Broj 229 veljača 2010. - HEP Grupa

GODINA XXIVZAGREBBROJ 229/269VELJAČA 2010.WWW.HEP.HRISSN: 1332-5310

UVODNIK... u ovom broju456-78-10 12Provedba Antikorupcijskogprograma u HEP-uPod naponom DV 2x400kVErnestinovo-PečuhOd stupa do stupaDobar urodhidroelektranaKolegij direktoraHEP Proizvodnje2224-2526-2930-3136-37Nakon pokusnog radanajveće turbine na svijetuKaos na nuklearnomtržištuNuklearna fuzija energetska nadačovječanstvaNastavljen trend smanjenjaozljeda na raduLorenzo Belci:Na valovima strukeĐurđa Sušecglavni urednik HEP VjesnikaZablude ozatopljenju?!Zamislimo Europu: Njemačku, Poljsku, Francusku,Austriju, Slovačku, dobar dio Slovenije pod ledenjacima...golemi dio mora pokriven vječnim ledom… odHrvatske do Irske kopneni put... Sjevernog i Baltičkogmora nema…Zamislimo Hrvatsku: početak Jadranskog mora negdjekod Zadra... Istra, Cres, Lošinj, Krk... usred kopnapoput Hrvatskog zagorja... granica Hrvatske i Slovenijeisključivo kopnena…Čovječanstvo se mora početi pripremati za ledeno doba,teza je uglednog akademika i profesora na zagrebačkomPMF-u Vladimira Paara, kojom se godinama suprotstavljaprijetnjama o globalnom zatopljenju birokrata ipolitičara okupljenih oko Kyoto protokola, a ovih dana jemedijski aktualizirana.Budući da smo još 2002. godine u HEP Vjesniku (broj134/174) objavili opsežan intervju s akademikom V.Paarom, u kojem su izneseni argumenti protiv zablude ozatopljenju, izdvojit ćemo dio tada iznesenih podatakao tvrdnji da se globalno zagrijavanje i globalno ledenodoba pravilno izmjenjuju.To potkrijepljuju precizna mjerenja temperature posljednjihpola milijuna godina! I to primjenom znanstvenihmetoda - temeljem bušenja polarnog leda na Antarktikudubine od 3,5 kilometara. Periodično kretanje temperaturepokazuje da otprilike svakih 100 tisuća godinadolazi do globalnog zagrijavanja i nakon toga slijediglobalno hlađenje i ledeno doba, kada se temperaturasnižava za približno 12 °C.Što je s CO 2 ?Koncentracija CO 2 slijedi temperaturu: pri globalnomzagrijavanju prije 100 i 200 tisuća godina bila je povećanai koncentracija CO 2 , a nakon svakog tog razdobljatemperatura je pala pa je pala i koncentracija CO 2 . Iztoga slijedi jasan i logičan zaključak znanstvenika da CO 2nije uzrok nego posljedica.Nadalje V. Paar je naglasio da se u razmatranje trebauzeti vrlo složenu interakciju između četiri čimbenika:vegetacije, atmosfere, oceana i tla - što nitko od znanstvenikanije ispitao. Drugi je problem da je američkiznanstvenik, koji je otkrio efekt staklenika, iz znatiželjenapravio kompjutorski krajnje pojednostavljen modelklime, jer ga je zanimalo što će se u tom modelu dogoditis temperaturom kada poveća koncentracijuCO 2 . I temperatura se povećala. Nakonšto je to objavio, 15 godina seuporno trudio da uvjeritehnologe i političareda to nije predikcija da će se stvarno tako i dogoditi,nego da je riječ o nečemu što se događa u krajnjepojednostavljenom modelu, što je daleko od stvarnosti(nije uzeo u obzir četiri spomenuta čimbenika).Konačno, V. Paar iznosi i podatak da je otprilike 800vrhunskih svjetskih znanstvenika potpisalo tzv. Leipziškui Heidelbersku deklaraciju s upozorenjem da Kyotoprotokol ne počiva na znanstvenim utemeljenjima.Što je s energijom potrebnom za preživljavanje uledenom dobu?Odgovore akademika V. Paara na to pitanje prenosimoiz intervjua objavljenog 9. veljače o.g.na internetskomportalu index.hr.„Danas odgovarajućeg izvora energije nema, čak nidanašnja nuklearna energija ne bi trajala dulje od 100godina, jer urana jednostavno nema dovoljno. Ali jasam optimističan. Postoji, naime, proces nuklearnefuzije koji se događa na Suncu. Gorivo za taj procesje vodik, a takva demonstracijska elektrana je već ugradnji. U Francuskoj, kraj Marseillea, Europska unija,SAD, Rusija, Kina, Japan i Južna Koreja zajedno gradeprvu demonstracijsku elektranu za fuziju vodika. Šefprojekta je Japanac, inače bivši japanski veleposlaniku Hrvatskoj, a po zanimanju nuklearni inženjer. Ta ćese elektrana graditi deset godina, a demonstracije ćetrajati 30 godina, tako da bi za ukupno 40 godina trebalividjeti funkcionira li ta metoda u praksi.…To bi bilo rješenje koje bi trajalo tisućama godina. Goriva- vodika ima u izobilju, a vrlo je važno i da je riječo ekološki povoljnoj metodi. Ne može nikako doći dokatastrofe zato što je unutar reaktora uvijek vrlo malakoličina vodika. Ako taj eksperiment uspije, čovjek ćese moći vrlo efikasno suočiti sa svim izazovima ledenogdoba. Moje je mišljenje da je problem ledenog dobaizravno vezan s problemom energetike.“Ako želite znati više, u ovom broju pročitajte napis oITER projektu kao rješenju znanstveno-tehnološkihpitanja i problema vezanih zadobivanje fuzijske energije.2 HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

HEP i VlasnikAkcijski plan za provođenjeAntikorupcijskog programa u HEPgrupi za razdoblje 2010. - 2012.Đurđa SušecU velikoj mjeri, zadaciotprije ostvareniU uvodniku prošlog broja izvijestili smo da je krenuloprovođenje Antikorupcijskog programa u HEP-u, snapomenom da u dijelu propisanih mjera imamovišegodišnje iskustvo i solidan temelj te s porukomda je važno program Vlade provesti, ne samo da sezadovolji forma, nego naprave kvalitetni pomaci uposlovanju.Još jedanput podsjetimo da je, temeljem Antikorupcijskogprograma za trgovačka društva u većinskomdržavnom vlasništvu za razdoblje 2010.-2012., kojegje Vlada Republike Hrvatske donijela krajem studenogprošle godine, Uprava HEP-a sredinom siječnjao.g. definirala Akcijski plan za provođenje Antikorupcijskogprograma u HEP grupi. Sukladno obvezama izjedinstvenog obrasca, za svaku zadanu mjeru i aktivnostodređena je ciljna skupina te su utvrđeni rokovii mjerodavni provoditelji takvih aktivnosti.Cjelokupni posao vodi za to utemeljeni Tim, čiji jevoditelj Snježana Pauk - članica Uprave HEP-a d.d.,a sastavljen je od direktora sektora HEP-a d.d. (AnicaBobetić, Ante Ćurković, Zvonimir Divić, Vera Knez,Mihovil B. Matković, Nikola Mlinarić, Bernarda Pejić,Stanko Tokić) i predstojnice Ureda Uprave MarijeModrić.Tim za provedbu Antikorupcijskog programa (AK program)u HEP grupi koordinira rad i nadzire provođenjezadataka prema hodogramu aktivnosti te UpraviHEP-a prosljeđuje prijedloge za donošenje odluka.Što je napravljeno do sada?Utvrđeni strateški ciljevi i temeljnevrijednostiZa ostvarenje cilja definiranog kao Jačanje integritetai transparentnosti u radu, u završnoj su fazi, odnosnouskoro će ih razmotriti Uprava, obveze obuhvaćeneprvom mjerom aktivnosti - Definirati i na mrežnojstranici društva objaviti: viziju i misiju; opće i posebneciljeve za sljedeće trogodišnje razdoblje; osnovneorganizacijske vrijednosti i osnovne principe u pogleduodnosa s trećim stranama (korisnici usluga,dobavljači, država i drugi partneri).Usuglašen je tekst misije i vizije, a utvrđeni su Strateškiciljevi poslovanja HEP grupe za razdoblje 2010.-2012. te Temeljne vrijednosti HEP grupe i temeljnanačela u odnosima sa zainteresiranim skupinama.Što se tiče aktivnosti Analiza potrebe redizajniranjaweb stranica (internet i intranet) radi nadopunenjihova sadržaja prema Programu antikorupcijskihmjera (1.4.), informacije u svezi s AK programomuključit će se u postojeću mapu internetske stranice,jer nije potrebno (i nije komunikacijski opravdano)njihovo objavljivanje na jednom mjestu. Riječje postojećim i novim sljedećim informacijama:Vizija i misija; Strateški ciljevi poslovanja HEP grupeza razdoblje 2010.- 2012.; Temeljne vrijednostiHEP grupe i temeljna načela u odnosima sa zainteresiranimskupinama; Godišnja izvješća Grupeo poslovanju zajedno s financijskim izvještajima sbilješkama uz financijske izvještaje te mišljenjemneovisnog revizora; natječaji za zapošljavanje; natječajiza javnu nabavu; informacije o poslovanjui ostale informacije zanimljive za javnost; odlukeUprave i mjere donesene uz suglasnost Vlade RH.Drukčiji pristup objavljivanju informacija bit će naInfohepu, jer je zbog velikog broja zaposlenikaHEP-a koji su uključeni u provedbu AK programa,sve u svezi s tim Programom korisno objavljivatina jednom mjestu (pod jednim naslovom).Sva nadmetanja u rubrici internetske straniceJavna nabavaU okviru prvog spomenutog cilja i mjere 1.5. Uslučaju nabave robe iznad 6 000 000,00 kuna teradova iznad 12 000 000,00 kuna ponuditelji trebajupotpisati izjavu o integritetu. Opći uvjeti nabavetrebaju sadržavati klauzulu Integritet koja ćese primjenjivati na sve javne nabave - definiranaje Izjava o integritetu, kao i klauzula Integritet.Spomenimo da od 18. veljače, na internetskimstranicama HEP-a, u rubrici Javna nabava, objavljujemosve postupke nabave koji se provode unutarHEP grupe (dio mjere 1.7). To se odnosi na svanadmetanja neovisno provode li se prema Zakonuo javnoj nabavi ili nekom drugom propisu. Ali, svipostupci javne nabave, sukladno Zakonu o javnojnabavi, i nadalje će se objavljivati u Elektroničkomoglasniku javne nabave Narodnih novina. Nainternetskoj stranici HEP-a objavljuje se veliki dioinformacija koje traži AK program u mjeri 1.7 -Objavljivati informacije na mrežnoj stranici društva:odluke Uprave i mjere donesene uz suglasnostVlade RH; informacije o svom radu, uključujući podatkeo aktivnostima, organizaciji, troškovima radai izvorima financiranja, posebno objaviti izvješćenezavisnog revizora o reviziji financijskog poslovanjadruštva; informacije o javnoj nabavi; natječajeza zapošljavanje; informacije i o drugim procesimakoje se ocijeni rizičnima u pogledu nepravilnostiili zanimljivima za javnost. Stoga će se postojećisadržaj upotpuniti objavom informacija o natječajimai oglasima za zapošljavanje te nekim drugimpojedinostima vezanim za postupak zapošljavanja,kao i odlukama Uprave i mjera donesenih uzsuglasnost Vlade republike Hrvatske.Za prva dva mjeseca ove godine riješen je većibroj zadanih obveza. U tijeku je revizija Etičkogkodeksa u skladu s AK Programom, pri čemu će seuspostaviti funkcija povjerenika za etiku i osobe zanepravilnosti. Priprema se i program interne edukacije,s naglaskom na etičke aspekte i preventivukorupcije, a u to će se uključiti i predstavnicidrušrava HEP grupe. Članovima Tima predstoji jošpuno posla sa zahtjevnim zaduženjima u utvrđenimrokovima, što će HEP Vjesnik i dalje pratiti.Pozitivni učinci i konkretne koristi takvog angažmanaVlade i trgovačkih društava kojima je državavećinski vlasnik - znači smanjivanje korupcijekoje se očekuje, uvijek će ovisiti o vjerodostojnostipostupaka primjene i nadzora.To bi bio dobar znak za sve nas i početak za promjenuvrijednosnog sustava u kojem će poštenjebiti temeljni kriterij i jamstvo naše dobrobiti.Tim za provedbu Antikorupcijskogprograma u HEP grupi koordinirarad i nadzire provođenje zadataka4HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

DogađajPod naponom dalekovod 2 x 400 kVErnestinovo - Pečuh, od Ernestinovado granice s MađarskomDenis KarnašPoložen prvi ispitS hrvatske strane dalekovoda 2 x 400 kVErnestinovo - Pečuh, sve je spremno za interkonekcijus mađarskim prijenosnim sustavomU petak, 26. veljače o.g. , u 10 sati i 16 minuta,probno je pod napon pušten novoizgrađenidalekovod 2 x 400 kV Ernestinovo - Pečuh, odtrafostanice Ernestinovo do državne granice sMađarskom.Puštanje pod napon u okviru je potrebnih testiranjai mjerenja na trasi dalekovoda, koji uduljini od 44,1 km kroz Osječko-baranjsku županijuprolazi katastarskim općinama: Orlovnjak,Ivanovac, Čepin, Josipovac, Petrijevci, Darda, Jagodnjak,Bolman, Petlovac, Šumarina i Luč. Riječje o nastavku procesa definiranog Ugovorom oizgradnji između HEP Operatora prijenosnog sustavad.o.o. i mađarskog Operatora prijenosnogsustava MAVIR ZRt., koji je potpisan 12. srpnja2007. godine u Osijeku, a obvezuje obje stranena izgradnju i puštanje u rad tog međunarodnogdalekovoda.Dalekovod ima prijenosni kapacitet 2 200, odnosno2 600 MVA, a radovi na izgradnji 117 stupnihmjesta te prilagodba transformatorske stanice uErnestinovu, službeno su započeli 6. listopada2008. godine.Puštanje pod napon spomenute dionice od TSErnestinovo do mađarske granice vodio je mr.sc.Branko Štefić, rukovoditelj Službe za upravljanjepodručnom mrežom Prijenosnog područja OsijekHEP Operatora prijenosnog sustava, a njegovadesna ruka bio je Branko Šandor - rukovoditeljTS Ernestinovo. Domaćin direktorima prijenosnihpodručja iz cijele Hrvatske, na čelu s pomoćnikomdirektorom HEP Operatora prijenosnog sustavamr.sc. Igorom Ivankovićem, bio je NikolaJaman direktor PrP Osijek i njegovi suradnici.Znači, s hrvatske strane dalekovoda 2 x 400 kVErnestinovo - Pečuh, sve je spremno za interkonekcijus mađarskim prijenosnim sustavom.Prvi stup DV 2 x 400 kV Ernestinovo -Pečuh iz TS Ernestinovo - u odnosu nastup prema TS Đakovo, koji se vidi upozadini, pravi je divVodno polje Pecs 1 u TS ErnestinovoCijeli tijek puštanja pod napon dalekovoda pratio je i Marijan Kalea,svjedok izgradnje kapitalnih prijenosnih objekata u HrvatskojZabilježen trenutak predpuštanje napona, koje seprovodilo postupnoUpravljačka prostorija u TS Ernestinovo iz kojeje mr.sc. Branko Štefić (iza ekrana s desnestrane) uz njegovu desnu ruku Branka Šandora(u sredini), vodio cijelu operaciju, koju su sazanimanjem pratili: Marko Lovrić - pomoćnikdirektora HEP Operatora prijenosnog sustava iJosip Sabo, dispečer u mrežnom centru Osijek(prate podatke na ekranu s lijeve strane ispredkojega je uklopničar Saša Ivičin) te mr.sc. ZoranKovač, pomoćnik direktora PrP-a Osijek i DinkoManenica, savjetnik direktora PrP Zagreb (pratepodatke na ekranu s desne strane)HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 5

S lica mjestaJedan dan s ekipom Odjela za dalekovodePrijenosnog područja Osijek na pregledu DV2 x 400 kV Ernestinovo-PečuhMr. sc. Vlatko EćimovićSpuštanje po smrznutom izolatoruvrlo je zahtjevan pothvat na studenii uz neugodan vjetar na visinamavećim od 30 metaraOd stupaEkipe Odjela za dalekovodePrijenosnogpodručja Osijekdetaljno i stručnopregledali su svakičeličnorešetkastistup dalekovoda- po konzolama sudošli do zavješenjavodiča dalekovoda,pregledali izolatorei ovješenja faznogvodiča…Da bi DV 2x400 kV Ernestinovo-Pečuh, hrvatski dio domađarske granice, bio spreman za puštanje pod napon- ekipe Odjela za dalekovode Prijenosnog područjaOsijek su u ovogodišnjim zimskim iznimno hladnimdanima, s jutarnjim temperaturama oko -10 ºC, detaljnoi stručno pregledavali svaki stup dalekovoda.Primjerice, 9. veljače o.g., kada je baranjske oranice iTrasadalekovoda2x400 kVErnestinovo-Pečuhšumarke u okolici Petlovca napokon obasjalo i maloSunca, dečki iz dalekovodne ekipe popeli su se načeličnorešetkaste stupove, na visinama između 30 i50 metara, kako bi po konzolama došli do zavješenjavodiča dalekovoda Al/Fe 2x490/65 mm 2 i obavilipotreban pregled.Uz temperature ispod ništice te hladan vjetar koji jeZapočinjepenjanje nanosivi stupbroj 856HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

Pregled izolatoraPregledovješenjafaznog vodičadalekovodado stupana 30 metara visine jako neugodan - spuštanje posmrznutom izolatoru pravi je pothvat. A mora se pregledatiizolator i ovješenja faznog vodiča dalekovoda.Među stupovima izdvajamo divovski zatezni stup sprepletima. Na hrvatskoj dionici DV 2x400 kV Ernestinovo-Pečuhpolupreplet je izveden na zateznomstupu broj 77 za potrebe usklađenja faza između TSErnestinovo i TS Pecs. Posao je zahtjevan i opasan usvakom pogledu. Treba biti oprezan i koncentriran teobratiti pozornost na svaku pojedinost. Ali ne samona stupovima i trasi dalekovoda, nego - kao što se topokazalo - i prigodom dolaska i odlaska s trase.Naime, pri našem povratku s trase dalekovoda, snijegna poljskom putu bio je dobro ugažen i na pojedinimmjestima se stvorio tanki sloj leda. Dolaskom na led,naš Landrover se zanio i okrenuo na putu, završivši udubokom snijegu u jarku - u suprotnom pravcu našegkretanja. No, na našu sreću, snijeg je ublažio mogućeposljedice te nezgode, a naišao je traktor Belja, kojinas je u kratkom roku izvukao iz snijega. Mogli smonastaviti dalje.Na konzoli stupaza spuštanje navodič pripremajuse Saša Trelec iSamir Ćurković, a stla sve pomno prativođa ekipe, iskusniMarko KunaNezgoda pri odlasku ekipe s dijela trase dalekovodaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 7

ZrcaloSustav i njegovi ljudiPripremio: Ivica TomićDobar urodhidroelektranaProsječni građanin Republike Hrvatske, zbog pojačanogi neprekidnog medijskog zanimanja i posebne obradeodređenih tema u HEP-u, uobičajenu percepciju HEP-ana razini njegove elektre i uplatnice za struju, obogatioje dodatnim negativnim nabojem prema svim zaposlenimau HEP-u (vrlo uvjerljiv savjet iz iskustva: nedeklarirajte se kao Hepovci i skrijte obilježja HEP-a dane zaradite batine).No, električna energija je i dalje na svakom mjestu i usvako doba! To je, priznajmo - najvažnije. I to se događaneovisno o ciljevima onih koji žele krojiti sudbinuHEP-a pa i refleksija u javnosti.Iza utičnice i daleko od uredničkih stolova superiorno imoćno stoji veliki i vrijedni sustav i veliki broj ljudi kojiga opslužuju. I to uspješno, jer još uvijek ima - i bit će- elektroprivrednih vukova, još su postrojenja u njihovimstručnim rukama. Dok su termoelektrane temeljniizvori elektroenergetskog sustava i njihov se rad možeplanirati, dakako, slijedeći načela opravdanosti u energetskomi financijskom smislu - hidroelektrane oviseo izdašnosti dotoka vode na njihove turbine. Stoga semi, za razliku od mnogih drugih - veselimo kiši! Tadaznamo da se koriste za sustav pogodniji izvori električneenergije, znamo da se pune akumulacijska jezera ida pričuva vode u njima ulijeva određenu sigurnost zabudući rad sustava. „Operativno osoblje doista odrađujeveliki posao u vrlo složenim elektroenergetskimokolnostima, poput velikih oscilacija u potrošnji zbogiznimno visokih temperatura i hidroloških promjena,bujičnog obilježja voda - na rubu elementarne nepogode,neizbježnih kvarova postrojenja, promjena uisporukama plina…To je teško vidjeti sa strane ako sene sudjeluje u svakodnevnim operativnim aktivnostima,što vidimo mi koji smo skoro svaki sat u novimokolnostima i to itekako cijenimo“ (iz poruke osobljuhidroelektrana direktora HEP Trgovine Žarka Mudrovčića,koju smo dobili jednog jutra uz redovno izvješćečlana Uprave mr. sc. Dubravka Lukačevića).Doista, ulaže se veliki trud da se uhvati što više vodei da se uklone sve prepreke. Primjerice, u jednoj odnaših hidroelektrana otklonjen je kvar na privodnomkolu agregata u vremenu manjem od jednog satate su spriječeni veći preljevi. Osim temeljne zadaćeuz postrojenja, naši se bore s naplavinama - tonamasmeća i otpada, koje treba ukloniti, zaštiti postrojenja iosloboditi prolaz vodi na trubine.Pogledajmo konkretne rezultate.Đ. SušecProizvodno područjehidroelektrana Jug i HE DubrovnikPola Zakučac - polaostale dalmatinske HEZahvaljujući povoljnim hidrološkim okolnostima naslivovima rijeka Cetine, Zrmanje i Krke te dobrojpogonskoj spremnosti agregata i raspoloživostiostalih postrojenja, hidroelektrane PP Jug, ukupneinstalirane snage 1.137 MW, u 2009. godini ukupnosu proizvele 3.880 GWh električne energije.Time su premašile plan iz prošlogodišnje Elektroenergetskebilance (3.206 GWh), za malo više od21 posto. Prema ostvarenim hidrološkim okolnostimai proizvodnji, 2009. godina je - u razdoblju od1978. - jedna od pet najplodnijih godina.Najjača hidroelektrana Cetinskog sliva, HE Zakučac,proizvela je 1.742 GWh, a slijede je: HE Orlovac(439 GWh), HE Peruća (161 GWh), HE Đale(154 GWh), HE Kraljevac (68 GWh) i RHE Velebitsa 467 GWh (u crpnom i kompenzacijskom raduza elektroenergetski sustav iskoristili su otprilike116 GWh).HE Miljacka je, na slivu Krke, proizvela približno 103GWh, HE Golubić 21 GWh, a HE Jaruga 34 GWh.Brana Prančevići (HE Zakučac)Posljednja vodna stepenica na slivu rijeke Trebišnjice,HE Dubrovnik, proizvela je 685 GWh (agregat1) i 678 GWh (agregat 2). Količine su mogle biti iveće da HE Dubrovnik nije ograničena mogućnostimaelektroenergetskog sustava za prihvat energije.U Pogonu HE Dubrovnik upravlja se i radom MHEZavrelje, koja je proizvela malo manje od 6 GWh.Naš jedini inozemni pogon, CS Buško Blato, vozilaje generatorski i u 2009. godini proizvela 2,2 GWhelektrične energije.Važno je naglasiti da HE Zakučac sudjeluje u sekundarnojregulaciji za elektroenergetski sustav, a svehidroelektrane PP Jug i HE Dubrovnik satno i dnevnose prilagođavaju za kompenziranje odstupanjacijelog elektroenergetskog sustava.Spomenimo i zanimljivost da su dalmatinski vjetroparkovi(VE Pag, VE Trtar-Krtolin, VE Orlice, aodnedavno i VE Pometeno brdo) ukupno proizveli41 GWh.Razdoblje povoljnih hidroloških okolnosti nastavljenoje i u 2010. godini, a to potvrđuju i prva dvamjeseca, tijekom kojih je proizvedeno ukupno1.124 GWh, a u akumulacijskim jezerima Peruća,Buško Blato i Štikada pohranjeno je otprilike 1.300GWh električne energije.M. Žanetić Malenica8HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

ZrcaloBrana HE ČakovecProizvodno područjehidroelektrana SjeverNovi proizvodni rekordiu 2009.Budući da je prosječna višegodišnja proizvodnjaPP HE Sjever na razini 1 150 GWh, protekla godinaostat će zapamćena po ostvarenim novimproizvodnim rekordima - ukupno za PP HE Sjeveri za svaku elektranu pojedinačno.Naime, hidroelektrane na slivu rijeke Drave(HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava), ukupneinstalirane snage 244 MW, prošlu su godinuukupno proizvele skoro 1 428 GWh električneenergije. U odnosu na plan iz elektroenergetskebilance za 2009. godinu, to je ostvarenje od 127posto.Spomenutu ukupnu proizvodnju potkrijepimoostvarenim pojedinačnim vrijednostima: HE Varaždinbrani novi rekord s malo više od 551 GWh, HEČakovec s 440 GWh, a HE Dubrava s 437 GWhelektrične energije.Izdvojimo podatak da je u prošloj godini varaždinskaHidroelektrana zabilježila brojku - 15 milijardakWh, što ih je proizvela od 1975. godine, kada jepuštena u rad!Protočne elektrane PP HE Sjever u ukupnoj proizvodnjielektrične energije u Hrvatskoj sudjeluju spribližno 11 posto, što znači da je skoro svaki desetikilovatsat proizveden na rijeci Dravi.Trend iznadprosječne proizvodnje električne energijenastavljen je i u prva dva mjeseca 2010. godine,tako da su hidroelektrane PP HE Sjever, u odnosu naveličine iz Elektroenergetske bilance, u tom razdobljuproizvele približno 40 posto više električne energije.Zbog kišno-ledenjačkog vodnog režima, rijekaDrava u ovo doba godine ima - statistički gledano- malu vodnost. Stoga se remonti na objektimaPP HE Sjever uobičajeno provode u zimskim mjesecima.Tako je i ove godine i upravo su u tijekuintenzivne redovite godišnje remontne aktivnostiza održavanje pogonske spremnosti postrojenja.M. Žanetić MalenicaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 9

ZrcaloSustav i njegovi ljudiProizvodno područjehidroelektrana ZapadNakon sušne2009., početakove godine bogatvodomZa razliku od prošle godine, kada su zbog nepovoljnihhidroloških okolnosti elektrane iz sustavaPP HE Zapad elektroenergetskom sustavu isporučilešest posto električne energije manje odplana, prva dva mjeseca ove godine sve hidroelektranerade punim kapacitetima i ostvarujuznačajne proizvodne rezultate.Naime, hidroelektrane PP HE Zapad su u prvadva mjeseca ove godine proizvele 483 571 MWhelektrične energije, što je čak 36,33 posto višeod planiranih 354.710 MWh za to razdoblje.U ovoj godini HE Senj je proizvela 307 822 kWhelektrične energije, što je 21,5 posto više odplana, a HE Sklope 28 913 MWh, što je čak32 posto više od plana. Kao što je objavljenou prošlom broju HEP Vjesnika, zbog prevelikihdotoka rijeka Like i Gacke, bilo je poplavljenoKosinjsko polje i sva sreća da su postrojenja hi-droenergetskog sustava HE Senj u dobrom stanjui da su radila maksimalnim kapacitetima, jer danisu - posljedice poplave za lokalno stanovništvobile bi još teže.HE Gojak je u 2009. godini proizvela 25 posto manjeod plana (kolika je bila suša najbolje ilustrirapodatak da je HE Gojak od početka svibnja dokraja listopada, znači za šest mjeseci prošle godine,proizvela samo 17,8 GWh električne energije,dok pri povoljnim hidrološkim okolnostima proizvedeod 35 GWh do 40 GWh, ali mjesečno). No,u siječnju i veljači proizvodnja od 61 GWh većaje od plana, a s obzirom na trenutačne dotoke ikoličinu neotopljenog snijega, može se očekivatipovećana proizvodnja i tijekom ožujka i travnja.HE Vinodol je prošle godine proizvela 123 700MWh električne energije ili 97 posto planiraneproizvodnje od 127 000 GWh.Zahvaljujući u potpunosti raspoloživom postrojenju,HE Vinodol je početkom ove godine spremnodočekala velike prilive vode i u prva dvamjeseca proizvela dvostruko više od planiraneproizvodnje za ovo razdoblje ili čak 42,6 postoplanirane proizvodnje za cijelu godinu.Za razliku od prošle godine, kada je HE Rijekazbog suše ostvarila 94,6 posto plana, ova godinazapočela je velikim dotocima vode, tako daje u prva dva mjeseca ostvarena proizvodnja od25 580 MWh električne energije, što je više oddvostrukih planiranih količina.Proizvodnja HE Ozalj je u 2009. godini bila uokviru plana, a u prva dva mjeseca ove godineje proizvela 5 402 MWh električne energije, štoje približno 26 posto više od plana.I. TomićNaplavine koje završavaju na rešetkama ulaznih građevina brana naših hidroelektrana s kojima sebore naši ljudi (primjer rijeke Dobre)Akumulacijsko jezeroKruščica10HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

ForumiOkrugli stol HSUP-a: “Energetski projektiRepublike Hrvatske - gdje smo, kamoidemo, koja nam je budućnost?”Tomislav ŠnidarićUključiti se u energetske projekte, što prijeUnatoč recesiji i padu BDP-a, Hrvatska se moraopredijeliti i što prije uključiti u energetske projektetemeljene na prirodnom plinu i ulagati uenergetsku učinkovitost i obnovljive izvore energijeHrvatska stručna udruga za plin - HSUP je 16. veljačeo.g. u Zagrebu organizirala okrugli stol s temom“Energetski projekti Republike Hrvatske - gdje smo,kamo idemo, koja nam je budućnost?” Cilj je biookupiti stručnjake koji promišljaju sadašnjost i budućnosthrvatske energetike. Tako su predstavnicinajvažnijih energetskih institucija, ministarstva teplinske struke u Hrvatskoj svoja izlaganja temeljilina dvije osnovne teze: hrvatski energetski sektormora se uključiti u energetske projekte temeljenena prirodnom plinu; mora se ulagati u energetskuučinkovitost i obnovljive izvore energije.Uz domaćina, predsjednika HSUP-a prof.dr.sc. MiljenkaŠunića, na skupu su izlagali prof.dr.sc. IgorDekanić s Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta,Ivan Raguzin iz Ministarstva gospodarstva, radai poduzetništva, mr.sc. Goran Slipac direktor HEPObnovljivih izvora energije, dr.sc. Stevo Kolundžićiz INA-e, dr.sc. Vladimir Đurović iz Plinacroa, VlatkoBilić-Subašić iz PSP-Operatora sustava skladišta plinate prof.dr. Stjepan Car iz Končar instituta.Izgradnja LNG terminala i priključenje u Južni tok -rješenje za stabilnost opskrbe plinomUvodno je M. Šunić ukazao na važnost energetike ienergetskih projekata kao strateške podloge gospodarstvute životnog standarda, pokušavajući ukratkoprikazati stanje energetskog sustava u Hrvatskoj.Naglasivši nužnost promjene usmjerenosti hrvatskeenergetike s fosilnih goriva prema obnovljivim izvorimaenergije, M. Šunić je postavio izazovno pitanje:jesmo li već sve to prepustili drugima? Naime, vjetroelektranesu dosad sve bile uvezene, solarne pločese tek djelomično proizvode u nas, a tehnologijaza korištenje otpadnih i drugih masa je u potpunostiuvozna.I. Dekanić je u svom izlaganju „Geopolitika juga Europei opskrba energijom Republike Hrvatske“ skrenuopozornost na razvojne projekte u jugoistočnojEuropi i status Hrvatske u odnosu na njih. Unatočrecesiji i padu BDP-a, Hrvatska se mora opredijelitii što prije uključiti u projekte, jer će za 20 godinauvoziti čak 80 posto plina. Izgradnja LNG terminalai priključenje u projekt Južni tok I.Dekanić smatranajboljim rješenjem, jer bi se na taj način učinilanajbolja diverzifikacija i osigurala stabilna opskrbaprirodnim plinom.Posebno kritičan prema hrvatskom oklijevanju uključivanjau energetske projekte bio je S.Kolundžić, kojismatra nužnim razmotriti dobavni pravac iz Italije teobvezno sudjelovanje u projektu EU - Nabucco.Vladimir Đurović iz Plinacroa je, govoreći o projektimate tvrtke, najavio dovršenje magistralnog plinovodado Splita krajem 2011. godine te povezivanjes međunarodnim sustavima. Tako je najavljen završetakinterkonekcije s mađarskim sustavom krajemove godine, a kao perspektivni pravac označio jejadransko-jonski plinovod.OIE pokretači industrije i zapošljavanjaO strateškom i zakonodavnom okviru za OIE u Hrvatskojgovorio je I. Raguzin, predstavivši planoveza ostvarenje ciljeva EU do 2020. godine - povećanjeudjela energije iz OIE za 20 posto, povećanjeenergetske učinkovitosti za 20 posto te smanjenjestakleničkih plinova za 20 posto. naime, od ukupno1 545 MW iz OIE, do 2020. godine iz Ministarstvaočekuju zastupljenost vjetroenergije s čak 1 200 MWi 140 MW iz biomase. Trenutačno Hrvatska ima 27,5MW iz vjetroenergije, a u izgradnji je novih 96 MW. Sobzirom na sustav državnih poticaja i vjetropotencijalu Hrvatskoj, postoji veliki interes investitora za tajsektor. Ministarstvo kao prioritete prepoznaje olakšavanjepostupaka za pokretanje takvih projekata teuključivanje domaće industrije.O utjecaju vjetroelektrana na hrvatski elektroenergetskisustav govorio je G. Slipac. Trenutačno je namrežu priključeno 72 MW iz vjetroelektrana, a s obziromna aktualne regulacijske mogućnosti hrvatskihelektrana - analizom je ustanovljena maksimalnamogućnost priključenja do 360 MW. Postojanjem zahtjevaza sve većim udjelom vjetroenergije u elektroenergetskomsustavu, pokrenuta je izrada studijekoja bi trebala dati za to moguća rješenja.U ozračju razumijevanja OIE kao pokretača industrijei otvaranja novih radnih mjesta, G. Slipac je zaključioda Hrvatskoj ne trebaju strojevi već tehnologija upravom smislu riječi što, prije svega, podrazumijevaznanje, poručivši da u Hrvatskoj postoji kontinuitetelektroenergetske struke dulji od jednog stoljeća ida je to resurs na koji smo dužni računati.Izlagači......i sudionici okruglog stolaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 11

Poslovna praksaKolegij direktora HEP ProizvodnjeTomislav ŠnidarićOdržavanju održivi statusUprava je svojim odlukama osigurala uvjete zaprovođenje nužnih promjena u području održavanja,kao glavnom problemu HEP Proizvodnje, te daće redovno pratiti ostvarenja i djelovati sukladnopravilima u HEP-uU poslovnom prostoru Termoelektrane - toplane Zagreb,4. veljače o.g. održan je sastanak Kolegija direktoraHEP Proizvodnje. Važnost tema o kojima seraspravljalo na ovom sastanku potvrđuje prisustvočlanova Uprave koji su ovom prigodom obišli novikombi-kogeneracijski blok čije se puštanje u rad očekujeuskoro. Uz člana Uprave za proizvodne djelatnostimr. sc. Dubravka Lukačevića, tu su bili i članovi Uprave:Snježana Pauk za korporativni razvoj, kontroling iplaniranje, doc. dr. sc. Damir Pečvarac za unaprjeđenjeprijenosne i distribucijske djelatnosti i kvalitetu i mr. scŽelimir Rajković za održivi razvoj i kvalitetu. Nazočni subili i Josip Gabela - direktor Sektora za hidroelektranei Perica Jukić - direktor Sektora za termoelektraneHEP Proizvodnje.Tom se prigodom direktor HEP Proizvodnje NikolaRukavina Kolegiju direktora obratio prvi put od imenovanjate rekao:- Proizvodnja je srce elektroenergetskog sustava i uovom sam se kratkom razdoblju nastojao upoznati sasvakim od vas. Nadam se da ćemo, temeljem kvalitetnei otvorene suradnje, zajedno rješavati probleme uHEP Proizvodnji te unaprijediti poslovanje tvrtke.Promjene su nužneO glavnom problemu HEP Proizvodnje - problemu održavanja,govorio je član Uprave D. Lukačević. Osvrnuose na tematski sastanak pod nazivom „Održavanje uHEP grupi“, održanim krajem siječnja o.g., na kojemje upozoreno na probleme u održavanju na raziniHEP grupe. Kao prijedloge za otklanjanje temeljnihprepreka, koje su uočene u tom dijelu poslovanja, D.Lukačević je posebno izdvojio: nužnost pojednostavljenjajavne nabave i njeno centraliziranje, propisivanjejednakih kriterija kvalitete održavanja, uvođenjeprakse korištenja okvirnih četverogodišnjih sporazuma,uvođenje četverogodišnjeg plana kadrova te izradujedinstvenog pravilnika o održavanju. Direktorima jeporučio da je Uprava svojim odlukama osigurala uvjeteza provođenje nužnih promjena te da će redovno pratitiostvarenja i djelovati sukladno pravilima u HEP-u.Direktorica Sektora za ekonomske poslove u HEPProizvodnji Snježana Barbarić direktore je izvijestila oostvarenju planova: Gospodarskog i Plana investicijaHEP Proizvodnje za 2009. godinu. Pritom je najavilasmanjenje sredstava u Planu investicija za 2010. godinu.Potom je rukovoditelj Službe za koordinaciju održavanjau Sektoru za termoelektrane Damir Prpić u njegovuizlaganju upozorio da, sukladno Zakonu o javnojnabavi, tvrtku treba predstavljati vanjskoj javnosti tenaglasio nužnost praćenja ostvarenja okvirnih sporazumaza održavanje postrojenja uz potporu aplikacijeSUPO (Sustav upravljanja poslovima održavanja). Ukazaoje na potrebu što hitnije obuke kadrova za korištenjeaplikacije, osobito sučelja SUPO-FIN, koje jeznatno unaprijedilo proces održavanja.Nikola Rukavina prvi put se, nakon imenovanjadirektorom HEP Proizvodnje, obratio Kolegijudirektora, naglasivši važnost proizvodnedjelatnosti kao srca elektroenergetskog sustavaIT PPE aplikacija višestruke koristiIvica Vukelić, voditelj IT PPE aplikacije (Pokazateljiproizvodnje elektrana), predstavio je aplikaciju i svepogodnosti koja ona omogućuje. Temeljna njena vrijednostje mogućnost centraliziranog prikupljanja, arhiviranjai obrade podataka svih pogona HEP Proizvodnje.Osim toga, aplikacija omogućuje povezivanje sPlinacrom on-line i praćenje satne potrošnje plina. Takođerje moguće on-line praćenje emisija s pogonskihCEM-ova (Control emission monitoring), čiji se podacipotom šalju u Agenciju za zaštitu okoliša.IT PPE aplikacija će i direktorima omogućiti potpunuinformaciju o trenutačnom stanju pojedinog pogona,jer će SMS porukom ili elektroničkom poštom moćibiti pravodobno obaviješteni o svakoj promjeni koja seodnosi na njihov pogon.Na kraju sastanka, N. Rukavina se osvrnuo na izlaganjate konstatirao da su sredstva kojim raspolažeHEP Proizvodnja definirana i da ih je potrebno iskoristitimaksimalno racionalno i djelotvorno.Najavio je utemeljenje novog sektora za pripremuodržavanja i investicija te dao potporu dvije godinestarom prijedlogu o osnivanju stručnog savjeta HEPProizvodnje.Važnost tema HEP proizvodnje potvrđuje i prisustvo članovaUprave HEP-aDirektorima svih područja i pogona HEP Proizvodnjenajavljene su ohrabrujuće, ali i zabrinjavajuće smjernice rada12HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

