HRVATSKE ŠUME 11 (25.11.1992)

25. studeni 1992.SA SASTANKA PREDSJEDNIŠTVA HRVATSKOGEKOLOŠKOG DRUŠTVAPRIPREMAEKO-KONGRESAPrijedlog rada i aktivnosti Hrvatskog ekološkog društvapredviđa, među inim, i organiziranje eko-kongresa o flori ifauni krša, koji će se održati iduće godine u Makarskoj.Predsjedništvo Hrvatskog ekološkogdruštva se je sastalo u petak 13. studenogu proširenom sastavu. Sastanakje održan u ugostiteljskomobjektu Dvorac Pribić Uprave šuma Karlovac,a uz mnoge sudionike iz Hrvatskogekološkog društva, na sastanku su sudjelovalineki djelatnici sa Šumarskog fakultetau Zagrebu, iz Šumarskog instituta Jastrebarsko,iz Direkcije JP »Hrvatske šume« i izUprave šuma Karlovac.Na dnevnom redu se je našla rasprava oPrijedlogu rada i aktivnosti Hrvatskog ekološkogdruštva u slijedećem razdoblju, anajznačajnija aktivnost svakako su pripremeza organizaciju kongresa »Prirodoslovnoistraživanje makarskog područja«, kojiće se održati krajem rujna ili početkom listopadaslijedeće godine u Makarskoj. Naime,flora i fauna ovog područja je još neistraženai sačuvana, pa je Makarska dobilai sveučilišni centar kojem se ovako pružaprilika da dobije međunarodni status. Ciljkongresa je sagledavanje dosada učinjenogu istraživanju flore i faune krša i utvrđivanjedaljnjih zadataka u njihovu istraživanjui zaštiti.U aktivnosti HED-a spada i izdavačkadjelatnost, pa su pobrojane knjige i knjižicekoje su izdane ove godine, te one koje biuskoro trebale ugledati svjetlost dana. Meduonima koje su u pripremi treba spomenutiknjižicu Europskog fonda za zaštituprirode, koja će uskoro izići na našem jeziku,vodič po parku Lonjsko polje i sjetiti se»Male ekološke biblioteke« u okviru koje sepripremaju nova izdanja.Bilo je govora i o aktivnostima vezanimuz ratne štete u Hrvatskoj, pa su se članoviprisjetili proslave Dane planete Zemlja, kojisu obilježili saborskom raspravom i Deklaracijom0 zaštiti prirode. Za tu su prilikupripremili i dosta filmskog materijala iizdali knjigu »Posljedice rata na okoliš uHrvatskoj«. Ona predstavlja zasada najboljiizvor podataka o ratnim štetama.Sudionici sastanka su »pretresli« i temeodržanih predavanja, te predložili neke noveteme. Medu njima je i ona vezana uz Medvednicu,odnosno Sljeme. Naime, u sredstvimajavnog informiranja su objavljeniprijedlozi o uređenju nekih terena uz »Tomislavovdom«, što je otvorilo raspravu opitanju: da li Medvednica mora ostati zaone koji žele staviti naprtnjaču na leda i pobjećiiz grada ili će postati nešto sasvimdrugO: možda izletište bogatijih gostiju ili»mravinjak« automobila? Dublje rasprave0 Medvednici postavljaju mnogo drugih pitanja,od kojih su neka vezana i uz zaštitušuma.Prisutni su postavili i pitanje o informacijamakoje u posljednje vrijeme objavljujusredstva javnog informiranja, a vezana suuz planovi o izgradnji nuklearki u Hrvatskoj.Zasada se je jedino moglo konstatiratida će ovakva pitanja najvjerojatnije litjecatina rad HED-a u narednom razdoblju.- »Hrvatsko ekološko društvo se ima čimepodičiti - rekao je mr. Ivan Mrzljak,upravitelj UŠ Karlovac na kraju sastankaopraštajući se od prisutnih - jer smo stvoriliorganizaciju koja je postala misao vodiljaekološkog pokreta u Hrvatskoj. Ono jemnogo pomoglo i u borbi za očuvanje šuma.U obnovu šuma treba ulagati mnogo,obnova je naš postulat. »Hrvatske šume« sukao Javno poduzeće osnovane u posljednjičas i vjerujem da će nam to omogućiti njihovočuvanje i obnavljanje, jer šumarstvo jezajedništvo struke, znanosti i ljubavi premaprirodi«.Vesna HrkalovićNa presjeku stabla vidljiva crvena trulež, bolest koja je napala smrekuUPRAVA ŠUMADELNICEOBORENANAJVEĆA SMREKAČast da obori jednu od najstarijih i najvećih smrekau Gorskom Kotaru, pripala je poznatom goranskomdrvosječi višestrukom šampionu šumarskihnatjecanja — Dragi TomcuU Lučicama, nedaleko Delnicau g.j. »Delnice«, Odjel 75 D, u predjeluzvani »Kendar«, oborena je10. studenog 1992. g. jedna odnajdebljih goranskih smreka.Zbog svojih dimenzija nazvanaje »kraljicom smreke«.U nazočnosti šumarskih