od</strong>ine Tehnološkog fakultetana smeru biohemijskoinženjerstvo, a cilj mi je da idalje budem <strong>od</strong>ličan student iostanem na budžetu.Por<strong>od</strong>ica Silađi je u Bečeju,fakultet u NovomSadu, a matični klub uZrenjaninu. Gde si tu ti?- Ja sam za sebe Bečejac iuvek ću biti. Od svoje šesnaesteg<strong>od</strong>ine sam plivao i treniraou plivačkom klubu „Novi Sad“,<strong>od</strong> 2006. pa sve <strong>do</strong> 2008. g<strong>od</strong>ine,da bih se posle toga prebaciou plivački klub „Proleter“iz Zrenjanina za koji i dalje plivam.Međutim, ove g<strong>od</strong>ine sepojavio problem zbog renoviranjaotvorenog a i zatvorenogbazena u Zrenjaninu, tako dasmo prinuđeni da treniramo uBečeju, što mi i nije neki problem.U početku sezone sambio ovde, k<strong>od</strong> kuće, <strong>do</strong>k bi većČaba SilađiNajsjajnije medaljeza nekih nedelju dana trebal<strong>od</strong>a obavim selidbu za NoviSad, gde bih zajedno živeo itrenirao sa Ivanom Lenđerom.Od naredne nedelje mestoprebivališta će mi ipak biti NoviSad, što mi i <strong>od</strong>govara jer jetamo i fakultet.Sem ovih selidbi po Vojv<strong>od</strong>ini,zahvaljujući plivanjumnogo si putovaopo čitavom svetu. Možešli nešto izdvojiti - koji jepo tebi najlepši grad ukojem si <strong>do</strong> sada boravio?- To je svakako Rio de Žaneiro,gde sam 2006. debitovaona velikim takmičenjima- na Svetskom juniorskom prvenstvu.Možda sam bio i ulepšem gradu <strong>od</strong> Ria, ali smotamo bili veoma opušteni, bezikakvog pritiska. Tad smo biliklinci <strong>od</strong> 16 g<strong>od</strong>ina i nismo nirazmišljali o tome da moram<strong>od</strong>a uzmemo neku medalju i daispunimo očekivanja, već smobili bez ikakvog pritiska i „ladneglave“ pa smo baš uživali učarima takvog grada, što sadveć ne možemo sebi da <strong>do</strong>pustimo.Moram svakako pomenutii taj Peking, gde sam većprvog dana završio svoj program,tako da sam imao nedeljudana slob<strong>od</strong>no, pa samuspeo pomalo i taj grad daobiđem. Problem je u tome štogde g<strong>od</strong> da <strong>od</strong>emo, na evropskoili svetsko prvenstvo, <strong>od</strong>emojedan <strong>do</strong> dva dana ranije,obavimo takmičenje i već sutradanidemo kući, pa i ne vidimomnogo toga. Tako da mi- Meni je svakako zlato osvojeno u Beogradu puno značilo jersam bio na svom terenu, a i <strong>od</strong> 2006. otkad sam nastupao nasvetskim i evropskim prvenstvima u juniorskoj kategoriji uveksam uzimao srebra.Važno je p<strong>od</strong>setiti da je Silađija u Meksiku delila samo jednastotinka <strong>do</strong> svetskog zlata, a nakon toga i na Evropskom prvenstvuu Beogradu opet na pedeset metara za koju stotinku gubizlato, da bi se na sto metara ipak okitio zlatnim <strong>od</strong>ličjem.- Naravno da mi to zlato puno znači, jer mi je to kao juniorunajveći uspeh, ali bih svakako izdvojio za sada prvu medalju useniorskoj konkurenciji, prošle g<strong>od</strong>ine u Istanbulu na Evropskomprvenstvu u malim bazenima.je Rio ostao kao jedan <strong>od</strong> najopuštenijihi najneverovatnijihgra<strong>do</strong>va, pa mi ostaje nada daopet <strong>od</strong>em tamo 2016. g<strong>od</strong>inena Olimpijske igre i da ga vidimposle tačno deset g<strong>od</strong>ina.Pominješ olimpijade uPekingu 2008. i Rio deŽaneiro 2016. g<strong>od</strong>ine, aizmeđu njih će biti <strong>od</strong>ržanalon<strong>do</strong>nska 2012.Po čemu će, gledajućitakmičarski, ova lon<strong>do</strong>nskabiti različita <strong>od</strong> pekinške?