RADNA PRAKSAUgljen za rad plominskihtermoelektranaIvica VukelićSnimio: Lovro BarbalićIskrcaj bez stanke - dokzadnja štiva nije čistaOd 1999. godine - kada je izgrađena i kada jeplominska luka započela radom - iz 134 brodaiskrcano je skoro devet milijuna tona ugljena ito iz: Kine, Indonezije, Južne Afrike, Kolumbije,SAD-a, Rusije, Australije...U sitne sate, dok drugi sanjare na mjesečini ilispavaju, vrijedni plominski zaposlenici iskrcavajuugljen s broda! Budući da je to pogonsko gorivo zarad obje termoelektrane u Plominu, ugljena uvijekmora biti dovoljno.Premda prizor sliči Harry Potterovskoj sceni, za njihdeset - koliko ih izravno radi na iskrcaju - to nijefilm. Za sanjarenje vremena nema, jer radi se neprestano24 sata. Zgureni u maloj kabini iskrcajnoguređaja - i zimi i ljeti, gore visoko iznad broda, usredotočenisu samo na svoj posao sve dok i zadnjaštiva nije čista, doslovce metlom pometena.„Ja sam je brodom zvala, ja sam je brodom zvala.. a jedva 60 000 tona u nju stane“. Možemo senašaliti s tekstom poznate pjesme, ali šala nije jerriječ je o 200 metarskim divovima - brodovimaPANAMAX klase.Naime, od 1999. godine, kada je izgrađena i kadaje plominska luka započela radom, iskrcano je višeod 134 takvih barki, s ukupno 8 787 000 tonaugljena. Njima se ugljen doprema iz Kine, Indonezije,Južne Afrike, Kolumbije, SAD-a, Rusije, Australije...Čitav Svijet je njihov, jer im ne treba cesta,pruga, plinovod, naftovod - samo more i luke.Tako će i ova barka nakon četiri dana iskrcaja uPlominu, nastaviti ploviti - od luke do luke!Mirno joj more i sretno joj bilo!Iz broda PANAMAX klase - 200metarskog diva, u luci Plomintraje iskrcaj ugljena za radplominskih termoelektrana -puna četiri danaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 13

Europa-HrvatskaEnergija u EU 2007.Marijan KaleaKamo ide Europskaunija… i Hrvatska?Je li našem ukupnom bogatstvu primjereno daelektrični oblik energije koristimo po stanovnikus većim udjelom od udjela u EU, kada je poznatoda je - između svih drugih oblika finalne energije- do električnog oblika najteže doći?Sredinom prosinca 2009. godine Eurostat (statističkaagencija Europske unije) objavila je izvještaj Energy,kojim je obuhvaćeno desetogodišnje razdoblje, odnosnoizmeđu 1997. i 2007. godine (samo mjesecdana ranije objavljeno je Izvješće za razdoblje 1996. -2006., znači razdoblje koje je godinu dana pomaknutoprema natrag). Čini se kao da su u EU pročitali našukritiku o predugom vremenu za konsolidaciju takvaizvješća, objavljenu u prošlom broju HEP Vjesnika!Usporedimo znakovite pokazatelje iz tog Izvješća za2007. godinu i utvrdimo kamo ide Europska unija iHrvatska, u tih godinu dana (2007. prema 2006. godini).Prikazat ćemo i neke pokazatelje kojih nije bilo uprethodnom Izvješću.Uvozna ovisnost jedan od najvažnijih pokazateljanacionalnog gospodarstvaPočnimo s uvoznom ovisnošću (Izvješće o kojem pišemoje stavlja na prvo mjesto) kao jednom od najvažnijihpokazatelja nacionalnog gospodarstva. Godine2006. udjel uvoza je u ukupnoj potrošnji primarneenergije u EU bio 53,8 posto, a 2007. godine neznatnose smanjio, znači popravio na 53,1 posto. U Hrvatskojje taj udjel 2006. godine bio malo viši od onoga uEU: 54,3 posto, a 2007. godine još se povećao, značipokvario, na 56,9 posto! Uvozimo 100 posto potrebakamenog ugljena, 82 posto nafte i 9 posto prirodnogplina. Zanimljiv je slučaj Danske koja, ne samo da nemora uvoziti energiju, nego izvozi približno 20 postopridobivanja energenata na vlastitom području - naftui prirodni plin.Izdvojimo još netouvoz (uvoz - izvoz) električneenergije. Za EU u cjelini on je u 2007. godini iznosioneznatnih 10,5 teravatsati, za toliko je bila manjaproizvodnja od potrošnje te se toliko moralo uvesti iztrećih zemalja. U Hrvatskoj je 2007. godine netouvozbio 6,4 TWh, znači kao 60 posto ukupnog netouvozau EU! Godinu dana ranije (2006.) uvezli smo 5,6 TWh,što znači da su se okolnosti pogoršale, jer niti jednunovu elektranu nismo pustili u pogon. (Tu valja upozoritida se, prema gledanju Eurostata, naša proizvodnjau NE Krško uzima uvozom u Hrvatsku - kao što sedobava nuklearnog goriva za tu elektranu pribrajabrutopotrošnji Slovenije!)Ukupna proizvodnja svih oblika primarne energije navlastitom području 2006. godine u EU bila je 871 Mtoe(milijuna tona ekvivalentne nafte; 1 milijun tona ekvivalentnenafte = 41,87 petadžula = 11,63 teravatsati),a 2007. godine bila je opet smanjena na 850 Mtoe. UHrvatskoj je vlastita proizvodnja bila približno 4 Mtoe(2007.), skoro jednaka kao godinu dana ranije.Ukupna brutopotrošnja svih oblika primarne energije(znači vlastita proizvodnja i uvoz) u EU bila je 1 825Mtoe (2006.) i neznatno je smanjena u 2007. godinina 1 806 Mtoe. To je dobro kretanje - stagnacija ukupnepotrošnje! Istodobno, u Hrvatskoj ona je neznatnopovećana na 9,4 Mtoe (2007.) s 9 Mtoe (2006.).Takvo kretanje se u nas može očekivati, jer smo jošuvijek gladni koječega pa i energije. Karakteristično jeto za sve nove članice EU, osim za Slovačku, koja jetakođer ostvarila neznatni pad potrošnje.Konačno, ukupna finalna potrošnja energije dobije sekada se od ukupne bruto potrošnje odbiju gubici pritransformacijama primarnih oblika energije u oblikpovoljan za korištenje te gubici u prijenosu i distribucijipojedinih oblika energije. Ukupna finalna potrošnja2007. godine u EU bila je 1 158 Mtoe, a 2006. godine1 176 Mtoe. Znači, neznatno je smanjena, poput ukupneprimarne potrošnje.Energija za kućanstva prejeftina!Pogledajmo Hrvatsku, u kojoj je ostvareno 6,5 Mtoe u2007. spram 6 Mtoe u 2006. godini finalne potrošnje(Tablica 1.).Zanimljiva je ova usporedba, u kojoj vidimo da nijetako velika razlika u udjelima, međutim ipak je znakovito:u Hrvatskoj je udjel industrije niži nego u EU, akućanstava viši. Je li primjereno našem ukupnom bogatstvuda kućanstva troše više energije od industrijei da kućanstva u Hrvatskoj sudjeluju više u ukupnojpotrošnji nego li ona u EU (gdje su ljudi bogatiji i gdjeje ukupni osobni standard viši)? Očito je u nas energijaza kućanstva prejeftina!Tablica 1.Opis Industrija Promet Kućanstva Usluge UkupnoEU 29 34 26 11 100Hrvatska 27 35 28 10 100Udjeli sektora finalne potrošnje energije ostvarene u EU i Hrvatskoj 2007. godine (u postocima)Tablica 2.OpisTermo-elektraneNuklearneelektraneHidroelektrane Ostale elektrane UkupnoEU (GW) 449 133 140 57 779Hrvatska (GW) 1,81 - 2,08 0,02 3,9EU (TWh) 1877 935 310 216 3338Hrvatska (TWh) 7,80 - 4,24 0,04 12,08Instalirana snaga elektrana i njihova proizvodnja električne energije u EU i Hrvatskoj 2007. godine (u GWh i TWh)14HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

U Tablici 2. vidimo da je proizvodnja u hidroelektranama2007. godine činila 17,9 posto ukupne proizvodnjeu EU, a 35 posto ukupne proizvodnje u Hrvatskoj.Ta godina je u Hrvatskoj bila vrlo sušna te je u hidroelektranamaproizvedeno znatno manje od prosječnenjihove proizvodnje. Primjerice, 2006. godine u hrvatskimhidroelektranama proizvedeno je 6,1 TWh, anajvlažnije 1976. godine proizveli smo 7,2 TWh. U EUi u Hrvatskoj je ukupna proizvodnja električne energijebila malo niža u 2007. godini od one ost varene u2006. godini.Ukupni stupanj djelovanja termoelektrana u EU bioje 2007. godine dobrih 47 posto. To pokazuje da sesustavi dograđuju novim jedinicama, osobito plinsko-parnim,tzv.kombi-elektranama (imaju plinskoturbinskiagregat i parni agregat, za kojeg se paraproizvodi otpadnom toplinom iz plinsko-turbinskogdijela), za koje je znakovit stupanj djelovanja dopribližno 60 posto. U Hrvatskoj je ostvareni omjerproizvedene električne energije u termoelektranamai energije goriva na ulazu u te elektrane bio37 posto.Pogledajmo sada udjele u instaliranoj snazi obnovljivihizvora energije u EU i Hrvatskoj 2007. godine(Tablica 3.). Šteta što nije objavljena pojedinačnaproizvodnja električne energije iz tih elektrana, negosamo njihova ukupna proizvodnja.Povoljnija slika za električnu energijuUkupna proizvodnja obnovljivih izvora energije u EU2007. godine bila je 526 TWh, a u Hrvatskoj 4,3TWh. Ostvareni udjel te proizvodnje u ukupnoj brutopotrošnjielektrične energije u 2007. godini u EUbio je 15,6 posto, godinu dana ranije bio je 14,5 posto,a zadani cilj za 2010. godinu je 21 posto. Europase primiče tom cilju, ali on vjerojatno za tri godineneće biti postignut. Hrvatska je 2007. godine ostvarilaudjel od 23 posto, što je znatno manje negoprethodne godine (33,4 posto) zbog spomenutogpodbačaja proizvodnje hidroelektrana.Konačno pogledajmo koliko džula ukupne potrošnjeenergije (odnosno kilovatsati električne energije)otpada na prosječnog stanovnika u EU i Hrvatskoj,prigodom svih energetskih transformacija, ukupnogživljenja i svih gospodarskih, društvenih i općih aktivnostipa - konačno - i stvaranja bruto domaćegproizvoda u 2007. godini (za 2006. godinu ti podacinisu objavljeni).Znači, u EU je ukupna je potrošnja energije postanovniku bila 3,65 tone ekvivalente nafte. Slikovitijerečeno: svaki stanovnik EU je 2007. godinepotrošio približno 20 bačava nafte, preračunamo lisvu stvarnu potrošnju u energetski jednakovrijednunaftu utočenu u 200 litarske bačve. Najviše sepo stanovniku potroši u Luksemburgu, malo manjeod 10 tona ekvivalentne nafte godišnje, a najmanjeu Rumunjskoj: samo 1,86 tona. U Njemačkoj iFrancuskoj podjednako, malo više od 4 tone, a uUjedinjenom Kraljevstvu (3,6 tona) i u Italiji (3,1tona) malo manje od prosjeka EU. U Hrvatskoj jete godine potrošeno 2,1 tona ekvivalentne nafte,znači prosječno je stanovnik Hrvatske bio opskrbljenenergijom na razini 57 posto EU.U EU, ukupna je potrošnja finalne električne energije2007. godine po stanovniku bila 5 742 kilovatsata.Opet prednjači Luksemburg s čak više od 14 tisućakilovatsati, a najmanja je potrošnja, također opet, uRumunjskoj: 1 898 kWh. Zanimljivo je da Slovencitroše više (6 564 kWh/stan.) od Nijemaca (6 444kWh/stan.), Talijana (5 223 kWh/stan.), Engleza (5619 kWh/stan.), kao i većeg broja drugih zemaljačlanicaEU. Mi smo te godine potrošili 3 450 kilovatsatipo stanovniku, znači 60 posto od prosječnepotrošnje po stanovniku EU. To je malo povoljnijaslika od one o energiji u cjelini. Ponovno se namećepitanje je li našem ukupnom bogatstvu primjerenoda električni oblik energije koristimo po stanovnikus većim udjelom od udjela u EU, kada je izmeđusvih drugih oblika finalne energije (ogrjevno drvo,upotrebljivi ugljen, loživo ulje, motorno gorivo, plin,toplina) poznato da je do električnog oblika najtežedoći (transformacijom prirodnih oblika)?Zbog cijena električne energije i plina naša industrijanekonkurentnija je od one u EU.Pogledajmo još cijene električne energije i prirodnogplina za kućanstva (uključivo porezi) i industriju (bezporeza), ostvarene u EU i Hrvatskoj u 2007. godini(Tablica 4.).Ponajprije napomenimo da smo cijene plina iskazalii u centima po kilovatsatu, kako bi bile uspo redive scijenama električne energije, uzimajući da je 1 kWh= 3,6 MJ.Prvo što vidimo da je cijena električne energije zakućanstva u Hrvatskoj 70 posto prosječne cijene u EU,uključujuću i poreze. To je subjektivno - nama kaokupcima - previsoko, jer je bruto domaći proizvod Hrvatskesamo približno 56 posto onoga u EU (2007.godine, računajući prema paritetu kupovne moćikune), a objektivno je premalo, jer uvozimo približno30 posto potrebne električne energije po europskimcijenama. Istodobno, omjer cijena električne energijeza kućanstva i industriju u EU je 1,62, a u Hrvatskojje 1,24. To znači da takvim cijenama našu industrijučinimo nekon kurentnijom spram europske (cijene supraktički podjednake)!Drugo - kako je to kod plina? Cijena za kućanstvau Hrvatskoj predstavlja 44 posto prosječne europske.Očito je da je plin za naša kućanstva prejeftin! (Pazite:napis se odnosi na stanje u 2007. godini, a ovegodine je povećana cijena plina.) Omjer cijena plinaza kućanstva i industriju u EU je 1,58 a u nas samo1,20 - opet premalen. Znači i cijenom prirodnog plinanašu industriju činimo nekonkurentnijom.Treće i završno: cijena električne energije 2,66 puta jeveća od cijene plina (u centima/kWh) za kućanstvau EU, a u Hrvatskoj čak 4,26 puta. Za industriju: u EUje cijena električne energije 2,60 puta (znači otprilikekao i za kućanstva) veća od cijene plina, a u Hrvatskojje 4,13 puta skuplja. Ponovno stoji tvrdnja da je cijenaplina u nas premalena (i kada se gleda prema našojcijeni električne energije). Očekivani bi omjer trebaobiti negdje oko 3, jer se tri puta više jedinica plinatreba spaliti u elektrani da bi se dobila toplinski jednakovrijednaenergija na električnoj utičnici, kao i jednejedinice na plinskom ventilu za priključak plamenika.Tablica 3.Elektrane naOpis Hidro-elektrane VjetroelektraneOstaleUkupnobiomasuEU 140 56 14 15 225Hrvatska 2,075 0,017 - - 2,092Udjeli obnovljivih izvora energije u EU i Hrvatskoj 2007. godine (instalirana snaga, u GW)Tablica 4.Oblik energije Područje Jedinica Kućanstva IndustrijaEl.energijaEU cent/kWh 16,7 10,3Hrvatska cent/kWh 11,8 9,5EU centi/10 MJ 17,4 11,0Prirodni plinHrvatska centi/10 MJ 7,7 6,4EU cent/kWh 6,26 3,96Hrvatska cent/kWh 2,77 2,30Cijene električne energije i prirodnog plina u Hrvatskoj i EU u 2007. godiniHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 15

RAZVOJVGB kongres “Elektrane 2009”Pripremio: VladimirDokmanovićVjerodostojnošću do potpore javnosti ipovjerenja prema novim tehnologijamaNa VGB kongresu je predstavljeno kako nove tehnologijeproizvodnje električne energije na početku21. stoljeća mogu pridonijeti društvenom i ekonomskomrazvoju i zaštiti naših prirodnih resursaKrajem rujna 2009. godine, održan je VGB kongres“Elektrane 2009” u Lionu, u Francuskoj. Da podsjetimo,europska udruga VGB Power Tech e.V. ili skraćenoVGB je europska udruga proizvođača električne itoplinske energije. VGB tajništvo je podijeljeno u petkompetentnih centara i to: nuklearne elektrane; termoelektranena fosilna goriva; obnovljivi i distribuiraniizvori energije; tehnologije za zaštitu okoliša i distribuiraneizvore energije, kemiju, sigurnost i zdravlje;pogonske usluge.Kompetentni centri bave se pitanjima proizvodnje električnei toplinske energije i temama utjecaja proizvodnjena okoliš. VGB usko surađuje s udrugom Eurelectricna europskoj razini i ostalim interesnim udrugama nanacionalnim razinama.Glavni cilj udruge je promicanje i optimiranje: pogonskesigurnosti i ekološke kompatibilnosti proizvodnihobjekata električne i toplinske energije; raspoloživostii ekonomičnosti postojećih i novoizgrađenih postrojenjaza proizvodnju električne energije i topline; razvojanovih proizvodnih tehnologija kroz zajedničke razvojnoistraživačkeprojekte. U Udrugu su trenutačno učlanjene462 tvrtke iz 33 zemlje svijeta, operatori elektrana,proizvođači energetske opreme i institucije povezanes energetikom. Operatori elektrana predstavljaju proizvodnipark električne energije od 520 000 MW, odkojih je 461 000 MW instalirano u Europi.Trendovi porasta do 2030. godineNa Kongresu je postavljeno pitanje kako provesti brzui učinkovitu akciju, u uvjetima u kojima se očekuje porastpotrošnje energije u svijetu za 50 posto, a porastproizvodnje električne energije za 75 posto do 2030.godine (Slika 1).Prvi put u povijesti naše civilizacije potrebno je istodobnorješavati goleme ekonomske, društvene i ekološkeizazove, koje uzrokuje takvo povećanje potrošnjeenergije.Problem ograničenih preostalih konvencionalnih rezervanafte (40 godina) i prirodnog plina (61 godinu),vremenski se djelomice može produljiti primjenomsuvremenih naprednih, učinkovitih i štedljivih tehnologijaeksploatacije nafte i plina.Što se tiče eksploatacije ugljena, stanje je znatno povoljnije,jer se na temelju današnje potrošnje ugljenau svijetu može računati s njegovim eksploatacijskimvijekom od daljnjih 200 godina (Slika 2).Ako se k tome u obzir uzme potrošnja ugljena u najsuvremenijimelektranama sa superkritičnim parametrima,moguće je da ugljen i prirodni plin za kombielektrane budu vremenski dulje raspoloživi.S postojećim pričuvama urana moguće je izgradnjomnuklearnih elektrana druge i treće generacije učetverostručitisadašnju instaliranu snagu nuklearnih elektranado 2050. godine, a s nuklearnim elektranamačetvrte generacije moguće je taj potencijal povećatiza 50 puta.S potpunim iskorištenjem svjetskih vodnih potencijalamogla bi se potrostručiti instalirana snaga hidroelektranau svijetu.Ubrzo će vjetroelektrane postati ekonomične, a u bližojbudućnosti i od sunčevih elektrana se očekuje dalekoveća ekonomičnost.Već danas se može reći da postoje tehnologije i postupcikoji će utjecati na smanjenje potrošnje energijei koji će unaprijediti energetsku učinkovitost. U tompodručju postoji golemi potencijal za smanjenje potrošnje,osobito u području izolacije zgrada i razvojainovativnih arhitektonskih rješenja, rasvjete, toplinskihcrpki, zagrijavanja vode energijom Sunca i na drugimpodručjima.Razvoj, koji računa na zaštitu okoliša, odnosno borbuprotiv klimatskih promjena, sigurnost opskrbe štojeftinijom energijom zahtijeva golema financijska ulaganja.Napredak se može postići na tri razine: harmonizacijomzaštite klime i gospodarskog rasta, rastom i smanjivanjemgospodarske neravnoteže zemalja i prihvatljivošćunovih tehnologija u javnosti.Harmonizacija zaštite klime i gospodarskog rastaTaj se cilj može ostvariti ako se političke odluke bududonosile bez ideoloških ograničenja. Potrebne su sveraspoložive tehnologije, od najkonkurentnijih na stranipotrošnje i najučinkovitijih na strani proizvodnje (hidroelektrane,nuklearne elektrane, vjetroelektrane, učinkoviteelektrane na ugljen i prirodni plin). Nepotrebnasu ideološka ograničenja pri koncipiranju političkihinstrumentarija i treba se oslanjati na snagu tržišta iodgovarajuću državnu regulativu.Da bi se usmjerile investicije u čiste i troškovno prihvatljivepostupke, potrebne su cijene i ekološke bi-16Slika 1. Očekivani porast proizvodnje električne energije umilijardama (10 9 ) kWhHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.Slika 2. Eksploatacijski vijek svjetskih energetskih rezerva iresursa (u godinama)

lance, koje će egzaktno odražavati ukupne troškove iekološke učinke. Porezi ili granične vrijednosti i trgovinaemisijama mogu pri tomu imati ključnu ulogu, aline kao pojedinačni instrumenti. Istodobno su potrebneregulatorne mjere, koje nadopunjuju cijene, kao i jasnii transparentni postupci za ishođenje dozvola za izgradnjunove proizvodne infrastrukture.Rast i smanjivanje gospodarske neravnoteže zemaljaInvesticije u projekte s visokim stupnjem korisnogučinka zahtijevaju cijene, koje su prvenstveno tržišnokonkurentne i manje usmjerene na dobit. U tom sklopuse postavlja pitanje državnih potpora, koje premapodacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) dosežuu svijetu godišnji iznos od 300 milijarda USD. Trebarazmisliti o ciljanom korištenju potpora tako da sejavna sredstva ulažu tamo gdje su ona doista potrebna,za robu koja se ne može jednostavno zamijeniti.Ekonomska neravnoteža između pojedinih zemalja takođerse mora uzeti u obzir pri borbi protiv klimatskihpromjena. Pri tomu treba ostvariti načelo “zajedničkihali različitih odgovornosti i mogućnosti”. To značida svaku zemlju treba obvezati na zaštitu vlastitogokoliša, uz istodobno poticanje njena gospodarskograzvoja na temelju jednostavnog transfera suvremenihtehnologija.Prihvatljivost novih tehnologija u javnostiPolitičkom inicijativom treba pokrenuti javnu raspravuo razlozima nužnog preoblikovanja naših energetskihsustava. Pri tomu se moraju prevladati sva konzervativnastajališta i bez ograničenja i iracionalnog strahaprihvatiti nove tehnologije. Ne smije se zaboraviti daprihvatljivost javnosti bitno ovisi o povjerenju građana,koje se stječe odgovornošću, transparentnošću i vjerodostojnošćutvrtki i pojedinaca koji se bave energijom.Mora se stvoriti zajednička vizija buduće energetskeopskrbe, koju treba prihvatiti javnost na temelju identifikacijeuvjeta i mogućnosti svake zemlje i razrademeđunarodnog okvirnog programa, koji će djelotvornoutjecati na koncipiranje vlastite energetske politikesvake pojedine zemlje.Industrija opreme za povećanje učinkovitosti proizvodnjeelektrične i toplinske energijeSigurna, konkurentna i ekološki prihvatljiva opskrbaelektričnom energijom temelj je kvalitete života ukonkurentnim tržišnim uvjetima. Industrija opreme zaelektrane je uvođenjem novih i poboljšanjem posto-jećih tehnologija bila trajno usmjerena na povećanjeučinkovitosti proizvodnje električne i toplinske energije.To su preduvjeti za povećanje sigurnosti opskrbe,smanjenje potrošnje sirovina za proizvodnju opreme iočuvanje okoliša. Prvi parni strojevi, koji su se počelikoristiti krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pretvaralisu u električnu energiju samo jedan posto upotrijebljeneenergije goriva. Danas suvremene elektrane,zahvaljujući tehnološkom napretku, ostvaruju učinkovitostod 50 posto i više. U spojnom procesu istodobneproizvodnje električne i toplinske energije moguće jeiskoristiti i do 90 posto topline sadržane u gorivu. To neznači samo jeftiniju proizvodnju, već i manju potrošnjuprimarne energije i bolje očuvanje okoliša.Stalni rast potrošnje energije i posebno električneenergije su izazovi za industriju opreme za elektrane.Premda je globalna ekonomska i financijska kriza utjecalana sektor električne energije u smislu smanjenjapotrošnje električne energije, srednjoročna i dugoročnapredviđanja potrošnje još uvijek vrijede, jer se pojavljujudodatni zahtjevi za potrošnjom električne energije usektoru transporta, u kojem se pojavljuju ključne riječielectric mobility.U Europi postoje potrebe za novim proizvodnim kapacitetimaod približno 300 000 MW do 2020. godine. Dokolovoza 2009. godine u izgradnji je bilo ili su objavljenenamjere izgradnje proizvodnih objekata ukupnesnage 241104 MW (Slika 3). Postojeće zastarjele elektranemoraju se zamijeniti, prvenstveno zbog zaštiteokoliša. Brzi rast opsega obnovljivih izvora energijeu sustavu predstavlja novi izazov zbog promijenjenestrukture proizvodnog parka i potreba uvođenja novihsustava za skladištenje energije i stvaranju dodatnihback-up kapaciteta.Slika 3. Smanjenje CO 2u elektranama na ugljen povećanjem stupnja korisnog učinkaSlika 4. Novi objekti koji se grade ili je objavljena njihova izgradnja u EU do 2020.Nove tehnologije trebaju društvenu potporuIndustrija opreme podupire i aktivno sudjeluje u razvojunaprednih tehnologija za sve izvore energije: plin,ugljen, nuklearnu energiju i obnovljive izvore, poputbiomase, vjetroenergije i solarne energije.Ti napori mogu biti uspješni samo ako mogu dobitidruštvenu potporu za nove tehnologije. Nije dovoljnohtjeti razvijati, graditi i proizvoditi električnu energiju uoptimiranim elektranama. Iznimno je važno vjerodostojnošćustvoriti povjerenje i prihvatljivost javnosti. Toje razlog da je upravo to bila glavna tema ovogodišnjegVGB kongresa o elektranama (Adressing ClimateChange - Winning Public Acceptance through AdvancedTechnologies).Teme kongresa bile su usmjerene na sadašnju politikuzaštite okoliša i zaustavljanje globalnih klimatskih promjena.Raspravljalo se o novoj renesansi izgradnje nuklearnihelektrana, razvojnim perspektivama konverzijefosilnih goriva u električnu energiju, o carbon captureand storage (CCS) tehnologiji, hidropotencijalu i vjetropotencijaluu Europi i proizvodnji električne energije izSunčeve energije. S današnjim tehnološkim i razvojnimopcijama moguće je pridonijeti manjoj emisiji CO 2izproizvodnih objekata (Slika 4).Ukratko, na ovogodišnjem VGB kongresu je predstavljenokako nove tehnologije proizvodnje električneenergije na početku 21. stoljeća mogu pridonijeti društvenomi ekonomskom razvoju i zaštiti naših prirodnihresursa.HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 17

RazvojDruštva inovatora SIGMA:večer IDEATORA 2010.Jelena DamjanovićZnanost i inventivnostmoraju zajednoObjedinjeni razvoj i aktivna potpora kreativnosti,znanosti, inventivnosti i poslovanja u područjurazvoja obrazovanja, energetike, energetskeefikasnosti, zaštite okoliša, turizma,poljoprivrede, prehrambene industrije, društveneodgovornosti i održivog razvoja u Hrvatskoju jedinstvenom nacionalnom ProjektuPovodom predstavljanja Projekta IDEATOR i otvaranjajavnog natječaja za dodjelu Godišnje nagradeIDEATOR i IDEATOR RJEŠENJE, Društvo inovatoraSIGMA je, uz potporu Skupštine Grada Zagrebai Udruge inovatora Hrvatske, 19. veljače o.g. organiziraloVečer IDEATORA 2010.Privući mlade u jedinstveni nacionalni ProjektOrganizatori su na večeri IDEATORA 2010. predstavilijedinstveni nacionalni Projekt objedinjenog razvojai aktivnog podupiranja kreativnosti, znanosti,inventivnosti i poslovanja u području razvoja obrazovanja,energetike, energetske efikasnosti, zaštiteokoliša, turizma, poljoprivrede, prehrambene industrije,društvene odgovornosti i održivog razvoja uHrvatskoj.Otvarajući večer IDEATORA 2010., direktor SIGMA-eTomislav Marjanović je naglasio da se tim Projektomželi stvoriti suvremene mehanizme za razvoj ipružanje usluga svjetske razine. Rekao je da će seto postići velikom nacionalnom kampanjom Projekta,kojom se želi privući mlade da se aktivnouključe u program koji je od interesa za hrvatskodruštvo u cjelini.Projekt će se razvijati u partnerstvu s brojnim institucijama,tvrtkama, nevladinim i drugim organizacijama,a 20. veljače o.g. otvoren je i javni natječaj.Nakon što bude otvoren osam mjeseci, dodijelitće se Godišnja nagrada IDEATOR 2010. te IDEATORRješenje 2010.Ovom prigodom, u okviru programa društveneodgovornosti Društva inovatora SIGMA, državnim igradskim institucijama, neprofitnim i profitnim pravnimosobama dodijeljeno je 30 povelja za iznimnokreativno, znanstveno, inovativno i poslovno stvaralaštvo,jer su znatno pridonijele razvoju projekata iprograma mladih u 2009. godini. Dobitnici povelje,između ostalih, su Ministarstvo gospodarstva, radai poduzetništva, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa, Fakultetelektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijskesolidarnosti te brojni drugi.Uz povelju je dodijeljena i Kronologija inovacija NikoleTesle - knjiga u dva sveska na više od 800stranica s prikazom Teslina znanstvenog i istraživačkograda od 1887. do 1933. godine.Velika posjećenost ovog skupa dokaz je snage ismisla rada i djelovanja mladih ljudi okupljenih uDruštvu inovatora SIGMA. Znanost i inventivnost suna jednom mjestu na poseban način okupile svedruštvene sastavnice, mjerodavne za njihov daljnjiobjedinjeni razvoj.Društvo izraslo iz KlubaDruštvo inovatora SIGMA prva je hrvatska udrugaudruženog znanstvenog, studijskog, inovacijskog iposlovnog stvaralaštva mladih i ostalih građana RepublikeHrvatske. Društvo inovatora SIGMA ili kraće- DIS, utemeljeno je 1. srpnja 2008. godine, nakonuspješnog rada Kluba tehničke kulture, inovatorstvai poduzetništva mladih, utemeljenog 7. siječnja2008. godine. Temeljna ideja tadašnjeg Klubabila je okupiti mlade ljude koji će djelovati u sektorimaznanstvenog, inovacijskog i poduzetničkogstvaralaštva u kategorijama temeljnih inženjerskihznanosti ili u područjima prema njihovom individualnomodabiru. Ali, nakon ostvarenja 13 projekatau području energetike i elektroenergetike, visokihenergetskih tehnologija te novih internetskih uslugaza projektno stvaralaštvo i organiziranu bazupodataka znanstvenih i inovacijskih postignućamladih, donesena je odluka o osnivanju i službenojregistraciji Društva.Društvo danas djeluje kao krovna organizacijaudruženog znanstvenog, inovacijskog i poslovnogstvaralaštva mladih u Republici Hrvatskoj. U okviruDruštva djeluje Referalni centar znanstvenog,inovacijskog i poslovnog stvaralaštva mladih, a unjemu djeluju odjeli organiziranoga rada.Za doprinos razvoju projekata i programa mladih u 2009. godini, predstavnicima državnih i gradskih institucija te neprofitnim i profitnim pravnimosobama je povelje i Kronologiju inovacija Nikole Tesle uručio direktor SIGMA-e Tomislav Marjanović18HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

Hrvatska-EuropaHEP Operator prijenosnogsustava i Elektrotehnički fakultet- Osijek u EU projektu ESNAProf. dr. sc. Srete NikolovskiOtvorena vratabudućoj suradnjiDoprinos hrvatskih partnera projektu ESNA jeanaliza primjene bežičnih senzorskih mreža upraćenju emisije plina SF 6u transformatorskimstanicamaHEP Operator prijenosnog sustava (HEP OPS) iElektrotehnički fakultet - Osijek sudjelovali su kaopartneri u EU projektu Arhitektura europskih senzorskihmreža, ESNA (European Sensor Network Architecture),koji se bavi bežičnim senzorskim mrežama(WSN - Wireless Sensor Networks). Doprinoshrvatskih partnera projektu ESNA je analiza primjenebežičnih senzorskih mreža u praćenju emisijeplina SF 6u transformatorskim stanicama.za koordinaciju inicijativa u istraživanju i razvojuunutar EU, koji se provodi suradnjom vlada europskihzemalja kroz tržišno orijentirane istraživačkeprojekte. U njima sudjeluje gospodarski sektor, razvojno-istraživačkicentri i visoka učilišta. Značajandio aktivnosti tog Programa provodi se kroz krovneprojekte, kakav je ITEA, koje osmišljava i usmjeravaodređena grana industrije u specifičnim područjimaod strateškog interesa za transnacionalnoi predkonkurentno istraživanje i razvoj. U projektuESNA sudjelovalo je 22 partnera - poznate tvrtke ifakulteti iz šest europskih zemalja. Hrvatska je prviput zastupljena u jednom od projekata iz klasteraITEA u sklopu programa EUREKA. Glavni koordinatorProjekta je prof.dr.sc. Olle Ollson sa SICS-a (SwedishInstitute of Computer Science). Hrvatski koordinatorisu prof.dr.sc. Srete Nikolovski s osječkog ETF-a, imr.sc. Suzana Javornik Vončina iz HEP OPS-a.Simpoziji u Madridu i BruxellesuPredstavnici hrvatskih partnera sudjelovali su nagodišnjem simpoziju krovnog projekta ITEA (ITEA 2Symposium 2009) u Madridu u listopadu, kao i nazavršnoj reviziji projekta u Bruxellesu, u prosincuprošle godine. Program Simpozija bio je organizirans temom „Poslovno-orijentirane inovacije kojejačaju ekonomiju i pozitivno djeluju na društvo ucjelini“, a na njemu je predstavljeno pedesetakITEA/ITEA2 projekata, među kojima i ESNA. Hrvatskepartnere predstavljali su mr.sc. Suzana JavornikVončina iz HEP OPS-a te prof.dr.sc. Drago Žagar sETF-a Osijek. S. Javornik Vončina izlagala je i nazavršnoj reviziji projekta u Bruxellesu, kao i predstavnikETF-a doc.dr. Zoran Baus, koji su predstavilihrvatski dio projekta.Što je ESNA?Projekt ESNA bavi se istraživanjem zahtjeva i poslovnihvidova mogućih primjena bežičnih senzorskihmreža, kao i istraživanjem i daljnjim razvojemtehnologije. Cilj mu je pomoći razvoju bežičnihsenzorskih mreža, potaknuti europsku industriju nanjihovo šire prihvaćanje i ubrzati njihovu primjenu uEU, u različitim područjima: kućanstvima, industriji,javnom sektoru i elektroenergetici.ESNA je dio programa EUREKA u okviru klasteraInformacijske tehnologije za napredak Europe, ITEA(Information Technology for European Advancement).Program EUREKA jedan je od instrumenataS. Javornik Vončina (druga s lijeva), s članovima ESNA projektnog tima (iz Belgije, Finske, Španjolskei Švedske) na ITEA 2 simpoziju u MadriduHrvatski doprinos Projektu - praćenje istjecanja plina SF6Osječki ETF i HEP OPS sudjelovali su u ovom Projektu u radnom paketu kojise bavio primjenom bežičnih senzorskih mreža u industriji. Kao moguću primjenuhrvatski partneri odabrali su praćenje istjecanja plina SF 6u okruženjuSF 6prekidača i nadzor stanja prekidača sa SF 6plinom općenito.Kako je SF 6staklenički plin s globalnim potencijalom zagrijavanja 23 900puta većim od referentnog CO 2, a u prekidačima se koristi kao sredstvo zagašenje električnog luka, njegovo ispuštanje u atmosferu mora biti ograničenone samo zbog osiguranja ispravnog funkcioniranja prekidača, a time isigurnosti opskrbe električnom energijom, nego i smanjenja emisije stakleničkihplinova, odnosno očuvanja okoliša. Procijenjeno je da bi se uspostavombežične senzorske mreže za praćenje stanja prekidača osigurale pretpostavkeza prelazak na održavanje prema stanju, brže uočavanje istjecanjaplina i smanjenje troškova održavanja.Probna instalacija predviđena je na području Prijenosnog području Osijek. Utransformatorskoj stanici sa SF 6prekidačem planira se ostvarenje bežične komunikacijskeveze prema senzorskom čvoru, koji bi se nalazio na udaljenommjestu, u području vodnog ili transformatorskog polja. Čvor treba prilagoditisenzorima za detekciju gustoće SF 6plina u komori prekidača, a planirana je iugradnja senzora za uočavanje vibracija i mehaničkih naprezanja.Projekt financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, ali zbog kašnjenjaosiguranja sredstava kasni se s praktičnom realizacijom Projekta. Zbogtoga je, što se tiče doprinosa hrvatskih partnera, naglasak na završnoj revizijiprojekta bio na procjeni primjenjivosti bežične senzorske mreže u elektroprivrednomokruženju i definiranju daljnjih koraka.Projekt ESNA je na završnoj reviziji pozitivno ocijenjen, ETF Osijek i HEP OPSsu prepoznati kao kvalitetni partneri, a njihovo izlaganje ocijenjeno je kaoobećavajući plan. Time su im otvorena vrata za buduću suradnju pa je prihvaćenonjihovo sudjelovanje u projektu Inteligentni nadzor elektroenergetskihmreža, IMPONET (INteligent Monitoring of Power NETworks) - novomProjektu klastera ITEA.HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 19