stručnjakaUprave šuma Delnice, tedr. Miroslava Harapina i LazaraRastovskog iz Šumarskog InstitutaJastrebarsko, smreku je srušioDrago Tomac, poznati goranskidrvosječa.Brojenjem godova na presjekupanja, nabrojeno je 216 godova.Zbog truleži na panju, nisu semogli prebrojiti godovi u srcupanja, ali se pretpostavlja da jesmreka stara oko 220 do 230 godina.Oboreno stablo na tlu biloje dugačko oko 43,80 m i prsnogpromjera od 127,3 m, te 23 m'brutto drvne mase, odnosno 19,8m' netto dr\'ne mase.Smreka je srušena zbog biološkedozrelosti, odnosno starosti.Pregledom stabla koje je u cijelostiizgubilo iglice i panja smrekezaključeno je da je smrekatrula uslijed bolesti. Napala ju jebolest takozvana crvena trulež,učestala bolest kod četinjača, tegljivično oboljenje ArmilariaMelea.S panja smreke uzeti su uzorcitruleži, te uzorci entomofaune,štetnika drva potkornjaka i strizibuba.Jedna od najdebljih goranskihsmreka oborena je u predjelu»Kendar« gdje je prije 60 godinazaliha drvne mase iznosila 1000mVha, dok danas zaliha drvnemase na tom području iznosi 400mVha.S prsne visine odrezani su kolutiširine 20 cm, koji će biti izloženiu zgradi Uprave šuma Delnice,Šumarskom Institutu Jastrebarskote Zavodu za uređivanjepri Šumarskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu.Vesna Plešesnimci: Josip MažićU IZRADI PROEDLOG PROGRAMA RADA »HRVATSKIH SUMA«BUDUĆNOST JE VEĆ SUTRA..- »u posljednje vrijeme mnogoradimo na Prijedlogu programarazvoja Javnog poduzeća« -rekao je tijekom neslužbenog dijelasastanka Predsjedništva Hrvatskogekološkog društva inž.Josip Dundović, direktor »Hrvatskihšuma« - »i utvrđujemo zadatkepoduzeća u slijedećim godinama.Moramo napraviti inventarizacijušuma i šumskihzemljišta i sagledati stvarno stanje.Putem Ministarstva želimoSaboru i svima-dft-ugima reći kakvoje stanje i što se događa snašim šumama. U Istri, na primjer,treba raditi reviziju osnovagospodarenja zbog procesa»umiranja« šuma. Ne suši se samojela, suše se i hrast lužnjak ihrast kitnjak i jasen i druge vrstei trebat će ophodnju povećatisa 120 na 140 godina, a povećatidrvne zahhe u šumama jele i bukve.Želimo reći da smo naslijedilitoliko i toliko, da smo takođernaslijedili i devastirane i degradiranešume i da ih moramoobnoviti. Nakon 200 OOUR-a, iisto toliko »kneževina« u kojimaje svatko radio »po svojim krugovima«ipak imam.o Javno poduzećei svaki građanin Hrvatskeima 0,64 ha šume. Uvjerensam da ovakva organizacija sa800 inžinjera i 3500 tehničaramože sačuvati šume i pripremitiprijedloge gospodarenje s njima.Trenutno gospodarimo sa samo61 posto površina i 65 postoetata naših šuma, jer su preostalešume okupirane i pitanje ješto ćemo naći u njima...Drugo pitanje o kome trebarazmisliti je; Kako pomoći u gospodarenjuprivatnim šumama?Njih 95 posto je u takvom stanjuda su neophodne hitne mjere sanacije.Svega 50 posto ih se možeobnoviti samo, a u 50 posto jepotrebno ulagati.Imamo i nešto plantaža i u njimaje potrebno izvršiti inventarizacijui odgovoriti na pitanje;što s njima?Treba vjerovati ljudima koji živesa šumama da ih žele spasiti,lako je bilo dosta prigovora izdrvnih industrija ipak treba rećida nijedna nije stajala. Drugo jepitanje da li imamo suviše instaliranihkapaciteta, pogotovo pilanskih...Više se moramo pozabavitiuzgojnim radovima, posebno u 2.i 3. uzgojnom razredu. U šumeulažemo dvostruko više nego štopropisuje zakon, a ako ne izvršimonjegu - nestat će podmladaki dobar dio ulaganja će bitiuzaludan....Javno poduzeće je osnovano uposljednji trenutak i vrijeme jeda sa svim šumama gospodarimojednako, svejedno da li se radio šumi u Lipovcu ili o onoj uDubrovniku. Dosada nismo znalini da li imamo dovoljno sadnogmaterijala u Hrvatskoj. Sadaprvi puta znamo da nam nedostajeoko 7.000 sadnica hrastalužnjaka...Želimo raditi zajednički i saHED-om. Budućnost je već sutra... »Hrvatske šume« su u bitiefikasno i dobro poduzeće i možepridonijeti da naše šume za20-30 godina postanu ono što bitrebale biti...V. H.Oboreno stablo smreke bilo je dugačko oko 43,80 m na tlu