- Olimpijada je najveće takmičenjeza svakog sportistu,pa tako i za mene. Imao samtu čast da sam kao maloletanotišao tamo i bio jedan <strong>od</strong> najmlađihsportista Srbije u Pekingu.Pre te Olimpijade smoimali veoma važna takmičenja,mi smo tad bili izlazni juniorii ipak nam je glavni cilj bi<strong>od</strong>a na Evropskom juniorskomprvenstvu u Beogradu, pred<strong>do</strong>maćom publikom, osvojimozlato, što smo na kraju uspeli iLenđer i ja. Bili smo fokusirani iŠtap i kanapPrijem k<strong>od</strong> predsednikaopštineJuče, nakon zaključenja ovog broja novina, predsednik opštinePeter Knezi i njegov pomoćnik za sport i omladinu GoranStrajnić upriličili su svečani prijem Čabe Silađija u maloj sali gradskekuće, što je ovaj plivač svakako zaslužio zbog sjajnih takmičarskihrezultata.na Svetsko prvenstvo u Meksiku,samim tim bili smo pomaloistrošeni, pa se u Pekingu i nismopokazali kako smo moglii bili sposobni pre toga. Ali nijemi nimalo žao, jer je ipak taOlimpijada u Pekingu služila zasticanje nekog novog iskustvai nečeg stvarno novog, <strong>do</strong>k ćeu Lon<strong>do</strong>nu 2012. biti mnogoozbiljnije takmičenje. Eto, većsledeća g<strong>od</strong>ina je pre<strong>do</strong>limpijska,pa je vrlo bitno da se <strong>od</strong>etamo sa olimpijskom normomi da se mirnom glavom uđe ubroj 521. 17. septembar 2010. 13novu g<strong>od</strong>inu, da se ne vija nikakvanorma, već da se <strong>od</strong> januara,pa sve <strong>do</strong> 2012. fokusiramosamo na to takmičenje.Veliki je broj srpskih sportista koji su, pre svega, zbog lošihuslova za treninge i nastupe otišli u inostranstvo. Često se pominjeAmerika kao pravo mesto za napre<strong>do</strong>vanje mladih i talentovanihsportista.- Nama su otvorena neka vrata u Americi, pre svega kaoopcija za studiranje i za koledž priču, ali imamo jako loša iskustvasa nekim prosečnim plivačima koji su otišli tamo da studiraju itreniraju. Veći deo njih je p<strong>od</strong>bacio, tako da smo veoma skeptičniprema Americi, a što se tiče, na primer, Italije, gde su Čavić iNajdanovska, to je neka priča veoma nerealna za nas - koja zahtevamnogo para i još više <strong>od</strong>ricanja. Trenutno imam trenera, rad,<strong>do</strong>bru saradnju i, što je najbitnije, taj rad daje rezultate i <strong>do</strong>k g<strong>od</strong>bude sjajnih rezultata mi ćemo se snalaziti uz pomoć „štapa ikanapa“.Mlad si i vanserijski uspešan,pa samim tim i zanimljivmedijima i ne samonjima. Kako se nosiš sapopularnošću, obožavateljkama,fan klubom naFejsbuku?- Mi smo sportisti koji baši nismo u toj meri popularnikao u nekim drugim sportovima,jednostavno nas plivačeteško i prepoznaju na ulici ato je verovatno zbog opremekoju koristimo na takmičenjima(kapa i naočare), tako dami lice slabo ko pamti, ali ko mičuje ime shvati ko sam. Sve jeto još uvek u toj meri da višeimam koristi <strong>od</strong> toga nego nekihneprijatnosti, mada se uvekdešava i tako nešto. Drago mije da me u Bečeju tretiraju kaosvog sugrađanina, zbog čegase često vraćam u ovaj gradpre svega zbog por<strong>od</strong>ice, a izbog svih dragih ljudi i prijatelja.Fejsbuk koristim samo u tojmeri da tamo imam samo ljudekoje poznajem, <strong>do</strong>k na primerpre dve <strong>do</strong> tri g<strong>od</strong>ine sam imaoprofil na koji sam primao i svekoje poznajem a i koje ne, tak<strong>od</strong>a se za vrlo kratak peri<strong>od</strong>broj, da ih nazovemo prijateljima,p<strong>od</strong>igao na oko dve hiljade.U jednom trenutku, negdeoko g<strong>od</strong>inu dana kasnije, biloje već <strong>do</strong>sta, ako ne i previše,pa sam <strong>do</strong>šao <strong>do</strong> toga da obrišemsvoj stari profil i da otvorimsvoj privatni gde imam veomamalo prijatelja i ljude sa kojimasam stvarno blizak i sa kojimase znam lično. Fan klubovi naFejsbuku i dalje postoje <strong>od</strong> kojihjedan broji <strong>do</strong> dve hiljadečlanova, mada ja nemam nikakveadministratorske vezesa tom stranicom. Odgovaraosam nekim ljudima, ali sve t<strong>od</strong>o pre dve g<strong>od</strong>ine, <strong>do</strong>k nisamnapravio svoj privatni profil.V.LJ.