FORUMIMeđunarodni seminar: Trendovi na tržištuenergije iz drva u Republici HrvatskojJelena DamjanovićKako više koristitienergiju iz drva?20Hrvatska ima šumske i drvne biomase u velikojkoličini, jer je 48 posto njenog prostora pokrivenošumom, a riječ je o obnovljivom izvoru energijeza koji treba osmisliti poseban sustav državnihpoticaja i sustav potporaU Zagrebu je 18. veljače o.g. održan seminar podnazivom „Trendovi na tržištu energije iz drva u RepubliciHrvatskoj“. Tom su prigodom izložena brojnaizlaganja o prednosti drva kao alternativnog izvoraenergije, a temeljni cilj seminara bilo je utvrđivanjetrendova na tržištu energije iz drva u Hrvatskoj teodgovornost za provođenje postojećih i donošenjenovih zakonskih okvira za povećano korištenje šumskei drvne biomase. Također se nastojalo odgovoritina pitanje kako popularizirati i povećati iskorištavanjeenergije iz drva.Seminar je bio namijenjen drvoprerađivačima, investitorima,institucionalnim predstavnicima, političarima,stručnjacima za područje iskorištavanja šumske idrvne biomase, novinarima te svim zainteresiranimakoji se žele aktivno uključiti u to područje.HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.Pelet poput nafte, ali ne zagađuje okolišUvodno su govorili Stipo Velić, ravnatelj Uprave zadrvnu industriju, Radovan Despot, prodekan Drvnotehnološkogodjela na Šumarskom fakultetu i ZdravkoŽuža, predsjednik Odbora za biomasu.- Ograničenost izvora fosilnih goriva te ekološki problemis kojima je danas suočen cijeli svijet tjeraju nasda potražimo nove, alternativne izvore energije kojiće osigurati održiv razvoj ljudske vrste. Takvi izvorimoraju biti i obnovljivi, a jedan od njih je i šumskadrvna biomasa koje Hrvatska ima u velikoj količini, sobzirom na to da je 48 posto Hrvatske pokriveno šumom,rekao je u svom obraćanju Z. Žuža. Spomenuoje i potpisivanje Kyotskog protokola kojim se Hrvatskaobvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za petposto.- Korištenjem drvnog ogrjeva, odnosno peleta, Hrvatskaispunjava dio obveza prema Kyotskom protokolu.Pelet kao najsuvremeniji oblik drvnog ogrjeva omogućujejednako udoban način grijanja kao nafta, stom razlikom što se izgaranjem peleta u atmosferuotpušta onoliko CO 2koliko ga je stablo apsorbiralo utijekom života pa se ne zagađuje okoliš, objasnio jeZ. Žuža.Jedinstveni projekt Strizivojne Hrast i HEP ESCO-aUz brojna izlaganja iz teorije i prakse, na Seminaru jeprezentaciju pod nazivom „Mogućnost financiranja iizvedbe kogeneracijskih postrojenja na biomasu kaoESCO projekta“ izložila Gordana Jeličić, rukovoditeljicaFinancijskog odjela HEP ESCO-a.Nakon kratkog upoznavanja nazočnih s radomHEP ESCO-a, G.Jeličić je govorila o suradnji s tvrtkomStrizivojna Hrast. Riječ je o projektu koji sinergijskiobjedinjuje projekt energetske učinkovitosti i projektobnovljivih izvora energije. Tu se, kako je objasnilaG.Jeličić, izgradnjom kogeneracijskog postrojenja zamjenjujerad neučinkovitih i skupih dizelskih agregataza proizvodnju električne energije i ostvaruju uštedeu potrošnji energenata, jer se za gorivo koristi otpadnodrvo iz proizvodnog procesa.-Tehnologija kogeneracijskih postrojenja je najučinkovitija,jer riječ je o istodobnojj proizvodnji električnei toplinske energije. Zamjenom dizelskog goriva kaoenergenta drvnom masom, dodatno se pridonosi izaštiti okoliša, naglasila je G. Jeličić.Na seminaru je zaključeno da javnost nije dovoljnoGordana Jeličićiz HEP ESCO-agovorila je o projektuStrizivojne Hrast,gdje kogeneracijskopostrojenja zamjenjujerad neučinkovitihi skupih dizelskihagregata za proizvodnjuelektrične energijei ostvaruju uštede upotrošnji energenata,jer se za gorivo koristiotpadno drvo izproizvodnog procesaupoznata s potencijalima, prednostima i mogućnostimakorištenja šumske i drvne biomase i stogavalja osmisliti primjerenu kampanju. Također trebaosmisliti poseban sustav državnih poticaja za projekteiskorištavanja šumske i drvne biomase, razraditisustav potpora za građanstvo za njihovo korištenjena područjima gdje nema mogućnosti korištenjadrugih oblika energije te aktivno podupirati pratećeindustrije koje proizvode opremu za preradu biomaseu energente.Što su drvna goriva?Drvna goriva su oni izvori energije koji u svojojbazi imaju drvo, a to su:PELETI - Najraširenije moderno drvno gorivo kojenastaje prešanjem piljevine ili usitnjavanjemkrupnog drvnog ostatka ili iverja. Najpovoljnijusirovinu predstavljaju četinjače, a piljevinu listačase uobičajeno pomiješa s dodacima na baziljepila.BRIKETI - Gorivo koje je po popularnosti prethodilopeletima bilo je vrlo rašireno u pojedinimrazvijenim zemljama. Posebno su ga koristiliosvješteniji kupci, jer u praksi nije bilo prevelikerazlike u cijeni u odnosu na klasična drvnagoriva.OGRJEVNO DRVO - Povijesna komercijalna mjeraza ogrjevno drvo je prostorni metar, a sačinjavajuga cjepanice duljine jednog metra i prosječnogpromjera osam do petnaest centimetara. Najboljomsirovinom za ogrjevno drvo smatra se grab,potom bukva i druge vrste tvrdog drva.SJEČKA - Koristi se za loženje u velikim industrijskimsustavima grijanja ili za proizvodnjuelektrične energije, a prednost je što se možekoristiti i s većim postotkom vlage kod specijalnoizrađenih kotlova.KRUPNI OSTATAK- Nastaje u svim fazama proizvodnje,a razlikuje se po vlažnosti i dimenzijamakoje nisu standardizirane. U industrijskiupravljanim proizvodnjama krupni ostatak sebez dodatne dorade koristi za proizvodnju energijeili kao sirovina za proizvodnju briketa, azbog povećanja konjunkture peleta u posljednjevrijeme, dio proizvođača ga dosušuje i usitnjavana potrebnu granulaciju.

Obnovljivi izvoriSeminar tvrtke EnergetikaMarketing: Mogućnost primjenesolarnih toplinskih sustavaT. JalušićBolji dani za korištenjeenergije Sunca?U usporedbi s mnogim zemljama Europske unije,Hrvatska ima daleko najmanje postavljenihsolarnih kolektora po stanovnikuSeminar „Mogućnost primjene solarnih toplinskihsustava“ održan je u Zagrebu 25. veljače o.g. sciljem promoviranja primjene obnovljivih izvoraenergije, posebice Sunčeve koja - prema mišljenjuorganizatora, u Hrvatskoj pruža brojne mogućnosti,ali tu svoju veliku prednost ona slabo koristi.Seminar je organizirala tvrtka Energetika Marketing,dok su suorganizatori bili: Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništva, Fakultet strojarstva ibrodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Fond za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska stručnaudruga za Sunčevu energiju, Hrvatski strojarski ibrodograđevni inženjerski savez, Hrvatska gospodarskakomora te Regionalna energetska agencijasjeverozapadne Hrvatske.Poticaji će omogućiti povećano korištenje SunčeveenergijeU prvom dijelu stručnjaci su nastojali odgovoriti napitanje: kako još više potaknuti primjenu Sunčeveenergije i solarnih toplinskih sustava u Hrvatskoj?Pri tomu su se osvrnuli na najnoviju zakonsku regulativu,koja se odnosi na solarne toplinske sustaveu Europskoj uniji i u Hrvatskoj.Dr..sc. Ljubomir Majdandžić predsjednik Hrvatskestručne udruge za Sunčevu energiju, napomenuoje da Hrvatska ima daleko najmanje postavljenihsolarnih kolektora po stanovniku u usporedbi smnogim zemljama Europske unije..O energetskim propisima koji potiču primjenu solarnihtoplinskih sustava govorio je Igor Raguzin izUprave za energetiku MINGORP-a. On je naglasioda se Strategijom energetskog razvoja Hrvatskepotiče ugradnja solarnih toplinskih sustava (za niskotemperaturnogrijanje i pripremu potrošne toplevode) u što više novih građevina u unutrašnjostiHrvatske i u obalnom području, ali i na postojećimobjektima. Povećanje korištenja Sunčeve energijeprovodit će se, napomenuo je, poticanjem solarnihtoplinskih sustava poreznim olakšicama, subvencijama,uvođenjem u građevinske propise, uklanjanjempostojećih administrativnih zapreka i drugimmjerama.Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uposljednjih nekoliko godina provodi brojne aktivnostiu poticanju primjene svih vrsta obnovljivih izvoraenergije pa tako i Sunčeve. Aktivnosti u poticanjukorištxenja solarnih toplinskih sustava u Hrvatskojpredstavio je Nikola Blažeković.Primjeri korištenja solarnih sustavaDrugi i treći dio Seminara bio je posvećen ostvarenimprojektima primjene solarnih toplinskih sustavau Hrvatskoj. Ivan Pržulj iz Regionalne energetskeagencije sjeverozapadne Hrvatske govorioje o projektima poticanja primjene solarnih sustavau kućanstvima u tom dijelu naše zemlje, odnosnoo nepovratnim subvencijama (za 136 kućanstavau 2009. godini) u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj iZagrebačkoj županiji za njihovu nabavu i ugradnju.Drago Martinac iz Poglavarstva Grada Siska osvrnuose na projekt „Solarna energija u Sisačko - moslavačkojžupaniji“, u okviru kojeg je provedena edukacijastanovništva i sufinanciranje nabave solarnihsustava.Na Seminaru je predstavljeno i nekoliko primijenjenihprojekata, koje su u Hrvatskoj ostvarili nekiod vodećih proizvođača solarne opreme. Stambeno-poslovnazgrada Agria u Osijeku prva je takvazgrada koja koristi obnovljive izvore energije zagrijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode.Prikazana je i primjena Sunčeve energije u opskrbihotela, odnosno veliki solarni toplinski sustav zapripremu potrošne tople vode u hotelu „Malin“ uMalinskoj na Krku te rješenje solarnog toplinskogsustava za grijanje i pripremu potrošne tople vodeu hotelu „Vespera“ u Malom Lošinju. Predstavljenisu i solarni toplinski sustavi za niskoenergetskeobiteljske kuće.Na Seminaru je promovirana i nova stručna knjigaiz izdavačkog djelokruga tvrtke Energetika i marketing„Osnove primjene solarnih toplinskih sustava“,skupine autora.Kako subvencionirati postavljanje solarnih kolektora?Igor Raguzin iz MINGORP-a je na konferenciji za novinare naglasio da Hrvatska, kao što je poznato, morado 2020. godine postići udjel od 20 posto obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji.Zbog toga je 2003. godine osnovan Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji se sada,napomenuo je, mora više usmjeriti prema fizičkim osobama te uspostaviti takav financijski sustav gdjebi svi zainteresirani za postavljanje solarnih kolektora točno znali koliku će subvenciju imati za svojuinvesticiju. Nakon analize skoro svih europskih modela financiranja, najprihvatljivijim se pokazao sustavpoticanja vezan uz proizvodnju energije, no on je pogodan za veće sustave. Kada je riječ o obiteljskimkućama, tu je prikladniji model s davanjem prve rate subvencije, potom nadzora proizvedene količinetoplinske energije, nakon čega bi uslijedila i druga rata subvencije.- To je samo jedan od prijedloga, jer valja paziti da se ne bi upalo u zamku previše birokratiziranogsustava, smatra I. Raguzin. Za provođenje tog modela, nužno je, postojanje ovlaštenih, certificiranihservisera.Fond za zaštitu okoliša sada kod dodjele sredstava koristi javne natječaje, ali se ta praksa nastoji promijeniti.Stoga su u izradi dva propisa: Uredba o izvorima i iznosu financijske potpore za povlaštenogproizvođača toplinske energije te Pravilnik o uvjetima za stjecanje statusa povlaštenog proizvođačatoplinske energije. Njihovo donošenje očekuje se do kraja lipnja ove godineHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 21

Iskustva drugihIspitivanje dijelova najsnažnijeplinske turbine na svijetu nakonzavršetka pokusne faze radaTAKO rade drugiRastavljen gorostasiz IrschingaUnosne AlpeDimenzije plinske turbine ulijevaju strahopoštovanje:duljina 13 metara, visina pet metara,masa 444 tona, snaga 340 MW! To odgovarasnazi deset pogonskih motora Airbusa A 380,najvećeg zrakoplova na svijetu. Plinska turbina,koja se pokusno ispitivala u E.on elektrani u gornjebavarskomIrschingu, po snazi je najveća usvijetu i mogla bi samostalno opskrbljivati električnomenergijom, primjerice, cijeli Hamburg.Završena je faza njena ispitivanja u pokusnomradu i sada je stručnjaci proizvođača rastavljajudo posljednjeg vijka. Sve sastavnice bitće pomno pregledane - vidjet će se pokazujuli, možda, preveliku istrošenost ili neočekivanaoštećenja. Ako će sve biti u redu, turbina će bitiponovno sastavljena i od 2011. proizvodit ćeelektričnu energiju u redovnom pogonu.Do tada će Siemensovi stručnjaci na drugomkraju generatora ugraditi i dodatnu parnu turbinu.Naime, izlazni plinovi plinske turbine temperaturesu više od 600 o C i u toplinskom izmjenjivačumože se proizvoditi vodena para. Tek ukombinaciji plinske i parne turbine ostvarit će sekorisnost više od 60 posto! I to će biti svjetskirekord. Sa svojom visokom korisnošću turbine izIrschinga nadmašuju dosadašnji rekord plinskeelektrane Mainz-Wiesbaden za dva posto.To izgleda malo, ali pri gradnji elektrana jamčivelike uštede u gorivu i znatno smanjenje emisiještetnih plinova. Tako će Irsching, u odnosu naMainz-Wiesbaden, svake godine stvarati manje40 000 tona CO 2zbog manje potrošnje goriva.U usporedbi sa suvremenim termoelektranamana ugljen s korisnošću od približno 42 posto,elektrana u Irschingu će uz jednaku količinu proizvedeneelektrične energije smanjiti emisiju CO 2čak za 2,3 milijuna tona.Divovsku plinsku turbinu za Irschin, koja u načelufunkcionira kao pogonski motor turbomlaznogzrakoplova, razvili su inženjeri Siemensa.Budući da je konstruirana na granicama mogućeg,a turbina takve snage može se smišljenoispitati samo u pravim pogonskim uvjetimaelektrane, nakon višemjesečnog pokusnog trajnograda valja ispitati sve njene sastavnice. Izvornik: Die Welt, 4.rujna .2009.Pripremio: Željko MedvešekZa švicarske voditelje hidroelektrana, Alpe supraktično stroj za tiskanje novca: Prema procjenienergetskih analitičara, Švicarska svakegodine oplemenjuje približno 30 TWh električneenergije. Pod tim se podrazumijeva davoditelji hidroelektrana tu količinu električneenergije kupuju od susjednih zemalja kao jeftinunoćnu, koju koriste za pogon crpki kojimaprebacuju vodu u svoja gornja akumulacijskajezera. Preko dana, u vrijeme visoke potrošnje,voditelji hidroelektrana otvaraju zasunena svojim branama - i prodaju proizvedenuelektričnu energiju uz skoro trostruku cijenu.Uz korisnost crpne hidroelektrane od približno70 posto i uobičajenu prosječnu cijenu za noćnuelektričnu energiju i onu u vršno vrijemeod približno 25 i 70 eura/MWh - švicarskehidroelektrane zarađuju svake godine više odpola milijarde eura.Izvornik: Der SpiegelŽ.M.22HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

Obnovljivi izvori (7)Visokonaponska istosmjerna mreža za prijenoselektrične energije iz tisućama kilometaraudaljenih obnovljivih izvora energijeEdisonova osvetaU ratu struja s kraja 19. stoljeća, Teslin izmjeničnisustav pobijedio je Edisonov istosmjerni, aliEdison bi danas mogao biti rehabilitiran, jer seobnovljivi izvori energije ne nalaze uvijek blizunapučenih centara pa se ta vrsta energije moraprenositi na velike udaljenosti na kojima jeistosmjerni prijenos jeftiniji od izmjeničnogPonekad, ono što je najnovije nije i najbolje. Pokazalose da je tehnologija koja je prije jednog stoljećaodbačena kao zastarjela zapravo ključ izgradnjeelektroenergetske mreže koja je u stanju isporučivatielektričnu energiju iz obnovljivih izvora.Naime, skoro svi elektroenergetski vodovi u svijetuprenose izmjeničnu struju (AC). Razlozi sežu izdavne epske rasprave s kraja 19. stoljeća izmeđudvojice velikana povijesti električne energije: ThomasaEdisona i Nikole Tesle. Edison je tvrdio daje za pravi način prijenosa električne energije navelike udaljenosti prikladan istosmjerni prijenos,jer se to s izmjeničnim može učiniti samo ako senapon poveća na nezamislivo visoke razine. On ječak i izradio prvi električni stolac kako bi dokazaoda je u pravu. U ratu struja Edison je izgubio, jer seTeslin sustav prijenosa izmjenične struje pokazaopraktičnijim pa se taj način prijenosa održao tijekom20. stoljeća.Pobornici OIE zalažu se za novu generaciju visokonaponskihistosmjernih supermrežaAli, sada bi Edison mogao biti rehabilitiran. Zarazliku od konvencionalnih elektrana za proizvodnjuelektrične energije, koje se mogu graditiblizu potrošačkog područja, obnovljivi izvorienergije ne nalaze se uvijek blizu napučenihcentara pa se ta vrsta energije mora prenositi navelike udaljenosti.Na udaljenosti od tisuću kilometara izmjenični prijenosnivodovi postaju sve neučinkovitiji, a gubiciu prijenosu premašuju deset posto, dok bi gubiciu istosmjernom visokonaponskom vodu bili samotri posto. Ako pribrojite pretvaranje izmjeničnestruje u istosmjernu koju koriste potrošači, dodatnigubici su - u najboljem slučaju - 0,6 posto.Ukupno gledajući, na 800 kilometara i većim udaljenostima,istosmjerni prijenos postaje jeftiniji odizmjeničnog.Stoga se pobornici obnovljivih izvora zalažu zanovu generaciju visokonaponskih istosmjernihsupermreža koje povezuju regije bogate vjetrom,Suncem ili drugim obnovljivim izvorima energije,a čija su napučena područja tisućama kilometaradaleko od takvih izvora.Ekolog Robert Kennedy Jr. zatražio je od predsjednikaSAD-a da izgradi visokonaponsku istosmjernumrežu za prijenos električne energije od vjetrokoridorakoji se proteže od Teksaškog koridora doSjeverne Dakote i od solarnih elektrana na jugozapadudo svih najvećih gradova u SAD-u.U Europi je Gregor Czisch, stručnjak na područjuenergetskih sustava iz Sveučilišta Kassel u Njemačkoj,izračunao troškove i koristi supermreže kojabi se protezala od zapadnog Sibira do Senegalai osiguravala četiri milijuna gigavatsati električneenergije godišnje iz obnovljivih izvora za 1,1 milijarduEuropljana. Mreža bi povezivala parkove vjetroelektranana obali i pučinske (offshore) parkovevjetroelektrana, hidroenergetske izvore i elektranesa solarnim koncentratorima s najvećim gradovimaEurope. Opseg takve mreže učinio bi energetskuopskrbu puno jednostavnijom, tvrdi G. Czisch.Ne samo da bi takva električna energija bila čista,već bi bila i razmjerno jeftina. Po cijenama iz 2007.,europska bi supermreža isporučivala električnuenergiju po veleprodajnoj cijeni od 0,047 eura pokilovatsatu, kaže G. Czisch, u usporedbi s 0,06 eurado 0,07 eura po kilovatsatu, koliko stoji električnaenergija iz plinskih elektrana.Helen KnightIzvor: Posebno izdanje o obnovljivim izvorimaenergije časopisa New ScientistOdabrao: mr. sc. Kažimir VrankićPrevela: Tanja BedićHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 23

Nuklearna industrijaŠEST VODEĆIH TVRTKI VIŠE TO NISUKaos na nuklearnom tržištuŠest tvrtki koje desetljećimadominiraju u nuklearnojindustriji zaprepaštene sujer 40 milijardi dolara vrijedanugovor za izgradnjučetiri nuklearne elektrane uUjedinjenim arapskim emiratimadobio je južnokorejskiKonzorcij predvođenKorejskom energetskomkorporacijom u većinskomdržavnom vlasništvuNakon obraćanja Baracka Obame o stanju nacije,nuklearna industrija dobila je neočekivan poticaj.Predsjednik je obećao izgraditi “nove generacijesigurnih i čistih nuklearnih elektrana” i već prvogdana veljače je predložio utrostručenje kreditaza nove nuklearne elektrane na 54 milijardadolara vrijednosti. I drugdje su izgledi za posaodobri. Primjerice u Ujedinjenim arapskim emiratima(UAE) u prosincu 2009. godine završili sunatječaj za četiri nuklearne elektrane, a Vijetnamplanira sličan posao ove godine. Uz to, mnogedruge zemlje, od Italije do Indonezije, planirajuuskoro graditi nove reaktore.Potpisivanje 40 milijarda dolara vrijednog ugovoraUAE-e i južnokorejskog konzorcija predvođenogKorejskom energetskom korporacijom(KEPCO) u većinskom vlasništvu države, izazvaoje zaprepaštenje među šest velikih tvrtki koje sudominirale nuklearnom industrijom desetljećima,a to su: američki GE i Westinghouse, francuskaAreva i japanski Toshiba, Hitachi i MitsubishiHeavy Industries. Ruske i kineske tvrtke nadajuse slijediti korejsko vodstvo.Kada se odjedanput suočavaju ključni igrači nuklearneindustrije, kada nastaje i oblikuje se tržište“nacionalnih prvaka”, uz potpunu potporunjihovih vlada - to je neprocjenjiva vrijednostu skupim poslovnim obvezama nuklearne energije.Velika potpora države južnokorejskom konzorciju- Ako otkrijete kako su dobili taj ugovor, recitei meni, komentirao je Hirotada Nagashima, direktoru nuklearnoj diviziji Hitachi, čiji je jointventure s GE, jednako kao i konzorcij Areva idrugih francuskih industrijskih divova, uključujućiElectricité de France (EdF), Total i GDF-Suez,sudjelovao u natječaju. No, postoji tajna uspjeha.Južnokorejski konzorcij, u kojem su najveći- Doosan, Hyundai i Samsung, koristi neke odWestinghouse tehnologija te već desetljećimazajedno radi u izgradnji i upravljanju većine od20 južnokorejskih reaktora. Konzorcij nudi, nesamo izgradnju postrojenja, već i upravljanje iodržavanje pogona. Nudi čak i potrebno gorivo,većim dijelom po fiksnoj cijeni.- Bilo je vrlo lako ih okupiti i ponuditi UAE-i cjelokupanpaket, kaže Mark Yoon iz CLSA financijsko-istraživačketvrtke.Južnokorejska Vlada, također, imala je svoju ulogu.Predsjednik Lee Myung-bak je, uoči donošenjaodluke, doputovao u Abu Dhabi obećavajućilokalnom stanovništvu pomoć u prenošenjujužnokorejskog ekonomskog čuda. Hiroki Mitsumata,direktor nuklearne energije pri japanskomMinistarstvu gospodarstva, trgovine i industrije(METI), smatra da je potpora južnokorejske vladeomogućila KEPCO-u nuđenje najniže cijene,s obzirom na to da država može amortizirati/poduprijeti trošak prekoračenja i odgovornost odnesreće.Nicolas Sarkozy, francuski predsjednik, oduševljenoje lobirao za francuski konzorcij, čiji suvodeći članovi pretežito u vlasništvu države.Oni, također, mogu ponuditi potpunu uslugu -Areva projektira nuklearne elektrane, isporučujepotrebno gorivo i preuzima istrošeno gorivo i24HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

ISKUSTVA DRUGIHradioaktivni otpad, dok EdF upravlja nuklearnimelektranama dulje nego bilo koja druga tvrtka.Međutim, partneri su prvobitno namjeravali potpisatiodvojene ugovore, umjesto ugovor premanačelu ključ u ruke. Dodatno, njihova cijena bilaje 50 posto viša zbog jakog eura i dodatne količinečelika i betona u dizajnu reaktora, ugrađenihzbog veće sigurnosti. Taj argument VladaUAE-a nije prihvatila. Uz to, EdF se suočava s posljedicamaodređenih operativnih propusta, dokArevin novi reaktor u izgradnji u Finskoj značajnoprelazi zadani proračun i kasni. Korejci, naprotiv,imaju značajnu prednosti, kako u izgradnji, takoi u upravljanju nuklearnom elektranom.U prosincu 2009. godine, francuska Vlada postavilaje François Roussely, bivšeg šefa EdF-a, načelo Tima zaduženog za izradu izvješća o nuklearnojindustriji, a izvješće se očekuje u travnju2010. To je potaknuto otvorenim ratom izmeđudvije tvrtke: u siječnju je Areva nakratko zaustavilaprikupljanje istrošenog nuklearnog goriva izEdF-ovih elektrana nakon dugotrajnog spora okocijene, sve dok nije intervenirala Vlada.Ponuda “predobra da bi bila istinita”, ali…Južna Koreja u velikoj prednostiS druge strane, japanske i američke nuklearnetvrtke tvrde da se ne mogu natjecati s državno-potpomognutimponudama. Danny Roderickiz GE i Hitachi poslovnog partnerstva (joint-ventur)smatra da će se za južnokorejsku ponudupokazati da je “predobra da bi bila istinita” idvoji da mogu održati svoj proračun i raspored.Velike američke elektroprivrede/operatori nuklearnihelektrana nemaju interes da, zajednos predstavnicima nuklearne industrije, razvijajuposlovna partnerstva za poslove u inozemstvu,dok japanske elektroprivrede/operatori nuklearnihelektrana, pak, imaju povijest falsificiranihinspekcijskih izvješća i čestih prekida u radu.Također, vlade obiju zemalja teško će izabratijednu lokalnu nuklearnu tvrtku.Trenutačno, na nuklearnom tržištu postoji kaosuzrokovan slojevitim i ispresijecanim odnosimameđu tvrtkama. Primjerice, unatoč partnerstvu,Hitachi i GE nude dva konkurentna reaktora.Nedavno su razvili i treći tip u partnerstvu sPredsjednik Južne KorejeLee Myung-bak je,uoči donošenja odluke,doputovao u Abu Dhabiobećavajući lokalnomstanovništvu pomoć uprenošenju južnokorejskogekonomskog čudaToshibom, no nakon što je Toshiba kupila Westinghouse,Toshiba nudi noviji model. Areva iMitsubishi imaju konkurentne reaktore, ali takođeri partnerstvo u kojem promoviraju drugi tipreaktora.Sljedeći test s kojim se suočavaju tvrtke je nuđenjeizgradnje četiri reaktora u Vijetnamu. HirokiMitsumata (METI) smatra da bi Japanska banka,kao financijski partner u projektu i vladinajamstva za osiguranje odgovornosti od nesrećemogli značajno pokrenuti japansku nuklearnuindustriju. Također, postoje određeni pregovorio partnerstvu s Tokijskom elektroprivredom. Nataj način, japanska Vlada planira povećati industrijskupotporu vijetnamskom projektu. I tu je,kao i na nekim drugim manjim tržištima (Turska,Jordan, Indonezija, Tajland i Južna Afrika) konkurentkorejski KEPCO.Američke i japanske tvrtke svoju mogućnostvide u jačoj potpori svojih vlada i stoga inicijativaameričkog predsjednika budi nadu. S drugestrane, američko Ministarstvo energije tek moradati kredite odobrene još 2005. godine, regulatorna Floridi zaustavlja lokalne elektroprivredeu gradnji novih nuklearnih elektrana, a rastućitroškovi usporavaju projekte u Teksasu. Stoga jeJužna Koreja, sa svojih šest reaktora u izgradnji ijoš 14 u fazi projektiranja - u velikoj prednosti.Izvornik: The Economist, 6. veljače 2010.Odabrao: mr. sc. Kažimir VrankićPrevela: Irena JakićBritanskazabluda oslobodnomtržištuBritanski regulator energetskog tržišta upozorioje na opasnost, jer tijekom sljedećihgodina britansko liberalno tržište energijomneće moći održati sigurnu i pouzdanu opskrbukupcima. Tržište energijom će se u idućemdesetljeću suočavati s krizom, s obzirom nato da će na kraju životne dobi nekoliko starihnuklearnih elektrana i elektrana na ugljenprestati s radom, a istodobno nisu osiguranizamjenski proizvodni kapaciteti. Procjenjuje seda će investicijska ulaganja potrebna za zamjenustarih elektrana, uz zahtjeve za ograničenjeemisije stakleničkih plinova, iznositi 200milijarda GBP. Dodatnu nesigurnost u procjenipridonose financijska kriza, zahtjevni ekološkiciljevi, porast ovisnosti o uvezenom plinu i cijenaemisije stakleničkih plinova.Stoga britanski regulator predlaže da Vladaorganizira tijelo - Central energy buyer, kojeće definirati količinu i tip energetske tehnologije,a i potpisati dugogodišnji ugovor, kojimće se obvezati proizvođaču na otkup električneenergije. Istina, to je jako daleko odVladine politike koja proklamira da je najboljaona energetska politika koje nema, odnosnopolitika koja liberaliziranom tržištu prepuštausklađenje ponude i potražnje.Najvjerojatnije neće biti uspostavljena nacionalnaelektroprivrede u državnom vlasništvu,ali će se možda prihvatiti rješenje koje nudiregulator tržišta, a to je da se proizvođačuplaća i raspoloživost elektrane (proizvodnihkapaciteta), ne samo isporučena energija.Ako britanska Vlada želi izbjeći redukcije uisporuci električne energije 2017. godine -morat će provesti reformu energetskog tržišta.Izvor: PEI (Power Engineering International)Digest, 4.veljače 2010. (Newsletter)HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 25

NOVE TEHNOLOGIJEITER - projekt za rješenje znanstvenotehnološkihpitanja i problema vezanih zadobivanje fuzijske energijeNuklearna fuzijaenergetska nadačovječanstvaITER je dizajniran kako bi se fuzijskom nuklearnomreakcijom proizvelo do deset putaviše energije nego što je u proces uloženo: za50 MW uložene energije planira se proizvesti500 MW izlazne energijeStručnjaci iz različitih područja slažu se da će,uz pitanje dostupnosti pitke vode, u budućnostiključno biti energetsko pitanje. S jedne stranepronalaze se različiti načini ublažavanja rastapotrošnje energije u svijetu te smanjivanja učinakacijelog energetskog sektora na okoliš. Nadrugoj strani suočavanje sa sve očitijim nedostacimafosilnih energenata, koji čine okosnicusvjetske proizvodnje energije, potiče stručnjakei znanstvenike na otkrivanje i razvijanje novihtehnoloških rješenja. U moru zanimljivih ideja,osobito se izdvaja jedno, jer je dio znanstvenikasvoj pogled, umjesto u podzemlje ili slojeveatmosfere, okrenuo prema nebu, prema zvijezdama.Ovo je priča o ITER-u*, znanstvenom međunarodnomprojektu koji istražuje mogućnostidobivanja energije nuklearnom fuzijom.*ITER je izvorno bio akronim za međunarodnitermonuklearni eksperimentalni reaktor(International Thermonuclear ExperimentalReactor), ali se od tog naziva odustalo zbog ne-Pogled u budućnost: simulacija ITER-a u prostoru26HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

gativnih konotacija riječi termonuklearan i eksperimentalni.No, budući da ITER na latinskomznači put, odnosno smjer, što odražava mogućuulogu tog Projekta kao pokazatelja da se nuklearnafuzija može koristiti kao izvor energije isključivou mirotvorne svrhe - ubrzo se priklonilotakvom značenju.Nova era u svijetu energetikeKada je sedam zemalja članica (EU, Japan, SAD,Rusija, Kina, Indija, Koreja) 21. studenog 2006.godine potpisalo Ugovor o financiranju gradnjenuklearnog fuzijskog reaktora, postalo je jasnoda započinje nova era u svijetu energetike. Zalokaciju izgradnje reaktora izabran je Cadarache,grad na jugu Francuske, a priprema gradilišta započelaje već u siječnju 2007. godine. Očekujese da će Projekt stajati približno deset milijardaeura, a njegova će provedba trajati približno 30godina: 10 godina potrebnih za gradnju i 20 godinaoperativnog rada. Usporedo s ITER-om, uJapanu je pokrenut projekt IFMIF (InternationalFusion Materials Irradiation Facility). Riječ je opoligonu za razvoj i testiranje materijala pogodnihza upotrebu u ekstremnim uvjetima, koji ćebiti prisutni u budućim fuzijskim elektranama.Svrha projekta ITER je riješiti znanstveno-tehnološkapitanja i probleme vezane za dobivanjefuzijske energije, kako bi se u budućnosti moglaizgraditi fuzijska nuklearna elektrana za komercijalnesvrhe. Znači, proizvedena energija u ITERuneće biti korištena za proizvodnju električneenergije. Tek će se ostvarenjem projekta DEMO(Demonstration Power Plant), čiji će konceptualnidizajn biti završen do 2017. godine, fuzijauvesti u komercijalnu upotrebu, kao ravnopravniizvor energije, naravno, uz uvjet uspješnostiITER-a.Fuzija ili fisija?Fuzija i fisija nuklearne su reakcije. Pri fisiji seteška jezgra raspada na srednje teške jezgre,uz oslobađanje energije. Proces fisije kontrolirase u nuklearnim fisijskim reaktorima, dok se unuklearnoj bombi, primjerice, on događa nekontrolirano.Fuzija je, pak, spajanje dviju lakših jezgri u težujezgru. Proces fuzije izveden je u laboratoriju, alipravi izazov je komercijalizacija tako proizvedeneenergije na učinkovit, ekonomičan i ekološkiprihvatljiv način. Jedina i za sada vrlo važnaprednost fisijskih elektrana je razvijena tehnologija,što je posljedica dugogodišnje primjene ustotinama takvih postrojenja u svijetu. Prednostikoje donosi buduća fuzijska elektrana još su uvijeku teorijskom području, ali prema obilježjima- one su superiorne.ITER je dizajniran kako bi se fuzijskom nuklearnomreakcijom proizvelo do deset puta višeenergije nego što je u proces uloženo: za 50 MWuložene energije, planira se proizvesti 500 MWizlazne energije. Uspoređujući količinu energijekoja se dobije iz jednog grama vodika (fuzijom) iiz jednog grama urana (fisijom), dobivamo rezultat- približno 7,6 puta više energije iz procesafuzije. Upravo zbog toga, a i zbog činjenice dagoriva za fuzijsku reakciju ima u izobilju - tražese mogućnosti izgradnje fuzijskog reaktora.Superiorna obilježja fuzijeNabrojimo prednosti fuzije kao budućeg izvoraenergije:- fuzijsko gorivo je neiscrpno, dostupno i samopo sebi bezopasno;- da bi se pokrenula fuzijska reakcija, potrebnesu vrlo male količine deuterija i tricija: u bilokojem trenutku u reaktoru je prisutno samo nekolikograma mješavine deuterija i tricija;- fuzijska nuklearna reakcija je, u usporedbi skemijskim reakcijama poput gorenja ugljena,ulja ili plina, četiri milijuna puta učinkovitija! Ubrojkama: 1000 MW elektrani (na ugljen) potrebnoje 2,7 milijuna tona ugljena godišnje, dokće fuzijskoj elektrani biti dovoljno 250 kg gorivagodišnje, od čega polovica otpada na deuterij, apolovica na tricij;- fuzijska elektrana neće emitirati stakleničkeplinove, niti će na bilo koji način pridonositi zagađenjuzraka i okoliša: najveći “nusprodukt” jeinertan, netoksičan plin helij;- ne postoji opasnost da se reakcije “otmu kontroli”;- bilo koja promjena uvjeta uzrokovat će hlađe-Najviša razina predstavnika zemalja potpisnica ITER-a, okupljenih u Elizejskoj palači u Parizu u studenom 2006. godine, govori o ozbiljnosti projektaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 27

NOVE TEHNOLOGIJEITER - projekt za rješenje znanstvenotehnološkihpitanja i problema vezanih zadobivanje fuzijske energijenje plazme unutar nekoliko sekundi i reakcijase zaustavlja.Sunce - golemi fuzijski reaktorZa lakše razumijevanje fuzije znanstvenici suiskoristili našu zvijezdu Sunce, koje je mogućepromatrati kao golemi fuzijski reaktor. Toplinakoju osjećamo i svjetlost koju opažamo posljedicasu fuzijske reakcije koje se događaju usredištu Sunca. Lake atomske jezgre spajaju seu teže jezgre, uz emitiranje energije i čestica.Budući da su jezgre pozitivno nabijene, one senerado spajaju. Potrebno je uložiti puno energijekako bi se nadvladala odbojna sila i kako bi sejezgre približile jedna drugoj, što je preduvjetza fuzijsku reakciju. Te velike energije potrebneza približavanje jezgri mogu se dobiti u akceleratorimačestica ili zagrijavanjem do vrlo visokihtemperatura. U središtu našeg Sunca, kao iu ostalim zvijezdama, nužne uvjete za fuzijskureakciju osigurava gravitacijska sila: u uvjetimavelike gustoće i ekstremnih temperatura započinjefuzijska reakcija. U Suncu se spajaju četirivodikove jezgre u jezgru helija, uz oslobađanjeenergije i drugih čestica. Svake sekunde Suncepretvori 600 milijuna tona vodika u helij, otpuštajućigoleme količine energije. U zvijezdama,znači, gravitacijska sila približava jezgre na dovoljnomale udaljenosti kako bi se one moglespojiti.Na Zemlji takvi uvjeti ne postoje, a da bi sezadovoljili osnovni preduvjeti - bilo je potrebnoosmisliti drugi pristup: u reaktoru na Zemlji mogućeje postići više temperature nego u središtuSunca i na taj način zadovoljiti uvjete nužne zafuziju.Tokamak - 23 tisuća tona težak nuklearni fuzijskireaktorU 20. stoljeću bilo je mnogo pokušaja gradnjefuzijskog reaktora i kroz sve te eksperimentepronađen je najdjelotvorniji način dobivanjafuzijske energije: reakcija deuterija (izotop vodikas dva neutrona) i tricija (izotop vodika stri neutrona) proizvede najviše energije na“najnižoj” temperaturi. Ta “najniža” temperaturaje 150 000 000° C, što je čak deset putaviša temperatura od one u središtu Sunca. To ijest najveća tehnološka prepreka izvedbi samereakcije. Na tako visokim temperaturama elektronskiomotači se razbijaju i atoma više nema- oni su ionizirani, što znači da se vrući plin tadasastoji od mješavine pozitivno nabijenih jezgarai negativno nabijenih slobodnih elektrona.Takvo stanje materije, poznato kao i četvrtostanje materije, naziva se plazma. Na taj načinplazma pruža optimalno okruženje u kojem selakše jezgre mogu spajati i proizvoditi energiju.Kako bi plazma ostala stabilna, potrebno jena visokoj temperaturi postići dovoljnu gustoćuplazme dovoljno dugo vremena.ITER će koristiti metodu magnetskog zatočenjau 23 tisuća tona teškom nuklearnom fuzijskomreaktoru - tokamaku. Središnji dio reaktora sadržavatće vakuumsku komoru, u koju će bitiubačeno gorivo i zagrijavat će se na temperaturivećoj od 100 milijuna stupnjeva Celzijusovih. Utim uvjetima gorivo postaje plinoviti, električkinabijen oblik materije - plazma.Tokamak će pomoću snažnih magnetskih polja,smještenih oko vakuumske komore, prostornoograničiti i kontrolirati plazmu. Plazmu je nemogućedržati u običnim “posudama”, jer je njenatemperatura toliko visoka da kontakt s njom nebi izdržao niti jedan nama poznati materijal.Helijeva jezgra je jedan od produkata fuzijskereakcije deuterija i tricija te će ona odnositi približno20 posto energije proizvedene u reakciji.Budući da je helijeva jezgra pozitivno nabijena,ona će ostati zatočena unutar plazme. Preostalih80 posto energije bit će sadržano u visokoenergijskimneutronima, koji zbog svoje električneneutralnosti ne osjećaju magnetsko polje. Ti neutroniće biti apsorbirani izvan plazme u pogodnommaterijalu, u kojem će se kinetička energijaneutrona transformirati u unutrašnju energiju,odnosno povećati temperaturu materijala kojiFuzijska reakcijaokružuje plazmu. Ta toplina će, potom, biti raspoređenakroz tornjeve za hlađenje. U pravojelektrani, ta toplina će se koristiti za proizvodnjupare, a turbinama i generatorima - kao i obično- proizvodit će se električna energija.Najveći je izazov postizanje ultra visoke temperaturepotrebne za fuziju. U tokamaku, promjenljivamagnetska polja koja se koriste kako bi sekontrolirala plazma, proizvode toplinski učinak:elektroni i ioni u plazmi kruže u suprotnim smjerovimai u međusobnim sudarima povećavajutemperaturu. To je tzv. omsko grijanje i analognoje grijanju običnog vodiča. Na takav se načinmogu postići temperature do 10 milijuna stupnjevaCelzijusovih, što još uvijek nije dovoljnoza fuzijsku reakciju. Daljnje zagrijavanje postižese bombardiranjem plazme visoko energijskimneutralnim snopom, koji u sudarima s česticamaplazme prenosi i deponira dio svoje energije uplazmu. Upotrebljavajući takvu tehniku, temperaturaplazme približit će se potrebnoj temperaturina kojoj fuzija može započeti. Treći je načinzagrijavanja plazme visoko-frekventnim elektromagnetskimvalovima - analogno načinu na kojimikrovalna pećnica zagrijava hranu.Pripremila: Iva Šnidarić, dipl.ing. fizike(U idućem broju o: dosadašnjim pokušajima korištenjafuzije, gorivu za fuzijsku reakciju, odnosujavnosti prema Projektu o isplativosti Projekta.)28HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

ITER - projekt za rješenje znanstvenotehnološkihpitanja i problema vezanih zadobivanje fuzijske energijeTokamak će biti 30 metara visok i 23 tisuće tona težak, što je čak tri puta više od Eiffelovog tornja, a najveći izazov je postizanje ultra visoke temperaturepotrebne za fuzijuHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 29

Zaštita na raduOdbor zaštite na radu HEP Operatoradistribucijskog sustava d.o.o. o stanju u 2009.Miroslav Uremović i Damir MeglaPribližno 20 posto manjeukupnih ozljeda na radu!U poslovnim prostorijama Elektre Čakovec, 18.veljače o.g. održan je sastanak Odbora zaštitena radu HEP Operatora distribucijskog sustava(HEP ODS). Sastanku su prisustvovali i stručnjacizaštite na radu iz svih distribucijskih područja,a tema sastanka bila je prezentacija Izvješćao stanju zaštite na radu u 2009. godini u HEPOPS-u d.o.o.Nastavlja se trendsmanjenja broja ozljedana radu, ali i dalje kodzaposlenika treba podizatisvijest o važnosti zaštitena radu pri obavljanjuposlova elektroprivrednedjelatnosti, koji susvrstani u skupinuposlova visokog rizika,te ukazivati da seozljede mogu spriječitiprimjenom pravila i mjeraza rad na siguran načinTemeljem utvrđivanja i analize stanja zaštite naradu, s posebnim osvrtom na ozljede na radukoje utječu na gospodarsku učinkovitost i ukupnoposlovanje, Izvješćem se želi upozoriti napropuste u pogledu primjene mjera zaštite naradu te nastojati da se kvalitetnijim planiranjem,organizacijom poslova i stalnim nadzorom nezgodei ozljede smanje na najmanji mogući broj.Direktor HEP ODS-a Mišo Jurković pozdravio jesudionike sastanka te ukazao na važnost zaštitena radu kao sastavnog dijela svakog procesarada. Posebno je pozitivnim ocijenio trend smanjenjabroja ozljeda na radu, unatoč činjenici štosu poslovi elektroprivredne djelatnosti svrstaniu skupinu poslova visokog rizika, u pogledu ozljedana radu. Ta postignuća nisu slučajna, većsu rezultat stalnog timskog rada na izradi pravilai uputa za rad na siguran način, kao i individualnograda stručnjaka zaštite na radu koji, usuradnji s ovlaštenicima poslodavca i neposrednimovlaštenicima, nastoje unaprijediti primjenupravila i mjera zaštite na radu. Kod zaposlenikaje i nadalje potrebno podizati svijest o važnostizaštite na radu te ukazivati da se ozljede moguspriječiti primjenom pravila i mjera za rad nasiguran način.M. Jurković je u ovoj prigodi za dugogodišnjiuspješan rad na poslovima zaštite na radu zahvalioZdravku Zagorcu iz Elektre Čakovec, kojiove godine odlazi u mirovinu.Nazočne je pozdravio i domaćin - direktor ElektreČakovec Damir Srpak, te ih ukratko upoznaos poslovanjem Elektre Čakovec.Daljnji tijek sastanka vodio je ovlaštenik poslodavcaStjepan Megla.Nakon analize Izvješća o stanju zaštite na raduu 2009. godini u HEP OPS-u d.o.o. prihvaćen jePlan aktivnosti za 2010. godinu. Osnovni cilj jesmanjenje broja ozljeda, provođenje učestalijegi kvalitetnijeg unutrašnjeg nadzora te osiguranjeuvjeta za svakodnevno obavljanje rada sukladnopravilima i mjerama zaštite na radu.Na kraju je još jedanput naglašeno da je zaštitana radu integralni dio procesa rada i može seuspješno ostvarivati kontinuiranim djelovanjemsvih sudionika u procesu rada.Uz članove Odbora zaštitena radu HEP Operatoradistribucijskog sustava nasastanku su prisustvovali istručnjaci zaštite na radu izsvih distribucijskih područja,jer raspravljalo se o stanjuzaštite na radu u prošloj iplanu za ovu godinu30HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

Zaštita na raduIz Izvješća ostanju zaštitena radu u2009. godini uHEP OPS-u d.o.o.Zabrinjava porast ozljeda čiji je izvor električnaenergijaU pogledu organizacije provođenja zaštite naradu, poslove od zajedničkog interesa na raziniDruštva obavljaju: poslodavac (direktor Društva),ovlaštenik poslodavca, Odbor za zaštitu na radu iPovjerenstvo za zaštitu na radu.Poslovi zaštite na radu u distribucijskim područjimaorganizacijski su smješteni u uredu direktora,što stručnjacima zaštite na radu omogućava stalnusuradnju sa ovlaštenikom poslodavca (direktoromdistribucijskog područja) i neposrednim ovlaštenicimate učinkovitost u obavljanju poslova.Podaci o ozljeđivanju radnika na radu u HEP ODS-uu 2009. godini, u usporedbi s podacima o ozljedamaradnika na radu u prethodne tri godine,pokazuju nastavak trenda smanjenja broja ozljedana radu. Pri tomu je potrebno naglasiti da se brojozljeda u 2009. godini smanjio za približno 20posto u odnosu na prethodnu godinu.Važno je naglasiti da ozljede na radu ne nastajuslučajno, nego su uzrokovane nizom predvidivihokolnosti, koje se mogu spriječiti te ih na taj načinsvesti na vrlo mali broj slučajeva.Analizom ozljeda na radu u protekloj godini identificiranesu radne aktivnosti pri kojima se događanajveći broj ozljeda. To su poslovi pri obilaskutrase zračnih vodova te sječe raslinja po trasi; posloviutovara i istovara alata, opreme i materijala,u ili iz vozila; poslovi razvlačenja kabela, skidanjaizolacije i kretanja oko rova za polaganje kabela;zamjeni, isključenju, uključenju i očitanju brojilakod potrošača te radovi promjene osigurača u kabelskimormarićima i trafostanicama. Izvođenjemspomenutih radova u skladu s pravilima zaštite naradu te uz dužnu pozornost - ukupan broj ozljedamogao bi se prepoloviti.Posebna pozornost u analizi posvećena je ozljedamačiji je izvor električna energija, jer one upravilu uzrokuju teške posljedice za zdravlje ozlijeđenogradnika pa i smrt. Najčešći uzrok takvihozljeda je neprimjenjivanje pet pravila sigurnostipri radu na elektroenergetskim postrojenjima.Za razliku od ukupnog broja ozljeda, raste brojHEP ODS d.o.o. 2006. 2007. 2008. 2009.Ukupan broj zaposlenih radnika 9.721 9.559 9.622 9.492Ukupan broj ozlijeđenih radnika 247 240 224 176Postotak (%) ozljeđivanja radnika 2,5 2,5 2,3 1,9Broj smrtno ozlijeđenih radnika 1 0 0 1Broj ozlijeđenih - izravno na mjestu rada 193 189 177 140Broj teže ozlijeđenih-izravno na mjestu rada 11 11 12 10Broj ozlijeđenih - električni uzrok 8 11 7 10Broj ozljeda na 1.000 radnika 25 24 23 19Ukupno izgubljeni dani zbog ozljeda radnika 9.266 11.389 13.735 10.117Ukupno izgubljeni dani po jednoj ozljedi 38 47 61 57ozljeda čiji je izvor električna energija, u odnosuna prethodnu godinu. Stoga je potrebno posvetitijoš više pozornosti organizaciji i izvođenju radovana elektroenergetskim postrojenjima kako bi se ušto većoj mjeri smanjio broj takvih ozljeda.Osobito je važno da se nakon svake teže ozljedeili smrti, na radu provede analiza i donesu zaključcio uzrocima ozljeda, kao i da se osiguraprotok informacije do stručnjaka zaštite na raduu svim distribucijskim područjima. Cilj je spriječitiponavljanje takvih događaja.Proveden nadzor na 10 466 mjesta radaJedna od najvažnijih aktivnosti za prevencijuozljeda na radu jest provođenje unutrašnjegnadzora nad primjenom mjera zaštite na radu,na mjestu rada. Njih provode rukovoditelji istručnjaci zaštite na radu, a učestalost i kvalitetanjegova obavljanja izravno utječe na smanjenjebroja ozljeda na radu.Tijekom 2009. godine u HEP OPS-u su provedeninadzori glede primjene pravila i mjera zaštite naradu na 10 466 mjesta rada. Utvrđeno je da unajvećem broju slučajeva radnici primjenjuju svapravila zaštite na radu, dok je primjena pravila imjera zaštite na radu u manjem broju slučajevabila nezadovoljavajuća. Učestaliji propusti odnosese na: rad bez propisanih isprava ili s nepotpunimi nejasno napisanim ispravama za rad,nekorištenje osobnih zaštitnih sredstava (kacige,radnog odijela, zaštitnih rukavica i obuće)te rad pod naponom pri radovima koji se morajuobavljati u beznaponskom stanju (zamjenabrojila i zamjena niskonaponskih visokoučinskihosigurača).O uočenim manjim propustima i nedostacimaupozoravaju se rukovoditelji radova te se oniodmah otklanjaju na mjestu rada, dok su zaznačajnije propuste u provođenju pravila i mjerazaštite na radu izrečene usmene opomene ipodnesena pisana izvješća neposrednim ovlaštenicima(rukovoditeljima službi i pogona) teovlašteniku poslodavca (direktoru distribucijskogpodručja). Manjem broju radnika nakon ponovljenihpropusta dostavljena su i pisana upozorenja.DirektorHEP OPS-aMišo JurkovićprigodomprezentacijeIzvješća - uobraćanjusudionicimasastankapozitivnim jeocijenio trendsmanjenjaozljeda, tenaglasio da je torezultat stalnogtimskog radaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 31

ZahvatiRekonstrukcija TS 35/10 kV BristVeročka GarberSigurnije u turističkoj sezoniU TS Brist bili su nužni brojni zahvati, jer blizu tridesetljeća rada ostavila su tragove na njenompostrojenju, a i sve su veće potrebe kupaca zaelektričnom energijom okolnog područja kojese sve više turistički razvijaTrafostanica 35/10 kV Brist, u okviru Pogona Pločesplitske Elektrodalmacije, odabrala je vrlo zgodnomjesto za svoje boravište. Okružena zelenilom,zaštićena sivilom brda u zaleđu i s pogledom naplavetnilo neba i mora žalovitog priobalja krajnjegjuga makarskog primorja, to je postrojenje uz položajdobilo i zanimljiv vanjski izgled. Ne dvojimo daje jedna od najljepših, ako ne i najljepša, ne samou ovom i obližnjim distribucijskim područjima, negoi na puno širem području. Kako bilo, naša je električnaenergija u njoj našla najugodnije stanište.I zajedno sa svima koji su je gradili i projektiraliudahnula joj dušu.Izgrađena je 1981. godine i blizu tri desetljeća ostavilasu tragove na njoj, a još više u njoj. Smještenaje na dijelu obale koji se iz godine u godinu sveviše turistički razvija i za praćenje sve većih energetskihpotreba kupaca s okolnog područja, bili sunužni brojni zahvati. S jedne strane, nisu bili dostatnitransformatori 2 x 4 MVA, a s druge strane jedodatnu nesigurnost ulijevala radijalna veza kojomse iz TS 110/35 kV Opuzen preko TS 35/10 kV Pločenapaja ta TS. Koliko je trafostanica važna govorinam i podatak da se iz nje račva 10 kV napon premaPodacama, Zaostrogu i Drveniku, odakle 20(10)kV podmorskim kabelom napaja istočni dio otokaHvara. Premda za taj dio otoka postoji i dvostranaveza, ipak je ovaj napon što stiže s obale značiohvale vrijednu pouzdanost. Poglavito u turističkojsezoni, kada se svaki ispad promatra i doživljavapuno dramatičnije.Kvalitetnije i pouzdanije napajanje južnog dijelamakarskog priobaljaElektrodalmacija je još u ljeto 2008. godine promijenilai ugradila transformatore snage 2 x 8 MVA,a u veljači o.g. su zaposlenici splitskog Odjela građenjadovršili prvu etapu rekonstrukcije primarne isekundarne opreme. Prema riječima njihovih predradnikaJoke Ercegovca i Siniše Brajnova, tijekomprotekla tri tjedna demontirane su stare sabirnice10 kV i ugrađene nove većih presjeka, ugrađeninovi rastavljači i 10 kV prekidači te obavljeno polaganjenovih kabelskih trafo polja i kompletiranje35 kV transformatora. Taj su dio posla odradili EmilNikolić, Antonio Novaković, Miljenko Lisica, MarinSinovčić i Miro Zebić.Pri našem obilasku, ostvarenom uz dragocjenupomoć Nevena Batalića - koordinatora poslova uOdjelu za održavanje 35 kV trafostanica, zateklismo i malu ekipu Odjela zaštite i mjerenja. DubravkoMarkota, Vlade Milardović i Srđan Talijančićprogramirali su i ugradili releje zaštite te obavilirekonstrukciju ćelija 35 kV trafo polja te pripremuožičenja za daljinsku stanicu.Svi ti radovi obavljaju se pod budnim okom nadzornihinženjera Josipa Maršića i Zorana Granića. Kadaza koji tjedan bude završen taj zajednički uradak,možemo zaključiti da će južni dio makarskog priobaljadobiti kvalitetnije i pouzdanije napajanje ikrenuti u predstojeću turističku sezonu započeti smanje straha.Voditelji i koordinatori poslova (s lijeva na desno):Neven Batalić, DubravkoMarkota, Siniša Brajnov i Joko ErcegovacVlade Milardović pri ožičenju za daljinsku stanicuMiljenko Lisica pregledava spojeve na transformatoruKoloritni glanc sabirnica obavlja Emil Nikolić32HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

ZahvatiZamjena prekidača uTS 400/220/110 kV Konjskona 220 kV raziniMarica Žanetić MalenicaPrekidači - Ahilova petaZamjenom svih prekidača u postrojenju 220 kV, jedinoće prekidači u postrojenju 110 kV za svoj rad inadalje koristiti komprimirani zrak pa će kompresorskopostrojenje biti znatno rasterećeno - vjerojatnostkvarova bit će smanjena, olakšat će se radpogonskog osoblja i smanjiti potreba intervencijaekipa održavanjaTijekom siječnja ove godine, u TS 400/220/110 kVKonjsko obavljena je zamjena starog pneumatskogprekidača tipa 3P novim siemensovim SF 6 prekidačem.Građevinske i elektromontažne radove izveli suzaposlenici splitske tvrtke Inero, a sve se odigravalou spojnom polju glavnih sabirnica 220 kV postrojenja.Ovim zahvatom omogućena je potpuna raspoloživostspojnog polja, čime je na 220 kV razini osigurana boljapouzdanost i elastičnost pogona.Zamijeniti ukupno 12 prekidača do kraja ove godinePlanirana zamjena ukupno 12 prekidača započela jetijekom 2005. i 2006. godine kada je, povodom rekonekcijepostojeće dvije UCTE europske zone u jedinstvenuzonu, obnovljeno postrojenje 400 kV, kojemu jeu cijelosti zamijenjena primarna i sekundarna oprema.U sklopu tih radova, na 220 kV strani autotransformatora400/220 kV (AT 1 i AT 2) zamijenjeni su prekidači,također tipa SF 6 koje je proizveo Končar. Trećiprekidač istoga tipa, proizvođača Siemensa, ugrađenje 2009. godine u vodnom polju 220 kV Brinje.Nakon što je, početkom veljače o.g., u pogon puštenčetvrti novi prekidač u spojnom polju glavnih sabirnica(GS), preostalo je to učiniti još u ukupno osam vodnihi trafo polja (Bilice 1 i Bilice 2, Zakučac, Orlovac 1i Orlovac 2, polja 220/110 kV ATR 1 i 2 te spojnopolje pomoćnih sabirnica). Svih osam prekidača jenabavljeno i isporučeno, a u tijeku je postupak javnenabave za odabir izvođača radova. PrP Split namjeravaspomenuti zahvat izvesti do kraja 2010. godine.Islužena i u ratu oštećena oprema posustaje svečešćePrimarna oprema u TS 400/220/110 kV Konjskoveć tri desetljeća vrijedno služi ovom, za Dalmaciju,strateškom visokonaponskom postrojenju. Budući daje zakoračila u četvrto desetljeće, nije čudno da svečešće posustaje i traži interventne zahvate.Prisjetimo se i početka Domovinskog rata kada je, 20.rujna 1991. godine postrojenje bilo znatno oštećenobombardiranjem tijekom zračnog napada. Osim bolnihposljedica za tada dežurnu posadu Trafostanice,bombe su ostavile traga na primarnoj i sekundarnojopremi koja je, nekoliko puta, samo zaliječena, ali nei cjelovito obnovljena.Posljednjih godina, u TS 400/220/110 kV Konjsko suse najranjivijima pokazali prekidači. Budući da za radkoriste komprimirani zrak, koji im osigurava odgovarajućekompresorsko postrojenje, velika većina kvarovadogađala se u proizvodnji i razvođenju zraka ili zboguporabe stlačenog zraka u funkciji rada prekidača.Najčešći kvarovi na razvođenju uzrokovani su zamrzavanjemkondenzirane vlage, što je za posljedicu imalonemogućnost dopunjavanja sustava i održavanja propisanogtlaka. Slijede ih kvarovi na prekidačima zbogpucanja cijevi spojeva pneumatskog razvoda, što birezultiralo naglim padom tlaka prekidača i onemogućavanjemnjegove osnovne funkcije. U pojedinimslučajevima, incidentni događaji na prekidačima ugrožavalisu pogonsko osoblje, kao i druge zaposlenikekoji, zbog naravi njihova posla moraju boraviti u postrojenju.S komprimiranim zrakom jedino prekidači u postrojenju110 kVZamjenom svih prekidača u postrojenju 220 kV, jedinoće prekidači u postrojenju 110 kV za svoj radi nadalje koristiti komprimirani zrak. Time će kompresorskopostrojenje biti znatno rasterećeno i bit ćesmanjena vjerojatnost kvarova, čime će se olakšatirad pogonskog osoblja i smanjiti potreba intervencijaekipa održavanja.- Nadamo se da će se, u konačnici, kada se u HEP-upopravi financijsko stanje, započeti sa zamjenom iprekidača u postrojenju 110 kV, kao i drugih aparataprimarne i sekundarne opreme postrojenja 220i 110 kV, starih više od 30 godina. Tek tada bismomogli reći da smo jednu od najvažnijih trafostanicasustava doveli na najvišu razinu pogonske spremnosti,što bi joj omogućilo da sigurno prihvati sve izazove izahtjeve elektroenergetskog sustava u skoroj budućnosti,rekao je Matko Utrobičić, koordinator radova nazamjeni prekidača 220 kV u TS Konjsko.1.2.1. Novi siemensov SF 6 prekidač spojnog poljaglavnih sabirnica pušten je u rad početkomveljače2. Stari pneumatski prekidači tipa 3P čekajuda na svoj red zamjene - na preostalih osamvodnih i trafo poljaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 33

ZahvatiDovršena rekonstrukcija TS35/20kV Cvetković PogonaJastrebarsko Elektre KarlovacTomislav ŠnidarićVažan uvjet za prelazakna pouzdaniji 20 kV naponTS 35/20 kV Cvetković, izgrađena 1965. godine,među najstarijim je trafostanicama ElektreKarlovac, a nakon izgradnje TS 110/20/10 kVZdenčina, ostala je glavna točka napajanjaza područje zapadno i sjeverozapadno od JastrebarskogKrajem prošle godine su, dovršetkom rekonstrukcijeTS 35/20kV Cvetković, stvoreni preduvjetiza potpuni prelazak postrojenja PogonaJastrebarsko Elektre Karlovac na 20 kV napon,što se predviđa do kraja 2011. godine. Početakradova rekonstrukcije obilježen je 28. travnja2009. godine, a sve je završeno znatno prijeugovorenog roka od 18 mjeseci.Budući da je tek 70 posto područja Pogona Jastrebarsko,prije rekonstrukcije trafostanice Cvetković,bilo pod 20 kV naponom te zbog dotrajalostiopreme - cijeli je projekt obnove postrojenja bioobuhvaćen kapitalnom investicijom HEP Operatoradistribucijskog sustava „Prijelaz Pogona Jastrebarskona 20 kV“, u što je dosad uloženo 31 milijunkuna. Prelazak na 20 kV omogućit će pouzdanijuopskrbu potrošača - kategorije kućanstvo, a osobitokvalitetan napon za velike industrijske potrošače,koji su preduvjet gospodarskog razvoja tog kraja.TS 35/20 kV Cvetković, izgrađena 1965. godine,među najstarijim je trafostanicama Elektre Karlovac.Nakon izgradnje TS 110/20/10 kV Zdenčina, ostalaje glavna točka napajanja za područje zapadno isjeverozapadno od Jastrebarskog.Rekonstrukcijom je trafostanica Cvetković postala20 kV rasklopište s minimalnim zahvatima na35 kV dijelu, dok je dotrajalo 10 kV postrojenjezamijenjeno s postrojenjem 20 kV.U građevinskom dijelu rekonstrukcije unutrašnjostzgrade rekonstruirana je za potrebe ugradnjenovog postrojenja te je obnovljeno pročeljezgrade. Izgrađeni su kabelski kanali, temeljenergetskog transformatora, sustav za zbrinjavanjetransformatorskog ulja u slučaju havarije tesustav odvodnje oborinskih voda, a rekonstruiranisu prilazni putovi.Što se tiče elektroenergetskog dijela rekonstrukcijeopremljeno je novo 35 kV transformatorskopolje, ugrađen transformator 35/10(20) kV, 8MVA i novo 20 kV postrojenje te novi AC i DCrazvodi, a postrojenje je uvedeno u SDV ElektreKarlovac.Obavljeni su svi su predviđeni radovi, osim asfaltnogtepiha koji će se položiti čim to dopustevremenske okolnosti. Važno je naglasiti daje ovom rekonstrukcijom bitno poboljšana ipouzdanost napajanja grada Jastrebarsko te sustvoreni uvjeti za priključenje novih kupaca i povećanjepriključne snage postojećih. Izgradnjomnove mreže prema Draganiću do kraja 2011.godine omogućit će se potpuni prelazak PogonaJastrebarsko na 20 kV.1.1. Obnovljena TS35/20kV Cvetković2. RukovoditeljOdjela za održavanjePogona JastrebarskoMilan Kosanović,koji je u HEP-upunih 36 godina,bio je naš vodičkroz postrojenje, aovdje nam pokazujesrednjonaponski diopostrojenja3. TS Cvetković jeobuhvaćena SDV-omElektre Karlovac, štonam je na zaslonupokazao dežurniuklopničar ZdravkoSmolčić2. 3.34HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

ZAHVATIKarlovački ronioci otklonilikvar na brani BukovnikBadnjak pod vodomNa području sliva Gornje Dobre, zbog obilnihoborina i naglog otapanja snijega krajem prošlegodine, povećani su dotoci, i voda se u gornjemtoku rijeke razlila izvan korita. Ali, povukla je idonijela veću količinu naplavina - suhog granja,plastičnog otpada, lišća i drugog, koje su većimdijelom završile na ulaznom uređaju brane Bukovnik,odnosno na ulazu vode u dovodni tunelHE Gojak.Zbog toga je u Badnjoj noći s 23. na 24. prosinca,došlo je do izbacivanja pogonskih lanacaiz vodilica te zaglavljivanja grabilica na opremiza čišćenje fine rešetke. Istodobno, zbog velikogpreljeva došlo je i do izljevanje vode iz Đulinogponora pa je poplava zaprijetila i nekim dijelovimagrada Ogulina.U radnim jutarnjim satima pozvani su roniocikarlovačkog Kluba za podvodne aktivnosti, kojisu već nekoliko puta sudjelovali u otklanjanjusličnih kvarova i poznaju uvjete na ulaznim građevinama.Usprkos kvaru, dio vode je i dalje normalno protjecaokroz ulazni uređaj brane Bukovnik premadovodnom tunelu, odnosno turbinama, a analizai praćenje vodostaja na mjernoj stanici u Turkovićima(uzvodno od akumulacije Bukovnik)pokazivala je daljnji rast dotoka. Zbog toga jeintervencija otklanjanja kvara do daljnjega bilaodgođena. Naime, uvjet za sigurnu intervencijuronioca je potpuno spuštanje zatvarača naulaznom uređaju brane Bukovnik, čime bi seu takvim okolnostima velikog dotoka povećaoi preljev, a time i opasnost daljnjeg izlijevanjaDobre iz Đulinog ponora.Stalnim praćenjem dotoka, 24. prosinca u dopodnevnimi ranim popodnevnim satima utvrđeno jelagano opadanje vodostaja i smanjenje dotoka ipozvani su ronilac. Glavni zatvarač na ulaznomuređaju brane Bukovnik je spušten u 19,30 satironilački tim započeo je intervenciju. Dakako, uznadzor zaposlenika HE Gojak. Nakon niza zarona,odnosno uklanjanja zaglavljenih naplavina ivraćanja pogonskih lanaca na vodilice, u približno21 sat oprema za čišćenje fine rešetke braneBukovnik ponovno je osposobljena za rad.Prema riječima M. Sabljaka, cjelokupnu aktivnostpripreme, praćenja stanja i pomoći roniocima priizvlačenju naplavina ostvarili su i koordinirali zaposleniciHidroelektrane, koji su nakon obavljenogposla mogli mirno otići na polnoćku!Ur.Nakon niza zarona u hladnu vodu, karlovačkironioci (među kojima je i sin našeg kolege - IvanMrljak ml.) uklonili su zaglavljene naplavine ivratili pogonske lance na vodiliceNa Valentinovo konačnozasvijetlila marjanska šetnica Veročka GarberNa splitski načinSplićani su, konačno, dočekali dugo najavljivanoi još dulje očekivanu rasvjetu na sjevernoj šetniciPark šume Marjan. Upravo na Valentinovo, Grad imje (ali zajedno s HEP-om, što se u medijima izostavlja)podario produljeni užitak u svim oblicimarekreacije. Sada će i u večernjim satima građanimoći obilaziti plaže, šetati sebe i svoje ljubimce,voziti kolica i bicikle, rolati, trčati, vježbati, ljubiti...Elektrodalmacija je svoj dio posla odradila polaganjem20 kV kabela, kabela niskog napona i kabelajavne rasvjete u duljini od 3,5 kilometara od TS10(20)/0,4 kV Studentski dom, preko jednake takve,ali novoizgrađene TS u marjanskoj uvali Bene,pa do krajnjeg rta pokraj Oceanografskog instituta.Tu bi se ta kabelska trasa trebala pripojiti na kabelkoji prolazi južnom stranom marjanskog poluotoka.Prisjetimo se da je cjelokupni posao dulje trajaozbog složenosti zahvata u iznimno osjetljivom područjuzaštićenog prirodnog pojasa, jer je trebalopomiriti mišljenja i zahtjeve, kako zelenih iz udrugeMarjan, tako konzervatora iz Uprave za zaštitukulturne baštine i javnog mnijenja. A javno mnijenjeje u Splitu uvijek vrlo glasno. Primjerice, trebaloje usuglasiti i ishoditi brojne dopusnice koje će osiguratizaštitu biljnog i životinjskog svijeta. Trebaloje donijeti odluke koje će ovo područje splitskog imarjanskog života najmanje ugroziti, a opet, donijetii dugo željenu električnu rasvjetu.Kandelaberi su postavljeni, a ekološke svjetiljke splastičnim kućištem priječe isijavanje svjetla premanebu i na najmanji mogući način ometaju mir životinjskogi biljnog svijeta.Na Dan zaljubljenih, obistinile su se riječi one našeklapske pjesme o “zvizdi nad Splitom ča gori predsan“.Sjeverna šetnica Park šume Marjan dočekala jerasvjetu i to ekološku, koja na najmanji mogućinačin ometa mir životinjskog i biljnog svijetaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 35

ČOVJEK I RADLorenzo Belci, savjetnik direktoraElektroistre PulaPripremio: Ivica TomićNa valovima strukeLorenzo Belci legenda je Elektroistre, rekao nam jepomoćnik direktora Elektroistre Silvano Drandić. Ta rečenica,možda, najbolje potvrđuje tko je Lorenzo Belci.Uvodno samo spomenimo da je riječ o čovjeku koji ćeu kolovozu ove godine navršiti 46 godina neprekidnogradnog staža u Elektroistri. Za opisati Lorenzovih46 godina u službi kupaca električne energije bio bipotreban opsežan roman, ali kako je novinski prostorograničen, u ovom tekstu izdvojit ćemo samo najvažnijei najzanimljivije pojedinosti iz dugog suživota ovogvrsnog električara i HEP-a.Lorenzo Belci, skoroje pola stoljeća vjeranHEP-u, odnosnonjegovoj Elektroistri,sjeća se prvog semaforau Puli, s alatom iinstrumentima biciklomje obišao polovicuIstre, brinuo da Tito naBrijunima ima električnuenergiju, spašavao sebei labinske električareod državne sigurnosti,postao diplomiraniinženjer u 63. godinii još uvijek radi uElektroistri gdje gakolege poštuju i vole,među najboljim jemaslinarima svijetaČovjek znanja i pamćenjaLorenzo Belci rođen je 7. veljače 1946. godine u Vodnjanu,a u kolovozu 1964. godine nakon, završetkasrednje tehničke škole u Puli, kao osamnaestogodišnjakse zaposlio u Elektroistri. Nadareni učenik drugegeneracije tehničke škole u Puli odradio je šest mjesecipripravničkog staža i započeo raditi u Odjelu za mjerenjai relejnu zaštitu. Tu je radio samo 43 godine, najprijekao tehničar, a kasnije i kao inženjer i rukovoditeljOdjela. Naime, budući da marljivi i ambiciozni Lorenzoteži stalnom usavršavanju u struci, 1973. godine je naVišoj tehničkoj školi u Mariboru stekao naslov inženjeraelektrotehnike, a prije godinu dana Lorenzo je u 63.godini života diplomirao na Politehnici u Puli i postaodiplomirani inženjer!Poznato je da pojedini ljudi uče cijeloga života, ali završitiozbiljan studij uz rad i to dvije godine prije odlaskau mirovinu…?! Što je izazvalo tako snažan motiv?Kod Lorenza je to bila zahvalnost. Naime, imenovan jerukovoditeljem Službe za održavanje, a ukazanom povjerenjuon je odgovorio diplomom. Osim toga, želiose družiti s mlađim ljudima te otkrivati nove suvremenevizije razvoja znanosti i tehnologije.Kroz smijeh nam je ispričao o događaju u fotografskojradnji, kada je tražio fotografiju za indeks propisaneveličine. Fotografkinja ga je uporno pokušavala uvjeritida njemu treba manja fotografija za dokumente, jerčovjeka ispred fotografskog aparata nije mogla smjestitiu studentsku populaciju. Tražeći po internetu ljudeslične sebi, Lorenzo je pronašao Hrvata koji je diplomiraopovijest u 66. godini života pa zna da nije bionajstariji student u Lijepoj našoj.Kao svjedok istarske elektroenergetske povijesti, LorenzoBelci vratio se u vrijeme svojih prvih radnih koraka,u vrijeme elektrifikacije Istre.Biciklom na posao, ali i po terenu- Kada sam se zaposlio 1964. godine, vozila u Elektroistriskoro da nije bilo. Iz Vodnjana sam na posao dolaziobiciklom, kojim sam išao i na teren. Mi iz Odjela mjerenjaobavljali smo sva mjerenja na području Istre, a sveu krugu od 30-50 kilometara obilazio sam biciklom.U Istri su tada bile asfaltirane samo dvije ceste Trst-Pula i Trst-Rijeka, a sve ostalo bile su prašnjave bijeleceste. Nije bilo ni autobusa, a ljudi su dolazili na posaopješice, biciklom ili vlakom. Bilo je to vrijeme kada jepostojala samo telefonska veza, ali telefonski aparatisu bili rijetkost. Mi na terenu morali smo biti iznimnooprezni i sve završavati na vrijeme, jer ponekad se suklopničarom puštanje vodova pod napon dogovaralona vrijeme. Znači, uklopničar pušta struju u određenovrijeme, a do tada je posao morao biti gotov, ma štose događalo, tako da nitko ne ostane na stupu, opisujenam uvjete rada šezdesetih godina prošlog stoljeća.Lorenzo Belci bio je pionir uvođenja prvih radiostanica irazvoja govornih veza, koje su poboljšale komunikacijekod manevara. Radio je na uvođenju prve daljinskesignalizacije ispada i kvara u trafostanicama 35/10 kV,a sudjelovao je u izradi prvog priručnika za elektromonterekoji su radili s brojilimaSjeća se da je od prve plaće kupio električno glačaloi radioaparat, a već za dvije godine mogao je od plaćekupiti električnu perilicu. Sljedeće 1967. godinese oženio, a godinu dana kasnije na kredit je kupiopopularnog fiću i prvi dan se sudario. Kakva je to bilatragedija!Lorenzo pamti da je u godini njegovog dolaska u Elektroistruu Puli proradio prvi semafor u Istri kod pulskog36HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

kazališta i otvorena je prva istarska samoposluga.Sjeća se i da je vršno opterećenje tada iznosilo 30MVA, da bi danas bilo 220 MVA. Bilo je tri TS 110/35kV, a danas ih je 13. Kupaca električne energije biloje 50 tisuća, a sada ih je 150 tisuća. Broj kupaca jeutrostručen, a vršno opterećenje povećano za više odsedam puta, što zorno govori o razvoju i povećanjustandarda.I električari pod povećalom provjerePremda Lorenzo Belci pamti i tužne i tragične događaje,rado se prisjeća onih radosnih, a osobito smješnijihzgoda, koje u vrijeme kada su se događale i nisu biletako smiješne. Njegov je posao, između ostalih, biolokacija kvarova na podzemnim kabelima na Brijunimai to u vrijeme kada su bili omiljeno boravište JosipaBroza Tita.- Šest mjeseci sam čekao dozvolu za odlazak na Brijune,jer je toliko trebalo da se obave sve sigurnosneprovjere. Kada bi se dogodio kvar, odmah bi po menei jednog elektromontera došli gliserom. Na Brijunimabi nam kao pomoć dodijelili tridesetak vojnika za kopanjei jednoga čuvara iz državne sigurnosti, koji se nijedne sekunde mog boravka na Otoku nije odmicaood mene. Kada bi posao bio obavljen, obično bih dugočekao na prijevoz do kopna. Unatoč svemu tomu, voliosam odlaziti na Brijune, jer tamo je vladao takav mirda sam mogao čuti vlastitim sluhom, bez pojačala,gdje postoji probijanje izolacije na kabelu, opisuje namLorenzo. Upravo je tema njegova diplomskog rada naPolitehnici bila “Analiza razine kvalitete opskrbe električnomenergijom NP Brijuni”.Riješio je Lorenzo u svom radnom vijeku mnogo zadatakakoji nisu bili samo složeni, već su mogli biti iopasni, jer takva su bila vremena.- Dobro pamtim i jednu prvomajsku proslavu. Navečerje televizija prenosila paradu iz Beograda i oko 22,30sati netko je silovito i energično zalupao na moja vrata.Bila je to ondašnja milicija. Rekli su mi da odmahmoram poći s njima, nisu mi rekli kamo, već su mesamo mrko pogledali pa sam sjeo u automobil. Usputmi je kolega iz Labina objasnio da je Labinština ostalabez napajanja električnom energijom baš u vrijemepočetka prijenosa parade iz Beograda, a taj je kraj biopoznat kao rudarski i komunistički orijentiran. Lokalnistručnjaci pokušali su nekoliko puta vratiti napon, alinisu uspjeli pa su poslali po mene. Kada smo stigli uLabin, glavna trafostanica bila je opkoljena tom milicijom.Dakako, sumnjalo se na sabotažu. Otkrio sam daje pri nekoj ranijoj intervenciji ugrađen neodgovarajućistrujni transformator u trafo polje, a kada se pojačalašpica jer su svi upalili televizore da bi gledali paradu,došlo je do ispada glavnog energetskog transformatora.Otklonili smo pogrešku i uključili napajanje, alitime problem nije bio riješen. Danima i tjednima pisalismo izvješća, ali nismo zadovoljili sumnjičave državnevlasti. Nisu nam vjerovali pa su angažirali nezavisnogstručnjaka, sudskog vještaka, koji je obavio sve pretragei slučaj je zatvoren tek nakon dulje od godinu dana.Tako je bilo tada, kaže nam Lorenzo Belci.Elektroistra ove godine obilježava 60 godina postojanja.U tom razdoblju imala je osam direktora, a Lorenzoje radio s petoricom i svi su ga cijenili kao osobu, stručnjakai suradnika. Sadašnji direktor Elektroistre DavorMišković nedavno je Lorenza Belcia imenovao savjetnikomdirektora, kako bi u posljednjoj godini njegovaradnog staža mogao preuzeti dio njegova golemaiskustva i znanja.U mirovini neće mirovatiA nakon toga? Lorenzo neće mirovati. S bratom uzgajatri tisuće stabala masline i proizvodi ekstra djevičanskokvalitetno maslinovo ulje “Meloto”. Osimmnogobrojnih domaćih i muđunarodnih priznanja,braća Lorenzo i Livio Belci su već šest godina zaredomsvrstani u prestižnu knjigu najboljih maslinara svijeta,koja sadrži imena približno 300 najboljih maslinara nasvim kontinentima.Uživat će Lorenzo i sa svojim unucima, s kojima čestošeta blizu mora. Ponosan je i na svoja dva sina, koji suzavršili medicinski fakultet u Padovi. Jedan sin je kasnijemagistrirao i specijalizirao ginekologiju na Sveučilištuu Zagrebu te subspecijalizirao i ginekološku onkologiju.Drugi sin je magistrirao na Imperial college London,specijalizirao kirurgiju na University of Cambridge, subspecijaliziraoneurorehabilitaciju i radi u fakultetskojbolnici u Oxfordu.Budući da se Lorenzo ne želi odreći struke, nada seda će na Politehnici u Puli, kao asistent, moći mlađimnaraštajima prenositi veliko znanje, iskustvo i ljubavprema elektrotehnici. Ne treba dvojiti o tomu da ćeLorenzo u svemu što radi biti uspješan. Zaželimo mudobro zdravlje i dug život.Na kraju upućujemo molbu čitateljima HEP Vjesnika daUredništvu jave ima li, osim Lorenza Belcia, još netkotko je u HEP-u bez prekida proveo 46 godina. Ukazujemona još jednu zanimljivost - u sadašnjem Kolektivnomugovoru nije predviđena jubilarna nagrada za 45godina neprekidnog radnog staža u HEP- u?!Kada je za indeks tražiofotografiju propisaneveličine, fotografkinjaga je uporno pokušavalauvjeriti da njemu trebamanja fotografija zadokumente, jer ganije mogla smjestiti ustudentsku populacijuLorenzo Belci prigodomobrane njegova diplomskograda, u 63. godini životaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 37

ČOVJEK I RADENERGETSKI SEKTOR NA TRŽIŠTU RADAIrena Jakić, dipl. ing.mr. sc. Tihana MalenicaBilandžija, dipl. psihologBiti ili ne biti…inženjer?U raspravama o hrvatskom tržištu rada često semože čuti kako manjka određenih profila stručnjaka,prije svega visokoobrazovanih i onih specifičnihkvalifikacija. U želji da doskoči tom problemu,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je prijenekoliko godina uvelo sintagmu “društvo znanja“,kojom nastoji motivirati ljude, posebno mlade, naosposobljavanje za deficitarna zanimanja, nastavakškolovanja i cjeloživotno učenje.HEP grupa, koja se bavi ključnom infrastrukturnomdjelatnošću (energetikom), ima i društvenu odgovornosti stoga bi se trebala aktivno uključiti urasprave o obrazovanju (posebno visokoškolskom),definiranju potrebnih znanja i vještina, kao i osmišljavanjuprograma zapošljavanja.Kao podloga za analizu, određivanje ciljeva i metodaza njihovo ostvarivanje, potrebni su određeniulazni podaci koji definiraju trenutačne okolnosti.Jedno takvo opsežnije istraživanje proveli su portalMojPosao i tvrtka SELECTIO d.o.o. za upravljanjeljudskim resursima. Njihovo istraživanje zadovoljstvaposlom iz 2006. ispitivalo je stavove pretežitostalno zaposlenih posloprimaca različitih zanimanjana nacionalnom uzorku s više od 1 500 ispitanika.Zanimalo ih je koliku važnost pridaju pojedinimvidovima posla. Dobiveni rezultati su pokazali dase kao najvažniji elementi zadovoljstva poslomizdvajaju plaća, mogućnost osobnog razvoja i razvojkompetencija. Nadalje, zanimljiva su razmišljanjaispitanika vezana za usklađenost njihovihsposobnosti i mogućnosti koje im pruža njihovoradno mjesto. Zaposlenici smatraju da su u velikojmjeri dorasli radnim zadacima koje obavljaju, dapoštuju profesionalnost nadređenih, raspolažu odgovarajućomopremom za rad, uspješno se nose spreuzetim odgovornostima i razinom stresa, imajuvremena za privatni život, ali da nisu primjerenoplaćeni za svoj rad, a da niti pozicija na kojoj senalaze ne odgovara sposobnostima koje posjedujupa, posljedično tomu, nisu u mogućnosti razvijati iostvarivati vlastite potencijale.Svijet: smanjeno zanimanje mladih zainženjerske profesijeMože se očekivati da će posloprimci, čija su zanimanjadeficitarna, biti u prigodi zaposliti se natakvim radnim mjestima koja će u većoj mjerizadovoljavati očekivanja koja imaju u odnosu naostale profile radne snage. Trenutačno u Hrvatskojdo posla najbrže dolaze inženjeri strojarstva i elektrotehnike,potom inženjeri građevinarstva i magistrifarmacije te liječnici opće prakse.Polazeći od toga da su posloprimci inženjerskihstruka deficitarni na tržištu rada i da, u skladu stim, brzo dolaze do zaposlenja, zanimljiv je podatakda se u svijetu uočava trend smanjenog zanimanjamladih za inženjerske profesije. Posljedice su očekivanei predvidive: gubitak inženjerskih znanja i vještinazbog starenja aktivne radne snage i umirovljenjaiskusnih inženjera te nedostatka pripravnikana koje bi se njihovo znanje i iskustvo prenijelo.U ovogodišnjem rujanskom broju časopisa PowerEngineering International, navode se podaci da jeprosječna starost inženjera u energetskoj industrijiu Velikoj Britaniji 53 godine, na Bliskom Istoku 50.U SAD-u se u idućih pet godina očekuje umirovljenje45 posto trenutačno radno aktivnih inženjerazaposlenih u energetskom sektoru. Aktualna ekonomskakriza dodatno naglašava navedeni problem,jer su mnoge tvrtke s ciljem smanjenja troškovaposlovanja, posegnule za otkazima i ranijimumirovljenjima dijela iskusnih zaposlenika, koji sasobom odnose stečena znanja i vještine.Velika Britanija bilježi kontinuirani pad broja diplomiranihinženjera posljednjih desetak godina,a jednaki trend uočava se i u drugim zemljama,uključujući i gospodarske velesile poput Kine iSAD-a. Nadalje, osim općenito smanjenog interesamladih za neke od inženjerskih studija, opadanjebroja inženjera specijaliziranih u području energetikeposljednjih desetljeća jednim je dijelom i posljedicarazvoja nekih drugih područja djelatnosti,poput informatike, računarstva ili telekomunikacija.Uz to, široka primjena informacijskih tehnologija usvim ostalim djelatnostima dovela je do povećanogzapošljavanja inženjerskih profila u sektorimapoput financijskog koji im, pak, nudi vrlo privlačnematerijalne uvjete.Same promjene, konkretno, u energetskom sektorunisu popraćene jednako brzim razvojem kompetencijainženjera potrebnih za učinkoviti odgovor novimizazovima u energetici. Potrebe za svim oblicimaenergije rastu i stoga je imperativ energetskogsektora visoka učinkovitost i iskoristivost postojećihkapaciteta i poticanje iskorištavanja svih dostupnihoblika obnovljivih izvora energije. Da bi takopostavljeni ciljevi bili ostvareni, traže se inženjeri(elektrotehnike, energetike, automatizacije, zaštite)koji će, radeći u energetici, biti sposobni ponudi-Energetski sektor, u odnosu na neke druge djelatnosti, poputtelekomunikacija i financija - nije se uspio povoljno pozicionirati natržištu rada pa je važno to promijeniti, a za usklađene aktivnostiodgovorne su državne institucije, obrazovne ustanove i tvrtke, ali idruštvo u cjelini mora biti svjesno uloge energije za funkcioniranjesuvremenog svijeta i našeg svakodnevnog života38HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

ti nova rješenja za učinkovitu opskrbu energijom.Upravo područje obnovljivih izvora energije trenutačnoznačajno iskorištava u tu svrhu namijenjenafinancijska ulaganja i treba kvalitetne ljude - stručnjakekoji posjeduju odgovarajuće kompetencije. Toje moguće na način da energetske tvrtke posvetedodatnu pozornost ciljanom osposobljavanju i usavršavanjupostojećih zaposlenika koji će, potom,biti u mogućnosti svoje znanje i iskustvo prenijetimlađim kolegama kao mentori, interni trenerii slično. Prijenos relevantnih znanja i vještina nesmije biti povremen, već postupci i prakse koji ćega omogućiti trebaju biti dio strategije tvrtke kojase odnosi na upravljanje ljudima.Hrvatska: zanimanje za inženjerske fakultete neopada, ali malo studenata odabire energetikuTrend starenja inženjerske populacije i mali brojmladih inženjera u energetskom sektoru, nedostataktraženih kompetencija i nesustavan prijenosznanja i iskustva prisutan je i u Hrvatskoj. Potvrđujega i HEP grupa, u kojoj je polovica zaposlenikainženjerskog profila, više i visoke stručne spreme,starija od 45 godina.Kada govorimo o interesu za studiranje na inženjerskimfakultetima, u Hrvatskoj nije uočen takav pad.Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu iostali elektrotehnički fakulteti u Rijeci, Splitu i Osijeku(pa i neki drugi inženjerski studiji, primjerice,Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu) visokokotiraju među budućim studentima. Posljednjihgodina, studij strojarstva je imao problem sapopunjavanjem studijskih grupa, no ove je godinekvota popunjena i predviđa se promjena tog trenda(praćenje promjena u gospodarstvu i tržištu rada).Ključ uspjeha tih fakulteta jest njihova kvaliteta ipriznatost, ali i poznavanje tržišta rada, koje kaovažan kriterij za izbor fakulteta nameće mogućnostzapošljavanja nakon uspješno završenog studija.Premda se čini da dovoljan broj studenata upisujeinženjerske studije, relativno mali broj studenataizabire specijalizacije vezane uz energetiku. Prevladavajućiizbor su telekomunikacije i programiranje,prvenstveno zbog ponude na tržištu rada i vrlodobrih radnih uvjeta (banke i posebno telekomunikacijsketvrtke koje su imale značaj rast u proteklihdesetak godina).Bolonjci se tek trebaju dokazatiOdređene inicijative s ciljem privlačenja mladihu područje energetike i njihovog kvalitetnog osposobljavanjaza rad u njemu već su pokrenuteu nekim dijelovima svijeta. Tako od 2004. godineu Australiji već djeluje energetski institut API(Australian Power Institute), kojeg su utemeljilisubjekti iz energetskog sektora kako bi se povećalakvaliteta i broj inženjera u Australiji. API, kao ineke druge slične organizacije i obrazovne institucije,rade na uvođenju programa kojima se potičustudenti na izbor inženjerskih studija i financiranjedodatnih aktivnosti za stjecanje posebnih vještina iznanja. Britansko Sveučilište u Dubaiu (BUiD, BritishUniversity in Dubai) je pokrenulo pionirski program,kojem je cilj umanjiti nedostatak kvalificiranih inženjerana Bliskom istoku (Bahrein, Kuvajt, Oman,Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati).Prva generacija se upisuje ove jeseni i očekuje seda će se mnogi od njih idućih godina zaposliti uenergetskoj industriji.Uvođenjem Bolonjskog procesa u hrvatsko visokoškolstvo, između ostaloga, nastoji se riješiti i problemnedostatka traženih kompetencija na tržišturada. Cilj je postizanje višeg stupnja specijalizacijestudenata i njihovo učinkovitije približavanje poslovnojpraksi. Prve generacije Bolonjaca tek supočele ulaziti u svijet rada pa je još teško donositisud o njihovoj osposobljenosti za brzu prilagodbuzahtjevima posla. Ta prilagodljivost bi se trebalaočitovati u posjedovanju primjerene razine praktičnihznanja i razvijenosti potrebnih vještina za brzouhodavanje u samostalno obavljanje poslova, uskladu s njihovom stručnom spremom.Preduvjet za školovanje stručnjaka koji su doistadorasli novim poslovnim uvjetima i zahtjevimatržišta rada jest intenzivnija suradnja tvrtki i obrazovnihinstitucija. Oduvijek se naglašava potrebaza takvom suradnjom, na deklaracijskoj razini.Općenito, sveučilišta i veleučilišta bi trebala, krozsuradnju s poslovnim subjektima koji zapošljavajunjihove studente, ispitati kakve zaposlenike trebajui potom, u skladu s tim, osmisliti studijske programei učinkovite tehnike prenošenja znanja. Jednakotako, obrazovne institucije moraju kontinuiranoulagati u usavršavanje predavača i profesora i unabavu nastavne opreme. Tvrtke trebaju ponuditimogućnost prakse studentima i tijekom studijai aktivno sudjelovati u njihovoj izobrazbi, ali i nadruge načine se uključiti u projekte državnih i obrazovnihinstitucija.Prednost interakcije mladih i iskusnihstručnjakaPromatrajući HEP u tom kontekstu, može se reći dapostoji suradnja s elektrotehničkim fakultetima krozdodjeljivanje kadrovskih stipendija njihovim studentima(one im, osim novčane potpore tijekom studija,osiguravaju i radno mjesto u HEP-u nakon njegovazavršetka) te organizirane stručne obilaske elektroenergetskihobjekata i mogućnost odrađivanja praksetijekom studija. Prostor za poboljšanje te suradnjeočituje se u predlaganju, definiranju i kreiranju sadržajaodređenih seminara kojima se postižu traženekompetencije i/ili vještine, jačem povezivanju i s fakultetimane-tehničke struke i tako dalje.Nakon zapošljavanja u HEP-u, novi zaposlenicisustavno se uvode u posao kroz pripravnički staži imenovanje mentora. No, nakon isteka pripravništvane postoji daljnji proceduralno organiziraniprijenos znanja i iskustva, već ovisi o organizacijii naravi posla pa i o dobroj volji i/ili slobodnomvremenu iskusnijih zaposlenika. S druge strane,mladi rijetko dobiju prigodu predlagati i uvoditipromjene, a i druge inicijative često ostaju bezodgovora. Uistinu, nije nužno svaku inicijativuprihvatiti, ali trebala bi postojati povratna informacija(skupo, neprikladno, već riješeno naneki drugi način...). Takvim odnosom mladi bi seosjećali prihvaćeni i uključeni u rad, jer priznajese njihov dodatni trud, a to ih potiče na davanjedrugih ideja. Dodatno, bolje se integriraju u tim,pozitivno mogu djelovati na starije članove timakoji se boje promjena.Različiti dijelovi HEP-a različito reagirajuna inicijativeStoga je važno prepoznati (i prema tomu djelovati)prednosti interakcije mladih i entuzijastičnih ljudi iiskusnih stručnjaka, koji zajedničkim radom mogupridonijeti poboljšanju kvalitete poslovnih procesa iunaprjeđenju elektroenergetskog sustava (i drugihpratećih sustava).U HEP-u se također nudi i doškolovanje i pohađanjeposlijediplomskog studija te usavršavanja drugevrste (tečajevi stranih jezika, informatičkog opismenjavanjai drugi specijalizirani tečajevi). Timese, osim postizanja više razine poslovne uspješnosti,pridonosi i većem zadovoljstvu i motivacijizaposlenika. Stoga je važno sustavno pristupitidefiniranju potrebnih kompetencija zaposlenika idodatnih edukacija koje bi trebali pohađati te kasnijempraćenju napretka i usmjeravanju u skladus potrebama poslodavca i sposobnostima. Svakako,razvoj poslovanja je inicijator i osobnog razvoja zaposlenika.Energetski sektor se nije uspio povoljno pozicioniratina tržištu rada, u odnosu na neke drugedjelatnosti, poput telekomunikacija i financija, paje važno djelovati da bi se to promijenilo. Za usklađeneaktivnosti odgovorne su državne institucije(primjerice, ministarstva iz područja gospodarstvai obrazovanja), obrazovne ustanove (sveučilišta,veleučilišta) i tvrtke, ali i društvo u cjelini mora bitisvjesno uloge energije za funkcioniranje suvremenogsvijeta i našeg svakodnevnog života.HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 39

ČOVJEK I RADDoba simultanataIzvornik: FocusPripremio: Željko MedvešekŽivot u non-stopdruštvuNa trajni neumoran rad ljude prisiljavaju željaza trajnom srećom i neutemeljena nada da seprolaznost može nadmudriti, a za tu iluziju simultantiuključuju nadzvučnu brzinuSavjetnik za poduzeća Hubert Maller, 38, izFrankfurta/M svako jutro poslije buđenja priušti sipet minuta sanjarenja, a nakon toga kreće u svagdašnjicu:pod tušem sluša vijesti, pri brijanju škiljina burzovne tečajeve iz Bangkoka, kapučino pijena putu do postaje podzemne željeznice, tijekomvožnje do ureda čita u novinama političke sadržaje,za radnim stolom odgovara na elektroničkupoštu i uz to žlicom grabi iz šalice voćne müsle.Čovjek je pravi simultant. Tu je riječ izmislio minhenskiistraživač vremena Karlheinz Geißler (60),za ljude koji neprekidno rade više stvari istodobnoili obavljaju jedan posao, a pritom razmišljajuo sljedećem. Simultanti telefoniraju i upravljajuautomobilom, trče radi kondicije i istodobno učešpanjolski ili surfaju računalnom mrežom dok hranesvoj podmladak.- Ušli smo u, sada još bezimeno, razdoblje u kojemvrijedi jedan novi vremenski uzorak: ubrzanjekroz paralelno obavljanje više zadataka u isto vrijeme,objašnjava istraživač vremena Geißler. (Jednanjegova knjiga “Alles. Gleichzeitig. Und zwarsofort” - Sve. Istodobno. I to odmah, posvećenaje mogućnostima i rizicima života simultanata.)Jedino za zaljubljene ne vrijede nikakva pravilaistodobnostiNa trajni neumoran rad ljude prisiljavaju dva cilja,misli znanstvenik Geißler: želja za trajnom srećomi neutemeljena nada da se prolaznost moženadmudriti. Za tu iluziju simultanti uključuju nadzvučnubrzinu: najviše moguće iskoristiti svakusekundu i unutar kratkog vremena učini osobitomnogo. A, tko to može?Svakodnevnica u istodobnosti može se činiti uzbudljivom,vrlo brzom, napetom, a zapravo skrivaopasnosti i rizike. To Geißler opisuje kao nonstopdruštvo. Ako je netko neprekidno aktivan,prilagodljiv i ako mora biti usredotočen na višezadataka istodobno, njegova se stopa pogrešakapovećava. Katastrofe i nezgode česta su posljedicapretjeranih zahtjeva ili iscrpljenosti.Ljudi, koji se ne osjećaju doraslima za tu brzinu,pokušavaju se umiriti tabletama i ljekovitim kapi-Zaposlenik mjeseca!Vježbati uzmak i odricanjeKarlheinz Geißler u razgovoru za Focusma. Samo u Njemačkoj godišnji promet lijekovimaza spavanje i umirenje iznosi do 400 milijunaeura. Do sličnih spoznaja došli su i istraživači uSaarbrückenu. Zbog nedostatka vremena mnogiljudi reagiraju nemirom, glavoboljom i želučanimbolovima, lupanjem srca i vrtoglavicom.U non-stop društvu složeno se provodi i društveniživot. Geißler vjeruje da “homogeni svijet življenja”sve više nestaje. Zaključuje da ako brakpredstavlja još samo organizacijski oblik, to ćerazoriti obitelj. Zato sve više ljudi izmiče u odnosena udaljenost ili održavaju labavo sudioništvo - ilijednostavno žive kao samci, a tomu još odolijevajusamo zaljubljeni. Za njih ne vrijede nikakvapravila istodobnosti, ubrzavanja ili simultanih postupaka.Zaljubljeni žive u svijetu koji svjetlucaručičastocrveno i okreće se bezvremenski - svedok ih ne sustigne stvarnost.Karlheinz Geißler, minhenski istraživačvremena: ako je netko neprekidno aktivan,prilagodljiv i ako mora biti usredotočenna više zadataka istodobno, njegova sestopa pogrešaka povećava, a katastrofe inezgode česta su posljedica pretjeranihzahtjeva ili iscrpljenosti- Kakve su sposobnosti i vještine potrebnesimultantu?• Sve važniji je samonadzor, samoodgovornost,samoinicijativa, povjerenje u sebe, samostalnostu rukovođenju. Također, obvezno trebavježbati sposobnost uzmaka i odricanja, kakose ne bi potonulo u vrtlog istodobnosti i mnoštvoodluka.- Tko su budući pobjednici u natjecateljskojutrci za posao?• Poduzećima su potrebni djelotvorni i stvaralačkiljudi, bez dugoročnog vezanja na jednomjesto ili određeno radno vrijeme. Tko je pokretljivi vremenski prilagodljiv, pod određenimokolnostima ima štete u socijalnoj kvalitetiživota, ali će zato biti nagrađen materijalnimblagostanjem i visokim prihodima. Prilagodljivost,između ostalog, znači pripremiti se na toda se faze rada izmjenjuju s onima bez posla.- Gubi li nezaposlenost svoj sramotni pečat?• Moramo naučiti da život ne znači obvezno ikontinuitet. Privatni i poslovni lomovi i prijelazinude u istoj mjeri i nove dobre izglede. Moratćemo naučiti više zanimanja i prihvatiti faze nezaposlenosti.Biti će to masovna pojava pa će iizgubiti svoje obilježje sramotnog pečata.- Može li se takvim trendovima oduprijeti?• Tko želi to u cijelosti odbiti, može se iskrcati.40HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

čovjek i radSindrom izgaranja na poslu - posljedicaneučinkovitog suočavanja pojedinca sdugotrajnim stresom u radnom okruženjumr. sc. Tihana Malenica BilandžijaNe izgarati na posluProšlo je deset godina otkad je stres na radnommjestu proglasila epidemijom svjetskih razmjera,što ukazuje na ozbiljnost i raširenost problemaU vrijeme kada brojne tvrtke dijele otkaze i zatvarajupogone, možda i nije pravi trenutak za osvrnuti sena nešto što se naziva sindromom izgaranja na poslu(burnout syndrome). No, kao što su gubitak poslaili dugotrajna nezaposlenost izniman izvor stresa zapojedinca, tako nas i (pre)zaposlenost može stajatizdravlja. Stres na radnom mjestu može proizlaziti iznesigurnosti zaposlenja, loše organizacije rada, preopterećenostikoličinom dodijeljenih radnih zadatakai prekratkim vremenskim rokovima provođenja, zategnutihmeđuljudskih odnosa i/ili neodgovarajućegrukovođenja. Brojnost i intenzitet navedenih čimbenikaodređuje razinu stresa koji će pojedinac osjećatina poslu. Također, ljudi nemaju jednaku otpornost itoleranciju na stres te veću sklonost potpadanja podutjecaj različitih stresora imaju zaposlenici velikihpotencijala i ambicija, potom tzv. pomagačke struke(zdravstveni i socijalni djelatnici, učitelji i slični) i sviostali koji rade s ljudima (policajci, suci, trgovci, novinari…)te poduzetnici i menadžeri. Prošlo je desetgodina otkad je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) stres na radnom mjestu proglasila epidemijomsvjetskih razmjera, što ukazuje na ozbiljnost i raširenostproblema.Kako znati da izgarate?Sindrom izgaranja na poslu se najčešće smatra posljedicomneučinkovitog suočavanja pojedinca s dugotrajnimstresom u radnom okruženju. Taj sindrom sličanje sindromu kroničnog umora, no kod njega dolazi ido mijenjanja stava prema poslu, što nije slučaj kodpojave klasičnog kroničnog umora. Razvija se uslijeddugotrajne izloženosti jakim stresovima, najčešće zbogpretjeranog tempa rada i preopterećenosti poslom. Alii kada su prisutna velika očekivanja, koja namećudrugi ljudi ili sam pojedinac koji, stoga, svakodnevnoulaže velike količine energije i napora u obavljanjeposla, pri čemu osjeća gubitak kontrole nad vlastitimživotom. Faza takve hiperaktivnosti postupno prelaziu tjelesnu (dobivanje ili gubljenje na težini, nesanica,pad imuniteta i sklonost upalama, ovisnost o alkoholuili tabletama…) i emocionalnu iscrpljenost (moguća jepojava depresije, gubitka samopoštovanja i samopouzdanjai sličnog). Ona se manifestira u padu motivacije ismanjenoj aktivnosti, povlačenju u sebe, agresivnostii negativnim mislima, a sve zbog pretjeranog, a istodobnouzaludnog zalaganja na poslu.Osjećaj nezadovoljstva poslom koji obavlja, radnimmjestom i okruženjem, širi se i na nezadovoljstvo svojomulogom i funkcioniranjem u privatnom životu (uobitelji, među prijateljima te u široj socijalnoj mreži).Što izloženost stresu traje dulje, sve je očitiji gubitakentuzijazma i energije za rad, a poslovi koje obavljapostupno gube smisao za pojedinca. Osim općetjelesne i emocionalne iscrpljenosti, mogu se pojavitiozbiljni emocionalni poremećaji i promjene u ponašanju,poput gubitka koncentracije i zaboravljivosti,eksplozivnosti i agresivnih reakcija, općeg negativnogstava, uživanja alkohola i opojnih droga pa do osjećajapotpunog očaja i razvijanja suicidalnih misli.Američki psiholog Herbert Freudenberger, jedan od pionirau istraživanju sindroma izgaranja na poslu, prvi jenabrojio relevantne simptome i zaslužan je za njegovnaziv (autor je kovanice burnout syndrome). Zajednosa suradnikom Gailom Northom naveo je 12 stadija ufunkcioniranju i ponašanju pojedinca u procesu izgaranjana radnom mjestu, a oni su: izražena potreba zadokazivanjem, ulaganje sve većeg napora u obavljanjeposla, zanemarivanje drugih životnih potreba, neuočavanjestvarnih izvora stresa, promjena prioriteta(zanemarivanje obitelji, prijatelja, hobija…), negiranjeproblema koji se pojavljuju (sklonost izražavanju cinizmai agresije), povlačenje u sebe (minimalni socijalnikontakti i druženje) i izoliranje od okoline koje možebiti popraćeno i konzumiranjem alkohola, lijekova iliopojnih droga, pojava očitih promjena u ponašanju,osjećaj praznine, neispunjenosti, depresija (stanjeočaja koje može rezultirati suicidalnim mislima).Stres kao posljedica lošeg upravljanja poslom iljudimaPojavu sindroma izgaranja na poslu moguće je spriječiti,bilo na individualnoj, bilo na organizacijskoj razini, anajbolji se rezultati postižu kombiniranim djelovanjem.To je zbog toga što će sindrom razviti osobe koje posjedujuodređena obilježja (visoka sposobnost i potencijalte radoholičnost u kombinaciji s izraženim perfekcionizmom,visokim osobnim očekivanjima i standardimakvalitete) u radnom okruženju jednako tako specifičnihsvojstava, a ona su sljedeća: preopterećenost zaposlenikaposlom zbog lošeg planiranja i delegiranjazadataka uz loše postavljanje prioriteta (najčešće zbogmenadžmenta s nerazvijenim organizacijskim i upravljačkimvještinama); nepostojanje poslovnih ciljevai standarda kvalitete rada (ma koliko se zaposleniktrudio, ne vidi rezultate svog rada niti napreduje liprema željenom ishodu); organizacijska struktura kojaonemogućava zaposlenike da na bilo koji način utječuna radne procese i organizaciju posla općenito; zahtijevanjeod zaposlenika da riješi neki problem ili provedezadatak bez da mu se osiguraju za to potrebni resursi;zapošljavanje pojedinaca čije se osobne vrijednostisuprotstavljaju, odnosno nisu u skladu s prevladavajućimorganizacijskim vrijednostima; izostanak sustavanagrađivanja u skladu s postignutim učinkom (bez obzirana uloženi trud i ostvareni učinak, organizacija nenagrađuje zaposlenike materijalno, kroz napredovanjeili barem odavanjem priznanja i pohvalom).Ljudima treba pomoćiU skladu s tim, tvrtke koje uoče da im se događa problemizgaranja zaposlenika, a žele ga riješiti, mogu narazini cijele organizacije istražiti izvore stresa i pokušati ihukloniti ili barem ublažiti. Nadalje, mogu uvesti programepomoći zaposlenicima u suočavanju sa stresom krozsavjetovanje i psihološku pomoć, educiranje zaposlenikakroz organizaciju treninga upravljanja stresom.Konačno, izvore stresa će se najučinkovitije uklonitidobrom organizacijom posla, uvođenjem jednoznačnihposlovnih postupaka, postavljanjem jasnih i realnih ciljevate standarda provođenja, kao i stalnim usavršavanjemi unaprjeđivanjem vještina upravljanja ljudima.S druge strane, ako zaposlenik uoči da su određenenepoželjne prakse sve učestalije i da mu predstavljajuizvor stresa, on bi trebao: procijeniti što jest, a štonije njegova odgovornost i posao; reći NE kada je većpreopterećen poslom; tijekom radnog dana uzimatikraće stanke za predah; naučiti se opuštati i uživatiu malim stvarima (šetnja, igra s djecom ili kućnimljubimcem, čitanje knjige, gledanje filma ili utakmice,bavljenje nekim hobijem); stalno raditi na usklađivanjuprivatnog i poslovnog života; razvijati i održavatipodupiruću i čvrstu socijalnu mrežu (obitelj, prijatelji,suradnici).Budući da je izgaranje na poslu sindrom, odnosnostanje iz kojeg nije moguće izaći preko noći, mogućnostsprječavanja njegove pojave je važna zbog višerazloga. Prije svega, zdravstvenih na razini zaposlenika,a potom i financijskih i poslovnih na razini cijeleorganizacije. Zaposlenici će pod stresom neko vrijemedobro funkcionirati, no postupno će njihov učinaki entuzijazam padati, zbog zdravstvenih tegoba će sepovećati izostanci s posla zbog korištenja bolovanja,a doći će i do narušavanja međuljudskih odnosa uradnom okruženju zbog preopterećenosti zaposlenikakoji će postati netolerantni i nefleksibilni premakolegama, skloniji burnim i agresivnijim reakcijama islično. Tako se stvara začarani krug, koji stalno pogoršavastanje u tvrtki. Sigurno će kad-tad biti potrebnonešto poduzeti i stoga je to bolje učiniti prije negokasnije, odnosno pokušati odgovornim poslovanjem iodnosom prema zaposlenicima spriječiti takve pojaveu radnom okruženju.HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 41

POGLED UNATRAGOD X-ZRAKA DO NUKLEARNOG REAKTORA ZAPROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE (1)Irena JakićStaza neumornih znanstvenikaMoja stvar je nuklearna energetika. Dok jedni satimamogu pričati o automobilima, drugi o brodovima,glazbi, filmovima, cipelama… ja satima mogu pričatio nuklearkama. Možda je to, zapravo, posljedica slučajnostida sam u jednom trenutku postala (i ostala)fascinirana temom nuklearne energetike. Studiralasam nuklearnu energetiku i nakon završenog fakultetabila sam jako entuzijastična. Sada sam svjesnijaraznolikosti stvari koje ljude zanimaju (ali još uvijekse mogu iznenaditi) i svijeta u kojem živimo, ali i dalježelim ljudima približiti temu nuklearnih elektrana.Znači, to je prvi razlog zašto ovo pišem, a drugi jeprihvaćanje nove energetske strategije, koja predviđadonošenje odluke o gradnji prve nuklearne elektraneu Hrvatskoj 2012. godine. Do tada bi trebalo pripremitianalize i studije na temelju kojih se donosi odluka,ali, to nije tema ovog uvodnog napisa o nuklearnojenergetici - tema je njena povijest/početak.Teško je govoriti o razvoju nuklearne energetike izostavljajućipolitiku, ratne uvjete i prvu primjenu energijeatoma, s obzirom na činjenicu da su se najvažnijaznanstvena otkrića događala početkom 20. stoljeća, urazdoblju dva svjetska rata. Ali, vrijedno je bolje upoznatiznanstvenike koji su se posvetili tom dijelu fizike.Dokaz za to je niz nobelovih nagrada za fiziku i kemiju,koje su dodijeljene većini znanstvenika, o čemu višeu nastavku.Bez obzira nabjelokosne kuleznanosti, rat i ratnidogađaji znatno utječuna znanstvenike,mijenjajući tako i putznanostiOtkrića: ionizirajuće zračenje...(1895.)Sve je započelo 1895. godine, kada je Wilhelm Röntgenotkrio ionizirajuće zračenje. Upravo je Röntgenbio i prvi dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1901.)za „otkriće iznimnih/posebnih zraka potom nazvanihpo njemu“.(Röntgenske zrake poznate su i pod imenom X-zrake,koristeći matematički izraz za nešto nepoznato. SamRöntgen preferirao je to ime, odbio je patentirati svojeotkriće, a novčani dio Nobelove nagrade poklonioje sveučilištu.)…radio-aktivnost, raspad elemenata i kemijaradioaktivnih tvari…(1896. - 1922.)Potom je Henry Becquerel otkrio da uranit (rudača/mineralkoji sadrži uran, radij, olovo i torij, eng.pitchblend prema svojoj crnoj boji) uzrokuje tamnjenjefotografske ploče. Becquerel je kasnije dokazaoda je uzrok tomu alfa i beta zračenje. Marie i PierreCurie su 1896. godine tom fenomenu dali ime „radioaktivnost“,a 1898. su izolirali radij i novi element,polonij (radij se kasnije koristio u liječenju).(Becquerel je dobio Nobelovu nagradu za fiziku1903. godine za „otkriće radioaktivnosti“, a te godinesu Nobelovu nagradu za fiziku dobili i Mariei Pierre Currie za „zajednička istraživanja fenomenaradioaktivnosti“. Napomenimo da je, Marie pomnogo čemu bila prva i iznimna - prva žena kojaje radila na Pariškom sveučilištu, prva osoba koja jedva puta dobila Nobelovu nagradu i to u dva različitaznanstvena područja: fizika i kemija. Također, obiteljCurie je, nakon što su Irène i Frédéric Joliot-Curie dobiliNobelu nagradu za kemiju 1935., postala obiteljs najviše nagrada.)Ernest Rutherford, kojeg još zovu i ocem nuklearnefizike, istraživao je strukturu i svojstva atoma. Istražujućiradioaktivnost, primijetio je da se raspadomradija oslobađa velika toplina. Tim povodom je zapisaoda je, „u usporedbi s bilo kojom poznatomkemijskom reakcijom, količina proizvedene toplinegolema... Na atom se, posljedično, mora gledatikao na skladište goleme količine energije koja sedobiva jedino dezintegrazijom/razbijanjem atoma“.Između ostalog, otkrio je da se emitiranjem alfa ilibeta čestica atom transformira u drugi kemijski element.Godine 1919. postao je prva osoba koje jetransmutirao jedan kemijski element u drugi; kreiraoje eksperiment u kojem je alfa česticama (iz radija,kao izvora alfa čestica) „bombardirao“ atom dušikai tako dobio kisik. Također je, desetak godina prijenego je dokazano, predvidio postojanje neutronapokušavajući objasniti stabilnost jezgre.(Ernest Rutherford je dobio Nobelovu nagradu zakemiju 1908. godine za „istraživanja raspada elemenatai kemije radioaktivnih tvari“.)Danski fizičar Niels Bohr je znatno pridonio razumijevanjustrukture atoma.(Niels Bohr je dobio Nobelovu nagradu za fiziku1922. godine.)…izotopi… neutron…(1922.-1944.)Do 1922., Frederic Soddy je otkrio da prirodni radioaktivnielementi imaju nekoliko različitih izotopa(radionuklida, radioizotopa). To će se kasnije pokazatijako važnim, a podsjetimo se da prirodni uran sadržipribližno 0,7 posto U-235 (ostalo je U-238 i to jeposljedica prirodnog radioaktivnog raspada, čije jevrijeme poluraspada 4,47 milijarda godina za U-238i 704 milijuna godina za U-235). Oba izotopa imajuslična kemijska svojstva, njihovo razdvajanje je zahtjevnoi koristi male razlike njihovih (karakteristika)masa. „Obogaćenje urana“ je proces u kojem se,različitim metodama, povećava udjel U-235 u prirodnomuranu. Potom je 1932. godine James Chadwickotkrio neutron i time pokrenuo cijeli niz eksperimenta.Međutim, i poticaj i motiv istraživanja mogu sepronaći i na potpuno neočekivanim mjestima. LeoSzilard, mađarski fizičar je te godine pročitao djelo H.G. Wellsa, koji je već 1913. predvidio induciranu ra-42HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

dioaktivnost (čak je i pogodio godinu otkrića) i njenuprimjenu u vojne i industrijske namjene. To je, činise, ostavilo dubok dojam na Lea Szilárda, jer postojianegdota da se Szilárd jako naljutio čitajući članak E.Rutherforda. U članku objavljenom u časopisu TheTimes, E. Rutherford je odbio mogućnost praktičnogkorištenja atomske energije. Rezultat rada L. Szilardaje bilo predavanje patenta za koncept nuklearnelančane reakcije.(Jedan skok u budućnost, Leo Szilárd i Enrico Fermiostvarili su 19. prosinca 1944.godine, patentiranjemneutronskog (nuklearni) reaktora - oznaka patenta jeUS Patent 2.708.656....razbijanje atomske jezgre, umjetni radionuklidi,fisija…(1934.-1939.)Počinje vrijeme intenzivnih istraživanja i eksperimentiranjau cijelom svijetu. Dvojica Rutherfordovihstudenata, John Cockroft i Ernest Walton uspjeli surazbiti atomsku jezgru koristeći akcelerator čestica.„Bombardirajući“ protonima atom litija, dobili su dvaatoma vodika. Irena Curie i Frederic Joliot su 1934.godine otkrili da takvim transformacijama nastajuumjetni radionuklidi. Kasnije, Frederico Fermi jeotkrio mnogo veći broj umjetnih radionuklida kojinastaju kada se jezgra sudara s neutronima umjestoprotonima. Fermi je nastavio s eksperimentima,najčešće proizvodeći teže elemente iz svojih meta, au eksperimentima s uranom, dobivao je atome s lakšimjezgrama. Godine 1939., njemački kemičari OttoHahn i Fritz Strasmann su novim, lakšim elementimabarijem i ostalima (čija masa je otprilike polovicamase urana) dokazali fisiju. Lisa Meitner i Otto Frischsu dali objašnjenje o raspadu jezgre i „izmjerili“da energija koja se pritom oslobađa iznosi 200 MeV(1 eV=1.6E-19 J). Time su prvi put eksperimentalnodokazali Einsteinovu jednadžbu. (E=mc 2 objašnjavaizvor energije, prigodom raspada atomske jezgre,dio mase pretvara se u energiju).… ključna istraživanja do osnovnog konceptaatomske bombe!(1939.)Rezultati brojnih eksperimenata tijekom 1939. godinepotiču daljnja istraživanja. Hahn i Strasmann pokazujuda se, osim velike količine energije dobivaju i dodatnineutroni koji mogu nastavljati samoodrživu lančanureakciju i time osloboditi goleme količine energije.Tu ideju kasnije eksperimentalno potvrđuju Joliot (isuradnici) u Parizu i Leo Szilard radeći s Fermijem uNew Yorku. Bohr utvrđuje da je puno veća vjerojatnostdogađanja fisije u izotopu U-235 te da su sporijineutroni učinkovitiji u postizanju fisija na U-238. Slijedećite ideje, Szilard i Fermi potvrđuju te zaključke iFermi predlaže uporabu moderatora (za usporavanjeneutrona nastalih fisijom; usporeni neutroni nazivajuse još i termalni jer se koriste u termalnim reaktorima).Bohr i Wheeler proširuju te ideje u teoriju kojapostaje klasičnom analizom fisijskog procesa i njihovznanstveni članak objavljen je dva dana prije početkaDrugog svjetskog rata 1939. godine.Posljednji komadić slagalice osigurao je FrancisPerrin, koji je 1939. godine uveo koncept „kritičnemase“ urana dovoljne za samoodrživost lančanereakcije. Njegove ideje proširio je profesor Peierlssa Sveučilišta u Birminghamu i njegovi izračuni bilisu ključni u razvoju atomske bombe. Njih dvojica suzajedno, u ožujku 1940. godine, sastavili tzv. Frisch-Peierls memorandum - trostrani dokument s osnovnimkonceptom atomske bombe. Kasnija istraživanjaPerrinove grupe pokazala su održivost lančane reakcijeu smjesi uran-voda (voda je korištena kao moderator,za usporavanje fisijskih neutrona). Također,uveli su ograničavajući element (absorber neutrona)kojim se može kontrolirati fisija.Početak mirnodopske primjene nuklearneenergije(1939. - 1954.)Atomska energija prvi put je primijenjena za vojnesvrhe, što je zbog ratnog doba bilo potpuno očekivano.Budući da su mnogi znanstvenici iz savezničkihkrugova, a posebno židovskih, strahovali od njemačkeatomske bombe, pismom Lea Szilarda i AlbertaEinsteina američkom predsjedniku Franklin D. Rooseveltu1939. godine potaknut je projekt Manhattanza razvoj atomske bombe. Istina, njemački znanstveniciprvi su „napravili“ fisiju, ali ne bi postigli uspjehjer su u konceptu za bombu pretpostavili prevelikupotrebnu kritičnu masu. Kod pojedinih znanstvenika,sudionika u projektu Manhatten, postojale su moralnedvojbe i prije (uspješnog) završetka projekta.Mnogi poput A. Einsteina, L. Paulinga, L. Meitnera iN. Bohra, kasnije su se aktivno zalagali za prestanakatomskog naoružanja i nuklearnih vojnih testova.Rat je znatno ubrzao istraživanja, koja su rezultiralaiznimnim napretkom u razumijevanju nuklearne fisijei razvojem tehnologije pa je, njegovim završetkom,omogućen i početak mirnodopske primjene nuklearneenergije. Prvi eksperimentalni brzi nuklearni reaktorza proizvodnju električne energije bio je EBR-1,pokrenut je 1951. godine u SAD-u, a proizvodio jeiznimno male količine električne energije, dovoljneza napajanje jedne žarulje. Prvi nuklearni reaktor namijenjenprvenstveno proizvodnji električne energije,električne snage 5 MW, s radom je započeo 1954.godine u Obninsku u tadašnjem SSSR-u.Od idealiziranja nuklearne energetske tehnologije,preko straha - do njene renesanse(1954.-2010.)Tih godina započinje stvarni razvoj nuklearne energetsketehnologije. Drugu polovicu 20. stoljećaobilježava idealiziranje nuklearne energije, kojoj sumnogi kao jeftinoj i čistoj energiji predviđali obećavajućubudućnost. K tomu - nuklearno gorivo je,uz uporabu oplodnih reaktora, skoro nepresušan!Razvijene zemlje su rado i brzo prihvatile nuklearnuenergiju i zbog toga što ih je oslobodila ovisnosti oizvoznicima nafte. Posljedično - u Europi i Americiizgrađen je veliki broj nuklearnih elektrana.Očekivananaftna kriza, koja se prvi put dogodila 1973.godine, uz brojne i bolne posljedice donijela je i onenepredviđene. Premda je bilo logično jače oslanjanjena nuklearnu energiju, izostala je izgradnjanovih nuklearnih elektrana zbog značajno smanjenepotrošnje, na svim područjima, uz usporeni gospodarskirast zbog povećane cijene nafte. Francuska jebila iznimka i nastavila je razvijati i koristiti nuklearnutehnologiju. Razlozi su bili političke, gospodarske iekonomske naravi i to je izravno povoljno utjecalona gospodarstvo i razvoj cijele države.Na odnos i percepciju javnosti prema nuklearnojenergiji snažno su utjecale nuklearne nesreće (Otoktri milje i Černobil), odnosno pojačale su strah odnuklearnih postrojenja, a sigurnost nuklearnih elektranaje u središtu pozornosti javnosti. Takav otporprema nuklearnoj tehnologiji te jeftini ugljen uosamdesetim godinama prošlog stoljeća, uzrokovalisu stagnaciju u izgradnji nuklearnih postrojenja, svedo nedavno, kada započinje nuklearna renesansa.Naime, danas su mnoge zemlje, a pojedine prvi put,započele planirati uvođenje nuklearne energetikekako bi uspjele pokriti sve veće potrebe za električnomenergijom. Osim toga, sve se više zemaljaokreće korištenju nuklearne tehnologije za proizvodnjuelektrične energije zbog smanjenja stakleničkihplinova i očuvanja Planeta.(nastavit će se)HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 43

KlimaGlobalno zatopljenje- tlapnja ili prijetnja?mr.sc. Milan SijerkovićUnesimomalo redaČinjenica je da samo spomen o globalnom zatopljenjuu mnoge unosi nemir i stječe se dojam daje posrijedi nešto mistično, kataklizmično, neminovnoi zamalo nadnaravno, otprilike na raziniopćeg potopa ili neke druge propasti svijetaNa znanje svim zainteresiranima: velika većina najvrsnijihsvjetskih klimatologa i dalje tvrdi da je globalnozatopljenje klime prisutno i to unatoč povremenombesramnom opovrgavanju aktualnog vremena, kao irazumljivom protivljenju pojedinih svojeglavih znanstvenika.Ne samo što su klimatolozi u tomu dosljedni,nego neprestano povećavaju vjerojatnost ispravnostisvoje tvrdnje. Što je još važnije, to se odnosi ina prosudbu o nastavku takve usmjerenosti klime ubudućnosti.Toliko za uvod. A sada ipak unesimo malo reda u ovuozbiljnu i za svijet, čini se, sudbonosnu problematikui važnu raspravu.Prva velika klimatska promjena koju je, makarnesvjesno, izazvao čovjek!Znamo li zapravo o čemu je riječ? Malo školske podukeneće štetiti i nije sramota: kaže se da čovjekuči cijeloga života! Činjenica je da samo spomen oglobalnom zatopljenju u mnoge unosi nemir. Stječe sedojam da je posrijedi nešto mistično, kataklizmično,neminovno i zamalo nadnaravno. Otprilike na raziniopćeg potopa ili neke druge propasti svijeta. Premdao uzrocima i posljedicama globalnog zatopljenja trebaitekako ozbiljno razmišljati i rasuđivati, ono imanevinije i bezazlenije značenje. Posrijedi je porasttemperature zraka u prizemnim slojevima atmosfere,koje napučuje čovjek, i to za Planet kao cjelinu, ali iza sjevernu i južnu polutku posebice.Valja biti istinoljubiv pa naglasiti da globalno zatopljenjenije klimatski fenomen povezan isključivo sa suvremenimstanjem klime na Zemlji. Već se događalo,i to mnogo puta u prošlosti. Jednako kao i globalnozahladnjenje. I to neprijeporno većeg intenziteta negošto je ovo sadašnje.Razglašenost i, naglasimo to bez zazora, zloglasnosttog pojma u suvremenom svijetu posljedica je nekolikorazloga. Ponajprije, najnovije globalno zatopljenjedogađa se u doba našeg života (rekli bismo: životnoje važno!). Potom, to je prvo i za sada jedino globalnozatopljenje koje se može potkrijepiti pouzdanim podacimavremenskih motrenja (ona prethodna imajupotkrjepu “iz druge ruke” ili posredno). Naposlijetku,to je prva velika klimatska promjena koju je, makarnesvjesno, izazvao čovjek! Mudromu dovoljno obrazlaganja,zar ne?Desetljeće 2000.-2009., do sada najtoplije!Na prisutnost globalnog zatopljenja upozoravaju izaključci iz posljednjeg (četvrtog) izvješća Međuvladinogpanela o promjeni klime, objavljenog 2007.godine.Zagrijavanje klimatskog sustava je neprijeporno. Toje vidljivo iz promatranja porasta globalnih prosječnihtemperatura zraka i oceana, prema obimnijem otapanjusnijega i leda te dizanju prosječne razine svjetskogmora.Prosječna temperatura na našem Planetu može se koliko-toliko pouzdano izračunavati od oko 1850. godine.Tek tada je postojao dovoljan broj meteorološkihpostaja prikladno raspodijeljenih diljem svijeta iz kojihsu se podaci mogli uporabiti za izračunavanje svjetsketemperature zraka u blizini površine Zemlje.Stogodišnji linearni temperaturni trend za cijeli Planetu razdoblju 1906.- 2005. iznosi 0,74 °C i veći je odprethodnog izračunanog trenda za razdoblje 1901.-2000. godine, kada je iznosio 0,6 °C. Zatopljenjenašeg Planeta, dakle, ubrzava se (povećava se uuzastopnim vremenskim razdobljima jednake duljine).O tomu svjedoči i sljedeći podatak. U posljednjih50 godina zatopljenje iznosi 0,13 °C u desetljeću,a u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća iznosilo je čak0,18 °C u desetljeću. To je otprilike tri puta veće zatopljenjenego što je iznosilo prosječno u 20. stoljećuza vremensko razdoblje jednake duljine. Ukupno zatopljenjeod druge polovice 19. stoljeća do početka21. stoljeća iznosi 0,76 °C. Porast temperature zrakau 20. stoljeću bio je veći na sjevernoj polutki nego najužnoj, a kopno se jače zagrijavalo od oceana.Najtoplija godina do sada bila je 1998., a slijedile suje 2005., 2003., 2002., 2004., (2009.), 2006., 2007....Posljednjih 13 godina najtoplijih su 13 godina od sredine19. stoljeća, otkad postoje instrumentalna mjerenjatemperature!Još malo statistike. Desetljeće 2000.-2009. do sad jenajtoplije desetljeće!Pogled unatragObogatimo ove spoznaje s paleoklimatskim podacimai perspektivama. Neki bolje vide i zaključujušto se klimatskim vremeplovom zaputimo dalje uprošlost.Prosječna temperatura na sjevernoj polutki Zemljetijekom druge polovice 20. stoljeća bila je viša negotijekom bilo kojeg drugog polustoljetnog razdoblja uposljednjih 500 godina i, vjerojatno, bila je najviša uzadnjih najmanje 1300 godina.44HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

KlimaNo, takvo nas razgledavanje klime daleke prošlostimože malo i preplašiti. Naime, posljednji put kadasu polarna područja tijekom dugog razdoblja bilaznatno toplija nego što su sada (prije otprilike 125tisuća godina), smanjivanje količine polarnog ledauzrokovalo je dizanje razine svjetskog mora četiri došest metara!Ima li se tomu još što dodati i treba li uopće išta dodavatinaznačenim razornim brojkama? Ali, stručnjacimisle da “vreću darova” treba istresti do kraja!Slična zatopljenja, kao što su naznačena u najnižimslojevima atmosfere, zamijećena su do visine nekolikokilometara u atmosferi.Pogledajmo kakve su izravne posljedice globalnogzatopljenja klimatskog sustava?Ledenjaci kopne, more se diže!Mjerenja pokazuju da se od 1961. godine povisilaprosječna temperatura oceana do dubine najmanje trikilometra. Saznalo se, također, da oceani upijaju najmanje80 posto topline dodane klimatskom sustavu.Takvo zagrijavanje uzrokuje širenje morskih masa, štopridonosi dizanju njegove razine.Prosječna globalna razina mora u razdoblju od 1961.do 2003. povećavala se 1,8 mm godišnje. Međutim,taj proces nije bio pravocrtan. U skorašnjem desetogodišnjemrazdoblju 1993.- 2003., godišnja stopadizanja mora bila je čak 3,1 mm. Još nije jasno je liposrijedi bila kratkotrajna promjena ili naznaka dugogodišnjeusmjerenosti povećanja razine mora. No, svelikom se sigurnošću može zaključivati o povećanjurazine mora u 20. stoljeću u usporedbi s 19. stoljećem.Ukupno dizanje mora tijekom 20. stoljeća iznosi0,17 m ili 17 cm. Čini se - neznatno, ali je to ipak narazini stoljeća zamjetno više nego ikad prije u proteklatri tisućljeća.Planinski ledenjaci i snježni pokrivač u prosjeku su sesmanjili na objema hemisferama. Smatra se da je i topridonijelo dizanju razine mora.Ukažimo na jednu neugodnu novinu u svezi s ledom,ali i razinom mora.Pokazalo se da su povećanoj godišnjoj stopi porastaglobalne razine mora u razdoblju 1993.- 2003. uvelikepridonijeli gubici leda s ledenih ploha na Grenlandu iAntarktici. Povećala se brzina gibanja nekih otkinutihledenjaka, koji crpe led iz unutrašnjosti ledenih ploha.Nakon stanjivanja, smanjenja ili gubitka ledenihpolica ili plutajućih ledenjačkih izbočina, povećao segubitak mase ledene plohe. Takvim se dinamičkimgubitkom leda može objasniti većina gubitka netomase ledenih ploha Antarktike i otprilike polovica gubitkana Grenlandu. Drugi dio gubitka bio je posljedicačinjenice da je otapanje leda premašilo akumulacijusnježnih oborina. Jednostavno, više se leda otopilonego što je nastalo novim padanjem snijega.To je na svjetskoj razini, a kakva je slika klimatskihpromjena na manjim prostornim ljestvicama?Zamijećene su brojne promjene klime na razinikontinentalnih, regionalnih i oceanskih bazena. Oneobuhvaćaju promjene leda i temperature na Arktiku,jako rasprostranjene promjene količine oborina, poljavjetra i različitih ekstremnih vremenskih okolnosti.Među njima posebnu pozornost pobuđuju suše, jakeoborine, toplinski valovi i intenzitet tropskih ciklona.Arktik se pregrijao, morski led nestaje!U posljednjih stotinjak godina prosječna arktičkatemperatura imala je skoro dvostruko veću stopupovećanja nego što je to bila globalna, svjetska. Valja,doduše, naglasiti da arktička temperatura inačejako varira od desetljeća do desetljeća. Primjerice,u razmjerno bliskoj prošlosti, u sjevernom polarnompodručju je od 1925. do 1945. zamijećeno uistinu toplorazdobljePrema satelitskim podacima, od 1978. do sada otkrivenoje da se prosječni arktički pojas zaleđenog morasmanjivao prosječno 2,7 posto tijekom desetljeća(u ljetnom razdoblju je stopa smanjenja leda bila zamjetnoveća i iznosila je 7,4 posto). Godine 2007.,arktički je led u sezoni topljenja zauzimao površinu od4,67 milijuna četvornih kilometara, što je najmanjapovršina od početka satelitskih mjerenja leda. U sljedećedvije godine zabilježene su druga i treća u redoslijedunajmanjih površina arktičkog morskog leda. Uzpokrivenost ledom, na Arktiku se smanjila i prosječnaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 45

KlimaGlobalno zatopljenje- tlapnja ili prijetnja?debljina leda, i to 40 posto. Kako je već spomenuto,nastavljeno je povlačenje planinskih ledenjaka uizvanpolarnim područjima. Godišnje trajanje leda narijekama i jezerima u hladnim podnebljima skratilo seu 20. stoljeću u usporedbi s prijašnjim.Od 1980. godine na Arktiku se povisila temperatura(ponegdje čak 3 °C) na vrhu permafrostnoga područja,s neprestano zaleđenim tlom. Od 1900. godine semaksimalno područje sezonski smrznutoga tla smanjilona sjevernoj polutki otprilike 7 posto.U mnogim je velikim područjima u razdoblju od 1900.do 2005. godine zamijećena dugogodišnja usmjerenostkoličine oborina prema povećanju ili smanjenju.U istočnim krajevima Sjeverne i Južne Amerike, u sjevernojEuropi te u sjevernoj i središnjoj Aziji prisutno jeznatno povećanje godišnje količine oborine. Nasuprottomu, u Sahelu, na Sredozemlju, u južnoj Africi i dijelovimajužne Azije smanjila se količina oborine.A što je s izvanrednim atmosferskim pojavama, kojihse učestalost u javnosti i u stručnjaka povezuje santropogenim utjecajima?Na jugu suše, sjevernije - potopske kiše!Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća zamjećujuse intenzivnije i dugotrajnije suše na velikim područjima,posebice u tropskom i suptropskom pojasu. Tose povezuje s višom temperaturom i smanjenom količinomoborine. Uzrok pojedinih suša povezuje sejoš i s promjenama temperature morske površine, spromjenama u polju vjetra, sa smanjenom količinomnataloženog snijega i površinom snježnog pokrivača.Povećala se učestalost jakih oborina u većini kopnenihkrajeva, što je jedna od posljedica povišenja temperaturei povećanja atmosferske vodene pare (topliji zrakmože primiti više vodene pare!).U posljednjih pedesetak godina, na većem dijelu kopnenogpodručja jako su rasprostranjene promjene uekstremnim temperaturama. U svezi s tim, prorijedilisu se hladni dani i hladne noći, kao i dani s mrazom.Nasuprot tomu, topli dani, tople noći i toplinski valovipostali su češći.Postoje dokazi (ali ne potpuno pouzdani) o povećanojaktivnosti jakih tropskih ciklona od otprilike sedamdesetihgodina prošlog stoljeća, kada su za njih uvedenasatelitska promatranja. To je vrlo vjerojatno posljedicaporasta temperature morske površine u tropima. Nepostoji jasan trend povećanja ili smanjenja godišnjegbroja tropskih ciklona.Neobuzdani tropski cikloni, smrtonosni toplinskivalovi...Što bi se moglo reći o povremenom nastajanju iznimnovisoke razine mora? Naravno, tsunami nisuuključeni u ovo razmatranje, jer im uzrok nastankanije povezan s klimom i klimatskim promjenama.Iznimno visoka razina mora ovisi o prosječnoj razinimora, koja je vrlo vjerojatno povezana s antropogenimaktivnostima, ali još i više o regionalnomvremenskom sustavu, koji može potaknuti nastanak“plimnog vala” ili olujnog uspora.Manjka dokaza za utvrđivanje prisutnosti meridionalnihpromjena u cirkulaciji svjetskog oceana. Jednakotako, nema pouzdanih dokaza povećanja učestalostiizvanrednih atmosferskih pojava na manjim prostornimi vremenskim ljestvicama, kao što su to tornado,tuča, električno izbijanje, prašinske ili pješčane oluje.Dokazi dobiveni na temelju promatranja na svim kontinentimai iz većine oceana pokazuju da regionalnepromjene klime, a posebice porast temperature, utječuna veliki broj prirodnih sustava.S velikom se sigurnošću može tvrditi da su promjeneu snijegu, ledu i smrznutom tlu povećale broj iveličinu ledenjačkih jezera, pogoršale stabilnost tla uplaninama i drugim permafrostnim regijama te uzrokovalepromjene u nekim arktičkim i antarktičkimekosustavima.Također postoji velika sigurnost u svezi s činjenicomda je na brojne hidrološke sustave utjecalo povećanootjecanje vode i raniji proljetni vršni protok u mnogimrijekama, koje se vodom opskrbljuju iz ledenjaka isnijega. Uz to, rijeke i jezera su postali topliji, a nastupilaje promjena i u njihovoj toplinskoj strukturi ikvaliteti vode.Mijenja se život bilja, kukaca, ptica, riba...Nedavno zatopljenje i raniji početak proljeća očitovalisu se u kopnenim ekosustavima produljenjem vegetacijskograzdoblja približno 11 dana, u usporedbi sranim šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Zamijećenisu i pomaci u rasprostranjenosti biljaka i životinjaprema polovima i većim visinama. Ptice se gnijezderanije, a leptiri se opažaju sve bliže polovima. Kada suposrijedi ptice stanarice, pokazalo se da je broj vrstaptica kojima aktualne klimatske promjene štete (staništasu im se smanjila), triput veći od onih kojimaodgovaraju. Dobro prolaze, primjerice, grmuša, vuga,češljugar i gugutka, a loše vodena šljuka, sjevernasjenica i šareni djetlić.Porast temperature vode te odgovarajuće promjenesnježnog pokrivača, slanosti, razine kisika i cirkulacijevode utjecali su u nekim morskim i slatkovodnim sustavimana pomake u rasprostranjenosti i promjene uobilnosti alga, planktona i riba.Sa srednjom se sigurnosti može tvrditi o prisutnostidrugih učinaka regionalne promjene klime na prirodnii ljudski okoliš, premda se zbog prilagođavanja i neklimatskihpokretača gdjekad teško mogu razaznati.To uključuje i utjecaje porasta temperature na upravljanjepoljodjelstvom i šumarstvom, posebice na višimgeografskim širinama sjeverne polutke. U takveučinke spadaju i ranije proljetno sijanje i sadnja usjevate promjene u režimima narušavanja šuma izazvanihpožarima i štetnicima.Ne zaboravimo ni na neke aspekte ljudskog zdravlja.Pozornost pobuđuju povećana smrtnost u Europi, kaoposljedica valova velikih vrućina, potom promjene uzaraznim bolestima u nekim područjima i alergenskipelud na višim i srednjim geografskim širinama sjevernepolutke.Nije nevažan ni utjecaj povišene temperature narazličite ljudske aktivnosti koje su turističke naravi(poput lova, putovanja preko snijega i leda) na Arktikui u planinskim područjima nižih visina, što uključuje iplaninske športove.O tomu što je začinilo, ako ne i zakuhalo, ovu klimatskukašu i dokad će takva kuhinja biti djelatna,moglo bi se razglabati nadugačko i naširoko. Zato toostavimo za drugu prigodu.46HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

PUČKI VREMENARPRIPOVIJEST O VELJAČIPriprema:mr.sc. Milan SijerkovićVeljača - prevrtača, petljačaVeljača je otprilike podjednako udaljena od astronomskogpočetka zime (prvi dani posljednjegprosinačkog desetodnevlja) i njezina svršetka(početak posljednje ožujske trećine)Veljača je kalendarski drugi mjesec u godini, a posljednjizimski mjesec. Prema astronomskim mjerilima,veljača neprijeporno pripada zimi. Ona je otprilikepodjednako udaljena od astronomskog početka zime(prvi dani posljednjeg prosinačkog desetodnevlja) injezina svršetka (početak posljednje ožujske trećine).No, njena pripadnost zimi nije dvojbena ni prema meteorološkimkriterijima.Kasna zimaMoglo bi se zaključiti da je veljača i u zbilji, premasvojim najvažnijim klimatskim obilježjima, zimskimjesec. To se ponajviše odnosi na temperaturu zraka,koja je prema mnogočemu najprepoznatljivijeobilježje podneblja. Veljača, naime, pripada skupini trinajhladnija mjeseca u godini, zajedno sa siječnjom iprosincem.U kopnenom dijelu Hrvatske veljača je toplija od dvadruga zimska mjeseca. U Zagrebu, na meteorološkojpostaji u Maksimiru, primjerice, srednja siječanjskatemperatura je prosječno -0,8 °C, prosinačka 0,9 °C, aveljačka 1,8 °C.Takvo se stanje može objasniti produljenjemsvijetlog dijela dana, zbog čega se povećavakoličina primljenog Sunčeva zračenja, što je odlučujućeza temperaturu zraka.Na Jadranu je temperaturni redoslijed zimskih mjesecidrukčiji nego u kopnenoj Hrvatskoj. Siječanj je,naravno, ipak najhladniji, ali je veljača hladnija odprosinca te je druga u redoslijedu najhladnijih zimskihmjeseci i općenito u godišnjem hodu. To je posljedicatoplinskog učinka mora od kojega se grije i hladi prizemnisloj zraka. U prosincu u moru još ima mnogotopline prikupljene tijekom ljeta, a u veljači su zalihetopline uvelike smanjene te je i grijanje zraka manje.Primjerice, u Splitu je siječanjska temperatura 7,6 °C,veljačka 8,2 °C, a prosinačka 8,9 °C.No, nije posrijedi samo temperatura zraka koja razlikujezimske mjesece. U prosincu je najoblačnije, s najvišeoborine (češće kiša nego snijeg) te je zapravo prosinačkovrijeme nastavak kasnojesenskoga, na tvorbukojega najviše utječu ciklone, posebice sredozemne.U siječnju je vrijeme naglašenije pod utjecajem anticiklonai to kopnenih europskih (ruska ili sibirska anticiklona),odakle pritječe hladan i razmjerno suh zrak.Zato je vrijeme zamjetno hladnije, s manje oborine, aliuz čestu maglu. I u veljači prevladava utjecaj hladnihkopnenih anticiklona, ali se na vremenskoj pozorniciponovno češće zamjećuju sredozemne ciklone.Vrijemeje razmjerno suho i hladno, slično siječanjskom.Ipak, sunčana je vremena više, što povisuje temperaturuzraka. Upravo zbog takvih različitosti u klimi,uobičajeno je prosinac nazivati “rana zima”, siječanj“prava zima”, a veljaču “kasna zima”.Sušec pučki naziv u središnjoj i istočnoj HrvatskojZbog prevladavajućeg utjecaja suhih anticiklona,veljača je u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji prosječnomjesec s najmanje oborine u godini. Naposlijetku, nato upozorava i jedno od negdašnjih pučkih imena zaveljaču: sušec. Na Jadranu i u krajevima u njegovojblizini, kao što su to Gorski kotar, Lika, dalmatinskaZagora, to nije slučaj, jer su kišonosne sredozemneciklone u veljači još brojne, jake i djelatne.Veljača je, uz siječanj, u kopnenoj Hrvatskoj najsnježnijimjesec u godini. U Zagrebu, primjerice, siječanj naGriču ima 14 dana sa snježnim pokrivačem, veljačadevet, a prosinac osam. Doduše, tako nije svugdje. Upojedinim područjima prosinac ima snijega koliko iveljača ili je snježniji od nje, ali ne puno.Na zimsku narav veljače - barem u dojmu velikogdjela pučanstva Hrvatske - ne upozorava samo razmjernoniska opća razina temperature i njezina prosječnasnježnost. Mnogo zamjetniji i dojmljiviji jesupovremeni prodori vrlo hladnog polarnog zraka. Prinjima se temperatura zraka može sunovratiti i niže odminus 30 °C i pritom (uz pomoć vlažne sredozemneciklone) izgraditi “brda” snijega.Veljača 1929. u hrvatskoj meteorološkoj povijestibila i jest najhladniji i najsnježniji mjesecMeteorolozi katkad znaju zastrašivati podacima o snijegui temperaturi što su ih izmjerili u veljači godine1929. Naime, dana 3. veljače te godine u Čakovcu jeizmjerena temperatura -35,5 °C! To se smatra do sadanajnižom izmjerenom temperaturom u Hrvatskoj napropisanoj visini dva metra u meteorološkoj kućici. UZagrebu je 16. veljače te godine na Griču izmjereno80 cm snijega, a na Borongaju 100 cm, što je dosadnajdeblji snijeg u Zagrebu!Kada su u veljači učestali prodori mrzlog polarnogzraka, tada u njoj može zavladati najstrašnija zima štose može zamisliti. Zahvaljujući upravo takvim okolnostima,veljača godine 1929. bila je i ostala u hrvatskojmeteorološkoj povijesti najhladniji i najsnježnijimjesec. U takvim okolnostima nevolja je napretek.Primjerice, ponestane drva za ogrjev i hrane za stoku,a na rijekama nastane debeli led, koji katkad možeuzrokovati poplave.Slavonci ne bi bili veseljaci kakvi jesu, kada se nebi našalili i s takvim vremenskim nevoljama. Što ćebolje, nego ih opjevati u popularnom bećarcu:Rijeku Savu okovala zima;/ dobra zima - ne sviđase svima!Nek nam prođe zakašnjela zima; dok još drva na drvnikuima!Veljača od “valjače“U veljači se Hrvatska često nađe na rubu moćne sibirskeanticiklone, dok se na Jadranu zatekne sredozemnaciklona. Tada se, zbog velike razlike u atmosferskomtlaku, od anticiklone sjuri velikom brzinommrzli zrak prema cikloni. Pritom, kao metlom započnemesti prhki snijeg koji je prije pao na tlo. Podignega u zrak, zakovitla i zasipa njime cijeli kraj, tvorećineprozirni veo kroz kojega putnik-nevoljnik ne vidi niprst pred nosom. Eto neugodne i opasne snježne vijavice!Pojedini jezikoslovci kažu da je upravo snježnavijavica nadjenula ime veljači. Ona prevrće i valjapokretne predmete pred sobom, a ponekad obori ipovali i čovjeka. Od “valjače” do veljače razlika jesamo u jednome slovu, zar ne?“Vjetar je pirio, duvao i nosio snijeg kojim je zatrpavaoput i stazu, jame i prijelaze kuda je trebao ići,te nije ništa drugo vidio pred sobom, osim snježnevijavice, koja je letjela poljem kao kakav orkan namoru ili u pustinji (...) Pjevajući i cvileć, urlao je vjetar,čas jače, čas slabije...”Tako je pisao podravski spisatelj Mihovil Pavlek - Miškinau svojoj pripovijetki “Za svojom zvijezdom“.Jamačno je više puta doživio nemile prizore snježnevijavice na vjetrometini dravske ravnice.No, valja biti meteorološki istinoljubiv pa upozoriti daveljača ponekad iznenadi neprimjerenom toplinom.Dogodi se to kada Sunce nekoliko dana uzastopcegrije danju, a pogotovo kada se posreći te počne pritjecatitopliji zrak s juga. Začas, kao u priči, nahrupiproljeće! Ne tako davno, godine 2008., 26. veljačeu Zagrebu je, u Maksimiru, izmjerena temperatura22,2 °C. Daruvar, Osijek i Sisak imali su 23°C, u Karlovcui Slavonskom Brodu bilo je 24 °C, a u Gradištupokraj Županje meteorolozi su izmjerili i zabilježili čak24,7 °C! Podsjećamo: još je trajala zima.Zatopljenje vremena u veljači potakne rast bilja i pojaveprvih proljetnica, poput visibaba, a u životinjapobuđuje nagon za razmnožavanje. Često se čuje neumilnimačji mijauk pa se zato kaže: “Veljača - mačjaderača!”Na žalost, vrlo često nakon takvog neprimjerenoguzleta topline slijedi njezin sunovrat u duboke toplinskeprovalije. Nakon nasmiješenog proljeća, nasrnesrdita zima!Otud dobro poznata uzrečica: “Veljača- prevrtača (prevrtljivica),petljača!”HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 47

Život je uvijek lijepNovi umirovljenik Momčilo Boko,IZ HidroelektranE OrlovacMarica Žanetić MalenicaSlijede danis manje brige48Od 1978. godine pa sve do posljednjeg radnogdana, Hidroelektrani Orlovac vjerno je i predanoslužio i odlazi spokojan, jer zna da je pogonskaspremnost postrojenja bila uvijek veća od planirane,da se radilo savjesno i stručno te da je imaoskladne odnose s kolegamaTrećeg veljače 2010. godine, točno na svoj 65. rođendan,u mirovinu je ispraćen naš kolega MomčiloBoko, koji je u Hidroelektrani Orlovac (Proizvodnopodručje HE Jug) posljednjih 26 godina obavljao poslovešefa pogona.U svijet rada ušao je prije skoro četiri desetljeća, kaoprofesor u sinjskoj Gimnaziji, a tamo se zadržao svedo 1977. godine. Nakon kratkog rada u Tvornici Dalmatinka,Hidroelektrana u Rudi postala je njegovotrajno okruženje 1978. godine. U početku radio jekao inženjer u pogonu, a potom i kao šef pogona tepostrojenju vjerno i predano služio sve do posljednjegradnog dana.Zbrajajući ukratko svoj radni vijek, naš kolega dolazido podatka da je, zapravo, veći dio svog života, akoisključimo vrijeme noćnog odmora, proveo upravou Pogonu!U dobrom radnom ozračju postrojenje radi dobroU početku je radio uz starije kolege, iskusne poslovođei majstore, koji su ga naučili zanatu, na čemuim je uvijek bio zahvalan. Znajući koliko je njemubilo dragocjeno njihovo iskustvo, i sam je nastojaoHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.uputiti svoje mlađe kolege u tajne ovog iznimnoodgovornog posla - koliko zbog njih, toliko i zbogsebe. O tomu kaže:- Ako svoje znanje čuvate ljubomorno za sebe,prisiljeni ste sami sve raditi, a tada je i mogućnostpogreške i krivog koraka daleko veća. Naravno, tuje i onaj ljudski i kolegijalni čin da mlađe od sebeosamostalite i osposobite, kako biste mirne savjestijednog dana napustili postrojenje.Kao dugogodišnji rukovoditelj nastojao je stvoriti takvoradno ozračje u kojemu će se ljudi osjećati dobroi opušteno (Naravno ne previše!), tek toliko da imrad nije prisila. Tijekom svih tih godina bilo je, kaže, isitnih sukoba, ponekad i povišenih glasova, ali su sete nesuglasice uvijek svodile na razumnu mjeru.- Znamo već jedni druge „u dušu“, prisni smo, nekiod nas su i kućni prijatelji, tako da ni u poslu nikadnije bilo zabušavanja i nestručno odrađenih zadataka.Potvrda naše uigranosti, solidarnosti i međusobnoguvažavanja je i trajno visoka spremnost iraspoloživost postrojenja, kaže M. Boko.Dragocjeno znanje u pogonimaNajteže su mu, kaže, bile ratne godine, početkomdevedesetih prošlog stoljeća, kada su živjeli u podrumimai dežurali pod granatama, sve do oslobođenjaHidroelektrane Peruća. Zahvaljujući posadi HE Orlovaci CS Buško Blato te svesrdnoj pomoći Tehničke službeu Splitu, sve elektrane nizvodno od Peruće su imaledostatne količine vode za napajanje Dalmacije, kojaje tada bila elektroenergetski otok. U tom teškom ineizvjesnom razdoblju najbolniji mu je bio onaj dankada su u našoj sinjskoj garaži od granate poginuladvojica kolega, a treći bio teško ranjen.- Uz tugu i tjeskobu osjećalo se tada i neko posebnozajedništvo među nama, odlučnost i predanost istomcilju, prisjeća se M. Boko.Kolega Boko inače ne govori puno, ali sada na odlaskuipak je morao opisati osobne dojmove iz svojeradne sredine, što vam prenosimo:- Mi ‘pogonaši’ ponekad se osjećamo zapostavljenimai to nas dovodi do svojevrsnog apatičnog stanja.A u pogonima je kroz praksu prikupljeno veliko idragocjeno znanje koje bi, prema mom mišljenju,trebalo bolje iskoristiti i prenositi na mlade stručnjake.Primjerice, i natječaj za ovo moje mjesto trebaoje biti raspisan još prije pola godine, kako bih svomnasljedniku mogao pomoći da postupno upozna posao,da s posadom uspostavi stručni, ali ništa manjevažan ljudski i kolegijalan odnos.Iza mene ostaju ljudi koji znaju i koji hoće raditi, alijoš uvijek mislim da nismo dostatno ekipirani tehničkimosobljem, što bi naš objekt prema svojemznačenju i snazi zasluživao. O tomu bi trebalo doistavoditi računa..Rođendan i ispraćajTog 3. veljače o.g., četrdesetak kolega iz Pogona,vanjski suradnici, sadašnji i bivši direktori okupili suse kako bi mu čestitali rođendan i otpratili ga u mirovinuna pravi način. Prigodne riječi uputio mu jedirektor Pogona HE Orlovac Luka Grgat, a svi nazočnipoželjeli su mu dug, zdrav i miran umirovljeničkiživot. Da je kolega Boko spreman za taj novi životpotvrđuju i njegove riječi:- Odlazim spokojan jer znam da je pogonska spremnostpostrojenja bila uvijek veća od planirane, dase radilo savjesno i stručno te da sam imao skladneodnose s kolegama. Psihički sam se pripremio, miransam i radujem se bezbrižnijim danima koje ću ispunitinekim drugim aktivnostima. Rado ću prošetati,zaigrati na karte s društvom, a i više se družiti sasuprugom, koja je također u mirovini.Ovo je bila i prigoda da se slavljenik zahvali svojimkolegama iz CS Buško Blato, pogonskoj logistici uSinju, stručnim službama matičnog Proizvodnog područja,Dispečerskoj službi Prijenosnog područja Split,NDC-u, kao i brojnim vanjskim suradnicima. Naravno,osobitu zahvalnost upućuje svojim pogonašima uzporuku: nastavite kao i do sada!

UMIROVLJENICIPredsjedništvo i Nadzorni odbor Zajedniceumirovljeničkih udruga HEP-aVažna i vrijedna potpora čelništva HEP-aU sjedištu HEP-a u Zagrebu, 18. veljače o.g. održanaje 7. zajednička sjednica Predsjedništva i Nadzornogodbora Zajednice umirovljeničkih udruga HEP-a.Na sjednici su donesene važne odluke i podnesenaizvješća o urednom i uspješnom funkcioniranjuudruga, u kojima djeluju umirovljeni zaposleniciHEP-a.Predsjednik Zajednice Ivan Sokolić, nakon uvodnihriječi otvorio je sjednicu, započevši s informiranjemokupljenih o provođenju odluka Predsjedništva iaktivnostima u HEP-u, kao i u krovnoj udruzi umirovljenikaHrvatske - Matici umirovljenika.Na sjednici su podnesena izvješća Nadzornog odborao financijskom poslovanju Zajednice u 2009.godini te o ostvarenim prihodima i rashodimaBRANITELJI: Sjednica Izborne skupština Regionalnog odborazapadne Hrvatske Udruge hrvatskih branitelja HEP-aNovi predsjednik Dubravko BeretinU prostorijama TE Rijeka u Kostreni, 22. siječnjao.g. održana je sjednica Izborne skupštini Regionalnogodbora zapadne Hrvatske (ROZH) Udrugehrvatskih branitelja HEP-a.Na sjednici je novim predsjednikom ROZH-a izabranDubravko Beretin iz Elektroprimorja, kojije zamijenio dosadašnjeg predsjednika DavoraTomljanovića. Za dopredsjednike su izabrani MiljenkoFerlin, Mladen Fonović i Ive Pejnović, a uNadzorni odbor Igor Kalac, Ivica Erbić i MarijanRadoš.udruga i Zajednice u prošloj godini.Osim spomenutih izvješća, prihvaćen je i Prijedlograsporeda korištenja financijskih sredstava za udrugei Zajednicu u ovoj godini i to nakon Izvješćao primljenoj i utrošenoj potpori HEP-a za 2009.godinu.Čelništvo Zajednice izrazilo je zadovoljstvo što im jeza ovu godinu dodijeljena financijska potpora HEPa,jednaka kao i za 2009. godinu. Osim dragocjenepomoći za rad udruga i Zajednice, vrijednost takveOdluke jest u činjenici da je njome vodstvo HEP-apotvrdilo važnost rada umirovljeničkih udruga tepoštovanje prema bivšim zaposlenicima HEP-a, kojimaje HEP bio i ostao njihov drugi dom.Tomislav ŠnidarićU tijela UHB HEP-a predloženi su: za Nadzorniodbor Josip Čop, Središnji odbor Slavko Damjanići Davor Tomljanović, a Sud časti TončekKezele. Također su izabrana 24 sabornika za izbornuskupštinu UHB HEP-a 1990.-1995.Skupština je jednoglasno prihvatila Izvješće oradu ROZH-a u protekle dvije godine, koje jepodnio D. Tomljanović, te Izvješće Nadzornogaodbora koje je podnio njegov dosadašnji predsjednikIgor Kalac.Osim sabornika, sjednici Skupštine su nazočili iNa sjednici Predsjedništva i Nadzornog odboraZajednice umirovljeničkih udruga HEP-aprihvaćen je i Prijedlog rasporeda korištenjafinancijskih sredstava za udruge i Zajednicu uovoj godinibrojni gosti: predsjednik UHB HEP-a Ivica Kopf,glavni tajnik Udruge Stanko Aralica, predsjednikROIH-a Darko Mikulić, predsjednik i tajnik ROSHaVladimir Čale i Zvonimir Vavro, predsjednik itajnik ROJH-a Mišo Veraja i Iko Gudelj, glasnogovornikUdruge Tihomir Lasić, prvi predsjednikUdruge Mario Cigrovski, počasni član Franjo Lulići direktor TE Rijeka Mladen Bakula.Svi govornici su vrlo pozitivno ocijenili dosadašnjirad rukovodstva ROZH-a, zaželjevši novomvodstvu još više uspjeha u radu. Ivica TomićDubravko Beretin, novi i Davor Tomljanović,stari predsjednik ROZH-aSabornici i gosti prigodom intoniranja hrvatskehimne Lijepa našaHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 49

BraniteljiSjednica 7. Izborne skupštineRegionalnog odbora južne HrvatskeUdruge hrvatskih branitelja HEP-aVeročka GarberNovo vodstvo za nove okolnostiU nazočnosti velikog broja uzvanika i sabornika, uSplitu je 12. veljače o.g. održana sjednica 7. Izborneskupštine Regionalnog odbora južne Hrvatske (ROJH)Udruge hrvatskih branitelja HEP-a. Započela je intoniranjemhimne i minutom šutnje za sve poginulebranitelje i kolege, čime su - kao i uvijek do sada- izrazili svoje poštovanje prema suborcima.Sukladno skupštinskom Poslovniku, sabornici su ponajprijeizabrali Radno predsjedništvo, koje je preuzeloupravljanje skupštinskog tijeka. U ime Radnogpredsjedništva, okupljenima se obratio Tihomir Lasićte zaželio sabornicima uspješan rad i izbor najboljih- onih koji će nastaviti raditi na dobrobiti Udruge iROJH-a. Pozdravio je i sve nazočne uzvanike, poglavitodirektore splitskih djelatnosti HEP-a; Renata Prkića(Elektrodalmacija), Marija Gudelja (PrP), Hrvoja Olujića(PP HE Jug), Ivana Krnića (HE Zakučac), Ivana Vrcu(HE Đale), Ivana Vrkića (RHE Velebit), Marijana Čavrlja(HE Kraljevac), Nedjeljka Milića (Pogon Metković) tesve predsjednike regionalnih odbora: Darka Mikulića(ROIH), Dubravka Beretina (ROZH), Vjekoslava Sovića(ROSH), na čelu s predsjednikom Udruge Ivicom Kopfomi tajnikom Stankom Aralicom.U ime direktora, nazočne je pozdravio M.Gudelj,zaželio uspješan rad te braniteljima HEP-a obećao inadalje svu raspoloživu i moguću potporu. Sabornicimasu se, također, obratili i čelnici ostalih regionalnihodbora, sa zajedničkom željom da izaberu najbolje.Predsjednik Udruge I.Kopf je pritom poručio:- Izaberite one članove koji će se boriti za status iprava branitelja, koji nikada neće zaboraviti hrvatskebranitelje koji su dali život za svoju Hrvatsku i HEPi koji će nastojati očuvati dignitet Domovine i našetvrtke.Najviše sredstava za pomoć članovima ROJH-aNakon izbora ostalih radnih tijela: verifikacijskog,kandidacijskog i izbornog povjerenstva, zapisničarai ovjerovitelja, podnesena su izvješća o radu dosadašnjegpredsjednika ROJH-a Miše Veraje, kao idosadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora JosipaGracina. Govoreći o proteklom dvogodišnjem mandatu,M.Veraja je naglasio da ROJH ima 875 članova,da se njegov rad provodi unutar deset podružnica i34 ogranka te da su uspješno organizirali brojna okupljanja,športske igre, obilježili sve važne datume iobljetnice, a najveći dio sredstava usmjerili na dodjelupomoći svojim članovima. Zahvalio je svim članovima,čelništvu Odbora i Udruge, izrazio priznanje svimrukovoditeljima na pruženoj potpori, a spomenuo je idobru suradnju s HEP Vjesnikom.Potom je tajnik UHB HEP-a S. Aralica rekao da su svaokupljanja, športske igre i sastanci branitelja HEP-aopravdala svoju svrhu. Ukazao je na ugodan rad sljudima zdrava duha, ali i na činjenicu da su zbog svevećeg broja sve starijih branitelja potrebna sve većafinancijska sredstva i dodatni napori za što aktivnijirad svih članova, ali i umirovljenika.Josip Gracin novi predsjednik ROJH-aUslijedilo je razrješenje dosadašnjeg PredsjedništvaROJH-a, a potom su sabornici tajnim glasovanjemizabrali nova skupštinska tijela.Na sjednici 7. Izborne skupštine ROJH-a, sabornici i gostiRadno predsjedništvo upravljalo je tijekom rada Izborne skupštineMišo Veraja, dosadašnji predsjednik ROJH-a- Mogu reći da ima nekih stvari za kojima žalim što nisu ostvarene tijekom proteklograzdoblja. Primjerice, premda smo već ranije pokrenuli pitanje zapošljavanjadjece naših branitelja, najviše žalim što tijekom mog mandata tih slučajeva nijebilo još više. Također žalim što se kao Udruga i Regionalni odbor nismo češćeočitovali o pojedinim negativnim radnjama koje su se događale unutar i izvantvrtke, jer smo dogovorili stav da se ne govori o negativnostima prije mišljenjapravosuđa i mjerodavnih državnih institucija. Međutim, osobno mislim da akotako budemo čekali, većina će nas prije dočekati mirovinu nego izraziti svojprosvjed. Očekujem da ćemo u tomu naći suglasnost i podržati naše vodstvo dačvršće stanu za obranu istine, jer samo tako će i mišljenje naših građana premabraniteljima biti bolje i s više poštovanja.50HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

ObljetnicaUz 18. godišnjicu malonogometnog susretaodigranog u vrijeme Domovinskog rataZa predsjednika ROJH-a izabran je Josip Gracin. Zaposlenikje Elektre Šibenik od 1986. godine, na prvojcrti bojišnice tijekom Domovinskog rata bio je od4. siječnja 1992.godine, dvije godine proveo je uHrvatskoj vojsci u školi za časnike i dočasnike, a nakonOluje ponovno je postao civil. Vodio je šibenskupodružnicu branitelja i radio na osnivanju ogranaka uKninu i Drnišu.Za dopredsjednike ROJH-a izabrani su Mladen Gjergjaza djelatnost distribucije, Stipe Maruna za proizvodnjute Branko Alfirević za prijenos. Članovi Nadzornogodbora postali su: Josip Andučić, Renco Jelenković iNenad Matošić. Kao kandidat za predsjednika Udrugepredložen je Mišo Veraja, za Središnji odbor UHB IvanPažanin i Tonči Petričević, a za Nadzorni odbor UHBIvan Balić. U Sud časti UHB izabran je Petar Baričević.Nakon zahvale J. Gracina na ukazanom povjerenju iimenovanju predsjednikom ROJH-a, nastavljen je neslužbenidio Skupštine kojeg uvijek obilježava dobroraspoloženje branitelja.Sjećanje na prkos iponosU športskoj dvorani Građevinskog školskog centra u Osijeku, 5. veljače o.g. odigrana prijateljskamalonogometna utakmica, kojom je obilježena 18. obljetnica susreta odigranog 5. veljače1992. Podsjetimo, to je bilo vrijeme svakodnevnog granatiranja iz okupirane okolice Osijeka,to je bilo vrijeme kada se svaka aktivnost izvan skloništa smatrala ludošću. Ali, ekipe PoslovodstvoElektroslavonije i Radni vod odigrale su utakmicu prkoseći svim opasnostima i našportskom terenu pokazale nepobjedivu snagu osječkih hepovaca.Ovogodišnja utakmica sjećanja bila je nova prigoda za ponovni susret dvije momčadi, čiji subrojni igrači već dugo umivoljeni (istina, upravo su oni, na trenutke, pokazivali najviše).Prije utakmice, izaslanstvo obje momčadi posjetilo je grobove kolega preminulih u vremenuod prvog susreta, a to su: Zdravko Fadljević, Vladimir Kozmar, Petar Vučak, Vencel Lasić, ŽelimirBačić i Ivan Salaj. Uoči početka utakmice, koju je sudio Miroslav Grevinger, minutom šutnjeodana je počast preminulima u proteklih 18 godina.Za momčad Rdnog voda igrali su: Željko Andrišić, Zdravko Bajsman, Zdravko Balikić, ŽelimirBan, Ivan Čačulović, Žarko Marić, Marijan Posavac, Izidor Sambol, Drago Stapić, Drago Zohil iDinko Zorić.Momčad Poslovodstva Elektroslavonije igrala je u sastavu: Jovo Budimir, Anđelko Dujmović,Boro Kaluđer, Damir Karavidović, Josip Martinović, Duško Pajtak, Ninoslav Petelin i Darko Varga.Premda rezultat ove utakmice nije najvažniji, spomenimo da je Poslovodstvo Elektroslavonijepobijedilo je rezultatom 5:1.D. KarnašIzaberite one članove koji će se boriti za statusi prava branitelja, koji nikada neće zaboravitihrvatske branitelje koji su dali život za svojuHrvatsku i HEP i koji će nastojati očuvati dignitetDomovine i naše tvrtke, poručio je predsjednikUHB HEP-a I. KopfJosip Gracin, novoizabrani predsjednik ROJH-a- Zahvaljujem svima koji su me izabrali i obećavam da ćuraditi u skladu sa našim Statutom i na dobrobit Udrugei svih njenih članova. Ako bude potrebno proširiti našedjelovanje, ne treba biti prepreka za promjenu Statuta.Naglašavam da će moja vrata biti otvorena za sve te daću se i nadalje zalagati za svaki braniteljski zahtjev i mogućnostnjegova ostvarenja. Želim poručiti svim našimčlanovima da budu uzorni zaposlenici HEP-a, jer samotako služe na čast braniteljima, da uvijek razmišljaju otomu da smo se kao takvi dokazali u ratu i da je poželjnojednako se dokazivati svakog radnog dana.Jovo Budimir, Boro Kaluđer i Krešimir Plic položili su cvijeće i zapalili svijeće na grobovimapreminulih kolega, sudionika ratne malonogometne utakmiceUoči susreta zajedno momčadi Radni vod i Poslovodstvo ElektroslavonijeHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 51

NesvakidašnjeGitarist Paco de Lucia u Splitu,Rijeci i ZagrebuZorica Novaković ŠesnićFlamenco - glazba ljudske patnjeSimbolika flamenca predstavlja proces individualizacije,koja se temelji na modelu rođenje-smrtponovnorođenje, a izvedbu obilježava snažnapatnja i duboki jad, koji proživljavaju flamencoizvođačiPod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Španjolskei mi u Hrvatskoj mogli smo u Splitu, Rijeci iZagrebu, tijekom veljače, svjedočiti glazbenim izvedbamaoriginalnog flamenca, inače rijetkim na našimprostorima. Nakon tri desetljeća, gitarist Paco deLucia ponovno nam ga je predstavio u njegovoj biti,sa svom težinom i strasti koju ta glazba, i njezina povijest,nose u sebi. Kako bismo neupućenima i manjeupućenima što više približili flamenco, koji nazivajučedom Andaluzije, potrebno je krenuti od njegovihzačetaka.Pradomovina duha flamenca bio je današnji Pakistan,odnosno područje doline Inda. Od tamo su, otprilikeu 15. stoljeću, nakon stoljetnih lutanja plemena Romaušla u Andaluziju. Nazivali su se Gitanos i živjeli sunomadskim životom, siromašno. Kako je pokrajinaAndaluzija mjesto susreta različitih kultura, tu je biloplodno tlo za nastanak flamenca. Taj glazbeni izričajizrasta iz folklora prvenstveno romske, ali i arapske teautohtone andaluzijske glazbe. Moglo bi se reći da jeflamenco iznikao iz ljudske patnje znakovite za ta područja,ali je s vremenom prešao granice Španjolskete postao međunarodno prihvaćen umjetnički oblik.Zanimljivo je da ni unutar Španolske ne postoji usuglašenomišljenje o podrijetlu riječi flamenco. Premdapostoje različita tumačenja, u doslovnom prijevodu tajbi se izraz odnosio na određene socio-kulturološkemanifestacije općenito povezane sa španjolskim Romima,a posebice s andaluškim.Izvrstan spoj pjesme, plesa i gitareGitarist Francisco Sanchez Gomez, poznat kao Paco deLucia - jedan od najboljih i najutjecajnijih flamenco gitaristasvih vremena, koncerte je započinjao solo nastupom,a do publike je dopirao zvuk flamenco gitare- nenametljivo, suptilno i nadasve lijepo! Uz jedinstvenogPaca nastupila je i skupina izvođača (cuadroflamenco), redom vrsnih glazbenika te plesač Farruco.Baš kao što su izvođači nekada, sjedeći u polukrugu,pojedinačno i zajedno oduševljavali publiku, tako jei na koncertima u Hrvatskoj publici bio predstavljenizvrstan spoj pjesme, plesa i gitare. Prekrasna je bilanjihova komunikacija, uz strast i uživanje u izvedbi.Naime, kao što simbolika flamenca predstavlja procesindividualizacije, koja se temelji na modelu rođenjesmrt-ponovnorođenje - nastup je obilježen snažnompatnjom i dubokim jadom, koji flamenco izvođačiproživljavaju.Nakon takvog iskustva postaju razumljivije priče flamenkistao biću zvanom duende, kojega prispodobljujui koje se javlja kada se svirači, pjevači i plesačiusklade u zajedničkom naponu - trenutku kada se međusobnoprestanu razlikovati. Upravo patnja flamencudaje jedinstveno obilježje. Zbog povezanosti takvogizričaja s najdubljim ljudskim emocijama, nije potrebnopoznavati jezik flamenco glazbe ili biti andaluzijskigitano da bi ju se moglo slušati i duboko proživljavati.Ono što dodatno pridonosi čaru flamenco glazbe jeono što ju i označava, a to je složena ritmičnost, čijepodrijetlo seže do drevne indijske glazbe. Uspješnotakav ritam mogu izvoditi samo oni koji su odrasli uandaluzijskom kraju.Hvala Vam segnor PacoUz gitare, perkusije i klavijature, tijekom koncertaposeban instrument bilo je pljeskanje dlanovima,pucketanje prstima, udaranje dlanovima po nozi, uizvedbi mladog plesača Farrucoa. Dakako, uz koreografiju,koja je bila koncentrirana, precizna, brza, punanaboja, žestine i skoro opipljive strasti. U flamencuće plesač biti bolji ako se može suočiti i ovladati sasamim sobom i svojim snažnim osjećajima kako biznao dočarati prijelaz iz stanja bola u stanje ushićenja.Farruco je svojim nastupom dao novo značenje snage,muževnosti i agresije i tako pokazao da izvrsnovlada sobom, ali i gledateljima.Spomenimo još pojedinost o flamencu, koji se najčešćeizvodio u tipično romskoj brojnoj obitelji, uzokupljene sve naraštaje, tako da bi se naizmjeničnoizvodile uloge - svatko je imao svoj nastup. Upravo utakvom izvornom ozračju protekli su i hrvatski koncerti.Moglo bi se reći da je dah povijesti Andaluzijepreplavio naše nacionalne teatre.Hvala Vam segnor Paco za uistinu neponovljiv doživljaj!Čovjek čovjeku: Darivanje krvi u sjedištu HEP-aTomislav ŠnidarićHEP među najbrojnijima u ZagrebuU sjedištu HEP-a, 15. veljače održana je prva ovogodišnja akcija darivanjakrvi, a prikupljeno je čak 105 doza.Na toj lokaciji HEP-a, akcijama se uvijek odazove u prosjeku više od stotinudarovatelja, čime zaposlenici HEP-a među darovateljima krvi, u odnosuna druge tvrtke, zauzimaju sam vrh u Zagrebu.Organizator akcije Perica Oroz naglašava da se akciji odazvalo novih devetdarovatelja krvi, a posebnom napominje da je sve veći udjel žena. Prijedeset godina omjer muških i ženskih darovatelja bio je 85 prema 15 postou korist muškaraca, a danas su oni skoro izjednačeni.U ovoj prigodi, P. Oroz upućuje poziv svima onima, koji se još nisu uključiliu ovu plemenitu aktivnost, da to učine već u idućoj akciji.U sjedištuHEP-a uZagrebusvakojse akcijidarivanja krviodazove uprosjeku višeod stotinuzaposlenika52HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

Naši izvan HEP-aBoris Žagar, košarkaškitrener i pedagogIvica TomićPreko športa do zdravih,kreativnih i moralnih osobaNajbolji riječki trener za mlađe uzraste B. Žagarstvorio je mnoštvo dobrih košarkaša, ali on sepodjednako ponosi mladićima koji su nakonnjegove škole košarke izgradili drukčije karijere,poput jednog njegova učenika, koji je uPadovi specijalizirao športsku medicinuBoris Žagar, referent razvoja niskonaponske mreže,zaposlen je u Elektroprimorju od 1976. godine. Uovoj rubrici HEP Vjesnika nama je zanimljiv, jer većviše od tri desetljeća trenira košarkaše u dobi izmeđudevet i 17 godina, stvarajući vrhunske športaše,ali i cjelovite, zrele i odgovorne osobe. Kao rezultatdugogodišnjeg rada i iskustva u radu s najmlađima,B. žagar je uz pomoć Primorsko-goranske županije,objavio priručnik „Osnovna košarkaška tehnika“namijenjen trenerima, športašima i roditeljima.- Želio sam svoje iskustvo objaviti u priručniku, kojibi omogućio svim trenerima mlađih uzrasta - kojito žele - raditi prema jednakom programu, što biznatno olakšalo praćenje napretka mladih športašai njihovu kasniju selekciju, obrazlaže B. Žagar.Recenzent knjige i legenda riječke košarke ŽeljkoKosanović Frnja o knjizi B. Žagara piše:„Za svaku pohvalu je ideja i trud dugogodišnjegi svakako najuspješnijeg u našem gradu u radu smladima, Borisa Žagara. Iz „njegove“ škole košarkeizašli su najbolji igrači posljednjih godina kojiigraju u odličnim klubovima širom Europe, kao iostali manje poznati u manjim sredinama. Svakesezone iz tog pogona izlaze po dva do tri najboljakadeta u Rijeci, koji kasnije prijeđu u veće sredine inaprave dobre karijere.“I doista, najbolji riječki trener za mlađe uzrasteB. Žagar, koji posljednje dvije godine radi u KK„Uskok“ u Rijeci, stvorio je mnoštvo dobrih igrača,među kojima su najpoznatiji Bažadrević, Štimac iMance. Ali, on se podjednako ponosi mladićimakoji su nakon njegove škole košarke izgradili drukčijekarijere, poput jednog njegova učenika koji jeu Padovi specijalizirao športsku medicinu. Cilj je,naglašava B. Žagar, stvoriti fizički i psihički zdrave,cjelovite, kreativne i moralne osobe, a ako netkood njih izraste u vrhunskog športaša - tim bolje.Priručnik „Osnovna košarkaška tehnika“ doistaje korisna knjiga za sve koji se bave košarkom ikošarkašima mlađeg uzrasta. U njemu su, riječju islikom, stručno i potanko i svima razumljivim jezikomobrađeni: tehnika kretanja bez lopte (hodanje,trčanje, zaustavljanje, kretanje u košarkaškom stavu;okreti, pivotiranje, skokovi, fintiranje; tehnika sloptom (vođenje lopte - dribling, držanje i hvatanjelopte, dodavanje lopte i šutiranje).Boris Žagar s priručnikom „Osnovnakošarkaška tehnika“, u kojem je na sustavannačin objedinio znanje i iskustvo stečenotijekom dugogodišnjeg trenerskog rada skošarkašima u dobi između devet i 17 godinaČovjek čovjeku Darivanje krvi u ElektrodalmacijiHvala za dobročinstvoZoranka Šantić, jubilarka s 50 darivanja krvi,daje potporu kolegi Mati MijićuPrva ovogodišnja akcija darivanja krvi, koja se uorganizaciji Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi ElektrodalmacijeSplit provodila tijekom jutra 11. veljačeu za tu svrhu posebno prilagođenoj prostoriji Dispečerskogcentra, pokazala je - kao i uvijek do sada- da je riječ o jednom od najangažiranijih klubova uSplitu, a i šireg područja. Odazvalo se 50 darivateljai prikupljeno je jednako toliko boca krvi. Akcija jebila uspješna, a sve su nadzirali predstavnici Crvenogkriža i Odjela za transfuziju splitskog KBC-a.Prema riječima tajnice Kluba dobrovoljnih darivateljakrvi Elektrodalmacije Split Senke Maras, do kraja godinena takav će se način organizirati još dvije akcije,a članovi Kluba će se odazvati i na svaki poziv Bolniceili naših zaposlenika. Nismo u mogućnosti zahvalitisvakom darivatelju poimence pa ćemo s najboljimrazlogom izdvojiti kolegicu Zoranku Šantić, koja je uovoj akciji postala jubilarac i dala krv 50. put. Pohvalitćemo još i naše iz pogona u Omišu i Hvaru, koji seredovito odazivlju svakoj akciji i posebno njihov trudi angažman da i u ovu humanitarnu i dragovoljnuskupinu privuku što više mladih ljudi.Posebnu pohvalu zaslužuju mladi: F. Rogošić, A. Jurić,D. Kurtović, F. Brekalo i A. Mladinić, koji su od početkarada u Elektrodalmaciji postali i članovi ovogKluba. Nećemo izostaviti niti zahvalu zaposlenicimaRestorana, koji su - kao i uvijek - darovateljima krvipripremili prigodnu marendu.Spomenimo da je o ovoj akciji, kao i mnogim dosadašnjim,izvješćivala i Županijska panorama Hrvatsketelevizije. Za brojna dobročinstva tijekom njihovatridesetogodišnjeg aktivnog rada, oni su zavrijedilisvaku našu pozornost i svaku našu pohvalu.Veročka GarberHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 53

ŽIVOT54Priča o strujiStruja otjerala muzeVani je tmuran i mračan dan, kiša neumorno sipi, a ja uzimampero u ruke i počinjem pisati pjesmu… nižem stihove…lebdimiznad gora i polja…napuštam majčicu Geju ilutam među Zvijezdama…i baš kad sam u najvećim Visinama,tresnu me mrak i spusti na zemlju! Nesta struje!Svojedobno se prigodom najavljenog nestanka struje ujednom dijelu grada Zagreba, zbog redovitog godišnjegremonta trafostanice, u novinama oglasio jedan književnik.On se žestoko obrušio na zagrebačku Elektru pitajući:kako je to mogla učiniti? Naveo je da je u naponu svojelicentiae poeticae, dok je kontaktirao s literarnim muzama,bio grubo prekinut i šokiran nestankom struje! To je zaposljedicu imalo prekid njegove literarne inspiracije! Strujamu je otjerala muze?!Dakle, nestanak struje nije obična niti jednostavna stvar!Stoga se mnoge ustanove, koje ne smiju ostati bez strujeosiguravaju agregatima. No, moja je nakana upozoriti nanaš odnos prema struji, sa sociološkog aspekta.Zašto se naš književnik pobunio i izvrijeđao Elektru?Kao prvo, remont je obvezan i bio je uredno najavljen,ali književnik nije pročitao obavijest te je stoga iskazaoneurozu i srdžbu. Moramo se zapitati zašto svi, manje-više,pobjesnimo kad nestane struje te olako napadamo onekoji je stvaraju?Pa upravo stoga što nam je struja postala takav dio našesvakodnevice da smo na nju navikli kao na zrak i bez njene možemo zamisliti niti jedan trenutak! A netko je za tozaslužan, ali je i glavni krivac kad struje nestane, makarna tren! Tada se olako drvljem i kamenjem napadne proizvođačastruje, ali ga se nitko nikada ne sjeti dok je dotokstruje redovit!Takav je bio i naš pobunjeni književnik! On je izvrijeđaoproizvođača struje rekavši da je nedopustivo da u 21. stoljećunestane struje pa makar na tren!Svoje objavljeno pismo u novinama književnik je započeou svom stilu, otprilike ovako:- Vani je tmuran i mračan dan, kiša neumorno sipi, a jauzimam pero u ruke i počinjem pisati pjesmu… nižem stihove…lebdimiznad gora i polja…napuštam majčicu Geju ilutam među Zvijezdama…i baš kad sam u najvećim Visinama,tresnu me mrak i spusti na zemlju! Nesta struje!Pjesma osta nedovršena, a književnik zato optuži Elektru:Elektro, zašto mi ote inspiraciju, zašto mi ukrade stihove?Ovaj slučaj je najbolji dokaz što nam struja znači i zašto juje književnik doživio struju poput zraka te zašto je nestanakstruje doživio kao da mu ga je nestalo pa je zavapio: zrakami treba, gušim se!Književnikov osjećaj nestanka struje, poput nestanka zraka,kompliment je proizvođačima struje, ali onda ne stoji njegovaoptužba protiv proizvođača - jer bez remonta, nemani struje!No, svi smo se razmazili i uspavali kada je riječ o struji, aliipak moramo priznati - struja nije zrak, još uvijek!Stanislav PejkovićHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.JabukaMirko VeićKraljica voćaSvakog dana pojedite dvije jabuke, naravno one koje nisu tretirane kemikalijama, jer jabukaobiluje čudotvornim polifenolom koji čuva vaše zdravlje i produljuje mladostPitanje kako ostati vječno mlad i prevariti, ili barem malo usporiti, biološki sat starenja aktualno jetisućama godina. Različite farmaceutske tvrtke neprestano ulažu nezamislivo puno novaca ne bi liotkrili tajnu vječne mladosti i stvorili lijek na kojemu bi se nezamislivo obogatili. Golemi broj znanstvenikau ekspedicijama desetljećima pretražuju područja - od prašume Amazone do sibirskihtajgi i tundri, nadajući se da će pronaći biljku koja sadrži velike količine prirodnog antioksidansa.Ali, to nije potrebno. Zašto prelaziti tisuće kilometara u potrazi za onim što bi moglo zaštititizdravlje i povećali tjelesni imunitet, kada je dovoljno prošetati vlastitim vrtom (ako ga imate) isvakodnevno pojesti dvije jabuke, naravno one koje nisu tretirane kemikalijama.Jer, glavni sastojak prirodnog antioksidansa polifenol, u najvećim količinama nalazi se upravo ujabuci, ali i luku i sjemenkama grožđa.Osvrnimo se na provedena različita medicinska istraživanja na prestižnim američkim institutima osprječavanju pojave tipičnih tumora kod žena srednje dobi. Na dvije skupine od po tisuću evidentiranihispitanika, jedna je skupina svakodnevno konzumirala dvije jabuke, a druga nije. Nakondvije godine trajanja pokusa, skupina koja je svakodnevno konzumirala zdrave prirodne plodovenije zabilježila niti jedno tumorsko oboljenje, dok je u drugoj skupini od 1000 sudionika pokusaevidentirano 30 oboljenja.Čudotvorni polifenol, kojim obiluje jabuka, regulira i potiče pravilan rad srca, djelotvorno štitikrvožilni sustav, sprječava oksidalni stres kod dijabetičara, neuropatiju i posebno retinopatiju(komplikacije sa vidom), pomaže funkcijama mozga (dobro pamćenje), anti tumorski djeluje, ašto je za ljepši spol najvažnije - njeguje i čuva kožu.Jabuka s pravom nosi epitet kraljice voća, jer je na vrhu ljestvice zdravlja s obzirom na korisnesastojke - prirodna vlakna, vitamine i minerale. Dostupna je tijekom cijele godine u svim oblicima:svježa, sušena i u obliku sokova, a izvrsna je u kolačima. Osobito valja naglasiti, a i znanstveno jedokazano, da su osobito korisne autohtone sorte jabuka, jer više obiluju polifenolom od novih hibridanamijenjenih prodaji u trgovinama. Plodovi starih i velikih stabala imaju posebnu vrijednost,jer dubokim korijenom iz zemlje uzimaju drukčije mineralne sastojke, iz (još) nezagađenog tla, zarazliku od novih sorata s plitkim i kržljavim korijenom. Dakako, plodove ne cijenimo prvenstvenoprema izgledu, nego korisnosti za zdravlje, ali i okusu kojega osjećamo dugo nakon konzumacijestare sorte jabuka.Na kraju savjet i upozorenje: najbolje je jabuku konzumirati između obroka i najviše dva sata prijejela, a ne činiti pogrešku da vam jabuka bude desert nakon obilna objeda, za popravljanje štetnihposljedica prekomjernog uzimanja hrane.BjeličnikBuvara

ObljetniceMeđunarodnog danmaterinskog jezikaSanja Petrinec, prof.Jezik je nematerijalnobogatstvo narodaNe možemo ne prisjetiti se stihova velikog hrvatskogpjesnika Petra Preradovića, koji je još u 19.stoljeću ponosno pisao o našem jeziku:“Kao vječno more sinjeU kretu si gipkom, lakom,Podaje se dahu svakomI mreška se i propinje,(Kakva moć je vjetra toga)Zuji, zveči, zvoni, zvuči,Šumi, grmi, tutnji, huči,To je jezik roda moga!...”(Petar Preradović: Jezik roda moga)Materinski jezik je blago prema kojemu se svakičovjek mora odnositi s ljubavlju i poštovanjem. Materinskijezik, rodni ili prvi jezik su istoznačni terminii odnose se na prvi jezik koji neka osoba nauči usvojoj i od svoje obitelji. Stručnjaci smatraju da jeznanje materinskog jezika od esencijalne važnostiza oblikovanje mišljenja, a istraživanja pokazuju daosoba koja nije dovoljno svladala svoj materinskijezik ima poteškoće u učenju, ne samo drugih jezika,nego u učenju uopće.Uistinu, jezik predstavlja nematerijalno bogatstvosvakog naroda. Odlučujući je za identitet skupinai pojedinaca, kao i njihov miran suživot. Strateškije čimbenik napredovanja prema održivom razvojui skladnom odnosu između globalnog i lokalnogkonteksta.Gubljenjem jezika gubimo identitetOrganizacija za obrazovanje, znanost i kulturu priUN-u je, na prijedlog Bangladeša, 1999. godine21. veljače proglasila Međunarodnim danom materinskogjezika. Tada je Generalna skupština, kaonajviši organ UNESCO-a, naglasila odlučujući značajuloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskihvještina, oblikovanju i formiranju svijesti, pojmovai kreativnosti te ga proglasila glavnim pokretačemstvaranja kulturnog identiteta ličnosti. Nadalje, na31. sjednici Glavne skupštine 2001. godine je prihvaćenaDeklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u5. članku piše:”…svakoj se osobi mora omogućitiizražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere,posebice na materinskom jeziku…”. Od tadase svake godine u svijetu obilježava Međunarodnidan materinskog jezika, kao jedan od zajedničkihsimbola ravnopravnosti svih naroda.Tijekom proteklih godina, cilj obljetnica materinskogjezika naroda u svijetu bio je ukazati na važnost izaštititi jezičnu raznolikost, kulturu i međuetničkisuživot, s naglaskom na nematerijalno naslijeđei kulturnu raznolikost. Na Skupštini su donesenemjere kojima se promovira višejezičnost i načinizaštite manjinskih jezika. No, podaci iz Svjetskogatlasa jezika pokazuju da je u proteklim godinamanestao veliki broj jezika, osobito manjinskih, kojinemaju svoje pismo. Opasnost nestanka prijeti zaviše od 6 000 jezika u svijetu u okviru nekolikonaraštaja. UNESCO upozorava da 96 posto jezikau svijetu govori samo četiri posto svjetskog stanovništva;približno 90 posto jezika u svijetu nijepredstavljeno na Internetu; jedan jezik nestaje uprosjeku svaka dva tjedna. Polovica jezika u svijetugovori se u samo osam zemalja: Papui NovojGvineji, Indoneziji, Nigeriji, Indiji, Meksiku, Kamerunu,Australiji i Brazilu. Premda se ti podaci i temanestanka jezične raznolikosti ponavljaju svake godineprigodom obilježavanja Međunarodnog danamaterinskog jezika, ipak su se posljednjih nekolikogodina dogodile znakovite promjene u pristupu:snažnije se naglašava interakcija između jezika,kulture i okoline, a jezik se sve više shvaća kaofundamentalan element stvaralaštva i raznolikosti.Jezici - čimbenici društvene integracijeUNESCO naglašava da su jezici ključne važnosti s obziromna mnogobrojne izazove s kojima će se čovječanstvosuočiti sljedećih nekoliko desetljeća. Važni suza ostvarenje šest ciljeva Obrazovanja za sve (EFA)i Milenijskih razvojnih ciljeva (MDG), koje su 2000.godine dogovorili u UN-u. Tako jezici, kao čimbenicidruštvene integracije, imaju uspješnu stratešku uloguu zatiranju krajnjeg siromaštva i gladi; potporasu pismenosti, učenju i životnim vještinama; ključnisu za ostvarenje sveopćeg osnovnog obrazovanja; uborbi protiv HIV-a, malarije i drugih bolesti moraju seprilagoditi jezicima pogođenih skupina zbog lakšegdjelovanja; važni su za očuvanje mjesnih i domorodačkihznanja i vještina radi osiguranja održivogokoliša vezano (mjesni i domorodački jezici).Kulturna raznolikost blisko je povezana s jezičnom,kao što se navodi u Općoj deklaraciji UNESCO-a okulturnoj raznolikosti i pratećem Planu djelovanja(2001.), Konvenciji o očuvanju nematerijalne kulturnebaštine te Konvenciji o zaštiti i promicanjuraznolikosti kulturnog izražavanja (2005.).Međutim, u samo nekoliko naraštaja moglo bi nestativiše od polovice 7 000 jezika koji se govore usvijetu. U školama i na internetu trenutačno se koristimanje od četvrtine tih jezika. Premda se tisućejezika govore u skupinama gdje su svakodnevnosredstvo izražavanja, oni ne postoje u sustavimaobrazovanja, medijima, izdavaštvu i općenito u javnompodručju.Jezici su važniBez obzira jesu li u pitanju inicijative u područjuobrazovanja ili interneta, projekti za zaštitu ugroženihjezika ili promicanje jezika kao sredstva društveneintegracije te istraživanje odnosa između jezikai gospodarstva, jezika i domorodačkog znanjaili jezika i stvaralaštva - važno je posvuda promicatistajalište “jezici su važni”.Suvremeni trendovi Europe, ali i svijeta, u obrazovanjusu usmjereni ka učenju dvaju ili više jezika.U eri globalizacije, višejezična i multikulturna društvaimaju prednost, sposobnost i iskustvo koji imomogućuju da imaju važnu ekonomsku i društvenuulogu na svjetskoj pozornici. Očuvanje lingvističkeraznovrsnosti danas je jedan od najvažnijih zadatakakoji simbolizira 21. veljače - Međunarodni danmaterinskog jezika.Promicanje kulturne i jezične raznolikosti mogućeje jedino zalaganjem za dijalog između kultura,društava i pojedinaca.HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 55

Oko kultureHNK Zagreb - premijerna izvedbaBellinijeve opere NormaPretjerane redateljskeinovacijeUprava zagrebačke opere je za Bellinijevu Normuangažirala skoro potpuno inozemnu produkciju, azagrebački ljubitelji umjetnosti morali su otrpjetiredateljeve inovacije umjesto da su uživali u lijepojoperiProšlo je 30 godina od posljednje premijerne izvedbeopere Bellinijeve Norme pa je bilo razumljivo velikozanimanje zagrebačkih ljubitelja operne umjetnosti zaovosezonsku premijernu izvedbu u HNK Zagreb. No,odmah se nameće pitanje: zašto je Uprava zagrebačkeopere angažirala skoro potpunu inozemnu produkcijuna čelu s Philippeom Himmelmannom. Riječ jeo redatelju koji nam je ostao u lošem sjećanju zbognjegove doista nebulozne prošlogodišnje režije BizetoveCarmen, koja je prema ocjeni pojedinih domaćihkritičara bila najgora Carmen koju su slušali na daskamaZagrebačke opere.Izostao angažman hrvatskih poznatih redateljaUz P. Himmelmanna u postavi je bio scenarist HermannFeuchter, kostimografkinja Gesine Voellm te oblikovateljsvjetla Gerard Cleven. Da ne nabrajamo dalje,jer je skoro cijela ekipa bila uvezena iz inozemstva, aliRatko ČangalovićSnimio: Saša Novkovićspomenimo glavne protagoniste: Nataliju Ušakovu -sopranisticu u ulozi Norme i tenora Rafaela Rojasa kaoPoliona. Izvedbom je ravnao također gost AntonelloAllemandi.O činjenici da su svoj dolazak u hrvatsku metropoluinozemni gosti dobro naplatili ne treba dvojiti. Istodobno,naši poznati redatelji kao što su Paro, Violić,Dolenčić i drugi, očito, nisu po volji novoj UpraviHNK Zagreb. U daljnjem logičnom slijedu zapitajmo sekako to da Ivica Buljan trenutačno u Mariborskoj operirežira vrlo zahtjevnog Massenetova Werthera?Ali, vratimo se toj nesretnoj premijeri Norme u HNK-u.Očekivali smo redateljevo scensko viđenje svećenicaDruida, zavjet čistoće svećenice Norme, sveti gajdruidskih svećenika i druge relevantne čimbenikedramske radnje Bellinijeva djela. No, dizanjem zavjeseugledali smo 20 metara visoke stube po kojima suse (najčešće sjedeći, jer su bile uske), spuštali članovizbora, ali i protagonisti. Naravno da takva scenarističko-redateljskazamisao, ne samo da je odvraćalapozornost pjevača od dirigenta, već je bila zamornapublici. To su nedavno zaključili i kritičari i posjetiteljiteatra u Bremenu, gdje je bila postavljena jednakainscenacija.Nadalje, kostimografkinja G. Voellm je, u pokušaju dase što više približi toj moderniziranoj verziji Norme,obukla rimskog prokonzula Poliona kao komesaraKGB-a, a Orovista kao vozača tenka. Doista dosadneviđeno!Preskočimo komentar pojedinosti te nakaradne zamislii recimo da je ta inozemna postava osuvremenilaDruide iz 100. godine u 2010. Štoviše, zaokretnom binomotkrili su ispod stuba Norminu djecu kako uživajugledajući TV program!Bellinijeva Norma doista je belkantistička opera, ukojoj svaka pjevačka arija prevladava smisao i logikuteksta. Ali to nije i ne može biti povod opisanimredateljskim inovacijama. Osim toga, redatelj je u tojbijednoj kreaciji iskrivljavao radnju opere do neprepoznatljivosti,tako da je publika koja je došla uživati ulijepoj operi, morala gledati Himmelmannovu grozotuu kojoj sijevaju noževi?!Romantičnu liriku Belllinijeve glazbe svjedočiojedino dirigent s orkestromU ulozi Norme nastupila je uzbekistanska umjetnicaNatalija Ušakova, kojoj s naglašenim mladodramskimsopranom, s obzirom na dobru vokalnu tehniku, odgovarajuuloge Aide, Leonore pa i Margarete iz Fausta.Ali ne i Norma koju može pjevati samo dramski koloraturnisopran. Stoga nije neobično da je otpjevanulegendarnu ariju iz prvog čina Castu divu, popratiovrlo mlaki pljesak, uz poneki buuu. Malo bolje je kodpublike prošao lijepi duet Norme i Adalgise (DubravkaŠeparović Mušović). Rafael Rojas kao Polion bio jedobar, premda je pjevački najviše zadovoljio naš IvicaČikeš kao Orovist. Dubravka Šeparović Mušović u uloziAdalgise sve je uredno otpjevala, ali treba još raditi navokalnoj tehnici, osobito na vokalima.Čini se da se u ovoj nebuloznoj premijeri jedino dirigentAntonello Allemandi s orkestrom uspio približitiromantičnoj lirici Belllinijeve glazbe.Uzbekistanska umjetnica Natalija Ušakova kao Norma na 20 metara visokim stubama, koje su odvraćale pozornost ne samo pjevača od dirigenta, već jeta scenarističko-redateljska zamisao publici bila zamorna56HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

OKO KULTUREIzložba Margarete Krstić u NewYorkuDašak Hrvatske iGrobnika na ManhattanuZaposlenica Elektroprimorja, afirmirana kiparica i keramičarkaMargareta Krstić, nakon što su njene autentičnefigure vidjeli ljubitelji umjetnosti diljem Hrvatskei Europe, napokon je ostvarila želju i preletjela velikubaru. Nedavno se, puna dojmova, vratila iz New Yorka,gdje su od 15. do 25. veljače o.g. u galeriji MC naManhattanu bila izložena njena djela.Margaretinu izložbu otvorila je hrvatska veleposlanicau SAD-u Kolinda Grabar-Kitarović, a otvorenju su nazočilii naš veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović, članovihrvatske diplomacije te brojni ljubitelji umjetnosti- Hrvati i Amerikanci. Otvarajući Izložbu, K. Grabar-Kitarović, podrijetlom Grobničanka kao i Margareta,između ostalog je rekla:I. Tomić- Hvala Margareti što me pozvala na ovu krasnu izložbui što je na Manhattan donijela dašak našeg rodnogkraja.Pri tomu Veleposlanica očito nije mislila samo nazavičajni Grobnik, već na cijelu Hrvatsku, jer je M.Krstić u veliku jabuku donijela, ne samo grobničkemlikarice, žetelice i drvarice, izrađene u raku keramici,već i hrvatske kraljeve od etrušćanske gline te riječkemorčiće i patricijke od galestro gline.M. Krstić se vratila u Hrvatsku, ali njene figure su ostaleu SAD-u. Hrvatsko veleposlanstvo će se pobrinutida ih vide ljubitelji umjetnosti i u Washingtonu, Chicagui Ottawi.Margareta Krstić i veleposlanica RepublikeHrvatske u SAD-u Kolinda Grabar-Kitarović naotvorenju Margaretine izložbe u galeriji MC naManhattanuNoć muzeja u ZagrebuČudesna noć umjetnostiDosad najuspješnijoj manifestaciji Noć muzejaodazvalo se 280 tisuća ljudi, koji su obišli 116 muzejau 40 gradova HrvatskeU prigodi Međunarodnog dana muzeja koji se obilježava29. siječnja, u Hrvatskoj je i ove godine - šestugodinu zaredom - organizirana Noć muzeja. Premabroju posjetitelja, ovogodišnja Noć bila je najuspješnijado sada. Usprkos niskim temperaturama i studeni,ovu je kulturnu manifestaciju uvrštenu među desetnajuspješnijih manifestacija desetljeća u Hrvatskoj,pohodilo 280 tisuća posjetitelja svih dobnih skupina.Muzej za umjetnost i obrt začetnik idejePohrlili su u 116 muzeja, galerija i arhiva u 40 gradovadiljem Hrvatske. Nikomu nisu smetale gužve ičekanje u dugačkim redovima ispred muzeja, kao niveliki broj ljudi uz izloške u unutrašnjosti muzeja.Pohod zagrebačkim muzejima započeli smo od Muzejaza umjetnost i obrt (MUO), začetnika ideje Noćmuzeja, jer nas je najviše privlačila upravo tamošnjaizložba Od Klovića i Rembranta do Warhola i Picelja.Organizator tog najvažnijeg kulturnog događaja 2009.godine u Hrvatskoj (izložba je otvorena u prosincuprošle godine i trajala je do početka veljače ove godine)je Nacionalna sveučilišna knjižnica u suradnji sMUO-om u prigodi obilježavanja 90. obljetnice Grafičkezbirke. Kažimo da njen najvrijedniji fond nikadadosad nije bio samostalno i cjelovito izložen pa je taizložba bila prigoda da se široj javnosti pokaže golemoumjetničko bogatstvo najstarije i najveće zbirkeu Hrvatskoj.U Noći muzeja uživali smo i u približno tisuću djelahrvatskih slikara i grafičara, nastalih u razdoblju od16. do 20. stoljeća - između ostalih u crtežima JulijaKlovića, grafikama Andrije Medulića Schiavonea, crežimai grafikama Miroslava Kraljevića, Josipa Račića,Ljube Babića, Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, JosipaGeneralića, Miljenka Stančića, Andrije Maurovića...Od inozemnih umjetnika posebno su vrijedna djelaRembranta, Oskara Kokosche, Andya Warhola… Osimtoga, izložene su i brojne grafičke mape, najstarijihrvatski plakati i zbirka razglednica s više od stotisuća primjeraka, koje su vjerodostojan dokumentvremena.Najposjećeniji zagrebački Muzej suvremeneumjetnostiU 21 sat ispred MUO-a se povećao broj posjetitelja,jer je umjetnik Dalibor Martins izveo neobičnu predstavuspuštajući s balkona atrija natpis “Trebamo pomoć“.Time je označio početak humanitarne akcije zažrtve razornog potresa na Haitiju.I ispred obližnjeg Školskog muzeja veliki je broj djecečekao zanimljivu izložbu “Učiteljice i učitelji u Hrvatskojod 1849. do 2009. godine“. Na Gornjem graduje također ludilo, posvuda su gužve. Osobito uKlovićevim dvorima, gdje traje retrospektivna izložbaIvice Bednjanca, čijim se karikaturama smiju i velikii mali.Posjetili smo i Umjetnički paviljon, gdje smo zajednos brojnim posjetiteljima uživali u izložbi “Zagreb-München - Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnihumjetnosti u Münchenu“ te izložbu “Intimizam uhrvatskom slikarstvu“ u Modenoj galeriji.Do te noći najposjećenijeg zagrebačkog muzeja -Muzeja suvremene umjetnosti, nismo dospjeli doći.Tamo je više od 30 tisuća posjetitelja uživalo u stalnompostavu “Zbirke u pokretu“ sa šestotinjak djeladomaćih i inozemnih umjetnika izloženih u impresivnimprostorima arhitekta Igora Franića - izložbenimdvoranama, u vanjskom prostoru, na pročelju zgrade,na krovnoj terasi... po prvi put otkrivajući dinamičnupriču o suvremenoj umjetnosti bez početka i kraja.Veliko zanimanje svih pobudila je i retrospektivnaizložba Aleksandra Srneca “Prisutna odsutnost“, kojaobuhvaća slike, luminokinetičke objekte, plastičke intervencijeu prostoru, dizajn, fotografije. Izložba pružazagrebačkoj publici uvid u fascinantan opus umjetnika,koji je obilježio drugu polovicu 20. stoljeća uhrvatskoj umjetnosti.Bilo je nemoguće obići sve muzeje u jednoj noći. Ujednoj noći cijeli Zagreb živio je umjetnost i svjedočiozanimanje za izložena umjetnička djela.Svi oni koji su odlučili napustiti toplinu doma i u noćiuputiti se u muzeje, mogli su uživati i u brojnim popratnimdogađajima, primjerice, koncertima DarkaRundeka, Jasne Bilušić i Jelene Radan, upoznati dinosaure,naučiti puhati staklo, upoznati običaje drugihnaroda, dotaknuti zvijezde, postati astronauti, alii pomoći nastradalom stanovništvu Haitija. Bila je todoista čudesna noć, noć koja je dotaknula dušu i kojaostaje u pamćenju. Možda takav odziv potakne autoreda Noć muzeja organiziraju i češće. Zašto ne?HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 57

Ja kolumnistIz pera Esada Redže, zaposlenikaTE-TO ZagrebMladi, stari, ljubavMladi bježe u virtualni svijetVirtualni svijet je svijet kakvog prihvaćaju našimlađi naraštaji. Ovaj stvarni svakodnevni onisamo odrađuju i ne žele ništa u njemu mijenjati.Svi oni imaju znanja, imaju krasnih ideja, ali sveostaje na razini blogerskih rasprava. Kao na traciizmjenjuju ideje koje se danas vrednuju, a sutraih više nema. Čast iznimkama kojih ima, ali kolikovidim, djeluju ponajviše u nekom vlastitominteresu, a zajednica kao cjelina ih ne zanima.Oni promatraju i razmišljaju, ali bez pravogpomaka. Razgovori i rasprave nestaju polakos ulica, trgova, iz parkova i sele se u virtualno.Svaki iz svog mračnog kuta zabuljen u monitorgleda u svakodnevicu, koju može jedino takobezbrižno komentirati.Tu izviru strasti prema svemu negativnom, tuse bruse mišljenja na daljinu. Naravno, podpseudonimom, jer tako je sigurnije. U tom svijetuovaj opipljivi, stvarni, gubi važnost, jernjega ionako ne mogu mijenjati - sve je većzadano. Mogu se jedino svemu dobro narugati.Za pravo djelovanje treba nešto više od raspravai komentiranja, treba nekomu stvarireći u lice, bez obzira na reakciju druge strane.Bez uvijanja treba sagledati pravu istinui hrabro mijenjati sve ono što nas tišti.Živimo u društvu u kojemu dobar dio nasogovara onog koji nije prisutan, a kada sepojavi, onda prelazimo na drugu temu. Čaksmo spremni dati potporu nekim njegovimstavovima, za koje smo se samo prije minutuzaklinjali da nisu naši i da nikad neće ni biti.Takav smo primjer mladima.Nemojmo u starosti prkositi onima koji živekako se mi nismo usudiliDobijem li prigodu pošteno i mirno dočekati starostpa onda bez straha živjeti do kraja, čekat ćeme tamo raj ili samo crna zemlja na koju će netkopolagati cvijeće. Neću plakati nad naraštajemkoji nestaje. Neću kukati na pokopima kako jebilo bolje prije. Neću samo zato što nas je ostalanekolicina, opraštati pogreške davnih vremena.Oronula tijela, ali ne i duha, takav starac želimbiti. Ne morate mi ustupiti mjesto u tramvaju,niti me pustiti preko reda samo zato jer samstar. Klečat ću, ali vas neću moliti, to je samood nemoći, proći će. Probudimo se sada, nemojmou starosti prkositi onima koji žive kako semi nismo usudili. Starost kroji samo siva i crnaodijela, a druge boje tek rijetki nose. Ono što jeu meni, nosi boje sa sobom i izvana i iznutra, ustarosti možda blijedi kao kakav nježni akvarel,ali još uvijek je u boji. Crno i sivo gazi moje boje,ali dižem se svako jutro i sanjam. I čekam boje.Život u ljubaviSamaca je sve više, bračna zajednica nije više takopoželjna kao nekad. Onih pravih koji kreću od ništicei ljubav im je jedini motiv - sve je manje. Sve višeinteresnih elemenata ulazi u kalkulaciju prije kakveveze. Prosječni samac, ako je zaposlen, živi solidno.Onog trenutka kada uđe u bračnu zajednicu, sveblagodati samačkog života nestaju, a ako su djecana vidiku, sve to postaje golema obveza. Danasse dobar obiteljski život, ako takav postoji, teškoodrađuje. Djeca su instrument marketinških magova,koji će vam iz džepa isisati zadnju kunu, jer djecamoraju imati sve, a vi ste naravno brižan roditelj.Kada smo kod stana, ako vam nije kapnuo kakavstan kao nasljedstvo, morate potpisati ugovor na 30godina potpune neizvjesnosti, koja će vam iz kućnogproračuna uzimati najmanje jednu plaću. Takopostajete ogoljen i potpuno ovisan skrbnik obitelji.Neko vrijeme pomažu vam razni krediti i minusi, alito prividno dobro stanje brzo pokazuje pravo lice, jersve teže podmirujete svoje obveze. Neki rade i triposla pa jedva sustižu pokriti sve troškove. Utjehavam je da, kao takvi, činite temelj društva. Jedino vihrabro brinete o natalitetu, bez obzira na sve. Moždavas vaš župnik potapše po ramenu i zaključi da jeBog uz takve kao što ste vi. Visoki ciljevi ionako nepoznaju materijalne probleme, trpljenje je na cijenika oslobođenju duha. Zbog svega toga treba biti ponosani zato samci - to je ipak samo život u ljubavi.FotozapažajDjeci radosti,ostalima nevoljaU kontinentalnim dijelovima Hrvatske zimi je snijeg uobičajena pojava,kojoj se najviše raduju djeca, dok odraslima najčešće izaziva poteškoće.Snijeg na Jadranu prava je rijetkost, a i kada pokoja pahulja proletinošena burom - ne zadržava se na tlu. Crikvenica je snježni prekrivač,koji će se zadržati nekoliko dana, čekala dulje od tri desetljeća. Bijeloruho lijepo se složilo s plavim morem i zelenim palmama te inspiriralomnoge fotografe amatere i profesionalce da zabilježe taj fenomenDjeca su se sanjkala i gradila snješka, ali za većinu ljudi snijeg je značiosamo nevolju. Najteže je bilo u prometu. Jer, Primorci baš nisu naviknutini hodati po snijegu, a kamoli voziti. Ljetne gume i ljetna obuća nisu zasnijeg pa i većina njih snijeg na svom pragu smatraju elementarnomnepogodom. Drukčije je, naravno, na alpskim skijalištima.I. TomićNeobično: palme u snijegu……snijeg na plaži58HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

PLANINARISkupština Planinarskog društva„Elektroprimorje“ RijekaI. TomićDruštvo s novompredsjednicomNerom PavlakovićNa sjednici izvanredne Izborne i redovne Godišnjeskupštine Planinarskog društva „Elektroprimorje“Rijeka, održanoj u Rijeci 11. veljače o.g.,novom predsjednicom Društva izabrana je NeraPavlaković. Napomenimo da su izvanredni izboriorganizirani zbog podnesene ostavke dosadašnjegpredsjednika Vladimira Sroka.Skupština je prihvatila i Izvješće o radu za prošlute Plan za 2010./2011. godinu.Spomenimo da su aktivni riječki planinari tijekomprošle i početkom ove godine organiziralipohode na Parenzanu (u Istri), Osorčicu na otokuLošinju, Kamenjak, Tuhobić, Orlovu stijenu (naSvilaji), južni Velebit, Bjelolasicu, Papuk, Snežnik(u Sloveniji), Sljeme, eko stazu Beli na otokuCresu te na pješačku stazu Svetog Šimuna uIstri.Planiraju prvi sljedeći izlet na planinarsku stazuBrgudac - Korita - Planika na Ćićariji, a potomće uslijediti i oni u Bašku, na Velebit, Kornate,Bijele stijene, Bitoraj, Platak (pošumljavanje),Sljeme, Suhozid, Sisol i Zagradski vrh.FotozapažajKrižKriž je uvijek, a i danas, motivirao narazličite osjećaje i pobude. Zbog njegasu se dizala i lomila koplja, vodili ratovi,polemike, rasprave...Nama planinarima, u manjoj nepogodikoja nas je zadesila, poslužio je kaoorijentir prema vrhu Veliki Lubenjak naistočnom dijelu Ivanščice. Križ nam jepokazao da smo na dobrom putu.Maksim MiletićNera Pavlaković - nova predsjednica Planinarskog društva „Elektroprimorje“, izabrana na sjedniciizvanredne Izborne skupštineAktivni planinari „Elektroprimorja“ na jednom od izleta - na stazi Parenzana u IstriHEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010. 59

ZABAVAkrižaljkaOdgonetka križaljke iz prošlog broja (vodoravno):Krivokletstvo, veledrogerija, azil, unovačen, Rendeli, Emin, trditi, mlinci,ovenisti, tael, van, otrovi, S(teve) M(artin), Sc, spas, esuli, kiselj, Telemah,ijekavica, ova, perunika, Ural, O, Aris, Lupino, irit, k, ces, U(do) I(llig), Az,Ett, Jambol, Atuana, ciljnik60HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.

Mali kulinarski atlas svijeta (65)IzraelPutuje i kuha: Darjan ZadravecU sljedećem nastavku: ParagvajJedinstvo u raznolikostiDržava Izrael (na hebrejskom: Medinat Yisra’el; naarapskom: Dawlat Isra’il; približno sedam milijuna stanovnika,bez palestinske samouprave), nalazi se nasredozemnom, jugozapadnom području Azije.Njeni korijeni sežu na početak 2. tisućljeća pr.n.e.,kada se semitski narod Izraelaca doselio na područjePalestine. Prva izraelska država utemeljena je 1020.pr. n.e., a nakon što se raspala i bila uništena napadimaAsiraca i Babilonaca, Palestina dolazi pod vlastPerzije, Aleksandra Makedonskog i potom seleukidskedržave (4. st. pr. n.e.). tada, zbog zabrane židovskevjere, započinje i prvi egzodus Židova. U 2. st. pr. n.e.Izraelci su ponovno utemeljili državu (Judeja), no kadaje postala rimskom provincijom Izraelci su nakon višeustanaka u 2. st. n.e. bili raseljeni!Palestina je poslije u sastavu Istočnog Rimskog carstva,Bizanta i sasanidske Perzije, a seldžudsko osvajanjeJeruzalema 1071. dovelo je do Križarskih ratovaza oslobođenje ‘Svete zemlje’ (tu se nalaze najsvetijamjesta za katolike, ali i za Židove i muslimane!).Početkom 16. stoljeća Palestina postaje dijelom Otomanskogcarstva, a s vremenom jača i proces povratkaŽidova te se krajem 19. st. javlja Cionistički pokretkoji se zalaže za ponovno osnivanje židovske države.Međutim, to će se ostvariti tek nakon Drugogsvjetskog rata, u kojemu su Židovi doživjeli novamasovna stradanja (holokaust) i egzodus.U UN-u je 1947. godine prihvaćena odluka o podjeliPalestine na arapski i židovski dio, a idućegodine proglašena je i nezavisna država Izrael. Međutim,tomu se odupiru pojedine arapske zemljete sve do naših dana traju sporovi i oružani sukobiIzraela sa susjedima i palestinskim narodom, kojijoš nije ostvario pravo na vlastitu državu.Izraelska kuhinja sadrži iznimno brojne utjecajekuhinja zemalja iz kojih su se Židovi doseljavali, alisve njih povezuju elementi koje diktiraju tradicija ivjerska pravila o izboru i pripremi namirnica, kao ipripremi i konzumiranju jela (košer), što je posebnouočljivo kod svečanih, blagdanskih jela.KREPLACH (Jastučići punjeni mesom)Sastojci: 2 jaja, 1 žličica soli, 1 žlica ulja, 150-200 gbrašna, 200 g kuhane govedine, piletine ili janjetine,2 žličice nasjeckanog peršina, 2 žličice nasjeckanogluka, 1 žlica guščje masti (ili ulja), prstohvatpapra i prstohvat đumbira u prahu.Priprema: Jaja razmutimo s uljem i ½ žličice (ilipo želji) soli, a potom postupno dodajemo brašnodok ne dobijemo čvrsto tijesto, koje potomrazvaljamo na tanko. Narežemo na kvadrate veličine5 x 5 cm.Meso sameljemo i pomiješamo s peršinom, lukom,mašću (uljem), ½ žličice soli (odnosno po želji),paprom i đumbirom. Dobiveni nadjev rasporedimona kvadrate od tijesta, presavijemo dijagonalno dadobijemo trokute, čije rubove pritisnemo vilicomkoju smo prethodno provukli kroz brašno.Napunjene jastučiće ostavimo mirovati približnojedan sat na dasci prethodno posutoj brašnom, apotom ih 15 minuta lagano kuhamo, izvadimo, ocijedimoi poslužimo.Možemo ih kuhati i kraće vrijeme i potom ih prijeposluživanja kratko popržiti na ulju da dobiju boju.Jastučići se često poslužuju i u juhama za blagdanskimstolom.KUGEL YERUSHALAYIM (Složenac s grožđicama icimetom)Sastojci: 200-300 g tjestenine (špageti), 2 jaja, 1žlica grožđica, 130 g šećera, 4 žlice maslinova ulja, 1žličica mljevenog cimeta, sol i papar.Priprema: U vrućoj vodi namačemo grožđice 10 minuta,potom ih ocijedimo i ostavimo na strani.Skuhamo tjesteninu, ocijedimo i stavimo u vatrostalnuposudu. U tavici prokuhamo ulje i 100 g šećera dadobijemo homogenu smeđu smjesu, koju prelijemopo tjestenini te dobro promiješamo. Dodamo jaja,grožđice, ostatak šećera, cimet, sol i papar po želji teponovno dobro promiješamo, poravnamo površinu istavimo u pećnicu prethodno zagrijanu na 180 o C. Pečemopribližno jedan sat, odnosno dok jelo ne dobijezlatnu, hrskavu koricu.DAG HA SFARIM (Zapečene trilje s pinjolima)Sastojci: 1 kg očišćene ribe (trilje), 6 narezanih rajčica,1 slatka i 2 ljute (po želji) zelene narezane papričice(feferon), 2 nasjeckana luka, 5 režnja nasjeckanogčešnjaka, 1 žlica koncentrata rajčice, 4 žlice maslinovaulja, sok od 2 limuna, 1 žličica kurkume u prahu, 1 žličicacurryja u prahu, žličica mljevenog kima, 1 vezicanasjeckanog peršina, 60 g prženih pinjola, sol.Priprema: Očišćenu ribu natrljamo solju, položimou posudu, prelijemo limunovim sokom te ostavimona hladnom mjestu (može u hladnjaku) približno dvasata.Na ulju popržimo luk i polovicu navedene količinečešnjaka, dodamo nasjeckane papričice, kurkumu,curry i kim te nastavimo pirjati približno tri minute,uz stalno miješanje.Dodamo koncentratrajčice i svježurajčicu i peršin tejoš nekoliko minutalagano pirjamo dadobijemo umak.Na dno vatrostalneposude rasporedimopolovicu navedenekoličine pinjola ipolovicu umaka ina to položimo ribe,zajedno s marinadom(limunov sok),potom preostali češnjak,umak i pinjole,pokrijemo alufolijomi pečemo približno30 minuta u pećniciprethodno zagrijanojna 180 o C.HEP VJESNIK BROJ 229 (269), veljača 2010.61

PUTOPISNA OBALAMADUNAVA USREDIŠTUEUROPEBudimpeštaGrađena na dvjema obalama Dunava tijekomdvije tisuće godina, Budimpešta je kao prijestolnicaMađarske sjedinjena tek 1873. godine,a Dunav nije samo zemljopisna, već i kulturnagranica Budima i Pešte, ali i MađarskeLijep sunčan jesenski dan; skupina filatelista - zaljubljenikau poštanske marke, ali i u sve što je lijepo;međunarodna filatelistička izložba HUNFILA 2007 - Budimpešta…Treba li nešto više za ugodan vikend? Jer,osim uživanja u izložbi poštanskih maraka, prigoda jeza upoznavanje lijepog grada na Dunavu, jednog odonih koji imaju rijeku i život uz rijeku.Za one koji planiraju posjetiti Budimpeštu, ponajprijenekoliko korisnih savjeta.Primjerice, prije ulaska u taksi uputno je unaprijed dogovoriticijenu vožnje. Osim javnog autobusa, tramvaja,trolejbusa i podzemne željeznice, Budimpešta nudii prijevoz brodom. Može se kupiti dnevna karta kojauključuje sve oblike prijevoza (osim broda).Suvenire ne kupujte u shopping centru i u njihovojglavnoj ulici (Vaci utca), jer su tamo najskuplji. Punojeftinije ih možete kupiti na Citadeli ili oko crkve sv.Matije i Ribarske tvrđave. Autohtone mađarske suveniremože se kupiti u blizini slastičarnice Gerbaud(na potezu Vaci utce prema trgu), a isplati se kupitibookmarke s pravim mađarskim vezom s obje strane!Osim trgovina karakterističnih za Budimpeštu, postojei veliki trgovački centri poput Duna Plaza i WestendCity Center u ulici Vacite ili Mammut u ulici Szena.Što se tiče komunikacije, unatoč uvriježenom mišljenjuda ne znaju strane jezike, veliki broj Mađara ihgovori - mlađi engleski, a stariji njemački jezik. No,nije rijetkost susresti ljude koji znaju i hrvatski jezik.Mostovi kao remek-djela arhitektureBudimpešta je glavni grad Mađarske, ima približno2 500 000 stanovnika te izvrstan zemljopisni položaj:velegrad u središtu Europe, otprilike na pola puta izmeđuUrala i Atlanskog oceana. Građena je tijekomdvije tisuće godina na dvjema obalama Dunava, atek 1873. je sjedinjena kao prijestolnica Mađarske. Uto vrijeme država je bila tri puta veća od današnje,no nije bila samostalna, već je predstavljala istočnidio Austro-ugarske Monarhije. Rijeka Dunav odvajabrežuljkasti zapadni te pretežito ravničarski istočnidio u vijencu Karpata. Dunav nije samo zemljopisna,već i kulturna granica Mađarske, Budima i Pešte, anarav Peštanaca drugačija je od naravi Budimaca.Grad se proteže približno 30 kilometara uz obje straneDunava i stoga je desetak mostova kao pravo remekdjelo arhitekture - najveća posebnost grada. Najpoznatijije Lančani most, u Budimpešti izgrađen prvi, azbog raskošne osvijetljenosti osobito plijeni pozornostnoću. Uz njega postoji legenda o lavovima. Premapredaji postoji priča da je graditelj mosta bio vrlo ponosanna svoj uradak i rekao je da će se baciti s mostaako nešto nije u redu. Nakon što ga je kćerka zapitalazašto lavovi nemaju jezike, graditelj je doista skočio uDunav, ali je ostao živ.Srednjovjekovne znamenitosti očuvane kao malogdjeGrad se sastoji od ranije naseljene ravničarske Peštei brežuljkastog Budima, a tako se mogu podijeliti iznamenitosti. Tvrđava u Budimu proglašena je gradomprije otprilike 750 godina. Nad gradom se uzdiženegdašnji kraljevski dvorac (gradnja započeta u 14.stoljeću, završena prije sto godina, a 1945. je skoropotpuno srušen). Palača je nekoć služila kao kraljevskapalača Anžuvinaca, Luksemburgovaca i Habsburgovaca,a između 1458. i 1485. bio je dvorac kraljaMatije Hundayja. Talijanski humanisti iz doba kraljaMatije smatrali su Firenzu najljepšim ravničarskim, Venecijunajljepšim gradom uz more, a Budim najljepšimgradom na brdu. Kraljevska palača ima 621 sobu, 20km stuba i 365 prozora i lukova i tu se uvijek neštoradi! Danas su u dvorcu muzeji, knjižnica Széchenyi,gdje se mogu naći sve knjige izdane u Mađarskoj,Mađarska nacionalna galerija i kazalište. Svakako posjetiteNacionalnu galeriju i za ono što se nudi odvojitebarem tri sata.U Budimpešti su, kao u malo kojoj europskoj metropoli,očuvane značajke iz srednjeg vijeka. Jednaod njih je, svakako, crkva kralja Matije. Crkva se, izromanskog doba prvi puta spominje 1247. godine,ali je vjerojatno izgrađena puno prije. Crkva, čiji jetoranj dao sagraditi kralj Matija Hunyadi, posvećenaje Gospi, a u današnji veličanstveni oblik poprimilaje tijekom velikih rekonstrukcija u doba kralja LajosaVelikog Anžuvinca (1342-1382) i Sigismunda Luksemburškog(1387-1437). Kroz burnu povijest crkva jepretrpjela brojne promjene i oštećenja. Godine 1476.Matija Hundyadi se u toj crkvi vjenčao s BeatriksomArgonskom, kćerkom napuljskog kralja.Pokraj crkve je Ribarska kula, na koju se isplati popetii fotografirati Peštu (postoji priča da je taj dio srednjovjekovnoggradskog zida bio pod obranom ribarskogceha, ali to je bio najsiromašniji dio puka pa je malovjerojatno). U pozadini crkve postavljen je fino izrađenikip kralja Svetog Stjepana na konju, djelo AlajosaStrobla. To je najposjećenija turistička destinacija. Južnood grada podno zidina, do 20. stoljeća nalazila seslikovita, ali nezdrava i siromašna četvrt Taban, poputčetvrti Soho, Chinatown ili Plak.62HEP VJESNIK BROJ 228 (268), veljača 2010.

Parlament i Milenijski spomenik simboli BudimpeštePonad Budima diže se brdo Gellért s Citadelom, skoje puca prekrasan pogled na Dunav i budimpeštanskemostove. Brdo je dobilo ime po mladiću rodomiz Venecije - Gerardusu koga su Mađari zvali Gellért.Šireći kršćanstvo početkom 2. stoljeća, došao je i uMađarsku, gdje ga je kralj Stjepan srdačno primio temu posvetio odgoj svog sina kraljevića Imrea, kojegje učio dubokoj pobožnosti.Noću je odavde pogled nezaboravan. Putem do vrhasvakako se valja zaustaviti uz stare fotografije velikogformata, kao stalnog izložbenog postava. Tu je i ruskispomenik slobodi, izrađen u poznatom poslijeratnomsocrealističkom stilu, koji je prepoznatljiv čim se maloudaljite od blještavih reklama i novih zgrada. Ipak sutu Rusi bili 50 godina. Na peštanskoj strani najuočljivijaje zgrada Parlamenta - najveća zgrada Mađarske isimbol Budimpešte. Pravo je remek-djelo neogotičkearhitekture, a na tako golemoj građevini uvijek je najednoj strani skela za čišćenje i pranje. Za posjet Parlamentutreba se najaviti šest mjeseci unaprijed. Ovdje,kažu, sve potječe iz Mađarske (pa je tako cjelokupnadrvenarija od slavonskog hrasta!).Dunav u svom toku kroz Budimpeštu tvori nekolikootoka. Najpoznatiji je Margitin otok. Naime sv. Margita,kćerka kralja Bele IV, provela je svoj kratki život usamostanu na otoku. Danas je otok park na jednomčetvornom kilometru, središte za rekreaciju, odmordjece i obitelji, ali i mjesto zaljubljenih.Vrlo je dug i otok Csepel (Čepel) koji počinje u južnomdijelu Budimpešte i pruža se Dunavom u duljinu odpribližno 50 kilometara. Na njemu je smještena svabudimpeštanska teška industrija.Očuvana šaka sv. Stjepana jedna od najneobičnijihmađarskih relikvijaKatedrala sv. Stjepana je nezaobilazno mjesto u razgledavanjupeštanske strane Budimpešte. Neoklasičnacrkva je posvećena prvom mađarskom kraljuStjepanu, središnjoj ličnosti mađarske povijesti, kojegje okrunio sam papa. Nekoć je postojao običaj da se50 godina nakon smrti otvara lijes s pokojnikom, aako bi ostao dio tijela potpuno očuvan, taj bi se čovjekproglasio svecem. Kralju Stjepanu ostala je očuvanacijela šaku, koja je potom mumificirana i izložena naposebnom postolju, predstavljajući jednu od najneobičnijihmađarskih relikvija.Dojmljiv je i Trg heroja na peštanskoj strani, uz alegoričnefigure (Rat, Mir, Znanje, Rad, Blagostanje, Čast),arhanđela Gabrijela s dvostrukim križem i mađarskomkrunom. Sedam poglavara plemena na konju iz vremenadolaska Mađara u novu domovinu te 14 mađarskihkraljeva i poglavara u polukrugu iza njih čineMilenijski spomenik. On je također jedan od simbolaBudimpešte. Desno i lijevo od spomenika su dva muzeja:Umjetnička dvorana i Muzej lijepe umjetnosti.Trg heroja vrlo je važno mjesto za svakog Mađara, jersu tu najpoznatije ličnosti mađarske povijesti (raznispomenici mijenjali su se tijekom povijesti kako su semijenjale vlasti!). Tu se nalazi spomenik Arpadu, kojije ujedinio mađarska plemena i doveo ih na današnjepodručje. Vrlo su dojmljive kolonade iza spomenikaArpadu na vrhu kojih se nalaze simboli Siromaštva,Rata, Mira i Blagostanja.Replika mađarske krune skoro u svakoj crkviUlica za šoping u Budimpešti zove se Vaci (Vaci utca).Uz najveće robne marke, tu su i specijalizirane trgovinesa slavnim vinima Tokaji Aszu i Egri Bikaver (Bikovakrv), marcipanom Szamos i brojnim vrstama guščjepaštete. Začinska paprika, svojevrsni zaštitni znak Mađarske,prodaje se kao suvenir. Istodobno, to je i jednaod najskupljih ulica, tako da je preporuka suvenirekupite u okrilju budimske tvrđave.Na kraju Vaci utce nalazi se mali trg s poznatom slastičarnicomGerbaud (čita se žarbo, kao žarbo šnite!),koja izgleda prekrasno izvana i iznutra. Šteta je što ikvaliteta kolača ne prati njen izgled.Ispred niza hotela uz Dunav sjedi Mala princeza, simpatičani neobičan brončani kip - djelo Laszla Martona.Veličinom lako zbuni promatrača, a djevojčica kaoda se smije užurbanosti svijeta. Povijest ju je naučilada su „ozbiljne stvari“ u zbilji - prolazne.U Budimpešti se također nalazi i druga po veličinisinagoga na svijetu (najveća je u Jeruzalemu!). PosebnostBudimpešte je činjenica da ćete repliku njihovekrune (original je u Nacionalnom muzeju!) vidjetiskoro u svakoj crkvi!Iznenađujuće je da su se Mađari brzo prilagodili novimvremenima i običajima. To se najviše osjeti u njihovimnadaleko poznatim čardama. Vanjski njihov izgleduređen je u starinskom stilu, s vrata vas već dočekujeciganska glazba, a unutrašnjost izgleda kao daje vrijeme stalo! Nakon što sam ukratko predstavilaBudimpeštu, nadam se da ste zainteresirani za posjettom zanimljivom gradu, jer mogu reći iz vlastita iskustva- isplati se!Branka PavićHEP VJESNIK BROJ 228 (268), veljača 2010. 63

229/269IMPRESUMIZDAVAČ: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. ,SEKTOR MARKETINGA I KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA,ULICA GRADA VUKOVARA 37, ZAGREBDIREKTOR SEKTORA: MIHOVIL BOGOSLAV MATKOVIĆ,e-mail: mihovil.matkovic@hep.hrGLAVNI UREDNIK I RUKOVODITELJ ODJELA ZA INTERNO INFORMIRANJE:ĐURĐA SUŠEC, e-mail: durda.susec@hep.hrNOVINARI: DARKO ALFIREV, TATJANA JALUŠIĆ, LUCIJA MIGLES, JELENADAMJANOVIĆ, TOMISLAV ŠNIDARIĆ (ZAGREB), MARICA ŽANETIĆ MALENICA(SPLIT: 021 40 56 89), VEROČKA GARBER (SPLIT: 021 40 97 30), IVICATOMIĆ (RIJEKA: 051 20 40 08), DENIS KARNAŠ (OSIJEK: 031 24 33 05)FOTOGRAFIJA: IVAN SUŠECGRAFIČKO OBLIKOVANJE: PREDRAG VUČINIĆTAJNICA: MARICA RAK, ADMINISTRATOR: ANKICA KELEŠTELEFONSKI BROJEVI UREDNIŠTVA: 01 63 22 103 (GLAVNI UREDNIK),01 63 22 738, 01 63 22 106, 01 63 22 445 (NOVINARI),01 63 22 202 (TAJNICA), 01 63 22 819 (ADMINISTRATOR)TELEFAKS: 01 63 22 102TISAK: TIVA TISKARA VARAŽDIN, TRG BANA JELAČIĆA 21, VARAŽDIN